NPP IV. Finalno- Bosanski

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODI?NJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Predlo?eni model

OKVIRNINASTAVNI PLAN I PROGRAMza ?etvrti razred devetogodi?nje

osnovne ?kole

Novembar, 2006.

DocumentsPDFCompleteClick Here & Upgrade

Expanded FeaturesUnlimited Pages

Sadr?aj

Okvirni nastavni plan za ?etvrti razred devetogodi?nje osnovne ?kole

1. Programi obaveznih nastavnih predmeta

1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knji?evnost .... 4 1.2. Prvi strani jezik.......................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njema?ki ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.4. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.5. Matematika ............................................................................................... 40 1.6. Muzi?ka kultura ....................................................................................... 49 1.7. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.8. Tjelesna i zdravstvena kultura ................................................................. 64

2. Program za u?enike s te?ko?ama u u?enju i razvoju

2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knji?evnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzi?ka kultura ....................................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96



OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ?ETVRTIRAZRED DEVETOGODI?NJE OSNOVNE

?KOLE

REDNIBROJ OBAVEZNI NASTAVNI

PREDMETI

SEDMI?NIBROJ

NASTAVNIHSATI

GODI?NJIBROJ

NASTAVNIHSATI

1. Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik iknji?evnost

5 175

2. Prvi strani jezik 3 105 3. Moja okolina 3 105 4. Matematika 4 140 5. Muzi?ka kultura 2 70 6. Likovna kultura 2 70 7. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70

UKUPNO: 21 735

Fakultativni predmet 1 35Vannastavne aktivnosti 1 35

Odjeljenska zajednica1 35

UKUPNO OPTERE?ENJE??ENIKA :

24 840

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom



41.1. BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJI?EVNOST(5 sati sedmi?no -175 sati godi?nje)

Posebni sati ?itanjaUsavr?avanje tehnike(pravilnosti, brzine i izra?ajnosti )Rad na pobolj?anju razumijevanja pro?itanog 10

Narativni obliciPrepri?avanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+2+2Pri?anje na osnovu datog po?etka (slike,teksta) 2+ 2Pri?anje na osnovu datih tematskih rije?i 1+1+1

DeskriptivniOpis lika 1+1+1Opis pojave, zbivanja uprirodi 1+1+1

InformativniPisanje izvje?taja1+1

?ITANJE IPISANJE

INTERPRETACIJAKNJI?EVNOGTEKSTA

60

J E Z I K

KULTURAIZRA?AVANJA

?tiva iz ?itanke 40Interpretacija proznih i poetskih tekstova , do?ivljajknji?evno-umjetni?kih ?tiva i usvajanjeknji?evno-teorijskih pojmova

Rje?nik 5

40

35

25

MEDIJSKAKULTURA 15

Dokumentarni film

3

Mje?oviti

Pismo kao obavje?tenjePismo kao izrazzahvalnosti 2+2

Broj nastavnih sati uz pojedine oblasti samo je orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvi?enih programskih sadr?aja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju iuspostavljanju balansa izme?u prethodnih postignu?a u pojedinim oblastima i vremena potrebnog za daljnji rad. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda, oblika nastavnograda, nastavnih sredstava, naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali, sve je podre?eno postavljenim ciljevima i jasno nazna?enim ishodima??enja.

Vje?be usmjerene na usavr?avanjepisanja latini?nim pismom

- tehnika pisanja- preciznost u saop?avanju

sadr?aja mi?ljenja u pisanoj formi 5

Usvajanje pisanih slova ?irilice- usvajanje grafi?ke strukture slova- povezivanje slova u strukture rije?i- pisanje rije?i i re?enica- prepisivanje kra?eg teksta 25

Lektira 20Osamostaljivanje u ?itanju, potcrtavanje zna?aja znanja i knjigeu odgoju i samoodgoju

Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10

Crno-bijeli i film u boji4

Nijemi i zvu?ni film4

Radioemisije 2

Dje?iji listovi2



5? I T A NJ E I P I S A NJ E

P r o g r a m s k i sadr?aji Odgojno-obrazovniciljevi i zadaci

Standardi o?ekivanih postignu?a Minimum Prosje?no Iznad prosjeka(zadovoljavava) (dobar) (visok standard)

? i t a nj e proznog teksta?tampanoglatini?nim pismom

?itanje naglas?itanje u sebi?itanje po ulogamaIzra?ajno ?itanje

?itanje i recitiranje lirske pjesme

?itanje teksta ?tampanog?irili?nim pismom

Poja?avanje spoznaje o zna?aju?itanjaVje?banje u koncentraciji na sadr?aj?itanje kao u?enje kako da se ?itaSvijest o zadatku (?ta se tra?i odmene? Gdje to mogu na?i uud?beniku??ta mi je jo? potrebno? Koji izvoriinformacija postoje?)

Razvijanje sposobnosti ?itanja radisticanja informacijaRazvijanje sposobnosti kriti?kog?itanja

Osposobljavanje za ?itanje u sebi ibrzo uo?avanje klju?nih rije?iOsposobljavanje za samostalno?itanje i razumijevanje pro?itnog

Priprema za vrijednosnu analizu ivrednovanje umjetni?kih i ?ivotnihporuka

Osposobljavanje za ?itanje pjesme,memoriranje sadr?aja i recitiranje

Pravilno ?itanje, razumijevanje ireprodukcija pro?itanog

?itanje tekstova?tampanihlatini?nim pismom(glasno i u sebi,razumijevanjepro?itanog)

?itanje irecitiranje posamoizboru

Ilustriranjedo?ivljajapjesme

Poznavanje slova?irili?nog pisma,pravilno ?itanjerije?i i re?enica,razumijevanjepro?itanog

Pravilno i te?no?itanje srazumijevanjemsmisla pro?itanogreproduktivni istvarala?ki nivo

Izra?ajno?itanje naglas i usebi,prepoznavanjepjesni?kih slika,ritma, rime

Recitiranje

?itanje sadr?aja?tampanog?irili?nim pismom,razumijevanje ireprodukcija.

Izra?ajno ?itanjei stvarala?koizra?avanje(mogu?nost kriti?keocjene,uno?enjaizmjena)

Razumijevanjesadr?ajnih,kompozicijskihaspekata, pa?ljivostrukturiranje pisanograda

Te?no ?itanje tekstova?tampanih latini?nim i?irili?nim pismom



6P i s a nj e

Usavr?avanje pisanja

- Pisanje re?enica o pro?itanimsadr?ajima

-- Pisanje o sadr?ajima ma?te

- Pisanje po diktatu (diktat skomentarom, obja?njeni diktat,diktat s presretanjemgre?aka, izborni diktat,stvarala?ki diktati,kontrolnidiktat)

Usvajanje pisanih slova?irili?nog pisma(pravilno pisanje i povezivanjeslova u strukture rije?i,razumijevanje napisanog)

Pisanje rije?i i re?enica uz ilustriranesadr?ajePrepisivanje rije?i ,re?enica, kra?egteksta

Usavr?avanje tehnike pisanjalatini?nim pismom,daljnji rad na estetskoj stranirukopisa

Razvijanje svijesti o zna?ajukulture pismenog izra?avanja,raspored teksta, ortografskizahtjevi, uskla?enost sadr?ajami?ljenja i napisanog sadr?aja

Osposobljavanje za analizunapisanog, uo?avanjenedostataka, evidentiranjevlastitih gre?aka, procjena nivoapostignu?a

Razumijevanje zna?ajapoznavanja jednog i drugogpisma i osposobljavanjeza ?itanje tekstova ?tampanih?irili?nim pismom i mogu?nostslu?enja pisanim ?irili?nimslovima u pismenim vje?bama ikomunikaciji

Poznavanje pisanihslova latinice imogu?nost pravilnogpisanja rije?i,re?enica,kra?ih tekstova

Pisanje po diktaturije?i, re?enica,kratkog teksta

Poznavanje pisanihslova ?irilice,mogu?nostpovezivanja slova ustrukture rije?i

Prepisivanje rije?iPisanje rije?i podiktatu

Pisanje kra?ihre?enica

Potpunosnala?enje upisanju latini?nihslova(pravilan i estetskiizgra?en rukopis)

Pisanje rije?i,re?enica,sastava

Usvojena pisanaslova ?irilice,pravilno pisanjesvih slova ,njihovo pravilnopovezivanje ustrukturama rije?i

Razumijevanjenapisanog

Mogu?nostprepisivanjare?enica?ampanih pisanim?irili?nimslovima

Izgra?en rukopis ipisanje dovedeno donivoa automatizma(u latini?nom pismu)

Razumije sadr?ajne,kompozicijske aspekte,pa?ljivo strukturirapisani rad

Pisanje ?irilicom bezzastoja, ?itko i lijepo



7Knji?evni tekstovi

??tiva iz ?itankeNasiha Kapid???-Had???:Divna zemlja i tetka DevlaJakov Juri???:Srne na santi ledaZehra Hubijar:KestenjarArmenska bajka:Tuma?enje snovaIvan Cankar:Zastidio se majkeJapanska bajka:Zlatna sjekira?efik Daupovi?:San zubara PincetijaAleksa Miki?:Neo?ekivani susretEnes Kahvi?:?amacBranko ?opi?:Ne??? mi vjerovatiNed?ati Zekerija:Zar vam nisam rekaoJure Ka?telan:

Prolje?e je slikarMaja Gjerek -Lovrekovi?Zimska pri?a

INTERPRETACJA KNJI?EVNOG TEKSTA / 60 /

Knji?evno-teorijski pojmovi

Odgojno-obrazovni ciljevi izadaci

Ishodi dru?enja s knji?evnim tekstomZadovoljavaju?i Prosje?ni Iznad prosjeka

Tok doga?aja uvremenskom slijedu (naobimnijem tekstu)

Uo?avanje mjesta ivremena radnje

Likovi - njihov izgled,postupci, osobine

Uo?avanje i upore?ivanjepostupaka glavnih likova(likovi ?iji su postupciizrazito suoprotstavljeni)

Uspostavljanjeanalogije:knji?evni lik likovi izsvakodnevnih ?ivotnihsituacija

Stav prema likovima iobja?njenje stava

Uo?avanje opisa lika uknji?evnom tekstu

Uo?avanje opisa pojaveu knji?evnom tekstu

Spoznavanje onoga ?to nijeneposredno dato ali jesastavni dio zna?enja rije?i,re?enice, teksta

Misaono i emocionalnopoistovje?ivanje s likovima

Boga?enje emocionalne,kognitivne i socijalnekomponente

Izra?avanje vlastitog stavao liku, pronala?enjeargumenata i formiranjevlastitog pona?anja uskladu s pozitivnimprimjerima

Afirmacija moralnihvrijednosti: dobrote,plemenitosti, po?tenja,discipliniranosti i osje?ajaza mjeru, marljivosti

Pam?enje slijedadoga?aja

Razumijevanjesadr?aja na nivoureprodukcijepro?itanog

Uo?avanjeglavnogdoga?aja, glavnihi sporednihlikova

Mogu?nostreprodukcije(odgovori napitanja uusmenoj formi inapojednostavljenapitanja u pisanojformi)

Razlikovanjevrsta knji?evnogteksta na osnovuosnovnihobilje?ja

Razumijevanjena nivouuop?avanja iformuliranjapodnaslovalogi?kimcjelinama

Razumijevanjekao rezultatuvi?anjauzroka iposljedice.Formuliranjeporuke

Potpunosamostalno?itanje,razumijevanjepro?itanog,mogu?nostsamostalneanalizei raspravljanja opro?itanomsadr?aju

Izgra?en vlastitiodnos premaknji?evnomtekstu



8LektiraIvica Vanja Rori?:Plavi vjetarBisera Alikadi?:Kraljica iz dvori?taNed?ati Zekerija:Djeca triju ulicaKarlo Kolodi:PinokioVrelo ljepote/Stihovi u lektiri/(izbor iz bosanskohercegova?kepoezije za djecu)

Dramski tekstovi:?eljka Horvat Vukelja:Reumati?ni ki?obranJadranka ?un???-Bandov:Jesenska ?umska ?alaPjesmeAlija H. Dubo?anin:Jesenja pismaGustav Krklec:Prvi snijegIsmet Bekri?:Domovina nije rije? iz spomenaraKasim Derakovi?:Ljetna no?Muharem Omerovi?:Moja baka?ukrija Pand?o:Oslu?kivanjeGrigor Vitez:Svirala od vrbe

Pi??ev govor i govorlikaDidaskalije

Pjesni?ka slika

Ritam podizanje ispu?tanje glasa ugovoru i ?itanju;izmjena dugih i kratkihslogova

Rima - glasovnopodudaranje krajnjihslogova (dvoslo?narima)

Daljnji rad na ?itanju dramskogteksta (prirodno i bez patetike),rad na glasovnoj izra?ajnosti,vje?banje ekspresivnosti i smisla zaisticanje zna?ajnih elemenataIzra?ajno predstavljanje tekstaOstvarivanje uloge u igrokazu kaovid govorne produkcije

Obi?no, svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnu?a

Ritam i rima kao izrazi do?ivljajaPoezijom do estetskog do?ivljaja ispajanja emotivne,spoznajne, vrijednosne,imaginativne komponente, stvarnog ima?tovitog

Njegovanje senzibiliteta zasugestivnost pjesni?ke rije?i, odgojza ljepotu pjesni?kog kazivanja

Razumijevanjesadr?aja dijaloga,pravilno ?itanje

Pravilno ?itanjepjesme, recitiranjepjesme

Razumijevanje smisla?itanja.Za?to ?itamo?Kako samostalno??itati ??itanje radi u?ivanja.?itanje radi sticanja ipro?irivanja znanja,radi upoznavanja sknjigom (naslovna strana,autor, izdava?, brojstranica, o ?emu se govoriu knjizi), vje?ba upredstavljanju teksta ,knjige.

Osposobljavanje u?enika zasamostalno ?itanje, pam?enjei mogu?nost prezentacije

Razumijevanje zna?aja znanja iuloge ?itanja u u?enju iodgoju i samoodgoju

Vrijeme za pri?u;vrijeme zapjesmu:?itamo odabranedijelove dragih ?tiva, recitiramopjesmu po svom izboru

??enici ?e mo?i samostalno pro?itati tekstovepredvi?ene za doma?u lektiru.??estvovat ?e u analizi u skladu s mogu?nostimasamostalnog ?itanja, razumijevanja, reprodukcije iprodukcije.

Do?aravanjelikova,atmosfereizra?ajnim?itanjem

Izra?ajno ?itanje,recitiranje,razumijevanjepojmovapredvi?enihprogramom

Gluma,preuzimanje ulogelika, uno?enjepromjena utekst

Stvarala?kiodgovor napjesmu kaopodsticaj,pisanjepjesme,sastava

??enici ?e o s j e ? a t i , prepoznavati i do?ivljavatisnagu i ljepotu pjesni?ke rije?i. Uo?avat ?e slikovitost,jezgrovitost u pjesni?kom izrazu. Mo?i ?e poreditikazivanje u proznom tekstu, raspolo?enje u pjesmi,muzi?kom djelu, likovnom izrazu. Ljepotu ?edo?ivljavati svim ?ulima, mislima i osje?anjima.

??enik jepro?itao knjigu.Mo?e odgovaratina postavljenapitanja.

Mo?e??estvovati uanalizi isamostalnogovoriti osadr?aju,likovima,poruci

Samostalnostu prezentacijipro?itane knjige.

Mogu?nostpore?enja,izvo?enjazaklju?ka



9 Programski sadr?aji P o j m o v i Odgojno-obrazovni ciljevi ??ekivana postignu?a

Zadovoljavaju?i Prosje?an Iznad prosjeka

Filmske vrste

Dokumentarni film

Crno-bijeli film ifilm u boji

Nijemi i zvu?ni film

Radioemisije

Dje?iji listovi

?ta je igrani ,a?ta dokumentarni fimU historiji filmaprve filmske predstaveodnose se nadokumentarnifilm i snimljene situacije izsvakodnevnog ?ivota

Napredak u razvojufilma-tehni?ki aspekti- film u crno-bijeloj

tehnici- film u boji

-Nijemi i zvu?ni film-Radio kao mediji radioemisija ufunkciji popularizacijeznanja, kulture i zabaveprimjerene djeci

Radioemisija

List kao komunikacija iizraz stvarala?tva odraslih zadjecu i djece za djecu

Percepcija i recepcija filmskogsadr?aja

Uo?avanje karakteristika izna?aja dokumentarnog filma

Zauzimanje stava

Pore?enje efekatacrno-bijelog i efekatafilma u boji,zvu?nog u odnosu na nijemifilm

Odgoj i obrazovanje,pra?enje radioemisija

?????e u programima?kolske radiostanice

Razvijanje op?ih odgojnihvrijednosti

Mogu?nostpra?enjafilmskogsadr?aja ukontinuitetu irazumijevanjesadr?aja filma

Uo?avanjerazlike utehnicisnimanja

Mogu?nostkoncentracijei slu?anja,pam?enjaosnovnihinformacija

Samostalno?itanje

Pra?enje irazumijevanjefimskogsadr?aja,razumijevanjeporuke

Uo?avanjerelacijetehnika snimanjai puno?edo?ivljaja

Pa?ljivopra?enje,memoriranjesadr?aja,mogu?nostreprodukcije

?ita i komentira

Uo?avanjepovezanostiizra?ajnihsredstava iostvarenihefekata

Produkcija idejaza snimanjedokumentarnogfilma koji seodnosi na ?ivotu ?koli ili ?irojzajedniciMogu?nost ?iregobja?njavanjapovezanostipojedinihsegmenata uprocesustvaranja filma

Razvijenakulturaslu?anja i izborasadr?aja

Mogu?nostkriti?kog ?itanja

M E D I J S K A K U L T U R A



10

J E Z I K: Rje?nik, gramatika, pravogovor ipravopis

P r o g r a m s k i s a d r ? a j i Odgojno-obrazovni ciljevi izadaci

O?ekivana postignu?a

Rje?nik

Rije?i u pri?i i pjesmi

Rije?i opisiva?i

Rije?i informacije

Rije?i poruke

Pravilan izgovor rije?ikoje su dominantneu svakodnevnomgovoru

Razumijevanjezna?enja rije?i uknji?evnom tekstu imogu?nost njihoveupotrebeu reprodukciji sadr?aja,slu?enje rije?ima izknji?evnih djela

Prilago?avanje rje?nikasituaciji i situacionomkontekstu

Slu?enje rje?nikom i snala?enje uabecednom i azbu?nom slijedu(tra?enje rije?i, vje?be koje poti?u natakmi?enje i brzo snala?enje(Ja sam slovo C.Koje je slovo domene?Mi smo slova D i H .Koja su slovaizme?u nas? Sre?ivanje kartona rije?i srazli?itim inicijalnim znakom,sre?ivanje kartona rije?i koje imajuisto slovo na po?etku??uma, ?emsa, ?ime, ?tap, ???er)

Razvijanje sposobnosti izboraadekvatnih rije?i u govoru, pisanjuUpotreba rije?i u komunikaciji:predstavljanje, tra?enje informacije(u kupovini, na putovanju, tra?enjupomo?i u slu?aju nesnala?enja).Ta?no artikuliranje potrebe, zahtjeva

Izbor rije?i kojima opisujemorije?i kojima poja?avamoargumentaciju

Adekvatna upotrebarije?i u razli?itimsituacijama

Razumijevanje zna?enjarije?i, njihova uloga ugovoru i pisanju

Posjedovanje smisla zaizbor pravih rije?i radido?aravanjaraspolo?enja, situacije,aktivnosti

Posjedovanjebogatog fondarije?i

Upotreba rije?ikoje su novei neo?ekivane sobzirom na uzrast iprogramskezahtjeve

Upotreba rije?i nanov i originalanna?in

Zadovoljavaju?a. Prosje?na Iznad prosjeka



11

KULTURA IZRA?AVANJA

AzbukaVrste rije?i:I m e n i c eZ birne i gradivne imeniceZamjenice (li?ne i prisvojne )Pridjevi (opisni, prisvojni, gradivni)Brojevi (glavni i redni)

Re?enicaSubjekat i predikat u re?enici;Prosta nepro?irena re?enica

Subjekatski i predikatski skupProsta pro?irena re?enica

Pravogovor i pravopis

Veliko slovou pisanju naziva :- ulica, trgova, bulevara- ?kola,- knjiga, listova, ?asopisaU pisanju imena pripadnika narodaPisanje imena ?ivotinjaPisanje prisvojnih pridjeva na ov, -ev,-in)Pisanje prisvojnih pridjeva na ski ,??ki , - ?ki

Pravilno rastavljanje rije?i na krajuretka

Usavr?avanjeperceptivnih,analiti?kih ilingvisti?kihsposobnostiRazvijanjesposobnostigramati?ke analizere?enice, teksta;Razlikovanjeprimjera od (ne)primjeraRazvijanjesposobnostigeneralizacije,izvo?enjazaklju?akaRazlikovanjenavedenih vrstarije?ii prepoznavanje utekstuJednostavna ipro?irena re?enica ukomunikaciji(brzina, intonacijskimodaliteti)

Gramatika ivrijednosni sistem(pozitivna svojstva iimenovanje, pridjeviu funkciji razlikovanjapozitivnih i negativnihosobina: dru?eljubiv,drag, sebi?an, ?krtdare?ljiv ....)

Razlikovanjenavedenih vrsta rije?iu jednostavnijimprimjerima re?enica

Prepoznavanjesubjekta i predikata ure?enici

Primjena pravila oupotrebi velikog slovau primjerima kojepredvi?a Program

Pravilna upotrebaznakova interpunkcije

Snala?enje uanalizi re?enice uobimu kojipodrazumijevajunavedeniprogramskisadr?aji

Pisanje u skladu spravilima kojasu obuhva?enaprogramskimsadr?ajima

Razlikovanjevrsta rije?i,uo?avanjenjihovefunkcije ure?enici

Mogu?nostprepoznavanjau tekstu

Samostalnaanalizare?enice(subjekat,predikat,dodaci )

Pravilnaupotrebapravilao pisanjuvelikog slova

Uo?avanje iispravljanjevlastitih itu?ih gre?akau pisanimradovima

AzbukaImeniceZamjenicePridjeviBrojevi

Subjekat i predikatu re?enici

Glagol kaopredikat

Imenica kaosubjekat

Subjekatski ipredikatski skup

Veliko slovou primjerimakoji su predvi?eniprogramom

Rije?-slog-rastavljanjerije?i

GramatikaPojmovi

Ciljevi i zadaci O ? e k i v a n a p o s t i g n u ? aZadovoljavaju?a Prosje?na Iznad prosjeka



12

O b l i k i z r a ? a nj a

Narativni

Deskriptivni

V j e ? b a Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Prepri?avanje naosnovu samostalnosastavljenog plana

Pri?anje na osnovudatog po?etka(slike, teksta)

Pri?anje na osnovudatih tematskih rije?i

Opis pojave, zbivanja uprirodi

Opis lika iz najbli?eokoline

Ishodi rada na usmenom i pismenom izra?avanju

Zadovoljavaju?i Prosje?ni Iznad prosjeka

Osposobljavanje za samostalno?itanje teksta, razumijevanjeuo?avanje logi?kih cjelina isamostalno formuliranje podnaslovatim cjelinamaRazvijanje sposobnosti analize,sinteze,apstrahiranja i generalizacije(kognitivni nivo )

Snala?enje u nedovr?enim jezi?kimstrukturama. Stvaranje sadr?aja naosnovu podsticajnih rije?iIzazivanje ?irokog spektraasocijacija, ma?teOsposobljavanje za adekvatan izborrije?i, stvaranje re?eni?nih strukturau kontekstu tematskog krugaponu?enih rije?i

Podsticanje individualnog,stvarala?kog nerva, ma?te ikreativnosti u izra?avanju

Razvijanje sposobnosti posmatranja izapa?anja svega ?to je u okru?enju.Upore?ivanje opisa lika uknji?evnom djelu , opisivanjepoznatih osoba (izbor adekvatnihrije?i deskriptora), rije?i zaozna?avanje vidljivih osobina i rije?iza ozna?avanje pona?anja, postupaka

Njegovanje govornog i pisanogjezika

Snala?enje ujednostavnim iuobi?ajenimsituacijama,prilago?avanjena?ina izra?avanjasituacijama

Mogu?noststvaranja sadr?ajakoji ima logi?anslijed

Mogu?nostgovorenja i pisanjao konkretnimsadr?ajima(vidim, ?ujem) i oosje?anjima

Osmi?ljeno ipravilnoizra?avanje uusmenoj i pisanojformiUo?avanjesmislenepovezanostitematskih rije?i

Uo?avanjereprezentativnihosobina

Sposobnosthipoteti?kogmi?ljenja,zami?ljanjebrojnihalternativa

osmi?ljenost,svrsishodnost,pravilnost ijasno?aizra?avanja

Uspostavljanjelogi?kih veza istvranje smislenei kompozicijskiorganiziranepri?e

Zapa?anje va?nihosobina, ali imogu?nostuspostavljanjarelacija:vidljivo iskriveno

Posjedovanjebogatogleksi?kog fonda imogu?nostspontanog,te?nogizra?avanja

Sposobnostpisanja emotivnoobojenih sadr?aja

Posjedovanjebogatstva ideja i mogu?nostoblikovanja mislina zanimljivna?inPosjedovanjedara zapa?anja iraspolaganjerje?nikom kojimzapa?eno mo?eizraziti rije?ima,re?enicama,pri?omDobro zapa?anjei bogat rje?nik,mogu?nostpore?enja izaklju?ivanja



13

Informativni

Mje?oviti

Pisanje izvje?taja??ta? Gdje? Kada? Kako?Za?to ?

Pisanje pisma

- pismo obavje?tenja

- pismo zahvale

Osposobljavanje za uo?avanjeredoslijeda doga?aja, va?nihelemenata u doga?aju, situaciji,sposobnost sistemati?nogpredstavljanja

Prilago?avanje namjeni sadr?ajai oblika izra?avanja

Pisanje sa svrhom, na?inobra?anja, oslovljavanje,rukopis, stil, izgled papira,urednost kao pokazatelj kolikopo?tujemo osobu kojoj pi?emo

Mogu?nost pra?enjavremenskog slijedau doga?aju iliaktivnostiregistriranja u formikratkih re?enica Izvje?taj ima

sve potrebneelemente

Sposobnostsa?etog iobjektivnogprikazivanjadoga?aja, situacije

Pisanje sadr?ielementeslikovitog ima?tovitogkazivanja

Bogatstvo misli iasocijacija,originalnost uupotrebi rije?i



14

DIDAKTI?KO-METODI?KE NAPOMENE

U ?etvrtom razredu pove?en je fond nastavnih sati. U?enici su misaono ja?i, iskustvombogatiji. To zna?i da treba pove?ati o?ekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Na po?etku godineva?no je izvr?iti evaluaciju postignu?a u prethodnim razredima i upoznati u?enike o tome?emu te?imo u pojedinim oblastima: kakvom ?itanju, pisanju, razumijevanju sadr?aja,kakvom usmenom i pismenom izra?avanju. Dogovorite se s u?enicima o nivoima postignu?a,napi?ite na razredni pano ?ta o?ekujete u pojedinim oblastima.To je nazna?eno u standardimapostignu?a. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. U stvaranju ukupne programske strukture uva?avani su zna?ajni elementi: broj nastavnihsati, kriteriji va?ni za izbor nastavnih sadr?aja, me?usobna povezanost i pro?imanje sadr?ajaiz pojedinih oblasti nastave maternjeg jezika, programska struktura ovog nastavnog predmetau prethodnim razredima i definirani ishodi u?enja u pojedinim oblastima, zahtjevi ostalihnastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogu?nosti u?enika ?etvrtog razreda. ?itanje i pisanje ostaju u prvom planu. Interpretacija teksta kao oblast u osnovi jegramatike i nastave usmenog i pismenog izra?avanja. To je nepresu?an izvor rije?i, pojmova ido?ivljaja. ?tiva iz ?itanke istovremeno su vrijedna knji?evna djela i osnov su za realizacijusvih programskih zahtjeva. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku, obim, prisustvonaracije i deskripcije, dominantan vrijednosni sistem, ali i po tome koliko mogu pomo?i uostvarivanju ciljeva ostalih oblasti nastave maternjeg jezika. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferiestetskih osje?anja i nije joj zadatak da direktno, nametljivo pou?ava, posebno ne da name?estavove i poruke. Va?no je da u?enici umjetni?ka ?tiva do?ive kao ne?to ?to je sna?no i lijepoi ?to djeluje na osje?anja, misli, ma?tu. Da taj susret predstavlja do?ivljaj ugodnog literarnogiskustva. Neka u razgovoru, raspravi, suprotstavljanjem mi?ljenja dolaze do zaklju?aka. U interpretaciji lirske pjesme novi su, u pojmovnom smislu, ritam i rima. Manjeinsistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu, stvorite atmosferu u kojoj ?e u?enici osjetitizvu?nost, slikovitost i ritam, neka vi?e u?ivaju u ritmu, a manje pamte pojmove. Poeziju treba?itati i u njoj u?ivati. Ne robovati bilo kakvim ?ablonima i ne smje?tati sve u racionalneokvire. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavatipotrebu selektivnog pristupa ovim sadr?ajima. Posebno mjesto u Programu ima doma?a lektira. Za pet naslova ostavljeno je 20nastavnih sati. Kreativnijim, fleksibilnijim pristupom radu na ovim tekstovima uvodite??enike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u dru?enju s knjigom. Va?no je da??enik ?ita, razumije, izrazi pro?itano na njemu svojstven na?in, da mo?e objasniti za?to muse ne?to dopada ili ne, da ilustrira. Ne unositi podatke o pro?itanim knjigama u bilo kakveobrasce. Svako je djelo posebno i tra?i specifi?an pristup. Va?no je da knjiga ostane usje?anju, da ostavi traga u do?ivljajnom smislu, a ne da bude na popisu pro?itanih. Izbor izpoezije bosanskohercegova?kih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Dozvolite u?enicimada ?itaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Neka se pripreme za ?itanje irecitiranje odabrane pjesme, obrazlo?e izbor. Neka lijepo prepi?u tekst pjesme (sigurno ?e setruditi da to bude lijepo, a to je onda i vje?ba usmjerena na estetsku stranu rukopisa),ilustriraju, a onda te listove uve?ite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljep?e pjesme, izborIVa razreda; Pjesma do pjesme, odabrali u?enici IVb itd.). Isto mo?ete uraditi i s pri?ama.Neka biraju pjesmu, pri?u koja se odjeljenju dopada. Stavite na pano tekst pjesme, pri?e. Sadr?aji nastave gramatike, kulture usmenog i pismenog izra?avanja direktnije suusmjereni na pobolj?avanje nivoa op?e pismenosti. Bilo bi po?eljno da nastavnici ocjenjuju ikvalitet usmenog izra?avanja. U razrednoj nastavi vje?ba usmenog izra?avanja uvijekprethodi pismenoj vje?bi. Tako treba i dalje raditi, ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. Tobi svakako pove?alo odgovornost prema izgovorenoj rije?i i ulaganju napora u oblikovanjere?enice, poja?alo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja, a ja?ala bi ukupna motivacija zarad na usmenom izra?avanju. Isti?ite zna?aj osmi?ljenog, pravilnog, jasnog govora. U realizaciji sadr?aja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dje?ije do?ivljavanjejezika. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu re?enice, teksta. Tako ?e lak?e diferencirati



15

primjere od (ne) primjera. Pojmovi se me?usobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Uvijek suu odnosu me?uzavisnosti, kako u okviru ovog nastavnog predmeta, tako i u ukupnomljudskom saznanju. I na kraju, ukupna postignu?a valja iskazati broj?anom ocjenom. Uz programskesadr?aje su tri nivoa postignu?a: zadovoljavaju?a (minimalna) postignu?a , dobra, prosje?na iona iznad prosjeka visoka postignu?a. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanjaod 1 do 5, ipak su va?an orijentir u postavljanju zahtjeva. Uostalom, nastavnik kao ocjenjiva?mora uva?avati mno?tvo elemenata: nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni zasve aspekte znanja i vje?tina. Va?no je da i u?enike vje?bate u samoocjenjivanju. Ka?ite im unaprijed ?ta ?eteocjenjivati, kada, ?ta smatrate posebno va?nim. Napravite i na panou prikaz o?ekivanihrezultata opisanih po stepenima. Primjera radi: Moje ?itanje ima sve karakteristike dobrog?itanja: pravilno je, te?no, izra?ajno. Mogu pro?itati tekst bez gre?ke. Neka svaki u?enikpostavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko ?e primijetiti da njegovo ?itanje nije dovoljnobrzo, drugi da ?ita monotono, tre?i da mnogo grije?i u izgovoru rije?i. Analiza je zajedni?ka.Svi su ocjenjiva?i. Zajedni?ki dolazimo i do mjera koje ?e djelovati na pobolj?anje postignu?apojedinca i odjeljenja. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvr?ivanje bli?ih i daljnjihkoraka i ciljeva, individualne i individualizirane linije razvoja. Sli?an pristup odredite i u ostalim oblastima. Ka?ite na koji na?in ?ete bodovati odgovorei neka oni sami upi?u ocjenu nakon uvida u ta?nost (na bazi pore?enja). Veoma je va?no da iroditelji budu upu?eni u smisao ocjenjivanja. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smislakoliko vodi ukupnom napredovanju svakog u?enika i koliko u njemu budi ?elju da se potrudi ipobolj?a postignu?e.



16

1.2. PRVI STRANI JEZIK1.2.1. ENGLESKI JEZIK

( 3 sata sedmi?no 105 sati godi?nje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi ??ekivani rezultati / ishodi u?enjaNastaviti na nagla?avanju ciljeva promoviranihu prvoj godini u?enja:

- ??enje jezika, a ne o jeziku

- dalje njegovanje razvijanja pozitivnog,razigranog stava prema u?enju jezika

- podsticanje motiviranja odgovornog iaktivnog stava

- podsticanje radoznalosti i kreativnosti;

- dalje njegovanje razumijevanja i logi?kogpam?enja

- podsticanje temeljitosti, predanosti ipreciznosti u u?enju jezika

- njegovanje samostalnosti u govoru ivlastitoj produkciji nau?enog, primjerenouzrastu

- kroz igru, pjesmu i ples u?initi da u?enjeengleskog jezika bude zabava izadovoljstvo

- postupni i odmjereni prijelaz ka ?itanju i pisanju najjednostavnijih rije?i i re?enica.

??enici ?e:

- razviti ?elju i ljubav prema u?enjuengleskog jezika

- razumjeti primjerene sadr?aje naengleskom jeziku

- prihvatiti logi?ki pristup upotrebinau?enog

- izra?avati slobodu i samostalnost ugovoru i direktnom reagiranju

- znati ?itati rije?i pojedina?no povezanos konkretnim pojmovima

- znati ?itati jednostavne re?enice

- znati prepisivati, davati kratke pismeneodgovore, popunjavati slova i rije?i

- razviti samopouzdanje u izra?avanjuprimjereno uzrastu

- prepoznati zadovoljstvo i korist pripro?irivanju znanja stranog jezika

PROGRAMSKI SADR?AJI

- Teme (tematske oblasti vezane za svakodnevni ?ivot, aktivnosti iinteresovanja djeteta ovog uzrasta);

- Funkcije i vje?tine (usmena i pismena kompetencija primjerena datomnivou u?enja);

- Aktivnosti (kojima se realiziraju vje?tine);- Gramatika (gramati?ke oblasti za dati nivo);- Vokabular (koji odgovara datim temama, predvi?enim funkcijama i

vje?tinama).



17

DIDAKTI?KO-METODOLO?KE NAPOMENE

U prvim godinama u?enja usmjeriti pa?nju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenukomunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju ipodr?avaju zainteresiranost za u?enje jezika.Nastavnik treba da:

- pa?ljivo planira svaki sat, cilj i na?in rada; priprema materijal i opremu,zadatke za u?enike pojedina?no, za grupe i cijeli razred; pi?e pismenepripreme za svaki sat;

- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za u?enje;- razvija od po?etka radne navike;- razvija komunikativne sposobnosti;- razvije vlastiti sistem pra?enja i provjeravanja napredovanja svakog??enika;

- osposobi u?enike da samostalno rade tokom sata i kod ku?e;- njeguje po?tivanje drugog tokom zajedni?kog rada i natjecanja;- slobodno oblikuje svoj sat, pro?iruje materijal prema datoj situaciji,

sara?uje s kolegama i stru?nim savjetnikom;- se dr?i principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idu?i od

jednostavnih ka slo?enijim jezi?kim ciljevima;- procijeni kojim fondom rije?i u?enici treba da ovladaju u datoj grupi i

uslovima;- primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup;- prakticira prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom

usmenu upotrebu ili izolirano ili u govornoj interakciji;- ne prihvata kruto uputstva data u programu, ud?benicima i priru?nicima,

nego kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, aliprimjereno uslovima u kojima radi.

Pra?enje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pa?ljivo inenametljivo, konkretno i pozitivno. Ono treba da je u funkciji motivacije u?enika zadaljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za u?enje jezika. Nastavnik istovremenoprocjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti u?inak.Napomena: na ovom nivou nema u?enika koji ne zadovoljava predvi?eni minimum.U ?etvrtom razredu u?enici se ocjenjuju broj?ano.

Interdisciplinarni sadr?aj??enje stranog jezika izuzetno je povezano s oblastima drugih ?kolskih predmeta.Korelacija je naro?ito izra?ena s predmetima likovne i muzi?ke kulture, tjelesnog izdravstvenog odgoja, matematike (brojevi, sabiranje), moja okolina (na?e tijelo izdravlje, ?ivot i rad u ?koli, ku?ni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik(opisivanje), kultura ?ivljenja (higijenske navike).

Interkulturalne vje?tineUpoznavanje kulture engleskog govornog podru?ja, pore?enje s vlastitom kulturom itradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razli?itostima.

Preporuke

U organizaciji i realizaciji nastave engleskog jezika u drugoj godini u?enja i dalje jenagla?ena potreba za fleksibilno??u, kako u nastavnim aktivnostima tako i urasporedu i trajanju sati. I dalje je mogu?e i po?eljno paralelno izvo?enje nastaveengleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Trajanje sata ne treba postavljati kruto,



18

ve? ga je potrebno prilagoditi raspolo?enju i trenutnim potrebama u?enika. Koristitiigru i pjesmu kao osvje?enje i u?enje jezika provoditi u razigranom, vedrom iprivla?nom okru?enju. Koristiti mogu?nosti izlaska iz u?ionice radi neposrednosti i??iglednosti u nastavi.

Nastavne metode i oblici rada

Koristiti ?to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni iindividualni pristup, kao i rad u manjim i ve?im grupama, te rad u parovima. Roleplaying, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedina?no,pantomima, poga?anje, maskiranje, pretending, igre rije?ima, rje?avanje jezi?kezagonetke i kri?aljke, igre poga?anja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim ikoje treba primjenjivati.

Rad s djecom s posebnim potrebama:

Ukoliko se uka?e takva potreba, rad s ovom djecom treba da se odvija premaprilago?enom programu.



19

Engleski jezik - druga godina u?enja

Nivo Teme Funkcije i vje?tine Aktivnosti Gramatika Vokabular

?etvrtirazred

Osnovna?kola

Drugagodina??enjaengle-skogjezika

Prvi ste-pen ele-mentar-nogznanja

Pro?irivanjetema:

Li?nopred-stavljanje Porodica Ku?a,

dom Moja

okolina(u gradu iselu)

Svako-dnevni

?ivot ?kola Slobodno

vrijeme

- pozdravljanje- predstavljanje

sebe i drugih- identificiranje

ljudii predmeta

- lociranje ljudi i predmeta

- opisivanje ljudii predmeta- boje predmeta- raspolo?enja istanja(ograni?eno)- trenutneaktivnosti- svakodnevneaktivnosti iradnje

- brojanje (Howmany ... arethere?)

- ?itanjevremena

- dani u sedmici- izra?avanje

sposobnosti (Ican .... I can't)- izra?avanjedopadanja- izra?avanje

RECEPCIJAa) SLU?ANJE I REAGIRANJE

1) neverbalno: imitiranje, gestikuliranje,gluma, crtanje, bojenje, povezivanje ilustracijas tekstom, izvr?avanje uputstava i nare?enja,ozna?avanje ta?nih/neta?nih (T/F) tvrdnji,podvla?enje, redanje, itd.2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim,kratki odgovori na nastavnikova pitanja,dopunjavanje, ispunjavanje tabela, itd.

b) ?ITANJE I REAGIRANJE:

?itanje kratkih tekstova u sebi ili naglas ireagiranje:1) neverbalno: crtanjem, redanjemilustracija, povezivanjem ilustracija sodgovaraju?im tekstom, izvr?avanje uputstavai nare?enja ozna?avanjem ta?nih/neta?nihtvrdnji, izrezivanjem, oblikovanjem uplastelinu, itd.2) verbalno: kratki odgovori na pitanja,povezivanje rije?i u stupcima A i B,ispunjavanje tabela, dovr?avanje re?enica,redanje teksta prema smislu, ispunjavanjekri?aljki.

Ponavljanje, pro?irivanje,kori?tenje sljede?eg gramati?koggradiva:

Imenice: vlastite, op?e,mno?ina, prisvojni genitiv

(John?s, Mary?s)Zamjenice: li?ne, pokazne(this, that),upitne (who, what)

Pridjevi:Determinatori, ?lan (a/an, the),prisvojni pridjevi (my, your, his,her), upitni pridjevi (whatcolor), opisni (sad, happy, nice,bad, good, fine, tired, scared,hungry, thirsty).

Glagoli: Present Simple(potvrdni, negativni, upitnioblik), Present Continuous

(potvrdni, odri?ni, upitni oblik),pomo?ni glagol be; have, have

got modalni glagol can(potvrdni, odri?ni, upitni oblik).

Prilozi: za mjesto (here, there),vrijeme (today, now).Prijedlozi: za mjesto (in, at),vrijeme (at, on, in, after).

Ponavljanje, pro?irivanjeosnovnog vokabulara na teme:

*Predstavljanje:( name, friend)*?lanovi u?e i ?ire porodice(mother, grandmother, father,grandfather, brother, sister, uncle,aunt,*Prostorije u ku?i i namje?taj

(kitchen, hall,loo/lavatory, sitting-room, bedroom,bathroom, table, chair, coffee-table, book case, curtain)*Okolina u gradu i na selu(garden, yard, traffic-lights, park,shop, bus stop, car, post office,cinema; village, river, wood, lake,hill, bridge, trees; dog, cat, pig,cow, horse, bird, itd.)*Raspolo?enje: happy, sad, tired,scared, naughty.*?kola: school things, schoolfurniture, school subjects, posters;draw, cut out, put.*Svakodnevni ?ivot: sleep, getup, eat, drink, talk, give, take,push, pull, cry; tablewear (spoon,knife, fork, plate, cup, glass);bathroom (toothpaste,toothbrush); face, body; clothes(pyjamas, jeans, shoes, raincoat);food (bread, butter, sandwich,



20

posjedovanja(John's book,my house)

- izra?avanjemolbe (Can I?May I?)

- ponuda, njenoprihvatanje iodbijanje

PRODUKCIJAa) GOVOR: ponavljanje rije?i koje suizgovorene, postavljati zahtjeve, moliti, davatiuputstva i naredbe, u?estvovati u razgovoru sdrugim u?enicima i nastavnikom, igrati uloge,recitirati, pjevati i igrati jezi?ke igre.

b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova,pisanje pojedinih rije?i po diktatu, odgovorina pitanja, ubacivati, podvla?iti, redati rije?iu smisaone re?enice, ispunjavanje tabela ikri?aljki, dovr?avati re?enice, itd.

Pisanje na ovom nivou nije prioritet, pa sveizvoditi le?erno i kroz igru.

Brojevi: 20-100

Re?enice: red rije?i, osnovni tipu potvrdnoj, odri?noj, upitnoj izapovjednoj re?enici (There isa...There are...)

orange juice, milk); toys, sports.

??enici ?e koristiti:

Afikse, u vezi s datim temama igramatikom, npr. ( s, -ing)Antonime, u vezi s datimtemama i gramatikom (big-small, give-take, push-pull)Slo?enice, u vezi s datimtemama (kitchen table,toothbrush, schoolfriend)Kolokacije, u vezi s datimtemama, npr. have breakfast,watch TV, look at this, turn on /off)



21

1.2.2. NJEMA?KI JEZIK(3 sata sedmi?no 105 sati godi?nje)


Jezi?kevje?tine

Ciljevi ??ekivani rezultati u?enja

Slu?anje irazumijevanje

??enik prepoznaje glasove,naglasak, ritam i intonaciju ujeziku koji u?i

razumije jednostavna uputstva,pitanja, izjave, upozorenja,kratka obja?njenja nastavnika ireagira na njih na odgovaraju?ina?in

razumije kratke dijaloge opoznatim temama

?itanje irazumijevanje

prepoznaje slova, napisanerije?i i kra?e re?enice

?ita naglas poznate rije?i ire?enice

uo?i glavnu misao kratkogpisanog teksta u kojem su musve rije?i poznate

Govor pravilno artikulira glasove,nagla?ava rije?i, po?tuje ritam iintonaciju re?enice

postavlja i odgovara najednostavna pitanja

??estvuje u razgovoru pomodelu

daje jednostavne informacije osebi, porodici i prijateljima

opisuje u nekoliko re?enicapoznatu situaciju

Pisanje prepisuje, dopunjava isamostalno pi?e rije?i i kra?ere?enice

zapisuje pojedine (poznate)rije?i ili kra?e re?enice pomodelu

pi?e pojedina?ne rije?i i kratkere?enice o sebi i svomokru?enju

Znanje o jeziku

Osposobljavanje u?enika dana njema?kom jezikukomunicira na osnovnomnivou o temama izneposrednog okru?enja

Podsticanje motivacije za??enjem njema?kog jezika

Podsticanje ma?te,radoznalosti i kreativnosti

U nastavi njema?kog jezikau ?etvrtom razredu osnovnete?iti dostizanju nivoa A 1.1Evropskog okvira za stranejezike.

na ovom nivou u?enja jezika??enik ne sti?e znanje o jezikunego prepoznaje i pravilnoupotrebljava osnovne jezi?keelemente



22

PROGRAMSKI SADR?AJI

Tematske cjeline:1. ?kola i u?ionica2. dani u sedmici, mjeseci, godi?nja doba3. atmosfersko vrijeme4. porodica i ?ivot u porodici5. proslava ro?endana, Nove godine, Bo???a6. ?ivotinje7. jelo i pi?e8. slobodno vrijeme

DIDAKTI?KO METODI?KE NAPOMENE

I u ?etvrtom razredu u?enici jezik u?e imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno seprelazi na ?itanje (prepoznavanje ve? nau?enih rije?i) - horsko i pojedina?no, te pisanje (preslikavanje apotom prepisivanje rije?i i kratkih re?enica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rije?i i kra?ih re?enica.Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu vi?e razli?itih aktivnosti i anga?iranje svih ?ula doprinosedinamici sata i odr?avanju neophodne pa?nje u?enika.

Nastavnik treba da:- pa?ljivo planira svaki sat koncipiraju?i ga kao smjenu vi?e faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje

du?e od deset minuta,- pi?e pismene pripreme za svaki sat,- sadr?aje koje obra?uje pribli?i u?enicima dobrom i pa?ljivo osmi?ljenom vizualizacijom,- u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje ?e doprinijeti usvajanju sadr?aja svim ?ulima,- po?tuje osnovne didakti?ke principe primjerenosti i postupnosti,- procijeni kojim fondom rije?i u?enici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima,- uo?i sposobnosti svakog pojedinog u?enika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum,- razvija vlastiti sistem pra?enja i provjeravanja napredovanja svakog u?enika,- osposobi u?enike da samostalno rade i za vrijeme sata i kod ku?e.

Pra?enje i vrednovanjeU ?etvrtom razredu osnovne ?kole iskazuju se broj?ane ocjene za rezultate postignute u nastavi. Ocjena iz

stranog jezika odraz je cjelokupnog u?enikovog odnosa prema ?kolskim obavezama, njegovog aktivnog?????a u nastavnom procesu te pokazanih rezultata koje ?e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Interdisciplinarni sadr?ajProgramski sadr?aj je me?usobno povezan s drugim predmetima. U?enici ?e tako u?iti jezik i pro?irivati svojvokabular oslanjaju?i se na znanje koje su stekli u?enjem nekih drugih ?kolskih predmeta ali i kombiniraju?i??enje stranog jezika s aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao ?to su npr. Likovna kultura,Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzi?ka kultura, Moja okolina.

Interkulturalne vje?tine??enici ?e: - upoznavati razli?ite kulture i tradicije, - u?iti da komuniciraju i da se pona?aju u svakodnevnim situacijama na na?in primjeren kulturi zemlje ?iji jezik u?e.

Rad s djecom s posebnim potrebama

Ukoliko se uka?e takva potreba, rad s ovom djecom treba da se odvija prema prilago?enom programu.



23

Njema?ki jezik druga godina u?enja

Vje?tine Aktivnosti Gramatika Vokabular??enici ?e znati:- imenovati predmete u svojoj ?kolskoj torbi- navesti ?kolske aktivnosti- nabrojati dane u sedmici, mjesece i godi?nja doba- pitati za vrijeme- re?i kakvo je vrijeme- brojati do 20- imenovati ?lanove porodice,- re?i gdje stanuju,- re?i svoj broj telefona,- dati osnovne informacije o svojim roditeljima, bra?i i sestrama -pozvati nekoga na ro?endansku proslavu- iskazati ?elju vezano za poklon- ?estitati nekome ro?endan, Novu godinu, Bo???...- re?i ?ta vole / ?ele jesti, piti- nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme- imenovati ?ivotinje

SLU?ANJE I RAZUMIJEVANJE:??enici ?e slu?ati izgovoreni tekst ireagirati1) neverbalno, npr.- crtanjem,- razvrstavanjem slika,- povezivanjem slike i slu?anog teksta,- ozna?avanjem ta?nih i neta?nih

tvrdnji2) verbalno,npr.

- davanjem kratkih odgovora nanastavnikova pitanja ili pitanja kojasu ?uli s kasetofona i sl.

?ITANJE I RAZUMIJEVANJE :??enici ?e:- ?itati re?enice i kra?e tekstove- tra?iti osnovne informacije u tekstu i reagirati:

1) neverbalno, npr.crtanjem, razvrstavanjem slika,pridru?ivanjem slike tekstu,ozna?avanjem ta?nih i neta?nihtvrdnji2) verbalno, npr.- davanjem kra?ih odgovora- dopunjavanjem teksta- rje?avanjem jednostavnijih zadataka s vi?estrukim izborom

GOVOR??enici ?e:- recitirati, pjevati,- postavljati jednostavna pitanja,- odgovarati na pitanja,- igrati uloge,- pripremati i provoditi jednostavne

dijaloge.

PISANJE??enici ?e:- prepisivati pojedina?ne rije?i , re?enice i kra?e tekstove,- rekonstruirati rije?i,- dopunjavati izostavljene rije?i,- od ponu?enih rije?i rekonstruirati kra?e re?enice.

??enici ?e:koristiti (ali ne?e??iti o tome):

Imenice s ?lanomu jednini imno?ini:

das Buch, die Tafel,die Bcher....

Zamjenice:- li?ne- prisvojne

zamjenice (mein,dein, sein, ihr,unser)

- upitne:wann, wie,

was, warum

Pridjeve upredikativnojupotrebi

Glagole:- u prezentu- za izra?avanje?elje oblik mchte- imperativ za 2.licejednine i 2. licemno?ine

Brojeve: do 20

Prilogeza mjesto i vrijeme

Prijedlogeu njihovojfunkcionalnojupotrebi

??enici ce pro?irivatiosnovni vokabular kojise odnosi na date teme,npr.

?kola:rechnen, malen, turnen,der Pinsel,der Malkasten

Dani u sedmici,godi?nja doba:Montag, Dienstag,am Sonntag,der Frhling, imSommeres regnet, es schneit

Porodica i ?ivot uporodici:Oma, Opa, Tante,Onkel,Ich wohne in ...Meine Strae heit ....Meine Telefonnummerist .....Mein Bruder ist ....Jahre alt.

Ro?endanskazabava:Komm zu mir! Ichmache eine Party.Ichwnsche mir einenTeddy.Alles Gute zumGeburtstag!

Jelo, pi?e:essen, trinken, Milch,Tee, Saft,Wasser, Brot, Kse, ..Ich esse gernSchokolade.

Slobodno vrijeme:Fuball, Basketball,lesen, Musik hren,Computerspiele, ...

?ivotinje:Ich habe eine Katze.Meine Katze heit .....Sie ist schwarz.



24

1.2.3. FRANCUSKI JEZIK(3 sata sedmi?no 105 sati godi?nje)


Jezi?ke vje?tine Ciljevi ??ekivani rezultati / ishodi u?enjaSlu?anje irazumijevanje

??enik ?e prepoznavati glasove,naglasak, ritam i intonaciju u jezikukoji u?i

razumjet ?e jednostavna uputstva,pitanja, izjave, upozorenja,kratkaobja?njenja nastavnika

i reagirat ?e na odgovaraju?i na?in razumjet ?e kratke dijaloge o

poznatim temama

?itanje irazumijevanje

prepoznavat ?e slova, napisane rije?ii kra?e re?enice

?itat ?e naglas poznate rije?i ire?enice

uo?it ?e glavnu misao kratkogpisanog teksta u kojem su mu sverije?i poznate

Govor pravilno ?e artikulirati glasove,nagla?avati rije?i, po?tovat ?e ritam iintonaciju re?enice

postavljat ?e jednostavna pitanja iodgovarati na njih

??estvovat ?e u razgovoru pomodelu

davat ?e jednostavne informacije osebi, porodici i prijateljima

opisivat ?e u nekoliko re?enicapoznatu situaciju

Pisanje prepisivat ?e, dopunjavati isamostalno pisati rije?i i kra?ere?enice

zapisivat ?e pojedine (poznate) rije?iili kra?e re?enice po modelu /diktatu

pisat ?e pojedina?ne rije?i i kratkere?enice o sebi i svom okru?enju

Znanje o jeziku

Razvijanje svijesti o postojanjudrugih jezika i mogu?nostikomuniciranja na nekom drugomjeziku koji nije na? maternji

??enje stranog jezika u?enikutreba da olak?a razumijevanjedrugih i razli?itih kultura itradicija i ja?a motivaciju za??enje stranih jezika

Osposobljavanje u?enika da nafrancuskom jeziku komunicira naosnovnom nivou o temama izsvog neposrednog okru?enja

Podsticanje ma?te, radoznalosti ikreativnosti

Te?iti dostizanju nivoaA 1.1 Evropskog okvira za stranejezike.

na ovom nivou u?enja jezika u?enikne sti?e znanje o jeziku negoprepoznaje i pravilno upotrebljavaosnovne jezi?ke elemente

PROGRAMSKI SADR?AJI

- Teme (op?e tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse,npr. li?no predstavljanje, porodica, dom, moja bli?a okolina, ?kola, svakodnevni ?ivot)

- Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou)- Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomo?u kojih je mogu?e realizirati sposobnosti)



25

- Gramatika (gramati?ke oblasti koje odgovaraju datom nivou, npr. imenice, zamjenice, brojevi, glagoliitd., koje ?e u?enici koristiti a ne u?iti o tome!)

- Vokabular (predla?e se vokabular koji je u skladu s datim temama)

DIDAKTI?KO-METODOLO?KE NAPOMENEU prvim godinama u?enja francuskog jezika pa?nju treba usmjeriti na razumijevanje, ponavljanje i usmenukomunikaciju koja ?e sadr?avati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude, razviju i podr?ezainteresiranost za u?enje jezika. Jezik se u ovom uzrastu u?i kroz igru, opona?anjem i ponavljanjem. Nakonusmenog usvajanja treba postepeno pre?i na ?itanje (horsko i pojedina?no), te na prepisivanje rije?i i kratkihre?enica dok ne do?e do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rije?i i kra?ih re?enica. Preporu?uje se rad uparovima ili manjim grupama uz smjenjivanje razli?itih aktivnosti ?to treba da doprinese dinamici sata iodr?avanju pa?nje u?enika ovog uzrasta.Nastavnik treba pa?ljivo planirati svaki sat, cilj i na?in rada. Treba kod u?enika razvijati radne navike ikomunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom sata i kod ku?e. Potrebno je tako?erprimjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup.Veoma je va?no da nastavnik uputstva ponu?ena u programu, ud?benicima i priru?nicima ne prihvata krutonego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi.

Interdisciplinarni sadr?aji

??enici ?e tako?er u?iti jezik i pro?irivati svoj vokabular oslanjaju?i se na znanje koje su stekli u?enjemnekih drugih ?kolskih predmeta, npr.- crtanjem, slikanjem, plesom, oblikovanjem itd. (Likovna kultura, ples)- sportova i igara (Tjelesna i zdravstvena kultura)- slu?anjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzi?ka kultura)- zajedni?kom ?etnjom u prirodi i sl. (Moja okolina ? ekolo?ki odgoj)

Interkulturalne vje?tine

??enici ?e se:- upoznavati s kulturom svoje zemlje i u?iti da je bolje po?tuju i cijene- upoznavati s nekim osnovnim razlikama izme?u njihove i kulture naroda s francuskog govornog

podru?ja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku u?enika, npr.Dobro jutro i dobar dan / Bonjour)

- ??iti da komuniciraju i pona?aju u svakodnevnim situacijama na na?in koji je primjeren za kulturuzemlje ?iji jezik u?e. Ovo mo?e podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) tata ta! (koje?ta!) tien! (gle!) itd.

??enje kako u?iti

??enici ?e:- razvijati pozitivan stav prema u?enju jezika- biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se u?i jezik- koristiti klju?ne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama- ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na

postavljene ciljeve

Pra?enje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u slu?bi motivacije u?enika i da slu?i nastavniku zaprocjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i broj?ano.

Rad s djecom s posebnim potrebama: ukoliko se uka?e takva potreba, rad s ovom djecom treba da seodvija prema prilago?enom programu.



26

Francuski jezik- druga godina u?enjaNivo

TemeFunkcije i

sposobnosti AktivnostiGramatika

Vokabular

??etvrtirazred

Osnovna?kola

Drugagodina??enjafrancuskogjezika

Prvi stepenelementarnogznanja

Porodica Ku?a,

dom Svakodnevni?ivot

?kola Moja

okolina Slobodno

vrijeme

??enici ?eznati:

- pozdravljati- predstavitisebe ili druge- identificiratiljude ipredmete- opisatiljude ipredmete,boje predmeta,veomaograni?en brojraspolo?enja- brojatipredmete- locirati ljudei predmete- re?i kolikoje sati- punisati- izraziti- dopadanjesposobnost dane?to urade(Je peux...)- idejuposjedovanja(le livre deJean, mamaison)- ponudu,njenoprihvatanje iliodbijanje

RECEPCIJA:a) SLU?ANJE I REAGIRANJE

??enici ?e slu?ati izgovoreni tekst i reagirati:1) neverbalno, npr. imitiranjem

nastavnika ili neke popularne li?nosti(npr. iz crti?a), gestikuliranjem,opona?anjem glasova/zvukova,glumljenjem, pokazivanjem odre?enihilustracija koje se odnose na rije?i kojeim se usmeno upu?uju, izvr?avanjemuputstava nastavnika ili uputstava koja?uju s kasetofona, crtanjem, bojenjemnavedenih predmeta/osoba navedenimbojama, podvla?enjem ili bojenjemrije?i koje im se usmeno upu?uju,lijepljenjem slika, redanjem slika itd.

2) verbalno, npr. ponavljanjem rije?ikoje je izgovorio nastavnik ili koje su?uli s kasetofona, davanjem veomakratkih odgovora na pitanja nastavnikaili pitanja koja su ?uli s kasetofona,popunjavanjem praznina rije?imaodabranim s kartica na kojima se terije?i nalaze itd.

b) ?ITANJE I REAGIRANJE

??enici ?e prepoznati jednu ili vi?enapisanih rije?i ili uputstava i reagirati:1) neverbalno, npr. gestikuliranjem,

opona?anjem glasova/zvukova (npr.imitiranjem zvuka voza, ?ivotinjskihglasova itd.), glumljenjem (npr. tu?an,sretan), ili pokazivanjem, biranjem ilipovezivanjem pisanih rije?i iodgovaraju?ih ilustracija, crtanjem,pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr.rezanjem zahtijevanih oblika/likova izpapira, pravljenjem raznih oblika odplastelina itd.), bojenjem ilipodvla?enjem samo odre?enih rije?i(npr. onih koje ozna?avaju nekuaktivnost, raspolo?enje, brojeve itd.),raspore?ivanjem ilustracija poodre?enom redu prema pisanimuputstvima itd.

2) verbalno, npr. davanjem kratkihpismenih ili usmenih odgovora na pitanja,zamjenjivanjem ilustracija u tekstuponu?enim rije?ima, povezivanjem rije?i ustupcu A s odgovaraju?im ilustracijama ustupcu B, zamjenjivanjem inicijala punimrije?ima ili popunjavanjem prazninaodgovaraju?im rije?ima itd.

PRODUKCIJAa) GOVOR

??enici ?e:- ponavljati rije?i nastavnika ili rije?iizgovorene s kasetofona- ??estvovati u razgovoru (pitanja/odgovori)

s drugim u?enikom/u?enicima ili

??enici ?ekoristiti (a ne??iti o tome!):Imenice

- jednina imno?ina

- prisvojnigenitiv (lamaison deNicole, l?amiede Paul)Zamjenice

- Li?ne- Pokazne, celui,

celle, itd- Upitne, qui,

quoi itd

Determinatore:- ?lanove, un,une, des, le, la,les- Prisvojnepridjeve,mon/ma, ton/ta,son/sa itd- Upitne pridjeve,quel? quelle?(Quellecouleur??)- Opisne

pridjeve,najosnovnije,npr.triste,heureux, beauitd

Glagole- Le prsent- Glagole tre,

avoir- LImpratif

Priloge za:- mjesto, ici, l- vrijeme,maintenant

Brojeve: 1-20

Prijedloge, npr.

, dans, sur (uosnovnimzna?enjima)

??enici ?e u?iti samo osnovnivokabular koji se odnosi nadate teme, npr.

Pozdravljanje:Bonjour,Salut, Au revoir, itd. Predstavljanje: Je suis? C?est?Je m?appelle?,itd. Qui est-ce? Qu?est-ceque c?est? Comment??appelles-tu? Oui/Non?itd. Opisivanje, npr. Elle estmince. Il a les cheveux noirs.De quelle couleur est ?? itdQuel ge as-tu? J?ai ? ansitd. Moje lice, moje tijelo,ne?to pro?ireniji vokabular Odre?ivanje mjesta ipolo?aja: O se trouve?Pourriez vous me dire? C?est droit / gauche itd? ?lanovi u?e i neki?lanovi ?ire porodice, npr.mre, pre, frre, soeur,grand-mre, grand-pre,tante, oncle, itd. Raspolo?enja, ne?topro?ireniji vokabular, npr.heureux, malheureux, triste,fatigu, itd. Prostorije u ku?i inamje?taj, ne?to pro?irenijivokabular, npr. cuisine,chambre coucher, salon,couloir itd. Bli?a okolina, ne?topro?ireniji vokabular, npr.autobus, train, feu, rue, itd. ?kola, ne?to pro?irenijivokabular, npr. livre, cahier,stylo, crayon, itd. Svakodnevni ?ivot,rutinske aktivnosti, ne?topro?ireniji vokabular, npr.vtements (npr. pyjama,jeans, robe, jupe) nourriture(npr. pain, sandwich, jus??orange, lait), jouet, actions(npr. manger,boire, parler,prendre), itd. Vrijeme: Quelle heureest-il? Il est ...

??enici ?e vje?bati da koriste(a ne u?iti o tome!):

Antonime, u vezi s datimtemama, npr. grand-petit,donner-prendre,

Slo?enice, u vezi s datimtemama, npr. machine laver, poudre laver, salle manger



27

nastavnikom- igrati uloge, recitirati,glumiti/dramatizirati poznatu pri?u/bajku- pjevati i igrati jezi?ke igre- davati uputstva i naredbe

b) PISANJEBudu?i da u?enje pisanja na ovom nivou nijeprioritet, u?enici ?e:- povremeno prepisivati izolirane rije?i- ??iti pisati pomo?u igara na CD-u,

pomo?u dru?tvene igre u kojoj sesastavljaju rije?i od slova na kockama,dru?tvene igre u kojoj se sla?u plo?ice saslovima jedna na drugu itd.

- zamjenjivati inicijale punim rije?ima- ubacivati, podvla?iti, redati rije?iodre?enim redoslijedom itd.

Kolokacije, u vezi s datimtemama, npr. je me lave, tute promnes,



28

1.2.4. ARAPSKI JEZIK(3 sata sedmi?no - 105 sati godi?nje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADACiljevi po?etne nastave arapskog jezika O?ekivani rezultati / ishodi u?enja

- nastaviti s nagla?avanjem ciljeva kojisu dati u prvoj godini u?enja

- ??enje jezika, a ne o jeziku- razvijanje pozitivnog stava prema??enju jezika

- razvijanje radoznalosti i kreativnosti- razvijanje razumijevanja i logi?kog

pam?enja- razvijanje temeljitosti, predanosti i

preciznosti u u?enju jezika- razvijanje samostalnosti u govoru- kroz igre, pjesme i ples u?initi da??enje arapskog jezika bude zabavno

- postupan prijelaz ka ?itanju i pisanjujednostavnih rije?i i re?enica

- ljubav i spremnost za u?enje arapskogjezika

- razumijevanje jednostavnih sadr?aja naarapskom jeziku

- sloboda i samostalnost u govoru- ?itanje rije?i vezanih za konkretan

pojam (samostalno upotrijebljenih)- ?itanje jednostavnih re?enica- prepisivanje rije?i i kratkih sadr?aja- kratki usmeni i pismeni odgovori- popunjavanje slova i rije?i- razvijanje samopouzdanja u

izra?avanju- prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri

pro?irivanju znanja arapskog jezika

PROGRAMSKI SADR?AJI

- Teme (op?e tematske oblasti kao osnov za daljnji rad)- Funkcije i vje?tine (usmena i pismena kompetencija)- Aktivnosti (pomo?u kojih se realiziraju vje?tine)- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)- Vokabular (u okviru datih tema)

DIDAKTI?KO METODI?KE NAPOMENE

Specifi?nosti arapskog pisma uslovit ?e i rad u drugoj godini u?enja arapskog jezika (?etvrti razred).Usvajanje grafi?ke strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanjeodre?enog ?lana, sun?evih i mjese?evih slova. Arapski jezik se na ovom nivou u?i kroz razli?ite jezi?keigre, ponavljanje, pjesmu, ples, s postepenim uvo?enjem ?itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupamadoprinosi dinamici sata i ve?oj anga?iranosti u?enika.

Nastavnik treba da:- pa?ljivo planira svaki sat, postavljaju?i ciljeve, detaljno razra?uju?i na?ine kako da ih postigne,

pripremaju?i materijale/opremu koja je potrebna u u?ionici, kao i dodatne materijale u slu?ajuneo?ekivanih situacija, pripremaju?i zadatke za pojedine u?enike, grupe i cijeli razred, te planiraju?itrajanje svakog segmenta aktivnosti u u?ionici;

- pi?e pismene pripreme za svaki sat;- kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uslovima u kojima radi,- procijeni kojim fondom rije?i u?enici treba da ovladaju u datoj grupi i uslovima;- kontrolira i razvija kod u?enika pravilno usvajanje izgovora;- po?tuje osnovne didakti?ke principe primjerenosti i postupnosti;- razvija pozitivnu atmosferu u u?ionici;- razvija kod u?enika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za u?enje;- razvija vlastiti sistem pra?enja i provjeravanja napredovanja svakog u?enika;- razvija komunikativne sposobnosti kod u?enika, podsti???i ih da maksimalno koriste vlastite talente

i sposobnosti;- ne prihvata kruto uputstva data u programu, ud?benicima i priru?nicima, ve? kreativno i fleksibilno

kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.



29

Pra?enje i vrednovanje Treba da je stalno, veoma pa?ljivo i nenametljivo. Treba da je u funkciji motivacije u?enika na daljnjirad i razvijanje ambicije za u?enje arapskog jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatihciljeva i vlastiti u?inak. U ?etvrtom razredu ocjenjivanje je broj?ano.

Interdisciplinarni sadr?aj U svim oblastima sadr?aj je povezan s drugim ?kolskim predmetima:

- crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura)- plesom, igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura)- pjevanjem (Muzi?ka kultura)- brojanjem (Matematika)- praznicima (Vjeronauka)- opisivanjem ( Maternji jezik i knji?evnost)- zajedni?kom ?etnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekolo?ki odgoj)

Interkulturalne vje?tine??enici ?e upoznati kulturu i obi?aje razli?itih zemalja u kojima se govori arapski jezik, upore?ivati je svlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razli?itosti.

PreporukePrilikom organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini u?enja preporuke se odnose

prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti, kao i natrajanje sata. Ovo podrazumijeva i mogu?e paralelno izvo?enje nastave arapskog jezika s nastavom drugihpredmeta, kao ?to su npr. Muzi?ka kultura, Likovna kultura, Tjelesni odgoj, Moja okolina, Vjeronauka itd.Sat mo?e trajati i kra?e radi postizanja maksimalnog intenziteta dje?ije pa?nje. Nastava je razredna pa se lakomogu formirati grupe koje ?e se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. U?enici rado prihvataju iprovode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nau?ene dijaloge. Ukoliko se u nastavni procesintegriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose pove?anju u?eni?ke aktivnosti, pobolj?anjunjihovih jezi?kih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u u?ionici, kao i njegovanju prisnijih odnosaizme?u u?enika i nastavnika, te izme?u samih u?enika. Razvija se takmi?arski duh, stvara ?iva atmosfera u??ionici. Postojanje i njegovanje takmi?arskog duha tijesno je povezano s u?eni?kom motivacijom za u?enjejezika. Izlasci djece u prirodu tako?er su prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

Rad s djecom s posebnim potrebama: Ukoliko se uka?e takva potreba, rad s ovom djecom treba da se odvija prema prilago?enomprogramu.



30

Arapski jezik-druga godina u?enjaNivo Teme Funkcije i vje?tine Aktivnosti Gramatika Vokabular

Tre?irazred

Osnovna?kola

Drugagodina??enjaarapskogjezika

Prvi stepenelementarnog znanja

Pro?irivanjetema-pozdravljanjei upoznavanje

- porodica iprijatelji

- ku?a

- svakodnevni?ivot

- ?kola

- bli?a okolina

- odjevnipredmeti

- hrana i pi?e

??enici ?e znati:- pozdravljanje naformalan i neformalanna?in

- predstaviti sebe i druge

- imenovati ?lanove svoje??e porodice

- opisati jednostavnimre?enicama (imenskim) iograni?enim brojem rije?iljude i predmete u ku?i

- imenovati predmete u?kolskoj torbi i u?ionici

- brojati od 1 do 10

- re?i koliko je sati (punisat)

- nabrojati dane u sedmici

- nabrojati ograni?en brojodjevnih predmeta

- nabrojati nekolikoosnovnih prehrambenihproizvoda i vrsta pi?a

SLU?ANJE I RAZUMIJEVANJE:??enici ?e slu?ati izgovoreni tekst i reagirati1) neverbalno, npr.- crtanjem,- razvrstavanjem slika,- povezivanjem slike i teksta,- ozna?avanjem ta?nih i neta?nih tvrdnji- navikavanjem na izgovor i intonaciju izvornih govornika

(zvu?ni zapisi)3) verbalno,npr.

- davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ilipitanja koja su ?uli s kasetofona

- dopunjavanjem teksta

?ITANJE I RAZUMIJEVANJE??enici ?e:- ?itati kra?e tekstove naglas i u sebi,- tra?iti odre?ene informacije u tekstu i reagirati:

3) neverbalno, npr.crtanjem, razvrstavanjem slika, pridru?ivanjem sliketekstu, ozna?avanjem ta?nih i neta?nih tvrdnji4) verbalno, npr.- davanjem kra?ih odgovora,- dopunjavanjem teksta,- rje?avanjem jednostavnijih zadataka s vi?estrukimizboromGOVOR

??enici ?e:- recitirati, pjevati- postavljati jednostavna pitanja,

Li?ne zamjenice('ana, 'anta, 'anti,huwa, hiya,nahnu)

Upitnezamjenice (man,ma, kam)

Pokaznezamjenice(hara, harihi,ralika, tilka )

Potvrdne iodri?ne rije?i(na`am, la)

Upitne partikule(hal, 'a)

Prijedlozi (fi,min, 'ila, `ala)Sekundarniprijedlozi (tahta,fawqa, 'amama,wara'a)

??enici ?e:

??iti samoosnovnivokabular,koji ?e bitiosnova zatvorbukratkih(imenskih)re?enica.

Kroz dijalog(igre,pjesmice,ponavljanje,prepoznavanje,crtanje idruge vje?be)uvje?bavatiosnovnivokabular.



31

- odgovarati na pitanja,- igrati uloge,- ??estvovati u dramatizacijama,- pripremati i provoditi jednostavne dijaloge

PISANJE??enici ?e:- prepisivati pojedina?ne rije?i i kra?e tekstove,- rekonstruirati rije?i,- dopunjavati izostavljene rije?i,- od ponu?enih rije?i rekonstruirati kra?e re?enice,- prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje ubosanskom jeziku ( qaf, sad,??yn itd.)

Upitna rije?'ayna

Prepoznavanjegramati?kog?enskog roda(okruglo ta)

Brojevi (1 do 10)Pridjevi (kabir,sagir, qasir,tawil, \amil)Boje (osnovne)Razlomljeniplural (nekolikousvojenihimenica)



32

1.4. MOJA OKOLINA(3 sata sedmi?no - 105 sati godi?nje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA??EKIVANI REZULTATI / ISHODI U?ENJA

POD

R??

JA??

EN

JA CILJEVI

??enici znaju

ZNA

NJE

Sticanje znanja o: raznovrsnosti pojava i procesa u

prirodi ?ivim bi?ima, njihovim osobinama,

lancima ishrane, uzajamnim vezama o sun?evoj svjetlosti, vodi i zraku kao

uslovima ?ivota o kretanju zraka i promjeni osobina

materije o zelenoj biljci i njenim dijelovima ?ovjeku kao prirodnom i dru?tvenom

bi?u atmosferskim padavinama pro?losti i sada?njosti kraja osnovnim obilje?jima kraja kulturnim, javnim i prosvjetnim

ustanovama u kraju prirodnim obilje?jima kantona saobra?ajnoj povezanosti,

razvijenosti, prirodno-geografskimodlikama i turizmu

prirodno-geografskim odlikama BiH kulturi ?ivljenja zaga?enosti tla i zraka i za?titi od

zaga?ivanja

prepoznati razli?ite pojave i procese u prirodi uspostaviti logi?ne veze izme?u ?ivih bi?a i pojava u

prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu

pojedinih dijelova za ?ivot i rast biljke da je ?ovjek prirodno i dru?tveno bi?e i da ima

neizmjeran uticaj na okru?enje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave osnovne podatke o pro?losti i sada?njosti zavi?aja osnovna obilje?ja kraja u kojem ?ive nabrojati kulturne, javne i prosvjetne ustanove u

zavi?aju prepoznati i opisati prirodna obilje?ja zavi?aja da dobra saobra?ajna povezanost zna?i i razvijen

kraj, da na?a domovina ima izuzetne prirodno-geografske odlike na osnovu kojih se mo?e razvijatiturizam kao posebna privredna grana

da je odje?a i obu?a ?ivotna potreba svakog ?ovjeka ida se ona tokom historije mijenjala i obilje?avalapojedine epohe

da je ?isto?a pola zdravlja i da svaki pojedinac imasvoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju

da su mikroorganizmi uzro?nici bolesti, da su prljaveruke i prostor za stanovanje ?esti uzro?nici bolesti

da je kultura ?ivljenja odraz vremena u kojem ?ivimoi da je potrebno njegovati i razvijati

da je ?ovjek i njegovo djelovanje najve?i zaga?iva?tla i zraka i da svaki pojedinac mo?e dati svojdoprinos za?titi od zaga?enja



33

SPO

SOBN

OST

I I V

JE?T

INE

??enici ?e : ??iti; samostalno i u grupi posmatrati i izvoditi zaklju?ke;

samostalno i u grupi planirati svoj i rad svoje grupe razvijati kriti?ko razmi?ljanje provoditi istra?ivanja i bilje?iti

zaklju?ke izvoditi mjerenja i voditi evidenciju dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vr?iti procjene prenositi informacije putem

individualnog i timskog rada

kroz: u?enje u ?koli, u?enje kod ku?e, sam

ili u timu, kori?tenje dodatneliterature, tra?enje ideja iprovo?enjem jednostavnih i vo?enihposmatranja i ogleda, te pore?enjemsvojih predvi?anja sa stvarnimrezultatima

sistematiziranje znanja krozizradu tematskih plakata,prezentiranje postignutih rezultata

koristiti prethodna iskustva koristiti odre?ene kriterije za prikupljanje i

zapisivanje podataka uz pomo? nastavnika, razvijati plan istra?ivanja pratiti redoslijed uputstava pri istra?ivanju i

mjerenju uz pomo? nastavnika, procjenjivati relevantnost

podataka i informacija praviti jednostavna pore?enja, raspravljati o tome ?ta

se de?ava i u kojim uslovima, te donositiodgovaraju?e zaklju?ke

koristiti vlastitu kreativnost i ma?tu za rje?avanjeproblema

koristiti jednostavan nau?ni jezik za saop?avanjeideja i za imenovanje i opis ?ivih bi?a, tvari, pojava iprocesa u prirodi i dru?tvu

VR

IJED

NO

STI,

STA

VO

VI,

PON

A?A

NJE ??enik ?e razviti pozitivne vrijednosti i

stavove: prema sebi samom, prema drugima,

svojoj porodici, prirodnoj idru?tvenoj okolini i u?enju kaocjelo?ivotnom procesu

pokazivati vi?e samopouzdanja i odgovornosti po?tivati razli?ite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u

kojem ?ivi i za pobolj?anje kvaliteta ?ivota

PROGRAMSKI SADR?AJI

1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESIF Raznovrsnost pojava i procesa u prirodiF Osobine ?ivih bi?a u vezi sa ?ivotnim okru?enjemF ?iva bi?a u godi?njim i vremenskim promjenamaF ?ovjekove aktivnosti vezane za godi?nja dobaF Sun?eva svjetlost, voda i zrak kao uslovi ?ivotaF Kretanje zraka, vjetar; brzina i smjer vjetra, lokalni vjetroviF Promjena osobina materije zagrijavanjemF Zelena biljka; dijelovi biljke, uloga pojedinih dijelovaF ?ovjek kao prirodno i dru?tveno bi?eF Atmosferske padavine



34

2. VRIJEME I PROSTORF Pro?lost, sada?njost i budu?nost krajaF Obilje?ja zavi?ajaF Dan i sat; mjerenja vremena satomF Orijentacija na geografskoj karti pronala?enje zna?ajnih geografskih obilje?ja

3. DRU?TVOF Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mom mjestuF ?iri zavi?aj kanton; prirodna obilje?jaF Saobra?ajna povezanost u ?irem zavi?aju - kantonuF Razvijenost ?ireg zavi?aja: privreda, turizamF Uzajamni odnos privrede i obilje?ja zavi?ajaF Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine

4. HIGIJENAF Odje?a i obu?aF Odmor i rekreacija kao higijenska potrebaF Uzro?nici bolesti neprijatelji zdravljaF Kultura ?ivljenjaF Zaga?enost tla, vode i zraka

DIDAKTI?KO- METODI?KE NAPOMENE

U nastavi Moje okoline va?no je osposobljavati u?enike da kriti?ki razmi?ljaju i razumiju koncepte,na na?in svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati u?eni?ki istra?iva?ki pristup svijetu koji ga okru?uje.??enike treba nau?iti da posmatraju ?ta se de?ava u prirodi i ?ta se de?ava prilikom izvo?enja ogleda, te kakoobjasniti i koristiti dobivene rezultate. Kako u?enici o nekoj aktivnosti najbolje u?e na neposrednomiskustvu, dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode u?enici individualno ili u timovima. Pri tomeje neophodno objasniti u?enicima procedure i tehnike izvo?enja ogleda, nau?iti ih kako da koriste svoja ?ulau tom procesu, predvi?aju ?ta ?e se desiti, bilje?e i ure?uju dobivene podatke, pomo?i im da uo?e sli?nosti irazlike, kriti?ki razmatraju uo?eno i donose odgovaraju?e zaklju?ke i upozoriti ih na eventualne opasnosti.Poslije provedenog ogleda treba zajedno s u?enicima pa?ljivo razmotriti ?ta se doga?alo i zbog ?ega, da li supredvi?anja bila ispravna, ohrabriti ih za druga?ije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvo?enja ogledabitno je kod u?enika podsticati radoznalost, ma?tu i divergentno mi?ljenje.

Moja okolina u ?etvrtom razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i dru?tvenoj sredini.Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dje?ijeg istra?ivanja i otkrivanja me?uzavisnosti pojava iprocesa u prirodnom i dru?tvenom okru?enju. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i pro?iruju. Predmet jeistovremeno i izvor informacija za upoznavanje na?ina kako ?to vi?e saznati, a znanja povezati i upotrijebiti.Zna?aj predmeta Moja okolina le?i u tome ?ta je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovomuzrastu. Moja okolina ujedinjuje sadr?aje razli?itih nau?nih oblasti. Osnovni cilj mu je do?ivjeti i osvijestitislo?enost, raznolikost i me?usobnu povezanost svih ?inilaca koji djeluju u dje?ijem prirodnom i dru?tvenomokru?enju, razvoj pravilnog odnos prema dru?tvenom i prirodnom okru?enju, razvijanje pravilnog odnosaprema ljudima i doga?ajima, sno?ljivo i otvoreno prihvatanje razli?itih stavova i mi?ljenja te podsticanjeznati?elje za otkrivanjem pojava u prirodnom i dru?tvenom okru?enju.



35

U ?etvrtom razredu pro?iruje se znanje o sadr?ajima obra?enim u tre?em razredu.Novi sadr?aji odnose se na znanja o kretanju zraka, promjeni osobina materije, biljci i njenim

dijelovima, atmosferskim padavinama, kulturnim i javnim ustanovama, te o ljudskom organizmu, ulozipojedinih dijelova, ?ulima...

Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost dru?tvenih iprirodnih pojava i prou?avanje prirode u njenom jedinstvu s razli?itih aspekata. U skladu s tim, potrebno jevoditi ra?una i o me?upredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedni?kih ?kolskih projekata.

Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su u?enicima interesantni, uzimaju?i uobzir razvoj nauke, njenu primjenu i kori?tenje, te uticaj na dru?tvo i okolinu i kori?tenjemmetodologije aktivnog u?enja. U tom smislu, predlo?eni model mo?e poslu?iti kao pomo?nastavniku.

Za realizaciju programskih sadr?aja preporu?uje se ?to ????a vanu?ioni?ka nastava. Primjenaprincipa korelacije s drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa ?to ?tedi dragocjenovrijeme i pove?ava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. Korelacija omogu?ava multidisciplinarni pristupnastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari vi?e zadataka.

Pra?enje i ocjenjivanje

??enici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kriti?ki razmi?ljaju, njihovihobrazovnih postignu?a i sposobnosti primjene novog znanja. U?enike treba posmatrati i ocjenjivati u zavrijeme izvo?enja te aktivnosti.Prati se napredak u?enika i ocjenjuje:- sposobnost i vje?tina u?enika za vrijeme izvo?enja aktivnosti (u?eni?ki ogled, prakti?an rad, usmeno ipismeno izvje?tavanje i drugo),- u????e i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, u?eni?ki projekti, istra?ivanja i dr.),- putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovaraju?ih ispitnih postupaka,- portfolio u?enika1.

Dakle, ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na pra?enju ukupnih odjeljenskih aktivnosti.Najva?niji aspekt takvog ocjenjivanja je redovnost (ne samo onih u?enika koji tra?e vi?e pa?nje).Nastavnici moraju kontinuirano i aktivno pratiti te aktivnosti tako ?to ?e ispitivati koliko u?enik trenutnozna, a ne da se pretpostavlja da ?e to nekako saznati. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti takokoncipirana da svi u?enici mogu na njih odgovoriti i imati osje?aj da su jednako va?ni. Ovim seizbjegava demotiviranost u?enika, podsti?e aktivnost svih, a rezultati koji se posti?u su bolji.Ocjenjivanje u ?etvrtom razredu je broj?ano. Uobi?ajeni oblici ocjenjivanja zasnivaju se na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju.Ocjene tokom du?eg perioda trebalo bi da se zasnivaju na razli?itim ocjenjiva?kim aktivnostima radipokri?a razli?itih aspekata rezultata. Pra?enje u?enika po?inje od prvog ?kolskog dana. Moja okolina je kompleksan nastavni predmet izato je vrlo bitno kontinuirano pra?enje, posmatranje i vrednovanje. Vi?e nego i u jednom drugomnastavnom predmetu, ovdje dolazi do izra?aja posmatranje i bilje?enje. Najva?niji zadatak ocjenjivanja je osiguravanje korisne i stimulativne povratne informacije u?enikuo njegovom napretku.

1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodi?nje osnovne ?kole



36

TEME ZNANJE SPOSOBNOSTII VJE?TINEVRIJEDNOSTI, STAVOVI,

PONA?ANJE AKTIVNOST U?ENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA(ORGANIZACIJA I METODE

NASTAVE I U?ENJA,OCJENJIVANJE)

RAZNOVRSNOSTPOJAVA I PROCESAU PRIRODI

Posjedovanje znanja o klijanju, rastu, opadanjuli??a, gorenju, disanju, hr?anju, truhljenju, vrenju,kretanju, gibanju. Obrtanju Zemlje oko ose-smjena dana i no?i, kretanje Zemlje oko Sunca smjena godi?njih doba, svjetlosne, elektri?ne,magnetne i druge pojave.

Razvijena svijest o prirodnimprocesima, sposobnostizvo?enja jednostavnihogleda.

Pozitivan stav premaprirodnim procesima,razvijena svijest o razli?itostiprirodnih procesa, razvijenili?ni stavovi o prirodnimprocesima.

Planiranje rada, izradadoma?ih zadataka, u????e uizvo?enju ogleda, dono?enjezaklju?aka, izrada panoa.

Planiranje, pripremanje, osmi?ljavanjeogleda, demonstracija, organiziranje iizvo?enje posmatranja, dono?enjezaklju?aka, evaluacija.

USLOVI POD KOJIMASE RAZVIJAJU ?IVIORGANIZMI

Znanje o me?usoboj zavisnosti sredine ?ivih bi?ai ?ovjeka. Ishrana biljaka, ?ivotinja, uticaj?ovjeka na razvoj ?ivih organizama. Kultiviranjezemlji?ta, uzgoj ku?nog cvije?a.

Razlikovanje povoljnih odnepovoljnih uslova za razvoj?ivih organizama. Stvaranjepovoljnih uslova za razvoj?ivih organizama.

Davanje li?nog doprinosastvaranju povoljnih uslova zarazvoj ?ivih organizama.Uzgoj ukrasnog bilja u??ionici.

Aktivno u????e u radukolektiva, pomaganjedrugima, ispunjavanjeobaveza, sakupljanjematerijala, sistematiziranje.

Motiviranje u?enika za rad,pripremanje izvora znanja,demonstracija ogleda, planiranje irealiziranje planiranog.

?IVA BI?A UGODI?NJIM IVREMENSKIMPROMJENAMA

Karakteristike ?ivih bi?a u razli?itim godi?njimdobima biljke, ?ivotinje. Zimsko mirovanje,zimski san, mijenjanje krzna.

Sposobnost izvo?enjajednostavnijih radova u vrtu,vo?njaku i na njivi.Samostalno ili u saradnji sdrugima, uzgajanje cvije?a u??ionici, ?uvanje ?ivotnesredine od zaga?ivanja, brigao ?istoj i zdravoj ?ivotnojsredini.

Briga o ?ivotinjama ibiljkama koje u toku zime nemogu do?i do hrane,uzgajanje ukrasnog bilja u?koli, pravljenje i postavljanjehranilica za ptice.

Uzajamno pomaganje,prikupljanje, izvo?enjeogleda, dono?enje zaklju?aka,pomaganje ?ivotinjama,uzgajanje biljaka.

Planiranje rada, posmatranje iprocjenjivanje.Osmi?ljavanje ogleda i aktivnosti.Organizacija prakti?nih vje?bi.Saradnja s roditeljima.

?OVJEKOVEAKTIVNOSTI VEZANEZA GODI?NJA DOBA

Znanja o ?ovjekovim aktivnostima uslovljenimgodi?njim dobima. Priprema sto?ne hrane zazimu, radovi u vrtu, vo?njaku, na njivi,osiguravanje uslova za zdrav ?ivot, za?tita odelementarnih nepogoda.

Prepoznavanje godi?njih dobana osnovu vremenskih prilika,uo?avanje potreba vezanih zagodi?nja doba.

Pomaganje starijima uradovima vezanim zagodi?nje doba. Pripremaukrasnih biljaka za zimu.

Aktivno u????e u pripremiukrasnih biljaka za zimu,izvo?enje radova u okolini?kole, pomaganje starijima uaktivnostima, u vo?njaku,vrtu, vinogradu, na njivi.

Saradnja s lokalnom zajednicom ,kori?tenje njenih resursa za potrebenastave.Procjenjivanje napretka u?enika,podsticanje radoznalosti, ma?te irazvoj kreativnosti.

SUN?EVASVJETLOST, VODA IZRAK KAO USLOVI?IVOTA

Posjedovanje osnovnih znanja o sun?evojsvjetlosti, toploti, vodi i zraku kao uslovima?ivota. Znaju izmjeriti temperaturu pomo?utermometra, znaju izvesti jednostavne oglede kojipokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i?ivotinjskog svijeta od sun?eve svjetlosti, vode izraka. Znaju da bez vode, sun?eve svjetlosti izraka nema ?ivota na Zemlji.

Sposobnost opisivanjaprocesa uzajamnosti.Izvo?enje ogleda kojipokazuju da bez sun?evesvjetlosti, vode i zraka nema?ivota na Zemlji.

Ne ugro?ava ?ivotne uslove,?uva okolinu od zaga?enja.

?uvanje zdrave okoline,planiranje aktivnosti zajednos odjeljenjem, izvo?enjeogleda, davanje poja?njenjaza odre?ene procese.

Pripremanje ogleda i demonstriranje,organizacija posjeta plasteniku ubli?oj okolini.Izrada didakti?kih materijala.Posmatranje i pra?enje napretka??enika.

KRETANJE ZRAKA,VJETAR, BRZINA,SMJER , LOKALNIVJETROVI

Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra,njegovim karakteristikama i vrstama.

Imenovanje vjetrova premavrsti i brzini.

Pona?anje u slu?ajuvremenskih nepogoda vjetrova.

Posmatranje, zaklju?ivanje,imenovanje, aktivno u????e uradu.

Osmi?ljavanje situacija za interaktivno??enje.Podsticanje razvoja radnih navika.



37

PROMJENA OSOBINAMATERIJEZAGRIJAVANJEM

Znaju da materije zagrijavanjem mijenjajusvojstva.

Sposobnost samostalnogposmatranja i izvo?enjazaklju?aka.

Svjesnost o promjenisvojstava materijezagrijavanjem.

Posmatranje, bilje?enje,prikupljanje,sistematiziranje premazajedni?kim osobinama.

Planiranje, pripremanje i podsticanje??enika na kreativan i istra?iva?ki rad.Predlaganje i rukovo?enje ?kolskimaktivnostima.

BILJKA; DIJELOVIBILJKE, ULOGA

Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka, oosnovnim dijelovima biljke na primjeru jednestabla?ice.

Sposobnost razlikovanja iimenovanja razli?itih biljaka.

Pozitivan stav i odnos premabiljnom svijetu i ?uvanjubiljnog svijeta.

?????e u grupnom radu.Izvr?avanje obavezaproisteklih izsvakodnevnog rada.

Planira, demonstrira, podu?ava, pripremai realizira nastavu.

?OVJEK KAO PRIRODNOI DRU?TVENO BI?E

Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama?ovjeka (uspravan hod, mi?ljenje, govor,dru?tvenost), organizam ?ovjeka, sli?nosti irazlike izme?u mu?karca i ?ene, sli?nosti irazlikama izme?u biljaka, ?ivotinja i ?ovjeka.

Sposobnost razlikovanjamu?karaca od ?ena.Komunikacija. Sposobnostpravljenja razlike i opisivanjesli?nosti izme?u biljaka,?ivotinaj i ljudi.

Pozitivan i izgra?en stav oljudima bez obzira na boju,naciju i vjeroispovijest.

Istra?ivanje, uo?avanje,zaklju?ivanje, u????e uradu odjeljenja i grupe,pravljenje tematskih panoa.

Pra?enje rada, planiranje,demonstriranje, priprema i organizacijanastavnih aktivnosti. Pomaganje??enicima, evaluacija.

ATMOSFERSKEPADAVINE

Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskimpadavinama, izgled, nastanak, pona?anje ljudi i?ivotinja.

Prepoznavanje i imenovanjeatmosferskih padavina, za?titaod atmosferskih padavina.

Pravilno postupanje prilikomrazli?itih atmosferskihpadavina. Pravilan stav premaprirodi i prirodnim procesima.

Posmatranje i uo?avanjekarakteristika atmosferskihpadavina.Izvo?enje ogleda.?????e u zajedni?komradu.

Organiziranje i izvo?enje razli?itihogleda.Priprema materijala.Pripremanje cjelokupnog nastavnogprocesa.

PRO?LOST,SADA?NJOST IBUDEU?NOST KRAJA

Posjedovanje znanja o pro?losti i sada?njostizavi?aja, o spomenicima, gra?evinama ipisanim spomenicima kao svjedocimapro?losti.

Sposobnost opisivanjapro?losti zavi?aja,prepoznavanja na slikama,fotografijama, ilustracijama.Prepoznavanje i imenovanjekarakteristika kraja.

Izgra?en pozitivan stav premahistoriji kraja, tradiciji iobi?ajima.

Obilazak zna?ajnihspomenika kulture,gra?evina, muzeja,institucija. Prikupljanjegra?e o pro?losti zavi?aja.

Organizacija posjeta kulturno-historijskim spomenicima i gra?evinamakraja.Podsticanje, pra?enje, pomaganje.

OBILJE?JA ZAVI?AJAZnanje o obilje?jima zavi?aja; konfiguracijaterena, polo?aj, razvijenost, komunikacija,saobra?ajna povezanost.

Vje?t