Upload
gopa021
View
69
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Nuklearna energija
Citation preview
1
Apstrakt
Otkrićem radioaktivnih elemenata, kao što su uran, polonijum i torijum,
interesovanje čoveka za njihovu primenu neprekidno je raslo. Krajnji rezultat
intresovanja za radioaktivne hemijske elemente jeste skok civilizacije dvadesetog veka u
napred, ali i njena tri koraka u nazad.
Istraživanja su dovela do saznanja da se putem hemijskih reakcija koje nazivamo
fisija i fuzija razvija ogromna količina energije. Istraživanja koja traju više od jednog
veka pokazala su svu snagu nuklearne energije. Ali, ovo polje je i dalje veliki izazov
kako za istraživače tako i za korisnike.
Stavovi po pitanju korišćenja nuklearne energije su često oprečni, a običnog
čoveka stavljaju u dilemu. Neprekidno se nameće pitanje da li treba ili ne treba koristiti
nuklearnu energiju. Ako upoznamo načine nastanka nuklearne energije i shvatimo da oni
mogu da budu stavljeni pod kontrolu onda je sasvim jasno da kontrolisano korišćenje ove
energije jeste prednost. Naravno, svako iskorišćavanje energije sa sobom nosi rizik, pa je
to slučaj i sa nuklearnom energijom.
Korisna nukearna energija, zbog neodgovrnog poašanja, vrlo često postaje
saveznik onima koji ne razmišljju o posledicama njene neadekvatne primene. To mi je
bio povod da se pozabavim i prednostima i lošim stranama korišćenja nuklearne energije.
Ako je pravilno koristimo ona može da postane saveznik u snabdevanju
domaćinstava električnom energijom. Ona
je saveznik medicine u oblasti dijagnostike i
lečenja. Ali je veliki neprijatelj kada se
postrojenja za električnu energiju ne
obnavljaju i kada doĎe do njihove havarije.
Ona je neprijatelj kada ljudska
nesmotrenost ne razmišlja o posledicama i
kada se ona koristi kao oružje. Posledice su
tada katastrofalne.
Ako se eliminiše zloupotreba nuklearne
energije i sprovede njeno plansko,
odgovorno korićenje, racionalni duh
čovekov može da ovaj izvor energije stavi
pod kontrolu i od neprijatelja je pretvori u
veoma korisnog saveznika.
Smatram da, i pored lošeg odnosa
pojedinaca, nuklearna energija ima prednost u odnosu na druge izvor energije, jer može
da bude korisna I izuzetno energetski efikasna.
Nuklearna energija
2
Uvod
Posle otkrića prirodnih radioaktivnih elemenata kao što su uran, polonijum i
torijum fizičari su okrili još jednu tajnu koju je sakrivalo jezgro, a ta tajna omogućila je
nastanak jednog novog sveta. Omogućila je čovečanstvu da zagospodari ogromnom
energijom, energijom koja je dovela do velikog napretka. Ali je ta tajna omogućila i
stvaranje najopasnijeg oružja na planeti.
1919. godine fizičar sa Novog Zelanda, Ernest Raderford uspeo je da ostvari
viševekovne snove alhemičara o prevoĎenju jednog hemijskog elementa u drugi.
Raderford je bombardovao atome azota brzim alfa-česticama (koje je dobijao kao
proizvod prirodnog radioaktivnog raspada). Pri sudaru atoma azota i alfa-cestica
odigravale su se neke, do tada nepoznate promene.Bila je to prva nuklearna reakcija
ikada dobijena.
Nuklearna energija danas proizvodi 17 % elektricne energije u svetu. Počela se
komercijalno primjenjivati od 1950-ih godina, ali su se od 1970-ih počele javljati kritike
zbog još uvijek nerešenog problema koji predstavlja radioaktivni otpad, odnosno bojazni
od katastrofalnih posledica koje bi mogle izazvati
nesreće ili sabotaže, te strah da bi nuklearna energija
mogla poslužiti za proizvodnu nuklearnog oružja.
NUKLEARNA ILI ATOMSKA ENERGIJA JE
NAZIV ZA ENERGIJU KOJA SE OSLOBADA PRI
PROCESIMA TRANSMUTACIJE ATOMSKIH JEZGARA.
Nuklearna atomska bomba
3
Nuklearna energija – sadašnjost i budućnost
Uticaj na okolinu i spremanje radioaktivnog otpada
Kao i svi procesi proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora i nuklearne elektrane
proizvode otpad. Kod njih je to radioaktivni otpad i vruća voda. Buduci da nuklearne
elektrane ne proizvode ugljenik-dioksid, njihovom upotrebom ugljenika se ne povećava
efekt staklenika.
Radioaktivni otpad deli se na dve osnovne kategorije: nisko-radioaktivni i visoko-
radioaktivni otpad. Vecina nuklearnog otpada je nisko radioaktivni otpad. To su: obično
smeće, alati, zaštitna odela i ostalo. Taj se otpad kontaminirao sa malom količinom
radioaktivnog praha ili čestica, a mora se čuvati na način da ne dodje u kontakt sa
spoljašnjim predmetima..
Pravi problem kod nuklearnih elektrana je ostatak iskorišcenog goriva koji
je visoko-radioaktivni otpad i mora se sklanjati u specijalnim bazenima (voda ohladjuje
nuklearno gorivoi ponaša se kao štit od radijacije) ili u suvim kontejnerima. Starije
i manje radioaktivno gorivo skladišti se u suvim skladištima. Tamo se zatvara u
specijalne betonske armirane kontejnere.
Korisna Nuklearna energija – Energija u pravim rukama
U budućnosti, svetom će vladati onaj ko bude imao
stalne izvore energije. Usled sve manjih zaliha izvora
energije i visokog stepena zagadenja životne sredine, do
koje dovodi trošenje fosilnih goriva i drugih energenata,
pojedine zemalje u svetu okreću se takozvanim
obnovljivim izvorima energije, kao što su snaga vode,
vetra ili sunca.
4
Iskorišćavanje nuklearne energije po državama
Država koja proizvodi najveći deo svoje
električne energije u nuklearnim elektranama je
Francuska sa 75% proizvedene električne
energije u nuklearnim elektranama. Slede je
Litvanija sa 73%, Belgija sa 58%, Bugarska,
Slovačka i Švedska sa 47%, Ukrajina sa 44% i
Republika Koreja sa 43%.
U još deset država iz nuklearne energije
proizvodi se po više od 25% električne
energije.SAD proizvode 19.8% svoje električne
energije u nuklearnim elektranama, ali zbog
velikog opsega proizvodnje zauzimaju najveći
deo u ukupno proizvedenoj energiji u
nuklearnim elektranama sa 28%. Sledi ih
Francuska sa 18% i Japan sa 12%.
Nuklearna FUZIJA
Fuzija je nuklearni proces u kome se dva laka jezgra kombinuju da bi se stvorilo
jedno, teže jezgro. Prilikom fuzijske
reakcije oslobadja se oko milion puta više
energije nego kod fisionih reakcija. Primer
fuzije, koji je veoma važan za
termonuklearno oružje i u budućnosti za
nuklearne reaktore, je reakcija izmeĎu dva različita vodonikova izotopa da bi se stvorio
izotop helijuma:
Fuzijski reaktor
Naučnici još nisu izradili praktičan fuzijski
reaktor. Prstenasti eksperimentalni reaktor
naziva se torus.On zagreva gasoviti vodonik na
više miliona stepena tako da se atomska jezgra
mogu spajati.Fuzije se odvijaju na Suncu i
drugim zvezdama.
5
Nuklearna FISIJA
Fisija je nuklearni proces u kome se teško jezgro razdvaja na dva manja jezgra.
Primer fisije, koji je iskorišćen u izradi atomske bombe i koji se još uviek koristi u
nuklearnim reaktorima je:
Fisijski reaktor
Srce fisijskog reaktora ja čvrst čelični rezervoar, odnosno jezgro. U jezgru reaktora
odvija se niz fisijskih reakcija, takozvanih lančanih reakcija tokom kojih se stvara velika
toplota. Rashladna tečnost preuzima tu toplotu i pokreće generatore. Generatori pomoću
te toplote pretvaraju vodu u mlazove vodene pare pod visokim pritiskom. Mlazovi vode
pokreću turbinske motore povezane s električnim generatorima
Nuklearna energija u budućnosti
U zadnje vreme svet se suočava sa sve izraženijom energetskom krizom, bilo da se radi
o nafti ili o gasu To je nateralo neke stručnjake da pokrenu pitanje korišcenja atomske
energije i izgradnje novih nuklearnih elektrana kao alternative postojećim izvorima
energije.Debata na ovu temu je već započela. U avgustu mesecu 2008., na svetu je u
funkciji bilo 439 nuklearnih elektrana u 30 zemalja, a još 35 ih je bilo u izgradnji.
Nuklearna fisija
6
Iskorišceno radioaktivno gorivo postalo je sigurno za zdravlje?! Potrebno je čak 10000
godina raspadanja u sigurnom i kontrolisanom okruženju da bi se razložio nuklearni
otpad. Kako ga skladištiti, a da ne doĎe do širenja radioaktivnog dejstva? Šta se dogodi
kada doĎe do havarije zastarelih postrojenja? Jedan od odgovora jeste primer tragedije u
Černobilu.
Tragedija u Ĉernobilu je dovoljan dokaz šta može da se dogodi kada svi instrumenti
zaštite u nuklearnoj elektrani zakažu i šta će se dogoditi ako zakažu opet, iako nas
naučnici atomske energije uveravaju da su moderne sigurnosne mere gotovo savršene.
Uprkos ovim zastrašujucim podacima, činjenica je da je nuklearna energija najjači
oblik energije koji nam je trenutno na raspolaganju. Francuska je zemlja koja gotovo
celokupnu električnu energiju dobija iz atomskih elektrana, a ima najčistiji vazduh od
svih industrijskih zemalja Evrope.
Upravo zbog brojnih argumenata koji se mogu koristit iza i protiv nuklearne
energije danas postoje brojne grupe naučnika koji zagovaraju atomsku energiju kao
jedinu alternativu postojećim izvorima energije, ali i oni koji joj se uporno protive.Šta je
istina? Odgovor je po meni vrlo jednostavan: nuklearna energije je stvar prošlosti, kao i
nafta, gas i ugljen-dioksid(CO2)! Nuklearne elektrane trebalo bi početi zatvarati i jedina
debata koja bi se trebala voditi jeste oko pitanja da li ćemo ih zatvoriti kroz 2, 3, 5, ili
koliko već godina. Nikad mi neće biti jasno kako je skup inteligentnih naučnika u stanju
izaći u javnost sa tvrdnjom da je nuklearna energija u ovom trenutku najčešci oblik
energije koji možemo iskoristiti da pronadjemo izlaz iz energetske krize u koju svet
zapada.Sve me to navelo da se setim jedne izreke koju je u svoje vrieme dao Nikola
Tesla, a koja se zbog mog mišljenja da opisuje brojne dileme sadašnjosti.Černobil nam je
pokazao što se dogadja kad stvari krenu u krivom smeru, a ipak su neki još uvek to u
stanju zanemariti kao da se radi samo o beznacajnom incidentu. Da stvar bude gora, svet
7
uopste nije u nedostatku drugih izvora energije da bi nam atomska energija predstavljala
jedini izlaz iz krize, jer to bi donekle i opravdalo sve rizike. Postoje sunčeva energija,
energija vetra, energija plime i oseke, geotermalna energija...Kombiniovano i racionalno
korišćenje ovih izvora uklonilo bi u potpunosti potrebu za fosilnim gorivima i drugim
nečistim izvorima energije.
Razvoj nuklearne uspesnosti u posljednih 25 godina tako je snažan da je postala
jedno od najvažnijih područja naučnog istraživanja u prirodnim naukama. Dovoljno je
samo spomenuti da je razlog tome oslobadanje velike količine energije prilikom
nuklearnih reakcija. Proizvodnja radioaktivnih izotopa i elemenata koji uopste ne postoje
u prirodi trijumf je nuklearne hemije i fizike.Nuklearna energija omogući će veliki razvoj
tehnike. Nuklearna nauka otkrila je takve mogućnosti razvoja da se s pravom može reći
kako je čovek kročio u novi svet, u novo doba atomske, odnosno nuklearne energije.
Sada tu energiju samo
treba usmeriti u pravom
smeru. Svi znamo kakve je
posledice na svet ostavilo
neodgovorno korišcenje
nuklearne energije. Nuklerna
energija je oblik energije kao
svaki drugi, samo je treba
znati pravilno iskoristiti.
Nuklearna energija pokriva
oko 16 % svetske potrebe za
električnom energijom.
Prednosti ovog tipa energije jesu te da nema staklenickih gasova, ma da se neki naučnici
ne slažu sa tom činjenicom,oni i dalje smatraju da ne treba odustati od nuklerne energije,
dok odlaganje radiotaktivnog otpada smatra se sve racionalnijim što je u većini država
danas rešen problem.
No ona ima i svoje mane. Kao najveći proizvoĎači nuklearne energije smatraju se
elektrane koje troše velike količine toplote za hladjenje nuklearnih jezgara, što u
budućnosti može imati veliki uticaj na globalno zagrevanje.
Razlika izmedju nuklearnih reakcija i onih "običnih" je ta što u nuklearnim
reakcijama učestvuju atomska jezgra, te često dolazi do prelaska jednog elementa u drugi.
Tokom tih reakcija oslobadjaju se ogromne količine energije procesima fisije i fuzije.
Fuzija je proces spajanja više atomskih jezgara pri čemu nastaje teža atomska jezgra. To
je praćeno oslobadanjem ili apsorpcijom energije što zavisi od mase ukljucenih atomskih
jezgra.
Proces fisije označava razbijanje atomskog jezgra na dva ili više novih atomskih jezgara.
Opasnost
Svaka tehnologija sa sobom nosi i odredjene mane, opasnosti i nepogodnosti.
Mnogi se suprotstavljaju razvoju nuklearnih elektrana iz straha od havarija, što je u
izvesnoj meri i opravdano. Greške u nekim tehnologijama nemaju posledice takvih
razmera kakve ima havarija u jednoj nuklearnoj elektrani. Poznata je stvar sa
Černobilom. Postoji još nekoliko stotina manjih havarija, javnosti nepoznato, koje nisu
8
imale tako dramatične posledica kao ona kobnog aprila 1986.godine. Razmere jedne
havarije poput Černobilske su ogromne. Stanovnici Černobila su bili izloženi 90 puta
većoj radijaciji nego meštani koji su preživeli bombu bačenu na Hirošimu. Procenjuje se
da je 9 miliona ljudi direktno ili indirektno pogodjeno Černobilskom katastrofom, a od
tog broja 3-4 miliona su deca. Samo je 1 % teritorije Belorusije nije bilo kontaminirano,
po internacionalnim standardima. Profesor John Gofmans, procenjuje da će nesreća u
Černobilu prouzrokovati 475 000 fatalnih oboljenja od raka širom sveta.
Ĉernobil
ĈERNOBILSKA KATASTROFA,
NAJVEĆA NUKLEARNA
KATASTROFA U ISTORIJI
Černobil (ukrajinski: Чорнобиль) je grad u Ukrajini,
otprilike 100 km severno od Kijeva, s oko 44000
stanovnika. Bio je izuzetno važan centar trgovine i
industrije u 19.veku, ali je ostao upamćen po katastrofalnoj
posledici havarije nuklearnog raktora. Nuklearna
katastrofa se dogodila 26. aprila 1986. godine. To je po
svim dosadašnjim saznanjima bila najteža nuklearna
nesreća u istori. S područja Černobila i okoline iseljeno je
više od 140 000 ljudi, koji se nikad više nisu vratili u svoje
domove. Preminulo je izmeĎu 200 000 i 400 000 ljudi.
Černobil je danas pusto i beživotno mesto.
Nuklearna opasnost
Otpad od nuklearnog goriva je opasno radioaktivan pa se mora
potopiti na morsko dno ili zakopati duboko u zemlju. Ispitivanje
nuklearnog oružja i oštecenje reaktora mogu uzrokovati
dugotrajne zdravstvene opasnosti zbog oslobadjanja
radioaktivnog materijala u vazduh.
9
Posledice i sada trpi više od 1,5 miliona ljudi koji žive u oblasti koja je bila izložena
radijaciji.. Eksplozija u černobilskom reaktoru u noći izmeĎu 25. i 26. aprila 1986.
emitovala je 400 puta više radijacije nego atomska bomba bačena na Hirošimu. Do
katastrofe je došlo usled grešaka rukovodilaca nuklearne elektrane koji su izvodili
eksperiment s radioaktivnim izotopima. Nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić kaže da je
radijacija bila toliko jaka da je posle četiri nedelje stigla čak i do Amerike.
"Došlo je do eksplozije jezgra. To nije bila atomska eksplozija, već čisto hemijska
eksplozija, jezgro se praktično raspuklo, a ogromna količina radioaktivnih materija je
suknula u atmosferu, više od kilometar u visinu, a vetar je počeo polako da to nosi na sve
strane", obrazložio je svojevremeno prof. Vladimir Ajdačić.
U incidentu je kontaminirano 150.000 kvadratnih kilometara na području
Ukrajine, Belorusije i Rusije, zračenju je bilo izloženo najmanje sedam miliona ljudi, od
kojih je, prema podacima britanskih naučnika, umrlo ili će umreti izmeĎu 30.000 i
60.000.
U okruženju Srbije, na teritoriji susednih zemalja, nalaze se I neke druge
nuklearne elektrane. meĎu njima su: Krško u Sloveniji, PAKS u MaĎarskoj, Černa Voda
u Rumuniji i Kozloduj I Belane u Bugarskoj.
Krško
Slovenija ima jednu nuklearnu elektranu, Krško. Ona poseduje jedan
Westinghouse PWR reaktor sa vodom pod pritiskom, čija je snaga na pragu 696 MW. On
godišnje proizvodi 5,3 milijarde kilovat-sati, što je oko 40 odsto ukupne potrošnje struje
u Sloveniji. Tako je tokom 2007. godine elektrana proizvela 5428 GWh, što je
istovremeno podmirilo skoro 30 odsto potrošnje električne energije u Sloveniji i 16 odsto
u Hrvatskoj. Elektrana je priključena na mrežu 1981. godine i do danas nije imala nijedan
jedini nuklearni incident.
10
Kozloduj i Belene
U Bugarskoj postoje dve nuklearne elektrane, Kozloduj i Belene. U Kozloduju, na
obali Dunava, izgraĎeno je čak šest reaktora od 1974. godine. Prva četiri su bili
nepouzdani VVER reaktori sovjetske tehnologije koji su dugo bili predviĎeni za gašenje.
Jedinice 1 i 2 su ugašene u decembru 2002. godine, a jedinice 3 i 4 u decembru 2006,
neposredno pred ulazak Bugarske u Evropsku uniju. U Kolzoduju su nastavila da rade
dva ruska, ali znatno sigurnija V-320 PWR reaktora sa vodom pod pritiskom, snage po
953 MW koja su izgraĎena 1988. i 1992. godine. Ova dva reaktora proizvode godišnje
18,1 milijardu kWh, što je 44 odsto bugarske potrošnje. U meĎuvrmenu, Bugarska
dovršava i dva reaktora od po 1000 MW u elektrani Belene, čija je izgradnja zaustavljena
početkom devedesetih. 290 km od Beograda – KOZLODUJ .U Kozloduju, u Bugarskoj,
pored istoimenog naselja i ostrva na toku . Belene se takoĎe nalazi u Bugarskoj, niže niz
tok Dunava. Na toj lokaciji trenutno se dovršavaju dva reaktora od po 953 MW, čija je
gradnja davno započeta. Početkom devedesetih, uporedo sa inicijativom da se zatvore
nepouzdani reaktori u Kolzloduju, obustavljena je izgradnja nove nuklearne elektrane na
ovoj lokaciji. Poslednjih godina Bugarska je donela političku odluku i pronašla sredstva
da ipak dovrši reaktore Belene i Belene 2.
Ĉerna voda
Rumunija ima jednu nuklearnu elektranu, Černa Voda. Ona je pre nekoliko
meseci dobila novi CANDU 6 reaktor kanadske proizvodnje, snage 655 MW, pošto je
prethodnih deset godina u njoj radio samo jedan CANDU 6 iste snage i proizvodio 5,2
milijardi kWh, što je oko devet odsto potrošnje.
PAKS
MaĎarska u elektrani PAKS poseduje četiri VVER440/V-213 reaktora ukupne
snage 1826 MW. Oni proizvode 12,6 milijardi kWh, što pokriva 38 odsto nacionalne
potrošnje. Najavljena je izgradnja još dva reaktora od po 1000 MW. 235 km od Beograda
- PAKS Na toku Dunava, južno od Budimpešte, MaĎarska u elektrani Paks poseduje
četiri reaktora sa vodom
pod pritiskom ukupne
snage na pragu od oko
1830 MW. Oni su 2007.
godine proizveli 13887
GWh električne energije,
što je bilo dovoljno da
pokrije 37 odsto
nacionalne potrošnje. U
ovoj elektrani se u
januaru 2003. godine
desio manji incident bez
velikih posledica, ali po
ocenama IAEA, četiri
reaktora su meĎu
najbezbednijima na
Balkanu. MaĎarska najavljuje izgradnju još dva reaktora od po 1000 MW.
11
Sigurnost nuklearnih elektrana
Pitanje je da li bi se racionalnim razlozima mogao pravdati zahtev za još višim stepenom
sigurnosti pogona nuklearnih elektrana.
Do sticanja pogonskog iskustva i komercijalne primene nuklearnih elektrana četvrte
generacije (kao i fuzijskih elektrana koje se takodje razvijaju) za primenu će biti
raspoloživi sadašnje - elektrane druge i trece generacije kod kojih su pogonska sigurnost i
pouzdanost veoma dobri.
Na osnovu izraĎenih studija u okviru Evropske unije je dokazano da je uticaj na
okolinu nuklearnih elektrana po jedinici proizvedene energije povoljniji od uticaja
termoelektrana na plin ili termoelektrana na ugalj. Ipak, problem sa skladištenjem
nuklearnog otpada postao je ekološki problem koji do sada nije rešen na odgovarajući
način.
Kakva nam je nuklearna budućnost
U Americi se posle 30 godina proizvodnje i korišćenja nuklearne energije došlo do
saznaja da je nuklearna energetika najoptimalniji izvor električne energije, što se tiče
cene i sigurnosti. Spada u retke energetske izvore koji ne proizvode štetne gasove, ne
dovodi do klimatskih promena i efekta staklene bašte.
U najvažnije meĎunarodne organizacije čija delatnost obuhvata područje
nuklearne tehnologije i nuklearne zaštite spadaju:
MeĎunarodna agencija za atomsku energiju (MAAE), neovisna meĎuvladina organizacija
koja djeluje pod okriljem Organizacije ujedinjenih naroda,
Europska komisija, Direktorat za energiju i transport,
WANO (World Association of Nuclear Operators), Svjetska udruga operatera nuklearnih
elektrana u koji je NEK učlanjen od 1989. godine,
INPO (Institute of Nuclear Power Operations), američki Institut za praćenje rada
nuklearnih elektrana, u koji je NEK
učlanjen od 1988. godine,
EPRI (Electric Power Research
Institute), neprofitna organizacija koja
se brine za znanstvena i tehnološka
rješenja svih segmenata globalne
energetske industrije.
Šematski prikaz primeara
institucionalnog rešenja
korišćenja nuklearnre energije u
Hrvatskoj
12
Posle usvajanja novog energetskog zakona prošlog leta i usvajanja dugoročnog
energetskog plana, gde je nuklearna energija dobila istaknuto mesto, americča vlada dala
je sve tražene garancije nuklearnoj industriji da se ponovo vrati izgradnji nuklearki - prof.
dr Jasmina Vujić, nekadašnji naucni saradnik “Vinče”, danas dekan Fakulteta za
nuklearnu tehnologiju Univerziteta u Berkliju. Prva žena u oblasti nuklearnog
inženjeringa, dr Vujic gotovo dve decenije u SAD svoje znanje prenosi studentima, a
njena predavanja i radovi širom sveta smernice su za najnovije tokove savremene nauke.
Sva dosadašnja istraživanja u oblasti nuklearne energije i njena primena u praksi
pokazali su da se mogu izdvojiti prednosti i nedostaci koji idu u prilog korišćenju ili
nekorišćenju nuklearne energije.
Tabelarni pregled prednosti i nedostataka korišćenja nuklearne energije
Iz tabelarnog prikaza proizlazi da je veći broj razloga koji idu u prilog tvrdnji da
savremeni svet ne treba da koristi nuklearnu energiju. O tome svedoči i veliki broj
antinukearnih pokreta koji svoje tvrdnje zasnivaju na posledicama negativnog,
razarajućeg dejstva radioaktivnih elemenata koji prouzrokuju i fizička i mentalna
oštećenja.
Prednosti Nedostaci
emisija CO2 je zanemariva politički neprihvatljiva u velikom broju zemalja
visoki kapitalni troškovi-značajno skuplja od
fosilnih goriva
incidenti su sa neprihvatljivim rizikom
problem odlaganja radioaktivnog otpada
13
Zakljuĉak – Izvesna ili neizvesna budućnost
Pitanje daljeg iskorišćavanja nuklearne energije doveo je do toga da rasprave
najviših instanci koje se bave proizvodnjom nuklearne energije i onih koji se bave
zaštitom životne sredine izrade niz programa, donesu zakone i pokrenu projekte koji će
uticati na smišljenije i odgovornije ponašanje prema iskorišćavanju nuklearne energije.
Od posebnog je značaja regulisanje odnosa meĎu državama u Evropi I svetu kako
bi se putenm zakonske forme izbegle sve negativne posledice korišćenja nuklearne
energije.
Korisna nuklearna energija je ona energija koja predstavlja energiju kojas se
nalazi “u pravim rukama”. To znači da oni koji rukovode njenim iskorišćavanjem vode
računa o njenoj efikasnosti i nastoje da je upotrebe onako kako to nalažu principi
odgovornog odnosa prema okolini uz svo poštovanje svih ekoloških postulate.
Odgovorno.
Efikasno.
Dvostruka korist.
Izvesna i sigurna budućnost !
Literatura: Koristio sam ponuĎene sajtove koje je predložila IS “Petnica” i sve
dostupne sajtove koji se odnose na nuklearnu energiju
Zahvalnica: Zahvaljujem se svom mentoru profesorki Snežani Čejić, koja mi je pomogla u
idejnom i realizacionom delu izrade istraživačkog projekta. Zahvaljujem se i profesorki
Olgici Lukač koja mi je pružila tehničku podršku u toku izrade mog rada.
Zahvaljujem se Hemijsko – medicinskoj školi koja mi je omogućila štampanje i
slanje rada na konkurs.
14
Podaci o autoru
Forma rada: Istraživački projekat
Naziv rada: Nuklearna energija
Ime i prezime ( !! ne prezime i ime !! ) Nenad Nikolić
Adresa, poštanski broj i naziv mesta: Mihajla Pupina 62 , 26340 Bela Crkva
Razred u kojem je autor bio u školskoj godini 2008/2009: 4
Naziv škole i poštansku adresu škole: Hemijsko-medicinska škola, Sterijina 113, 26300
Vršac
E-mail autora: [email protected]
Ime, prezime, profesija i zanimanje mentora: Snežana Čejić, tehnolog, profesor
Industrijske farmaceutske tehnologij