14
1 Apstrakt Otkrićem radioaktivnih elemenata, kao što su uran, polonijum i torijum, interesovanje čoveka za njihovu primenu neprekidno je raslo. Krajnji rezultat intresovanja za radioaktivne hemijske elemente jeste skok civilizacije dvadesetog veka u napred, ali i njena tri koraka u nazad. Istraživanja su dovela do saznanja da se putem hemijskih reakcija koje nazivamo fisija i fuzija razvija ogromna količina energije. Istraživanja koja traju više od jednog veka pokazala su svu snagu nuklearne energije. Ali, ovo polje je i dalje veliki izazov kako za istraživače tako i za korisnike. Stavovi po pitanju korišćenja nuklearne energije su često oprečni, a običnog čoveka stavljaju u dilemu. Neprekidno se nameće pitanje da li treba ili ne treba koristiti nuklear nu energiju. Ako upoznamo načine nastanka nuklearne energije i shvatimo da oni mogu da budu stavljeni pod kontrolu onda je sasvim jasno da kontrolisano korišćenje ove energije jeste prednost. Naravno, svako iskorišćavanje energije sa sobom nosi rizik, pa j e to slučaj i sa nuklearnom energijom. Korisna nukearna energija, zbog neodgovrnog poašanja, vrlo često postaje saveznik onima koji ne razmišljju o posledicama njene neadekvatne primene . To mi je bio povod da se pozabavim i prednostima i lošim stranama korišćenja nuklearne energije. Ako je pravilno koristimo ona može da postane saveznik u snabdevanju domaćinstava električnom energijom. Ona je saveznik medicine u oblasti dijagnostike i lečenja. Ali je veliki neprijatelj kada se postrojenja za električnu energiju ne obnavljaju i kada doĎe do njihove havarije. Ona je neprijatelj kada ljudska nesmotrenost ne razmišlja o posledicama i kada se ona koristi kao oružje. Posledice su tada katastrofalne. Ako se eliminiše zloupotreba nuklearne energije i sprovede njeno plansko, odgovorno korićenje, racionalni duh čovekov može da ovaj izvor energije stavi pod kontrolu i od neprijatelja je pretvori u veoma korisnog saveznika. Smatram da, i pored lošeg odnosa pojedinaca, nuklearna energija ima prednost u odnosu na druge izvor energije, jer može da bude korisna I izuzetno energetski efikasna. Nuklearna energija

Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

  • Upload
    gopa021

  • View
    69

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Nuklearna energija

Citation preview

Page 1: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

1

Apstrakt

Otkrićem radioaktivnih elemenata, kao što su uran, polonijum i torijum,

interesovanje čoveka za njihovu primenu neprekidno je raslo. Krajnji rezultat

intresovanja za radioaktivne hemijske elemente jeste skok civilizacije dvadesetog veka u

napred, ali i njena tri koraka u nazad.

Istraživanja su dovela do saznanja da se putem hemijskih reakcija koje nazivamo

fisija i fuzija razvija ogromna količina energije. Istraživanja koja traju više od jednog

veka pokazala su svu snagu nuklearne energije. Ali, ovo polje je i dalje veliki izazov

kako za istraživače tako i za korisnike.

Stavovi po pitanju korišćenja nuklearne energije su često oprečni, a običnog

čoveka stavljaju u dilemu. Neprekidno se nameće pitanje da li treba ili ne treba koristiti

nuklearnu energiju. Ako upoznamo načine nastanka nuklearne energije i shvatimo da oni

mogu da budu stavljeni pod kontrolu onda je sasvim jasno da kontrolisano korišćenje ove

energije jeste prednost. Naravno, svako iskorišćavanje energije sa sobom nosi rizik, pa je

to slučaj i sa nuklearnom energijom.

Korisna nukearna energija, zbog neodgovrnog poašanja, vrlo često postaje

saveznik onima koji ne razmišljju o posledicama njene neadekvatne primene. To mi je

bio povod da se pozabavim i prednostima i lošim stranama korišćenja nuklearne energije.

Ako je pravilno koristimo ona može da postane saveznik u snabdevanju

domaćinstava električnom energijom. Ona

je saveznik medicine u oblasti dijagnostike i

lečenja. Ali je veliki neprijatelj kada se

postrojenja za električnu energiju ne

obnavljaju i kada doĎe do njihove havarije.

Ona je neprijatelj kada ljudska

nesmotrenost ne razmišlja o posledicama i

kada se ona koristi kao oružje. Posledice su

tada katastrofalne.

Ako se eliminiše zloupotreba nuklearne

energije i sprovede njeno plansko,

odgovorno korićenje, racionalni duh

čovekov može da ovaj izvor energije stavi

pod kontrolu i od neprijatelja je pretvori u

veoma korisnog saveznika.

Smatram da, i pored lošeg odnosa

pojedinaca, nuklearna energija ima prednost u odnosu na druge izvor energije, jer može

da bude korisna I izuzetno energetski efikasna.

Nuklearna energija

Page 2: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

2

Uvod

Posle otkrića prirodnih radioaktivnih elemenata kao što su uran, polonijum i

torijum fizičari su okrili još jednu tajnu koju je sakrivalo jezgro, a ta tajna omogućila je

nastanak jednog novog sveta. Omogućila je čovečanstvu da zagospodari ogromnom

energijom, energijom koja je dovela do velikog napretka. Ali je ta tajna omogućila i

stvaranje najopasnijeg oružja na planeti.

1919. godine fizičar sa Novog Zelanda, Ernest Raderford uspeo je da ostvari

viševekovne snove alhemičara o prevoĎenju jednog hemijskog elementa u drugi.

Raderford je bombardovao atome azota brzim alfa-česticama (koje je dobijao kao

proizvod prirodnog radioaktivnog raspada). Pri sudaru atoma azota i alfa-cestica

odigravale su se neke, do tada nepoznate promene.Bila je to prva nuklearna reakcija

ikada dobijena.

Nuklearna energija danas proizvodi 17 % elektricne energije u svetu. Počela se

komercijalno primjenjivati od 1950-ih godina, ali su se od 1970-ih počele javljati kritike

zbog još uvijek nerešenog problema koji predstavlja radioaktivni otpad, odnosno bojazni

od katastrofalnih posledica koje bi mogle izazvati

nesreće ili sabotaže, te strah da bi nuklearna energija

mogla poslužiti za proizvodnu nuklearnog oružja.

NUKLEARNA ILI ATOMSKA ENERGIJA JE

NAZIV ZA ENERGIJU KOJA SE OSLOBADA PRI

PROCESIMA TRANSMUTACIJE ATOMSKIH JEZGARA.

Nuklearna atomska bomba

Page 3: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

3

Nuklearna energija – sadašnjost i budućnost

Uticaj na okolinu i spremanje radioaktivnog otpada

Kao i svi procesi proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora i nuklearne elektrane

proizvode otpad. Kod njih je to radioaktivni otpad i vruća voda. Buduci da nuklearne

elektrane ne proizvode ugljenik-dioksid, njihovom upotrebom ugljenika se ne povećava

efekt staklenika.

Radioaktivni otpad deli se na dve osnovne kategorije: nisko-radioaktivni i visoko-

radioaktivni otpad. Vecina nuklearnog otpada je nisko radioaktivni otpad. To su: obično

smeće, alati, zaštitna odela i ostalo. Taj se otpad kontaminirao sa malom količinom

radioaktivnog praha ili čestica, a mora se čuvati na način da ne dodje u kontakt sa

spoljašnjim predmetima..

Pravi problem kod nuklearnih elektrana je ostatak iskorišcenog goriva koji

je visoko-radioaktivni otpad i mora se sklanjati u specijalnim bazenima (voda ohladjuje

nuklearno gorivoi ponaša se kao štit od radijacije) ili u suvim kontejnerima. Starije

i manje radioaktivno gorivo skladišti se u suvim skladištima. Tamo se zatvara u

specijalne betonske armirane kontejnere.

Korisna Nuklearna energija – Energija u pravim rukama

U budućnosti, svetom će vladati onaj ko bude imao

stalne izvore energije. Usled sve manjih zaliha izvora

energije i visokog stepena zagadenja životne sredine, do

koje dovodi trošenje fosilnih goriva i drugih energenata,

pojedine zemalje u svetu okreću se takozvanim

obnovljivim izvorima energije, kao što su snaga vode,

vetra ili sunca.

Page 4: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

4

Iskorišćavanje nuklearne energije po državama

Država koja proizvodi najveći deo svoje

električne energije u nuklearnim elektranama je

Francuska sa 75% proizvedene električne

energije u nuklearnim elektranama. Slede je

Litvanija sa 73%, Belgija sa 58%, Bugarska,

Slovačka i Švedska sa 47%, Ukrajina sa 44% i

Republika Koreja sa 43%.

U još deset država iz nuklearne energije

proizvodi se po više od 25% električne

energije.SAD proizvode 19.8% svoje električne

energije u nuklearnim elektranama, ali zbog

velikog opsega proizvodnje zauzimaju najveći

deo u ukupno proizvedenoj energiji u

nuklearnim elektranama sa 28%. Sledi ih

Francuska sa 18% i Japan sa 12%.

Nuklearna FUZIJA

Fuzija je nuklearni proces u kome se dva laka jezgra kombinuju da bi se stvorilo

jedno, teže jezgro. Prilikom fuzijske

reakcije oslobadja se oko milion puta više

energije nego kod fisionih reakcija. Primer

fuzije, koji je veoma važan za

termonuklearno oružje i u budućnosti za

nuklearne reaktore, je reakcija izmeĎu dva različita vodonikova izotopa da bi se stvorio

izotop helijuma:

Fuzijski reaktor

Naučnici još nisu izradili praktičan fuzijski

reaktor. Prstenasti eksperimentalni reaktor

naziva se torus.On zagreva gasoviti vodonik na

više miliona stepena tako da se atomska jezgra

mogu spajati.Fuzije se odvijaju na Suncu i

drugim zvezdama.

Page 5: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

5

Nuklearna FISIJA

Fisija je nuklearni proces u kome se teško jezgro razdvaja na dva manja jezgra.

Primer fisije, koji je iskorišćen u izradi atomske bombe i koji se još uviek koristi u

nuklearnim reaktorima je:

Fisijski reaktor

Srce fisijskog reaktora ja čvrst čelični rezervoar, odnosno jezgro. U jezgru reaktora

odvija se niz fisijskih reakcija, takozvanih lančanih reakcija tokom kojih se stvara velika

toplota. Rashladna tečnost preuzima tu toplotu i pokreće generatore. Generatori pomoću

te toplote pretvaraju vodu u mlazove vodene pare pod visokim pritiskom. Mlazovi vode

pokreću turbinske motore povezane s električnim generatorima

Nuklearna energija u budućnosti

U zadnje vreme svet se suočava sa sve izraženijom energetskom krizom, bilo da se radi

o nafti ili o gasu To je nateralo neke stručnjake da pokrenu pitanje korišcenja atomske

energije i izgradnje novih nuklearnih elektrana kao alternative postojećim izvorima

energije.Debata na ovu temu je već započela. U avgustu mesecu 2008., na svetu je u

funkciji bilo 439 nuklearnih elektrana u 30 zemalja, a još 35 ih je bilo u izgradnji.

Nuklearna fisija

Page 6: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

6

Iskorišceno radioaktivno gorivo postalo je sigurno za zdravlje?! Potrebno je čak 10000

godina raspadanja u sigurnom i kontrolisanom okruženju da bi se razložio nuklearni

otpad. Kako ga skladištiti, a da ne doĎe do širenja radioaktivnog dejstva? Šta se dogodi

kada doĎe do havarije zastarelih postrojenja? Jedan od odgovora jeste primer tragedije u

Černobilu.

Tragedija u Ĉernobilu je dovoljan dokaz šta može da se dogodi kada svi instrumenti

zaštite u nuklearnoj elektrani zakažu i šta će se dogoditi ako zakažu opet, iako nas

naučnici atomske energije uveravaju da su moderne sigurnosne mere gotovo savršene.

Uprkos ovim zastrašujucim podacima, činjenica je da je nuklearna energija najjači

oblik energije koji nam je trenutno na raspolaganju. Francuska je zemlja koja gotovo

celokupnu električnu energiju dobija iz atomskih elektrana, a ima najčistiji vazduh od

svih industrijskih zemalja Evrope.

Upravo zbog brojnih argumenata koji se mogu koristit iza i protiv nuklearne

energije danas postoje brojne grupe naučnika koji zagovaraju atomsku energiju kao

jedinu alternativu postojećim izvorima energije, ali i oni koji joj se uporno protive.Šta je

istina? Odgovor je po meni vrlo jednostavan: nuklearna energije je stvar prošlosti, kao i

nafta, gas i ugljen-dioksid(CO2)! Nuklearne elektrane trebalo bi početi zatvarati i jedina

debata koja bi se trebala voditi jeste oko pitanja da li ćemo ih zatvoriti kroz 2, 3, 5, ili

koliko već godina. Nikad mi neće biti jasno kako je skup inteligentnih naučnika u stanju

izaći u javnost sa tvrdnjom da je nuklearna energija u ovom trenutku najčešci oblik

energije koji možemo iskoristiti da pronadjemo izlaz iz energetske krize u koju svet

zapada.Sve me to navelo da se setim jedne izreke koju je u svoje vrieme dao Nikola

Tesla, a koja se zbog mog mišljenja da opisuje brojne dileme sadašnjosti.Černobil nam je

pokazao što se dogadja kad stvari krenu u krivom smeru, a ipak su neki još uvek to u

stanju zanemariti kao da se radi samo o beznacajnom incidentu. Da stvar bude gora, svet

Page 7: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

7

uopste nije u nedostatku drugih izvora energije da bi nam atomska energija predstavljala

jedini izlaz iz krize, jer to bi donekle i opravdalo sve rizike. Postoje sunčeva energija,

energija vetra, energija plime i oseke, geotermalna energija...Kombiniovano i racionalno

korišćenje ovih izvora uklonilo bi u potpunosti potrebu za fosilnim gorivima i drugim

nečistim izvorima energije.

Razvoj nuklearne uspesnosti u posljednih 25 godina tako je snažan da je postala

jedno od najvažnijih područja naučnog istraživanja u prirodnim naukama. Dovoljno je

samo spomenuti da je razlog tome oslobadanje velike količine energije prilikom

nuklearnih reakcija. Proizvodnja radioaktivnih izotopa i elemenata koji uopste ne postoje

u prirodi trijumf je nuklearne hemije i fizike.Nuklearna energija omogući će veliki razvoj

tehnike. Nuklearna nauka otkrila je takve mogućnosti razvoja da se s pravom može reći

kako je čovek kročio u novi svet, u novo doba atomske, odnosno nuklearne energije.

Sada tu energiju samo

treba usmeriti u pravom

smeru. Svi znamo kakve je

posledice na svet ostavilo

neodgovorno korišcenje

nuklearne energije. Nuklerna

energija je oblik energije kao

svaki drugi, samo je treba

znati pravilno iskoristiti.

Nuklearna energija pokriva

oko 16 % svetske potrebe za

električnom energijom.

Prednosti ovog tipa energije jesu te da nema staklenickih gasova, ma da se neki naučnici

ne slažu sa tom činjenicom,oni i dalje smatraju da ne treba odustati od nuklerne energije,

dok odlaganje radiotaktivnog otpada smatra se sve racionalnijim što je u većini država

danas rešen problem.

No ona ima i svoje mane. Kao najveći proizvoĎači nuklearne energije smatraju se

elektrane koje troše velike količine toplote za hladjenje nuklearnih jezgara, što u

budućnosti može imati veliki uticaj na globalno zagrevanje.

Razlika izmedju nuklearnih reakcija i onih "običnih" je ta što u nuklearnim

reakcijama učestvuju atomska jezgra, te često dolazi do prelaska jednog elementa u drugi.

Tokom tih reakcija oslobadjaju se ogromne količine energije procesima fisije i fuzije.

Fuzija je proces spajanja više atomskih jezgara pri čemu nastaje teža atomska jezgra. To

je praćeno oslobadanjem ili apsorpcijom energije što zavisi od mase ukljucenih atomskih

jezgra.

Proces fisije označava razbijanje atomskog jezgra na dva ili više novih atomskih jezgara.

Opasnost

Svaka tehnologija sa sobom nosi i odredjene mane, opasnosti i nepogodnosti.

Mnogi se suprotstavljaju razvoju nuklearnih elektrana iz straha od havarija, što je u

izvesnoj meri i opravdano. Greške u nekim tehnologijama nemaju posledice takvih

razmera kakve ima havarija u jednoj nuklearnoj elektrani. Poznata je stvar sa

Černobilom. Postoji još nekoliko stotina manjih havarija, javnosti nepoznato, koje nisu

Page 8: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

8

imale tako dramatične posledica kao ona kobnog aprila 1986.godine. Razmere jedne

havarije poput Černobilske su ogromne. Stanovnici Černobila su bili izloženi 90 puta

većoj radijaciji nego meštani koji su preživeli bombu bačenu na Hirošimu. Procenjuje se

da je 9 miliona ljudi direktno ili indirektno pogodjeno Černobilskom katastrofom, a od

tog broja 3-4 miliona su deca. Samo je 1 % teritorije Belorusije nije bilo kontaminirano,

po internacionalnim standardima. Profesor John Gofmans, procenjuje da će nesreća u

Černobilu prouzrokovati 475 000 fatalnih oboljenja od raka širom sveta.

Ĉernobil

ĈERNOBILSKA KATASTROFA,

NAJVEĆA NUKLEARNA

KATASTROFA U ISTORIJI

Černobil (ukrajinski: Чорнобиль) je grad u Ukrajini,

otprilike 100 km severno od Kijeva, s oko 44000

stanovnika. Bio je izuzetno važan centar trgovine i

industrije u 19.veku, ali je ostao upamćen po katastrofalnoj

posledici havarije nuklearnog raktora. Nuklearna

katastrofa se dogodila 26. aprila 1986. godine. To je po

svim dosadašnjim saznanjima bila najteža nuklearna

nesreća u istori. S područja Černobila i okoline iseljeno je

više od 140 000 ljudi, koji se nikad više nisu vratili u svoje

domove. Preminulo je izmeĎu 200 000 i 400 000 ljudi.

Černobil je danas pusto i beživotno mesto.

Nuklearna opasnost

Otpad od nuklearnog goriva je opasno radioaktivan pa se mora

potopiti na morsko dno ili zakopati duboko u zemlju. Ispitivanje

nuklearnog oružja i oštecenje reaktora mogu uzrokovati

dugotrajne zdravstvene opasnosti zbog oslobadjanja

radioaktivnog materijala u vazduh.

Page 9: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

9

Posledice i sada trpi više od 1,5 miliona ljudi koji žive u oblasti koja je bila izložena

radijaciji.. Eksplozija u černobilskom reaktoru u noći izmeĎu 25. i 26. aprila 1986.

emitovala je 400 puta više radijacije nego atomska bomba bačena na Hirošimu. Do

katastrofe je došlo usled grešaka rukovodilaca nuklearne elektrane koji su izvodili

eksperiment s radioaktivnim izotopima. Nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić kaže da je

radijacija bila toliko jaka da je posle četiri nedelje stigla čak i do Amerike.

"Došlo je do eksplozije jezgra. To nije bila atomska eksplozija, već čisto hemijska

eksplozija, jezgro se praktično raspuklo, a ogromna količina radioaktivnih materija je

suknula u atmosferu, više od kilometar u visinu, a vetar je počeo polako da to nosi na sve

strane", obrazložio je svojevremeno prof. Vladimir Ajdačić.

U incidentu je kontaminirano 150.000 kvadratnih kilometara na području

Ukrajine, Belorusije i Rusije, zračenju je bilo izloženo najmanje sedam miliona ljudi, od

kojih je, prema podacima britanskih naučnika, umrlo ili će umreti izmeĎu 30.000 i

60.000.

U okruženju Srbije, na teritoriji susednih zemalja, nalaze se I neke druge

nuklearne elektrane. meĎu njima su: Krško u Sloveniji, PAKS u MaĎarskoj, Černa Voda

u Rumuniji i Kozloduj I Belane u Bugarskoj.

Krško

Slovenija ima jednu nuklearnu elektranu, Krško. Ona poseduje jedan

Westinghouse PWR reaktor sa vodom pod pritiskom, čija je snaga na pragu 696 MW. On

godišnje proizvodi 5,3 milijarde kilovat-sati, što je oko 40 odsto ukupne potrošnje struje

u Sloveniji. Tako je tokom 2007. godine elektrana proizvela 5428 GWh, što je

istovremeno podmirilo skoro 30 odsto potrošnje električne energije u Sloveniji i 16 odsto

u Hrvatskoj. Elektrana je priključena na mrežu 1981. godine i do danas nije imala nijedan

jedini nuklearni incident.

Page 10: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

10

Kozloduj i Belene

U Bugarskoj postoje dve nuklearne elektrane, Kozloduj i Belene. U Kozloduju, na

obali Dunava, izgraĎeno je čak šest reaktora od 1974. godine. Prva četiri su bili

nepouzdani VVER reaktori sovjetske tehnologije koji su dugo bili predviĎeni za gašenje.

Jedinice 1 i 2 su ugašene u decembru 2002. godine, a jedinice 3 i 4 u decembru 2006,

neposredno pred ulazak Bugarske u Evropsku uniju. U Kolzoduju su nastavila da rade

dva ruska, ali znatno sigurnija V-320 PWR reaktora sa vodom pod pritiskom, snage po

953 MW koja su izgraĎena 1988. i 1992. godine. Ova dva reaktora proizvode godišnje

18,1 milijardu kWh, što je 44 odsto bugarske potrošnje. U meĎuvrmenu, Bugarska

dovršava i dva reaktora od po 1000 MW u elektrani Belene, čija je izgradnja zaustavljena

početkom devedesetih. 290 km od Beograda – KOZLODUJ .U Kozloduju, u Bugarskoj,

pored istoimenog naselja i ostrva na toku . Belene se takoĎe nalazi u Bugarskoj, niže niz

tok Dunava. Na toj lokaciji trenutno se dovršavaju dva reaktora od po 953 MW, čija je

gradnja davno započeta. Početkom devedesetih, uporedo sa inicijativom da se zatvore

nepouzdani reaktori u Kolzloduju, obustavljena je izgradnja nove nuklearne elektrane na

ovoj lokaciji. Poslednjih godina Bugarska je donela političku odluku i pronašla sredstva

da ipak dovrši reaktore Belene i Belene 2.

Ĉerna voda

Rumunija ima jednu nuklearnu elektranu, Černa Voda. Ona je pre nekoliko

meseci dobila novi CANDU 6 reaktor kanadske proizvodnje, snage 655 MW, pošto je

prethodnih deset godina u njoj radio samo jedan CANDU 6 iste snage i proizvodio 5,2

milijardi kWh, što je oko devet odsto potrošnje.

PAKS

MaĎarska u elektrani PAKS poseduje četiri VVER440/V-213 reaktora ukupne

snage 1826 MW. Oni proizvode 12,6 milijardi kWh, što pokriva 38 odsto nacionalne

potrošnje. Najavljena je izgradnja još dva reaktora od po 1000 MW. 235 km od Beograda

- PAKS Na toku Dunava, južno od Budimpešte, MaĎarska u elektrani Paks poseduje

četiri reaktora sa vodom

pod pritiskom ukupne

snage na pragu od oko

1830 MW. Oni su 2007.

godine proizveli 13887

GWh električne energije,

što je bilo dovoljno da

pokrije 37 odsto

nacionalne potrošnje. U

ovoj elektrani se u

januaru 2003. godine

desio manji incident bez

velikih posledica, ali po

ocenama IAEA, četiri

reaktora su meĎu

najbezbednijima na

Balkanu. MaĎarska najavljuje izgradnju još dva reaktora od po 1000 MW.

Page 11: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

11

Sigurnost nuklearnih elektrana

Pitanje je da li bi se racionalnim razlozima mogao pravdati zahtev za još višim stepenom

sigurnosti pogona nuklearnih elektrana.

Do sticanja pogonskog iskustva i komercijalne primene nuklearnih elektrana četvrte

generacije (kao i fuzijskih elektrana koje se takodje razvijaju) za primenu će biti

raspoloživi sadašnje - elektrane druge i trece generacije kod kojih su pogonska sigurnost i

pouzdanost veoma dobri.

Na osnovu izraĎenih studija u okviru Evropske unije je dokazano da je uticaj na

okolinu nuklearnih elektrana po jedinici proizvedene energije povoljniji od uticaja

termoelektrana na plin ili termoelektrana na ugalj. Ipak, problem sa skladištenjem

nuklearnog otpada postao je ekološki problem koji do sada nije rešen na odgovarajući

način.

Kakva nam je nuklearna budućnost

U Americi se posle 30 godina proizvodnje i korišćenja nuklearne energije došlo do

saznaja da je nuklearna energetika najoptimalniji izvor električne energije, što se tiče

cene i sigurnosti. Spada u retke energetske izvore koji ne proizvode štetne gasove, ne

dovodi do klimatskih promena i efekta staklene bašte.

U najvažnije meĎunarodne organizacije čija delatnost obuhvata područje

nuklearne tehnologije i nuklearne zaštite spadaju:

MeĎunarodna agencija za atomsku energiju (MAAE), neovisna meĎuvladina organizacija

koja djeluje pod okriljem Organizacije ujedinjenih naroda,

Europska komisija, Direktorat za energiju i transport,

WANO (World Association of Nuclear Operators), Svjetska udruga operatera nuklearnih

elektrana u koji je NEK učlanjen od 1989. godine,

INPO (Institute of Nuclear Power Operations), američki Institut za praćenje rada

nuklearnih elektrana, u koji je NEK

učlanjen od 1988. godine,

EPRI (Electric Power Research

Institute), neprofitna organizacija koja

se brine za znanstvena i tehnološka

rješenja svih segmenata globalne

energetske industrije.

Šematski prikaz primeara

institucionalnog rešenja

korišćenja nuklearnre energije u

Hrvatskoj

Page 12: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

12

Posle usvajanja novog energetskog zakona prošlog leta i usvajanja dugoročnog

energetskog plana, gde je nuklearna energija dobila istaknuto mesto, americča vlada dala

je sve tražene garancije nuklearnoj industriji da se ponovo vrati izgradnji nuklearki - prof.

dr Jasmina Vujić, nekadašnji naucni saradnik “Vinče”, danas dekan Fakulteta za

nuklearnu tehnologiju Univerziteta u Berkliju. Prva žena u oblasti nuklearnog

inženjeringa, dr Vujic gotovo dve decenije u SAD svoje znanje prenosi studentima, a

njena predavanja i radovi širom sveta smernice su za najnovije tokove savremene nauke.

Sva dosadašnja istraživanja u oblasti nuklearne energije i njena primena u praksi

pokazali su da se mogu izdvojiti prednosti i nedostaci koji idu u prilog korišćenju ili

nekorišćenju nuklearne energije.

Tabelarni pregled prednosti i nedostataka korišćenja nuklearne energije

Iz tabelarnog prikaza proizlazi da je veći broj razloga koji idu u prilog tvrdnji da

savremeni svet ne treba da koristi nuklearnu energiju. O tome svedoči i veliki broj

antinukearnih pokreta koji svoje tvrdnje zasnivaju na posledicama negativnog,

razarajućeg dejstva radioaktivnih elemenata koji prouzrokuju i fizička i mentalna

oštećenja.

Prednosti Nedostaci

emisija CO2 je zanemariva politički neprihvatljiva u velikom broju zemalja

visoki kapitalni troškovi-značajno skuplja od

fosilnih goriva

incidenti su sa neprihvatljivim rizikom

problem odlaganja radioaktivnog otpada

Page 13: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

13

Zakljuĉak – Izvesna ili neizvesna budućnost

Pitanje daljeg iskorišćavanja nuklearne energije doveo je do toga da rasprave

najviših instanci koje se bave proizvodnjom nuklearne energije i onih koji se bave

zaštitom životne sredine izrade niz programa, donesu zakone i pokrenu projekte koji će

uticati na smišljenije i odgovornije ponašanje prema iskorišćavanju nuklearne energije.

Od posebnog je značaja regulisanje odnosa meĎu državama u Evropi I svetu kako

bi se putenm zakonske forme izbegle sve negativne posledice korišćenja nuklearne

energije.

Korisna nuklearna energija je ona energija koja predstavlja energiju kojas se

nalazi “u pravim rukama”. To znači da oni koji rukovode njenim iskorišćavanjem vode

računa o njenoj efikasnosti i nastoje da je upotrebe onako kako to nalažu principi

odgovornog odnosa prema okolini uz svo poštovanje svih ekoloških postulate.

Odgovorno.

Efikasno.

Dvostruka korist.

Izvesna i sigurna budućnost !

Literatura: Koristio sam ponuĎene sajtove koje je predložila IS “Petnica” i sve

dostupne sajtove koji se odnose na nuklearnu energiju

Zahvalnica: Zahvaljujem se svom mentoru profesorki Snežani Čejić, koja mi je pomogla u

idejnom i realizacionom delu izrade istraživačkog projekta. Zahvaljujem se i profesorki

Olgici Lukač koja mi je pružila tehničku podršku u toku izrade mog rada.

Zahvaljujem se Hemijsko – medicinskoj školi koja mi je omogućila štampanje i

slanje rada na konkurs.

Page 14: Nuklearna Energija - Nenad Nikolic

14

Podaci o autoru

Forma rada: Istraživački projekat

Naziv rada: Nuklearna energija

Ime i prezime ( !! ne prezime i ime !! ) Nenad Nikolić

Adresa, poštanski broj i naziv mesta: Mihajla Pupina 62 , 26340 Bela Crkva

Razred u kojem je autor bio u školskoj godini 2008/2009: 4

Naziv škole i poštansku adresu škole: Hemijsko-medicinska škola, Sterijina 113, 26300

Vršac

E-mail autora: [email protected]

Ime, prezime, profesija i zanimanje mentora: Snežana Čejić, tehnolog, profesor

Industrijske farmaceutske tehnologij