NVO Greenway SarajevoNVO Greenway Sarajevo

Oktobar 2010.

NARUČILAC PROJEKTA:Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

KOORDINATOR PROJEKTA:Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa

Naziv projekta:

PLAN UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE „SKAKAVAC“

Izvršilac:

EKOLOŠKO UDRUŽENJE „ GREENWAY „ SARAJEVO

Stručni tim za izradu projekta:Dr.Sc.Samir Đug, dipl.biolog

Mr.Sc.Nusret Drešković, dipl.geografMr.Sc.Maida Fetahagić, dipl. ecc.

2

Mr.Sc.Gordana Memišević, dipl.ecc.

Stručni saradnici na izradi projekta:Azra Švrakić, dipl.biolog

Elma Karović, dipl.ing.šumarstva

Lektor:Edita Spahić, dipl.komparativist, dipl. bibliotekar

NVO Greenway SarajevoNVO Greenway Sarajevo

Info tabelaInfo tabela

OSNOVNI PODACI

Zaštićeno područje Spomenik prirode ” Skakavac”

Datum proglašenja zaštićenog područja 25. april 2002.godine

Akt o proglašenju Zakon o proglašenju šireg područja vodopada ”Skakavac” Spomenikom prirode

Vrsta zaštićenog područja Spomenik prirode (IUCN)

Površina 1.430,70 ha

Plansko razdoblje / revizija 2010.-2020 . / 2015.

Prostorni plan Urađen, 2009.

Plansko razdoblje prostornog plana 2009.-2029.

Informacije o upravi parka

Uprava zaštićenog područja Kanton Sarajevo Kantonalna Javna Ustanova za zaštićena prirodna područja

Adresa Vrelo Bosne br.67, Sarajevo

Telefon 033 201 112

Fax 033 201 112

E-mail vrelo.bosne@bih.net.ba

Izrada Plana upravljanja - vremenski okvir

Završetak prvog prijedloga 2008.god.

Revizija 2009.god.

Finalni prijedlog 2010.god.

4

SADRŽAJ

Predgovor .............................................................................................................................................1Uvod.......................................................................................................................................... 2Osnovni zakonski dokumenti koji se odnose na uspostavu i upravljanje Spomenika prirode ”Skakavac”...........................................................................................4Ostali domaći zakonski dokumenti koji su značajni za donošenje i realizaciju Plana upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac”......................................................5

I.Ciljevi i politika upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac” .....................................6I.1. Svrha upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”.....................................................................09I.1.1. Osnovni ciljevi upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”..........................10I.2. Politika upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”..........................................11I.2.1. Principi planiranja politike upravljanja na području Spomenika prirode “Skakavac”............................................................................................................................. 11 I.2.2. Osnovni principi koji definiraju politiku upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”............................................................................................................................. 12............................................................................................................................................................................................................................................................................................................

II. Smjernice za održivo upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac” .....14II.1. Ocjena stanja zaštićenog i utjecajnog područja ...............................................14II.1.1. Opis granica zaštićenog područja .................................................................................14II.1.2. Stanje zaštićenog i utjecajnog područja Spomenika prirode “Skakavac”..................................15II.1.2.1. Metodologija ocjene stanja zaštićenog područja ........................................15II.1.2.2. Ocjena stanja zaštićenog područja ................................................................16II.1.2.2.1. Geološko-petrografske karakteristike .......................................................17II.1.2.2.2. Geomorfološke karakteristike .....................................................................18II.1.2.2.3. Klimatske karakteristike .........................................................................................23

II.1.2.2.4. Hidrografske karakteristike .........................................................................................24II.1.2.2.5. Biogeografske karakteristike ......................................................................29II.1.2.2.6. Naselja Spomenika prirode “Skakavac”......................................................41II.1.2.2.7. Infrastruktura Spomenika prirode “Skakavac”........................................43II.1.2.3. Ocjena stanja utjecajnog područja................................................................46II.1.2.3.1. Neposredna utjecajna zona zaštićenog područja sa aspekta prirodnih potencijala .46II.1.2.3.2. Neposredna utjecajna zona zaštićenog područja sa aspekta društvenih potencijala ...........46II.2. Koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”.................................................48II.2.1. Komponentni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”.....................48II.2.1.1. Pristup konzervaciji biološkog diverziteta u in situ uvjetima...................49II.2.1.2. Konzervacijski pristup biološkog diverziteta baziran na ekosistemima.50II.2.2. Kompleksno-zonalni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”........50II.2.3. Praćenje (monitoring) stanja Spomenika prirode ”Skakavac”.....................53II.2.4. Upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima Spomenika prirode ”Skakavac”......55II.2.5. Razvoj i uvjeti razvoja dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonama

Spomenika prirode ”Skakavac”...........................................................................................56II.2.6. Smjernice za izgled objekata na području Spomenika prirode ”Skakavac”................................................................................................................................................. 64II.2.7. Povezivanje Spomenika prirode ”Skakavac” sa susjednim područjima .....65II.2.8. Utjecaj Spomenika prirode ”Skakavac” na okoliš i društveno-gospodarski kompleks ............................................................................................................................... 69

III. Smjernice za realizaciju plana upravljanja Spomenika prirode ”Skakavac”.......................................................................76III.1. Razvoj Plana upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” kroz aktivnosti

po godinama ......................................................................................................................... 76III.1.1. Ekoturizam ............................................................................................................76III.1.2. Infrastruktura za posjetitelje ........................................................................................80III.1.3. Šumarstvo ......................................................................................................................82III.1.4. Ekopoljoprivreda .................................................................................................83III.1.5. Monitoring .............................................................................................................85III.2. Način i izvori finansiranja Spomenika prirode ”Skakavac”...........................86III.2.1. Generalni plan razvoja turizma ........................................................................86III.2.2. Izvori finansiranja ........................................................................................................89III.2.3. Potencijalne beneficije od turizma ....................................................................................97III.3. Troškovi realizacije Plana upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”..102III.4. Institucionalna struktura i nositelj aktivnosti u upravljanju Spomenikom prirode “Skakavac”............................................................................................................ 107III.4.1. Organizaciona shema upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”........110III.4.2. Organizacija GIS baze podataka područja Spomenika prirode ”Skakavac”............................................................................................................................ 111

6

PREDGOVORPREDGOVOR

Odlukom Vlade Kantona Sarajevo broj: 02-05-29415-8.15/07 od 10.12.2007.Odlukom Vlade Kantona Sarajevo broj: 02-05-29415-8.15/07 od 10.12.2007. godine odobrena je realizacija Projekta: godine odobrena je realizacija Projekta:

Plan upravljanja za Spomenik prirode „Skakavac“Plan upravljanja za Spomenik prirode „Skakavac“Odlukom Komisije Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog iOdlukom Komisije Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo (broj: 1505/07 od 07.11.2007. god.) i Ministarstvaprirodnog naslijeđa Sarajevo (broj: 1505/07 od 07.11.2007. god.) i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (broj: 05-14-28031odprostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (broj: 05-14-28031od 03.12.2007. god.) za izvođača je izabrana NVO Greenway Sarajevo.03.12.2007. god.) za izvođača je izabrana NVO Greenway Sarajevo.

8

UVOD

Sadržaj i struktura Plana upravljanja su prilagođeni zakonskim odredbama kojeSadržaj i struktura Plana upravljanja su prilagođeni zakonskim odredbama koje su propisane su propisane Zakonom o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac”, PZakonom o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac”, Pravilnikom ravilnikom oo sadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima koji jesadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima koji je propisalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao i u skladu sa pravilima kojapropisalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao i u skladu sa pravilima koja je propisala je propisala Međunarodna unija za konzervaciju prirode (International Union for Međunarodna unija za konzervaciju prirode (International Union for Nature Conservation - IUCN). Nature Conservation - IUCN).

Prema definiciji Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN, str.41), Prema definiciji Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN, str.41), planplan upravljanja ”je instrument kojim se ukazuje na to kako područje treba štititi,upravljanja ”je instrument kojim se ukazuje na to kako područje treba štititi, koristiti, razvijati i njime upravljati”koristiti, razvijati i njime upravljati” . .

Prije svega, Plan upravljanja se zasniva na postojećem stanju zaštićenogPrije svega, Plan upravljanja se zasniva na postojećem stanju zaštićenog područja; njime se područja; njime se opisuje zaštićeno područje i njegove prirodne specifičnosti i postojeće kulturno-opisuje zaštićeno područje i njegove prirodne specifičnosti i postojeće kulturno-historijsko naslijeđe oslanjajući se na rezultate procjene i rezultate terenskihhistorijsko naslijeđe oslanjajući se na rezultate procjene i rezultate terenskih istraživanja.istraživanja.

Pored toga, u njemu se opisuju i vrednuju potrebe i ugrožavajući faktori koji sePored toga, u njemu se opisuju i vrednuju potrebe i ugrožavajući faktori koji se mogu pojaviti u zaštićenom području. Prema tome, funkcija plana upravljanja nijemogu pojaviti u zaštićenom području. Prema tome, funkcija plana upravljanja nije samo u tome da uputi ”na najrazumniji i najefikasnji put ka budućnosti” već i dasamo u tome da uputi ”na najrazumniji i najefikasnji put ka budućnosti” već i da razvije ”strategije i specifične aktivnosti osmišljene u skladu sa (tim)razvije ”strategije i specifične aktivnosti osmišljene u skladu sa (tim) ugrožavajućim faktorima” (IUCN, str.41). ugrožavajućim faktorima” (IUCN, str.41).

Plan upravljanja treba biti ”fleksibilan” dokument koji će omogućitiPlan upravljanja treba biti ”fleksibilan” dokument koji će omogućiti prilagođavanje upravljačkih aktivnosti mogućim neplaniranim promjenama uprilagođavanje upravljačkih aktivnosti mogućim neplaniranim promjenama u budućnosti, odnosno da posjeduje obilježja ”dinamičnog plana u kojem jebudućnosti, odnosno da posjeduje obilježja ”dinamičnog plana u kojem je neophodno unositi izmjene u redovnim vremenskim intervalima, u skladu saneophodno unositi izmjene u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa promjenama” (IUCN).promjenama” (IUCN).

Realizacija ovog dokumenta prošla je kroz više razvojnih faza. U periodu 2007.Realizacija ovog dokumenta prošla je kroz više razvojnih faza. U periodu 2007. do 2009. godine, za potrebe identifikacije problema, definiranja ciljeva i politikedo 2009. godine, za potrebe identifikacije problema, definiranja ciljeva i politike upravljanja i kreiranja dugoročne vizije, vršeno je prikupljanje podatakaupravljanja i kreiranja dugoročne vizije, vršeno je prikupljanje podataka analizama postojećeg dostupnog literaturnog fonda i putem istraživanja koja suanalizama postojećeg dostupnog literaturnog fonda i putem istraživanja koja su vršena direktno na terenu. Na bazi dobivenih rezultata i vlastitih iskustavavršena direktno na terenu. Na bazi dobivenih rezultata i vlastitih iskustava radnog tima izrađen je finalni dokument koji je obuhvatio parametre koji su biliradnog tima izrađen je finalni dokument koji je obuhvatio parametre koji su bili definirani projektnim zadatkom. Novim federalnim pravilnikom definirani projektnim zadatkom. Novim federalnim pravilnikom o sadržaju io sadržaju i načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjimanačinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima propisane su osnovnepropisane su osnovne

smjernice za sadržaj i strukturu planova upravljanja, zbog čega je na prethodnojsmjernice za sadržaj i strukturu planova upravljanja, zbog čega je na prethodnoj verziji dokumenta bilo neophodno izvršiti određene dopune koje su u skladu saverziji dokumenta bilo neophodno izvršiti određene dopune koje su u skladu sa navedenim propisima. navedenim propisima.

Učešće zainteresiranih predstavnika stručne i šire javnosti (MinistarstvoUčešće zainteresiranih predstavnika stručne i šire javnosti (Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, općine, javne institucije,prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, općine, javne institucije, mjesne zajednice, regionalne i lokalne nevladine organizacije i udruženja,mjesne zajednice, regionalne i lokalne nevladine organizacije i udruženja, obrazovne institucije i pojedinci) u izradi Plana upravljanja realizirano je kroz triobrazovne institucije i pojedinci) u izradi Plana upravljanja realizirano je kroz tri planske stručne radionice na kojima su učesnici, nakon prezentacija radnihplanske stručne radionice na kojima su učesnici, nakon prezentacija radnih verzija plana upravljanja, mogli davati komentare i sugestije i učestvovati uverzija plana upravljanja, mogli davati komentare i sugestije i učestvovati u kreiranju zajedničkih zaključaka. Finalna verzija Plana upravljanja je urađenakreiranju zajedničkih zaključaka. Finalna verzija Plana upravljanja je urađena nakon detaljnih analiza svih iznijetih prijedloga i komentara koje su dali učesnicinakon detaljnih analiza svih iznijetih prijedloga i komentara koje su dali učesnici radionica. radionica.

Plan upravljanja se donosi na period od deset godina, nakon čega se trebaPlan upravljanja se donosi na period od deset godina, nakon čega se treba analizirati realizacija Plana kao i ostvareni rezultati, te se obavlja revizija Planaanalizirati realizacija Plana kao i ostvareni rezultati, te se obavlja revizija Plana upravljanja zaštićenim područjem na način i postupkom koji je propisan zaupravljanja zaštićenim područjem na način i postupkom koji je propisan za njegovo donošenje. Nakon isteka razdoblja od pet godina se analizira provođenjenjegovo donošenje. Nakon isteka razdoblja od pet godina se analizira provođenje godišnjih programa zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenog područja, procjenagodišnjih programa zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenog područja, procjena ukupnih efekata Plana upravljanja zaštićenim područjem te se, po potrebi,ukupnih efekata Plana upravljanja zaštićenim područjem te se, po potrebi, obavlja revizija Plana upravljanja na način i postupkom kako je to zakonomobavlja revizija Plana upravljanja na način i postupkom kako je to zakonom propisano.propisano.

Osnovni dokumenati koji su korišteni u valorizaciji prirodnog naslijeđa SpomenikaOsnovni dokumenati koji su korišteni u valorizaciji prirodnog naslijeđa Spomenika prirode „Skakavac“ su: „Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac“ iprirode „Skakavac“ su: „Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac“ i „Separat zaštita šireg prostornog obuhvata Skakavac“.„Separat zaštita šireg prostornog obuhvata Skakavac“.

Značajan dokument koji je korišten za izradu Plana upravljanja je Prostorni planZnačajan dokument koji je korišten za izradu Plana upravljanja je Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“ koji je usvojen uposebnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“ koji je usvojen u septembru 2009.godineseptembru 2009.godine i brojnih dodatnih ekspertiza koje su za potrebe izrade i brojnih dodatnih ekspertiza koje su za potrebe izrade prostornog plana dodatno urađene: prostornog plana dodatno urađene: Hidrogeološke karakteristike i zaštita vodnogHidrogeološke karakteristike i zaštita vodnog područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“, Analiza zdravstvenog stanjapodručja prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“, Analiza zdravstvenog stanja šuma područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Sakakavac“ šuma područja prirodnog naslijeđa „Vodopad Sakakavac“ ii Optimalna ekološka Optimalna ekološka struktura populacija faune na području prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“struktura populacija faune na području prirodnog naslijeđa „Vodopad Skakavac“.. Plan upravljanja za Spomenik prirode „Skakavac“Plan upravljanja za Spomenik prirode „Skakavac“ je koncipiran u tri poglavlja. je koncipiran u tri poglavlja. Prvo poglavlje se odnosi na Prvo poglavlje se odnosi na ciljeve i politiku upravljanja područjem ciljeve i politiku upravljanja područjem SpomenikomSpomenikom prirode „Skakavac“prirode „Skakavac“ sa potpoglavljima: sa potpoglavljima: SSvrha, funkcije i ciljevi vrha, funkcije i ciljevi Spomenika prirodeSpomenika prirode „Skakavac“„Skakavac“ ii Politika upravljanja Politika upravljanja Spomenikom prirode „Skakavac“Spomenikom prirode „Skakavac“. .

10

Drugo poglavlje tretira smjernice održivog upravljanja područjem Drugo poglavlje tretira smjernice održivog upravljanja područjem SpomenikaSpomenika prirode „Skakavac“prirode „Skakavac“ sa zasebnim potpoglavljima: sa zasebnim potpoglavljima: Ocjena stanja Ocjena stanja SpomenikaSpomenika prirode „Skakavac“prirode „Skakavac“ i utjecajnog područja, Koncept zaštite cijelog područja i utjecajnog područja, Koncept zaštite cijelog područja Spomenika prirode „Skakavac“Spomenika prirode „Skakavac“ i pojedinih zona, Načini praćenja stanja i pojedinih zona, Načini praćenja stanja Spomenika prirode „Skakavac“Spomenika prirode „Skakavac“ i njegovih vrijednosti, Upravljanje pojedinim i njegovih vrijednosti, Upravljanje pojedinim prirodnim i kulturnim vrijednostima i resursima prirodnim i kulturnim vrijednostima i resursima Spomenika prirode „Skakavac“Spomenika prirode „Skakavac“,, Razvoj i uvjeti razvoja dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonama Razvoj i uvjeti razvoja dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonama SpomenikaSpomenika prirode „Skakavac“prirode „Skakavac“, Smjernice za izgled objekata na području , Smjernice za izgled objekata na području SpomenikaSpomenika prirode „Skakavac“prirode „Skakavac“, Povezivanje , Povezivanje Spomenika prirode „Skakavac“ Spomenika prirode „Skakavac“ sa susjednimsa susjednim područjima područjima ii Utjecaj Utjecaj Spomenika prirode „Skakavac“Spomenika prirode „Skakavac“ na okoliš i društveno- na okoliš i društveno-gospodarski kompeks. gospodarski kompeks.

Treći dio - Treći dio - Smjernice za realizaciju Plana upravljanja Smjernice za realizaciju Plana upravljanja Spomenika prirodeSpomenika prirode „Skakavac“„Skakavac“ se odnosi na prostorno-vremensku dinamiku i prateće ekonomske se odnosi na prostorno-vremensku dinamiku i prateće ekonomske aspekte realizacije predviđenih smjernica. Detaljnije segmentne analizeaspekte realizacije predviđenih smjernica. Detaljnije segmentne analize sadržane su u potpoglavljima: sadržane su u potpoglavljima: Razvoj Plana upravljanja Razvoj Plana upravljanja Spomenika prirodeSpomenika prirode „Skakavac“„Skakavac“ kroz aktivnosti po godinama, Način i izvori finansiranja kroz aktivnosti po godinama, Način i izvori finansiranja SpomenikaSpomenika prirode „Skakavac“prirode „Skakavac“, Troškovi realizacije plana i Institucionalna struktura i, Troškovi realizacije plana i Institucionalna struktura i nositelj aktivnosti u upravljanju nositelj aktivnosti u upravljanju Spomenika prirode „Skakavac“Spomenika prirode „Skakavac“..

Tekstualni sadržaji koji interpretiraju navedenu problematiku su upotpunjeniTekstualni sadržaji koji interpretiraju navedenu problematiku su upotpunjeni brojnim tabelarnim i grafičkim prilozima koji dodatno olakšavaju razumijevanjebrojnim tabelarnim i grafičkim prilozima koji dodatno olakšavaju razumijevanje iznesenih stavova. iznesenih stavova.

OSNOVNI ZAKONSKI DOKUMENTI KOJI SE ODNOSE NA USPOSTAVU I UPRAVLJANJE

SPOMENIKA PRIRODE ”SKAKAVAC”

12

OSTALI DOMAĆI ZAKONSKI DOKUMENTI KOJI SU ZNAČAJNI ZA DONOŠENJE I REALIZACIJU PLANA UPRAVLJANJA

SPOMENIKOM PRIRODE ”SKAKAVAC”

1. Zakon o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode ( Službene novine Kantona Sarajevo 11/10);2. Zakon o zaštiti okoliša ("Službene novine F BiH", broj 33/03);3. Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studije uticaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene uticaja na okoliš ("Službene novine F BiH 68/05")4. Pravilnik o izradi godišnjih/polugodišnjih programa inspekcije zaštite okoliša (“Službene novine F BiH” broj 68/05)5. Zakon o zaštiti prirode (“Službene novine F BiH“, broj 33/03)6. Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenju monitoringa (“Službene novine F BiH” broj 46/06)7. Pravilnik o sadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima (“Službene novine F BiH” broj 65/06)8. Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan negativan uticaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem (“Službene novine F BiH” broj 65/06)9. Zakon o zaštiti zraka (“Službene novine F BiH“, broj 33/03)10. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (“Službene novine F BiH” broj 12/05)Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, (“Službene novine F BiH” broj 12/05)11. Zakon o zaštiti voda (“Službene novine F BiH“, broj 33/03)12. Zakon o vodama (“Službene novine F BiH” broj 70/06);13. Pravilnik o uslovima za odredivanje zona sanitarne zaštite i zaštitinih mjera za izvorišta voda (Službene novine Federacije BiH, broj 51/02)14. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. novine F BIH 52/09)15. Uredba o šumama (Sl. Novine F BiH, 83/09)16. Pravilnik o zadacima i načinu obavljanja dužnosti glavnog nadzornika (Sl.novine Kantona Sarajevo, broj 15/09).

I. CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJASPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

Na Skupštini Kantona Sarajevo održanoj 4.maja 2010.g.usvojen je Zakon o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode (Sl.novine Kantona Sarajevo br.11/10). kojim se definira kategorija i granice obuhvata zaštićenog područja, zoniranje ovog područja, mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području kao i korištenje i upravljanje zaštićenim područjem.

Prema definiciji Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN, str. 41): PLAN UPRAVLJANJA ”je instrument kojim se definiraju optimalni načini i metode za: zaštitu područja, korištenje njegovih prirodnih resursa za potrebe samoodrživog funkcionisanja, njegov budući funkcionalni razvoj i efikasno upravljanje” .

Plan upravljanja treba biti ” fleksibilan ” dokument koji treba omogućiti prilagođavanje upravljačkih aktivnosti mogućim neplaniranim promjenama u budućnosti, odnosno da posjeduje obilježja ”dinamičnog plana u kojeg je neophodno unositi izmjene u redovnim vremenskim intervalima, u skladu sa promjenama” (CFA).Značajan dokument koji je korišten za izradu Plana upravljanja ovog prostora je Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Skakavac”Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Skakavac” kao i ekspertize koje su za potrebe izrade prostornog plana dodatno urađene: Geološko-hidrogeološke karakteristike terena u zaštićenoj zoni Skakavac, Analiza i valorizacija faune, Analiza zdravstvenog stanja šuma Spomenika prirode “Skakavac”.

U vezi sa iznesenim ključnim definicijama i stavovima, može se konstatirati slijedeće:

upravljanje zaštićenim područjem se provodi na osnovu plana upravljanja.

14

pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati pravila iz plana upravljanja. plan upravljanja zaštićenim područjem se donosi za period od 10 godina.

Nakon isteka razdoblja od pet godina analizira se provođenje godišnjih programa zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenog područja, procjena ukupnih efekata plana upravljanja zaštićenim područjem te se, po potrebi, obavlja revizija plana upravljanja na način i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje.

Nakon isteka razdoblja od 10 godina analizira se realizacija plana upravljanja zaštićenim područjem kao i ostvareni rezultati, te se provodi postupak za izradu novog plana upravljanja zaštićenim područjem na način i u postupku kako je propisano za njegovo donošenje.

Kao osnova za izradu plana upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” korišten je model IUCN prilagođen lokalnim potrebama. Osnovni cilj je bio izrada efikasnog plana upravljanja zaštićenim područjem, odnosno uspostava sistema koji će omogućiti efikasno rješavanje eventualnih konflikta u cilju zaštite prirodnih vrijednosti (tabela 10). Sistem adaptivnog upravljanja sa snažnim učešćem institucija i izgradnjom kapaciteta potrebnih za stvaranje etike upravljanja u okviru sistema donošenja odluka ima značajne prednosti u odnosu na prilično kruti plan upravljanja.

Plan upravljanja koristi programski pristup koji veže dostignuća u oblasti zaštite prirode sa samoodrživim finansiranjem, tj. budžet za finansiranje zaštićenog područja Skakavac je povezan sa aktivnostima za ostvarivanje programskih ciljeva. Prirodni resursi, prirodno naslijeđe i plan razvoja turizma su ekvivalentni programu i mogu se smatrati zasebnim planovima upravljanja. Međutim, njihova ugradnja u cjelokupnu strukturu programa znači da se usklađivanje aktivnosti između različitih programa može znatno lakše ostvariti. Ostali programi u okviru plana upravljanja uključuju ekološko obrazovanje, upravljanje i finansiranje i regionalni razvoj. Međutim, uključivanje ovih i/ili drugih programa će biti determinirano kroz identifikaciju ciljeva upravljanja zaštićenim područjem.Ova implementacija plana upravljanja se ostvaruje putem razvoja godišnjeg operativnog plana. Ovaj plan uključuje budžet (uključujući i izvore finansiranja). Izrada godišnjeg plana pruža mogućnost za procjenu progresa u implementaciji plana upravljanja kao i alat kojim se može vršiti monitoring efikasnosti i uspjeha rada zaštićenog područja Skakavac (interno ali i od strane nadležnih institucija i ministarstava). Planiranje je proces koji uključuje odabir poželjne budućnosti iz spektra postojećih alternativa kao i primjenu strategija i akcija koje će postići željni

rezultat. Prema tome, od ključnog je značaja da planeri uvaže društvene, političke i ekonomske trendove budući da oni formiraju kontekst planiranja. Na ovaj način se omogućava da se ostvari profit na tržištu, razviju akcije koje su efikasnije i efektivnije kao i da se osigura da se strategije i akcije mogu prilagoditi promjenjivim uvjetima.

U ovoj studiji korišteni su slijedeći ključni termini:1. Politika je pisani slijed aktivnosti koje je usvojila i koje provodi uprava

zaštićenog područja;2. Planiranje je proces kojim se politika ugrađuje u strukturu koja omogućava

implementaciju;3. Plan je dokument koji artikulira politiku, ciljeve upravljanja, proces donošenja

odluka kao i akcije koje su potrebne za implementaciju politike;4. Plan upravljanja je alat za indikaciju načina na koji će se vršiti zaštita,

korištenje, razvoj i upravljanje spomenikom prirode Skakavac;5. Proces planiranja se sastoji od nekoliko koraka kojim se odvija priprema

plana, što najčešće uključuje veću participaciju javnosti i debate u svim fazama.

Spomenik prirode "Skakavac" mora imati plan koji opisuje kako se turizam i srodne razvojne aktivnosti razvijaju. Plan predstavlja željeno buduće stanje ili uvjete koji će vladati u zaštićenom području kao i najefikasniji način za postizanje ovih ciljeva. Ovaj plan daje detaljan prijegled specifičnih ciljeva upravljanja ovim područjem koji su naznačeni u zakonskim aktima, opisuju ciljeve za razvoj turizma kao i akcije u oblasti upravljanja, finansiranja i zoniranja koje su potrebne za postizanje ovih ciljeva. U prošlosti su ovi planovi često bili ad hoc: često se je odvijao individualni razvoj bez generalne strategije. Kada su ograničenja ovakvog pristupa postala očigledna razvijen je jedan veliki plan, koji se obično označava kao master plan, od kojeg se kasnije razvio plan upravljanja, čiji značaj sve više raste.Osnovni cilj je izrada funkcionalnih mehanizama za upravljanje ovim zaštićenim područjem, odnosno uspostava sistema koji će omogućiti efikasno rješavanje eventualnih konflikata, u cilju uspostavljanja zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja iste u budućim aktivnostima.Dominantan koncepcijski sistem upravljanja zaštićenim područjem je adaptivnoDominantan koncepcijski sistem upravljanja zaštićenim područjem je adaptivno upravljanje sa snažnim učešćem lokalne zajednice i izgradnja kapaciteta u okviruupravljanje sa snažnim učešćem lokalne zajednice i izgradnja kapaciteta u okviru sistema donošenja odluka potrebnih za stvaranje etike upravljanja. Ovakavsistema donošenja odluka potrebnih za stvaranje etike upravljanja. Ovakav koncept ima značajne prednosti u odnosu na kruti i neadaptibilni plan upravljanja.koncept ima značajne prednosti u odnosu na kruti i neadaptibilni plan upravljanja.

16

Tabela 1. Kategorizacija zaštićenih područja

KATEGORIJA OPIS

I a Strogi rezervat prirode: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom za naučne potrebe.

I b Zona divljine: Zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi zaštite divljine.

IINacionalni park: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi zaštite ekosistema i rekreacije.

IIISpomenik prirode: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi konzervacije specifičnih prirodnih obilježja.

IVZona upravljanja staništima / vrstama: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi konzervacije putem upravljačkih intervencija.

V Zaštićeni pejsaž: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi zaštite pejsaža i rekreacije.

VIZaštićeno područje upravljanja resursima: zaštićeno područje kojim se upravlja uglavnom radi uravnotežene upotrebe prirodnih resursa.

Organizacija upravljanja, koncipirana na navedeni način, omogućava ispunjavanje svih mogućih aspekata, koji su predviđeni za funkcionalno i efikasno administriranje zaštićenim područjem.

I.1. SVRHA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

Na osnovu utvrđenih prirodnih vrijednosti na području spomenika prirode “Skakavac” može se zaključiti da uspostava ovog zaštićenog područja ima svrhu:

očuvanja postojećih i unapređenje zaštite svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja, razvoja i unapređenja ekoturističkih potencijala općina Stari grad, Centar, Vogošća i Ilijaš i šireg područja - Kantona Sarajevo na razini organiziranih i planskih turističkih posjeta koje imaju sportsko-rekreativni i edukacioni karakter a u koje su, istovremeno, uključeni i kulturni elementi šireg područja zaštićenog područja, samoodrživog razvoja lokalne zajednice u smislu aktivnog učešća lokalnog stanovništva u održavanju i unapređenju funkcioniranja zaštićenog područja i njegovog daljeg turističkog promoviranja,

povećanja učešća prihoda od ekoturizma na razini ukupne turističke privrede u Bosni i Hercegovini.

I.1.1. Osnovni ciljevi upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”

Osnovni cilj plana upravljanja zaštićenim područjem Osnovni cilj plana upravljanja zaštićenim područjem je prema osnovnimje prema osnovnim smjernicama propisane od strane IUCN, utvrđivanje uvjeta, rješenja, načina ismjernicama propisane od strane IUCN, utvrđivanje uvjeta, rješenja, načina i postupaka za uspostavu dugoročnog sistema zaštite biološke raznolikosti,postupaka za uspostavu dugoročnog sistema zaštite biološke raznolikosti, vrijednosti pejzaža i sistema upravljanja zaštićenim područjem na načelimavrijednosti pejzaža i sistema upravljanja zaštićenim područjem na načelima održivog korištenja prirodnih, kulturnih i drugih dobara.održivog korištenja prirodnih, kulturnih i drugih dobara.U vezi sa navedenom definicijom, primarni smisao uspostave i upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac” je osiguranje funkcionalne zaštite svih visokovrijednih elemenata postojećeg fizičkogeografskog i biološkog diverziteta kao i unapređenja njihove dalje zaštite. Osim navedenog, jedan od osnovnih cijeva upravljanja predstavlja i vrednovanje i korištenje prirodnih potencijala Spomenika prirode “Skakavac” u svrhu osiguranja samoodrživog razvoja kako zaštićenog područja tako i lokalne zajednice i uope ostvarivanja ekonomske dobiti od ekoturizma kako bi se aktivnosti na zaštiti novih prirodno vrijednih područja dalje širile i na taj način se ostvarila planirana razina zaštite u Bosni i Hercegovini.

Tabela 2. Osnovni ciljevi upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”CILJE

VI UPRAVLJANJA

Ia Ib II III IV V VI

Naučno istraživanje

1 3 2 2 2 2 3

Zaštita divljine

2 1 2 3 3 -- 2

Prezervacija vrsta i genetičke raznolikosti

1 2 1 1 1 2 1

18

Održavanje usluga ekosistema

2 1 1 -- 1 2 1

Zaštita specifičnih prirodnih/kulturnih objekata

-- -- 2 1 3 1 3

Turizam i rekreacija

-- 2 1 1 3 1 3

Obrazovanje

-- -- 2 2 2 2 3

Održiva upoteba resursa iz prirodnih ekosistema

-- 3 3 -- 2 2 1

Održavanje kulturnih//tradicionalnih atributa

-- -- -- -- -- 1 2

Ključ:

1. Primarni cilj2. Sekundarni cilj3. Potencijalni primjenjivi cilj- Nije primjenjivo

Pored navedenih važan cilj upravljanja jeste uključenje Spomenika prirode “Skakavac” u mrežu zaštićenih područja Bosne i Hercegovine (PANBIH – Protected Area Network of Bosnia and Herzegovina) i na taj način značajno povećanje mogućnosti organiziranih ekoturističkih aktivnosti na razini cijele Bosne i Hercegovine.

I.2. POLITIKA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

Upravljanje područjem Spomenika prirode ”Skakavac” na uravnoteženim osnovama od suštinskog je značaja za očuvanje fizičkogeografskog i biološkog diverziteta područja kao i socio-kulturnog naslijeđa u široj regiji Kantona Sarajevo.

Politika upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” se zasniva na sljedećim elementima:

Očuvanje fizičkogeografskog i biološkog diveziteta zaštićenog područja i njegove neposredne uticajne zone, Dalje unapređenje mehanizama zaštite prirodnih vrijednosti unutar zaštićenih zona i na širem okolnom prostoru,

20

Promoviranje prirodnih i socio-kulturnih vrijednosti Spomenika prirode kao i njegovog cijelog neposrednog utjecajnog područja i šire regije, Održivo korištenje postojećih resursa Spomenika prirode “Skakavac” za potrebe: recentnih i budućih ekoturističkih posjeta, obrazovnih programa i naučnih istraživanja, Ostvarivanje održivog razvoja lokalnog stanovništva korištenjem postojećih prirodnih resursa ovog zaštićenog područja u skladu sa utvrđenim planom korištenja i predloženim mjerama zaštite.

I.2.1. Principi planiranja politike upravljanja napodručju Spomenika prirode “Skakavac”

Jedna od vrlo značajnih uloga Spomenika prirode “Skakavac” je da ono bude “građevni element” u okviru široke kantonalne skale kao i nacionalne sheme i strategije za zaštitu prirode.

Planiranje treba uključiti razmatranje mogućeg povezivanja u budućnosti sa drugim zaštićenim područjima u širem bioregionu te na taj način pomogne u kreiranju koridora za divlje životinje. Ovo zaštićeno područje će imati imati znatno veću stratešku vrijednost za konzervaciju i uravnoteženu upotrebu prirodnih resursa kada je uključeno u regionalni pristup zaštiti biološke raznolikosti i u mozaik zaštićenih područja.

Također je neophodno da sistem planiranja bude dovoljno fleksibilan da zadrži postojeće načine upotrebe zemljišta i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uz uvjet da oni mogu podržavati konzervaciju prirodnih vrijednosti.

I.2.2. Osnovni principi koji definiraju politiku upravljanjaSpomenikom prirode “Skakavac”

U vezi sa navedenim općim pravilom za politiku upravljanja zaštićenim područjima, organizacija IUCN je za kategoriju III – Spomenik prirode predložila dvanaest temeljnih principa na kojima se treba bazirati politika upravljanja ovom kategorijom.

PRINCIP 1 - Konzervacija biodiverziteta i dugih prirodnih vrijednosti, krajolika i potencijalnih kulturnih vrijednosti su srce pristupa upravljanju Spomenikom prirode ”Skakavac”. PRINCIP 2 - Fokus politike upravljanja treba biti stavljen na zaštitu prirodnih vrijednosti i na interakciju između njihove valorizacije i lokalne

zajednice. Ovaj princip podrazumijeva da se najvrjedniji elementi prirodne sredine štite i da se istovremeno stave u funkciju razvoja lokalne zajednice.PRINCIP 3 – Lokalno stanovništvo koje živi na prostoru šire regije Spmenika prirode ”Skakavac” treba biti maksimalno uključeno u sve aktivnosti koje su vezane za funkcioniranje i održivo upravljanje ovim zaštićenim područjem u skladu sa pravilima zaštite. U idealnom slučaju, oni treba da pomažu u brizi za okoliš i u oblikovanju ponude koja je u skladu sa tradicijom iz prošlosti, ali i sa pogledom na budućnost. U tom smislu se i oni, pored stručnjaka koji su ovdje uposleni, mogu opisati kao “posredni upravljači” ovog zaštićenog područja. Pozitivan primjer u ovom slučaju bi bio razvoj novog tržišta za usluge i proizvode lokalne zajednice.PRINCIP 4 - Politika upravljanja treba biti vođena u saradnji i uz pomoć javnih institucija čija je nadležnost zaštita okoliša, lokalne zajednice, naučnih institucija koje se bave istraživanjem biodiverziteta ili prirodnih procesa uopće, obrazovnih ustanova, turističkih zajednica i sl.Sve planske aktivnosti koje su vezane za upravljanje i budući razvoj Spomenika prirode ”Skakavac” ne mogu i ne smiju biti protiv dugoročnih interesa navedenih organizacija. Naprotiv, dugoročna politika upravljanja ovim zaštićenim područjem mora da uvaži interese i ovih navedenih institucija kako bi njegova ekoturistička, sportsko-rekreativna, obrazovna i privredno-prosperitetna funkcija bila optimizirana i usklađena sa svim postavljenim zahtjevima.PRINCIP 5 - Princip komenadžmenta u upravljanju Spomenikom prirode “Skakavac” Upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac” treba biti osnovano na kooperativnom pristupu koje je bazirano na ravnopravnom učešću svih zainteresiranih subjekata i menadžmenta zaštićenog pejzaža. Ovo zahtijeva primjenu otvorenih i transparentnih procedura u upravljanju zaštićenim područjem osnovanu na demokratskim principima. PRINCIP 6 - Efikasno upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac” podrazumijeva širu društvenu i posebno ekonomsku podršku, pa se održiva politika upravljanja, posebno u početnoj fazi, mora temeljno osnivati na ovoj vrsti potpore. Efikasno i samoodrživo upravljanje ovim područjem je u velikoj mjeri olakšano podrškom vladinog sektora Kantona Sarajevo da prepozna potrebu uspostave zaštićenih područja u osnovu općeg poboljšanja kvaliteta života. PRINCIP 7 - Bazni princip u uravljanju Spomenikom prirode “Skakavac” uključuje primarnu zaštitu najvažnijih postojećih prirodnih elemenata podizanje razine općeg kvaliteta zaštićenog područja. Stoga je potreban aktivniji angažman ne samo u zaštiti nego i u restauraciji prirodnih vrijednosti koje su narušene. U ovom zaštićenom području primarni

22

element zaštite i buduće restauracije je vodopad Skakavac i njegovo neposredno utjecajno područje. PRINCIP 8 - Kada postoji ”nepomirljiv” sukob između ciljeva upravljanja, prioritete treba dati očuvanju baznih potencijala zaštićenog područja. Ovaj princip podrazumijeva da u cjelokupnoj strategiji upravaljanja ovim zaštićenim područjem, a shodno kategoriji definirane zaštite, prioritet imaju prirodne vrijednosti i elementi koji za cijelo područje imaju centralni motivski karakter, uz obavezno uključivanje elemenata biodiverziteta. Sa aspekta ekonomske valorizacije ovaj element ima karakter “kritičnog ekološkog kapitala”, te ga je neophodno ugraditi u legislativu.PRINCIP 9 – Ekonomske aktivnosti koje se oslanjaju na funkcije Spomenika prirode “Skakavac” optimalno trebaju biti locirane u zoni izvan zona zaštite. Testovi, kojima se može provjeriti da li je neka ekonomska aktivnost i njena upotreba prihvatljiva u općem planskom sklopu i dali je njeno mjesto lokacije u okviru zaštićenog područja ili izvan njega, uključuju najneophodnije provjere koje mogu imati slijedeći oblik:

da li je konkretna ekonomska aktivnost uravnotežena, da li ista doprinosi unapređenju ciljeva spomenika prirode da li postoje snažni razlozi za lociranje ove aktivnosti u neposrednoj

utjecajnoj zoni spomenika prirode. Ako predložena aktivnost ne zadovoljava ove provjere, ona treba biti u potpunosti redizajnirana kako bi se uklopila u zaštićeno područje ili locirala izvan njega.PRINCIP 10 – Upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac” treba biti poslovno orijentirano i na najvišoj profesionalnoj razini. Za realizaciju ovog zadatka neophodna je uspostava efikasnog i poslovno baziranog marketing konzervacijskog pristupa. Iako je ovaj cilj vrlo teško ostvariti u početnom kratkom periodu, potrebno je da finansijska samoodrživost bude jedan od razvojnih ciljeva, tako da početno 100% sufinansiranje od nadležnih institucija vremenom pređe na djelimično a na kraju perioda praktično na održivo samofinansiranje. PRINCIP 11 – Politika upravljanja koju provodi upravljač treba biti fleksibilna i adaptivna, ali ne smije značajnije odstupati od smjernica koje su zacrtane u studiji upravljanja. Ovaj princip podrazumijeva prilagodljivost politike upravljanja u smislu pravovremenog i efikasnog reagovanja na određene različite društvene, kulturne i ekonomske izazove i situacije.PRINCIP 12 - Uspjeh upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac” treba biti mjeren ekološkim i socijalnim pokazateljima. Iako se apsolutno nalaze u centru, mjerenja stepena očuvanosti biodiverziteta su samo jedan od nekoliko indikatora.

Ostali uključuju društveno-ekonomski napredak i kvalitet života lokalne zajednice, stepen zaštite okoline (kao što su efikasnost upotrebe energije ili upravljanje prirodnim resursima) kao i mjerenja koja se odnose na konzervaciju kulturnog okruženja. Jedan od optimalnih rezultata uspješnog upravljanja treba biti visok stepen socijalnih i ekonomskih beneficija za lokalnu zajednicu istovremeno sa minimalnim utjecajem na okoliš.

24

II. SMJERNICE ZA ODRŽIVO UPRAVLJANJESPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

II.1. OCJENA STANJA ZAŠTIĆENOG I UTJECAJNOG PODRUČJA

Zaštićeno područje Skakavac, u širem smislu, obuhvata region Perca sa vodopadom Skakavac i Peračkim potokom, kojeg oganičava kota 1.416 jugozapadno od vrha Bukovika, zatim Uževica - Tržići - Ubara (1.066 m) - Kozo (1.266 m) - Nebešina (1.418 m) - Luka - Vranjska stijena (1.345 m) - Ćuputovina - Vratolom - Krševi - Bukovik. Ovaj prostor je u orografskom pogledu veoma heterogen. Čine ga brojni, često piramidalni vrhovi, dubodoline, kanjoni, duboki usjeci i brojne vrtače. Površine sa zaravnjenim terenom su vrlo malo zastupljene, te se može konstatirati da je reljef duboko raščlanjen i sa visokim energetskim potencijalom.

Prostor Skakavca sa planinom Ozren (1453 m) čini jednu geomorfološku cjelinu, sa preovlađujućim dinarskim smjerom pružanja, tj. sjeverozapad - jugoistok. U fizičko geografskom pogledu predstavlja veoma heterogen region, determiniran vrlo različitim parametrima: topografijom, geološko-pedološkim prilikama, eko-klimom, vegetacijom, tipovima pejzaža, biološkom raznolikošću te ljudskim radom stvorenih vrijednosti (planinska naselja i komunikacije i druga struktura).Orografsko-ekološki, na vertikalnom profilu, ovaj prostor se može diferencirati na nekoliko pojaseva:

brdsko-brežuljkasti,visokobrdski,gorski,visokogorski, izmijenjeni pretplaninski ili subalpinski.

II.1.1. OPIS GRANICA ZAŠTIĆENOG PODRUČJAII.1.1. OPIS GRANICA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Zakonom o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode definiran je prostorni obuhvat zaštićenog područja (Sl.novine Kantona Sarajevo11/10).Sve navedene parcele se nalaze u: K.O.Visojevica, Općina Ilijaš; K.O.Tihovići, Općina Vogošća; K.O. Nahorevo i K.O. Močioci II, Općina Centar; K.O. Močioci i Vučija Luka, Stari Grad.Površina obuhvata iznosi: P = 1430,70 ha. Opis granica je urađen sa karata razmjera: R = 1:10 000 i 1:25 000.

Na osnovu utvrđenog stepena prirodnog diverziteta i postojećih antropogenih impakta u prostoru izvršena je prostorna diferencijacija na pojedine zaštitne zone, koje predstavljaju osnovu za sve dalje aktivnosti koje su povezane sa zaštitom i konzervacijom kao i valorizacijom cjelokupnog zaštićenog područja. Rezultati zonacije područja sa prezentiranim procentualnim odnosima između pojedinih zona predstavljeni su u narednoj tabeli i grafikonu.

Tabela 3. Sumarni prijegled površinskog učešća pojedinih zona:

I zonaI zona 448,47 ha448,47 ha II zona II zona 616,90 ha616,90 ha III zonaIII zona 353,72 ha:353,72 ha:

III/1 224,41 ha III/2 42,39 ha III/3 42,19 ha III/4 24,57 ha III/5 16,74 ha III/6 3,42 ha

_______________________________ _______________________________ Ukupno: Ukupno: 1.430,70 ha.1.430,70 ha.

Prema navedenim podacima, najveće površinsko učešće u predmetnom obuhvatu imaju područja sa visokim stepenom diverziteta (I i II zona), što pruža široke mogućnosti kako sa aspekta zaštite tako i sa aspekta valorizacije potencijala i samoodrživosti zaštićenog područja. Posebno je važno da nukleusno područje, u kojem je lociran centalni motivski element zaštićenog područja – vodopad Skakavac zauzima gotovo 1/3 od ukupne površine, što omogućava da se cijelo neposredno utjecajno područje vodopada podvede pod najstrožiji režim zaštite.

Detaljan opis unutrašnjih granica pojedinih zaštitnih zona dat je u Zakonu o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode (Sl.novine Kantona Sarajevo11/10).

II.1.2. STANJE ZAŠTIĆENOG I UTJECAJNOG PODRUČJAII.1.2. STANJE ZAŠTIĆENOG I UTJECAJNOG PODRUČJASPOMENIKA PRIRODE “SKAKAVAC”SPOMENIKA PRIRODE “SKAKAVAC”

26

Ocjena stanja zaštićenog i utjecajnog područja podrazumijeva komponentne i sintetsku anlizu svih prirodnih vrijednosti na osnovu kojih je zaštićeno područje Skakavac proglašeno spomenikom prirode, koja je sadržana u studiji valorizacije prirodnih vrijednosti istraživanog područja, dopunjenu sa elaboracijom stanja po pojedinim sektorima relevantnim za zaštićeno područje (šumarstvo, poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo, lovstvo, turizam, infrastruktura i socio-ekonomski status), datu od strane referentnih eksperata.

II.1.2.1 Metodologija ocjene stanja zaštićenog područja

U procesu procjene postojećeg stanja prirodnog diverziteta zašićenog područja obuhvaćen je izuzetno veliki broj podataka o prostornoj i vremenskoj organizaciji ekosistema u najširem smislu riječi, uključujući sve relevantne informacije kako za abiotičku tako i za biotičku komponentu.Kao glavna determinanta u evaluaciji bila je fizičkogeografska i biološka raznolikost (diverzitet, različitost), poimana u kontekstu najnovijih opredjeljenja međunarodne zajednice OUN - AGENDA 21, Rio de Janeiro 1992. godine (Sitarz, 1994) te najnovijih dostignuća iz pomenutih naučnih oblasti. Pored toga su evaluirani i svi drugi elementi koji su na neposredan ili posredan način vezani za determinaciju oblika i razina biološke raznolikosti kao što su: orografija, geološko-pedološka slika, ekoklima te prisutni antropogeni faktor iskazani kroz različite oblike djelatnosti.Veliki kvantum informacija ostvaren je i originalnim istraživanjima biološke i ekološke raznolikosti ovog prostora, kako u prijeratnom tako i u postratnom periodu.Osim toga, uključeni su i literaturni podaci o strukturi i dinamici brojnih drugih skupina biljaka, gljiva, životinja kao i njihovih zajednica, također ostvarenih u posljednjih 30-40 godina.Posebnu vrijednost ovoj studiji daju i potpuno novi i originalni rezultati o evaluaciji biotopa - fizičkogeografska slika područja koja je upotpunjena i originalnim kartografskim prilogom, prvim takve vrste, a u interpretaciji jednog od najeminentnijih bosanskohercegovačkih gemorfologa prof. dr. Ibrahima Bušatlije. Svi ti podaci su poslužili da se izrade odgovarajuće ekološke baze - ekološki informacioni sistem, uz uvažavanje međunarodnih standarda, prilagođene potrebama uravnoteženog prostornog planiranja (Sustainable Physical Planning), a posebno u svrhe objektivne i racionalne kategorizacije prirodno i društveno vrijednih područja kao i da se razvije optimalni sistem njihove efikasne restauracije i konzervacije.

Na osnovu rezultata istraživanja izvršena je sinteza svih prirodnih komponenti koja je omogućila realnu i objektivnu valorizaciju područja Skakavac te adekvatnu kategorizaciju u skladu sa odredbama međunarodnih kriterija za definiranje i upravljanje zaštićenim područjima.U kategorizaciji te utvđivanju mjera uravnoteženog upravljanja na ekološkim principima, primijenjena je metodologija IUCN-a - Međunarodne unije za zaštitu prirode, uz uvažavanje svih specifičnosti lokalnih uvjeta - biološko-ekoloških, socijalnih, ekonomskih, kulturnih i obrazovnih (IUCN, 1999).Ostvarene informacije o prostornoj i vremenskoj organizaciji područja Skakavac prezentirane su i u obliku pregledne karte ekosistema recentne vegetacije sa istaknutim zonama senzitivnosti, zonama visoke biološko-ekološke vrijednosti kao i neke ekonomske zone.

II.1.2.2. Ocjena stanja zaštićenog područja

Područje "Skakavac" smješteno je u luku Peračkog potoka sa pritokama sa desne dolinske strane Jasikovcom i Jasikovačkim potokom te Sušicom, čiji tokovi uviru u konveksnu stranu Peračkog potoka. Sa juga u konkavnu stranu uviru potok Skakavac na kome je poznati vodopad sa visinom od skoro 100 m. Njegova dolina i tok kao radijus luka Peračkog potoka i njegove doline skoro merdijanski utiče u Perački potok. Na istoku se sa lijeve strane uzvodno od Skakavca u Perački potok ulijevaju Seinovački i Miljevički potok. Nizvodno od ušća Skakavca ulijeva se Gajin potok. Razvođa prema okolnim slivovima su na određenim potezima još neodređena, zbog prisustva karbonatno-krečnjačkih naslaga, u kojima su i inače po cijelim Dinaridima razvođa još nedefinirana.U užem lokalnom smislu ovaj prostor leži u ataru sela Perca i slivu Peračkog potoka kao uzvodnog nastavka Vogošćanske rijeke. Po obliku ovaj prostor izgleda kao potkovica ili amfiteatar otvoren prema zapadu i jugozapadu u pravcu oticanja Vogošćansko-peračke rijeke. Amfiteatar je omeđen sa sjeverne, istočne i južne strane višim reljefom koji se uzdiže i do 1.500 m; Bukovik 1.532 m; Rašljevo Brdo 1.492 m na jugoistoku, Vranjske Stijene 1.401 m na istoku; Prečke ravni 1386 m na sjeveroistoku, Stojne stijene sa Nebešinom 1.416 m na sjeveru, te Uževice na zapadu 1.393 m.Po omeđenim konturama, zaštićeno područje ima oblik poligona koji prelazi u elipsu sa dužom osovinom u pravcu istok - zapad u dužini od 5 km, i kraćim sjever - jug, dugom 44 km.

II.1.2.2.1. II.1.2.2.1. Geološko-petrografske karakteristikeGeološko-petrografske karakteristike

28

Na istraživanom terenu zastupljene su četiri strukturno-facijalne jedinice. Od toga su dvije na listu geološke karte Sarajevo (Ledići - Ozren - Sarajevski bazen i Crepoljsko - Trebević - Treskavica - Prača). Istočni i sjeveroistočni dio proučavanog prostora se nalazi na listu Prača (Vučja Luka - Hreša - Ljubogošta i Romanija - Prača - Jahorina).U svim strukturno-facijalnim jedinicama dominiraju formacije donjeg i srednjeg trijasa. Osim trijasa, na pojedinim mjestima su prisutne i kreda i jura te miocen i kvartar (karta 1).

II.1.2.2.2. Geomorfološke karakteristikeII.1.2.2.2. Geomorfološke karakteristike

U orografskom smislu, na prostoru "Skakavac" zapažaju se tri grupe - generacije reljefa i orografije. Inicijalne površine su predstavljene najizdignutijim oblicima u prostoru Bukovika (1.532 m), Rašljovom brdu (1.492 m), Vranjskim stijenama (1.401 m), Stojinim stijenama (1.416 m). Ovi najviši oblici kao posebni i manji masivi i hrbati u obliku amfiteatra opkoljavaju sliv Peračkog potoka, odnosno gornji dio sliva Vogošćanske rijeke, njene u širem smislu izvorišne čelenke. Niže

od ovih uzvišenja leži fragmentarno zaravnjene površine subhorizontalno, kao dijelovi pediplena ili površi. Ova druga generacija reljefa leži u nižim položajima u odnosu na pomenuta viša uzvišenja, a raspostiru se u prostoru sliva sjeverno i južno od Jasikovca oko 1.200 m nad morem, dalje od Stublina 1.300 m, južno od Borovih stijena, sjeverno od naselja Luka 1.300 m. Svi ovi fragmenti zaravni leže sjeverno od doline Peračkog potoka, a nastavljaju se opet kao fragmenti pediplena južno od pomenute doline. Ekvivalenti u južnom dijelu prostora Skakavac su predstavljeni zaravnima/sedimentima u arealu oko vodopada Skakavac 1.180 m, zatim oko Zaplanja, Rasta, Bijelih ravni južno od sela Perca te na istoku i jugoistoku na tjemenima razvođa, odnosno na tjemenima međudolinskih rtova Sejinovačkog i Miljevskog potoka, na visinama približno 1.200 do 1.300 m. U obje generacije reljefa: više, predstavljene Bukovikom i niže Skakavca /vodopada/ usječene su doline sa stalnim i povremenim vodotocima, a na krečnjacima i uope karbonatnom supstratu krškom erozijom ili korozijom su stvorene krške forme predstavljene škrapama, vrtačama, odnosno oblicima boginjavog krša.Najstariji oblici su tjemena hrbata i manjih masiva, zatim u njima niže usječene zaravni, a doline sa koritima su najmlađa generacija reljefa, te pripadaju kvartaru po starosti (pleistocenu i holocenu). Mreža dolina je usječena u uvjetima humidne klime na mezozojskom litogenom supstratu (T1-T2 i J-K), odnosno na klastično-karbonatnom i flišnom supstratu.Na prostoru Skakavac glavna dolina s vodotokom je dolina Peračkog potoka. Dolina ima oblik klisure s manjim proširenjem uzvodno od ušća Skakavac, odnosno, nizvodno od ušća Lješnice na desnoj i Sejinovačkog potoka na lijevoj strani, da bi nizvodno od ušća Sušice imala ponovo klisurasto-kanjonast izgled. Uzvodno od naspramnih ušća Lješnice i Sejinovačkog potoka pruža se u pravcu jug - istok klisura Babinog potoka. Ove tri dubodoline - klisure čine izvorišnu čelenku Peračkog potoka na ulazu u ovo područje, a to je ujedno i izvorišna čelenka Vogošćanske rijeke.

30

Karta 2. Morfografsko-morfometrijske odlike Spomenika prirode ”Skakavac”

Karta 3. Nagibi Spomenika prirode ”Skakavac”

32

Karta 4. Ekspozicije Spomenika prirode ”Skakavac” Na cijelom proučavanom prostoru “Skakavac” prisutna je znatna vertikalna i horizontalna raščlanjenost. Najveću rasčlanjenost ima dolinski sistem Peračkog potoka s desnim i lijevim pritokama koje su raščlanile nekadašnji slabo raščlanjen inicijalni pediplen u sadašnjoj visini od 1.200 m do visine još jednog stepena starijeg erozionog nivoa koji dominira u Bukoviku. Fragmenti starog pediplena su slabo raščlanjeni: vertikalno i horizontalno, a niže od njih je usječena dolinska mreža savremenih tokova: dolina i dubodolina. Na manjim dijelovima višeg terena pored fluviodenudacionog rasčlanjanja postoje i oaze krško-korozionog reljefa. Ovaj krški reljef razvio se na karbonatima istočno od Skakavca, a pretpostavljen je i škrapama i vrtačama, tj. na tim prostorima razvijen je i ljuti i boginjavi krš (kras ili karst).Pored fluvijalnih i krških oblika zastupljenih u kartiranom terenu prostora Skakavac razvijena su dva osnovna genetska tipa padina: gravitacioni i deluvijalni. Prvi je zastupljen na padinama i odsjecima izgrađenim od krečnjaka i dolomita, a

drugi pretežno na padinama koje su izgrađene od klastičnih, pelitsko-psamitskih stijena trijaske i jursko-kredne starosti.Na geomorfološkoj karti su izdvojene površine terena koje su podložne egzogenim procesima: fluvijalnim, krškim i obronačnim (padinskim), na litološko-tektonskoj i neotektonskoj osnovi i u uvjetima humidne kišno-sniježne klime, koja je uvjetovala i pojavu podzemnih i nadzemnih voda, odnosno izvora, povremenih i stalnih tokova te dvije osnovne vrste podzemnih kolektora i izolatora.Na karti 1. se vidi razmještaj padinskih (obronačnih), fluvijalnih i krških oblika. Pošto u terenu dominiraju padine to su i na karti najrasprostranjeniji gravitaciono-deluvijalni oblici. Fluvijalni oblici imaju linearan razmještaj i poklapaju se sa hidrografskom mrežom, a krški su oazno zastupljeni. Kompleksno-denudacioni oblici na fragmentima pediplena imaju poligenetski karakter.U cjelini posmatrano, stabilnost padina je najvea na zaravnima sa kojih i oko kojih se uzdižu blaža uzvišenja, a najmanja stabilnost ili intenzivna egzodinamika gravitaciono-deluvijalnog tipa je na dolinskim stranama - padinama u neposrednom i posrednom slivu Perakog potoka ili šire: u slivu Vogošćanske rijeke, odnosno njenog gornjeg dijala u prostoru Skakavca. U orografskom pogledu istraživani prostor je veoma heterogen. Čine ga brojni vrhovi, često piramidalni, dotline, kanjoni, klisure, usjeci i vrtače. Ravnih terena je veoma malo. Teren je veoma ispresijecan. Padine najviših vrhova konvergiraju prema Nahorevu i Koševskom potoku na zapadnu te prema Peračkom potoku na sjeveru. Istraživani prostor čine brojni vrhovi. Najviši je Bukovik (1.532 m), zatim Crepoljsko brdo (1.525 m), koji sa Kozjačom (1.500 m) predstavlja jednu cjelinu. Sjeverne padine ovih vrhova su veoma strme i padaju prema Peračkom potoku. Veoma su česti i vrtačasti oblici reljefa.Na ovom prostoru registrirani su i mnogi prirodni geomorfološki fenomeni. To su stijene, pećine, klisure, kanjoni i krške konfiguracije. Od klisura i kanjona najznačajniji su klisure Babinog potoka, Stublinskog potoka, Peračkog potoka, Sušice, Jasikovice i drugih, uglavnom kraćih vodotoka. Od stijena i pećina, svojom kofiguracijom i očuvanošću su sa najvećim vrijednostima: Skakavac, ušće potoka Skakavac, Crvene stijene, Kečina stijena, Sušica, Bijela stijena, Vranjska stijena, Uževica, Kozjača te neki drugi, uglavnom manji objekti. Svi ovi geomorfološki sistemi imaju izuzetno visoku indikatorsku vrijetnost u kategorizaciji specifičnih biotopa kao i evaluaciji prirodnih vrijednosti datog prostora. Distribucija, stepen senzitivnosti te stepen unikatnosti geomorfoloških fenomena - BIOTOPA, na ovom području prikazan je na karti 1.

II.1.2.2.3. Klimatske karakteristikeII.1.2.2.3. Klimatske karakteristike

Klima ovog prostora je umjerenokontinentalna sa snažnim utjecajem određenih varijanti planinske klime. Osim toga, specifičan položaj ovog prostora uvjetovao

34

je i znatan utjecaj tipične kontinentalne klime, naročito na sjeveroistočnom dijelu prostora te utjecaja morskih struja i submediteranske klime na južnim padinama ovog terena.Trajanje sunčevog sjaja je veoma bitan klimatski parametar koji direktno utječe na sve elemente strukture i dinamike biljnih zajednica. Insolacija na području Bjelava iznosi 1.785 sati. Na višim položajima - Sokolac insolacija varira između 1.120 i 1.263 sata, a na Sokocu oko 1.179 sati. Najviše sunčanih sati ima juli na Bjelavama, 257.Srednja godišnja temperatura u najnižim dijelovima istraživanog prostora varira oko 9,3 ˚C na padinama Grdonja 9,56 ˚C, a u zoni tamnih četinarskih šuma na Palama 6,68 ˚C i na Sokocu 6,37 ˚C. Srednja vrijednost temperatura u vegetacionom periodu (april - septembar) varira od 15,40 ˚C do 15,72 ˚C u Sarajevu te od 12,38 ˚C do 12,66 ˚C na Palama i Sokocu.

Apsolutne minimalne temperature dostižu vrijednosti i do -26,22 ˚C na Sokocu, -30,2 ˚C na Butmiru i do -32,5 ˚C na Palama, što je, svakako, posljedica postojanja temperaturnih inverzija uslijed specifične, kotlinske konfiguracije terena te strujanja vazdušnih masa. Apsolutne maksimalne temperature na prostoru Sokoca se dižu do 32 ˚C.Srednja mjesečna maksimalna temperatura varira oko 12,41 ˚C na Sokocu, a srednja mjesečna minimalna temperatura od 0,36 ˚C do 4,9 ˚C na Bjelavama.Broj dana sa minimalnom temperaturom ≤ 0 ˚C na prostoru Sarajeva se kreće oko 92, a na Palama 158, gdje svaki mjesec u godini može imati minimalnu temperaturu ispod ove vrijednosti. Maksimalnu temperaturu vazduha ≤ 0 ˚C ima 26,5 dana u Sarajevu i oko 43 na Sokocu. Maksimalnu temperaturu veću od 25 ˚C u nižim dijelovima ima 36,8 dana na Palama, a temperaturu veću od 30 ˚C imaju četiri dana na Palama i Sokocu.Na istraživanom podruju veoma su česte i tempertaurne inverzije, naroito u kanjonima pojedinih vodotoka, što u velikoj mjeri utjee i na pojavu inverzne vegetacije. Za vrijeme ljeta, na ovim mjestima osjea se i djelovanje fena koji uvjetuju pojavu tipine termofilne, odnosno kserotermne reliktne vegetacije. Relativna vlažnost zraka u pojasu hrastovo-grabovih šuma varira od 71 do 77 %, a u pojasu tamnih četinarskih šuma oko 82%. Relativna vlažnost zraka u vegetacionom periodu se kreće od 68 % do 73% u Sarajevskom polju do 79 % na Sokocu. Na najvišim dijelovima istraživanog prostora iznosi nešto iznad 80 %. Srednja relativna vlažnost zraka za juli za brdski pojas iznosi oko 55 %, a u gornjem gorskom i donjem subalpinskom pojasu oko 70 .%.Srednja godišnja oblačnost na prostoru Sarajeva varira oko 6, a na Palama oko 5,6. Broj oblačnih dana se kreće od 129 do 136 u Sarajevu i 180 dana na Sokocu,

što ovaj prostor svrstava u veoma oblačne. Magla je također veoma bitan parametar i doprinosi visokom stepenu oblačnosti ovog prostora. Na Sokocu su 72 dana sa maglom. Broj vedrih dana je najveći na Palama i iznosi 94.Na prostoru Sarajeva se izluči oko 930 mm vodenog taloga, a na Palama preko 1.000 mm. Maksimum padavina na svim mjernim stanicama nastupa uglavnom u kasnom ljetnom periodu. U toku vegetacijskog perioda u nižim dijelovima prosječno po jednom mjesecu padne između 76, 6 i 74,9 mm, a u zoni tamnih četinarskih šuma između 72,5 mm na Sokocu i 87 mm na Palama.Količina padavina sa porastom nadmorske visine u pravilu raste. Za prva četiri mjeseca količina padavina na najvišim dijelovima istraživanog prostora u odnosu na Sarajevo je veća za oko 30 mm po mjesecu, a naredna tri za 10 mm, u augustu za 20 mm, septembru 30 mm, u oktobru čak 60 mm, u novembru 10, a u decembru je manja za 20 mm.Snježni pokrivač igra značajnu ulogu u determinaciji biljnog pokrova. Visina, gustina i dužina trajanja snježnog pokrivača je u direktnoj funkciji sa sistemom pedogeneze, a samim time i

singeneze vegetacije. Količina snjega se povećava sa porastom nadmorske visine, te i njegova dužina trajanja. Klima je, prema klasifikaciji Gračanina, s obzirom na vrijednost kišnog faktora, na čitavom području humidna do humidno-perhumidna u regionu Pala.

Prema toplinskom karakteru, klima u brdskom pojasu je umjerenotopla, a u gorskom pojasu umjerenohladna. U toku vegetacionog perioda u pojasu hrastovo-grabovih šuma klima je topla, samo je april sa umjerenotoplom klimom, a u pojasu tamnih četinarskih šuma klima je topla do umjerenohladna. Zimski mjeseci su sa nivalnom, a jesenji i ranoproljetni sa hladnom i umjerenohladnom klimom.

II.1.2.2.4. Hidrografske karakteristikeII.1.2.2.4. Hidrografske karakteristike

U hidrografskom pogledu istraživani prostor je veoma specifičan. Na tu osobitost imali su uticaja brojni faktori. Pored reljefa, najznačajniji u determinaciji hidrografske mreže su geološka podloga, tip zemljišta, pravac pružanja većih hidrosistema te biljni pokrov.U hidrološkom pogledu, ovaj prostor pripada Posavskom slivu. Važniji vodotoci su rijeka Miljacka na jugu i jugoistoku te Ljubina i Vogošća na sjeveru i sjeverozapadu. I pored brojnih krških oblika reljefa i propusnosti geološke podloge, na ovom prostoru su brojni izvori, potoci, manje riječice i ponori. Od izvora najznačajniji su: Bukovik, vrela ispod Bukovika, vrela ispod brda Crepoljsko, izvori ispod Han-Toplica, ispod Vranjske stijene, Vukinjača izvori, Stupline i mnogi drugi.

36

Mnogi od njih su tipični krški, sa ponorima i ponovnim pojavljivanjem na površini.

Grafikon 4. Riječna mreža na području Spomenika prirode “Skakavac”

Mreža vodotoka je uglavnom razvijena i predstavljena je sa tri tipa: manje rijeke, stalni potoci i povremeni potoci. Ukupna dužina svih vodotoka na zaštićenom području iznosi oko 28.214,1 m. Manje rijeke, u odnosu na cjelokupnu mrežu, imaju manju površinsku zastupljenost - 24,3 %. Najzastupljeniji su vodotoci tipa stalnih potoka sa ukupnom dužinom od 11.853,3 m ili oko 42 %. Povremeni vodotoci imaju ukupnu dužinu od 9.500 m ili oko 33,7 %. Od potoka najveći su Perački, Babin potok, potok Sušica, koji čine rijeku Vogošću, desnu pritoku rijeke Bosne. Perački potok čini glavni hidrografski kostur ovog područja. Nizvodno od lokaliteta Perca, ovaj potok prelazi u riječicu Vogošću, a uzvodno ide sve do Bludne ravni ispod Crnog vrha gdje nastaje iz više "pištalina" koje se cijede iz manjih tresetišta u zoni tamnih četinarskih šuma.

Od Bludne ravni prima vode nekoliko izvora sa lijeve i desne strane Han-Toplica, zatim Crepoljski potok sa lijeve strane, a ispod Vranjske stijene prima svoju desnu pritoku Babin potok. Nakon nekoliko stotina metara Perački potok ulazi u tijesnac, gdje ubrzo prima i kršku ponornicu Sušicu. Nizvodno dalje se pruža impozantni kanjon kroz koji se krivudavo probija ovaj planinski potok. Još uvijek u kanjonu, kojih hiljadu-dvije metara od ušća Sušice, Perački potok postaje bogatiji još za dvije tekućice - kršku ponornicu Stubline sa desne strane i

Skakavac sa lijeve strane koji se, prije nego što padne u zagrljaj svoje matice, razlijeva u više potočića, slijevajući se niz vrletne stijene. Idući dalje nizvodno, potok postaje još snažniji i prihavata više potočića, lijevih pritoka, a nizvodno se nastavlja na već plahovitu i čistu rijeku Vogošću. U vrijeme dugih ljetnih suša, brojni izvori i manji potoci presušuju. I pored toga mnogi su aktivni preko čitave godine i daju značajne količine pitke i kvalitetne vode.

Na nekoliko lokaliteta konstatirani su i specifični izvori u narodu poznati kao pištaline. Najznačajniji suispod Crepoljskog brda prema Zlataricama i padinama prema Peračkom potoku, zatim Han-Toplice, Bludna ravan i drugi.

Karta 5. Riječna mreža Spomenika prirode ”Skakavac“

Najveću prirodnu vrijednost cijelog zaštićenog područja ima vodopad Skakavacvodopad Skakavac, koji je sa relativnom visinom od 98 m jedan od najvećih u Bosni i Hercegovini.

38

Izvor Skakavca je ispod Bukovika, najvišeg vrha na ovom području. Malom potoku se usput pridužuje i više manjih izvora koji ubrzo zatim formiraju dosta jak i hladan potok Skakavac koji se spušta niz prilično strmi teren sve do nekadašnjeg planinarskog doma "Skakavac" kada se umiruje i tihim žuborom nastavlja svoj put do vratolomne stijene nekoliko stotina metara dalje.Prolazeći niz stmi teren kroz bukovo-jelove i jelovo-smrčeve šume ponovo dobija svoju snagu, a zatim se svom silinom stropoštava niz okomitu stijenu u grotlo udaljeno oko stotinu metara. Nakon prvih desetak metara razbija se u veliki broj mlazeva i kapi koje formiraju dosta široke vodene draperije, a u zadnjih desetak metara skoro se sav potok pretvara u vodenu zavjesu. Vlažno područje sa kapljicama i pri mirnom vremenu iznosi i nekoliko desetina metara u poluradijusu grotla. Posebne pejzažne vrijednosti ovom vodopadu daju i živopisne stijene u obliku terasa na kojima se razbija vodeni mlaz potoka Skakavac u široku vodenu zavjesu. Pejzažnoj vrijednosti doprinose i brojne mahovine i endemične biljne vrste, ptice te brojni vodeni insekti koji nastanjuju uže područje vodopada. Nakon slivanja niz strme padine vodopada, vodena masa do ušća u Perački potok pravi seriju manjih odvojenih manjih slapova koji dodatno doprinose ljepoti cjelokupnog ambijenta.

Slika 4. Vodopada zadržava hidrološku funkciju i tokom zimskog dijela godine

Sa aspekta svojih hidrogeomorfoloških karakteristika, visokih florističkih i faunističkih vrijednosti, a naročito vrijednosti neponovljivih ekosistema i pejzažnih osobenosti, ovaj kompleksni sistem ekosistema ima neporocjenjive vrijednosti, te je kao takav određen kao nukleus ovog zaštićenog područja, odnosno postavljen je u centar aktivnosti održive zaštite i prihvatljivog upravljanja.Na osnovu brojnih terenskih opservacija i analize postojećih literaturnihNa osnovu brojnih terenskih opservacija i analize postojećih literaturnih podataka o kvaliteti voda predmetnih vodotoka i stanju okoliša podataka o kvaliteti voda predmetnih vodotoka i stanju okoliša može semože se konstatirati da je postojeće stanje vodopada Skakavac i neposrednog okolnogkonstatirati da je postojeće stanje vodopada Skakavac i neposrednog okolnog područja zadovoljavajuće. Međutim, recentno su, u određenoj manjoj mjeri,područja zadovoljavajuće. Međutim, recentno su, u određenoj manjoj mjeri, prisutni elementi antropogenog pritiska kroz određena onečišćenja vidljivaprisutni elementi antropogenog pritiska kroz određena onečišćenja vidljiva prije svih kroz različite vrste otpada, posebno u dijelu potoka Skakavac,prije svih kroz različite vrste otpada, posebno u dijelu potoka Skakavac, uzvodno od vodopada. Zbog toga se kao neophodna nameće potreba uzvodno od vodopada. Zbog toga se kao neophodna nameće potreba za urgentnom intervencijom za čišćenje i uklanjanje svih postojećih oblikaza urgentnom intervencijom za čišćenje i uklanjanje svih postojećih oblika otpada u neposrednoj zoni oko vodopada.otpada u neposrednoj zoni oko vodopada.

40

Slika 5. Vodopad Skakavac – centralni motivski objekt Spomenika prirode sa užom zonom. Slivno područje potoka Skakavac neposredno uzvodno od vodopada je opterećeno objektima koji mu narušavaju kvalitet vode i time direktno ugrožavaju postojeći prirodni hidrološki režim, odnosno njegovu hidro-geomorfološku opstojnost u budućem periodu.

Potpune i svrsishodne mjere zaštite i očuvanja vodopada Skakavac moguće jePotpune i svrsishodne mjere zaštite i očuvanja vodopada Skakavac moguće je planirati i realizirati samo pod uvjetom da se izvrši uklanjanje svihplanirati i realizirati samo pod uvjetom da se izvrši uklanjanje svih potencijalnih izvora potencijalnih izvora

onečišćenja u neposrednom slivnom području potoka i vodopada Skakavac, aonečišćenja u neposrednom slivnom području potoka i vodopada Skakavac, a prije svih planinarskog doma i njegovih pomoćnih objekata kao i stambenog iprije svih planinarskog doma i njegovih pomoćnih objekata kao i stambenog i pomoćnih objekata koji se nalaze neposredno uzvodno od vodopada (slika 3).pomoćnih objekata koji se nalaze neposredno uzvodno od vodopada (slika 3).

Za ocjenu postojećeg stanja Vodopada Skakavac neophodno je izvršitiZa ocjenu postojećeg stanja Vodopada Skakavac neophodno je izvršiti instrumentalna mjerenja i određivanje fizičko-hemijskih karakteristika vodeinstrumentalna mjerenja i određivanje fizičko-hemijskih karakteristika vode po hidrološkim sezonama kao i minerološko-petrografsku analizu i stabilnostpo hidrološkim sezonama kao i minerološko-petrografsku analizu i stabilnost stijenskih masa samog vodopada. stijenskih masa samog vodopada.

Potrebno je također izvršiti detaljnu kvalitativno-kvantitativnu vegetacijskuPotrebno je također izvršiti detaljnu kvalitativno-kvantitativnu vegetacijsku analizu duž neposredne padinske strane vodopada do riječnog koritaanalizu duž neposredne padinske strane vodopada do riječnog korita Peračkog potoka, kako bi se dobila tačna predodžba ”nultog” vegetacijskogPeračkog potoka, kako bi se dobila tačna predodžba ”nultog” vegetacijskog stanja kao jedne od najznačajnijih osnova za ocjenu postojećeg kao istanja kao jedne od najznačajnijih osnova za ocjenu postojećeg kao i budućeg praćenja stanja vodopada Skakavac. budućeg praćenja stanja vodopada Skakavac.

Slika 6. Planinarski dom i ostali pomoćni objekti su izgrađeni neposredno uz potok Skakavac čime se potencijalno ugrožava ekološka ravnoteža u neposrednom slivnom području vodopada Skakavac.

Na osnovu izrečenih konstatacija može se zaključiti da je očuvanje izvornog prirodnog ambijenta ključni faktor očuvanja vodopada Skakavac u budućem periodu.

II.1.2.2.5. Biogeografske karakteristikeII.1.2.2.5. Biogeografske karakteristike

Relativno izražen stepen heterogenosti prirodnih faktora (geološke podloge, tipova tala, reljefa, hidrografske mreže, ekoklime te drugih faktora) uvjetovao je razvoj veoma bogatog živog svijeta i brojnih životnih zajednica.Ovo područje ima veoma visok stepen biološke raznolikosti. Ovdje je registrirano više od 1.500 vrsta viših biljaka. O broju algi, gljiva, životinja, posebno insekata te nižih oblika i formi organizacije života takoreći i nema potpuno egzaktnih podataka. Osnovano se pretpostavlja da su te vrijednosti veoma visoke.Tu su i brojni predstavnici faune - sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca, mekušaca, insekata i mnogih grupa životinja sa nižim stepenom organizacije.

Biljni svijet - floraBiljni svijet - flora

Specifičan položaj, klimatske prilike, geološka podloga, tipovi zemljišta, odnos ovog prostora i njegov položaj u sistemu planina kontinentalnih Dinarida te i

42

znatno šire, izražena posebna orogeneza te pedogeneza i singeneza kao i utjecaj antropogenog faktora uvjetovao je i niz florističkih, vegetacijskih i ekoloških specifičnosti.U sastav flore i vegetacije ovog prostora konstatirano je oko 1.500 vrsta vaskularnih biljaka. Biljnogeografskom analizom utvrđen je visok procent vrsta endemičnog karaktera - dinarskog, balkanskog i jugoistočnoevropskog rasprostranjenja.Balkanskom flornom elementu pripada oko 100 oblika. Nekim od njih kao što je Pancicia serbica nalazi se jedna od najsjevernijih granica rasprostranjenja. Već na susjednoj planini Zvijezdi ova vrsta nije zabilježena.Biljnogeografska povezanost ovog prostora sa Apeninima, Karpatima i Alpima rezultirala je i pojavom niza vrsta balkansko-apeninskog i balkansko-alpskog flornog elementa. Iz ove biljnogeografske skupine utvrđeno je preko 50 taksona.Povezanost sa planinama jugistočnih Dinarida te južnoevropskih planina ostvarena je preko sistema populacija oko 30 taksa koji imaju južnoevropsko rasprostranjenje.Osim toga, na ovom području utvrđeno je i prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajnu ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.U elaboratu „Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Skakavac“ detaljno je dat sintaksonomski pregled biljnih zajednica ekosistema, florističko-faunistička diferencijacija ekosistema, kao i procjena kapaciteta prihvata ekosistema. Prema kategorizaciji biljnih vrsta IUCN-a ( 1978), prijedlogu Crvene liste biljnih vrsta(Šilić, 1992-1995), kao i empirijski utvrđenim nalazima na području Skakavca se nalazi niz biljnih vrsta koje pripadaju kategorijama rijetkih, osjetljivih i ugroženih biljnih vrsta.Uvidom u konzervacijski status biljnih vrsta po Valorizaciji prirodnih vrijednosti područja Skakavac možemo konstatovati da na prostoru egzistira u kategoriji:

- Rijetke vrste , registrovane 203 vrste a neke od njih su: Acer monspessulanum,Crocus albiflorus var.violaceus, Juniperus nana,Lilium bosniacum,Euphrasia dinarica....

- Ranjive vrste, registrovano 59 vrsta a neke od njih su: Arabis bosniaca, Arnica montana, Campanula rotundifolia,Daphne alpina,Iris bosniaca,Knautia sarajevensis..

- Ugrožene vrste,registrovana 1 vrsta i to Silene quadridentata (Murr.)Pers.

Medicinska flora

Čitavo područje veoma je bogato medicinskom florom. Ovdje raste nekoliko stotina ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka od kojih mnoge u prirodnim uvjetima obrazuju prave vrti

e i baščice. Iz ove skupine treba navesti malinu Rubus idaeus, kupinu Rubus sp., divlje ruže Rosa sp., kantarion žuti Hypericum perforatum, H. quadrangulum, kantarion crveni Centaurium umbellatum, macinu travu ili odoljen Valeriana officinalis, V. montana, razne vrste metvice ili nane Mentha sp., ivicu Ajuga reptans, dobriicu Glechoma hederacea, majinu dušicu Thymus sp., dubaac Teucrium chamaedrys, ivu travu Teucrium montanum, balkansku krušinu Rhamnus fallax, velebilje Atropa belladonna, naprstak Digitalis sp., kiprovinu Epilobium angustifolium, origano Origanum vulgare, suruicu Filipendula ulmaria, F. vulgaris, jagodu šumsku Fragaria vesca, zlaticu Solidago virgaurea, gospin plašt Alchemilla sp., verem Calamintha alpina, travu od srdobolje Potentilla erecta, travu od utrobice Gentiana asclepiade, i mnoge druge koje su ujedno i medonosne.Medicinska flora svojom raznolikošću, fiziološko-farmakološkim djelovanjem te kvalitetom zdrave sirovine pruža velike mogunosti u razvoju zdravstvenog i edukacionog turizma i pokretanja proizvodnje najšireg spektra fitofarmaka. Dosadašnja istraživanja medicinske flore na ovom prostoru potvrdila su blizu 400 ljekovitih, jestivih, vitaminskih i aromatinih samoniklih biljaka (Redžić, 1991, 1997).

Medonosna flora

Na ovom prostoru veoma je zastupljeno i različito medonosno bilje. Idući od brdskog pojasa pa sve do u gorski i donji dio pretplaninskog pojasa, tokom godine se fenološki smjenjuju brojne medonosne vrste od kojih su neke veoma pogodne ne samo za priručnu proizvodnju zdravog meda već i za mnogo ozbiljniju, industrijsku proizvodnju ove dragocjene i zdrave hrane i lijeka.Takoreći, u toku vegetacione sezone, ne postoji niti jedan dan koji nije pokriven cvjetovima neke od medonosnih biljnih vrsta.Idući od ranog proljeća, tu su cvatovi podbjela Tussilago farfara, jagorčevine ili jaglike Primula acaulis, visibabe Galanthus nivalis, drijena Cornus mas, šafrana Crocus vernus, raznih vrsta vrba Salix sp., šumarica Anemone nemorosa, mlađa Corydalis cava, zatim bijele ljubice Viola alba, mirisne ljubice Viola odorata, sve do pojave behara koji se prospe po krošnjama trešnje Prunus avium, jabuke Malus sylvestris, kruške Pyrus pyraster, trnjine Prunus avium, gloga Crataegus monogyna. Tu su i razne vrste ruža Rosa canina, kupine Rubus fruticosus, maline Rubus idaeus, jagode Fragaria vesca i drugih. U isto vrijeme cvjetaju različite vrste maslačka Taraxacum sp., prstenjka Bellis perennis, djeteline Trifolium sp., lucerke Medicago sp., medenika Melittis melisophyllum, razne vrste lipa Tilia sp., da bi u ljetnom periodu, pored nekih od već pomenutih, svojim nektarom

44

zamirisale i livadska kadulja Salvia pratensis, vrbolika Lythrum salicaria, zvončika Campanula patula, grahorica Vicia sp., grahor Lathyrus sp., zečina Centaurea jacea, suručica Filipendula vulgaris, gladišika Ononis spinosa, razne vrste metvica Mentha sp. i mnoge druge.U gorskom i pretplaninskom pojasu, visoke medonosne vrijednosti imaju razne vrste majčine dušice Thymus sp., crni korijen Scorzonera rosea, kozija brada Tragopogon pratensis, Acinos alpinus, kiprovina Epilobium angustifolium, čestoslavice Veronica sp., naprstak Digitalis sp., razne vrste encijana Gentiana sp., brojne petoprste Potentilla sp., lavlji zub Leontodon autumnalis, vrijesak Calluna vulgaris, pa sve do ujesen kada cvjetaju brojne vrste razbicviker-biljke Euphrasia sp., talije Parnasia palustris, mrazovca Colchicum autumnale i nekih drugih biljaka.

Na osnovu provedenih istraživanja o dominantnim ekosistemima i njihovoj vegetacijskoj raznolikosti može se zaključiti da najveću prostornu distribuciju i ekološki značaj u istraživanom području imaju šumski i livadski ekosistemi (karta 6).Ukupni broj šumskih ekosistema je 10, s tim da dominira zajednica Abieti-Piceetalia koja se rasprostire na 379,9 ha ili 27% od ukupne površine zaštićenog područja (grafikon 7).

Grafikon 7. Vegetacijski tipovi Spomenika prirode ”Skakavac” – površinski odnosi

Pored nje značajnije površinsko rasprostranjenje imaju zajednice Abieti-Fagetum sa 193,6 ha (ili 13%), Fagetum montanum – 175,6 ha (12%) i Ostryio-Fagenion – 150,1 ha (10%). Livadski ekosistemi su predstavljeni sa tri različita tipa, među kojima dominira zajednica Festuco-Agrostion sa 234,5 ha ili 16% od ukupne površine.

Tabela 4. Tipovi ekosistema Spomenika prirode ”Skakavac”

Tip ekosistemaPovršina (ha)

Šumski ekosistemiAbieti-Fagetum 193,558Abieti-Piceetalia 379,922Fagetum montanum 175,644Ostryo-Fagenion 150,046Piceetum abietis montanum 12,407Piceo-Pinetum 13,105Quercetum pubescentis daleschampi 70,982

Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae 30,764Seslerio-Ostryon 59,403Seslerio-Ostryon (Aceri carpinetum orientalis) 82,835Ukupno šumski ekosistemi: 1168,67

Livadski ekosistemiFestuco-Agrostion 234,445Arrhenatherion 25,084Pancicion 8,465Ukupno livadski ekosistemi: 267,99

Ukupno ekosistemi: 1436,66

Osim u horizontalom zakonomjerna prostorna distribucija različitih tipova vegetacije utvrđena je i u vertikalnom smjeru. Konkretnije, u odnosu na postojeće ekoklimatske karakteristike i opće geomorfološke odnose terena, utvrđena je zakonomjerna visinska vegetacijska pojasnost: u najnižim hipsometrijskim razinama je formirana tvrdolisna lišćarsko-listopadna drvenasta vegetacija, koju smjenjuje pojas miješanih lišćarsko-listopadnih i četinarskih šuma, dok su u najvišim hipsometrijskim razinama obrazovane zajednice tamnih četinarskih šuma.

Konkretni odnos reljefa i vegetacije na pojedinim vertikalnim profilima istraživanog prostora prikazan je na slikama 7 i 8.

46

% Naselja$T Kote

Staze

Vegetacija:Abieti-FagetumAbieti-PiceetaliaArrhenatherionFagetum montanumFestuco-AgrostionOstryo-FagenionPancicionPiceetum abietis montanumPiceo-PinetumQuercetum pubescentis daleschampiSeslerio-OstryonSeslerio-Ostryon (Aceri carpinetum orientalis)Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae

Vode:1 - veci vodotok2 - potok3 - povremeni vodotok

Obuhvat

% %%%

% % %%%%%%%%%

%

% %%

%

%

%%%

$T

$T

pe rack i p .

bab in p.sk

aka

vac

mil j

eva ck

i po to

ksejin

ovac

ki p

.

l jes nic a

400 0 400 Meters

Karta 6. Vegetacija Spomenika prirode ”Skakavac”

Legenda:

Pinus nigra Pinus nigra Juniperus communis (incl. Juniperus communis (incl. intermedia)intermedia)

Picea abies Picea abies

Betula pendula Betula pendula Corylus avellana Corylus avellana Abies alba Abies alba

Carpinus betulus Carpinus betulus Quercus petraea Quercus petraea Fagus moesiacaFagus moesiaca

Crataegus monogyna Crataegus monogyna Quercus cerris Quercus cerris

Slika 7. Odnos reljefa i vegetacije na jednom od istraživanih profila (Sedrenik - Odžići)

48

Legenda:

Pinus nigra Pinus nigra Juniperus communis (incl. Juniperus communis (incl. intermedia)intermedia)

Picea abies Picea abies

Betula pendula Betula pendula Corylus avellana Corylus avellana Abies alba Abies alba

Carpinus betulus Carpinus betulus Quercus petraea Quercus petraea Fagus moesiaca Fagus moesiaca

Crataegus monogyna Crataegus monogyna Quercus cerris Quercus cerris Quercus pubescens Quercus pubescens

Slika 8. Odnos reljefa i vegetacije na jednom od istraživanih profila (Kozija Ćuprija - Nahorevo)

Životinjski svijet - faunaŽivotinjski svijet - fauna

Uporednom analizom podataka o biogeografskim karakteristikama pojedinih ekosistema i bioma (Matvejev, 1961; Lakušić, 1981; Dizdarević, Redžić, 1997) može se nedvojbeno tvrditi da se područje Skakavca na osnovu tadašnjih istraživanja odlikuje izuzetnom faunističkom raznovrsnošću, što se naročito očituje u pojedinim skupinama organizama. Kako populacije životinja uveliko ovise o producentskoj komponenti ekosistema, to će njihova diferencijacija biti upravo ekološka po prisutnim ekosistemima. Potrebno je naglasiti da novija istraživanja od 2000.god. nisu obavljana ili nisu dostupna, tako da predpostavljamo da podaci nisu potpuni i da sa rezultatima novih istraživanja doćemo do kvalitetnijih spoznaja o biodiverzitetu SP Skakavac.

Ekosisteme tamnih četinarskih šuma klase Vaccinio-Piceetea u faunističkom smislu karakterizira prisustvo slijedećih konzumenata: Sus scrofa, Vulpes vulpes, Canis lupus, Apodemus flavicola, A. silvaticus, vjeverica, puh i srna, a od ptica Regulus regulus, Turdus viscivarus, Parus cristatus, P. ater, Fringilla fringilla i mnoge druge. Gmizavci i vodozemci su u ovakvim biocenozama vrlo rijetki, ali se mogu sresti Vipera ursini, V. berus, Lacerta vivipara, Salamandra atra, Triturus vulgaris, i dr.

U ekosistemima mezofilnih lišćarsko-listopadnih šuma, šibljaka i šikara nalaze stanište brojne vrste sisara kao što su lisica, krtica, jež, jazavac, zec, obični puh, šumski miš, divlja svinja, srndać itd. Među pticama se najčešćim pojavljivanjem ističu crvendać Erithrocus rubeculus, siva sjenica, drozd pjevač Turdus ericotorum, običan brgljez Sitta europaea, jastreb mišar Buteo buteo, crni kos Tardus merula i dr. Od gmizavaca konstatirano je prisustvo vrsta Lacerta agilis, Coluber sp. i Anguis fragilis, a od vodozemaca žabe Hyla arborea i Rana agilis.Bogata je i entomofauna: Papilio machaon, Saturnia pavonia, Lymantria dispar, niz vrsta strizibuba i skakavaca.

Termofilne lišćarsko-listopadne zajednice, značajno su zastupljene na ovom prostoru, karakterizira nejčešće pojavljivanje slijedećih vrsta: jazavac Meles meles, jež Erinaceus europaeus, lisica, djetlić Dendrocopus syriacus, kobac Accipiter brevipes, zelena žuna Picus viridis, golub Columba livia, svraka Pica pica, čavka Coleum monedula. Od gmizavaca u ovim ekosistemima su najbrojniji gušteri Lacerta viridis i L. muralis, poskok Vipera amodites i

50

druge vrste. U ovim tipovima šumskih zajednica brojne su populacije različitih vrsta insekata, među kojima su najčešće obični mrav Myrmica ruginoides, brojne vrste iz skupine Lepidoptera (Saturnia sp., Papilio sp.), jelenak Lucanus cervus te strizibube iz roda Cerambyx. U tlu se mogu naći brojne vrste iz skupina Colembolla, Symphilla i Pauropoda (Cvijović, 1984).

Ekosisteme higrofilnih šuma na području Skakavca karakterizira, pored ostalih, prisustvo brojnih vrsta insekata prilagođenih uvjetima povišene vlažnosti staništa.

Livadske ekosisteme karakterizira posebna faunistička slika. Dinamika osnovnih ekoloških faktora uvjetuje visok stepen biodiverziteta zoocenoza. Ovi tipovi ekosistema razvijeni su najčešće na semiglejnim i ilimeriziranim tlima u donjim vegetacijskim pojasevima, odnosno na rankerima i melanosolima u pretplaninskom pojasu. Životinjska naselja na subalpinskim livadama čine najčešće vrste Montifringilla nivalis, Anthus spinoletta, Falco tinunculus, Gyps fulvus, Carduelis canabina, Corvus cornix iz naselja ptica. Zbog surovosti ekoklimatskih uvjeta vrste sisara nisu brojne, ali u vegetacijskom periodu ove vrste dolaze iz susjednih ekosistema kao i vrste gmizavaca (Vipera ursini - macrops, Coronella austriaca i Lacerta viridis). U vrijeme dužih kišnih perioda pojavljuje se i u ovim tipovima ekosistema Salamandra atra. Različite livadske ekosisteme donjih vegetacijskih pojaseva karakterizira brojno prisustvo vrsta iz naselja Orthoptera i Lepidoptera. U vegetacijskom periodu, brojne medonosne biljne vrste predstavljaju odličnu pčelinju pašu na široko rasprostranjenim livadama istraživanog područja.

Vodeni ekosistemi, su brojni na istraživanom području, obiluju kako široko rasprostranjenim tako i endemičnim vrstama Trichoptera, Plecoptera, Diptera i Ephemeroptera. Prema nalazima brojnih autora, cijelo područje Dinarida karakterizira visoka brojnost endemičnih vrsta insekata, čije je rasprostranjenje ograničeno na usko dinarsko područje ili na šire područje Balkana.

Ribe, odnosno populacije riba nisu posebno istraživane za potrebe ove studije. Iako postoje brojni, već pomenuti vodotoci, oni su veoma slabo ili nikako naseljeni ribljim populacijama. Kao što je već rečeno radi se o brzim planinskim potocima, ponornicama i sličnim hidrostaništima koja nisu

optimalna za razvoj ribljih vrsta. To potvrđuju i istraživanja eminentnih bosanskohercegovačkih ihtiologa Kosorića i Vukovića (1982). U svom radu "Riblji resursi Sarajevskog regiona i mogućnosti njihovog racionalnog iskorišćavanja" za ovo područje indiciraju postojanje samo nekih salmonidnih i u donjim dijelovima ciprinidnih vrsta. Od salmonida, tu je potočna pastrmka Salmo trutta m. fario, a nizvodno od vodopada Skakavac u Peračkom potoku i Vogošći lipljen Thymallus thymallus i mladica Huho hucho. Od ciprinida navode se škobalj Chondrostoma nasus, klen Leuciscus cephalus te sapača Barbus meridionalis, koje naseljavaju vode rijeke Vogošće.

Pregled avifaune na području Skakavca i okolinePregled avifaune na području Skakavca i okoline

Prema podacima koje je, uglavnom, prikupio Othmar Reiser u toku svojih faunistiko-taksonomskih istraživanja od 1888. do 1920. godine (Obratil, 1967; 1976; 1977) na podruju Skakavca i okoline (Nahorevo, Crepoljsko, Bukovik, Vuja luka) registrirane su vrste:Fam. Accipiteridae

Neophron perconpterus L., indo-afrički, V (ugrožena vrsta) ,Vučja Luka Gypaëtus barbatus (L.), paleomontani, Ex? (vjerovatno izumrla vrsta) Crepoljsko, Skakavac

Circus cyaneus (L.), holartički, NahorevoButeo buteo (L.), holartički, Vučja LukaAquila chrysaëtos (L.), holartički, R (potencijalno ugrožena vrsta),

SkakavacFam. Falconidae

Falco peregrinus Tunstall, kozmopolitski, V (ugrožena vrsta), NahorevoFalco tinnunculus L., starosvjetski, V (ugrožena vrsta), Nahorevo

Fam. PhasianidaeTetrastes bonasia (L.),sibirski, V (ugrožena vrsta), Vučja LukaTetrao urogalus (L.), paleartički, E (jako ugrožena vrsta), Vučja LukaPerdix perdix (L.), euro-turkestanski, I (neodređen status), NahorevoAlectoris graeca (Meisner), turkestansko-mediteranski, V (ugrožena

vrsta), Nahorevo

Fam. ColumbidaeColumba palumbus L., euro-turkestanski , Vučja Luka

52

Fam. CuculidaeCuculus canorus L., paleartički, Vučja Luka

Fam. StrigidaeAegolius funereus (L.), sibirsko-kanadski, V (ugrožena vrsta), Vučja

LukaBubo bubo (L.), paleartički, R (potencijalno ugrožena vrsta), Nahorevo

Fam. PicidaeDryocopus martius (L.), paleartički, Vučja LukaDendrocopos leucotos (Bechstein), paleartički, V (ugrožena vrsta),

SkakavacPicoides tridactylus (L.), paleartički, V (ugrožena vrsta), Vučja Luka

Fam. PrunellidaePrunella modularis (L.), europski, Skakavac

Fam. Turdidae

Phoenicurus ochruros (Gmelin), paleokseromontani,Vučja LukaPhoenicurus phoenicurus (Gmelin), europski, Vučja LukaOenanthe oenanthe (L.), paleartički , Bukovik, NahorevoMonticola saxatilis (L.), paleokseromontani, NahorevoTurdus philomelos C. L. Brehm, europski, BukovikTurdus viscivorus L., euro-turkestanski, BukovikFam. SylvidaeSylvia curruca (L.), euro-turkestanski, Vučja Luka

Regulus regulus L. , paleartički, Vučja LukaFam. MuscicapidaeFicedula albicollis (Temminck), europski, NahorevoFam. Paridae

Parus cristatus L., europski,Vučja LukaParus palustris L., paleartički , SkakavacParus montanus Baldenstein ,Vučja Luka

Parus lagubris Temminck, mediteranski, Skakavac, NahorevoParus ater L., paleartički, Vučja LukaParus major L., paleartički , NahorevoFam. SittidaeTichodroma muraria (L.), paleomontani, E (jako ugrožena vrsta), Skakavac, NahorevoFam.CorvidaeNucifraga caryocatactes (L.), paleartički, Vučja Luka

Garrulus glandarius (L.), paleartički, Nahorevo, Vučja LukaCorvus corax L., holartički, Vučja LukaFam. Sturnidae

Sturnus roseus L., turkestanski, Vučja LukaFam. FringillidaeSerinus serinus (L.), mediteranski, Vučja LukaPyrrhula pyrrhula L., paleartički, Vučja LukaLoxia curvirostra L., holartički, Skakavac, Vučja LukaFam. EmberizidaeEmberiza citrinella L., paleartički, Skakavac, Nahorevo,Vučja Luka

- Redoslijed vrsta dat je prema “List of Recent Holartic Bird Species” (Voous, 1973, 1977);- Uz svaku vrste su dati njen tip rasprostranjenja, kategorija ugroženosti ukoliko se nalazi u popisu ugroženih vrsta i lokalitet gdje je registrirana);- Podaci o tipu rasprostranjenja preuzeti su iz “Die Vogewelt Europas und ihre Verbreitung” (Voous, 1962), dok su podaci o kategoriji ugroženosti dati na osnovu Prijedloga crvene liste ugroženih ptica SR Bosne i Hercegovine (Obratil, Matvejev, 1989).

Svijet gljiva – fungiaSvijet gljiva – fungia

U južnoj Evropi i Bosni i Hercegovini nisu vršena sistemska istraživanja tako da ne postoji ni provizorna ocjena o broju, geografskoj rasprostranjenosti i ekološkoj pripadnosti taksa područja.Ovo je jedan od glavnih razloga što ne postoji Crvena lista ugroženih vrsta gljiva Evrope jer skoro u potpunosti nedostaju osnovne informacije o stanju ovih organizama.

Povremeni floristički izvještaji različitih istraživača govore da na istraživanom području je svijet gljiva veoma raznovrstan. Visoka razina ukupne biološke raznolikosti prostora Skakavca uvjetovala je razvoj mnoštva predstavnika trećeg carstva u okviru živih organizama, jednog od najmanje poznatih u planetaranim razmjerama, carstva gljiva.Od ranog proljeća pa sve do u kasnu jesen, u šumama, livadama i na obradivim površinama rastu mnoge vrste makromiceta, među kojima su većinom jestive i ljekovite, iako postoje i gljive sa istraženim fiziološkim djelovanjem, odnosno otrovne gljive kako se popularno zovu u narodu. Njihov broj je zanemarljiv u

54

odnosu na brojne jestive gljive. Mnoge od njih imaju najvišie nutricione vrijednosti.Još u rano proljeće tu je martovka Hygrophorus marzuolus, đurđevača Tricholoma georgii te i mnoge druge vrste ovog roda, jablanovača Pholiota aegerita, paprena mliječnica Lactarius piperatus, smrčak Morchela conica kao i druge vrste ove izuzetno djelotvorne i ukusne gljive, lisičarka Cantherulus cybarius. Kasnije se pojavljuju sunčanica Macrolepiota procera, Coprinus comatus, zatim razne vrste pečuraka - rudnjača Psaliota campestris, velika pečurka Psaliota macrospora, lipika Psaliota arvensis, šumska pečurka Psalliota silvicola, panjevka Hypholoma capnoides, razne vrste kolibia Collybia sp., vilin klinčac Marasmius oreades, jesenke Lactarium deliciosus, krasnica Russula cyanoxantha, bukovača Pleurotus ostreatus, brojne vrste iz roda vrganja, Boletus sp., srnjača Hydnum imbricatum, puhare Lycoperdon sp, i mnoge druge.Ne treba zaboraviti i na najčešće otrovnice - pupavke - Amanita citrina, A. phalloidies, Amanita verna, A. virosa, muhare Amanita muscaria i A. pantherina, olovasta rudoliska Entoloma lividum, cjepače Inocybe sp., razne vrste brašnjača kao što je Clitocybe dealbata, C. cerussata, bljuvara Russula emetica, ludara Boletus satanas te i neke druge.II.1.2.2.6. Naselja Spomenika prirode “Skakavac”II.1.2.2.6. Naselja Spomenika prirode “Skakavac”Shodno općim prirodnim uvjetima, šira regija planine Ozren je praktično nenaseljena, odnosno postoji samo nekoliko manjih seoskih naselja sa stalnom funkcijom stanovanja. Unutar zaštićenog područja registrirano je samo jedno naseljeno mjesto – selo Luke, koje administrativno pripada općini Ilijaš, a funkcionalno je gravitiralo Vučjoj Luci i Palama. Recentno naselje praktično nema stalnu stambenu funkciju jer teško dostupno i bez napajanja strujom. Sistem vodosnadbijevanja je baziran na dovođenje vode iz okolnih nekaptiranih vrela. Broj stanovnika, prema popisu iz 1991. godine iznosio je svega 35 stanovnika, sa tendencijom kontinuiranog smanjenja stalnih stanvnika. Za naselje je povezano i obližnje lokalno groblje koje je bilo u funkciji do početka rata.

Slika 9. Naselje Luka – jedino stalno seosko naselje koje se nalazi unutar zaštićenog područja u njegovom istočnom dijelu, neposredno uz granicu vanjskog obuhvata. Slika - naselje Luke – orto-foto pogled sa oko 2 km visine (izvor: Google Earth)

Unutar obuhvata su registrirani uglavnom još nekoliko pojedinačnih ili jedna manja grupacija nenaseljenih objekata seoskog tipa u području Jasikovca kao i objekt planinarskog doma na Bukoviku i potpuno devastirani objekti planinarskog doma uz potok Skakavac.U postratnom periodu naselje Luke kao ni ostali pomenuti objekti stanovanja nisu stalno naseljeni. Konkretnije, tokom posljednjih nekoliko godina regisrriani su samo kratkotrajni - jednodnevni do višednevni boravci lokalnog stanovništva, koji su uglavnom u funkciji obilazaka i popravka nekadašnjih stambenih objekata. Naselje je locirano u III zaštitnoj zoni u kojoj su, shodno planiranim mjerama zaštite, dozvoljene aktivnosti na sanaciji devastiranih legalno izgrađenih stambenih i pomoćnih objekata, uz preferiranje njihovog autohtonog izgleda. Objekti Upravitelja su još uvijek u fazi razvoja, osim na nekoliko odvojenih lokaliteta gdje su već djelimično izgrađeni.

56

Slika 10. Nadzornička kuća na Ravnama

Ovo je već izgrađeni objekt nadležne službe Upravitelja koji je u funkciji efikasnog nadzora kao i za prilaz i organizaciju potrebnih funkcija za zaštićeno područje. Locirana je uz rub crnogorične šume neposredno na raskrsnici postojećih putnih komunikacija od kojih jedna (na lijevoj strani) vodi prema vodopadu Skakavac. Trenutno je bez infrastrukturnih priključaka. Također je od strane Upravitelja izgrađeno više različitih tipova obavještajnih i informativnih panela koji posjetiteljima pružaju osnovne informacije o kretanju i karakteristikama prostora gdje se nalaze. Također se vrši sezonsko čišćenje šumskih puteva i većeg broja šetačkih staza, čime je posjetiocima omogućen pristup gotovo svim dijelovima zaštićenog područja.

Za sada u predmetnom obuhvatu ne postoji ni jedan objekt uslužno-ugostiteljskog tipa, koji bi posjetiocima pružio usluge smještaja, ishrane ili odmora.

Na osnovu iznesenih pokazatelja može se konstatirati da je naseobinskiNa osnovu iznesenih pokazatelja može se konstatirati da je naseobinski sistem unutar granica Spomenika prirode ”Skakavac” bez osnovnihsistem unutar granica Spomenika prirode ”Skakavac” bez osnovnih infrastrukturnih sadržaja kako stambenih tako i komunalnih, energetskih iinfrastrukturnih sadržaja kako stambenih tako i komunalnih, energetskih i dr. Za vraćanje stambene funkcije ovom naselju i povratak njegovihdr. Za vraćanje stambene funkcije ovom naselju i povratak njegovih prijeratnih stanovnika neophodno je preduzeti mjere na sanaciji devastiranihprijeratnih stanovnika neophodno je preduzeti mjere na sanaciji devastiranih stambenih i pomoćnih objekata i popravak postojećih odnosno izgradnja novihstambenih i pomoćnih objekata i popravak postojećih odnosno izgradnja novih infrastrukturnih elemenata: vodovodne i kanalizacione mreže,infrastrukturnih elemenata: vodovodne i kanalizacione mreže, elektroenergetske mreže, lokalnih putnih komunikacija i dr. Prema prijedloguelektroenergetske mreže, lokalnih putnih komunikacija i dr. Prema prijedlogu Prostornog plana Prostornog plana sadasadaššnjenje izgraizgrađđeneene parceleparcele susu povezanepovezane ii okupljeneokupljene definiranomdefiniranom granicomgranicom naseljanaselja, , unutarunutar kojegkojeg jeje mogumoguć popravak postojećih ić popravak postojećih i potencijalna potencijalna izgradnjaizgradnja novihnovih stambenihstambenih ii pomopomonihnih objekataobjekata, , ss timtim dada se se osnovneosnovne funkcijefunkcije naselja podređuju naselja podređuju definiranimdefiniranim mjeramamjerama zazašštitetite ii funkcijamafunkcijama zazašštitienogenog podrupodrujaja, š, štoto podrazumijevapodrazumijeva prilagođavanje prilagođavanje strogostrogo definiranimdefiniranim propisimapropisima ii normamanormama zaza eliminiranjeeliminiranje svih mogućih svih mogućih negativnihnegativnih utjecajautjecaja naselja naselja nana kvalitetkvalitet prirodnihprirodnih,, posebnoposebno vodnihvodnih resursaresursa. Za osiguranje održivog razvoja lokalne zajednice, u. Za osiguranje održivog razvoja lokalne zajednice, u skladu sa osnovnom namjenom zaštićenog područja, planirana rekonstrukcija iskladu sa osnovnom namjenom zaštićenog područja, planirana rekonstrukcija i gradnja objekata treba biti u skladu sa autohtonim graditeljskim naslijeđem igradnja objekata treba biti u skladu sa autohtonim graditeljskim naslijeđem i običajima područja, kako bi se svi naseobinski elementi mogli uključiti uobičajima područja, kako bi se svi naseobinski elementi mogli uključiti u ekoturističku ponudu. S tim u vezi unutar naselja je predviđena izgradnjaekoturističku ponudu. S tim u vezi unutar naselja je predviđena izgradnja smještajnih i uslužno-ugostiteljskih sadržaja koji, pored novih, uključuju ismještajnih i uslužno-ugostiteljskih sadržaja koji, pored novih, uključuju i postojeće lokalne stambene objekte, koji će posjetiteljima moći da pružepostojeće lokalne stambene objekte, koji će posjetiteljima moći da pruže usluge smještaja, ishrane ili odmora. Također, budući razvoj naselja trebausluge smještaja, ishrane ili odmora. Također, budući razvoj naselja treba biti usmjeren na ruralni turizam, kako sa aspekta ponude tradicionalnihbiti usmjeren na ruralni turizam, kako sa aspekta ponude tradicionalnih kulturno-florističkih sadržaja lokalnog stanovništva tako i sa aspekta razvojakulturno-florističkih sadržaja lokalnog stanovništva tako i sa aspekta razvoja tradicionalne ekopoljoprivredne proizvodnje i prodaje takvih proizvoda. tradicionalne ekopoljoprivredne proizvodnje i prodaje takvih proizvoda. Za funkcionalno i održivo upravljanje zaštićenim područjem također jeZa funkcionalno i održivo upravljanje zaštićenim područjem također je neophodno da se u što kraćem vremenu izgrade dodatni neophodni objekti zaneophodno da se u što kraćem vremenu izgrade dodatni neophodni objekti za Upravitelja. To se, prije svega, odnosi na objekte koji su u funkciji kontroleUpravitelja. To se, prije svega, odnosi na objekte koji su u funkciji kontrole svih aktivnosti koje u zaštićenom području provode lokalna zajednica ilisvih aktivnosti koje u zaštićenom području provode lokalna zajednica ili posjetitelji. Također bi bilo neophodno da se u objektima Upravitelja koji seposjetitelji. Također bi bilo neophodno da se u objektima Upravitelja koji se nalaze na ulazima u zaštićeno područje osiguraju prostori za prodaju suveniranalaze na ulazima u zaštićeno područje osiguraju prostori za prodaju suvenira i drugih predmeta koji su proizvod upravljača ili lokalne zajednice.i drugih predmeta koji su proizvod upravljača ili lokalne zajednice.Za održivo upravljanje zaštićenim područjem od iznimne je važnosti iZa održivo upravljanje zaštićenim područjem od iznimne je važnosti i izgradnja uslužno-ugostiteljskih sadržaja u vlasništvu upravljača ili uizgradnja uslužno-ugostiteljskih sadržaja u vlasništvu upravljača ili u koncesiji koji bi trebao biti okosnica organiziranog pružanja usluga smještajakoncesiji koji bi trebao biti okosnica organiziranog pružanja usluga smještaja i odmora za posjetitelje. i odmora za posjetitelje.

58

Za navedene svrhe potrebno je i posebno važno uključiti planinarske domoveZa navedene svrhe potrebno je i posebno važno uključiti planinarske domove Bukovik i novi planirani zamjenski objekt planinarskog doma na lokalitetuBukovik i novi planirani zamjenski objekt planinarskog doma na lokalitetu Ravno, koji također posjeduju određeni uslužno-ugostiteljski kapacitet.Ravno, koji također posjeduju određeni uslužno-ugostiteljski kapacitet.

II.1.2.2.7. Infrastruktura Spomenika prirode “Skakavac” II.1.2.2.7. Infrastruktura Spomenika prirode “Skakavac”

Saobraćajna infrastrukturaSaobraćajna infrastruktura

U odnosu na prostorni obuhvat, veličinu i položaj kao i namjenu prostora može se generalno konstatirati da su infrastrukturni sadržaji u zaštićenom području vrlo slabo razvijeni. Cestovna infrastruktura je nerazvijena i ima obilježja šumskih makadamskih šumskih puteva i šumskih staza, koji imaju ukupnu dužinu od oko 56 km (grafikon 8). Konkretnije, ukupna dužina svih puteva iznosi 37.049,6 m, dok ukupna dužina staza iznosi 19.820,7 m (izvor: Studija valorizacije vodopada Skakavac). Glavna saobraćajnica proteže se od sela Gornji Močioci i prolazi pored planinarskog doma Stari grad, odakle dalje, južnim obroncima Bukovika (i sa jednim krakom za Bukovik) produžava prema Uževicama.

U ovoj zoni put se jednim krakom povezuje ka jugozapadu, za komunikaciju prema Nahorevu i dalje prema Vogošći. Drugim krakom pomenuti put produžava prema lokalitetu Ravno i dalje južno od vodopada Skakavac u zoni Vratoloma ponovo završava u polaznom lokalitetu – selu Gornji Močioci. Ovaj put je posebno značajan i sa aspekta njegove prohodnosti terenskim motornim vozilima, što je posebno značajno za uspješnu kontrolu svih aktivnosti koje se odvijaju u zaštićenom području kao i za brzo djelovanje u slučaju određenih vanrednih situacija kao što su šumski požari, terenske zdravstvene intervencije i sl.Ostale putne komunikacije su pogodne jedino za pješačenje iako se najvažnija (opisana) putna komunikacija može proći korištenjem terenskih vozila.Osim navedenih, od posebnog značaja za administriranje zaštićenim područjem i njegovu ukupnu valorizaciju su putne komunikacije koje su vezane za pristup zaštićenom području. Ocjenivši oba aspekta, definirani su pristupni putevi i ulazi u zaštićeno područje, i to sljedećim putnim komunikacijama:

sa juga: iz pravca Općine Centar Sarajevo - postojeća saobraćajnica preko Nahoreva,

sa istoka: iz pravca Općine Stari Grad Sarajevo - postojeća saobraćajnica preko Hreše,

sa zapada: iz pravca Općine Vogošća - seoskim putem preko Blagovca i Tihovića,

sa sjevera: iz pravca Općine Ilijaš - iz pravca naselja Stubline.

Na osnovu iznesenih pokazatelja može se zaključiti da je mreža puteva uNa osnovu iznesenih pokazatelja može se zaključiti da je mreža puteva u zaštićenom području predstavljena makadamskim putevima šumskog ranga izaštićenom području predstavljena makadamskim putevima šumskog ranga i šetačkih staza. Ovakva situacija je sa aspekta očuvanja prirodnih vrijednostišetačkih staza. Ovakva situacija je sa aspekta očuvanja prirodnih vrijednosti dobra s obzirom da su mogućnosti negativnih impakta u visokovrijednimdobra s obzirom da su mogućnosti negativnih impakta u visokovrijednim zonama zbog nepristupačnosti bile svedene na minimum. zonama zbog nepristupačnosti bile svedene na minimum. Međutim, ako se posmatra aspekt budućeg održivog razvoja zaštićenogMeđutim, ako se posmatra aspekt budućeg održivog razvoja zaštićenog područja onda će biti neophodno da se postojeća mreža puteva prilagodipodručja onda će biti neophodno da se postojeća mreža puteva prilagodi potrebama razvoja ekoturizma. U tom smislu potrebno je da se urgentnopotrebama razvoja ekoturizma. U tom smislu potrebno je da se urgentno izvrši prilagođavanje i uređivanje postojećih putnih komunikacija za potrebeizvrši prilagođavanje i uređivanje postojećih putnih komunikacija za potrebe posjetitelja zaštićenom području, odnosno da se izvrši njihovoposjetitelja zaštićenom području, odnosno da se izvrši njihovo prekategoriranje prema namjeni na puteve:prekategoriranje prema namjeni na puteve:

za turistička terenska vozila kojima bi se grupe turista organizovanoza turistička terenska vozila kojima bi se grupe turista organizovano dovodile u najatraktivnije dijelove zaštićenog područja;dovodile u najatraktivnije dijelove zaštićenog područja; za terenska motorna vozila (za potrebe upravljača,za terenska motorna vozila (za potrebe upravljača, vatrogasnu službu, službu hitne pomoći i druge javne službe za hitnevatrogasnu službu, službu hitne pomoći i druge javne službe za hitne intervencije);intervencije); za rekreaciju i šetnju, koje su istovremeno u funkcijiza rekreaciju i šetnju, koje su istovremeno u funkciji pristupa određenim visokoatraktivnim dijelovima zaštićenog područja;pristupa određenim visokoatraktivnim dijelovima zaštićenog područja; za sportsku rekreaciju, koji su prilagođeni potrebamaza sportsku rekreaciju, koji su prilagođeni potrebama sportske rekreacije;sportske rekreacije; za sportski i rekreativni biciklizam, koji su prilagođeniza sportski i rekreativni biciklizam, koji su prilagođeni razvoju rekreativnog i sportskog biciklizma, koji bi trebalirazvoju rekreativnog i sportskog biciklizma, koji bi trebali predstavljati jednu od značajnijih osnova za stvaranje prihoda ipredstavljati jednu od značajnijih osnova za stvaranje prihoda i samoodrživost zaštićenog područja.samoodrživost zaštićenog područja.

Za svaku predloženu kategoriju puta neophodno je izvršiti tehničkoZa svaku predloženu kategoriju puta neophodno je izvršiti tehničko prilagođavanje u smislu potencijalnih građevinskih popravki kao i njihovoprilagođavanje u smislu potencijalnih građevinskih popravki kao i njihovo obilježavanje adekvatnom znakovnom signalizacijom. Kako bi predloženeobilježavanje adekvatnom znakovnom signalizacijom. Kako bi predložene kategorije puteva ekoturistički bile u potpunoj funkciji neophodno je izvršitikategorije puteva ekoturistički bile u potpunoj funkciji neophodno je izvršiti njihovo uređenje adekvatnim ekološkim mobilijarom.njihovo uređenje adekvatnim ekološkim mobilijarom.Navedene pristupne saobraćajnice su niskog saobraćajnog ranga (V razred) iNavedene pristupne saobraćajnice su niskog saobraćajnog ranga (V razred) i djelimično sa asfaltnom podlogom, tako da će u budućem periodu bitidjelimično sa asfaltnom podlogom, tako da će u budućem periodu biti neophodno izvršiti njihovu sanaciju, kako bi pristup zaštićenom području bioneophodno izvršiti njihovu sanaciju, kako bi pristup zaštićenom području bio

60

maksimalno optimiziran. Za funkcionalno upravljanje također će bitimaksimalno optimiziran. Za funkcionalno upravljanje također će biti neophodno infrastrukturno urediti i sva četiri ulaza u zaštićeno područjeneophodno infrastrukturno urediti i sva četiri ulaza u zaštićeno područje kako sa aspekta ostvarivanja finansijskih efekata posjeta tako i sa aspektakako sa aspekta ostvarivanja finansijskih efekata posjeta tako i sa aspekta provođenja efikasnih mjera zaštite. provođenja efikasnih mjera zaštite.

Ostala infrastrukturaOstala infrastruktura

Energetska infrastruktura je vrlo ograničena na naselje i u postratnom periodu na objekt antenskog sistema višekorisnike namjene (Federalne direkcije za civilnu avijaciju, PTT-a i OHR-a) koji je lociran na vrhu Bukovika. Objekt se snadbijeva podzemnim elektroenergetskim kablom 10(20) kV, koji prolazi trasom iz pravca Nahoreva, Vrela i Uževice. Recentno, u svim drugim dijelovima zaštićenog područja ne postoji energetska mreža što donekle otežava uređenje naseljenih dijelova prostora, objekata upravljača i pristupnih punktova. Vodovodna infrastruktura u naselju Luke i kod ostalih individualnih objekata ne postoji i ograničena je na kanalisanje određenog broja izvora do objekata za stanovanje. Kanalizaciona infrastruktura u navedenim područjima također ne postoji.

U periodu nakon usvajanja Zakona o proglašenju Spomenika prirodeU periodu nakon usvajanja Zakona o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac” i odabirom JU Sarajevo-šume, d.o.o. za upravljača ovim“Skakavac” i odabirom JU Sarajevo-šume, d.o.o. za upravljača ovim zaštićenim područjem započet je posao na sanaciji postojećihzaštićenim područjem započet je posao na sanaciji postojećih infrastrukturnih sadržaja posebno planinarskih staza i šumskih puteva.infrastrukturnih sadržaja posebno planinarskih staza i šumskih puteva. Značajne aktivnosti vršene su u smislu čišćenja cijeloga područja od velikeZnačajne aktivnosti vršene su u smislu čišćenja cijeloga područja od velike količine otpada različitog oblika koji je u ovom području deponovan zbogkoličine otpada različitog oblika koji je u ovom području deponovan zbog nepostojanja efikasne kontrole.nepostojanja efikasne kontrole.Djelimično su izgrađeni neophodni infrastrukturni objekti za efikasnijeDjelimično su izgrađeni neophodni infrastrukturni objekti za efikasnije upravljanje ovim područjem, uređeni su vidikovci i pristupne staze doupravljanje ovim područjem, uređeni su vidikovci i pristupne staze do vodopada kao i veliki broj informacionih panela kojima se posjetiocivodopada kao i veliki broj informacionih panela kojima se posjetioci informiraju o samom zaštićenom području kao i o prostornom razmještajuinformiraju o samom zaštićenom području kao i o prostornom razmještaju najvažnijih atraktivnosti područja. najvažnijih atraktivnosti područja. Za održivi povratak i uključivanje lokalne zajednice u sistem održivog razvojaZa održivi povratak i uključivanje lokalne zajednice u sistem održivog razvoja zaštićenog područja neophodno je elektroenergetsku mrežu rasporediti uzaštićenog područja neophodno je elektroenergetsku mrežu rasporediti u područja stanovanja, u objekte upravitelja, uslužno-ugostiteljske objekte,područja stanovanja, u objekte upravitelja, uslužno-ugostiteljske objekte, planinarske domove i turističke sadržaje koji su pogodni za noćne posjete iplaninarske domove i turističke sadržaje koji su pogodni za noćne posjete i rekreaciju. rekreaciju.

Sličnu prostornu i sadržajnu distribuciju neophodno je uspostaviti i zaSličnu prostornu i sadržajnu distribuciju neophodno je uspostaviti i za vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu. Pored toga u ovoj oblasti uređenjavodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu. Pored toga u ovoj oblasti uređenja neophodno bi bilo isplanirati i određene terenske objekte kako bi se u štoneophodno bi bilo isplanirati i određene terenske objekte kako bi se u što većoj mjeri smanjio pritisak posjetitelja na okoliš. U vodovodnojvećoj mjeri smanjio pritisak posjetitelja na okoliš. U vodovodnoj infrastrukturi to bi podrazumijevalo izgradnju otvorenih terenskih česmi zainfrastrukturi to bi podrazumijevalo izgradnju otvorenih terenskih česmi za potrebe okrepljivanja i kraćih odmora posjetitelja. U kanalizacionojpotrebe okrepljivanja i kraćih odmora posjetitelja. U kanalizacionoj infrastrukturi potrebno je planirati postavljanje većeg broja terenskih WC-ainfrastrukturi potrebno je planirati postavljanje većeg broja terenskih WC-a u svim dijelovima zaštićenog područja. Također je potrebno postaviti velikiu svim dijelovima zaštićenog područja. Također je potrebno postaviti veliki broj mobilnih kontejnera različitih gabarita klasificiranih prema vrsti otpadabroj mobilnih kontejnera različitih gabarita klasificiranih prema vrsti otpada koji će se odlagati u njima. koji će se odlagati u njima.

Za optimalnu prostornu orjentaciju i informiranje posjetitelja potrebno jeZa optimalnu prostornu orjentaciju i informiranje posjetitelja potrebno je višestruko povećati postojeći broj infotabli a njihove prostorne lokacijevišestruko povećati postojeći broj infotabli a njihove prostorne lokacije definirati prema sadržajnoj strukturi: definirati prema sadržajnoj strukturi:

usmjeravajuće infotable, koje sadrže grafičke i tekstualneusmjeravajuće infotable, koje sadrže grafičke i tekstualne informacije o zoni kretanja i potencijalne destinacione lokacije,informacije o zoni kretanja i potencijalne destinacione lokacije, destinacione infotable, koje sadrže grafičke i tekstualne informacijedestinacione infotable, koje sadrže grafičke i tekstualne informacije o konkretnim destinacionim lokacijima.o konkretnim destinacionim lokacijima.

OPĆI ZAKLJUČAK:

U ODNOSU NA REZULTATE STUDIJE VALORIZACIJE I PROSTORNOG PLANA POSEBNOG PODRUČJA PRIRODNOG NASLIJEĐA VODOPADA SKAKAVAC MOŽE SE KONSTATIRATI DA JE STANJE POSTOJEĆE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NEZADOVOLJAVAJUĆE S OBZIROM NA PLANIRANE AKTIVNOSTI BUDUĆEG RAZVOJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA.

62

II.1.2.3. Ocjena stanja utjecajnog područja

Utjecajno područje Spomenika prirode “Skakavac” se može definirati sa aspekta postojanja veza između pojedinih parametara prirodne sredine unutar i izvan zaštićenog područja:

direktnih vezadirektnih veza (neposredna utjecajna zona) od desetak kvadratnih kilometara - za geološke, geomorfološke i pedogenetske procese i vegetacijsko variranje, indirektnih vezaindirektnih veza do više desetina kvadratnih kilometara - za hidrološke objekte, kvalitet zraka, migratorne vrste faune i sl.

II.1.2.3.1. Neposredna utjecajna zona zaštićenog područja sa aspektaII.1.2.3.1. Neposredna utjecajna zona zaštićenog područja sa aspekta prirodnih potencijalaprirodnih potencijala

Generalne kvalitativne karakteristike parametara fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u neposrednoj utjecajnoj zoni Spomenika prirode “Skakavac” imaju smanjene vrijednosti uslijed pojaanih antropogenih pritisaka na njih:

1. poja2. ana degradacija primarnih šumskih ekosistema, posebno na parcelama koje su privatno vlasništvo;3. manji indeks kvaliteta vode u vodotocima slivnog podru4. ja Pera5. kog potoka zbog antropogenih pritisaka; 6. intenzivirana poljoprivredna proizvodnja uz upotrebu razli7. itih ekološki neprihvatljivih hemijskih stimulansa u podru8. jima okolnih seoskih naselja doprinosi pojačanim negativnim pritiscima na kvalitet okoliša; 9. izuzetak od navedenog čine slabodegradirani šumski ekosistemi visoke zaštitne vrijednosti koji se nalaze u vlasništvu Sarajevo-šuma.

II.1.2.3.2. Neposredna utjecajna zona zaštićenog područja sa aspektaII.1.2.3.2. Neposredna utjecajna zona zaštićenog područja sa aspekta društvenih potencijaladruštvenih potencijala

Sva naseljena mjesta, odnosno stanovništvo koje živi u njima putem direktnih ili indirektnih interesnih veza gravitiraju zaštićenom području. Konkretnije, u neposrednoj utjecajnoj zoni Spomenika prirode ”Skakavac” nalaze se slijedeća naselja: Gornji Močioci, Donji Močioci, Gvozdarevo, Via, Klakiše, Ubare, Vrapče, Vrbački Gaj, Vidotina, Vidakovići, Košare, Stubline, Mandra i Vukinjača. Međutim, prema statističkoj organizaciji navedena sela i zaseoci organizirani su u naseljena mjesta, prema podacima prezentiranima u tabeli 5.

Tabela 5. Naseljena mjesta u neposrednoj utjecajnoj zoni Spomenika prirode ”Skakavac”

64

OpinaMjestoBr.st.Stari gradMoioci

74IlijašVrape

59IlijašKošare

0IlijašStubline

2IlijašVelika njiva

6IlijašVidotina

95CentarVića

5

Ukupno:241

Sva naseljena mjesta su bila lokalnim asfaltnim ili makadamskim putevima povezana sa zaštićenim područjem. Recentno, međutim, nekoliko mjesta su nenaseljena jer ih je lokalno stanovništvo napustilo tokom ratnog perioda.

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

LUKA

VIÆA

VRAPÈE

KOŠARE

SLJEME

MOÈIOCI

STUBLINE

VIDOTINA

VUÈJA LUKA

VELIKA NJIVA

ZP Skavac_Naseljena mjesta# 0 - 2# 3 - 8# 9 - 22

# 23 - 95

# 96 - 205

Zasticeno podruèje

0.6 0 0.6 1.2 Kilometers

Karta 7. Naseljena mjesta u neposrednoj utjecajnoj zoni zaštićenog područja

S obzirom da su navedena područja i prije rata imala depopulacijska obilježja i da su ih naseljavale stare starosne skupine stanovnika, realno je za očekivati da će nekoliko takvih naselja (Klakiše, Ubare, Vrbački kraj i Vidakovići) ostati bez funkcije stalnih naselja i u budućem periodu. U preostalim naseljima, pored postojećih, prisutan je trend povratka izbjeglog stanovništva čime ova naselja dobijaju status stalno naseljenih. Privredni sektor u smislu organizirane proizvodnje ili drugih privrednih aktivnosti u njima ne postoji. Prisutno je jedino stočarstvo – uzgoj krava i ovaca kao i poljoprivredna proizvodnja ekstenzivnog tipa koje se sve više

66

razvija, tako da se višak proizvoda otkupljuje od strane zadruge koja je formirana u naselju Nahorevo.S tim u vezi postoje povoljni preduvjeti da se u zoni neposrednog utjecaja organizira stočarstvo tradicionalnog tipa i da se vrši proizvodnja mliječnih i mesnih proizvoda prema prihvatljivim ekološkim standardima koja bi sačinjavala dio ugostiteljske gastronomske ponude lokalnog stanovništva.

Na osnovu iznesenih pokazatelja može se konstatirati da u neposrednojNa osnovu iznesenih pokazatelja može se konstatirati da u neposrednoj utjecajnoj zoni, shodno veličini zaštićenog područja, postoje pozitivneutjecajnoj zoni, shodno veličini zaštićenog područja, postoje pozitivne demogeografske pretpostavke za uspješan razvoj ekoturizma. One sedemogeografske pretpostavke za uspješan razvoj ekoturizma. One se ogledaju, prije svega, kroz ukupni broj stanovnika koji omogućava da seogledaju, prije svega, kroz ukupni broj stanovnika koji omogućava da se lokalno stanovništvo organizira za izvršavanje različitih aktivnosti za potrebelokalno stanovništvo organizira za izvršavanje različitih aktivnosti za potrebe upravitelja, odnosno za pružanje različitih vrsta usluga za potrebeupravitelja, odnosno za pružanje različitih vrsta usluga za potrebe posjetilaca zaštićenom području. Posebno značajan potencijal predstavljajuposjetilaca zaštićenom području. Posebno značajan potencijal predstavljaju produkti autohtonog ekstenzivnog stočarstva na kojima bi se dobrim dijelomprodukti autohtonog ekstenzivnog stočarstva na kojima bi se dobrim dijelom trebala bazirati gastronomska ugostiteljska i maloprodajna ponuda. trebala bazirati gastronomska ugostiteljska i maloprodajna ponuda. Međutim, za sveobuhvatnu procjenu i analize demografskih potencijala,Međutim, za sveobuhvatnu procjenu i analize demografskih potencijala, neophodno bi bilo da se lokalno stanvništvo istraži sa aspekata osnovnihneophodno bi bilo da se lokalno stanvništvo istraži sa aspekata osnovnih demografskih struktura, a prije svih biološke, ekonomske i obrazovne, kako bidemografskih struktura, a prije svih biološke, ekonomske i obrazovne, kako bi se osim kvantitativno mogla i kvalitativno procijeniti lokalna zajednica ise osim kvantitativno mogla i kvalitativno procijeniti lokalna zajednica i mogućnosti njihovog uključenja u sve potencijalne razvojne projektemogućnosti njihovog uključenja u sve potencijalne razvojne projekte. Također je neophodno izvršiti educiranje lokalnog stanovništva sa različitihTakođer je neophodno izvršiti educiranje lokalnog stanovništva sa različitih aspekata: ekoturizam, ugostiteljstvo, trgovina, unapređenje kvalitete iaspekata: ekoturizam, ugostiteljstvo, trgovina, unapređenje kvalitete i ponude stočarskih – mliječno-mesnih proizvoda. Na ovaj način bi postojećiponude stočarskih – mliječno-mesnih proizvoda. Na ovaj način bi postojeći lokalni demografski potencijal bio maksimalno pripremljen za aktivnosti kojelokalni demografski potencijal bio maksimalno pripremljen za aktivnosti koje su na fonu ekoturističkih aktivnosti koje provodi uprava zaštićenog područja.su na fonu ekoturističkih aktivnosti koje provodi uprava zaštićenog područja.

II.2. Koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”II.2. Koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”

Osnovni dokument kojim je bazno određen koncept, principi i načela za uspostavljanje efikasne zaštite na cijelom zaštićenom području je Zakon o proglašenju Spomenika prirode “Skakavac” kojim su definirane granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja, zoniranje prostora, mjere zaštite, moguće intervencije u zaštićenom području, korištenje prirodnih resursa i politika upravljanja. Poseban značajan dokument za uspostavu efikasne zaštite je ”Prostorni plan posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Skakavac” kojim su definirani namjena i bilans površina, ograničenja i uvjeti korištenja

prostora, potencijalni konflikti u prostoru i osnovna koncepcija razvoja područja.

Uvažavajući istaknute planske dokumente i iskustva istraživačkog tima koji je radio na izradi plana upravljanja, najpodobniji konceptualni model zaštite nije simplifikantan, već ima polikriterijski karakter.

II.2.1. Komponentni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”II.2.1. Komponentni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”

Najvažnija razina zaštite treba da se odnosi na zaštitu i konzervaciju vrijednosti prirodnog diverziteta zaštićenog područja Skakavac. S tim u vezi, osnovni pristup u konceptu zaštite treba biti komponentni, odnosno po pojedinačnim elementima prirodnog diverziteta, koji istovremeno predstavljaju najvažnije prirodne i motivske vrijednosti zaštićenog područja i predmet su primarne zaštite.

Od elemenata fizičkogeografskog diverziteta prisutni su geomorfološki i hidrološki elementi. Najvažniji geomorfološki element koji ima i hidrološki prefiks je vodopad Skakavac. Zaštita ovog primarnog elementa prirodnog diverziteta zaštićenog područja uključuje nekoliko konceptualno različitih aktivnosti:

1. analiza postojećeg stanja vodopada: morfološko-morfometrijska obilježja, geomehaničke karakteristike (geostatika padina, sistem pukotina i sl.), opća ambijentalna obilježja, posebno vegetacijski pokrov po vrhu i na padinama;

2. procjena kvantitativno-kvalitativne veličine potencijalnih utjecaja najvažnijih prirodnih modifikatora na minerološki sastav i petrografsku strukturu krečnjačko-dolomitične stijenske mase na kojima je formiran vodopad, posebno pri određenim ekstremnim prirodnim pojavama;

3. strogu primjenu mjera zabrane modificiranja fizičkogeografskih i biogeografskih uvjeta u zoni neposrednog okruženja vodopada koji uključuje:

praćenje elemenata vodnog režima potoka Skakavac, praćenje postojećeg stanja i kontrola svih antropogenih aktivnosti u ovoj zoni koji bi mogli narušiti prirodni ciklus za

68

nesmetano funkcioniranje vodopada (sječa šume, kaptiranje potoka Skakavac, bespravna i nekontrolirana izgradnja novih objekata i sl.).

Hidrološki elementi – riječna mreža zaštićenog područja je predstavljena vodotocima ranga potoka i manjih potoka. Najvažniji od njih su potok Skakavac čija voda formira vodopad i Perački potok koji kolektuje najveći dio vodotoka u zaštićnom području. Očuvanje vodnih resursa uključuje poduzimanje konkretnih mjera:

1. Kvalitetni monitoring koji uključuje hidrološka mjerenja elemenata riječnog režima i fizičko-hemijskih karakteristika vode na odabranim profilima na potoku Skakavac i Peračkom potoku, kako bi se dobili podaci koji bi bili jedan od polaznih elemenata za procjenu postojećeg stanja riječne mreže zaštićenog područja i kvalitet vode u tokovima.2. Na osnovu dobivenih rezultata mogle bi se procijeniti potencijalne mogućnosti za vraćanje prirodnog ekohidrološkog režima vodotoka u prvobitni prirodni tamo gdje su recentna mjerenja pokazala da su režimi narušeni.3. Poseban hidroekološki monitoring treba posebno uspostaviti za potok Skakavac u uzvodnom dijelu, s obzirom na važnost njegovih voda za fizičku opstojnost vodopada.4. U obavezne elemente monitoringa voda treba uključiti hidrobiološki monitoring koji uključuje analize kvantitativno-kvalitativnog sastava akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema na mreži vodotoka unutar zaštićenog područja.

Primarna zaštita biološkog diverzitetabiološkog diverziteta je dosta kompleksnija s obzirom da je predmet zaštite živa komponenta prirodnog diverziteta, koja je višestruko osjetljivija na mnoge promjene u okolišu. Shodno tome, strategiju zaštite elemenata biodiverziteta potrebno je organizirati prema strukturi, na razini biljne i životinjske komponente, odnosno na razini flore odnosno vegetacije i faune u zaštićenom području.

Jedan od primarnih metoda zaštite flore odnosno vegetacije jeste princip konzervacije prirode.konzervacije prirode. Konzervacijsko planiranje je, prema tome, aktivnost u kojoj društveni, ekonomski i politiki imperativi modificiraju, ponekad drastino, nau

ne prijedloge. Ova interakcija nije uvijek jednosmjerna. Nauka ima barem tri naina putem kojih utjee na praksu konzervacije prirode. Prvo, nauna teorija i praksa mogu poslužiti kao osnov za kreiranje strategije. Drugo, nauka može ponuditi rješenja asistiranjem u implementiranju strategija i konvencija, uz pojašnjavanje društvenih i ekonomskih implikacija alternativnih metoda ili scenarija (ova uloga se najbolje ispunjava kada je nauka integralni dio procesa). Tree, nauka može i treba biti korištena za reviziju efikasnosti strategija za ostvarivanje naznaenih ciljeva biodiverziteta. Struktuirani radni okvir za konzervacijsko planiranje će pospiješiti efikasnost sa kojom nauka može izvesti ove naine.

Konzervacija biodiverziteta se može sprovesti na dva načina: u in situ uvjetima konzervacijski pristup baziran na ekosistemima

II.2.1.1. II.2.1.1. Pristup konzervaciji biološkog diverziteta u Pristup konzervaciji biološkog diverziteta u in situin situ uvjetima uvjetima

Realizacija ciljeva konzervacije u in situ uvjetima zahtijeva primjenu strategije za upravljanje cijelim zaštićenim područjem koja se bazira na očuvanje i buduću efikasnu zaštitu biodiverziteta po vrstama i spriječavanje negativnih procesa koji ugrožavaju njihov opstanak, u ovom slučaju neposredno na području zaštićenog područja ”Skakavac” i njegove utjecajne zone. Ovi ciljevi se mogu uspješno realizirati podsticanjem dugoročnog očuvanja svih vrsta i drugih elemenata biodiverziteta koji se nalaze u ovom području putem održavanja prirodnih pocesa i vijabilnih populacija i putem isključivanja prijetnji njihovom opstanku.

II.2.1.2. Konzervacijski pristup biološkog diverziteta baziran naII.2.1.2. Konzervacijski pristup biološkog diverziteta baziran na ekosistemimaekosistemima

Pristup koji je osnovan na ekosistemu je dizajniran za uspostavu novih ili osnaživanje već postojeih zaštienih zona, što je od posebnog zna

70

aja za Bosnu i Hercegovinu i Kanton Sarajevo gdje je procent zaštiene površine još uvijek zanemarljiv (oko 2,5 % na razini Bosne i Hercegovine, odnosno 2,0 % u Kantonu Sarajevo). Na ovaj nain se može efikasno zaštititi vei broj vrsta u okviru samoodržive jedinice, odnosno zaštienog podruja, dok je dokazano da je in situ konzervacija pojedinih vrsta vrlo teška, često neefikasna i skupa. Dugorono posmatrano, troškovi uloženi u konzervaciju ekosistema mogu doprinijeti konzervaciji veeg broja vrsta nego ista koliina novca namijenjena konzervaciji nekoliko ugroženih vrsta.

Zbog navedenih razloga su danas modeli za uspostavu prioriteta za konzervaciju biodiveziteta osnovani na ekosistemu. Ekosistemski pristup primjenjuje višestruke kriterije koji su navedeni u baznoj studiji. Ovi kriteriji su bogatstvo, raritet, jedinstvenost, reprezentativnost, ugroženost i endeminost, uz analizu ekoloških procesa i režima poremeaja koji pomažu u definiranju programskih zadataka. Ekosistemi, kao najsloženiji biološki sistemi, ukljuuju procese i interakcije koji predstavljaju vitalni aspekt biodiverziteta. Ukratko, konzervacija cjeline (ekosistema) vrijedi više od konzervacije sume pojedinih njegovih dijelova (vrsta).

Ostale mjere koje nadopunjavaju ovakav pristup podrazumijevaju upravljanje zemljištem na nain koji nee dovesti do poremeaja ekoloških procesa kao i širok spektar pravnih i ekonomskih inicijativa koje podstiu zaštitu staništa izvan zaštienog podruja. Pristup osnovan na ekosistemima se može koristiti za identifikaciju zona u kojima je neophodno promijeniti nain upravljanja zemljištem kroz upotrebu razliitih pravnih i ekonomskih mjera.

II.2.2. Kompleksno-zonalni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”II.2.2. Kompleksno-zonalni koncept zaštite Spomenika prirode “Skakavac”

Druga konceptualna razina organizacije zaštite unutar Spomenika prirode ”Skakavac” se može označiti kao kompleksno-zonalna. Ovaj koncept podrazumijeva organizaciju koncepta zaštite prirodnih vrijednosti prema pojedinim zonama unutar zaštićenog područja. Ovim konceptom primarna zaštita prirodnih vrijednosti obavlja se u skladu sa preporukama baznog elaborata za valorizaciju prirodnih vrijednosti Spomenika prirode ”Skakavac” na pojedine zone koje su inkorporirane u pomenuti zakon o proglašenju zaštićenog područja.

Prema tim odredbma, koncept zaštite je baziran na razini dva seta aktivnosti: mjere zaštite, intervencije u zaštićenom području.

U okviru navedenih mjera zaštite inkorporiran je već opisani konzervacijski pristup zaštiti prirodnih vrijednosti, ali se on provodi kompleksnim pristupom organizaciji zaštite prirodnih vrijednosti unutar prostornih granica obuhvata pojedinih zona. S tim u vezi, koncept zaštite je organiziran kao set integralnih mjera kojima se definiraju zabranjene aktivnosti po pojedinim zonama.

II.2.3. Praćenje (monitoring) stanja Spomenika prirode ”Skakavac”II.2.3. Praćenje (monitoring) stanja Spomenika prirode ”Skakavac”

Cilj monitoringa jeste očuvanje prirodnih vrijednosti i unapređenje zaštite i konzervacije elemenata prirodnog diverziteta Spomenika prirode ”Skakavac”. S tim u vezi, praćenje općeg stanja prirodnog diverziteta je jedan od ključnih zadataka za proces održivog razvoja Spomenika prirode ”Skakavac”. Osnovni zadatak sistema monitoringa jeste da se utvrdi uspješnost implementacije osnovnih razvojnih ciljeva, smjernica, zadataka i planiranih projekata koji su sadržani u Planu upravljanja a odnose se na prirodni diverzitet. Rezultati monitoringa će također omogućiti pravovremeno reagiranje i preduzimanje određenih mjera u onim segmentima Plana upravljanja gdje je došlo do problema u implementaciji određenih planiranih

72

aktivnosti uslijed čega vizija očuvanja i daljnjeg razvoja prirodnog diverziteta i osnovne funkcije zaštićenog područja ne mogu da se ostvare. Navedene problemske situacije se mogu pojaviti kao rezultat dva različita uzroka:

da su dijelovi Plana upravljanja koji se odnose na zaštitu i očuvanje prirodnog diverziteta koncepcijski i sadržajno dobro prilagođeni planiranim vizijama i ciljevima razvoja, ali se aktivnosti ne provode prema definiranim smjernicama;

da Plan upravljanja nije u potpunosti prilagođen realnim smjernicama za održivi razvoj zaštićenog područja, pa se javljaju objektivni problemi u procesu njegove implementacije.

U prvom slučaju se glavni razlozi neprovođenja plana mogu podijeliti u nekoliko nivoa:

uprava zaštićenog područja, koja ne provodi plan upravljanja prema zacrtanim smjernicama zbog nedovoljne stručnosti u radu, slabe opremljenosti, loše finansijske situacije institucije i sl.,

opće pogoršanje ekonomske ili političke situacije, elementarne nepogode i sl.

U drugom slučaju, može se desiti da se Plan upravljanja ne implementira prema zacrtanim planovima u situacijama kada dijelovi plana u segmentima koji se odnose na jednogodišnje, srednjoročne (2 do 5 godina) ili dugoročne (10 godina) smjernice rada nisu dovoljno precizno urađene, pa njihova primjena nije moguća bez dodatnih prilagodbi. Navedena konstatacija se može utvrditi kod svih aspekata provođenja plana: očuvanja prirodnih vrijednosti zaštićenog područja, održivog razvoja, implementacije budžetskog proračuna i sl.

Na osnovu istaknutih činjenica neophodno je pripremiti program monitoringa, u kojem će se odrediti ključni indikatori koji se prate, vrijednosti indikacija i vremenski period monitoringa u zavisnosti od specifičnih vrijednosti područja. Osnovni cilj koji je u viziji i strategiji razvoja dat za Spomenik prirode ”Skakavac” je očuvanje i konzervacija prirodnih vrijednosti i unapređenje zaštite elemenata prirodnog diverziteta zaštićenog područja i neposredne utjecajne zone. S tim u vezi neophodno je primijeniti već poznate metode stalnih komponentnih praćenja prirodnih procesa i uspostaviti instrumentalni monitoring za iste.

Za navedene potrebe su najbolje primjenljivi akcijski planovi koji se odnose na komponentno praćenje postojećeg stanja i unapređenje zaštite elemenata prirodnog diverziteta Spomenika prirode ”Skakavac”:

1. Monitoring geomorfoloških i hidro-geomorfoloških objekataMonitoring geomorfoloških i hidro-geomorfoloških objekata, prije svih vodopada Skakavac. Monitoring bi se, u načelu, trebao provoditi u periodima koje navedu naučne institucije iz ove oblasti. Metodologija praćenja uključuje opis i procjenu općeg stanja vodopada Skakavac sa aspekta njegove geologije i geomorfologije na razini detaljne analize potencijalnih promjena minerološko-petrografskog sastava ili vidljiv mikromorfoloških modifikacija. Također je neophodno vizualno praćenje, instrumentalno mjerenje i opis stanja padinske mikromorfoskulpture vodopada i izradu fotodokumentacije za iste kako bi se mogle vršiti međugodišnje usporedbe i mjerenja veličine potencijalnih oštećenja, analize vezane za njihov prirodni proces razvoja koji su ujedno dobar indikacioni parametar za opće promjene kvaliteta šire okoline. Vrlo značajan element za opću opstojnost vodopada je potok Skakavac, u dijelu uzvodno od vodopada, što ukazuje da obavezni sastavni element praćenja općeg stanja vodopada Skakavac treba da uključi hidro-ekološka instrumentalna osmatranja na ovom potoku, na profilu neposredno ispod ceste. Također bi bilo potrebno u vremenskim intervalima izvršiti pregled i dati opis općeg ambijentalnog stanja za neposrednu vanjsku okolinu vodopada.2. Monitoring kvaliteta i zaliha voda – ekohidrološki monitoringekohidrološki monitoring, je jedan od osnovnih pokazatelja kvaliteta općeg stanja prirodnog diverziteta zaštićenog područja. Ekohidrološki monitoring je neophodno uspostaviti na precizno odabranim lokacijama na vodotocima, koje svojim položajem i karakteristikama ovlaženog profila reprezentativno predstavljaju hidrološki režim cijelog zaštićenog profila. Prije svih odabrani profili bi trebali biti određeni na Peračkom potoku, i to na dva mjesta: na profilu nizvodno od sastavaca Liješničkog i Babinog potoka, dok bi druga lokacija trebala biti na profilu koji kolektuje vode zaštićenog područja tj. neposredno prije izlaska izvan granice zaštićenog područja. Poseban profil (kako je već istaknuto za vodopad Skakavac) je neophodno uspostaviti na potoku Skakavac, neposredno ispod puta, kako bi se mogli pratiti ekohidrološki parametri koji direktno ukazuju na kvalitet elemenata prirodne sredine u neposrednom području vodopada. Hidrološki instrumentalni monitoring treba uključivati praćenje osnovnih parametara riječnog režima – vodostaj i proticaj. Uzorci vode na izabranim

74

lokalitetima bi se trebali uzimati tokom cijele godine najmanje jedanput mjesečno, i to u identičnim mjesečnim vremenskim periodima. Laboratorijske analize podrazumijevaju određivanje kvaliteta vode sa aspekta fizičko-hemijskih i bakterioloških karakteristika. Jedna od važnih aktivnosti u ovom dijelu provedbe plana jeste uspostavljanje saradnje sa nadležnim službama u općinama koje upravljaju vodnim resursima u vezi sa razmjenom informacija o potencijalnim promjenama u režimu vodozahvata sa vodotoka koji protiču kroz zaštićeno područje u uzvodnom dijelu.3. Monitoring primarnih vegetacijskih ekosistemaMonitoring primarnih vegetacijskih ekosistema, posebno šumskih, je jedna od najvažnijih aktivnosti koje se provode na zaštiti biološkog diveziteta područja. Već sada se, po nalogu upravitelja, tokom aprila pravi godišnja elaboracija zdravstvenog stanja šuma koju vrši verificirana institucija i pojedinci. Na bazi tih rezultata, upravitelj može planirati aktivnosti i mjere na daljem unapređenju zdravstvene zaštite primarnih šumskih ekosistema. Posebnu vrijednost za biodiverzitet imaju livadski ekosistemi koji su vrlo senzitivni na potencijalne promjene u okolišu i također zahtijevaju konstantno praćenje. Također se, za procjenu stanja i kvaliteta biodiverziteta zaštićenog područja, treba napraviti poseban program detaljnih florističkih istraživanja kako bi se mogao napraviti set planova kojima bi se unaprijedila njihova zaštita i valorizacija. 4. Monitoring faune zaštićenog područja podrazumijeva izradu posebnih planova kojima bi se izvršila detaljnija faunistička istraživanja a kasnije i uspostavio monitoring na razini osnovnih ekosistema: akvatični, semiakvatični i kopneni. Posebnu pažnju treba posvetiti ihtiopopulaciji, pticama i krupnim sisarima kao nositeljima primarnih faunističkih obilježja.

Navedene monitoringe treba da sprovodi stručna institucija ili referentni pojedinci koje određuje Upravitelj, a na osnovu provedenog javnog natječaj, prema postojećem zakonu o javnim nabavkama.

Kvalitet uspostavljenog monitoringa se primarno treba odrediti indeksomindeksom implementacijeimplementacije definiranih mjera zaštite prirodnog diverziteta sadržanih u Planu upravljanja. Indeks implementacije monitoringa treba da utvrdi stručna institucija ili referentna komisija određena od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite Kantona Sarajevo u saradnji sa Upraviteljem, a na osnovu provedenog javnog natječaja. Njen zadatak bi bio definiranje skale indeksa implementacije mjera monitoringa i stepena uspješnosti

implementacije ciljeva i zadataka iz plana instrumentalnog monitoringa, o čijim bi se rezultatima podnosio godišnji izvještaj.

Jedan od rezultata provedenih monitoringa bilo bi prikupljanje i dostava podataka nadležnoj instituciji - Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite Kantona Sarajevo, koja bi trebala započeti sa uspostavom centralizirane baze podataka o zaštićenim područjima i njihovim aktivnostima.

Za svaku navedenu aktivnost treba vršiti edukaciju zaposlenika koji će raditi monitoring na razini upravitelja zaštićenog područja, dok se za monitoring procesa koji nisu dovoljno istraženi treba napraviti posebne programe istraživanja.

II.2.4. Upravljanje prirodnim vrijednostima i resursimaII.2.4. Upravljanje prirodnim vrijednostima i resursimaSpomenika prirode ”Skakavac”Spomenika prirode ”Skakavac”

Na osnovu kategorije zaštite (definiranoj kroz studiju valorizacije prirodnih potencijala istraživanog područja) kao i koncepta zaštite (koji je koncipiran ovim Planom), upravljanje prirodnim vrijednostima i resursima Spomenika prirode ”Skakavac” treba da se provodi na komponentnom i kompleksnomkomponentnom i kompleksnom pristupupristupu. Komponentni pristup podrazumijeva da se za svaki pojedinačni element iz kompleksa prirodnog diverziteta razvija poseban upravljački pristup, koji će omogućiti da se sprovodi njegova efikasna zaštita i da istovremeno on bude u funkciji održivog razvoja ovog područja. Svakako da se, u ovako zacrtanom modelu upravljanja pojedinačnih elemenata prirodnih vrijednosti, mogu pojaviti određeni konflikti na relaciji zaštita – ejoturistička i resursna valorizacija, koji se mogu negativno odraziti aspekt održivog upravljanja. S tim u vezi treba naglasiti da je sprovođenje predviđenih i ranije iznesenih mjera zaštite za svaki element prirodnog diverziteta predstavlja primarnu aktivnost, i kao takva ne treba biti predmet bilo kakvih razmatranja ili odluka koje nisu u skladu s time. Konkretnije, koncept zaštite elemenata prirodnog diverziteta predstavlja primarni cilj politike upravljanja, i s tim u vezi, njihova resursna valorizacija mora biti podređena aspektu zaštite.

Kompleksni pristup u upravljanju elementima prirodnog diverziteta Spomenika prirode ”Skakavac” podrazumijeva funkcionalno upravljanje koje treba biti u skladu sa definiranom vizijom, ciljevima i politikom Plana upravljanja, uz uvažavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o osnivanju i Prostornom planu za Spomenik prirode.

76

Ovakav pristup omogućava valorizaciju postojećih prirodnih vrijednosti i prirodnih resursa za ekonomski održivo upravljanje. Ovaj koncept se bazira na potpunom razvoju ekoturizma i s tim u vezi svih neophodnih pratećih djelatnosti i infrastrukture: trgovačke, ugostiteljske, edukativne i sl. U implementaciji navedenih aktivnosti značajnu ulogu treba imati lokalno stanovništvo koje živi u okruženju zaštićenog područja, kako sa radnog tako i sa aspekta angažmana resursa koje to stanovništvo posjeduje.

Osnovni principi na kojima se bazira navedena politika upravljanja elementima prirodnog diverziteta i resursima Spomenika prirode ”Skakavac” inkorporirani su u slijedećim smjernicama:

prilagodljivo upravljanje; upravljanje koje ima obilježja transparentnosti i otvorenosti; upravljanje koje se provodi uz podršku i sudjelovanje lokalne zajednice i druge zainteresirane javnosti; upravljanje bazirano na educiranom osoblju; upravljanje bazirano na razvoju partnerskih odnosa sa srodnim institucijama; upravljenje bazirano na međunarodnoj saradnji; upravljanje bazirano na potpunom provođenju akcijskih planova; kvalitet upravljanja u svim segmentima se bazira na praćenju (monitoringu); upravljanje koje se bazira na primjeni rezultata istraživačkih studija i analiza.

II.2.5. Razvoj i uvjeti razvoja dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonamaII.2.5. Razvoj i uvjeti razvoja dopuštenih djelatnosti u pojedinim zonamaSpomenika prirode ”Skakavac”Spomenika prirode ”Skakavac”

Sve dozvoljene aktivnosti koje se provode na području Spomenika prirode ”Skakavac” su definirane u Zakonu o proglašenjušireg područja vodopada „Skakavac“Spomenikom prirode, kao i odlukama Prostornog plana posebnog područja prirodnog naslijeđa ”Vodopad Skakavac” u poglavljima 2.3. do 2.10. Ovim dokumentima je određen set mjera kojima se definiraju dopuštene aktivnosti koje se mogu obavljati u ovom zaštićenom području. One su koncipirane, prije svega, prema principu zonacije i primjenljive su samo unutar određenih zona.

U cilju očuvanja biološke, geološke, hidrološke i ekološke te pejzažne raznolikosti i svih vrijednosti sadržanih u njima, neophodno je, spram dopuštenih aktivnosti, razviti održive i odgovorne mehanizme u okviru svake od potencijalnih aktivnosti koje se planiraju u zaštićenom području.

Zato je potrebno prilagoditi sve aktivnosti prema utvrđenom stanju i procjenjenom kapacitetu prihvata, te potencijalnim mogućnostima ekosositema zaštićenog područja. Nije namjera i cilj razviti odgovarajuće djelatnosti po svaku cijenu u okviru zaštićenog područja, npr. šumarstvo, poljoprivredu, vodoprivredu, turizam i slično, već identificirati obrasce održivih i odgovornih djelatnosti koje su potrebne za funkcioniranje zaštićenog područja kao budućeg ekološko-ekonomskog i socijalnog sistema. Moraju se pronaći elementi kompatibilnosti ove tri dominantne komponente.

ŠumarstvoŠumarstvo

Šumarstvo je važna privredna grana koja omogućava da se generira odgovarajuća dobit uravnoteženom upotrebom šumskih resursa (drvna masa, “sporedni šumski proizvodi” te niz drugih korisnih “funkcija” šume). Osim toga šumski ekosistemi su izuzetno važni za očuvanje stabilnosti ekološke ravnoteže, reguliranju ekoklime, vodnog režima te za očuvanje svih oblika biološkog diverziteta, budući da šuma predstavlja za mnoge organizme sigurno utočište, odnosno prirodno stanište. Promjena strukture i dinamike, odnosno vremenske organizacije šumskih ekosistema neminovno uvjetuje različite oblike devastacija, degradacije, pa i destrukcija, odnosno regresivnih sukcesija koje rezultiraju promjenom čitavih biocenoza i ekosistema. Npr. dobro organizirani šumski ekosistermi mogu preći u šikare, šibljake, livade i niže oblike organizacije ekosistema.

Nukleus:Nukleus: U nukleusu se ne mogu vršiti nikakve intervencije u smislu sječe ili vještačke interventne reforestacije kao i sve aktivnosti koje bi mogle izmijeniti, narušiti, devastirati ili degradirati strukturu i dinamiku postojećih šumskih i drugih ekosistema. Čak se ne dopušta ni tzv. sanitarna sječa izuzev u slučajevima kada postoji direktna opasnost po okolne ekosisteme usljed mogućeg proširenja datog patološkog stanja. Nije dopušteno ekonomsko sakupljanje šumskih plodova, ljekovitih i jestivih biljaka i gljiva, kao ni predstavnika faune. U ovoj zoni treba omogućiti da materija nesmetano kruži, a energija protiče čime će se osigurati maksimalna koegzisetncija i ekološka ravnoteža kako u nuklesu tako i čitavom zaštićenom području.Puferska zona:Puferska zona: U puferskoj zoni se ne vrše nikakve intervencije u smislu organizirane sječe stabala ili unošenja bilo kakvih stranih “egzotičnih” ili potencijalnih invazivnih vrsta. Dopušta se saniranje pojedinačnih stabala uz

78

adekvatne mjere i izradu stručne dokumentacije. Nastojati svu raspoloživu biomasu zadržati na mjestu i tako omogućiti njeno uključivanje u prirodne biogehemijske cikluse u tzv. «in situ» uvjetima.Tranzicijska zona:Tranzicijska zona: Zbog relativno male površine ukupnog zaštićenog područja ne predviđa se organizirana profitabilna eksploatacija šumskih ekosistema, a naročito drvne biomase. Dozvoljava se, uz razvijene mjere, osiguranje lokalnog stanovništva ogrevnim drvetom te objekata specijalne namjene kao dijelova urbane infrastrukture zaštićenog područja. Dozvoljava se sanitarna sječa i upotreba drvne mase prema potrebi zaštićenog područja. Sve intervencije se izvode na bazi stručne dokumentacije, a odobaravaju se od strane stručnog kolegija zaštićenog područja.

Akcije koje treba provesti na razini djelatnosti: izvršiti totalnu inventuru šumskih ekosistema; instalirati sisteme za kontrolu brojnosti šumskih patogena; napraviti plan protivpožarne zaštite; utvrditi strukturu šuma po zonama;

Provedbom navedenih mjera bi se omogućila osnovna namjena nukleusa – trajna zaštita prirodnih vrijednosti zaštićenog područja.

Lov i ribolovLov i ribolov

U svim zonama zaštićenog područja ograničiti lov i eventualni ribolov su praktično zabranjeni kao aktivnost, kako bi se postigao osnovni cilj zaštićenog područja – trajna zaštita biodiverziteta i njegov nesmetan razvoj u harmoničnoj sredini.

Akcije: Izraditi studiju procjene stanja lovne divljači u skladu sa standardima procjene biodiverziteta ove skupine životinja; Napraviti lovnu osnovu na ekološkim principima sa posebnim osvrtom na neke attribute vrsta i populacija: brojnost, mikrodistribucija, ishrana i reprodukcija; Pravilnik o režimu lova u perspektivi, na odabranim površinama tranzicijske zone i upravljanja lovnom divljači;

Omogućiti potpomognutu propagaciju plemenite autohtone divljači, ukrasa naših šuma; Postaviti prikladna hranilišta za divljač i osigurati hranom tokom zimskog perioda.

PoljoprivredaPoljoprivreda

Lokalno stanovništvo u zaštićenom području je usredsređeno na različite oblike poljoprivredne proizvodnje u cilju zadovoljavanja vlastitih potreba te za različite oblike tržišnog privređivanja. Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno bitna za uravnoteženo funkcioniranje zaštićenog područja. Glavnina potrebnih sirovina za proizvodnju hrane u sektoru održivog turizma može biti podmireno iz ovog sektora. Na taj način se generira potreban profit za lokalnu zajednicu.U ovom zaštićenom području, slijedeći tradicionalne lokalne vrijednosti, strukturu i kapacitet prihvata raspoloživih ekosistema, mogući su slijedeći oblici u okviru poljoprivrednog sektora:

ratarstvo - proizvodnja zdrave hrane; stočarstvo - uzgoj sitne i krupne stoke. Shodno činjenici da u

zaštićenom području ima značajan udio privatnih livada prihvatljivo je da se na njima uzgaja sitna i krupna stoka na bazi ekstenzivnog stočarstva: maksimalno opterećenje na pašnjacima je do 1,9 GVŽ/ha (GVŽ: 10 koza ili ovaca - 1 GVŽ):

− krave 1,0− mlado govedo (1-2 godine) 0,7− telad 0,15− konji 1,2− ovce i koze 0,1

Nukleus:Nukleus: U nukleusu nisu dozvoljene nikakve aktivnosti u oblasti poljoprivrednog sektora. Naročito se zabranujuje unošenje bilo kakvih vrsta biljaka i životinja i sjemena biljaka, koje ne pripadaju ovom podneblju, a koje su kategorisane kao invazivne organske vrste.U cilju održavanja biodiverziteta livada koji čini posebne vrijednosti ove zone, neophodno je njihovo održavanje sezonskim košenjem. U regionu vodopada Skakavac, na livadama prema Perićima, moguć je sezonski boravak nekoliko atraktivnih konja.

80

Puferska zona:Puferska zona: U puferskoj zoni veoma je poželjno održavanje prirodnih travnjaka i proizvodnja zdrave stočne hrane - sijena. Livadski ekosistemi se trebaju redovito kositi kako bi se sačuvala njihova prirodna struktura i na taj način očuvao i održavao potrebni biodiverzitet sadržan upravo u livadskim i pašnjačkim ekosistemima. Ratarska proizvodnja bi trebala biti u cijelosti ograničena.U ovoj zoni je moguć je slobodni uzgoj krupne stoke na uravnoteženim osnovama. To znači da po jednom hekatru se može gajiti pet krupnih grla. Na ovaj način se mogu uzgajati muzne bosanske krave.Tranzicijska zona:Tranzicijska zona: U oblasti poljoprivredene proizvodnje neophodno je definirati tačne lokacije u tranzicijskoj zoni za potrebe ratarstva, koje kulture saditi, sijati, zabraniti tretiranje pesticidima – promovirati tzv. organsku poljoprivredu, zabraniti uzgoja alohtonih i invazivnih vrsta, uspostaviti sistem ekološke kontrole.Ova zona uglavnom se može koristiti za uravnoteženu ratarsku proizvodnju te razvoj gorskog voćarstva uz primjenu autohtonih sorti jabuka, krušaka i trešanja.Aktivnosti koje se planiraju u svim zonama su održivo pčelarstvo i proizvodnja ekološkog meda. Na ovaj način se osiguravaju i polinatori (insekti oprašivači) mnogih plemenitih vrsta biljaka.U oblasti održivog stočarstva definirane su tačne lokacije u tranzicijskoj zoni za potrebe stočarstva (prema prostornom planu), portrebno je odrediti dozvoljeni broj grla po hektaru, definirati način održavanja pašnjaka, način ishrane životinja i upravljanje ekskrementima.Planira se eventaulna kompenzacija za autohtono stanovništvo radi nametanja posebnih normi i prakse održivog razvoja u poljoprivrednoj praksi kao i kompenzacija za eventaulni otkup pojedinih dijelova zemljišta a skladu sa režimom upravljanja zaštićenim područjem. Za sada se ne predviđa otkup zemljišta u privatnoj svojini jer za to još ne postoje realne potrebe. Funkcioniranje zaštićenog područja se može ostvariti i u postojećim vlasničkim odnosima.

Vode, vodne površine i vodna infrastrukturaVode, vodne površine i vodna infrastruktura

Ovom oblašću se regulira upravljanje prirodnim površinskim vodama i otpadnim vodama sukladno kategoriji zaštićenog područja i njegovim prirodnim vrijednostima i zakona o korištenju voda i vodnih površina.

Zaštićeno područje je bogato površinskim vodama. Tu su brojni izvori aktivni tokom čitave godine, planinski potočići, potoci od kojih je najveći Perački potok koji nizvodno sa drugim vodotocima gradi riječicu Vogošću. Vodopad Skakavac sa pripadajućim ambijentalnim vrijednostima čini neprocjenjivu i neponovljivu vrijednost u ukupnoj hidrološkoj i geološko-ekološkoj raznolikosti ovog područja.

Nukleus:Nukleus: U ovoj zoni, sve hidrološke objekte treba sačuvati u prirodnom okruženju. Nisu dozvoljena bilo kakva kaptiranja vrela i preusmjeravanja postojećih vodotoka i izgradnja vještačkih hidroloških sistema, npr. bazena.U ovoj zoni neće biti podizani bilo kakvi objekti koji će generirati bilo kakve otpadne vode, a naročito komunalne otpadne vode koje sadrže fekalne vode. Uz staze i sve prilaze nukleusu staviti obavještenja i upozorenja posjetiocima o režimu otpadnih voda i njihovoj odgovornosti za budućnost zaštićenog područja, a posebno hidrološkog fenomena vodopada Skakavac.Puferska zona:Puferska zona: U ovoj zoni neće se vršiti bilo kakva kaptiranja postojećih površinskih voda. Režim i upravljanje hidrološkim resursima je isti kao i u nukleusu s tim što se na prikladnim mjestima planira podizanje ograničenog broja vještačkih objekata za snabdjevanje posjetioca pitkom vodom.U ovoj zoni ne planira se podizanje većeg broja stacionarnih objekata. Dozvoljeno je izmještanje postojećeg planinarskog doma na livadu prema Percima, a izvan slivnog područja vodopada Skakavac. Također, se planira dislokacija privatnih kuća u regionu vodopada Skakavac (ukoliko budu obnavljane) izvan slivnog područja ovog vodopada.Eventualne otpadne vode bit će uredno sakupljane u vodoodržive cisterne, a njihov sadržaj prema potrebnoj dinamici bit će odvožen specijalnim vozilima gradskog komunalnog preduzeća na zato određeno mjesto.Posjetioci će biti upozoreni i obavješteni o režimu otpadnih voda u ovoj zoni putem prikladnih info-tabli i pisanog materijala.Tranzicijska zona:Tranzicijska zona: U ovoj zoni se planira podizanje objekata posebne namjene kao i objekata za individualno stanovanje i prikladnih seoskih gazdinstava.Treba izbjeći kaptiranje izvora i u ovoj zoni ukoliko je moguće izvršiti prikladnu i racionalnu supstituciju iz susjedne zone izvan granica zaštićenog područja. Ukoliko se moraju izvršiti vodozahvati, izvršiti parcijalnu kaptažu izvora kako bi se sačuvala prirodna raznolikost nizvodno od izvorišnog područja.

82

Otpadne vode iz objekata koji konvergiraju prema slivnom području druge i prve zone, upravljati kao i u puferskoj zoni. Na drugim lokalitetima, podizanjem specijaliziranih bazena, izvršiti ekološku purifikaciju otpadnih voda iz domaćinstava i gazdinstava te ugostiteljskih objekata sistemom fitoremedijacije. Time se postižu potpuni ekološki efekti u pogledu očuvanja postojećih ambijentalnih vrijednosti i ostvaruje višestruka korist – proizvodnja biljne biomase koja se može koristiti kao fertilizator u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i kao sredstvo za proizvodnju zdrave stočne hrane.

Mjere i akcije: neophodna je stalna kontrola biološkog i ekološkog kvaliteta postojećih

voda; ukoliko se budu koristile vode u svrhe vodosnabdjevanja šireg

područja, neophodno je izvršiti izradu studije procjene utjecaja na okoliš (prema utvrđenim standardima) čime bi se regulirali i finansijski efekti u korist zaštićenog područja «Skakavac».

SaobraćajSaobraćaj

Spomenik prirode ”Skakavac”, iako je još uvijek izolovan od mreže frekventnih saobraćajnica, ipak ima dosta gustu mrežu puteva različite kategorije. To se posebno odnosi na južni i jugozapadni dio područja, odnosno lijevu obalu Peračkog potoka. Neophodno je uspostaviti režim saobraćaja sukladno namjeni, postojećem stanju i kapacitetu prihvata ekosistema zaštićenog područja.

Nukleus:Nukleus: U nukleusu se ograničava pristup svim motornim vozilima, izuzev vozila specijalne namjene (vozila zaštićenog područja, vozila protivpožarne zaštite, javnog komunalnog preduzeća, policije i sl.).Puferska zona:Puferska zona: Režim saobraćaja je isti kao u nukleusu.Tranzicijska zona:Tranzicijska zona: Dozvoljava se ograničen pristup motornim vozilima. Određuju se mjesta za održivo parkiranje. Najstrožije se zabranjuje pranje motornih vozila i mjenjanje ulja. O tome se posjetioci pravovremeno upozoravaju uz isticanje konkretnih sankcija.

Akcije i mjere:

zvaničan ulaz u zaštićeno područje je iz pravca Nahoreva. Na ulazu se podiže uredan parking sa videonadzorom i svom potrebnom infrastrukturom;

na ulazu se podiže prikladna info-tabla u drvetu sa svim neophodnim informacijama o ekološkim karakteristikama zaštićenog područja, normama boravka i ponašanja u zaštićenom području kao i obavještenjima o eventualnoj odgovornosti;

sa ovog parkinga se internim transportom prevoze posjetioci do željenih lokacija;

ovaj put se oplemenjuje na postojećoj dužini, na relaciji Nahorevo - Gornji Močioci i osposobljava se za upotrebu internog transporta specijalne namjene;

postojeći put Nahorevo – Skakavac – G. Močioci u doglednoj budućnosti treba spojiti sa desnom obalom zaštićenog područja prema Jasikovici, povrh Crvenih stijena, tako da služi cjelovitom razgledanju i svojevrsnom uživanju u ljepotama zaštićenog područja;

Na ulazu u zaštićeno područje iz pravca Gornjih Močioca treba podići parking sa svom pripadajućom infrastrukturom kao i na ulazu iz pravca Nahoreva;

na ostalim (pješačkim) prilazima zaštićenom području postaviti infotable sa potrebnim informacijama o mikrolokaciji i normama ponašanja i boravka;

Odgovorni i ekološki turizamOdgovorni i ekološki turizam

Ovaj oblik turizma podrazumjeva rekreaciju, rehabilitaciju, duhovnu relaksaciju (meditaciju) i obrazovni turizam. Zaštićeno područje se planira staviti na dobrobit lokalne zajednice svim svojim kapacitetima i ljepotama. Uz primarnu zadaću očuvanja ukupnih prirodnih vrijednosti zaštićenog područja, moguć je razvoj održivog, ekološkog ili tzv. otvorenog turizma. Ovo područje prema svojim prirodnim kapacitetima, stupnju procijenjene senzitivnosti i pogodnosti za razvoj različitih antropogenih aktivnosti, djelimično je pogodno za masovni turizam. Konkretnije, ovo je područje pogodno za ograničeni turizam, odnosno tzv. odgovorni turizam. Procjenjuje se da je realna i ekološki podnošljiva opterećenost od 100.000 posjetitelja godišnje, cijeneći ograničene vrijednosti kapaciteta prihvata pojedinih zona zaštićenog područja u odnosu na ekvivalentni broj stanovnika (EBS).

84

Za razvoj odgovornog turizma neophodne su mjere i akcije: podizanje info-tabli i info-centara sa svim neophodnim informacijama o

prostoru, topografiji, prirodnim vrijednostima i normama boravka i ponašanja;

obilježavanje edukacijskih staza sa priklanim info-tablama u drvetu i/ili kamenu i informacijama o specifičnosti biološke i ekološke raznolikosti datog područja (karta 15);

podizanje održivih i ekološki prikladnih vidikovaca bez značajnijih intervencija u smislu promjena postojećih ambijentalnih vrijednosti (karta 15).

uspostava tzv. piknik zona za cjelodnevni boravak sa određenim ložištima za vatru, zabavnog parka za djecu, igralištima, klupama za odmor i drugim sadržajima, lokalitet Ravne (karta 15);

obilježavanje i uredjenje postojećih pješačkih staza od glavnog puta prema Uževici, Bukoviku, G. Močiocima, Vodopadu Skakavac, Percima, dolini Sušice, Crvenim stijenama, ušću Skakavca u Perački potok;

za razvoj obrazovnog i naučnog turizma te za potreba praćenja strukture i dinamike ekosistema zaštićenog područja neophodno je uspostaviti tzv. trajne plohe u svim važnijim ekosistemima: ispod vodopada Skakavac u zoni zajednice Aceri obtusati-Fagetum, zatim kod ušća Skakavca u Perački potok u zajednici Seslerio autumnalis-Fagetum, iznad Skakavca prema Bukoviku u zoni zajednice Pinetum nigrae, na putu između Skakavca i G. Močioca u zoni zajednice Abieti-Piceetum abietis, u pukotinama Crvenih stijena u zajednicama sveze Edraianthion, u regionu Perića u zajednici livada Festuco-Agrostetum i zajednici crnograbovih šuma Seslerio autumnalis-Ostryetum carpinifoliae;

u ove svrhe moguće je podizanje kampova za ljetne škole u prirodi, izgradnja ekoloških nastambi za realizaciju dodatne i dirigovane školske i izvanškolske edukacije i konferencijskog turizma;

urediti tzv. put izazova - vodopad Skakavac - ušće Skakavca - Suhi Potok - podnožje Crvenih stijena - izlaz prema Jasikovici za pojedinačne posjete i posjete manjih grupa;

urediti put za specijalne namjene i želje gostiju od ušća Skakavca - desna obala do kanjona ispod Borovih stijena;

urediti put - pješačku stazu od podnožja vodopada, ispod stijene Skakavca i povratak na Ravne ili na zapadnu stranu livade Perići;

na livadi iznad vodopada Skakavac, izvan slivnog područja, podići ekokafeteriju sa pogledom na Crvene stijene te planinarske kuće i poslovnih objekata uprave zaštićenog područja;

u zoni C 5 prema Gornjim Močiocima moguće je podizanje objekata za polisezonski boravak, manjih zimsko-rekracijskih staza i druge prikladne infrastrukture; razvoj održivog gljivarenja i dirigovanog sakupljanja ljekovitog bilja za vlastite potrebe i užitak u prirodi uz stručno vođenje;

isti sadržaji su mogući u regionu Jasikovice te iznad Crvenih stijena gdje je optimalno područje za razvoj održivog seoskog turizma i svih oblika fizičke i duhovne rekreacije kroz posmatranje izvanrednih vizuelnih efekata – vodopad Skakavac i druge ambijentalne ljepote Bukovika, Uževice i ostalih sjeverenih padina ove prirodne ljepote;

u svim zonama dozvoljava se fotosafari na zato posebno uređenim mjestima, tzv. čekama za divljač te snimanje različitih spotova iz domena ekonomsko-propagandnog biznisa;

Crvene stijene i slični lokaliteti su pogodini za edukacijski alpinizam, paragliding i slične oblike intenzivne rekreacije i ekstremnih sportova.

OtpadOtpad

U Zaštićenom području uspostavlja se efikasan sistem upravljanja svim vrstama otpada – prikladno sakupljanje, privremeno deponovanje i transport na lokalnu deponiju Smiljevići. Upravljanje otpadom povjerava se nadležnoj komunalnoj organizaciji.Nukleus:Nukleus: U ovoj zoni ne postoiji nikakva insfrastruktura za odlaganje otpada kako se ne bi narušile ambijentalne vrijednosti, a naročito ne u zoni vodopada Skakavac. Posjetioci se upozoravaju da eventualno generirani otpad sačuvaju u prikladnim vrećicama do mjesta za njegovo privremeno odlaganje.Puferska zona:Puferska zona: Na mjestima gdje se posjetioci duže zadržavaju potrebno je postaviti prikladne korpe za smeće na lokalitetima koje Upravitelj odredi s tendencijom uklanjanja uz stalnu edukaciju posjetilaca o prostoru i odgovornog odnosa prema otpadu. glavne šetnice i lokalne saobraćajnice postavljaju se prikladne korpe obložene prirodnom drvenom galaneterijom koje se uklapaju u prirodni ambijent. Ovakvu infrastrukturu treba instalirati u blizini potencijalnih vidikovaca i na mjestima gdje se posjetioci duže zadržavaju.

86

Tranzicijska zona:Tranzicijska zona: U svakoj tranzicijskoj zoni, na skrovito mjesto, primjereno prirodnom okruženju instalirati zatvorene kontejnere za privremeno odlaganje otpada. Otpad se neće spaljivati u zoni zaštićenog područja. Sav prikupljeni otpad će prema utvrđenoj dinamici biti transportovan na lokalnu deponiju Smiljevići, u skladu sa utvrđenim zakonskim normativima iz ove oblasti.

Građevinski objektiGrađevinski objekti

Planira se podizanje građevinske infrastrukture posebne namjene radi postizanja primarnih efekata zaštite i uravnoteženog upravljanja zaštićenim područjem. Podizanje bilo kakvih objekata u privatnom sektoru se strogo ograničava u nukleusu i puferskoj zoni. Dopušta se izgradnja porodičnih gazdinstava u tranzicijskoj zoni, uz potrebnu saglasnost Uprave zaštićenog područja i nadležnog organa koji gazduje prostornim kapacitetima.

U vezi sa realizacijom ovog cilja planiraju se slijedeće mjere: Ukloniti postojeće objekte, uglavnom u ruševnom stanju, i izvršiti

ekološku restauraciju lokaliteta; Podizanje vidikovaca na odabranim mjestima, a kao građevinski

materijal će se koristiti autohtoni kamen, drvo i samo po potrebi metal (za ojačavanje ograda na mjestima na visokim uzvišenjima);

Uređenje pješačkih staza do vodopada Skakavac, zatim staza kroz nukleus prema ušću Skakavca u Perački potok od drveta i kamena;

Mostovi će biti od autohtonog drveta posebno projektovani u skladu sa ambijentalnim vrijednostima lokalne sredine;

Stacionarni objekti (planinarski domovi, planinske kuće za odmor, eventualni hoteli) biće sa ograničenom visinom, izgrađeni od drveta i kamena, a arhitektura će biti usaglašena sa ambijentalnim vrijednostima;

Energenti u objektima biće električna energija iz javne elektro-mreže, ogrevno drvo i drugi ekološki prihvatljivi energenti za zagrijavanje, uz podizanje ložišta sukladno važećoj zakonskoj regulativi u ovoj oblasti.

Shodno iznesenim parametrima na nivou sektorskih smjernica na području Spomenika prirode ”Skakavac” mogu se izvesti određeni generalni zaključci o setu dopuštenih aktivnosti. Međutim odmah treba napomenuti da je njihova

primjena moguća samo uz striktno urađenih i usvojenih planova za njihovu realizaciju, kako bi se rizik od izraženijih negativnih utjecaja takvih aktivnosti sve na najmanju moguću mjeru. Dopuštene aktivnosti su koncipirane zonalno uz uvažavanje svih planiranih mjera zaštite koje su predviđene za pojedine zone.

Nukleus (zona A) zaštićenog područja površine 448,47 ha se odlikuje visokim stepenom geološko-geomorfološke, hidrološke i biogeografske raznolikosti. Ovdje se nalaze ekosistemi koje odlikuje viska očuvanost primarne florističke strukture.

Analogno predviđenim mjerama zaštite u prvoj zaštićenoj zoni dozvoljeno je: uređenje staza za siguran pristup vodopadu “Skakavac“; uređenja staza i punktova za edukativno posmatranje i izučavanje

podru ja; uređenja odmorišta za posjetioce; postavljanje ekomibilijara; dozvoljena sječa stabala za potrebe sanitarne zaštite i za

protivpožarnu zaštitu; ekstenzivno pašarenje na privatnim livadama; košenje privatnih livada; izgradnja potrebne protivpožarne infrastrukture.

Puferska zona (zona B) površine 616,90 ha funkiconalno se određuje na nivou konzervacije kako sopstvenih ekosistema tako i ekosistema u nukleusu, odnosno jezgru područja, te pruža značajne mogućnosti za istraživanja, osmatranja, edukaciju i duhovnu rekreaciju.Slično kao i kod prve zone, u odnosu na predviđene mjere zaštite u drugoj zoni su dozvoljene sljedeće aktivnosti:

izgradnja građevina za Upravitelja prostora i planinarskih domova, a u skladu sa Prostornim planom;

dozvoljena sječa stabala za potrebe sanitarne zaštite i za protivpožarnu zaštitu;

ekstenzivno pašarenje na privatnim livadama; košenje privatnih livada; obnova vodenica; izgradnja edukacionih staza;

88

markiranje pješa kih staza; markiranje hidroloških spomenika, spomenika novije historije,

arheoloških i sakralnih lokaliteta; markiranje karakteristi nih ekosistema i sl.; postavljanje informativnih sadržaja od prikladnih materijala, dozvoljena je ograni ena upotreba motoriziranih sredstava za Upravitelja; ograničena upotreba motornih vozila za osmatranja, interventne

službe, službu za potrebe ekološkog turizma i opserviranja (vozila sa odobrenjem Upravitelja).

izgradnja potrebne protivpožarne infrastrukture.

Tranzicijska zona (zona C) površine 353,72 ha predstavlja granično područje sa nezaštićenim okruženjem. Ova zona je namijenjena prvenstveno aktivnostima u oblasti šumarstva, poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva utemeljenim na principima uravnoteženog razvoja i predstavlja zonu prijelaza na relaciji: zaštićeno područje – neposredno okruženje. Sadašnji stepen očuvanosti fizičkogeografske i biološke raznolikosti te izgrađena društvena infrastruktura treba da omogući uspostavu neophodnih ekoloških koridora odgovarajućeg nivoa koji će garantirati nesmetanu prirodnu komunikaciju između zona sa velikom raznolikošću unutar zaštićenog područja sa okolnim visokoplaninskim regionima.

U odnosu na planirane mjere zaštite dozvoljene aktivnosti u trećoj zoni su: dozvoljena gradnja definirana Prostornim planom; obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i stočarstva; dozvoljena sječa stabala za potrebe sanitarne zaštite i za

protivpožarnu zaštitu; građenje novih i širenje postojećih relejnih građevina za koje se utvrdi

javni interes, a u skladu sa postojećim i novim propisima o elektromagnetnom i nejonizirajućim zračenju;

ekstenzivno pašarenje na privatnim livadama; košenje privatnih livada; izgradnja potrebne protivpožarne infrastrukture.

Ovako koncipirana strategija dopuštenih aktivnosti u odnsu na zonaciju područja Spomenika prirode ”Skakavac” omogućava realizaciju dugoročnih primarnih ciljeva u koje spadaju zaštita specifičnih prirodnih i kulturnih elemenata, održivi razvoj lokalne zajednice na osnovu razvoja ekoturizma i pratećih privrednih djelatnosti, kao i sekundarnih ciljeva u koje spadaju naučna istraživanja, prezervacija vrsta i genetičke raznolikosti, održavanje usluga ekosistema, edukacija te održiva upoteba resursa iz prirodnih ekosistema. Prema definiranim granicama su zakonski definirane aktivnosti koje se mogu obavljati unutar prostornog obuhvata pojedinih zona. Za sve navedene aktivnosti koje se mogu primjenjivati unutar određenih zonaZa sve navedene aktivnosti koje se mogu primjenjivati unutar određenih zona zaštićenog područja neophodno je utvrditi dodatni pravilnik kojimaće sezaštićenog područja neophodno je utvrditi dodatni pravilnik kojimaće se detaljnije regulisati načini i uvjeti korištenja pojedinih segmenata na kojimadetaljnije regulisati načini i uvjeti korištenja pojedinih segmenata na kojima se dozvoljene aktivnosti odvijaju. se dozvoljene aktivnosti odvijaju.

II.2.6. Smjernice za izgled objekata na području Spomenika prirodeII.2.6. Smjernice za izgled objekata na području Spomenika prirode ”Skakavac””Skakavac”

Oslanjajui se na ope smjernice za održivi razvoj zaštićenog podruja Spomenik prirode ”Vodopad Skakavac” neophodno je da se u cilju optimiziranja svih vidova turističke ponude posebna pažnja posveti arhitekturi ugostiteljsko-turističkih i objekata za individualno stanovanje lokalnog stanovništva, odnosno objekata upravitelja. Načelno, izgled postojećih objekata i, svakako, izgradnja novih mora da zadovolji nekoliko kriterija / faktora na osnovu kojih bi se ostvarili maksimalni efekti u valorizaciji pejzažne arhitekture.

1. 1. OkolinskiOkolinski faktorifaktori

Skala: da projekt arhitekture objekata odgovara generalnoj skali tradicionalne arhitekture drugih objekata u okruženju; dizajn: da je dizajn podesan prirodnom okruženju u smislu njegovih utjecaja na okoliš;

90

materijali: da lokalnog porijekla i da se koriste na na in koji uglavnom odražava tradicionalne tehnike gradnje; pejzažna arhitektura: da se razmatra sadnja stabala ili šibova oko objekata koji su u skladu sa dominantnim šumskim ekosistemima u okruženju; lokacija: da je lokacija infrastrukturno podesna u odnosu na druge objekte i da postoje alternativne lokacije; tehnologije i potrošnja resursa: da je građevinska shema dizajnirana tako da minimizira upotrebu resursa (voda, energija, otpad, kanalizacija, buka, svjetlost itd.), i da je razmatrana mogućnost upotrebe tehnologija sa najmanjim utjecajem na okoliš (bilo modernih ili tradicionalnih); zelena praksa: da građevinski menadžeri u razvojnim shemama koriste biološki razgradive proizvode i da nastoje da smanje upotrebu vozila, građevinskih mašina isl.

2. Društveni faktori:2. Društveni faktori: Odnosi sa zajednicom: da razvojna infrastrukturna shema ima podršku lokalne zajednice; utjecaj na lokalnu zajednicu: da infrastrukturna shema uzrokuje prihvatljivu stopu lokalnih društvenih promjena te da osigurava finansijsku, sociološku i sl. stabilnost lokalne zajednice i njenih interesa utjecaj na kulturnu tradiciju: da razvojna infrastrukturna shema podržava kulturnu tradiciju koja identificira lokalnu zajednicu; podrška zajednici: da se projekt oslanja na interese lokalne zajednice i da zadovoljava i njene potrebe; podrška socio-demografskim elementima u okruženju: da projekt podržava različite socio-demografske kategorije: mladi i stari, muškarci i žene, bogatiji i siromašniji, različite etničke grupe, različite profesije i sl.

3. Ekonomski faktori:3. Ekonomski faktori: korištenje resursa: da infrastrukturni projekti podržavaju uravnoteženu upotrebu resursa u ovom području, npr., u poljoprivredi i šumarstvu i da vode ka smanjenju potrošnje neobnovljivih resursa;

zapošljavanje: da infrastrukturni projekti doprinose dodatnom zapošljavanju lokalnog stanovništva kroz različite oblike radne i zanatske djelatnosti i tako doprinose dobrobiti i razvoju lokalne zajednice.

Generalne smjernice za izgled objekata u zaštićenom području i neposrednom utjecajnom području podrazumijevaju maksimalnu implementaciju svih navedenih faktora kako bi izgrađeni objekti bili uklopivi u pejzažne vrijednosti užeg prostora.

II.2.7. Povezivanje Spomenika prirode ”Skakavac” sa susjednimII.2.7. Povezivanje Spomenika prirode ”Skakavac” sa susjednim područjimapodručjima

Opi razvoj i ekonomska opstojnost Spomenika prirode ”Skakavac” ne može se promatrati bez sagledavanja međusobnih veza i interakcija sa širim podrujem koje ga okružuje. To znai da je sagledavanje okruženja zaštienog podruja prostora direktno u funkciji provođenja planirane zaštite podruja i održivog razvoja ekoturizma, odnosno u funkciji je realizacije ciljeva definiranih u Planu upravljanja. Shodno tome, interakcija spomenika prirode ”Skakavac” sa oklinskim zahtijeva sagledavanje moguih komplementarnih djelatnosti šireg i užeg podruja kao i integriranje zaštienog podruja u različite strategije šireg okruženja.

U tom smislu regionalni aspekt povezivanja Spomenika prirode ”Skakavac” se može posmatrati u odnosu na slijedeće prostorne obuhvate:

1. makrookruženje;2. mezookruženje;3. mikrookruženje.

1. Makrookruženje – Bosna i Hercegovina1. Makrookruženje – Bosna i Hercegovina

92

Nivo makroprostornog okruženja Spomenika prirode ”Skakavac” određen je njegovim položajem u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, što uvjetuje makrookruženje na nacionalnom nivou. Bosna i Hercegovina nema jasno profiliranu i usvojenu strategiju razvoja turizma s obzirom da u srednjoročnoj razvojnoj strategiji (PRSP) za period 2004. - 2007. godine nije eksplicitno definirala turizam u sektorskim prioritetima. U sektorskim prioritetima zastupljena je zaštita okoliša, i u okviru ovog dijela, u akcionom planu je utvrđena izrada strategije razvoja ekoturizma. Svakako da se u ovoj strategiji treba naći i Spomenik prirode ”Skakavac” kao jedna od uspostavljenih ekozona. Značaj razvoja ekoturizma na nivou nacionalne strategije je prepoznat među brojni državama svijeta, posebno onih koje vode kontinuiranu brigu o okolišu i zaštiti prirode. Tako su, među prvima u svijetu, Australija1 i Brazil2, razvile nacionalnu strategiju ekoturizma jer su prihvatile činjenicu da turistička privreda ovisi o zdravlju njihovih ekosistema.U Bosni i Hercegovini se čine određeni napori da se ona promovira kao turistička destinacija, odnosno kao zemlja receptivnog turizma. Jedan od prvih koraka turističkog promoviranja Bosne i Hercegovine kao jedinstvenog turističkog proizvoda je dokument ”Ka strategiji turizma i kulturnih industrija u Bosni i Hercegovini”, Tempus projekta u 2003 godini3, koji definira ključne elemente turističke ponude Bosne i Hercegovine i definira ekonomski, okolinski, institucionalni, marketinški, geografski i socijalni aspekt razvoja turizma. Ovaj dokument ističe da se planiranje razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, pored ostalog, bazira na zaštiti okoliša i programu konzervacije, kao jednoj od ekonomski odživih strategija ukupnog nacionalnog razvoja.S tim u vezi spomenik prirode ”Skakavac” ima mjesto u sklopu jedinstvene turističke ponude Bosne i Hercegovine a na temelju umrežavanja manjih zaštićenih područja koja trebaju da prednjače u promoviranju: ekoturizma,

1 Australijska vlada je pripremila prvi nacionalni plan ekoturizma u svijetu 1994 godine, kao odgovor na rastući međunarodni interes i rastući profil australijskog prirodnog okruženja kao turističke destinacije.

2 Vlada Brazila je izdala smjernice za nacionalnu politiku ekoturizma 1995 godine. Ekoturizam je započeo u Brazilu kao mali tržišni prostor za školske ekskurzije usmjerene na proučavanje životne sredine.

3 “Towards a Strategy for Tourism and the Cultural Industries in Bosnia and Herzegovina”, Research papers, Tempus Project, Sarajevo, June 2003.

seoskog turizma i speleološkog turizma na nivou države. Osim toga, to je i posebno mjesto koje treba promovirati Bosnu i Hercegovinu i za ”backpacking» turiste4”. U tom smislu, kućni i lokalni hotelski smještajni kapaciteti i planinarski domovi u okruženju za potrebe ove vrste turista sve više dobijaju na značaju.U promoviranju turističkih potencijala Bosne i Hercegovine Spomenik prirode ”Skakavac” kao atraktivno destinaciono (ekoturističko) područje, nalazi svoje mjesto u mreži zaštićenih područja Bosne i Hercegovine (Protected Area Network of Bosnia and Herzegovina – PANBH) zajedno sa drugim zaštićenim područjima (NP Una, NP Sutjeska, NP Kozara, SP Hutovo blato, SP Prokoško jezero, ZP Bardača, SP Blidinje i dr.) i zajedno sa najbližim, u prostornom smislu, Zaštićenim pejzažom ”Bijambare”.Kad je u pitanju rekreativni turizam, Bosna i Hercegovina dosad praktično da i nije koristila ogromne mogućnosti koje joj nude brojna priodna područja. U najnovijem periodu, nakon 2005.godine ovaj oblik turističke ponude dobija sve više naznačaju što je vidljivo kroz ponude brojnih turoperatera koje nude organizirane turističke posjete brojnim prirodnim i kulturno-historijskim motivskim elementima koje su rekreativnog ali i edukativnog karaktera. Prema brojnim procjenama, ovaj oblik turističkog kretanja poprima obilježja masovnog turizma, što ukazuje na njegov poseban značaj u ostvarivanju najveće ekonomske dobiti. Zato je uvezivanje Spomenika prirode ”Skakavac” sa ostalim zaštićenim područjima u pomenutu mrežu zaštićenih područja od ključne važnosti za njegovu samoodrživu opstojnost i daljnji razvoj.

2. Mezookruženje – Kanton Sarajevo2. Mezookruženje – Kanton Sarajevo

Spomenik prirode ”Skakavac” se nalazi na području četiri općine Kantona Sarajevo: Ilijaš, Centar, Stari grad i Vogošća. U tom smislu vrlo je važno sagledati ovaj regionalni aspekt zbog nadležnosti pripadajućih općina i Kantona Sarajevo i mogućnosti ukupnog razvoja u odnosu na društvene potencijala područja.

4 Backpacking turisti ili ruksak turisti postaju sve više popularni u ovom dijelu Evrope – veza Budimpešta - Jadransko more. Time BiH postaje zanačajno odredište za istraživački, obrazovni i radoznali duh ovih turista. Osim toga, istraživanja su pokazala da ove vrste turista troše više na dnevne potrebe nego stacionarni turist.

94

U ”Strategiji razvoja Kantona Sarajevo do 2015. godine”5 definirani su strateški sektori koji generiraju ukupan razvoj Kantona Sarajevo i ostvarivanje temeljnih dugoročnih ciljeva razvoja: Sarajevo - metropola, Sarajevo - ambijent ugodnog življenja i Sarajevo - ambijent unosnog poslovanja. Spomenik prirode ”Skakavac”, po prirodnoj rijetkosti i ljepoti i ukupnim prirodnim potencijalima koje posjeduje, treba da ima značajno mjesto u ukupnoj turističkoj ponudi Kantona Sarajevo.

Shodno geološko-geomorfološkim, hidrološkim i biogeografskim potencijalima Spomenik prirode ”Vodopad Skakavac”, kao III kategorija zaštićenog područja, može podržati razvoj čitavog niza različitih oblika turizma na području Kantona Sarajevo:

Rekreativni i izletnički turizam; Ekoturizam; Obrazovni turizam; Naučnoistraživački rad; Ruralni turizam; Planinarski turizam; Zimski turizam.

Blizina Sarajevske anglomeracije – oko 12 km zračne linije, predstavlja suštinsku pozitivnu pretpostavku za razvoj masovnog rekreativnog i izletničkog turizma na području Spomenika prirode ”Skakavac”. Izvanredni i uglavnom očuvani prirodni ambijent predstavlja jedinstven ugođaj za sve ljubitelje prirode, planina, šume, bistrih potoka, planinskih livada i najrazličitijih vegetacijskoh ekosistema. Mogućnosti vožnje bicikla i trim-staza su, svakako, bogata sadržajna dopuna posjetiocima.

Spomenik prirode ”Skakavac” je moguće razviti i kao ekocentar za razvoj ekoturizma. Na taj način se valorizuje zaštita prirode, obrazuje stanovništvo i posjetioci, stvara dobrobit i korist za lokalnu zajednicu. U posljednih desetak godina, razvoj ekoturizma u prirodnim i kulturnim područjima dao je čitav niz koristi od proizvodnje manjeg opsega, zapošljavanja do ograničenog utjecaja negativnih efekata turizma (zbog masovnosti).

5 “Strategija razvoja Kantona Sarajevo do 2015”, Kanton Sarajevo, 1999.

Na osnovu istaknutih činjenica može se konstatirati da ovo zaštićeno područje, u saradnji sa Zaštićenim pejzažom ”Bijambare” predstavlja novi turistički potencijal Kantona Sarajevo. Zato treba razmotriti mogućnosti izrade regionalnog plana razvoja koji će, na principu prirodnih koridora i otoka, povezati zaštićena područja Bijambare i Skakavac (orijentaciona veza: planina Zvijezda – Nišićka visoravan – Ozren), valorizirati širu prirodnu baštinu ove regije i definirati razvoj komplementarnih djelatnosti kontaktnih zona. Sa mogućim razvojem zimskog, ruralnog i rekreativnog turizma, ovo područje na nivou Kantona Sarajevo može biti pol razvoja turizma naspram turističkog kompleksa Bjelašnice i Igmana.

Naučnoistraživački rad - ”field research”, ima poseban značaj i utjecaj kad je u pitanju praksa konzervacije prirode i može biti jedan od polaznih osnova za razvoj strategije očuvanja i unapređenja daljnje zaštite biodiverziteta. Dakle, za Kanton Sarajevo kao univerzitetski centar od posebne je važnosti da posjeduje mogućnosti za konkretna terenska istraživanja, što navedenim zaštićenim područjima daje novu jedinstvenu ulogu za terenska istraživanja i analize biodiverziteta u naučne svrhe. Savremeni turista također je sve više zainteresiran za upoznavanje tradicija, običaja, kulture, načina prehrane, tradicionalne kuhinje i sl., a što se najbolje postiže u ruralnim područjima. S tim u vezi, lokalna zajednica koja živi unutar i u neposrednoj utjecajnoj zoni zaštićenog područja ima značajne mogućnosti da postojeće resurse koje ima organizira i prilagodi navedenim trendovima kako bi mogla da ostvari maksimalnu dobit. Naravno, domaćinstva koja se uključe u seoski turizam trebaju određeni standard, komfor smještaja uz zadržavanje tradicionalnih običaja. U tom smislu, lokalno stanovništvo može prilagoditi kuće za smještaj gostiju, uređene u ambijetalnom bosanskom stilu, ponuditi gostu domaću jednostavnu kuhinju, biti vodič za razgledanje krajolika, davati upute gdje i šta posjetiti itd.

Pogodnost okolnog terena oko zaštićenog područja sigurno pogoduje razvoju zimskih i rekreativnih sportova među kojima se mogu prepoznati škole skijanja, hodanje na skijama i sa takvim mogućnostima sigurno je značajno mjesto u profiliranju zimske turističke ponude.

96

Posebno značajan aspekt u vrednovanju ovog zaštićenog područja se nalazi u činjenici da je Kanton Sarajevo proglašen Evropskim regionom 2006. godine6, te da u sklopu ukupnih promotivnih aktivnosti Spomenik prirode ”Skakavac” ima značajno mjesto.

3. Mikrookruženje - kontaktne mjesne zajednice sa područja3. Mikrookruženje - kontaktne mjesne zajednice sa područja pripadajućih općinapripadajućih općina

Mikroregionalno okruženje predstavljaju kontaktne mjesne zajednice na kojima se nalazi područje Spomenika prirode ”Skakavac”. Konkretnije, ovo zaštićeno područje je situirano na području pet katastarkih općina: Močioci (općina Stari Grad), Vučja Luka (općina Stari Grad), Visojevica (općina Ilijaš), Nahorevo (Općina Centar) i Tihovići (Vogošća). Na području navedenih katastarskih općina postoje veći broj mjesnih zajednica, od kojih se, u zoni neposrednog kontakra - mikrookruženja, nalaze sljedeće mjesne zajednice: MZ Mošćanica (općina Stari Grad), MZ „Pionirska dolina-Nahorevo“ (općina Centar), MZ Blagovac (općina Vogošća) MZ Hotonj (općina Vogošća), MZ Srednje (općina Ilijaš), MZ LJubina (općina Ilijaš). S obzirom da se navedene mjesne uajednice direktno ”naslanjaju” na zaštićeno područje može se konstatirati da je njihovo stanovništvo participant u svim aktivnostima, posebno turističkim, koje se odvijaju na području ovog zaštićenog područja. Drugim riječima, lokalno (mikro) okruženje koje je, prije uspostavljanja zaštićenog područja, imalo depopulacijske karakteristike, u recentnom periodu – nakon uspostave zaštićenog područja svoje glavne razvojne aktivnosti bi trebalo da bazira na servisu i pružanju usluga posjetiocima zaštićenog područja. S obzirom da svi relevantni pokazatelji (popisi koje vrši upravljač, podaci turističkih zajednica, nadležni općinski organi i sl.) govore o kontinuiranom povećanju broja posjetilaca ovom području, to ide u prilog

6 Organizacija Evropskog regiona godine je osnovana 2001. godine sa ciljem da svaki od dva evropska regiona godine promiviraju svoje aktivnosti ostalim regionima u Evropi. Smještena je u Barseloni.Tri osnovna cilja Evropskog regiona godine su slijedeći:- povećati znanje i prepoznavanje šta je urađeno na evropskoj regionalnoj razini,- učiniti nove doprinose regionalnoj konstrukciji i evropskim integracijama,- pokazati regione određene kao Evropski region godine u njihovom evropskom i

međunarodnom kontekstu, sa svakog aspekta, uključujući socijalni, kulturni, ekonomski i turistički.

konstataciji da će održivi razvoj lokalne zajednice rasti uporedo sa razvojem Spomenika prirode ”Skakavac”. S tim u vezi, velika razvojna šansa lokalne zajednice se nalazi u realnoj procjeni da će sa porastom broja turista proporcionalno rasti i potražnja za pružanje usluga i servisa i izvan zaštićenog područja, i to prvenstveno na prostoru mjesnih zajednica iz neposrednog utjecajnog područja.

II.2.8. Utjecaj Spomenika prirode ”Skakavac” II.2.8. Utjecaj Spomenika prirode ”Skakavac” na okoliš i društveno-gospodarski kompleksna okoliš i društveno-gospodarski kompleks

Kvalitet okoliša je od vitalnog značaja za opstanak ovog zaštićenog područja. Slatkovodni resursi, šume, zemljišta i zrak moraju biti zaštićeni od prekomjerne eksploatacije i zagađenja. Isto tako, predmet primarne zaštite moraju biti prirodni procesi koji se odvijaju na razini zatvorenih miniciklusa kakvi su, naprimjer, od kruženja nutrijenata do sezonalnog plavljenja Peračkog i pritočnih potoka. U ovom pogledu se prostor Spomenika prirode ”Skakavac” bitno ne razlikuje od drugih zaštićenih područja, ali u konkretnom upravljanju i relizaciji planirane zaštite, spram zaštite okoliša, postoje određene specifičnosti. S obzirom da je nekoliko javnih agencija uključeno u programe zaštite okoliša administrator za ovo zaštićeno područje treba nastojati da koordinira mjere i programe rada između svih nadležnih agencija koji će djelovati u ovoj ovoj oblasti kako bi se optimizirali rezultati na relaciji provođenja nadležnih zakonskih procedura i aktivnosti koje se odnose na provedbu navedenih komponentnih i kompleksnih razina zaštite. S tim u vezi, kao optimalan model za realizaciju navedene koordinacije je uspostavljanje komisije za međuinstitucionalnu saradnju ili sličnog tijela na razini upravljača čiji zadatak bi bio ostvarivanje i održavanje neophodnih kontakata i koordiniranje rada između svih zainteresiranih institucija.

Konzervacija prirode i biodiverzitetaKonzervacija prirode i biodiverziteta

Menadžment ovog područja treba pomoći u osiguravanju da pejzaž održi svoj integritet, a kulturne komponente svoju autentičnost. Ovo se, prije svega, odnosi na centralnu motivsku vrijednost zaštićenog područja – vodopad Skakavac kao i na ostale najvrednije elemente fizičkogeografskog i biološkog diverziteta. Termine integritet i autentičnost koristi World Heritage Convention u svojim Operacionim smjernicama koje ističu (adaptirano iz UNESCO, 2002) da pejzaž u zaštićenom području ima integritet kada su

98

njegove prirodne komponente cjelokupne i izvorno sačuvane kao i da na njih nije izvršen negativan utjecaj različitih razvojnih aktivnosti.Područje Spomenika prirode ”Skakavac”, shodno kategoriji zaštite, razvijen je specifičan pristup u konzervaciji biodiveziteta u odnosu na pristupe koji se koriste u drugim kategorijama zaštićenih područja. Konkretnije, kod strožijih režima zaštite, konzervacija se bazira na primarnoj zaštiti prirode od pritisaka koji vrše posjetioci i lokalno stanovništvo koje živi u okruženju. Međutim, bez obzira na tako jasno definirani stav, princip definiranja zona sa višim ili manjim prirodnim diverzitetom omogućava da se u principima upravljačke politike, osim na primarnu zaštitu biodiverziteta, akcent stavlja i na podržavanje tradicionalnih oblika upotrebe poljoprivredne proizvodnje i tradicionalnog načina života, ali samo sa aspekata koji podržavaju prirodu i svijet divljine, povezuju biodiverzitet i zaštitu okoline, restauriraju vrijednosti biodiverziteta koje su degradirane ili izgubljene i reguliraju one aktivnosti koje se negativno odražavaju na prirodne vrijednosti.

Smjernice za konzervaciju biodiverziteta na području Spomenika prirode ”Skakavac” uključuju identifikaciju svih ključnih zona za konzervaciju prirode, svih ugroženih vrsta i ključnih ekoloških procesa kao i identifikaciju uvjeta, trendova i prijetnji sa kojima se suočavaju ključne zone, ugrožene vrste i ekološki procesi. Ove smjernice ističu i potrebu za izradom akcionogakcionog plana za biodiverzitetplana za biodiverzitet koji se može fokusirati na prioritete i ciljeve za konzervaciju te razvoj programa koji će obraditi prijetnje i ciljeve kao i razvoj programa potrebnih za restauraciju staništa i vrsta koje su ugrožene. Potrebno je razviti i programe za kontrolu i istrebljenje invazivnih vrsta biljaka i životinja te podržati tradicionalne načine upotrebe zemljišta, posebno one u oblasti poljoprivrede i šumarstva, koji pomažu održavanju konzervacije biodiverziteta. U vezi sa istaknutim, kvalitet zaštite prirode i konzervacija biodiverziteta u kategoriji spomenika prirode bazirani su na slijedećim pretpostavkama:1. da ovo zaštićeno područje sa aspekta konzervacije primarnih i

sekundarnih ekosistema i divljih vrsta flore i faune: doprinosi zaštiti prirodnih ekosistema, pomaže primarnoj zaštiti divljih vrsta flore i faune, pomaže zaštiti genetičkog diverziteta divljih vrsta, kreira poluprirodna staništa od velikog značaja za biodiverzitet, odnosno podupire manipulirane ekosisteme sa dobro struktuiranim i funkcionalnim interakcijama između njenih živih komponenti;

2. da se u zonama sa smanjenim prirodnim diverzitetom kao primarna, podržava strategija uravnoteženu upotrebe zemljišta i vodnih resursa, odnosno da se: uvažava kapacitet prihvata ekosistema, konzervacija zemljišta obavlja spram njegovog kvaliteta, racionalno upravlja i čuva kvalitet vode, održava prirodni vegetacijski pokrov i unapređuje njegovo postojeće stanje;

3. konzervacija u ex situ uvjetima treba što više da se oslanja na uspostavu botaničkog vrta i arboretuma, herbarija ili kolekciju faune u ovoj zoni.

4. da se postojeće pejzažne ambijentalne vrijednosti održavaju u što izvornijem stanju i da se unapređuje njihova zaštita i očuvanje;

5. da se konzervacija biodiverziteta u agroekosistemima, podržava tradicionalnim oblicima poljoprivrednih sistema, koji: održavaju široki spektar varijeteta tipičnih kultiviranih usjeva iz šire okoline, kao što su žitarice, voće i povrće i održavaju široki spektar varijeteta domesticiranih vrsta stoke.

6. da se na osnovu primjene svih strategija očuvanja prirodnog diverziteta zaštićenog područja i neposredne utjecajne zone kroz rezultate ističe pozitivan odnos uže ili šire društvene zajednice spram očuvanja prirodnog naslijeđa.

Za potpunu realizaciju istaknutih pretpostavki neophodno je razviti multidisciplinarni i integralni pristup upravljanju biodiverzitetom te podsticati sve posjetioce i stanovnike, a posebno primarne korisnike zemljišta (farmere, šumare itd.) da usvoje etičke principe i izbjegavaju aktivnosti koje predstavljaju prijetnju biodiverzitetu. Jedna od bitnih aktivnosti u ovoj oblasti je i razvoj programa za obrazovanje posjetilaca o vrijednostima biodiverziteta na ovom području kroz štampanje ogovarajućih brošura, postera i izradu edukacionih staza. Također je potrebno uključiti i lokalnu zajednicu u programe konzervacije (uključujući programe za volontere, škole itd.) te dobiti profesionalnu podršku u ovoj oblasti.

Planiranje zaštite okoliša i konzervacija pejzažnih vrijednostiPlaniranje zaštite okoliša i konzervacija pejzažnih vrijednosti

Budući da je područje Spomenika prirode ”Skakavac” djelimično naseljeno, u njemu se odvijaju i određene ekonomske aktivnosti, što s vremena na vrijeme, zahtijeva zamjenu, izgradnju ili širenje različitih tipova infrastruktura kao i značajnije promjene u načinu upotrebe zemljišta. Ovakve forme razvoja su u principu, uz uvažavanje definiranih mjera zaštite, podesne za ovo zaštićeno

100

područje, čak i kada se one u drugim tipovima zaštićenih područja dozvoljavaju samo pod izuzetnim okolnostima.Konkretnije, da bi ove promjene imale pozitivne efekte, sve značajnije strukture ili građevinske operacije kao i sve značajnije promjene u načinu upotrebe zemljišta trebaju biti kontrolirane kroz sistem planiranja upotrebe zemljišta. Potrebno je procijeniti šta nije podesno i osigurati da ono što je dopušteno bude dobro dizajnirano i u skladu sa potrebama ovog područja, odnosno u funkciji ekološki održivog razvoja. Forma i način na koji se ovi planovi kontrole primjenjuju treba biti u skladu sa prostornim planom upotrebe zemljišta za ovo područje. Međutim, moguće je uspostaviti i neke šire principe za planiranje upotrebe zemljišta na ovom području. Generalni principi koji se mogu koristiti kao smjernice ističu da sistem planiranja upotrebe zemljišta treba osigurati planove, koji predstavljaju dugoročni radni okvir za usmjeravanje i stimuliranje razvoja, promjene upotrebe zemljišta, infrastrukturu itd. Oni trebaju dati odgovor na društvene i ekonomske potrebe onih koji žive u okruženju i koriste ovo područje u granicama njegovih ekoloških kapaciteta. Ovaj sistem treba da osigura i kontrole i inicijative koje se odnose na promjene u upotrebi zemljišta, gradnju itd. Također je potrebno primijeniti strožije procedure i mjere koje uključuju i procjenu utjecaja na okoliš za sve značajnije razvojne aktivnosti na ovom području, što podrazumijeva planiranje u interesu šire javnosti, tako da privatni interes ne smije prevagnuti kada je riječ o pravilnoj upotrebi zemljišta i zaštiti ovog područja.Plan upotrebe zemljišta za ovo područje treba, prije svega, nastojati da promovira vrijednosti Spomenika prirode ”Skakavac”, pružiti solidan radni okvir za djelovanje, podsticati međusobnu ovisnost ovog područja i ekonomskog razvoja i života lokalnog stanovništva na obostranu korist, ohrabriti privatne i javne inicijative koje su u skladu sa planom upotrebe zemljišta zaštićenog područja, osigurati da postoji vrlo snažna politika upotrebe zemljišta za sve sektore – poljoprivredu, šumarstvo, turizam, transport, energiju, minerale i upravljanje otpadom – kao i da sve ovo pomaže očuvanju specijalnih kvaliteta ovog područja. Također je potrebno ispitati alternativne strategije razvoja i procjeniti njihov utjecaj na okoliš na ovom području.Individualni razvojni projekti koji mogu u značajnoj mjeri uticati na ovo područje trebaju biti podvrgnuti sistemu kontrole, sa nezaobilaznom procjenom utjecaja na okolišprocjenom utjecaja na okoliš koja treba:

propisati aktivnosti koje trebaju biti kontrolirane,

omogućiti primjenu planiranih mjera zaštite ako preliminarna procjena indicira moguće prijetnje zaštićenom području, obraditi ekonomske i društvene beneficije i troškove kao i fizičke utjecaje, uvijek biti provedeno prije početka realizacije projekta i omogućiti tri mogućnosti: bezuvjetnu dozvolu, uvjetnu dozvolu i odbijanje, omogućiti uspostavu različitih vrsta monitoringa kako bi se moga jasno utvrditi trend promjena okoline, posebno kada je jače izražen, omogućiti uključenje javnosti za upoznavanje i informisanje sa novonastalim situacijama.

Zoniranje u planovima upotrebe zemljištaZoniranje u planovima upotrebe zemljišta

Planovi upotrebe zemljišta trebaju sadržavati set geografski baziranih podataka za različite zone Spomenika prirode ”Skakavac”, na osnovu kojih će se moći indicirati koje forme gradnje, promjene upotrebe zemljišta i slično će biti prihvatljive za određene dijelove analiziranih zona. Na primjer, puferska zona će više biti namijenjene koncentraciji turističke infrastrukture, dok su mjere za nukleus znatno restriktivnije i praktično ne dopuštaju nikakve aktivnosti na modificiranju prirodnih staništa. S obzirom na istaknuto kao i na široki spektar mogućih formi upotrebe zemljišta koje se mogu javiti na ovom području, nije lako uspostaviti generalne mjere za univerzalne aplikacije. Međutim, neke generalne smjernice se mogu ponuditi u odnosu na male razvojne projekte kao što su: individualni stambeni objekti, male rekreacijske sheme, lokalna šumarska i poljoprivredna infrastruktura. Ključni parametar ponuđene razvojne sheme odražava se kroz njene rezultate u smislu da će se oni pozitivno odraziti na uvažavanje osnovnih ciljeva zaštite kao i na podršku održivog razvoja zaštićenog područja. Da bi se provjerila podesnost ovakvih projekata za zaštićeno područje Skakavac potrebno je razmotriti slijedeće faktore (koji su detaljnije razrađeni u poglavlju 2.7.):

1. okolinski faktori,2. društveni faktori,3. ekonomski faktori.

Uravnoteženi pristup energiji, infrastrukturi i otpaduUravnoteženi pristup energiji, infrastrukturi i otpadu

102

Jedan od principa upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” je da one trebaju biti “modeli uravnoteženosti” sa novim razvojnim aktivnostima koje trebaju imati širu aplikaciju. Uravnoteženi pristupi upotrebi energije uključuju upotrebu obnovljivih izvora, kao što je solarna ili energija vjetra, i konzervaciju energije putem postavljanja i zadovoljavanja visokih standarda izolacije i generalne promocije efikasnosti korištenja energije u svim objektima. Ovdje spada i zabrana korištenja motornih vozila na fosilna goriva (u skladu sa definiranim mjerama zaštite) u okviru zaštićenog područja. Umjesto njih akcnat se stavlja na korištenje bicikla ili električnih vozila. Uravnoteženi pristup podrazumijeva i dizajniranje objekata koji će omogućiti prilikom izgradnje, ali i nakon toga, minimalnu upotrebu resursa. Jedan od ciljeva je i minimizacija otpada, što zahtijeva ekološki prihvatljivo sakupljanje i odlaganje otpada, usvajanje visokih standarda kako bi se minimizirala upotreba resursa i količina otpada, podsticanje upotrebe biorazgradivih materijala od strane trgovaca, ugostitelja i turista u ovom području, minimizacija transporta otpada do deponije, i generalno bi tebalo da je kreator otpada odgovoran i za njegovo odlaganje. U oblasti voda, uravnoteženi pristupi podrazumijevaju podršku inovativnim tehnikama kako bi se smanjila potrošnja i povećala stopa recikliranja vode.

EkoturizamEkoturizam, , ekoloekološškaka svijestsvijest, , edukacijaedukacija, , informiranjeinformiranje ii tumatumaenjeenje

Zaštiena podruja su prvenstveno uspostavljena radi ouvanja određenog tipa prirodnog diverziteta ili parcijalno za ouvanje određenih ekosistema, populacija divljih životinja ili biljaka, prirodnih staništa, prirodnih pejzaža u kombinaciji sa kulturnim naslijeđema. Turisti posjeuju ova podruja da bi shvatili i cijenili vrijednosti zbog kojih je osnovano zaštieno podruje i kako bi mogli da koriste prirodne potencijale za potrebe vlastite rekreacije, edukacije i sl. Zato razvoj ekoturizma direktno zavisi od ouvanosti kvaliteta prirodnih vrijednosti, a što je od suštinskog znaaja za održavanje lokalne ekonomije i kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Uravnoteženi turizamUravnoteženi turizam

Ekoturizam predstavlja oblik turizma zasnovan na prirodi. Ekoturizam predstavlja prvenstveno održivu verziju turizma zasnovanog na prirodi, a uključuje i ruralne i kulturne elemente turizma. Ekoturizam teži da u svim oblicima dostigne rezultate održivog razvoja. Ipak, važno je razjasniti da sve turističke aktivnosti – bilo da se usko vezuju za odmor, biznis, konferencije, kongrese ili sajmove, zdravlje, avanture ili ekoturizam – treba da imaju za cilj održivost. To znači da planiranje i razvoj turističke infrastrukture, njeno dalje poslovanje kao i njen marketing treba da se fokusiraju na okolišne, društvene, kulturne i ekonomske kriterije održivosti.Podruje Spomenika prirode ”Skakavac” je bogato prirodnim resursima tj. posjeduje visok stepen fizikogeografske i biološke raznolikosti. Ovo podruje treba da bude, pored definiranih režima zaštite, vrlo detaljno ukljueno i u turistiku privredu i nauno-obrazovnu funkciju Kantona Sarajevo i cijele zemlje.

Osnovni ciljevi razvoja ekoturizma na ovom području su:Osnovni ciljevi razvoja ekoturizma na ovom području su: doprinos očuvanju biodiverziteta, ostvarivanje dobrobiti lokalnog stanovništva, edukacija u prirodi, odgovorno djelovanje turista i turističke privrede, razvoj turizma usmjerenog ka malim grupama od strane malih preduzeća, postizanje najmanje moguće potrošnje neobnovljivih resursa, naglašeno lokalno učešće, vlasništvo i preduzetničke mogućnosti, posebno za lokalno stanovništvo.

U posljednjih desetak godina, iskustva putovanja u osjetljiva prirodna i kulturna područja imala su koristi od raznolikosti inovativnih rešenja malog opsega i ograničenog utjecaja, koja je pružio ekoturizam. Razvoj ekoturizma na ovom zaštićenom području zahtijeva aktivno učešće širokog spektra različitih učesnika – uključujući turističku zajednicu, lokalne vlasti, nevladine organizacije i lokalnu zajednicu. Turistička zajednica mora biti podstaknuta

104

da pravilno upravlja turistima uz pomoć smjernica i propisa. Kanton i Općina također moraju biti spremni da na pravilan način finansiraju upravljanje ekoturizmom ili će, u protivnom, rizikovati narušavanje svojih prirodnih i kulturnih resursa i, u krajnjoj liniji, svog položaja na ovom brzo rastućem tržištu.Ekoturizam teži da naglasi da lokalni preduzetnici i lokalne zajednice moraju biti uključeni u najvećoj mjeri u ukupnom razvoju. Mogućnosti da se lokalne zajednice uključe u turizam na ovom području već su privukle pažnju lokalnog stanovništva i pokrenule mnoga očekivanja, ali su rizici veliki ukoliko se ne izvrše odgovarajuće pripreme. Lokalno stanovništvo mora biti unaprijed obaviješteno o mogućim posljedicama razvoja turizma i ono mora formalno pristati na razvoj u ovom području.

Prema principima iz Agende 21, da bi se ostvarili istaknuti ciljevi neophodno je zadovoljiti slijedeće preduvjete:

1.Razviti specijalizovani marketing da bi se privukli turisti koji su prvenstveno zainteresirani za posjetu prirodi;2. Razviti upravljačke sposobnosti koje su prilagođene postupanju sa posjetiocima u zaštićenim oblastima prirode;3. Razviti vodičke usluge i usluge tumačenja, poželjno pružane od strane lokalnog stanovništva, koje su usmjerene ka pitanjima historije, prirode i održivog razvoja;4. Kreirati politike lokalne administracije koje određuju prihode od turizma za stvaranje fondova kako za zaštitu prirode tako i za održivi razvoj lokalnih zajednica;5. Fokusirati se na lokalno stanovništvo, kojem treba biti dato pravo na davanje saglasnosti za razvoj turizma na bazi prethodne informiranosti, pravo punog učešća i, ukoliko oni tako odluče, davanje sredstava i osiguranje obuke da bi iskoristili prednosti ovakve opcije održivog razvoja.

Ključni zadaci razvoja ekoturizma u ovom području su slijedeći:Ključni zadaci razvoja ekoturizma u ovom području su slijedeći: Ekonomija : Seoski turizam daje mogućnost za stvaranje prihoda i

otvaranja radnih mesta. Zbog toga je to aktivnost koja može pomoći da se omoguće dodatne ekonomske aktivnosti, uz zamjenu tradicionalnih seoskih aktivnosti koje su sada u opadanju (npr., poljoprivreda).

Zaštita okoliša : Okoliš je od suštinskog značaja za seoski turizam. Odgovarajuća zakonska regulativa, uravnotežen pristup planiranju i

usvajanje pristupa zasnovanog na najboljim iskustvima iz prakse u vođenju preduzeća seoskog turizma suštinski su za osiguranje zaštite životne sredine.

Zakonski okvir : Ustanovljavanje zakonske regulative i odgovarajućih zakona je neophodan preduvjet za uspješan razvoj ruralnog turizma. Za to je neophodna podrška i uključivanje jednog broja vladinih organa.

Kvalitet života : Kretanje posjetilaca ka ruralnim oblastima može pomoći održavanju vitalnosti postojećih usluga (npr., prodavnice itd.), čime se doprinosi ukupnom poboljšanju kvaliteta života u lokalnim zajednicama.

Očuvanje kulture i tradicije : Zbog važnosti koju kultura i tradicija imaju za posjetioce, ruralni turizam može imati značajnu ulogu u osiguranju njihovog dugoročnog očuvanja.

Prelazak na tržišnu ekonomiju : Zbog toga što je ekoturizam ekonomska aktivnost, on može imati važnu ulogu u olakšavanju prelaska iz bivše centralnoplanske ekonomije na tržišnu ekonomiju.

Očekivani porast i novi trendovi postavljaju ekoturizam u stratešku poziciju koja omogućava davanje pozitivnog doprinosa održivosti zaštićenih područja i razvoju okolnog područja i lokalne zajednice. Ekoturizam zaista može biti ključni alat za konzervaciju ovakvih područja i podizanje ekološke svijesti kod lokalnog stanovništva i posjetilaca. Ovi ciljevi se mogu postići generiranjem finansijskih resursa od ekoturizma koji može biti usmjeren ka konzervaciji kao i putem pružanja adekvatnih informacija, tumačenja i edukacionih programa za lokalno stanovništvo i posjetioce. Nadalje, potrebno je vrlo pažljivo planirati, upravljati i vršiti monitoring turističkih operacija u zaštićenom području kao bi se osigurala njihova dugoročna održivost. U protivnom, nastat će negativni utjecaji tako da će ekoturizam, umjesto doprinosa očuvanju, narušiti kvalitet zaštićenog područja.

Ključ uspješne implementacije ekoturizma je u značaju koje imaju upravljanje resursima i posjetiocima na način koji će posjetiocima omogućiti da i u budućnosti uživaju u prirodnim vrijednostima koje posjeduje ovo zaštićeno područje.

Postoji porast u generalnom zanimanju za turizam koji ukljuuje uenje za vrijeme putovanja (vodi

106

i), za specifine edukacijske programe (npr. grupne edukacione ture) kao i za generalne aktivnosti povezane sa uenjem kao što su posmatranje divljih životinja, prisustvo festivalima, prouavanje prirode. Prirodni resursi u zaštienom podruju omoguavaju ovakve aktivnosti. Prema tome, grupe koje su najviše zainteresirane za posjetu zaštienom podruju kao što su ekoturisti su mnogo više obrazovane nego turisti u cjelini.

Ovaj tip turizma zahtijeva propagandni materijal (brošure), obuene vodie i informacione centre. On poveava oekivanja od kvaliteta usluga u zaštienom podruju i podiže politiki pritisak za veu zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa. On također pomaže u generiranju vee volje za zaštitu prirode. Turisti od domaćina očekuju dobrodošlicu, udobnost i osjećaj povezanosti sa lokalnom zajednicom koju posjećuju. Porast ekoturizma znači i veće potrebe za specijaliziranom rekreacijom i smještajem, što je sve fokusirano na kvalitet.

III. III. SMJERNICE ZA REALIZACIJU PLANA UPRAVLJANJA SMJERNICE ZA REALIZACIJU PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKA PRIRODE ”SKAKAVAC”SPOMENIKA PRIRODE ”SKAKAVAC”

III.1. REALIZACIJA PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKA PRIRODESPOMENIKA PRIRODE ”SKAKAVAC” ”SKAKAVAC” KROZ AKTIVNOSTI PO GODINAMA

Sve aktivnosti koje su zacrtane u Planu upravljanja Spomenika prirode ”Skakavac” se provode planski, prema utvrđenoj strategiji koja je definirana u akcionim planovima. Drugim riječima, akcioni planoviakcioni planovi su osnovni alati za provođenje planske politike upravljača. Njihova dužina trajanja, cijena

koštanja, broj aktivnosti i broj faza za realizaciju pojedinih aktivnosti je različit i ovisi o konkretnom planu.

III.1.1. Ekoturizam

Zbog divljine i nepristupačnosti, usječene doline Peračkog potoka i njegovih pritoka su postale rijetka izvorna prirodna okruženja u sarajevskoj regiji. Sastoje se od različitih ekosistema koja zajedno čine pejzažno, klimatsko i biološko jedinstvo. ”Divljina” prirode područja Spomenika prirode ”Skakavac”, sa najvišim vodopadom na Dinaridima (98 m visok vodopad Skakavac), privlače brojne posjetioce iz urbane sredine Sarajeva koji su zasićeni svakodnevnim neprirodnim okruženjem i što ovo zaštićeno područje čini značajnom destinacijom za fizički i duhovni odmor i relaksaciju. Izazov za upravu zaštićenog područja predstavlja osiguravanje da će posjetioci, pored mogućnosti da uživaju u prirodnim vrijednostima, biti svjesni i vrijednosti koje trebaju biti očuvane. Mogućnosti su zadovoljavanje potreba ovakvog tržišta u saradnji sa turističkom zajednicom kako bi se promovirala atraktivnost vodopada Skakavac i istovremeno zadovoljile potrebe posjetilaca. S obzirom da ne postoji kategorija ”prosječni posjetilac zaštićenog područja” neophodno je da se istraže sve turističke kategorije od kojih svaka ima zasebne karakteristike, očekivanja, aktivnosti i način potrošnje. Marketing iskorištava ove segmente njihovim uspoređivanjem i usklađivanjem sa ekološkim i kulturološkim atributima Spomenika prirode ”Skakavac” nakon čega se vrši promocija odgovarajućih atributa. Na ovaj način se reduciraju negativni utjecaji na zaštićeno područje, povećavaju se ekonomske beneficije kao i zadovoljstvo posjetilaca. Značaj kategorizacije posjetilaca je da ona može predvidjeti ponašanje i na taj način pomaže upravi da donosi planove.

Neke od mogućih kategorija na osnovu kojih se mogu grupisati posjetioci su:1. Društveno-demografske karakteristike (npr., varijable kao što su starost,

spol, zanimanje, porijeklo, razina prihoda, razina obrazovanja itd.): prema tome, jednu ciljanu grupu mogu činiti posjetioci mlađi od 30 godina, a drugu posjetioci stariji od 65 godina. Ove ciljane grupe će, najvjerovatnije, imati različite karakteristike i aktivno učešće.

2. Geografske karakteristike (npr., porijeklo, udaljenost od zaštićenog područja i načini transporta): prema tome, jedno tržište mogu činiti lokalni posjetioci, a drugo strani posjetioci.

108

3. Psihografski segmenti: Jedan segment mogu činiti "bjegunci" koji traže avanture, dok drugi mogu činiti "zeleni" koji aktivno traže ekološke proizvode i usluge.

4. Frekvencija participacije: Jedan segment mogu činiti "česti posjetioci" a drugi "posjetioci prvi put". Česti posjetioci su obično bolje informirani o zaštićenom području te mogu znatno bolje voditi računa o njegovom očuvanju.

5. Predviđene beneficije od proizvoda: Jednu grupu posjetilaca mogu činiti oni koji uživaju u prirodnim vrijednostima (npr., vodopad Skakavac, pješačenje) dok drugu mogu činiti oni koji žele naučiti o prirodi.

Posljednjih godina je evidentan trend povećanja posjeta ovom zaštićenom području. Međutim, kao osnovna prepreka efikasnijem razvoju ekoturizma i daljem uzlaznom trendu rasta turističkih posjeta su nedostatak adekvatne infrastrukture i izostanak kvalitetne turističke ponude.

Cilj akcionog plana je povećanje broja posjetilaca ovom području.

Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspješnosti

Broj posjetilaca i njihovo zadovoljstvo ponudom

Nosilac aktivnosti KJU za zaštićena prirodna područja

Aktivnost Troškovi*

Izvor Trajanje Početak

Turistički vodiči i obrazovni program

18.000,00

Kanton 1 godina 2011.

Ruralni turizam 30.000,00

Kanton 2 godine 2013.-2015.

Info centar 125.000,00

Kanton 2 godine 2011.-2012.

Prodaja ekoproizvoda i suvenira 8.500,00 Kanton Kontinuir.

2012.

Turistički bus 58.000,00

Kanton 1 godina 2012.

UKUPNO 239.500,00

Kanton 5 godine 2010.–2015.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.1.1. Turistički vodiči i obrazovni programiIII.1.1.1. Turistički vodiči i obrazovni programi

Spomenik prirode ”Skakavac” sa svojim visokim vrijednostima prirodne raznolikosti nudi izvanredne uvjete za organizaciju grupnih posjeta širokog spektra zainteresiranih subjekata koji, uz pratnju educiranih i treniranih vodiča, mogu dosta naučiti o prirodnim vrijednostima ovog područja. U navedene svrhe je neophodno izvršiti odabir i obuku turističkih vodiča, definirati ponudu tura za razgledanje i upostaviti kontakt sa turističkim savezima i zainteresiranim turističkim agencijama. Također je neophodno pripremiti kvalitetan turistički propagandni materijal, suvenire i druge proizvode koji će biti privlačni za posjetitelje.Propagandni materijal treba obuhvatiti sadržaje u elektronskom i pisanom obliku, od sadržajne internet prezentacije zaštićenog područja, preko propagandnih materijala na CD-ovima do štampanih informativnih i propagandnih brošura. Posebno je važno da se za zaštićeno područje izradi turistička karta koja bi trebala da sadrži grafičko-kartografsku prezentaciju najvrjednijih motivskih elemenata i kratak tekstualni prikaz za predstavljene grafičke sadržaje.

Pokazatelj uspješnosti

Broj turističkih vodiča, broj posjetilaca i njihovo zadovoljstvo informativnim sadržajima

Nosilac aktivnosti Kanton, Prirodno-matematički fakultet SarajevoCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Troškovi *

Izvor Trajanje

Početak

Izrada edukacionih programa 5.000,00 Kanton,turistički

sektor

1 godina 2011.

Edukacioni materijal 5.000,00 Kanton,turistički

sektor

1 godina 2011.

Edukacija turističkih vodiča 8.000,00 Kanton,turistički

sektor

1 godina 2011.

110

UKUPNO 18.000,00

1 godina

2011.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.1.2. Ruralni turizamIII.1.1.2. Ruralni turizam

Ruralni turizam je aktivnost koja može predstavljati značajan izvor prihoda za stanovnike i poduzetnike koji gravitiraju području Spomenika prirode ”Skakavac”. U ovu svrhu je neophodno pripremiti adekvatne smještajne kapacitete koji trebaju zadovoljavati standarde za bavljenje ovom djelatnosti. Neophodno je izraditi infrastrukturu na način koji je ekološki prihvatljiv i neće predstavljati dodatno opterećenje za okoliš. Također je potrebno izvršiti i obuku vlasnika za bavljenje ekoturizmom i pružanje kvalitetnih usluga. Za pospješivanje turističke ponude neophodno je povezivanje sa turističkom zajednicom i turističkim agencijama kako sa prostora Kantona Sarajevo tako i sa prostaora Bosne i Hercegovine i šire regije koje bi se svojim planovima inkorporirale u ovaj vid turizma.

Pokazatelj uspješnostiBroj smještajnih jedinica, broj posjetilaca i njihovo zadovoljstvo ponudomNosilac aktivnostiLokalna zajednica i KJU za zaštićena prirodna područjaCiljana grupaPosjetitelji

AktivnostTroškovi*

IzvorTrajanjePočetak

Definiranje standarda smještajnih objekata8.000,00

Kanton, turistiki sektor1 godina

2013.Edukacija vlasnika

8.000,00

Kanton, turistiki sektor1 godina

2014.Organizovanje ponude

14.000,00Kanton, turistiki sektor1 godina

2015.UKUPNO

30.000,00

3 godine2013.-2015.* - Troškovi su dati u KM

III.1.1.3. III.1.1.3. Informacijski centarInformacijski centar

Ponudu na području Spomenika prirode ”Skakavac” je potrebno obogatiti postavljanjem infocentra za edukaciju posjetilaca koji dolaze pojedinačno ili u grupama. Svrha centra je da posjetiteljima ponudi sve neophodne inormacije o Spomeniku prirode ”Skakavac” i njegovim sadržajima. U ovom centru se za organizirane grupe posjetitelja mogu odvijati prezentacije na osnovu programa koji će vršiti obučeni djelatnici.

Pokazatelj uspješnosti

Rad informacionog centra, broj posjetilaca i njihovo zadovoljstvo sadržajem

Nosilac aktivnosti KJU za zaštićena prirodna područjaCiljana grupa Posjetitelji

AktivnostTroškovi *

IzvorTrajanjePočetak

Studija izvodljivosti10.000,00

Kanton

112

1 godina2011.

Izgradnja info centra100.000,00

Kanton2 godine

2011.-2012.Edukacija djelatnika

5.000,00Kanton, turistiki sektor

1 godina2012.

Izrada promtivnog materijala10.000,00

Kanton,KJU za zaštićena prirodna područja

1 godina2011.

UKUPNO125.000,00

2 godine2011.-2012.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.1.4. III.1.1.4. Prodaja ekoproizvoda i suvenira Prodaja ekoproizvoda i suvenira

Na području Spomenika prirode ”Skakavac” trenutno ne postoji orgnizirana prodaja ekoloških proizvoda i suvenira sa motivima Spomenika prirode ”Skakavac”. Cilj ove aktivnosti je kreirati široku lepezu ponude ekoloških proizvoda koje proizvodi okalno stanovništvo koje gravitira ovom području, definirati prodajne lokacije i pokušati iznaći načine stimulacije lokalnog stanovništva za ovaj vid aktivnosti.

Pokazatelj uspješnosti

Broj prodavača, rad i uspješna prodaja ekoloških proizvoda i suvenira

Nosilac aktivnosti KJU za zaštićena prirodna područja

Ciljana grupa Lokalno stanovništvo i posjetitelji

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakStudija izvodljivosti 2.500,00 Kanton 1 godina 2012.Definisanje artikala iz ponude

1.000,00 Kanton, turistiki sektor

1 godina 2012.

Rad prodajnih punktova

5.000,00 Kanton, turistiki sektor

Kontinuirano u toku sezone

2012.

UKUPNO 8.500,00 1 godina 2012.* - Troškovi su dati u KM

III.1.1.5. III.1.1.5. Turistički minibusTuristički minibus

Ovaj vid prijevoza može biti vrlo atraktivan za posjetitelje Spomenika prirode ”Skakavac”, pogotovo za starije osobe ili za manje organizirane grupe posjetilaca. Odabirom atraktivne rute kretanja omogućava se bolji protok posjetilaca i smanjenje eventualnih gužvi na pojedinim dijelovima Spomenika prirode ”Skakavac”.

Pokazatelj uspješnosti

Broj korisnika, turistički saobraćaj u zaštićenom području

Nosilac aktivnosti KantonCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakUtvrđivanje saobraćajne rute i reda vožnje

3.000,00 Kanton 1 godina 2012.

Studija izvodljivosti

5.000,00 Kanton, turistiki sektor

1 godina 2011.

Kupovina minibusa

50 000,00 Kanton, turistiki sektor

Kontinuirano u toku sezone

2012.

UKUPNO 58.000,00 2 godina 2012.

114

* - Troškovi su dati u KM

III.1.2. Infrastruktura za posjetitelje

Spomenik prirode ”Skakavac” je dosta dobro posjećen u toku cijele godine, pri čemu je evidentan nedostatak odgovarajuće infrastrukture za prihvat posjetitelja. Stoga je neophodno provesti aktivnosti koje će omogućiti dolazak većeg broja posjetitelja uz manji utjecaj na okoliš. Također je neophodno izvršiti i markiranje postojećih pješačkih staza i izradu infopanoa za posjetioce na pojedinim raskrsnicama. Također je potrebno definirati rute za planinski biciklizam. Izvršavanjem ovih aktivnosti omogućilo bi se dugročno podmirenje potreba posjetitelja u skladu sa ciljevima Spomenika prirode ”Skakavac”.

Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspješnosti

Broj posjetitelja i njihovo zadovoljstvo ponudom

Nosilac aktivnosti KJU zazaštićena prirodna područja, Zavod za planiranje razvoja Kantona

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakParkiralište 80.000,00 Kanton 3 godine 2012.-2014.Turističke staze 50.000,00 Kanton 2 godine 2011.-2012.Mjesta za piknik 40.000,00 Kanton 2 godine 2011.-2012.Biciklističke staze 75.000,00 Kanton 2 godine 2011.-2012.UKUPNO 245.000,0

0Kanton 4 godine 2011. -

2014.* - Troškovi su dati u KM

III.1.2.1. ParkirališteIII.1.2.1. Parkiralište

Spomenik prirode ”Skakavac” trenutno nema izgrađen parking za posjetitelje. Postojeće lokacije koje se koriste ne ispunjavaju potrebne standarde i predstavljaju opterećenje za okoliš, zbog čega je neophodno definirati novi prostor za parking. Za širi prostor parkinga je neophodno uraditi regulacioni plan, s obzirom da će on će ujedno biti i polazna tačka za minibuse, šetnice i moto-biciklističke ture.

Pokazatelj uspješnosti

Broj parkiranih automobila, zadovoljstvo posjetitelja

Nosilac aktivnosti Kanton Sarajevo, Zavod za prostorno planiranje Kantona

Ciljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje

Početak

Izrada potrebne prostorno planske dokumentacije

5.000,00 Kanton 1 godina 2012.

Izgradnja parkirališta 65.000,00 Kanton 2 godine

2013-2014.

Postavljanje potrebne signalizacije

10.000,00 Kanton 1 godina 2014.

UKUPNO 80.000,00 1 godina

2012.-2014.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.2.2. III.1.2.2. Turističke stazeTurističke staze

Na području Spomenika prirode ”Skakavac” se nalazi značajan broj pješačkih staza koje su u toku posljednjih nekoliko godina zahvaljujući aktivnostima upravljača djelimično rekonstruirane uz postavljanje osnovne signalizacije i infotabli. Ovu postojeću infrastrukturu je neophodno dopuniti i povezati. Stoga je neophodno pripremiti idejna rješenja za uređenje pješačkih staza na području Spomenika prirode ”Skakavac” i izraditi potrebnu dokumentaciju za izgradnju novih staza. Dio staza, posebno onih koje vode ka vodopadu Skakavac, treba organizirati kao edukacijske staze za posjetitelje.

Pokazatelj uspješnosti

Dužina uređenih turističkih staza i zadovoljstvo posjetitelja

Nosilac aktivnosti Kanton SarajevoCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakDokumentacija za izgradnju novih turističkih staza

8.000,00 Kanton 1 godina 2011.

116

Izgradnja i tehničko uređenje staza

34.000,00 Kanton 2 godine 2011.-2012.

Postavljanje signalizacije i panela

8.000,00 Kanton 1 godina 2012.

UKUPNO 50.000,00

2 godine 2011. - 2012.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.2.3. III.1.2.3. Biciklističke stazeBiciklističke staze

Jedna od značajnih mogućnosti na planu razvoja turizma u zaštićenom području se osniva na izgradnji i tehničkom opremanju biciklističkih staza kao jedne od vrlo traženih sadržaja za veliki broj rekreativno-sportski orjentiranih turista. S obzirom na opće reljefne specifičnosti terena, područje Spomenika prirode ”Skakavac” pruža izvanredne mogućnosti za izgradnju biciklističkih staza za potrebe rekreacije i sportsko-takmičarskog biciklizma. S tim u vezi neophodno je što prije pokrenuti ovu vrstu aktivnosti kako bi se broj posjetitelja vezanih za ovaj visokoprofitabilni oblik turizma višestruko uvećao što bi značajno doprinijelo samoodrživosti Spomenika prirode ”Skakavac”.Pokazatelj uspješnosti

Dužina biciklističkih staza i zadovoljstvo posjetitelja

Nosilac aktivnosti Kanton SarajevoCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakDokumentacija za izgradnju biciklističkih staza

15.000,00 Kanton 1 godina 2011.

Izgradnja biciklističkih staza 50.000,00 Kanton 1 godina 2011.-2012.

Postavljanje signalizacije 10.000,00 Kanton 1 godina 2012.UKUPNO 75.000,00 2 godine 2011.-

2012.* - Troškovi su dati u KM

III.1.3. Šumarstvo

Značajan dio Spomenika prirode ”Skakavac” se nalazi pod šumama kao šumsko zemljište. Sa aspekta biološke raznolikosti posebno su vrijedne šumske sastojine uključene u nukleus zaštićenog područja. Cilj aktivnosti je da se očuva postojeći diverzitet šumskih ekosistema na ovom području. Izrada šumsko-privredne osnove se treba uraditi po isteku važeće, odnosno 2012. Monitoring stanja šumskih ekosistema je neophodno provoditi svake 3. godine, osim u vanrednim situacijama kao što su intenziviranje štetnih djelovanja štetnika šumskih ekosistema, i u drugim situacijama, prema procjeni Upravitelja.

Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspješnosti

Kvalitet očuvanosti šumskih ekosistema, efikasnost zaštite i upravljanja ovim resursom

Nosilac aktivnosti KJU za zaštićena prirodna područja

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakIzrada šumsko-privredne osnove

50.000,00 Kanton 1 godina 2012.-2014.

Monitoring stanja šumskih ekosistema

30.000,00 Kanton Svake 3 godine

2012.

Izrada ekspertiza o stanju šuma

10.000,00 Kanton 1 godina 2010.

UKUPNO 80.000,00

2010.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.4. Ekopoljoprivreda

Shodno zakonskim odredbama o aktivnostima koje su dozvoljene unutar granica Spomenika prirode ”Skakavac” i odrednicama prostornog plana u dijelu koji se odnosi na namjenu i korištenje površina, unutar treće zone zaštite je na određenim lokacijama dozvoljeno ograničeno bavljenje poljoprivrednom djelatnošću, prije svega, organskom poljoprivrednom proizvodnjom i ekstenzivnim stočarenjem na uravnoteženim osnovama. Zbog ograničenih mogućnosti za proizvodnju, organska (eko)poljoprivreda i stočarstvo će biti ograničeni, pa je nužno da se odrede standardi za kvalitet

118

proizvoda, kako bi hrana proizvedena na takav način dobila višu tržišnu vrijednost. To znači da treba organizirati poljoprivrednike, odrediti standarde za kvalitet i vršiti njihovu permanentnu edukaciju.Također, ekopoljoprivredna proizvodnja se treba razvijati u unutar zone neposrednog kontakta, gdje postoje pozitivne pedogeografske pretpostavke za ovu djelatnost. Svakako da će se sve aktivnosti odvijati prema navedenim kriterijima i uz saradnju sa upravom zaštićenog područja.Cilj akcionog plana je povećanje finansijske samoodrživosti lokalne zajednice i Uprave zaštićenog područja.

Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspješnosti

Količina proizvoda / utjecaj na okoliš

Nosilac aktivnosti Kanton Sarajevo, KJU za zaštićena prirodna područja

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakEkopoljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane

50.000,00 Kanton, IPARD 3 godine 2012.-2015.

Stočarstvo i prerada mlijeka

40.000,00 Kanton, IPARD 3 godine 2012.-2015.

UKUPNO 90.000,00

3 godine 2012. – 2015.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.4.1.III.1.4.1. Ekopoljoprivreda i proizvodnja zdrave hraneEkopoljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane

Programska orijentacija ekopoljoprivredne proizvodnje na području Spomenika prirode ”Skakavac” opredijeljena je veličinom parcela, klimatskim uvjetima, korištenjem prirodnog đubriva, a uključuje sljedeće programe koji predstavljaju samo jedan dio moguće ponude: program sakupljanja i iskorištavanja samoniklih šumskih plodova, puževa i gljiva, program prerade vune i izrada predmeta od vune, program pašnjaka i livada, program proizvodnje i prerade mliječnih proizvoda, program prikupljanja i otkupa ljekobilja, pakovanja i prodaje čajeva, program pčelarstva, proizvodnje meda i ostalih proizvoda i program etnozanatstva.

Cilj ove aktivnosti je uspostavljanje razvoja ekoopoljoprivrede bazirane na proizvodnji zdrave hrane, sabirnog centra, atesta i zaštitnog znaka (atestiranje zemljišta, atestiranje sjemena, atestiranje tehnologije obrade, posebno đubriva, atestiranje plodova, proizvoda, atestiranje ambalaže) te promocija zdrave hrane. Imperativ su ekološki zahtjevi u poljoprivredi.

Pokazatelj uspješnosti

Količina i vrsta poljprivrednih proizvoda / utjecaj na okoliš

Nosilac aktivnosti KJU za zaštićena prirodna područjaCiljana grupa Lokalno stanovništvo

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje

Početak

Određivanje uvjeta za razvoj djelatnosti

8.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2012.

Odredivanje primjernihpodručja

7.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2012.

Razvoj standarda kvalitete 20.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2013.

Priprema edukacijskogprograma

8.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2014.

Edukacija poljoprivrednika 7.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2015.

UKUPNO 50.000,00

3 godine

2012.- 2015.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.4.2.III.1.4.2. Stočarstvo i prerada mlijekaStočarstvo i prerada mlijeka

Stočarstvo na području Spomenika prirode ”Skakavac” se može bazirati na uzgoju krava buša i ovaca, proizvodnji zdrave stočne hrane i zdrave hrane sa farmi. Farma ovaca može biti različite veličine: 30-150 grla, ovisno o porodici, radnoj snazi i veličini posjeda. Troškovi farme su: objekt, matično stado, plaća pastiru, krma za zimu i prijelazni period, veterinarske usluge i osiguranje, a prihodi su: živa jagnjad ili jagnjeće meso, vuna, meso, mlijeko, sir, mliječni proizvodi, koža jagnjadi i odraslih grla, đubrivo, rogovi, papci i sl.

120

Privatne farme veličine 70-150 grla su pokazale da je ovčarstvo izuzetno profitabilna grana poljoprivrede. Proizvodnja zdrave hrane sa strogim atestom i biološki zdrava hrana je višestruko skuplja od standardne. Vuna i proizvodi od vune su također vrijedna sirovina.Farma krava podrazumijeva uzgoj krava sa dnevnom proizvodnjom od 25 l mlijeka. Brojne su prednosti držanja kvalitetnih rasnih goveda, uz kvalitetnu selekciju i obnavljanje. Poseban prihod kvalitetnog govedarstva se dobiva prodajom junica koje se hrane zdravom hranom. Prihodi su: mlijeko, sir, mliječni proizvodi, tov, meso, koža, kosti, papci, rogovi, dlaka, đubrivo, kombiniranje sireva sa ovčijim mlijekom. Brojnost sireva, različitih vrsta, posebni specijaliteti, karakteristični za ovo područje su značajna vrijednost koju treba promovirati.

Cilj aktivnosti je proizvodnja zdravih stočnih proizvoda – mliječni i mesni proizvodi.

Pokazatelj uspješnosti

Količina i vrsta mliječnih proizvoda/uticaj na okoliš

Nosilac aktivnosti KJU za zaštićena prirodna područjaCiljana grupa Lokalno stanovništvo

Aktivnost Troškovi * Izvor Trajanje PočetakOdredivanje uvjeta za razvojstocarstva

8.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2012.

Razvoj standarda kvaliteta 20.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2013.

Priprema edukacijskogprograma

6.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2014.

Edukacija poljoprivrednika 6.000,00 Kanton, IPARD

1 godina 2015.

UKUPNO 40.000,00

3 godine 2012.-2015.

* - Troškovi su dati u KM

III.1.5. Monitoring

Kontinuirano praćenje stanja na području Spomenika prirode ”Skakavac” je ključni instrument za monitoring kvaliteta upravljanja. Rezultati monitoringa će pokazati da li se na efikasan način vrši upravljanje ovim područjem i ukazati na potencijalne prijetnje prirodnim resursima. Rezultati će također omogućiti da se izvrši otklanjanje eventualnih propusta pa čak i promjene u obavljanju određenih aktivnosti ukoliko one predstavljaju opasnost po okoliš. Stoga je neophodno pripremiti program monitoringa, kojim će se definirati ključni pokazatelji i načini praćenja njihovog stanja. Ovo će dugoročno omogućiti očuvanje biološke raznolikoti ovog zaštićenog područja.

Cilj aktivnosti je komponentno praćenje stanja prirodnog diverziteta i kvaliteta upravljanja.Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspješnosti

Stepen očuvanosti biodiverziteta, kvalitet upravljanja

Nosilac aktivnosti Kanton Sarajevo, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo

Aktivnost Troškovi Izvor Trajanje PočetakProgram monitoringa 20.000,00 Kanton 1 godina 2011.Edukacija djelatnika 15.000,00 Kanton 1 godina 2012.Program istraživanja 15.000,00 Kanton 1 godina 2012.Izvođenje monitoringa i istraživanja

100.000,00

Kanton kontinuirano

2012.-2013.

UKUPNO 150.000,00

3 godine 2011.-2013.

III.2. NAČIN I IZVORI FINANSIRANJA SPOMENIKA PRIRODE ”SKAKAVAC”

Za ostvarivanje primarnih ciljeva Plana upravljanja Spomenikom prirode ”Skakavac” - trajne i efikasne zaštite determiniranih prirodnih vrijednosti, neophodno je razviti mjere i aktivnosti kojima bi se osigurala odgovarajuća

122

sredstva koja će omogućiti održivu zaštitu i funkcioniranje zaštićenog područja kao ekološko-ekonomskog i društvenog sistema. Treba imati u vidu da se ovim planom predviđaju aktivnosti koje su kompatibilne sa kategorijom zaštićenog područja.

Kao i svaka institucija, zaštićena područja trebaju finansijsku podlogu za zaposleni personal, gradnju i održavanje infrastrukture te održavanje prirodnih resursa na ekološkim osnovama upravljanja.

Smjernice za dugoročni menadžment preciziraju upute za održivo upravljanje Spomenikom prirode “Skakavac”, čiji su finansijski aspekti razrađeni od strane stručnjaka iz oblasti ekonomije i prirodnih resursa.

III.2.1. Generalni plan razvoja turizma

Fleksibilni plan razvoja turizma na području Spomenika prirode ”Skakavac” obuhvata kratkoročne, srednjoročne i dugoročne aktivnosti. Ove aktivnosti se sastoje od izrade plana upravljanja i opreme sa jasnom identifikacijom turističkih atrakcija koje je potrebno opremiti kao i sa opisom i specifikacijom neophodne opreme.Program razvoja turizma ne identificira samo svu potrebnu infrastrukturu i servise u okviru zaštićenog područja nego uključuje i infrastrukturu izvan ovog područja koja je neophodna za uspješan razvoj turizma. Razvoj turizma je integralni dio sveukupnog finansijskog planiranja, posebno u odnosu na planiranu finansijsku održivost i planirane prihode. Zbog trenutnih društvenih i ekonomskih prilika u Bosni i Hercegovini, podrška nadležnih institucija je ograničena. Prema tome, veoma je bitno da se prihodi generiraju kroz uključivanje privatnog sektora kao i putem traženja finansijera iz različitih drugih izvora. Činjenica da je zaštićeno područje u neposrednoj blizini grada Sarajeva ukazuje na mogućnost masovnog posjećivanja koje se mora "kanalizirati", tj. ograničiti jer je područje zbog svoje osjetljivosti i orografske konfiguracije nepovoljno za oblik masovnog turizma. Prilikom planiranja odmora i razonode potrebno je pravilno i oprezno usmjeriti i urediti rekreativne sadržaje. Proširivanja parkinga, logorišta i staza može nastati veliko opterećenje za

životinjski i biljni svijet. Pogrešno je krajolik ispuniti prekomjernim projektima korištenja.Sva turistička infrastruktura predviđena ovim planom treba biti detaljno razrađena regulacionim planovima što će onemogućiti nekontrolirano gospodarsko iskorištavanje prirodnih resursa. Isto tako, plan bi predvidio uklanjanje nekvalitetne i opasne ilegalne izgradnje, spriječio razvijanje prljavih tehnologija i drugo.

Nekoliko je vidova turizma koji se mogu provoditi na području Spomenika prirode ”Skakavac”:

dnevna rekreacija (izleti, posjete, razgledanje ljepota); višednevna rekreacija (boravak u planinskim kućama i privatnim

seoskim domaćinstvima); sportske aktivnosti (pješačenje, planinarenje, paragliding i

tradicionalni sportovi) zimski turizam (sankanje, hodanje i skijanje); organizacija manifestacija iz domena kulturnog i sportskog života.

U cilju detereminacije dugoročnih finansijskih potreba i planova, neophodno je utvrditi projekciju aktivnosti koje će se odvijati u zaštićenom području, što je detaljno dato u prethodnom tekstu. Sintagma, koja se može koristiti u svrhu razumijevanja ciljeva održivog razvoja zaštićenog područja je «prirodna fabrika». Njene varijable su uposlenici, finansijski resursi i vrijeme. Njeni produkti su opa dobra kao što su čisti zrak, čista voda, svijet divljine, ekoturističke zone itd.

Plan upravljanja daje ne samo strategiju ”fabrike” nego i neophodne alate koji će zainteresovati investitore za njen razvoj i dugoročno upravljanje.U cilju donošenja odgovarajućih odluka, plan upravljanja Spomenika prirode “Skakavac” zahtijeva određene informacije:

1. Uvod: informacije o lokaciji zaštićenog područja, veličini, legalnom statusu i osnovnim ciljevima.2. Ekosistemi i njihove komponente: opis i mape ekosistema, sa posebnim osvrtom na primarne ekosisteme, endemične, ugrožene i migratorne vrste.3. Društveno-ekonomske uvjete: opis i mape važnih puteva, korištenje resursa, društvena organizacija, važni kulturalni aspekti.

124

4. Ugroženost ekoloških cjelina ili vrsta: opis i mape lokacija, tipova i intenziteta antropogenih aktivnosti u zaštićenom području sa naučnim objašnjenjima značaja ugroženosti, što će biti baza prioritetnih akcija za osiguranje resursa.5. Projekcija, ciljevi i strategija: opis budućih uvjeta u zaštićenom području, priroritetne strateške akcije u upravljanju resursima, javnoj upotrebi i administraciji zaštićenog područja. U cilju praćenja progresa trebaju biti definirane mjerljive varijable.6. Faze razvoja: u menadžment planu trebaju biti vremenski definirane prioritetne aktivnosti u prvom petogodišnjem periodu realizacije, koji su značajni za održivo funkcionisanje zaštićenog područja „Skakavac“.7. Organizacija: definiranje uloga i relacija između institucije zadužene za upravljanje zaštićenim područjem i saradničkih i servisnih institucija.8. Budžet: Projekcija godišnjih troškova za sve neophodne aktivnosti u zaštićenom području.

Da bi se postigli zadovoljavajući rezultati, razvoj plana upravljanja zahtijeva sukcesivnu višegodišnju procjenu.Procjena troškova i izvora finansiranja je posebna stavka, sa slijedećim tipovima zadataka: projekcija organizacije, materijala, opreme i vremena za postizanje prioritetnih aktivnosti, monitoring rezultata i prilagođavanje varijabli projiciranim i postojećim mogućnostima.

Cilj plana upravljanja je osiguranje održive baze za konzervaciju infrastrukture u zaštićenom području kroz:

inicijalne akcije za integriranje konzervacijskih mjera u ekonomske i socijalne okvire društvene zajednice

razvoj zadovoljavajućih dugotrajnih finansijskih mehanizama, koji će osigurati kontinuiranu konzervaciju održavanu kroz lokalni menadžment.

Planiranje upravljanja zaštićenim područjem treba vidjeti kao dugoročni proces. Kroz pripremu godišnjih radnih planova, menadžment tim ima mogućnost sagledavanja progresa u strategiji gazdovanja zaštićenim područjem u datim okolnostimaS druge strane, regularna provjera procjene dugoročnog finansijskog plana i finansijskih ciljeva održava menadžment plan dinamičnim i prilagodljivim.

Ključna komponenta cjelokupnog projekta zaštite Spomenika prirode “Skakavac” je priprema godišnjeg finansijskog plana od strane stručnjaka za finansije. Obje komponente plana upravljanja (ekološko-oragnizacijska i finansijska) omogućit će donošenje zadovoljavajućih odluka te korekciju i dodatnu razinu različitih vrsta dobiti vezanih za zaštićeno područje. Treba istaknuti slijedeće: cjelokupan projekt zaštite područja Spomenika prirode ”Skakavac” trenutno se nalazi na prijelazu ka trećoj fazi, koja je ključna za dalji razvoj ovog područja.Prva fazaPrva faza projekta je uspješno završena valorizacijom prirodnih vrijednosti područja i donošenjem zakonskih akata koji se odnose na njegovu zaštitu u predloženoj kategoriji.

Druga fazaDruga faza zaštite područja Skakavac podrazumijeva implementaciju donesenih zakonskih akata. Početne aktivnosti ove faze su fizička instalacija servisa i infrastrukture potrebne za protekciju i upravljanje područjem. Teoretski, ova faza projekta podrazumijeva vremenski period 3-5 godina, ovisno o predviđenim aktivnostima u zaštićenom području. Aktivnosti tokom ove faze obuhvataju zapošljavanje, obučavanje i opremanje personala, razvoj transportnih linija i komunikacijskih veza, postavljanje i nadgledanje granica i gradnju infrastrukture zaštićenog područja. Naravno, neophodno je organizirati konsultacije i stručne studije za obuku personala u oblasti značaja zaštićenih područja, praćenja bioloških i pedoloških pojava, što predstavlja bazu menadžmenta područjem.S obzirom na aktivnosti, druga faza prestavlja dio projekta u kojem su potrebna najveća ulaganja.

Treća fazaTreća faza projekta (dugoročni menadžment) podrazumijeva kontinuirani program konzervacije iniciran u fazi implementacije. Pravilne konzervacijsko-organizacione i finansijske procjene i ulaganja u trećoj fazi projekta trebaju dati očekivane efekte. Naravno, iako u ovoj fazi treba očekivati sticanje dobiti, ona podrazumijeva i vlastite troškove ustanove, održavanja već izgrađene i uvođenja nove infrastrukture podobne za potrebe zaštićenog područja.

III.2.2. Izvori finansiranja

126

Prema Zakonu o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ SpomenikomPrema Zakonu o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode potrebna sredstva za realizaciju Zakona osiguravat će se iz Budžetaprirode potrebna sredstva za realizaciju Zakona osiguravat će se iz Budžeta Kantona Sarajevo, naknada za obavljanje dopuštenih djelatnosti u obuhvatuKantona Sarajevo, naknada za obavljanje dopuštenih djelatnosti u obuhvatu prirode i drugih izvora.prirode i drugih izvora.Upravljanje područjem je povjereno instituciji KANTONALNA JAVNAUpravljanje područjem je povjereno instituciji KANTONALNA JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA.USTANOVA ZA ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA.Osnova za samodrživi razvoj Spomenika prirode ”Skakavac” predstavlja fizičkogeografska i biološka raznolikost područja, sa centralnim motivskim elementom cijelog zaštićenog područja – vodopadom Skakavac. Osim što predstavlja hidro-geomorfološki prirodni fenomen, zona neposredno iznad vodopada predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju za vidikovac jer sa ovog mjesta posjetitelji mogu da uživaju u pogledu na kanjonastu dolinu Peračkog potoka, Crvene stijene i cijelo okolno šire područje. Slične motivske vrijednosti imaju doline ostalih mnogobrojnih potoka koje su obrasle gustom šumom i posjetiteljima predstavljaju mjesta za pravi odmor i rekreaciju. Najveći dio planinskih zaravni i vrhova je također prekriven različitim vrstama šumskih ekosistema, između kojih su obrazovane planinske livade ili pašnjaci, koji tokom vegetativne sezone predstavljaju pravu prirodnu atrakciju. Na ovim livadama se često mogu vidjeti pojedinačni primjerci srna ili drugih vrsta divljači – uglavnom biljojeda. Analogno istaknutoj raznovrsnosti i visokoj brojnosti fizičkogeografskog i biološkog diverziteta mogu se konstatirati i vrlo raznovrsni elementi rekreativno-motivskog tipa. Kao najosnovniji rekreativni element izdvojene su turističke staze formirane praktično u svim dijelovima zaštićenog područja. Dodatni element za sport i rekreaciju su biciklističke staze, koje mogu biti vrlo raznovrsne po stepenu opterećenja i namjene. Na osnovu iznesenih činjenica može se konstatirati da podruje Spomenika prirode ”Skakavac” posjeduje sve neophodne prirodne pretpostavke za koncipiranje osobenog i samoodrživog razvoja: od mikrolokacijskih specifinosti preko izuzetnih pejzaža koji pružaju izvanredne mogunoti za boravak u prirodi, rekreacije (psiho-fizika), edukacije, razvoja ekopoljoprivrede, stoarstva do šumskih ekosistema i prirodnih livada. Međutim, u odnosu na postojeće stanje društvene infrastrukture može se konstatirati da Spomenik prirode ”Skakavac” nema najbolje pretpostavke za ubrzani razvoj. Konkretnije, unutar zaštićenog područja ne postoje opremljeni objekti za prihvat gostiju niti ugostiteljskog niti hotelsko-

smještajnog ranga. Kapaciteti lokalne zajednice su također bez posebnih mogućnosti, bez obzira na neke individualne aktivnosti što se, prije svega, odnosi na lokalnu gastronomsku ponudu. Elektroenergetska i PTT infrastruktura također nije u funkciji što dodatno otežava mogućnosti ozbiljnijeg organiziranja turističke ponude. Cestovna infrastruktura, za razliku od prethodnih, pruža osnovne mogućnosti za individualne ili organizovane turističke posjete, koje, zasad, mogu imati jednodnevni karakter.

Također su, u odnosu na iznesenu situaciju na terenu, vidljiva određena ogranienja u korištenju podruja na postojećoj razini, za koje je potrebno, u najskorije vrijeme, uložiti minimum sredstava, a odnose se na:

raščišćavanje (otpad, posječeno drveće), navlačenje šljunka na postojeće turističke staze, šetnice i staze za pristup vodopadu, postavljanje drvenih ograda i klupa za odmor uz staze i šetnice, rekonstrukcija i proširenje smještajnih kapaciteta planinarskog doma na Bukoviku i njegovu potpunu opskrbu pitkom vodom, postavljanje dodatnih infotabli i signalizacije za posjetitelje, ulaganje u objekt vodopada u smislu izgradnje rasvjete kako za vodopad tako i za pristupnu stazu za obilježavanje pravaca kretanja, montaža nekoliko WC-a uz staze i šetnice.

Za realizaciju ciljeva i zadataka definiranih u Planu upravljanja koji se odnose i na zaštitu i očuvanje postojećeg prirodnog diverziteta tako i na održivi razvoj lokalne zajednice i ostvarivanja dobrobiti za širu društvenu zajednicu neophodno je da zaštićeno područje ”funkcionira” tokom cijele godine. Ovakav koncept razvoja zahtijeva maksimalno angažiranje svih subjekata u provođenju plana – od upravljača preko vladinih nadležnih institucija i organa do lokalne zajednice.

Zbog ograničenih aktivnosti unutar zaštićenog područja koje su utvrđene zakonom, s jedne strane, a u cilju ispunjavanja zahtjeva samoreproduktivne cjeline, odnosno ekonomske samoodrživosti, s druge strane, razvoj područja Spomenika prirode ”Skakavac” se mora promatrati, u prvom redu, u odnosu na

128

tranzicijsku zonu i neposredno kontaktno područje - mikrookruženje. Ovakav pristup razvoju uvažava sve osobenosti zaštićenog područja, unosi razvojne elemente u dozvoljenom opsegu, a ujedno razvija okolno područje, omogućava zajednički koordiniran razvoj i omogućava zapošljavanje lokanog stanovništva koje je nosilac razvojnih projekata.

Na osnovu istaknutih konstatacija i odredbi zakona, u zaštićenom području i kontaktnim zonama mogu se obavljati nekoliko različitih privrednih djelatnosti.EkopoljoprivredaEkopoljoprivreda: sa zdravom hranom, sabirnim centrom, atestom i zaštitnim znakom (atestiranje zemljišta, atestiranje sjemena, atestiranje tehnologije obrade, posebno đubriva, atestiranje plodova, proizvoda, atestiranje ambalaže) – promocija zdrave hrane. Ekološki zahtjevi su imperativ u poljoprivredi. StočarstvoStočarstvo: farme ovaca, krava buša, konja, krznašica, pasa, farma tipa zooparka, proizvodnja zdrave stočne hrane, zdrava hrana iz farmi.Farme krznašicaFarme krznašica: su zanimljive radi izuzetno kvalitetnih osobina krzna ovih životinja. Mogućnosti uzgoja na farmama višestruko su povećali potrošnju ovog materijala. Vrijednost krzna ocjenjuje se trajnošću. Ističe se mogućnost paralelnog uzgoja polarne lisice i nutrije. Lisica se hrani mesom nutrije tako da je krug potpun, pošto nutrija jede svu zeljastu hranu, povrće, voće i travu. Krzna obje vrste su vrlo kvalitetna i cijenjena, te odgajivači u farmama ostvaruju izuzetnu dobit. Prednost ovog uzgoja je što se farmer može baviti i drugim dodatnim poslom.KunićiKunići se prvenstveno gaje radi mesa, punog proteina i bez masti: u svijetu se meso kunića koristi u bolnicama, za ishranu djece, rekonvalescenata i sl. Izvanrednog je ukusa, lahko svarljivo i bogato potrebnim sastojcima. I krzno kunića, iako slabije od ostalih, ipak se dobro prodaje.Farma konjaFarma konja, npr., ergela plemenitog bosanskog brdskog konja (autohtona rasa). Veličina farme od pastuha, četiri kobile i sa ždrebadima čini ozbiljnu dopunsku djelatnost od preko deset grla. Farma se lahko izdržava od prodaje karata za razgledanje grla, kompleksa ergele i osmišljenog programa. Koristi su slijedeće: svaki strani turista će posjetiti jednu ili više farmi konja, platiti kartu za posjetu te visoku cijenu za jahanje.Programska orijentacija ekopoljoprivredne proizvodnje opredijeljena je veličinom zemljišta, klimatskim uvjetima, nadmorskom visinom, korištenjem prirodnog đubriva, a uključuje sljedeće programe koji predstavljaju samo jedan dio moguće ponude:

program sakupljanja i iskorištavanja samoniklih šumskih plodova, puževa i gljiva; program iskorištavanja zemljišnog potencijala; program proizvodnje baziran na drvenim otpadcima i četini; program prerade vune i izrada predmeta od vune; program pašnjaka i livada; program proizvodnje aromatičnih pića; program proizvodnje i prerade mliječnih proizvoda; program prikupljanja i otkupa ljekobilja, pakovanja i prodaje čajeva; program pčelarstva, meda i ostalih proizvoda; program etnozanatstva.

EkoturizamEkoturizam: podrazumijeva uvećanje ekonomskih, ekoloških i društvenih koristi baziranih na razvoju ekopoljoprivrednih turističkih farmi (apartmanskog tipa), lovačkih kuća uz farme pasa, ekoturističkih kuća sa posebnom ishranom, seoskih tradicionalnih kuća, specijaliziranih malih objekata za smještaj sa malim opsegom utjecaja na okolinu, organiziranja posjeti predanih ljubitelja prirode, posmatrača ptica, pripremi i edukaciji posjetilaca itd. Ovakav turizam dobija sasvim nove okvire, prije svega interes za autohtonim prostorima i doživljajima.

Realizacija navedenih djelatnosti i aktivnosti je predviđena u trećoj zaštitnoj zoni, koja posjeduje sve potrebne prostorne kapacitete. Najvažniji infrastrukturni sadržaj predstavlja izgradnja ambijentalno uklopljenog turističko-rekreacionog centra (čiji je prostorni obuhvat definiran prostornim planom ovog zaštićenog područja) sa nizom sadržaja turističke ponude:

smještajne kapacitete, centar za proučavanje, inovacije, promociju i propagandu zdrave hrane, edukativni centar za izučavanje flore i faune, školu u prirodi, infocentar, prodavnicu (knjige o zaštiti čovjekove okoline, organskom uzgoju biljaka i životinja, izrađene predmete karakteristične za ovo područje, ...),

130

prodavnicu proizvoda zdrave hrane sa zaštitnim znakom Spomenika prirode ”Skakavac”, parking za bicikle od primjerenih materijala, ambijentalno uklopljenih, autoparking za posjetioce, park biljaka karakterističnih za ovaj pejzaž, sa nazivima, izrada herbara sa biljkama karakterističnim za ovo područje, trim-staze.

Pored navedenih sadržaja untar tranzicijske zone ali i neposrednog kontaktnog područja moguća je realizacija:

izgradnja kampa, programa ekopoljoprivrede, ekstenzivnog pašarenja, razvoja kućnih radinosti, stambenih objekata za domicilno stanovništvo (svako domaćinstvo: jedan do dva programa), sportskih sadržaja, zimskih sportskih i rekreativnih sadržaja i sl.

Navedena ekonomska valorizacija područja Spomenika prirode ”Skakavac” pruža čitav niz koristi upravljaču jer, osim podržavanja zahtjeva za finansiranje iz tradicionalnih budžetskih sredstava, upućuje i ukazuje na dodatne izvore finansiranja. Ekonomska analiza ukazuje i na prijetnje zaštićenoj zoni, ali i na načine ubiranja koristi od beneficija koje zaštićeno područje ima i pruža drugima. Na taj način valorizacija osigurava korisne informacije za upravljača i donosioca odluka o finansiranju u vezi sa zaštićenom zonom.U izboru dodatnih izvora finansiranja, upravljači moraju voditi računa o atraktivnosti projekata, njihovoj uključenosti u zaštićenu zonu, komplementarnosti, kompetitivnosti itd. Tako ekonomska valorizacija zaštićenog područja može osigurati ekonomske razloge zbog kojih vlada i drugi investitori trebaju investirati privatni kapital u ova područja. Zaštićena zona nudi čitav niz programa, projekata, proizvoda i usluga za vrlo raznovrsne investitore. Privlačeći investicije, naravno, pod određenim uvjetima, nudeći lokalnom stanovništvu investiranje, prodaju njihovih proizvoda i usluga i upravljanje, upravljači zaštićene zone istovremeno jačaju zaštitu, bidiverzitet i održivost prirodnih resursa.

Dakle, ekonomska valorizacija, s jedne strane, nudi mogućnosti za programe, projekte, prodaju proizvoda i usluga, i s druge strane, jača zaštitu i dugoročnu održivost zaštićene zone.

Na osnovu svih iznesenih pokazatelja izvori finansiranja Spomenika prirodeizvori finansiranja Spomenika prirode ”Skakavac””Skakavac” mogu se struktuirati na nekoliko različitih načina.

1. Prihodi iz budžeta

Osnovni način finansiranja za primarno funkcioniranje područja Spomenika prirode ”Skakavac” su izdvajanja iz budžeta Kantona Sarajevo. Implementaciju izdvojenih sredstava (tabela 6.) realizira Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoliša – Sektor za okoliš, koji planskom dinamikom vrši transfer sredstava upravljačkoj instituciji - preduzeću ”KJU za zaštićena prirodna područja”. Dotirana sredstva se odnose na potrebe plaćanja uposlenika, održavanje i nabavku tehničkih sredstava i osnovne djelatnosti za održavanje primarnih funkcija zaštićenog područja. Budžetska sredstva su također usmjerena na realizaciju projekata kojima se unapređuje primarna zaštitna funkcija za najvrednije prirodne elemente i infrastrukturni sadržaji kojima se povećavaju kapaciteti za prihvat posjetilaca. Kanton Sarajevo, Općine: Stari Grad, Centar, Ilijaš i Vogošća, a sobzirom na regionalni značaj ovog područja, i iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i države Bosne i Hercegovine;Tabela 6. Prijegled prosječnih godišnjih izdvajanja iz budžeta Kantona

Sarajevo za održavanje osnovnih funkcija Spomenika prirode ”Skakavac” za 2010.godinu

R.b. Budžetska stavka Bruto iznos (KM)1 Plate uposlenika 138.359,00

Direktor x 1/3 Stručni rukovodilac x 1/3 Stručni saradnik x 1/3 Pravnik x 1/3 Ekonomista x 1/3

10.399,907.999,90

21.600,007.200,007.200,00

Referent x 1/3 4.999,20 Nadzornici x 4 60.384,00

132

Naknade za topli obrok 14.076,00 Trokovi prijevoza 4.500,00

2 Materijalni i režijski troškovi 18.820,00 Režijski troškovi 14.000,00 Električna energija 800,00 PTT troškovi 8.500,00 Komunalne usluge 4.700,00 Materijalni troškovi 4.820,00 Kancelarijski materijal 600,00 Nabavka i održavanje računarske opreme 500,00 Osiguranje lica I sredstava 720,00 Reprezentacija 1.500,00 Stručna usavršavanja 1.500,00

3 Povremeno i privremeno angažovana radna snaga 4.500,004 Troškovi rada, održavanja i registracije vozila 8.500,00

Troškovi goriva i maziva 2.000,00 Tehnički prijegled i registracija vozila 3.500,00 Troškovi održavanja vozila i nabavke dijelova 3.000,00

5 Zaštita šuma 3.060,00Ukupno: 173.239,00

Na osnovu pokazatelja iz tabele se vidi i struktura utroška budžetskih sredstava na bazi čega se može ocijeniti recentna politika finansijskog upravljanja zaštićenim područjem. Rezultati od nekoliko godina unazad pokazuju da je proces samostalnog i adaptibilnog upravljanja počeo zaživljavati i da su već stečena velika iskustva u održavanju područja funkcionalnim i primjenjivim za osnovne namjene.Značajnija sredstva se trebaju ostvariti potpunim stavljanjem zaštićenog područja „Skakavac“ u njegovu osnovnu funkciju – sportsko-rekreativne i ekoturističke posjete i održivo iskorištavanje postojećih resursa.

2. Prihodi od osnovne djelatnosti

Uobičajeno je da se za ulaz u zaštićeno područje plaća pristupnina odnosno ulaznice kao i naplata kroz druge oblike ponude. Prema grubim procjenama, samo po ovom osnovu može se osigurati godišnji bruto prihod od oko 100.000 KM. Naime, u 2005. godini, Kanton Sarajevo je posjetilo 110.000 turista, a Federaciju Bosne i Hercegovine 250.000. Atraktivnost ovog prostora, uz planiranu ponudu raznovrsnih sadržaja, može privući najmanje 30.000 turista

godišnje (25 % turista Kantona Sarajevo i 9 % turista iz Federacije Bosne i Hercegovine i kantona u blizini). Ukoliko se kallkuliše po cijeni ulaznica od 3 KM, to je samo po ovom osnovu minimalno oko 90.000 KM godišnje. Potrebno je napomenuti i značaj đačke populacije, odnosno organiziranje škole u prirodi, kada se zna da na području Kantona Sarajevo ima oko 40.000 učenika osnovnoškolskog uzrasta;Na osnovu detaljnije analize mogu se odrediti polazne osnove za ostvarivanje ekonomske dobiti na bazi razvoja ekoturizma:

Ulaznice (ulaznica bi se plaćala na ulazu u zaštićeno područje i to različito za različite «kategorije» građana, ne bi uključivala sportske aktivnosti ni ugostiteljske usluge); Parking (privatni automobili i autobusi, dnevna cijena); Propagandni materijal (brošure, vodiči po poučnoj stazi, mape, plakati, razglednice, bedževi, kape, marame, šolje, sve s logom zaštićenog područja, publikacije iz područja očuvanja prirodnih vrijednosti); Ugostiteljstvo ; smještaj, vanpansionska ponuda; Seminari, radionice, eko-kampovi ; Sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova; Sportske aktivnosti (angažirati stručne suradnike koji će osmislili realizaciju, odrediti potrebe itd.); Kućna radinost (izrada i prodaja nekih tradicionalnih alata, glinenog posuđa, veza i dr. rukotvorina, domaćeg sira itd. Na završetku doline (kod Perca) moguće je napraviti manji mlin koji bi se pokretao vodom iz potoka); Šumarstvo (prema planu gospodarenja šumama odrediti sječu i prodaju) Travnjaci (pokošena trava može se slagati u stogove što doprinosti ambijentalnim vrijednostima, a onda se može i prodavati); Sponzoriranje (npr. određena firma je pokrovitelj jedne djelatnosti i njen se logo postavlja na odgovarajuća mjesta npr. poučne staze); Institucija uspomene ili spomena (npr. klupa ili česma u spomen na neku dragu osobu, sadnja drveća itd.).

Na osnovu postojeće opće ekonomske situacije u Kantonu sarajevo, Bosni i Hercegovini kao i regiji, uz korištenje iskustava iz sličnih područja, mogu se

134

odrediti jedinične cijene za glavne aktivnosti upravljača iz segmenta osnovne djelatnosti – ekoturizma.

Tabela 7. Jedinični prihodi od osnovne djelatnosti Aktivnost Jedinica mjere Cijena (KM)Prodaja ulaznica 1 kom 3Parking 1 auto 5 1 autobus 15Suveniri Majice 1 kom 10Kape 1 kom 5Edukaciono-propagandni materijal DVD o zaštićenom području 1 kom 5Razglednice 1 set (10 kom) 5Posteri 1 kom 10Brošure 1 kom 5Ugostiteljske usluge Topli i hladni napitci 1 kom 1,5Prodaja hrane Sendviči 1 kom 3Proizvodi organske poljoprivrede Mlijeko 1 l 2Sir 1 kg 10Meso 1kg 20

Med 1 kg 15Rekreativni i ekocentar Edukacija / škola u prirodi 1 osoba / PP 25Iznajmljivanje bicikla 1 sat 5Ulaznice za ekobus 1 kom 5

Planirano je da se uspostavljanjem efikasne kontrole ulaska u zaštićeno područje i organiziranim pružanjem navedenih usluga na ovaj način ostvare značajna finansijska sredstva koja bi služila u svrhe daljeg razvoja zaštićenog područja sa sljedećih aspekata:

136

unapređenje zaštite fizičkogeografskog i biološkog diverziteta realizacijom planiranih jednogodišnjih akcionih planova koji se odnose na ovu oblast;poboljšanje postojeće infrastrukture kroz aktivnosti sanacije istih i izgradnju novih neophodnih infrastrukturnih sadržaja kojima bi se unaprijedila turistička ponuda i kapaciteti prihvata; iniciranje i unapređenje saradnje sa lokalnim stanovništvom kako bi se zaštićeno područje stavilo u funkciju održivog razvoja za lokalnu zajednicu; iniciranje srednjoročnih i dugoročnih planskih aktivnosti kojima bi se kontinuirano povećavala funkcija samoodrživosti zaštićenog područja, sa ciljem uspostavljanja povoljnijeg finansijskog balansa na relaciji: dotacije / donacije – samoodrživo finansiranje, u korist samofinansiranja;uspostava saradnje sa drugim zaštićenim područjima i srodnim institucijama na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, sa ciljem razmjene iskustava u upravljanju i uspostavi saradnje na razini sufinansiranja / finansiranja zajedničkih projekata; priprema aktivnosti koja se odnosi na kupovinu privatnog zemljišta unutar prostornog obuhvata zaštićenog područja; iniciranje srednjoročnih i dugoročnih planova mogućeg proširenja prostornog obuhvata zaštićenog područja.

3. Prihodi od poreza

Ovaj izvor podrazumjeva ostvarivanje prihoda od onih koji imaju koristi od zaštićene zone - procent od poreza na vikendice u kontaktnoj zoni i ostalih korisnika prostora (lokaciona renta, blizina atraktivnog područja, korištenje njegove infra i suprastrukture, prirodnih vrijednosti)

4. Privatni kapital

Ovaj oblik prihoda podrazumijeva uključivanje privatnih poduzetnika u realizaciji određenih projekata, kakvi su izgradnja ugostiteljskih ili turističko-smještajnih kapacitet, ekokampova i sl.

5. Dodatni izvori

Potencijalno realan izvor finansiranja pojedinih aktivnosti koje se odvijaju u zaštićenom području i njegovoj okolini, koji se zasada još uvijek praktično ne koristi, su međunarodni fondovi, a prije svih, fondovi za finansiranje zaštite prirode i održivog razvoja Evropske unije. U narednom periodu, na razini godišnjih akcionih planova neophodno je razmotriti uvjete za pristup navedenim fondovima i pokušati da se, putem prijave projekata, dobiju određena novčana ili materijalno-tehnička sredstva ili dio sredstava za njihovu realizaciju.Jednogodišnji akcioni plan aktivnosti na području Spomenika prirode “Skakavac”treba biti napravljen na realnim osnovama, što uključuje:

gradnju ”brvnare” kao informativni ”centar za posjetioce” zaštićenog područja gdje bi se mogle dobiti informacije, propagandni materijal itd.; rješavanje deponiranja otpada (npr. postavljenje kontejnera na određenim punktovima i rješavanje odvoza); izgradnju vidikovca prema vodopadu Skakavac; početak projekta monitoringa bioraznolikosti šuma ili voda; opremanje materijalima potrebnim za edukativnu djelatnost; poduzimanje mjere za protupožarnu zaštitu; uređenje i označavanje staza (definirati one kojima je dopušten biciklizam); uređenje manjeg piknik-područja u tranzicijskoj zoni; izgradnju manjeg ugostiteljskog objekta; organizaciju radionica na temu zaštićenog područja (uključivanje lokalnog stanovništva); izradu promotivnog materijala (u suradnji s Turističkom zajednicom grada);

Osnovni dugoročni planovi uključuju sljedeće aktivnosti: izgradnju potrebnih objekata za smještaj i ugostiteljsku djelatnost

(tipa planinarskog doma); razvijanje ”zahtjevnijih” sportskih aktivnosti (npr. paragliding,

skijanje, sportski biciklizam); razvoj kućne radinosti.

Pored navedenih međunarodnih fondova finansiranje Spomenika prirode “Skakavac” moguće je djelimično ostvariti i po osnovu donatorskih sredstva i povoljnih kredita. Danas postoji čitav niz dodatnih izvora finansiranja od

138

međunarodnih udruženja i programa koji podržavaju ekološke projekte i zaštitu okoliša. Takvi su npr: Program za životnu sredinu Ujedinjenih naroda – Regionalna kancelarija za Evropu, Sektor za bidiverzitet (UNEP - ROE), Udruženje ekološkog turizma za Evropu (ETE), Centar zemalja Centralne i Istočne Evrope za unapređenje biodiverziteta (CEEWEB). Primjera radi navodimo da je Evropska unija osigurala fond bespovratnih sredstava za podršku razvoja turizmu u Bosni i Hercegovini u visini od 600.000 eura u okviru CARDS 2002/EU RED programa za podršku regionalnom razvoju Bosne i Hercegovine. Sredstva su namijenjena za razvoj i jačanje sektora turizma te promociju kulturnog i prirodnog naslijeđa.

III.2.3. Potencijalne beneficije od turizma

Turizam u zaštićenom području može kreirati i dobit i troškove. Ovi efekti vrlo često stupaju u složene interakcije. U nadležnosti je planera da maksimiziraju koristi uz minimiziranje troškova. Zaštićeno područje Skakavac je primarno uspostavljeno radi očuvanja ekoloških procesa i biološke raznolikosti ovog područja. «Zaštićena područja prirode prvenstveno su namijenjena prirodi. Čovjek tu dolazi na drugo mjesto i ponaša se tako da biljku i životinju ne ometa u njenom životnom prostoru» (Schmalz, 1976). Turisti posjećuju ovo područje da bi shvatili i cijenili vrijednosti zbog kojih je ovo područje proglašeno zaštićenim područjem IUCN kategorija III - spomenik prirode, kao i radi sticanja lične dobiti.

Tabela 8. Potencijalne beneficije od turizma u zaštićenom područjuDjelatnost BeneficijePoboljšanje ekonomskih mogućnosti

Zapošljavanje lokalnog stanovništa, Povećanje prihoda, Stimulacija novih turističkih aktivnosti i diverzifikacija lokalne ekonomije, Podsticanje lokalne proizvodnje, Osvajanje novih tržišta, Poboljšanje životnog standarda, Generisanje dobiti kroz poreze, Usavršavanje uposlenika, Porast finansiranja zaštićenog područja i lokalne zajednice

Zaštita prirodnog i kulturnog nasljeđa

Zaštita ekoloških procesa, Konzervacija biološke raznolikosti (uključujući gene, vrste i ekosisteme), Zaštita, konzervacija i vrijednovanje kulturnog naslijeđa, Kreiranje ekonomskih vrijednosti i zaštita resursa koje nemaju vrijednosti za lokalnu populaciju ili predstavljaju trošak a ne dobit, Širenje konzervacijskih vrijednosti putem edukacije, Pomoć u komuniciranju i tumačenju vrijednosti prirodnog nasljeđa posjetiocima i stanovništu, te izgradnja nove generacije odgovornih potrošača, Podrška istraživanjima i razvoju podesnih ekoloških i menadžerskih sistema koji imaju utjecaj na turizam, kao i na ponašanje posjetilaca; Poboljšanje kvaliteta smještaja, transporta i komunikacija; Pomoć u ratvoju mehanizama za samofinansiranje operacija u zaštićenom podru ju

140

Poboljšanje kvaliteta života

Promoviranje estetskih, duhovnih i drugih vrijednosti; Podrška ekološkom obrazovanju posjetilaca i lokalnog stanovništva; Uspostava atraktivnih lokacija, za stanovništvo i posjetioce, koje mogu podržavati kompatibilne aktivnosti, od pješačenja do industrije osnovane na prirodnim proizvodima; Podsticanje razvoja kulture, zanatstva i umjetnosti; Porast razine obrazovanja kod lokalnog stanovništva; Podstiče stanovništvo da više cijeni vrijednosti svoga prirodnog i kulturnog naslijeđa.

Planiranje i razvoj turizma ima cilj da iskoristi interes koji ispoljavaju turisti kako bi: poboljšali ekonomske beneficije, zaštitili prirodno i kulturno naslijeđe, i poboljšali kvalitet života. Turističke aktivnosti u zaštićenom području mogu doprinijeti zaštiti kroz finansijki doprinos, poboljšano upravljanje, podizanje ekološke svijesti i obrazovanje, te prema tome mogu poslužiti i kao alat za konzervaciju. Ovo je moguće samo onda kada je nivo, tip i način upravljanja turizmom u skladu sa kapacitetom prihvata zaštićenog područja. Turizam može dati značajan doprinos u zaštiti osjetljivih zona.

Isto tako, potrebno je obratiti pažnju na sljedeće savremene trendove koji imaju utjecaj na planiranje turizma u zaštićenom području:

Značaj kvaliteta usluga : Turisti zahtijevaju rekreacijske mogućnosti kao i prateće usluge visoke kvalitete. Porast interesa za ekoturizam nameće potrebu i za posebnim smještajem i rekreacijskim objektima, što se fokusira na kvalitet. Izazov za upravu zaštićenog područja predstavlja potreba za pružanjem kvalitetnih usluga posjetiocima, odnosno osiguranje kvalitetnih usluga, programa koji pružaju kvalitetne usluge, kao i monitoring programe. Napredak u informacionim tehnologijama : Veliki broj ljudi danas ima pristup velikom broju informacija o zaštićenim područjima i mogućnostima za putovanje putem interneta i drugih komunikacijskih tehnologija. Budući da slike na web stranicama na interentu mogu detaljnije upoznati i privući potencijalne posjetioce, uprava i turističke agencije moraju biti upoznati sa mogućnostima koje im nude napredne

tehnolgije kako bi na najbolji način prezentirali vrijednosti zaštićenog područja Skakavac. Ove tehnologije omogućavaju da posjetioci budu detaljno informisani o svemu, od načina upravljanja do mogućnosti za rekreaciju.

Smjernice za kreiranje ekonomske dobiti su:Porast broja posjetilaca : Povećanje posjete je rizično kada finansijski troškovi i ekološki utjecaj nadmašuju beneficije Porast dužine boravka : Produženje dužine boravka pruža više mogućnosti za prodaju lokalnih proizvoda i usluga;Porast potrošnje po posjetiocu : Ponuda lokalnih proizvoda koji su direktno ili indirektno dostupni posjetiocima;Pružanje usluga vodiča ili drugih usluga : Budući da većina turističkih aktivnosti u zaštićenom području zahtijeva informacije, postoje također i dobre mogućnosti i za usluge vodiča;Organizacija manifestacija : izložbe i festivali zasnovani na lokalnim prirodnim i kulturnim vrijednostima mogu povećati ekonomsku dobit;

Turizam u zaštićenom području može imati veliki broj interesnih grupa. Grupe koje imaju direktan interes i na koje u velikoj mjeri ima utjecaj politika upravljanja uključuju:

Planeri i uprava zaštićenog područja,Volonteri,Posjetioci,Uposlenici,Lokalna zajednica,Zemljoposjednici ( u i oko zaštićenog područja),Stanovnici ( u i oko zaštićenog područja),Zainteresirani za eksploataciju resursa,Vladina ministarstva,Privatni sektor,Nevladine organizacije,Organizacije za ekonomski razvoj,Turističke agencije,Obrazovne institucije,Istraživačke institucije,

Od svih navednih grupa, sljedeće četiri su od posebnog značaja za upravljanje turizmom u zaštićenom području:

142

1. društvo, uključujući lokalnu zajednicu, 2. uprava zaštićenog područja, 3. turističke agencije, 4. posjetioci.

Svaka grupa vidi određene aspekte razvoja turizma na području spomeniku prirode Skakavac iz svoje perspektive (tabela 9)

Tabela 9. Viđenja turizma u zaštićenom područjuGRUPE MOTIVACIJA

Društvo i lokalna zajednica

Redistribucija prihoda Pružanje šanse za lokalne poslovne ljude da zarade na

lokalnim resursimaPorast mogućnosti za zaposlenjeDoprinos poboljšanju kvalitete življenjaPomoć u razvoju zajednicePromocija konzervacije prirodnog i kulturnog nasljeđaPružanje mogućnosti za obrazovanjeKreiranje zaposlnja i prihodaPromocija uvažavanja konzervacije i nasljeđa

Lokalna zajednica posebno

Osiguravanje dodatnih prihodaIzvor zaposlenjaPovećava poštovanje lokalne tradicije, kulturnih

vrijednosti i lokalne sredinePristup boljim uslugama

Uprava/eksperti u zaštićenom području

Promocija konzervacijeRaszvoj uvažavanja nasljeđaGenerisanje dobitiKreiranje uposlenja i prihodaUčenje na iskustvima drugihRazvijanje saradnje sa lokalnom zajednicomRazvoj dugoročne uravnotežene ekonomske aktivnostiUpravljanja iskorištavanjem rasursaOsnaživanje istraživanjaKreiranje pozitivnih iskustava

Turističke agencije

Pozitivno poslovanjeOdgovr na potrebe tržišta u BiHIdentifikacija ciljanog tržištaRazvoj ciljanog tržištaIskorištavanje prednosti tržištaRazvoj proizvoda za ciljano tržišteSnabdijevanje tržišta sa uslugamaPodrška posjetiocima i pomoć u shvatanju resursa

Turisti

Poboljšava lična iskustva (učenje o prirodi)Zadovoljavanje ličnih potrebaZdravstvene koristiUčešće u lokalnim iskustvimaDruženje sa ljudima koji imaju sličan interesReafirmacija kulturnih vrijednostiPromocija konzervacije prirode.

Zaštićena područja pružaju mogućnost svakom posjetiocu da osjeti karakteristike prirode bosansko-hercegovačkih krajolika. Isto tako, ona se mogu koristiti u edukacijske svrhe, u okvirima zaštite prirode. Potrebno je razviti ”obavezu” informiranja i obrazovanja javnosti jer i političari i građani i djeca koji su bolje upoznati sa pitanjima zaštite prirode imaju više razumijevanja i spremnosti da učine nešto za njihovo rješavanje.

Tumačenje prirode, odnosno, informiranje iz oblasti zaštite prirode podrazumijeva:

Pobuđivanje razumijevanja za zdravu i slojevitu prirodu (i uz osobno odricanje),

Produbljivanje postojećih znanja o ekološkim odnosima, Upoznavanje s teškoćama u praktičnoj zaštiti prirode, Poticanje na djelovanje.

Nakon identifikacije ciljanih skupina, posebnu pažnju treba posvetiti osmišljavanju odgovarajućih sadržaja prikladnih za različite starosne strukture te za posjetioce s posebnim potrebama. Edukativne sadžaje prezentira kadar koji je prethodno prošao "trening" na za to predviđenim seminarima.

Objekti, oprema i materijali potrebni za upoznavanje prirode u zaštićenim područjima:

144

a) informiranje ”na terenu”:oznake granica i markacije, znakovi koji označavaju prirodne fenomene ili obilježja, natkriveni informativni panoi, poučne staze

b) centri za posjetioce:omogućuju informiranje, raspolažu povremenim i stalnim izložbenim sadržajem i prostorom za predavanja

c) stručna vođenja:dnevna, ona koja su namjenjena grupama, organizovana planinarenja, predavanja

d) štampani materijal:prospekti, publikacije za prodaju, posteri, razglednice, bedževi i dr.

e) slajdovi, video, multimedija f) materijal za učenje i oprema:

praktikumi, instruktivni paketi, pribor za eksperimentiranje i terenski radg) prostori za edukaciju:

manja područja unutar zaštićenog podrućja namjenjena za terenski radh) informacijske i edukacijske usluge:

diustribuiraju se van zaštićenog područja npr. prospekti, informacije za javnost, članci, ulomci u publikacijama, web sajt, sudjelovanje u izložbama i sajmovima

III.3. TROŠKOVI REALIZACIJE PLANA UPRAVLJANJA SPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

Osnovni način finansiranja za realizaciju Plana upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”su izdvajanja iz budžeta Kantona Sarajevo. Implementaciju izdvojenih sredstava realizira Kantonalno ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoliša – Sektor za okoliš, koji planskom dinamikom vrši transfer sredstava upravljačkoj instituciji ”KJU za zaštićena prirodna područja” d.o.o. Sarajevo. Dotirana sredstva se odnose na potrebe plaćanja uposlenika, održavanje i nabavku tehničkih sredstava i osnovne djelatnosti za održavanje primarnih funkcija zaštićenog područja.

Budžetska sredstva su također usmjerena na realizaciju projekata kojima se unapređuje primarna zaštitna funkcija za najvrednije prirodne elemente i infrastrukturni sadržaji kojima se povećavaju kapaciteti za prihvat

posjetilaca (tabela 10.). Dio ovih sredstava neophodno je da se obezbijede iz drugih izvora finansiranja kroz nominiranje različitih projekata koji se odnose na unapređenje zaštite prirodnog naslijeđa i tehničku opremljenost.

Struktura troškova koji se odnose na tekuću fazu projekta su precizirane u tabeli 11. Ona uključuje nekoliko različitih stavki, koje je neophodno finansirati kako bi zaštićeno područje u početnoj fazi razvoja moglo obavljati svoju osnovnu funkciju.

Napomena: smjernice za menadžment plan su tretirale neophodne vrste troškova za uspješno planiranje. U smjernicama nisu nikakve vrste dobiti koje se očekuju u petogodišnjem periodu. Finansijska razrada menadžment plana mora biti zasebno razrađena u zavisonosti od stvarne realizacije projektovanih akcija.

Tabela 10. Definiranje vrsta troškova za Spomenik prirode “Skakavac”VRSTA TROŠKOVA DEFINICIJATroškovi uposlenika radne jedinice

Bruto plata, prekovremeni rad, doprinosi, troškovi prijevoza, bolovanja, itd.

Obuka

Kursevi za nadzornike i patrolne radnike zaštićenog područja i zaposleni personal. Troškovi uključuju registraciju, putovanja, hranu i smještaj, edukacioni materijal. Upoznavanje sa strukturom ekosistema u svakoj zoni zaštićenog područja. Praćenje pojave invazivnih vrsta. Obuka vodića.Kurseve također treba organizovati za volontere i učenike, te je i ovdje neophodno pretpostaviti troškove obuke.

OpremaRadio oprema, električni generatori, mehanički alat, materijali za izgradnju infrastrukture, oprema zaštićenog područja sitnim i krupnim inventarom (kante za smeće, znakovi, klupe, itd.), protivpožarna oprema, oprema za prvu pomoć

TransportUspostava transportnih linija do zaštićenog područja odgovarajućim sredstvima, nabavka transportnih sredstava za razvoj aktivnosti unutar zaštićenog područja.

146

IzgradnjaIzgradnja novih objekata, što uključuje zgrade, puteve, mostove, ograde, kapije, česme sa pitkom vodom; označavanje granica, označavanje biciklističkih i zračnih staza.Izgradnja ulazne stanice za registraciju posjetilaca.

Terensko održavanje Održavanje transporta, gorivo, održavanje infrastrukture, patrolna oprema.

Specijalne studijeEkološki, društveo-ekonomski i kulturalni periodični i dugoročni monitoring. Može uključivati troškove naučne opreme, prevoza, naučnog personala, itd.

Administrativni troškovi

PTT troškovi, štampanje, uredska oprema, bankarski troškovi, dozvole i licence.

Profesionalni servisi Troškovi tehničkog i naučnog sa troškovima putovanjaEkoturistički propagandni materijal

Izrada i štampa kvalitetnih vodića za zaštićeno područje, javno oglašavanje i propaganda.

Kontrola iskorištavanja šumskih i poljoprivrednih resursa

Periodični i dugoročni monitoring nad šumskim resursima i poljoprivrednim zemljištem. Uključuje troškove stručnog konsultovanja.

Procjena troškova (prema datim definicijama) za petogodišnji period je navedena u tabeli 11. Kalkulacija je urađena na bazi godišnjeg porasta izdvajanja budžetskih sredstava Kantona Sarajevo od 5 %. Porast dotiranih sredstava spočetka i kraja perioda iznosi 103.893,00 KM.

Tabela 11. Prijegled rasta budžetskih sredstava za period 2010. - 2020.

R.b.

BUDŽETSKA STAVKA 2010 2011 2012 2013 2014 2015

1.

Plate uposlenika

138359,0

145277,0

152540,8

160167,8

166574,6

173237,5

2.

Materijalni i režijski troškovi

18820,0

19761,0

20749,1

21786,5

22658,0

23564,3

3.

Povremeno i privremeno angažovana rad.snaga

4500,0

4725,0

4961,3

5209,3

5417,7

5634,4

4.

Troškovi rada, održavanja i registracije vozila

8500,0

8925,0

9371,3

9839,8

10233,4

10642,7

5.

Zaštita šuma

3060,0

3213,0

3373,7

3542,3

3684,0

3831,4

Ukupno:

173239,0

181901,0

190996,0

200545,8

208567,6

216910,3

R.b. BUDŽETSKA STAVKA1. Plate uposlenika2. Materijalni i režijski troškovi3. Povremeno i privremeno angažovana rad.snaga4. Troškovi rada, održavanja i registracije vozila5. Zaštita šuma

Ukupno:2016 2017 2018 2019 2020180167,0

185572,0

191139,2

194962,0 198861,2

24506,9

25242,1

25999,3

26519,3 27049,7

5859,8

6035,6

6216,6

6341,0 6467,8

11068,5

11400,5

11742,5

11977,4 12216,9

3984,6

4104,2

4227,3

4311,9 4398,1

225586,7

232354,4

239325,0

244111,5 248993,7

III.4. INSTITUCIONALNA STRUKTURA I NOSITELJ AKTIVNOSTI U UPRAVLJANJU SPOMENIKOM PRIRODE “SKAKAVAC”

Prema Zakonu o proglašenju šireg područja vodopada „Skakavac“ Spomenikom prirode posebo odjeljenje "Spomenik prirode Skakavac" Javne ustanove KJU za prirodna područja nadležna je za upravljanje što podrazumijeva zaštitu, očuvanje i promoviranje zaštićenog područja koje obavlja putem poticanja i organiziranja znanstveno istraživačkog rada, organiziranja posjeta, prihvata i prijevoza posjetilaca, ugostiteljsko-turističke djelatnosti i monitoringa prirodnih vrijednosti.

Realizaciju Plana upravljanja Spomenika prirode “Skakavac” provodi „KJU za zaštićena prirodna područja“ koja upravljačke aktivnosti bazira na sljedećim principima:

Radni tim: uključuje široki spektar stručnjaka iz oblasti zaštite okoliša (ekologija, šumarstvo, biologija, geografija, poljoprivreda itd), ekonomskog razvoja i društvenih pitanja;Članovi tima: mogu biti stalni ili privremeno odnosno povremeno angažirani;Članovi tima: moraju imati razvijene sposobnosti za saradnju, pregovaranje, rješavanje potencijalnih konflikata i komunikaciju;Članovi tima: moraju imati naglašene sposobnosti za rad u oblasti rekreacije i rada sa turističkim sektorom;Članovi tima: moraju imati naglašene poslovne sposobnosti, posebno u oblasti finansijskog menadžmenta i traženju izvora finansiranja;Tim mora uključivati i terensko osoblje (nadzornici, šumari i kontakt osobe);Članovi tima: moraju posjedovati odgovarajuću razinu tehničke kompetencije u oblastima informativnih tehnologija, prezentacija i sl.;Tim mora: dobijati podršku kroz programe treninga prvenstveno u multidisciplinarnim vještinama (npr., ekolog sa poznavanjem značaja učešća lokalne zajednice ili nadzornik sa dobrim komunikacijskim vještinama, administrator sa poslovnim vještinama i sl.).

Međutim, s obzirom da u prvoj fazi neće biti moguće osigurati sve neophodne humane resurse potrebno je razmotriti i slijedeće pristupe kao načine poboljšanja kapaciteta malog tima. Ovdje spada, prije svega, traženje volontera za terenski rad (npr., nadzornici) za što treba biti odgovoran jedan član tima. Također je potrebno razviti saradnju sa lokalnim ili međunarodnim

nevladinim organizacijama koje nude dugoročnu ekspertizu zaštićenim područjima.

Na osnovu iznesenih ciljeva i zadataka kao i opštih karakteristika područja Spomenika prirode “Skakavac” moguće je definirati osnovne smjernice za uspješno i funkcionalno upravljanje, koje, prije svih, uključuju sljedeće:

Odgovarajuće ovlasti menadžmenta za vršenje aktivnosti, koje su usko povezano sa zakonskom osnovom;Osiguravanje adekvatnih humanih i finansijskih resursa; Kontinuirano informiranje o uvjetima u okolišu kao i društvenim i ekonomskim uvjetima;Davanje podrške kantonalne vlade i nadležnih ministarstava: ovo je potrebno kako bi se osigurali potrebni fondovi (djelomice ili u cijelosti) kao i da bi se osiguralo da sve nadležne institucije imaju obavezu da imaju u vidu značaj ovog zaštićenog područja u svojim planovima i aktivnostima;Sposobnost izgradnje partnerskih odnosa sa općinskim i kantonalnim nadležnim institucijama; u većini zaštićenih područja koja pripadaju kategoriji V postoji podjela odgovornosti između općinskih (npr., u servisima kao što su lokalni putevi, izgradnja objekata itd.) i kantonalnih organa vlasti (npr., zaštita okoliša), tako da nadležno upravljačko tijelo mora istovremeno sarađivati sa njima;Sposobnost rada sa svim interesnim grupama: što je viša razina istinskog uključenja svih interesnih grupa, to je veća vjerovatnoća da će ovo zaštićeno područje uživati podršku lokalne zajednice;Podršku kredibilnih konsultativnih institucija: potrebno je razviti formalne i neformalne načine za konsultacije sa lokalnom zajednicom i drugim interesnim grupama; vijeće za konzervaciju ili slično tijelo je jedan od načina da se uključi široki spektar potrebnih predstavnika različitih interesnih grupa u konsultativni proces; Pristup pouzdanim naučnim i tehničkim savjetima, koji mogu osigurati tim kao formalno ili neformalno ekspertno savjetodavno tijelo, npr., putem veza sa univerzitetima i / ili na druge načine.

KJU za zaštićena prirodna područja koje administrira Spomenikom prirode “Skakavac” treba u najskorijem periodu realizira određene aktivnosti kako bi ovo područje moglo da počne ostvarivati svoju funkciju, odnosno da:

raspišu natječaj o idejnom rješenju suvenira zaštičenog područja Skakavac,

izrade štampani i elektronski promotivni materijal, omoguće stručni trening uposlenika u suradnji s ekspertnom

institucijom, odaberu odgovornu i kompetentnu osobu koja će predstavljati interese

zaštićenog područja vezano za stručnu i naučnu saradnju sa svim zainteresiranim subjektima.

Uposlenici zaštićenog područja trebaju kroz svoje metode rada dati dobar primjer kako se treba ponašati u prirodnom okruženju. Sve njihove vidljive aktivnosti kao što su održavanje različitih struktura i organizacija upravljanja otpadom trebaju predstavljati dobar primjer o tome kako se i posjetioci trebaju ponašiti. Uprava zaštićenog područja Skakavac treba ostvariti dobru suradnju sa lokalnom zajednicom poduzetnicima i predstavnicima medija kroz sastanke i organizirane posjete zaštićenom području.

O razvoju područja podnosi se godišnji izvještajgodišnji izvještaj nadležnoj instituciji, koji kasnije može biti vrijedan izvor informacija o nekadašnjem stanju zaštićenog područja. Isto tako, ovakav izvještaj sadržavao bi informacije o održavanju biotopa, o nedopuštenim radnjama tj. uništavanju, o stanju biodiverziteta, promjenama pravnog položaja, broju posjetilaca i stručnih vođenja, financijama i prihedlozima o budićem usmjeravanju razvoja tog područja.

III.4.1. Organizaciona shema upravljanja Spomenikom prirode “Skakavac”

Na osnovu iznesenih smjernica za uspostavu i kvalitativni sastav upravljačke institucije i Zakona o proglašenju šireg područja vodopada Skakavac Spomenikom prirode, a objavljenog u Službenim novinama Kantona Sarajevo, broj 11/10, od 7.maja 2010. godine Sarajevo, upravljanje zaštićenim područjem, u skladu sa planom upravljanja i drugim propisima, povjerana je “Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja” Sarajevo.

U daljnjoj organizacionoj shemi uređena je organizacijska struktura za Spomenik prirode „Skakavac“, prema stavkama definiranim u osnovnim smjernicama za finansiranje zaštićenog područja, posebno u dijelu koji se odnosi na finansiranje iz budžeta Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Shodno navedenom, organizaciona shema KJU za zaštićena prirodna područja je predstavljena na grafikonu broj 9.

Stručni rukovodilac za zaštićena područjaStručni saradnik za promociju i marketing

Tehnički sekretar

Odjeljenje za pravne, ekonomske i opšte poslove

Odjeljenje za a upravljanje Spomenikom prirode

“Skakavac”

Odjeljenje za upravljanje Zaštićenim pejzažem

“Bijambare”

Odjeljenje za upravljanje Spomenikom prirode

“Vrelo Bosne”

1. Stručni saradnik za zaštitu prirode 12. Stručni saradnik za komunikaciju sa lokalnim stanovništvom i posjetiocima 13. Nadzornik 44. Kvalifikovani radnik 1

1. Stručni saradnik za zaštitu prirode i komunikaciju sa lokalnim stanovništvom i posjetiocima 12. Nadzornik 23. Domar 44. Kontrolor ulaska u prostor 15. Turistički vodič 1

1.Rukovodilac Odjeljenja 12. Stručni saradnik za pravne poslove 13. Stručni saradnik za ekonomske poslove 14. Administrativni radnik 1

1. Stručni saradnik za zaštitu prirode i komunikaciju sa lokalnim stanovništvom i posjetiocima 12. Nadzornik 4

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja

Direktor

III.4.2. Organizacija GIS baze podataka područja Spomenika prirode ”Skakavac”

Efikasno upravljanje Spomenikom prirode ”Skakavac” u velikoj mjeri ovisi o kvalitetu uspostavljene baze podataka koja se odnosi na sve segmente plana. Da bi se postigla zadovoljavajuća razina upravljanja potrebno je Uspostaviti GIS bazu podataka o:

komponentnom stanju svih elemenata prirodnog diverziteta, društvenoj infrastrukturi, ekonomskim aspektima razvoja turizma i ekoturizma, elementima ekopoljoprivredne proizvodnje, lokalnoj zajednici i svim drugim parametrima koji su važni za samoodrživi razvoj zaštićenog područja.

Na osnovu ažuriranih podataka neophodno je jednom godišnje praviti određene kratke stručne ekspertize i informacije za sve navedene setove podataka koje će se koristiti za izradu izvještaja o stanju zaštićenog područja, što će biti značajna podrška uspješnoj implementaciji Plana upravljanja i predstavljati osnovu za monitoring i reviziju.

Sve navedene ekspertize i informacije koje se odnose na navedenu bazu podataka trebaju biti arhivirane u elektronskoj formi. One moraju biti uvijek dostupne na određenu vrste zahtjeva (s tim da se može naplatiti samo usluga vezana za ispunjavanje traženog zahtjeva), te ažurirane u regularnim intervalima. Također je potrebno učiniti ove informacije dostupnim bona fide istraživačima, univerzitetima itd. za dalje analize koje su u društvenom interesu i kao inicijativu da i oni podijele rezultate svojih istraživanja sa drugima.U slučaju društveno-ekonomskih podataka je, međutim, potrebno ponekad dobiti prethodnu saglasnost interesnih grupa za distribuciju određenih podataka.

Upotreba efikasnog sistema upravljanja zaštićenim područjem uz upotrebu GIS modela zahtijeva široki spektar različitih podataka. Baza podataka i serija tematskih karata koje dopunjuju i / ili ilustriraju osnovne informacije o ovom zaštićenom području treba da uključuju:

Fizičkogeografski diverzitet:digitalni topografski model terena istraživanog područja izrađen na osnovu Topografskih karata krupnog mjerila (1:10.000; 1:5.000), digitalni visokorezolutni model reljefa terena terena u 2D i 3D sceni,digitalni model geološko-geotektonske osnove terena u 2D i 3D sceni, digitalni model geomorfološke osnove terena u 2D i 3D sceni,digitalni model nagiba terena u 2D i 3Dsceni, digitalni model ekspozicija terena u 2D i 3Dsceni, digitalni model osjenčenosti terena u 2D i 3D sceni,digitalni model klimatološke osnove terena u 2D i 3D sceni:- karte izohela (ekstremnih mjeseci i godišnja),- izotermne karte (ekstremnih mjeseci i godišnja),- izohijetne karte (ekstremnih mjeseci i godišnja),- karte izohigri (ekstremnih mjeseci i godišnja),- karte izonefa (ekstremnih mjeseci i godišnja),- karte smjera i brzine vjetra,

- kartu klimatskih tipova (prema W.Köppen-ovoj klasifikaciji).digitalni model riječne mreže u 2D i 3D sceni,digitalni model pedološke osnove terena u 2D i 3D sceni,digitalni model poljoprivredno zemljište u 2D i 3D sceni.

Biološki diverzitet:digitalni model vegetacijske osnove terena (staništa) u 2D i 3D sceni,digitalni model faunističke osnove terena u 2D i 3D sceni,digitalni model realne šumske vegetacije u 2D i 3D sceni,digitalni model potencijalne šumske vegetacije u 2D i 3D sceni,digitalni model šume i šumska zemljišta u 2D i 3D sceni,digitalni model turističkih atraktivnosti (turistička karta) u 2D i 3D sceni.

Društvena infrastruktura:digitalni model urbanogeografske osnove terena u 2D i 3D sceni,digitalni model saobraćajnogeografske osnove terena u 2D i 3D sceni,digitalni model elektroenergetske infrastrukture u 2D sceni,digitalni model PTT infrastrukture u 2D sceni,digitalni model komunalne infrastrukture u 2D sceni,uzdužni profili za: glavne turističke staze i glavne biciklističke staze,digitalni model površina za rekreaciju sa pratećim elementima u 2D i 3D sceni,digitalni model administrativnih objekata: planinarski domovi, ugostiteljski objekti, hotelsko-smještajni objekti i sl. u 2D i 3D sceni,digitalni model upotrebe zemljišta (land use) – sintetski prikaz u 2D i 3D sceni.

Ovo su osnovni tematski setovi podataka na osnovu kojih je moguće pratiti određene promjene u prostoru sa različitih aspekata kao i vršiti određene projekcije razvoja budućih stanja i s tim u vezi donositi ispravne odluke o budućim aktivnostima zaštićenog područja. Za svaki set tematskih slojeva neophodno je izgraditi adekvatnu bazu podataka koja će sadržavati veći broj različitih atributa, na osnovu kojih će se moći praviti određene tematske analize.