Upload
others
View
9
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
IZVJEŠTAJ
O ISPITIVANJU STAVOVA NASTAVNIKA U OKVIRU PROJEKTA VIJEĆA EUROPE
„INSTRUMENTI ZA IMPLEMENTACIJU OKVIRA KOMPETENCIJA ZA DEMOKRATSKU KULTURU“
KOORDINATOR PROJEKTA: AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
VODITELJ ISTRAŽIVANJA: MATIJA BATUR, MAG. PAED., ISTRAŽIVAČ
SVIBANJ, 2017.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
1
NAKLADNIK
Agencija za odgoj i obrazovanje
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKA
Jadranka Žarković-Pečenković, prof.
UREDNICA
Nevenka Lončarić Jelačić, prof.
AUTOR
mr.sc. Matija Batur
E- izdanje
Agencija za odgoj i obrazovanje
© 2017. Agencija za odgoj i obrazovanje
ISBN 978-953-7290-42-9
Sva prava pridržana. Niti jedan dio ove publikacije ne smije se prevesti, reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, elektronički (CD-Rom, Internet, itd.) ili mehanički, uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo koji sustav za pohranu ili povrat podataka, bez prethodnog odobrenja u pisanom obliku od Agencije za odgoj i obrazovanje.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
2
Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................................... 4
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................... 5
2.1. NACRT ISTRAŽIVANJA ................................................................................................................... 5
2.3. UZORAK UČITELJA I NASTAVNIKA ................................................................................................. 5
2.2. ONLINE UPITNIK ZA UČITELJE I NASTAVNIKE ............................................................................... 5
2.4. OBRADA PODATAKA ..................................................................................................................... 5
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................... 6
3.1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA UZORKA ............................................................................................. 6
3.2. O PROGRAMU MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA
I OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE ................................................................................ 8
3.3. NASTAVA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA .................................................................. 21
3.4. STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA ................................................................................... 24
4. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 29
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
3
Popis grafičkih prikaza
Slika 1 Nastavnici prema spolu (%) .......................................................................................................... 6
Slika 2 Profil nastavnika (%) ..................................................................................................................... 6
Slika 3 Nastavnici prema predmetnome području (%) ............................................................................ 7
Slika 4 Radni staž nastavnika (%) ............................................................................................................. 7
Slika 5 Kako nastavnici izvode nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja s obzirom na profil
nastavnika? (%)........................................................................................................................................ 8
Slika 6 Na koji način nastavnici provode Program (broj odgovora) ........................................................ 9
Slika 7 Razlozi zbog kojih nastavnici ne izvode Program (broj odgovora) ............................................... 9
Slika 8 Upoznatost nastavnika s elementima Programa (aritmetička sredina) ..................................... 10
Slika 9 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina) ................................. 11
Slika 10 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina) ...... 11
Slika 11 Zadovoljstvo aspektima Programa (aritmetička sredina) ........................................................ 12
Slika 12 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina) ............................. 13
Slika 13 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina) ..... 13
Slika 14 Procjena razumijevanja tema i koncepata prema dimenzijama Programa s obzirom na
predmetno područje (aritmetička sredina) ........................................................................................... 15
Slika 15 Usporedba procjene razumijevanja tema i koncepata i procjene pripremljenosti za izvođenje
nastave prema dimenzijama Programa (aritmetička sredina) .............................................................. 16
Slika 16 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina) ......................... 17
Slika 17 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina) 18
Slika 18 Stav nastavnika o Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj i
interdisciplinarnoj temi (aritmetička sredina) ....................................................................................... 18
Slika 19 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom
na profil (aritmetička sredina) ............................................................................................................... 19
Slika 20 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom
na predmetno područje (aritmetička sredina) ...................................................................................... 19
Slika 21 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na profil
nastavnika (aritmetička sredina) ........................................................................................................... 20
Slika 22 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na
predmetno područje (aritmetička sredina) ........................................................................................... 20
Slika 23 Korištenje metoda u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine
(aritmetička sredina) ............................................................................................................................. 21
Slika 24 Usporedba korištenja izvora za nastavnike i učenike u posljednje tri godine (aritmetička
sredina) .................................................................................................................................................. 22
Slika 25 Načini vrednovanja postignuća učenika u posljednje tri godine (broj odgovora) ................... 23
Slika 26 Sudjelovanje na stručnim skupovima u području Građanskoga odgoja i obrazovanja u
posljednje tri godine s obzirom na profil nastavnika (%) ...................................................................... 25
Slika 27 Najbolji oblici usavršavanja za izvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja (broj odgovora)
............................................................................................................................................................... 26
Slika 28 Teme usavršavanja koje bi nastavnicima najviše pomogle za izvođenje GOO-a (broj odgovora)
............................................................................................................................................................... 27
Slika 29 Učestalost načina podrške izvođenju nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u posljednje
tri godine (aritmetička sredina) ............................................................................................................. 28
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
4
1. UVOD
„Formalno obrazovanje je izuzetno važan alat koji se može koristiti za rješavanje [demokratskih]
izazova. Odgovarajuće obrazovne ulazne informacije i prakse mogu povećati demokratsku
angažiranost, umanjiti netrpeljivost i predrasude (...) Međutim, da bi se [taj cilj] ostvario, obrazovni
radnici moraju jasno razumjeti demokratske kompetencije na koje nastavni plan i program treba biti
usmjeren.“1
Ovim izvještajem prikazani su rezultati anketnoga istraživanja stavova učitelja i nastavnika (u
daljnjem tekstu: nastavnici) na uzorku osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. U središtu
interesa istraživanja je Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i
obrazovanja za osnovne i srednje škole (u daljnjem tekstu: Program), a cilj istraživanja usmjeren je na
korištenje rezultata za unapređenje Programa te sustava stručnoga usavršavanja za izvođenje
nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u okviru
projekta Vijeća Europe „Instrumenti za implementaciju Okvira kompetencija za demokratsku kulturu“
čiji je nositelj za Republiku Hrvatsku Agencija za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija).
Odlukom o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i
obrazovanja za osnovne i srednje škole2 „Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se na način obvezne
međupredmetne provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju građanske
kompetencije učenika. Pri tome se polazi od činjenice da su svi predmeti izravno povezani s općim
pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jamči svakom djetetu, u svakome
od njih se traži razvoj određenih vještina i vrijednosti koje više ili manje pridonose ostvarivanju
Građanskog odgoja i obrazovanja“.3
Imenice korištene u ovom izvještaju, primjerice učitelj ili nastavnik,
podrazumijevaju rodnu razliku i odnose se jednako na osobe muškoga i ženskoga
spola.
1 Vijeće Europe (2016) Kompetencije za kulturu demokracije. CoE Publishing, Strasbourg:
https://rm.coe.int/16806ccc0a
2 NN 104/2014
3 Izvod iz Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne
i srednje škole, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta:
http://www.azoo.hr/images/goo/Program_medjupredmetni-interdisciplinarni_sadrzaji.pdf
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
5
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
2.1. NACRT ISTRAŽIVANJA
Tema ovoga istraživanja je izvođenje nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim
školama, a njegov predmet je provedba Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja
Građanskoga odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u cilju njegova unapređenja i
unapređenja sustava stručnoga usavršavanja nastavnika.
Opći cilj istraživanja je ispitati stavove nastavnika o provedbi nastave Građanskoga odgoja i
obrazovanja prema Programu, a specifični ciljevi su ispitati stavove nastavnika o Programu, o
percepciji kompetentnosti nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja te
unaprijediti programe i stručno usavršavanje nastavnika u području Građanskoga odgoja i
obrazovanja koje osigurava Agencija za odgoj i obrazovanje.
U istraživanju je korištena kvantitativna analiza odgovora ispitanika te transverzalni pristup koji
podrazumijeva istraživanje stavova i stanja u određenom trenutku.
2.3. UZORAK UČITELJA I NASTAVNIKA
Anketno istraživanje stavova nastavnika provodilo se na prigodnome uzorku koji je odabrala Agencija
za odgoj i obrazovanje i kojega je inicijalno činilo 50 osnovnih i 50 srednjih škola. Pri izradi uzorka
vodilo se računa o uključivanju škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske.
Slijedom slabijega odaziva nastavnika, inicijalni uzorak je proširen na veći broj škola putem kontakata
sa zainteresiranim voditeljima Županijskih stručnih vijeća koji su proslijedili anketni upitnik i onim
školama koje nisu bile u inicijalnome uzorku.
Ukupan broj nastavnika koji su ispunili anketni upitnik jest 881.
2.2. ONLINE UPITNIK ZA UČITELJE I NASTAVNIKE
Podaci su prikupljeni on-line upitnikom tijekom travnja 2017. godine. Upitnik je bio anoniman i
sadržavao je ukupno 27 pitanja. Inicijalno je diseminiran ravnateljima putem e-mail adresa na 100
škola koji su zamoljeni da upitnik proslijede svim nastavnicima njihove škole. Ispunjavanje upitnika
trajali je od 10 do 15 minuta. Upitnik je bio dostupan za ispunjavanje od 7. do 26. travnja 2017.
godine.
2.4. OBRADA PODATAKA
Obrada podataka i statistička analiza u ovome istraživanju izrađena je pomoću statističkoga paketa
SPSS 22.0.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
6
osnovna škola -
razredna nastava; 26,60%
osnovna škola -
predmetna
nastava; 33,10%
srednja škola -
gimnazija;
16,60%
srednja škola -
strukovna ili
mješovita škola; 23,70%
Profil nastavnika (%)
Slika 2 Profil nastavnika (%)
ženski; 83,90%
muški; 16,10%
Nastavnici prema spolu (%)
Slika 1 Nastavnici prema spolu (%)
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
3.1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA UZORKA
U prvome dijelu on-line upitnika, nastavnici su
odgovarali na set pitanja usmjerenih na
prikupljanje određenih demografskih i ostalih
obilježja nastavnika poput njihova spola, radnoga
staža i predmeta koje predaju.
Od ukupno 881 nastavnika koji su ispunili upitnik,
velika većina je ženskoga spola (83,9 %), dok je
nastavnika muškoga spola svega 16,1 % (Slika 1.)
Nadalje, jedna od glavnih varijabli korištenih za
daljnju obradu podataka je tip škole, odnosno
razina obrazovanja za koju nastavnik izvodi
nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja (u
grafikonima: GOO). Nastavnici su podijeljeni u
skupine prema razini obrazovanja u kojoj predaju,
odnosno predaju li u osnovnoj ili srednjoj školi.
Nastavnici osnovnih škola dijele se na nastavnike
razredne (od 1. do 4. razreda) i predmetne nastave
(od 5. do 8. razreda). Nastavnici srednjih škola
podijeljeni su prema tipu srednje škole u kojoj
izvode nastavu te se dijele na gimnazije i
strukovne ili mješovite škole prema programima
koje izvode. Za potrebe prikaza rezultata, ova
podjelu nastavnika prema navedenim
skupinama naziva se profil nastavnika.
Stoga, prema profilu nastavnika prikazanoga na
Slici 2., nastavnika razredne nastave je 26,6 %,
nastavnika predmetne nastave 33,1 %,
srednjoškolskih nastavnika koji rade u
gimnazijama je 16,6 %, a nastavnika strukovnih
škola 83,9 %.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
7
Slika 3 Nastavnici prema predmetnome području (%)
11,00%
22,10%
27,40%
28,30%
11,20%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
3 ili manje godina
od 4 do 10 godina
od 11 do 20 godina
od 21 do 30 godina
31 ili više godina
Radni staž nastavnika (%)
Slika 4 Radni staž nastavnika (%)
razredna nastava; 25,40%
jezična skupina; 22,40%
prirodoslovno-
tehnička skupina; 20,30%
društveno-
humanistička
skupina; 22,10%
strukovna
skupina; 9,80%
Nastavnici prema području predmeta (%)
Druga varijabla koja je značajna za daljnji prikaz
rezultata je predmet za koji nastavnici izvode
nastavu. Ako nastavnici predaju više od jednoga
predmeta, zamoljeni su da odaberu onaj u kojemu
imaju najveću satnicu tijekom školske godine
2016./2017. Ponuđeni odgovori obuhvaćali su sve
predmete prisutne u osnovnim i srednjim školama,
za predmete razredne nastave ponuđena je opcija
razredna nastava, a za strukovne predmete opcija
strukovni predmeti. S obzirom na neujednačenost
broja nastavnika prema različitim predmetima ili
skupinama predmeta, pojedini predmeti su
grupirani u predmetna područja. Jezičnu skupinu
predmeta sačinjavaju nastavnici Hrvatskoga jezika
i stranih jezika. Prirodoslovno-tehničku skupinu
sačinjavaju Matematika, Tehnička kultura, Kemija,
Priroda i Biologija, Fizika i Informatika. Razredna
nastava i strukovni predmeti sačinjavaju svaki
vlastite kategorije, dok društveno-humanistička
skupina obuhvaća najviše predmeta (Etika, Logika,
Filozofija, Likovna kultura i umjetnost, Glazbena
kultura i umjetnost, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija, Vjeronauk, Povijest, Geografija te
Tjelesna i zdravstvena kultura).
Na Slici 3. prikazan je postotak nastavnika prema pojedinim skupinama. Najviše je nastavnika
razredne nastave kojih je 25,4 % što odgovara i podjeli nastavnika prema profilu. Razliku od 1,2 %
čine nastavnici stranih jezika koji predaju u razrednoj nastavi. Strukovna skupina predmeta
zastupljena je u najmanjoj mjeri s 9,8 % što je i razumljivo s obzirom da se oni izvode isključivo u
srednjim strukovnim školama.
Nastavnici su odgovarali i na
pitanje koje se odnosilo na
njihov radni staž u nastavi.
Radni staž nastavnika,
prikazan na Slici 4., pokazuje
da je najviše nastavnika koji
imaju od 21 do 30 godina,
odnosno 11 do 20 godina
staža. Međutim, ako
uzmemo u obzir da prve
dvije kategorije zajedno čine
raspon do 10 godina staža,
zapravo je najviše nastavnika
koji imaju do 10 godina
staža, njih ukupno 33,10 %.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
8
3.2. O PROGRAMU MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA
GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE
U ovome poglavlju prikazani su rezultati odgovora na pitanja koje se odnose na stavove nastavnika o
Programu, pojedinim njegovim aspektima ili provedbenim mogućnostima.
S obzirom da je u središtu interesa istraživanja Program, nastavnici su pitani kako izvode nastavu
Građanskoga odgoja i obrazovanja na što su mogli odgovoriti odabirom jednoga od četiri unaprijed
ponuđena odgovora. Ukupno, nastavnici u najvećoj mjeri izvode nastavu Građanskoga odgoja i
obrazovanja u skladu s Programom, a na Slici 5. prikazana je usporedba načina izvođenja Programa
prema profilu nastavnika. Nastavu u skladu s Programom u najvećoj mjeri izvode nastavnici razredne
nastave, a u najmanjoj mjeri nastavnici gimnazija. Na prikazu je vidljivo kako broj nastavnika koji
uopće ne provode nastavu prema Programu se povećava kako se povećava i razina obrazovanja za
koju izvode nastavu. Od ispitanih nastavnika razredne nastave, svi izvode nastavu prema Programu, a
tek 6,4 % manje nego je propisano Programom. Također, prema profilu nastavnika, u razrednoj
nastavni najviše je onih koji nastavu izvode i više nego je predviđeno Programom.
U srednjoj školi povećava se broj nastavnika koji uopće ne izvode ili izvode nastavu u manjoj mjeri
nego što propisuje Program. Najviše nastavnika koji uopće ne izvode nastavu prema Programu je
među nastavnicima iz gimnazija.
Slika 5 Kako nastavnici izvode nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja s obzirom na profil nastavnika? (%)
Nastavnici koji su odgovorili potvrdno da izvode nastavu prema Programu su pitani da pojasne na koji
način izvode nastavu, dok su nastavnici koji su se izjasnili da uopće ne provode nastavu prema
Programu pitani koji su razlozi njihova neizvođenja. U ovom pitanjima, moguće je bilo odabrati više
odgovora.
69,70%
67,50%
49,70%
62,40%
23,90%
19,50%
17,65%
14,75%
6,40%
11,30%
21,75%
14,80%
0,00%
1,70%
10,90%
8,05%
0% 100%
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita škola
Kako nastavnici izvode nastavu GOO-a s obzirom na profil nastavnika? (%)
da, u skladu s planom utvrđenim u Programu da, i više nego je predviđeno Programom
da, ali manje nego je predviđeno Programom ne izvodim nastavu prema Programu
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
9
Na Slici 6. prikazan je broj odabranih ponuđenih odgovora. Izuzev odgovora integriram ga u sve
predmete razredne nastave koji je bio namijenjen nastavnicima razredne nastave, za ostale
nastavnike ponuđeni su različiti načini integracije: u vlastiti predmet, u kurikulum škole i
izvanučioničke aktivnosti te u suradnji sa svim djelatnicima škole integrira se zajednički, što implicira
vremensko i sadržajno planiranje unutar skupina predmeta ili među predmetima. Najviše nastavnika
je odabralo da integrira Program u vlastiti predmet, a nešto manje od pola odabralo je i da ga
integrira i u kurikulum škole, odnosno u izvanučioničke aktivnosti.
Slika 6 Na koji način nastavnici provode Program (broj odgovora)
Na Slici 7. prikazan je broj nastavnika koji su odabrali pojedini razlog zbog kojih nastavnici ne izvode
Program. Kao najvažniji razlozi neizvođenja odabrani su procjena vlastite nekompetentnosti
korištenja predloženih metoda (25) te nedostatak vremena (19). Zanimljivo, 7 nastavnika se izjasnilo
da uopće ne zna što je Program i da ga niti ne zanima, dok se 11 nastavnika ne slaže s temama
Programa.
Slika 7 Razlozi zbog kojih nastavnici ne izvode Program (broj odgovora)
223
555
359
287
0 100 200 300 400 500 600 700
integriram ga u sve predmete razredne nastave
integriram ga u svoj predmet
integriram ga u kurikulum škole i izvanučioničke aktivnosti
integriram ga u suradnji sa svim nastavnicima i stručnom službom škole
Na koji način nastavnici provode Program (broj odgovora)
11
19
25
9
7
0 100 200 300 400 500 600 700
ne slažem se s predloženim temama programa
nemam vremena za integriranje tema
ne osjećam se kompetentno u korištenju preporučenih metoda interaktivnoga učenja i
poučavanja
nemam s kime u školi stručno raspraviti o tome
ne znam što je to i ne zanima me
Razlozi zbog kojih nastavnici ne izvode Program (broj odgovora)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
10
Nadalje, nastavnici su procjenjivali vlastitu upoznatost s pojedinim elementima Programa, odnosno
Programom u cijelosti. Nastavnici su procjenjivali upoznatost korištenjem peterostupanjske ljestvice
na kojoj je 1 označavalo nimalo, a 5 u potpunosti.
Na Slici 8. prikazane su aritmetičke sredine odgovara svih nastavnika koji su ispunili upitnik. Opća
upoznatost nastavnika s Programom u cijelosti te s pojedinim elementima Programa nalazi se između
trećega i četvrtoga stupnja ljestvice prema čemu je moguće zaključiti da su nastavnici u određenoj
mjeri upoznati s Programom s obzirom da su sve vrijednosti bliže četvrtomu stupnju. Nastavnici su u
najmanjoj mjeri upoznati s predloženim nastavnim metodama (M=3.51, SD=1,070), a u najvećoj mjeri
s temama Programa (M=3,74, SD=1,058).
Slika 8 Upoznatost nastavnika s elementima Programa (aritmetička sredina)
U cilju zornijega prikaza upoznatosti nastavnika s Programom i njegovim elementima prema ostalim
obilježjima nastavnika izrađen je indeks upoznatosti nastavnika na temelju procjene upoznatosti
prema svim naprijed prikazanim elementima.
Na Slici 9. prikazane su aritmetičke sredine indeksa upoznatosti nastavnika prema profilu. Na temelju
aritmetičkih sredina zaključujemo da su nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri upoznati s
Programom i svim njegovim elementima s obzirom da je aritmetička sredina njihova indeksa nešto
manja od vrijednosti četiri (M=3,94, SD=0,947). Na grafičkom prikazu vidljiv je trend pada upoznatosti
kako raste razina obrazovanja za koju nastavnik izvodi nastavu, tako su, na primjer, srednjoškolski
nastavnici osrednje upoznati s Programom. U prosjeku, nastavnici strukovnih ili mješovitih škola
(M=3,33, SD=1,103) i gimnazija (M=3,31, SD=1,077) su u najmanjoj mjeri upoznati s Programom i
njegovim elementima.
Također, analiza varijance pokazala je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika
prema profilu s obzirom na indeks upoznatosti (F=17,006, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se
po upoznatosti značajno razlikuju od nastavnika gimnazija i strukovnih i mješovitih škola, a nastavnici
predmetne nastave se značajno razlikuju od skupine nastavnika strukovnih ili mješovitih škola.
3,59
3,68
3,51
3,74
3,63
1 2 3 4 5
programom u cijelosti
ciljevima i zadaćama programa
predloženim nastavnim metodama u programu
tematskim područjima iz programa
obrazovnim ishodima koje program propisuje
Upoznatost nastavnika s elementima Programa (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
11
Slika 9 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)
Slika 10. prikazuje indeks upoznatosti nastavnika, no ovaj puta s obzirom na pojedine skupine
predmeta nastavnika. Također je potvrđeno da su nastavnici koji izvode razrednu nastavu (M=3,97,
SD=0927) u najvećoj mjeri upoznati s Programom i njegovim elementima u sličnoj mjeri kao i na
prethodnome prikazu. Nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta (M=3,60, SD=1,034),
iako u manjoj mjeri nego nastavnici razredne nastave, gravitiraju prema četvrtome stupnju. Važno je
istaknuti da aritmetičke sredine strukovne skupine predmeta (M=3,45, SD=1,005) i prirodoslovno-
tehničke skupine (M=3,44, SD=0,974) teže osrednjoj upoznatosti s Programom.
Analiza varijance pokazala je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika prema
skupinama predmeta (F=10,070, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po upoznatosti značajno
razlikuju od nastavnika svih ostalih skupina predmeta, dok značajnih razlika između drugih skupina
nema.
Slika 10 Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
3,94
3,69
3,38
3,35
1 2 3 4 5
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita škola
Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)
3,97
3,50
3,44
3,60
3,45
1 2 3 4 5
razredna nastava
jezična skupina
prirodoslovno-tehnička skupina
društveno-humanistička skupina
strukovna skupina
Indeks upoznatosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
12
Nakon upoznatosti, nastavnici su procjenjivali i zadovoljstvo Programom na istovjetnoj
peterostupanjskoj ljestvici. Nastavnici su procjenjivali zadovoljstvo pojedinim dijelovima Programa te
njegovom korisnosti za učenike i društvo općenito. Slika 11. prikazuje ukupne rezultate prema
pojedinim aspektima zadovoljstva. Iz prikaza možemo zaključiti da su nastavnici u najvećoj mjeri
zadovoljni s korisnosti Programa odnosno smatraju da je program u gotovo jednakoj mjeri koristan za
učenike (M=3,74, SD=1,057) i za društvo (M=3,77, SD=1,066). Ostalim aspektima Programa su
nastavnici osrednje zadovoljni u gotovo jednakoj mjeri, osim s aspektom vremenske korelacije s
predmetima (M=2,90, SD=0,997) koja ostvaruje najmanji prosjek zadovoljstva nastavnika. Stoga,
pretpostavlja se da, prema mišljenju nastavnika, propisani plan i program međupredmetne i
interdisciplinarne teme nije vremenski usklađeni s planom i programom njihovih predmeta, dok je
sadržajna korelacija s predmetima koje predaju (M=3,22, SD=0,971) osrednja.
Slika 11 Zadovoljstvo aspektima Programa (aritmetička sredina)
Kao i za upoznatost, izrađen je indeks zadovoljstva nastavnika koji objedinjuje rezultate prema
pojedinim aspektima u jedinstvenu procjenu zadovoljstva nastavnika.
Na Slici 12. prikazan je taj indeks prema profilu nastavnika iz kojega možemo zaključiti da su
nastavnici razredne nastave (M= 3,58, SD=0,760), kao i kod upoznatosti, u najvećoj mjeri zadovoljni
Programom i njegovim aspektima. Sve vrijednosti se nalaze između osrednje i mnogo, s time da samo
nastavnici razredne nastave inkliniraju prema mnogo. Ostale grupe nastavnika prema profilu su
osrednje zadovoljne od kojih su nastavnici gimnazija (M=3,05, SD=0,805) u najmanjoj mjeri zadovoljni
Programom.
Analiza varijance pokazuje je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika prema
profilu s obzirom na indeks zadovoljstva (F=13,445, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po
zadovoljstvu značajno razlikuju od nastavnika gimnazija i strukovnih i mješovitih škola, dok se
nastavnici predmetne nastave značajno razlikuju od skupine nastavnika razredne nastave i gimnazija
prema blažemu kriteriju značajnosti (p<0,050).
3,25
3,19
3,19
3,22
2,90
3,75
3,77
1 2 3 4 5
definiranost obrazovnih ishoda
primjenjivost predloženih metoda
provedivost u nastavi
sadržajna korelacija s predmetima
vremenska korelacija s predmetima
korisnost za učenike
korisnost za društvo
Zadovoljstvo aspektima Programa (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
13
Slika 12 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)
Na Slici 13. prikazan je indeks zadovoljstva prema predmetnome području nastavnika, na temelju
kojega zaključujemo su nastavnici razredne nastave (M=3,61, SD=0,733) najzadovoljniji, dok su u svim
ostalim predmetnim područjima nastavnici osrednje zadovoljni. Iznimka su dvije skupine:
prirodoslovno-tehnička skupina (M=3,14, SD=0,877) i jezična skupina (M=3,19, SD= 0,865) koje su
najmanje zadovoljne Programom.
Također, analiza varijance pokazuje je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika i
prema predmetnome području (F=9,793, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po zadovoljstvu
značajno razlikuju od nastavnika jezične, prirodoslovno-tehničke i društveno-humanističke skupine,
dok među drugim skupinama nema značajnih razlika.
Slika 13 Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
3,58
3,33
3,05
3,21
1 2 3 4 5
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita škola
Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)
3,61
3,19
3,14
3,29
3,33
1 2 3 4 5
razredna nastava
jezična skupina
prirodoslovno-tehnička skupina
društveno-humanistička skupina
strukovna skupina
Indeks zadovoljstva nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
14
Nadalje, prikazani su rezultati seta pitanja koji se odnose na razumijevanje tema i koncepata iz
Programa i koji se sastojao se od šest zasebnih pitanja. Pitanja su se odnosila se na svaku od
dimenzija koje određuju Program, a oblikovana su u obliku samoprocjene vlastitoga razumijevanja
određene teme, pojma ili koncepta ili njihova međuodnosa ključnih za specifičnu dimenziju.
Odabrane teme i koncepti prisutni su kroz Program na svim razinama obrazovanja ili su temeljni za
izvođenje nastave u tim područjima. S obzirom da se radi o samoprocjeni razumijevanja korištena je
peterostupanjska Likertova ljestvica u kojoj je, kao i prethodno, 1 označavao nimalo, a 5 u potpunosti.
Pitanja su glasila: U kojoj mjeri razumijete koncept pravne države i njezinu ulogu u zaštiti temeljnih
ljudskih prava? (ljudsko-pravna dimenzija); U kojoj mjeri razumijete ulogu hrvatskoga građanina kao
političkoga subjekta i nositelja hrvatske državne vlasti, a politiku kao proces istraživanja i rješavanja
problema? (politička dimenzija); U kojoj mjeri razumijete važnost osposobljenosti učenika u
komunikacijskim vještinama za izvršavanje ustavne obveze aktivnoga građanina u zaštiti i razvoju
zajedničkog dobra u razredu, školi, lokalnoj zajednici, Hrvatskoj i u svijetu? (društvena dimenzija); U
kojoj mjeri razumijete ulogu međukulturnoga dijaloga i obostranog razumijevanja u školi i društvu
kao sredstva i sposobnosti da štitimo prava djeteta, ljudska prava, mir i vladavinu prava, njihove
dužnosti i odgovornosti te društveni i gospodarski razvoj? (međukulturna dimenzija); U kojoj mjeri
razumijete poveznicu ljudskih prava i prava potrošača s odgovornom potrošnjom, financijskim
planiranjem, poduzetnošću i društveno korisnim radom? (gospodarska dimenzija) te U kojoj mjeri
razumijete važnost poticanja učenika na praćenje zbivanja u okolišu i pokretanje aktivnosti za njegovo
očuvanje i uređenje? (ekološka dimenzija).
Na Slici 14. prikazani su rezultati procjene razumijevanja s obzirom na predmetno područje
nastavnika. Nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta izražavaju najveće razumijevanje u
skoro svim dimenzijama, a samo u ekološkoj nastavnici razredne nastave procjenjuju svoje
razumijevanje nešto većim od njih. Nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri procjenjuju
razumijevanje u ekološkoj i međukulturnoj dimenziji, a i u gospodarskoj dimenziji su među
skupinama s najvećim prosjekom samo-procjene razumijevanja. Nastavnici prirodoslovno-tehničke
skupine predmeta za skoro svaku dimenziju imaju najmanji prosjek, osim u ekološkoj, gdje strukovna
skupina nastavnika procjenjuje svoje razumijevanje i nešto niže. Nastavnici jezične skupine predmeta
imaju slične rezultate kao nastavnici razredne nastave u većini dimenzija, a u međukulturnoj,
društvenoj, političkoj i ljudsko-pravnoj dimenziji ostvaruju više prosjeke od ostalih skupina izuzev
društveno-humanističku skupinu. Važno je napomenuti da iako neke pojedine skupine nastavnika
ostvaruju različite rezultate prema pojedinim dimenzijama, sve vrijednosti su relativno visoke, a
pojedine se približavaju i petome stupnju (u potpunosti). U korelaciji s općim rezultatima prikazanima
na Slici 15., sve skupine nastavnika procjenjuju svoje razumijevanje ekološke dimenzije u najvećoj
mjeri. Općenito, kao i kod prikaza prema skupinama predmeta, nastavnici za sve dimenzije
procjenjuju relativno visoko razumijevanje ponuđenih tema i koncepata.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
15
Slika 14 Procjena razumijevanja tema i koncepata prema dimenzijama Programa s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
4,00
3,92
4,21
4,36
4,12
4,56
4,11
4,01
4,26
4,39
4,1
4,44
3,96
3,94
4,15
4,16
4,07
4,42
4,34
4,22
4,42
4,51
4,21
4,55
4,00
3,97
4,09
4,27
4,12
4,38
1 2 3 4 5
ljudsko-pravna dimenzija
politička dimenzija
društvena dimenzija
međukulturna dimenzija
gospodarska dimenzija
ekološka dimenzija
Procjena razumijevanja tema i koncepata prema dimenzijama Programa s obzirom na predmetno područje
(aritmetička sredina)
razredna nastava jezična skupina
prirodoslovno-tehnička skupina društveno-humanistička skupina
strukovna skupina
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
16
Nakon seta pitanja vezanih uz razumijevanje tema i koncepata, nastavnici su odgovarali na pitanje o
procjeni pripremljenosti za izvođenje nastave prema pojedinim dimenzijama Programa, a koji
rezultati su prikazani na Slici 15. Nastavnici općenito procjenjuju da se u najvećoj mjeri osjećaju
pripremljeno za izvođenje nastave u ekološkoj dimenziji, a najmanje u političkoj i gospodarskoj
dimenziji. Rezultati svih dimenzija, bliže su četvrtome stupnju (mnogo), osim gospodarske i političke
čije vrijednosti pripadaju osrednjoj pripremljenosti.
Iznimno je zanimljivo promotriti usporedno rezultate razumijevanja i rezultate pripremljenosti na
kojima je primjetno da postoji razlika između ta dva koncepta iako rezultati prate određeni trend za
svaku od dimenzija. Nastavnici se općenito osjećaju značajno manje pripremljeni za izvođenje
nastave nego što procjenjuju svoje razumijevanje tema i koncepata iz pojedinih dimenzija Programa.
Iz ovih rezultata moguće je zaključiti da nastavnici imaju visoku procjenu vlastitih sposobnosti
razumijevanja tema, pojmova i njihovoga međuodnosa iz Programa, međutim s obzirom na procjenu
pripremljenosti, nedostaju im instrumenti i strategije prenošenja tih znanja, vještina i stavova na
učenike. U ovome trenutku to je moguće objasniti pomoću nekoliko različitih čimbenika, poput
organizacije nastave, usklađenosti plana i programa propisanoga u Programu s planom i programom
pojedinih predmeta, ali i nastavnim metodama rada i izvorima korištenima u nastavi i za pripremu
nastave o kojima je riječ u sljedećemu poglavlju.
Slika 15 Usporedba procjene razumijevanja tema i koncepata i procjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema dimenzijama Programa (aritmetička sredina)
4,09
4,01
4,24
4,35
4,12
4,48
3,61
3,1
3,74
3,69
3,17
3,82
0 1 2 3 4 5
ljudsko-pravna dimenzija
politička dimenzija
društvena dimenzija
međukulturna dimenzija
gospodarska dimenzija
ekološka dimenzija
Usporedba procjene razumijevanja tema i koncepata i procjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema
dimenzijama Programa (aritmetička sredine)
razumijevanje tema i koncepata osjećaj pripremljenosti za izvođenje nastave
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
17
Kao i za prethodna dva instrumenta za koje su izrađeni indeksi, i za ovaj set varijabli izrađen je indeks
pripremljenosti nastavnika koji se koristi za prikaz rezultata s obzirom na pojedine skupine
nastavnika.
Na Slici 16. prikazani su rezultati s obzirom na profil nastavnika. Rezultati prikazuju da nastavnici
razredne nastave procjenjuju da su u najvećoj mjeri pripremljeni za izvođenje nastave (M=3,77,
SD=0,882). Nastavnici gimnazija najmanje procjenjuju vlastitu pripremljenost za izvođenje nastave
(M=3,29, SD=0,923). Kao kod prethodnih indeksa, kako razina obrazovanje za koju nastavnik izvodi
nastavu raste tako se, u ovome slučaju, osjećaj pripremljenosti smanjuje.
Analiza varijance također pokazuje je da postoji statistička značajnost između skupina nastavnika s
obzirom na indeks pripremljenosti (F=11,610, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se po
pripremljenosti značajno razlikuju od nastavnika gimnazija i strukovnih i mješovitih škola.
Slika 16 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)
Rezultati na Slici 17. potvrđuju zaključak da su nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri osjećaju
pripremljeno (M=3,78, SD=0,875). Vidljivo je da se i nastavnici društveno-humanističke skupine
(M=3,66, SD= 0,903) osjećaju pripremljeno u određenoj mjeri, dok su rezultati za ostale skupine
osrednji. Nastavnici prirodoslovno-tehničke skupine predmeta najmanje procjenjuju vlastitu
pripremljenost (M=3,24, SD= 0,875).
Analiza varijance pokazuje statističku značajnost između skupina nastavnika prema predmetnome
području (F=11,828, p=0,000). Nastavnici razredne nastave se prema pripremljenosti značajno
razlikuju od nastavnika jezične i prirodoslovno-tehničke skupine predmeta, a nastavnici društveno-
humanističke skupine značajno se razlikuju od nastavnika prirodoslovno-tehničke skupine predmeta.
3,77
3,54
3,29
3,35
1 2 3 4 5
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita škola
Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na profil (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
18
Slika 17 Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
Nadalje, nastavnici su izražavali slaganje s tvrdnjama o Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj i interdisciplinarnoj temi. Korišten je instrument s devet tvrdnji koje su se odnosile na različite aspekte trenutne provedbe. Nastavnici su izražavali svoj stav na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici na kojoj je 1 označavalo uopće se ne slažem, a 5 u potpunosti se slažem. Na Slici 18. prikazani su rezultati.
Slika 18 Stav nastavnika o Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj i interdisciplinarnoj temi (aritmetička sredina)
3,78
3,36
3,24
3,66
3,43
1 2 3 4 5
razredna nastava
jezična skupina
prirodoslovno-tehnička skupina
društveno-humanistička skupina
strukovna skupina
Indeks pripremljenosti nastavnika s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
3,60
3,16
3,61
3,56
4,16
4,19
3,48
3,64
3,46
0 1 2 3 4 5
GOO je primjereno područje za međupredmetnu temu.
GOO je dobro integriran u postojeće predmete.
Potrebno je osigurati bolju korelaciju GOO-a među predmetima.
Osjećam se kompetentno za izvođenje nastave GOO-a u svojemu predmetu.
Shvaćam važnost GOO-a za učenike.
Shvaćam važnost GOO-a za društvo u cijelosti.
Motiviran sam za izvođenje nastave GOO-a.
Priprema za nastavu GOO-a iziskuje od mene puno truda.
Priprema za nastavu GOO-a oduzima mi mnogo vremena.
Stav nastavnika o GOO-u kao međupredmetnoj i interdisciplinarnoj temi (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
19
3,76
3,52
3,10
3,36
1 2 3 4 5
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita
škola
Motiviranost nastavnika za s obzirom na profil
(aritmetička sredina)
3,79
3,28
3,16
3,60
3,49
1 2 3 4 5
Razredna nastava
Jezična skupina
Prirodoslovno-tehnička skupina
Društveno-humanistička skupina
Strukovna skupina
Motiviranost nastavnika s obzirom na predmetno
područje (aritmetička sredina)
Slika 20 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
Slika 19 Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje s obzirom na profil (aritmetička sredina)
Od navedenih tvrdnji, nastavnici se u najvećoj mjeri slaži su tvrdnjama da je Građanski odgoj i
obrazovanje važan za učenike (M=4,16, SD=0,984) i za društvo u cijelosti (M=4,19, SD=0,973), a
najmanje da je on dobro integriran u postojeće predmete (M=3,16, SD=1,105). Općenito, rezultati
pokazuju da se gotovo za svaku tvrdnju dio
nastavnika slaže, a dio ne slaže oko određenih
aspekata. Zanimljivo je da se nastavnici uglavnom
slažu da je Građanski odgoj i obrazovanje
primjereno područje za međupredmetnu temu
(M=3,60, SD=1,125). Na temelju aritmetičkih
sredina zaključujemo da se nastavnici slažu da se
osjećaju kompetentno za izvođenje nastave u
sklopu vlastitoga predmeta (M=3,56, SD= 1,131),
dok je motiviranost za izvođenje nastave nešto niža
(M=3,48, SD=1,218). Posebnu pažnju potrebno je
obratiti na tvrdnju o potrebitosti osiguranja bolje
korelacije tema među predmetima za koju se
nastavnici u velikoj mjeri slažu (M=3,61, SD=1,122),
a što se može interpretirati kao kritika Programa,
ali i kritika predmetnih planova i programa koji ili
uopće ne osiguravaju takvu povezanost ili je ona
nezadovoljavajuća.
U svrhu bolje interpretacije ovih rezultata pobliže
su analizirani rezultati pojedinih tvrdnji s obzirom
na skupine nastavnika. Slika 19. prikazuje rezultate stavova prema vlastitoj motiviranosti nastavnika
za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i
obrazovanja prema profilu, a Slika 20.
prikazuje iste rezultate s obzirom na
predmetno područje.
Prema profilu nastavnika, nastavnici razredne
nastave u najvećoj se mjeri slažu da su
motivirani za izvođenje nastave (M=3,76,
SD=1,121) što potvrđuje prikaz s obzirom na
predmetno područje (M=3,79, SD=1,111). U
najmanjoj mjeri, odnosno osrednje, su
motivirani nastavnici u gimnazijama (M=3,10,
SD=1,327), zatim u strukovnim ili mješovitim
školama (M=3,36, SD=1,278). Na temelju
rezultata možemo zaključiti da se motivacija
nastavnika smanjuje kako se razina
obrazovanja povećava, u kojoj mjeri su
nastavnici srednjih škola znatno manje
motivirani nego nastavnici u osnovnoj školi. S
obzirom na skupine predmeta, nakon razredne
nastave, društveno-humanistička skupina
predmeta je u najvećoj mjeri motivirana (M=3,60,
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
20
3,60
3,04
2,98
3,01
3,02
1 2 3 4 5
Razredna nastava
Jezična skupina
Prirodoslovno-tehnička skupina
Društveno-humanistička skupina
Strukovna skupina
Integriranost GOO-a u postojeće predmete s obzirom na predmetno
područje (aritmetička sredina)
Slika 22 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na predmetno područje (aritmetička sredina)
3,56
3,14
2,86
2,96
1 2 3 4 5
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita
škola
Integriranost GOO-a u postojeće predmete s
obzirom na profil nastavnika
(aritmetička sredina)
Slika 21 Integriranost Građanskoga odgoja i obrazovanja u postojeće predmete s obzirom na profil nastavnika (aritmetička sredina)
SD=1,120), a najmanje nastavnici prirodoslovno-tehničke skupine predmeta (M=3,16, SD=1,056).
Nadalje, prema skupinama nastavnika prikazani su
rezultati za tvrdnju o integriranosti Građanskoga
odgoja i obrazovanja u postojeće predmete. Na
Slikama 22. i 23. vidljivo je da je da se nastavnici
razredne nastave s obzirom na profil (M=3,56,
SD=0,984) i s obzirom na predmetno područje
(M=3,60, SD=0,970) u najvećoj mjeri slažu da su
teme Građanskoga odgoja i obrazovanja
integrirane u postojeće predmete. Prema profilu,
aritmetičke sredine za ostale skupine nastavnika
grupiraju se oko srednje vrijednosti, slično kao i
rezultati za predmetna područja. Najmanje se
slažu nastavnici gimnazija (M=2,86, SD=1,215).
Prema skupinama predmeta, rezultati za ostale
skupine pokazuju da se niti slažu, niti ne slažu oko
tvrdnje o dobroj integriranosti.
U sljedećemu poglavlju prikazani su rezultati koji
se odnose na nastavu, odnosno na pojedine
elemente i aspekte operacionalizacije Programa u
nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
21
3.3. NASTAVA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
U ovome poglavlju prikazani su rezultati u području korištenja nastavnih metoda, izvora za pripremu
nastavnika i izvore za učenike te vrednovanja u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja. Svi podaci
u ovome dijelu prikupljeni su s napomenom da pri procjeni nastavnici misle isključivo na posljednje
tri školske godine, s obzirom da je Program u provedbi te tri školske godine.
Na Slici 23. prikazani su rezultati procjene korištenja nastavnih metoda u nastavi Građanskoga
odgoja i obrazovanja. Nastavnici su procjenjivali korištenje metoda na peterostupanjskoj Likertovoj
ljestvici na kojoj je 1 označavalo nikada, a 5 vrlo često. Iz rezultata je vidljivo da općenito nastavnici
neke metode koriste često, a neke ponekad. Prema iskazanim prosjecima, najčešće se koristi metoda
rada u skupinama odnosno suradničko učenje (M=3,68, SD= 1,074), a metode predavanja (M=3,59,
SD=1,086), izlaganja učenika (M=3,47, SD=1,084), individualnoga rada učenika (M=3,49, SD=1,097),
rješavanje problema (M=3,39, SD=1,115) i rasprava ili debata (M=3,40, SD=1,142) koriste se između
ponekad i često s većom inklinacijom prema ponekad. Metode istraživačko-projekte nastave
(M=3,00, SD=1,206), simulacije (M=3,11, SD=1,257) i izvanučioničke nastave (M=3,40, SD=1,259)
također se grupiraju oko srednje vrijednosti, međutim od svih predloženih metoda upravo ove se
koriste u najmanjoj mjeri.
Slika 23 Korištenje metoda u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine (aritmetička sredina)
3,59
3,47
3,49
3,68
3,00
3,39
3,11
3,40
2,95
0 1 2 3 4 5
predavanje učitelja/nastavnika
izlaganje učenika ili skupine učenika
individualan rad učenika
rad u skupinama i suradničko učenje
istraživačko-projektna nastava
korištenje zadataka i rješavanje problema
simuliranje ili igra uloga
rasprava ili debata
izvanučionička nastava
Korištenje metoda u nastavi GOO-a u posljednje tri godine (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
22
U prikazu rezultata vidljivo je da se sve nastavne metode predložene Programom u određenoj mjeri
koriste što je postavljeno u odnos s upoznatosti i zadovoljstvom nastavnika s njima. S obzirom da su
nastavnici općenito upoznati s predloženim metodama u Programu (M=3,51), te su osrednje
zadovoljni njima (M=3,19) na prvi pogled zaključujemo da nastavnici sve predložene metode koriste u
nekoj mjeri, odnosno ne postoji neka metoda koju uopće ne koriste. Stoga, nezadovoljstvo
metodama Programa nije nužno faktor njihovoga rjeđega korištenja u nastavi.
Nadalje, nastavnici su odgovarali na pitanja o korištenju izvora za pripremu nastave i izvora za rad
učenika u nastavi. Korištena je jednaka ljestvica procjene kao i za nastavne metode na kojoj je 1
označavalo nikada, a 5 vrlo često.
Slika 24. prikazuje usporedbu rezultata procjene korištenja izvora za nastavnike odnosno pripreme
nastave te izvora za učenike odnosno za rad u nastavi. Iz prikaza je vidljivo da procjena korištenja
pojedinih izvora za učenike, iako je za sve čestice manja, prati korištenje istih tih izvora za nastavnike
i to gotovo uniformirano. Nastavnici za vlastitu pripremu sve kategorije izvora koriste češće nego ih
koriste u nastavi. U najvećoj mjeri korite se priručnici, udžbenici i materijali za nastavnike Agencije
(M=3,31, SD=1,237), dok se za učenike podjednako često koriste udžbenici i materijali Agencije
(M=3,09, SD=1,303) i video materijali (M=3,09, SD=1,200). U najmanjoj mjeri se koriste polemičke
emisije te pravni dokumenti koji se prema procjecima koriste rijetko.
Slika 24 Usporedba korištenja izvora za nastavnike i učenike u posljednje tri godine (aritmetička sredina)
3,31
2,92
2,56
3,27
2,28
3,04
3,09
2,75
2,39
3,09
2,21
2,97
0 1 2 3 4 5
priručnici, udžbenici i materijali AZOO
materijali civilnoga društva
nacionalni i međunarodni pravni dokumenti
video materijali (dokumentarni ili igrani filmovi)
polemičke emisije
članci iz novina ili časopisa
Usporedba korištenja izvora za nastavnike i učenike u posljednje tri godine (aritmetička sredina)
za nastavnike za učenike
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
23
Nadalje, po pitanju vrednovanja postignuća učenika, nastavnici su odgovarali na koji način su u
protekle tri školske godine od uvođenja Programa vrednovali učenike na nastavi Građanskoga odgoja
i obrazovanja. Moguće je bilo odabrati više odgovora. Slika 25. prikazuje broj odabranih odgovora za
svaki pojedini način vrednovanja. Iz rezultata je vidljivo da je najveći broj nastavnika, njih 527 koristio
javnu pohvalu učenika u najvećoj mjeri kao potvrdu dobrih rezultata pojedinih učenika.
Samovrednovanje i međusobno vrednovanje učenika koristilo je 419 nastavnika, a njih 379
vrednovalo je učenike opisnom ocjenom. Najmanje nastavnika koristilo se izrađivanje potvrde
učenicima za stjecanje kompetencija, a čak 149 nastavnika nije uopće vrednovalo postignuća učenika.
Slika 25 Načini vrednovanja postignuća učenika u posljednje tri godine (broj odgovora)
Uz načine vrednovanja, nastavnici su procjenjivali u kojoj mjeri su uspješni u poticanju učenika na
vođenje mape osobnoga razvoja koja je propisana kao metoda vrednovanja u Programu. Nastavnici
su to procjenjivali na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici procjene na kojoj je 1 označavalo nimalo, a
5 u potpunosti. Trećina nastavnika procijenila je uspješnost kao osrednju (36,0 %), a skoro četvrtina
nastavnika procijenila je da su bili nimalo uspješni (22,9 %). Nastavnici koji su svoju uspješnost
ocijenili potpunom je samo 3,2 %.
U sljedećemu poglavlju prikazani su rezultati odgovora nastavnika na pitanja o stručnome
usavršavanju nastavnika u području Građanskoga odgoja i obrazovanja.
195
379
274
126
527
40
419
149
0 100 200 300 400 500 600 700
brojčanom ocjenom
opisnom ocjenom
osvrtom učenika o vlastitome uspjehu, pohvalnicama i priznanjima u učeničkoj mapi osobnog razvoja
napomenama u razrednoj mapi o izvrsnim rezultatima učenika
javnom pohvalom učenika
izradom potvrde za učenike o stečenoj kompetenciji
poticanjem samovrednovanja i međusobnoga vrednovanja učenika
nisam vrednovao postignuća učenika
Načini vrednovanja postignuća učenika u posljednje tri godine (broj odgovora)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
24
3.4. STRUČNO USAVRŠAVANJE NASTAVNIKA
Jedna od temeljnih djelatnosti Agencije za odgoj i obrazovanje jest organizacija stručnih usavršavanja
te je stoga jedan od važnijih fokusa ovoga istraživanja bilo i ispitivanje učestalosti sudjelovanja u
stručnim usavršavanjima u području izvođenja nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja u svrhu
unapređenja sustava usavršavanja. Nastavnici su odgovarali na set pitanja o stručnim usavršavanjima
koji se sastojao od pitanja višestrukoga izbora.
Prvo pitanje bilo je o učestalosti sudjelovanja na stručnim skupovima u području Građanskoga
odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine od donošenja Programa. Općenito, više od trećine
nastavnika nije niti jedanput prisustvovalo stručnome usavršavanju u ovome području. Međutim,
kada se rezultati sagledaju s obzirom na profil nastavnika (Slika 26.), primjećujemo da upravo
nastavnici srednjih škola u najvećoj mjeri nisu sudjelovali u stručnome usavršavanju u području
Građanskoga odgoja i obrazovanja, dok su nastavnici razredne nastave u najvećoj mjeri sudjelovali. U
posljednjoj skupini čak je 40 % nastavnika sudjelovalo tri ili više puta. Vidljiva je i tendencija
povećanja broja nastavnika koji nisu uopće sudjelovali na stručnim usavršavanjima i smanjenja broja
nastavnika koji su sudjelovali tri ili više puta kako razina obrazovanja za koju nastavnici izvode
nastavu raste. Nastavnici srednjih škola, odnosno gimnazija i strukovnih i mješovitih škola imaju
podjednak postotak nastavnika koji nisu niti jednom prisustvovali (44,40 %). Zanimljivo, nastavnici
gimnazija u većem su postotku sudjelovali tri ili više puta (19,45 %) od nastavnika predmetne nastave
(18,80 %).
Rezultati pokazuju da postoji određena skupina nastavnika koji se kontinuirano i učestalo usavršavaju
u ovome području te skupina koja se uopće ne usavršava u ovome području. Za razliku od razredne
nastave, omjer tih skupina u predmetnoj nastavi i srednjoj školi prelazi u korist skupine nastavnika
koja se uopće ne usavršava.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
25
Slika 26 Sudjelovanje na stručnim skupovima u području Građanskoga odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine s obzirom na profil nastavnika (%)
Nastavnici su također odgovarali na pitanje učestalosti samostalnoga usavršavanja, poput praćenja
stručne literature te proučavanja i promišljanja o povezivanju tema Građanskog odgoja i obrazovanja
s vlastitim predmetom/ima. Nastavnici su odgovarali na peterostupanjskoj Likertovoj ljestvici na kojoj
je 1 označavalo nikada, a 5 vrlo često. Trećina nastavnika (36,4 %) iskazala je da se ponekad
samostalno usavršava, dok je četvrtina odgovorila često (26,8 %). Najmanje je nastavnika koji su
odgovorili nikada (5,5 %), a onih koji su odgovorili vrlo često (14,4 %) je nešto manje od onih koji su
odgovorili rijetko (17,0 %). Prema ovim podacima moguće je zaključiti da se nastavnici uglavnom
ponekad samostalno usavršavaju u ovome području, a aritmetička sredina svih odgovora (M=3,28,
SD=1,075) to i potvrđuje.
Nadalje, nastavnici su pitani koji od ponuđenih oblika stručnoga usavršavanja smatraju najboljima
za usavršavanje u području Građanskoga odgoja i obrazovanja. Pitanje je sadržavalo mogućnost
odabira više od jednoga odgovora.
Slika 27. prikazuje broj nastavnika koji su odabrali pojedini ponuđeni oblik stručnoga usavršavanja za
koje misle da je najbolji. Nastavnici su najviše puta odabrali tematsku radionicu s teorijskom i
praktičnom dimenzijom (N=573), a najmanje puta rad u nastavi uz nadgledanje mentora (N=39).
Klasični oblici usavršavanja, poput stručnoga seminara (N=435) i predavanja stručnjaka (N=456) su
također odabrani od strane nešto više od polovice svih nastavnika, no zanimljivo je vidjeti da je drugi
najčešće odabrani oblik razmjena iskustava s nastavnicima drugih škola (N=479) odabran i više puta
nego klasični oblici usavršavanja.
Zaključujemo da nastavnici najboljim smatraju praktične i teorijske oblike usavršavanja, međutim
svakako je potrebno prilikom usavršavanja ponuditi i instrumente razmjene iskustva i primjera dobre
prakse.
14,20%
28,40%
44,40%
44,40%
18,90%
27,10%
26,45%
23,20%
26,60%
25,70%
9,70%
17,40%
40,30%
18,80%
19,45%
15,00%
0% 100%
osnovna škola - razredna nastava
osnovna škola - predmetna nastava
srednja škola - gimnazija
srednja škola - strukovna ili mješovita škola
Sudjelovanje na stručnim skupovima u području GOO-a u posljednje tri godine prema profilu nastavnika (%)
niti jedanput jedanput dvaput tri ili više puta
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
26
Slika 27 Najbolji oblici usavršavanja za izvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja (broj odgovora)
435
456
573
99
39
479
332
0 100 200 300 400 500 600 700
stručni seminar na određenu temu
predavanje stručnjaka na određenu temu
tematska radionica s teorijskom i praktičnom dimenzijom
praćenje rada učitelja/nastavnika s više nastavničkoga iskustva
rad u nastavi uz nadgledanje mentora
razmjena iskustava s nastavnicima iz drugih škola
učenje na daljinu (online obrazovni programi)
Najbolji oblici usavršavanja za izvođenje GOO-a (broj odgovora)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
27
Nastavno na oblike usavršavanja, nastavnicima su ponuđene i teme usavršavanja za koje smatraju
da bi im najviše pomogle za izvođenje Građanskoga odgoja i obrazovanja. Kako je prikazano na Slici
28., nastavnici su pokazali interes za usavršavanje u svim navedenim temama te je svaka tema
odabrana od strane nešto manje od polovice nastavnika. Važno je istaknuti da je najveći interes
iskazan za metode učenja i poučavanja (N=413), a zatim za međupredmetno i predmetno planiranje
te programiranje nastave (N=388). Ovakav interes za sve navedene teme pokazuje da su nastavnici u
velikoj mjeri motivirani za usavršavanje u ovome području.
Slika 28 Teme usavršavanja koje bi nastavnicima najviše pomogle za izvođenje GOO-a (broj odgovora)
Zaključno, nastavnici su procjenjivali učestalost načina podrške izvođenju nastave Građanskoga
odgoja i obrazovanja u okviru posljednje tri školske godine od uvođenja Programa. Slikom 29.
prikazano je kako nastavnici procjenjuju da najveću podršku nastavi imaju u suradnji s djelatnicima
vlastite škole (M=3,27, SD=1,190) te kroz njihovo vlastito samostalno usavršavanje (M=3,26,
SD=1,142). Obje vrijednosti zapravo izražavaju osrednju podršku i odnose se na učestalost u stupnju
ponekad. Savjetovanje s voditeljima stručnih vijeća (M=2,90, SD=1,246), savjetovanje, seminari i
radionice sa savjetnicima Agencije (M=2,68, SD=1,194) te stručno usavršavanje (M=2,55, SD=1,207)
također pripadaju stupnju ponekad, međutim s inklinacijom prema rijetko. Najmanju učestalost,
prema rezultatima, ima čestica priznavanja provedenih aktivnosti, koja je procijenjena rijetkom.
388
373
413
370
328
0 100 200 300 400 500 600 700
međupredmetno i predmetno planiranje i programiranje nastave
učenje i poučavanje usmjereno na ishode i postignuća učenika u građanskom odgoju i
obrazovanju
metode učenja i poučavanja u građanskom odgoju i obrazovanju
specifična znanja i vještine u području građanskoga odgoja i obrazovanja
vrednovanje i samovrednovanje u građanskom odgoju i obrazovanju
Teme usavršavanja koje bi nastavnicima najviše pomogle za izvođenje GOO-a (broj odgovora)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
28
Slika 29 Učestalost načina podrške izvođenju nastave Građanskog odgoja i obrazovanja u posljednje tri godine (aritmetička sredina)
3,27
2,46
2,68
2,90
2,55
3,26
2,19
0 1 2 3 4 5
suradnja s djelatnicima iz škole
suradnja s lokalnom zajednicom
savjetovanje, seminari i radionice sa savjetnicima AZOO-a
savjetovanje sa voditeljima stručnih vijeća
stručno usavršavanje u organizaciji nadležnih institucija
samostalno usavršavanje (u školi i izvan nje)
priznanje provedenih aktivnosti (potvrda, profesionalno napredovanje, honorar...)
Učestalost načina podrške izvođenju nastave GOO-a u posljednje tri godine (aritmetička sredina)
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
29
4. ZAKLJUČAK
Na temelju dobivenih rezultata, u ovome poglavlju ukratko su prikazani zaključci koji se odnose na
Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne
i srednje škole, značajke njegove operacionalizacije te daljnjega usmjeravanja i organizacije stručnih
usavršavanja u ovome području kao i daljnjih smjernica za kontinuirano praćenje i unapređivanje
instrumenata istraživanja.
Po pitanju izvođenja nastave Građanskoga odgoja i obrazovanja prema Programu, od nastavnika
koji su ispunili upitnik, velika većina izvodi nastavu. Međutim, promatrano prema skupinama
nastavnika, povećanjem razine obrazovanja za koju nastavnici izvode nastavu, povećava se i postotak
nastavnika koji uopće ne izvode nastavu prema Programu.
Svi rezultati promatrani prema skupinama nastavnika, bilo prema njihovome profilu odnosno razini
obrazovanja i vrsti škole za koju izvode nastavu Građanskoga odgoja i obrazovanja ili prema području
predmeta koje nastavnici predaju, pokazuju da postoji statistička značajnost između raznih skupina
po pitanju njihove upoznatosti s elementima Programa i njime u cijelosti, zadovoljstva Programom i
procjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema Programu.
Nastavnici razredne nastave pokazuju značajno veću upoznatost, zadovoljstvo i procjenu vlastite
pripremljenosti za izvođenje nastave od gotovo svih ostalih skupina nastavnika. Razlog tome može
biti činjenica da u razrednoj nastavi gotovo sve predmete izvodi jedan nastavnik te je zbog toga u
značajno većoj mjeri moguće uspješnije programirati i planirati međupredmetne teme, kao i razine
ishoda. Također, složenost tema je manja nego što je slučaj u višim razredima osnovne te u srednjoj
školi. S obzirom na rezultate koji pokazuju da su nastavnici razredne nastave najviše upoznati i
zadovoljni Programom te najviše motivirani za njegovo izvođenje, potrebno je nastaviti rad s njima za
održavanje takvih visokih rezultata, međutim svakako je potrebno pojačano usmjeriti pažnju ka
drugim profilima nastavnika, ponajviše na nastavnike srednjih škola.
Nastavnici gimnazija prema upoznatosti, zadovoljstvu i pripremljenosti ostvaruju najniže rezultate.
Jedno od objašnjenja je viša složenost tema i ishoda koji su predloženi Programom, no moguće je i da
su planovi i programi predmeta u gimnazijama preopterećujući za kvalitetno planiranje i
programiranje međupredmetnih tema. Također, nastavnici gimnazija, uz nastavnike strukovnih i
mješovitih škola, najmanje se usavršavaju u ovome području.
Važno je sagledati usporedbu razumijevanja tema, koncepata i njihovoga međuodnosa te
samoprocjene pripremljenosti za izvođenje nastave prema dimenzijama Programa koja pokazuje da
sve skupine nastavnika u velikoj mjeri razumiju predložene teme, međutim procjenjuju u manjoj
mjeri da su pripremljeni to razumijevanje koristiti u nastavi. S jedne strane, nastavnici iskazuju da im
priprema za nastavu Građanskoga odgoja oduzima mnogo vremena što se pripisuje preopterećenosti
nastavnika pojedinih skupina, a s druge strane valja naglasiti i njihovo općenito zadovoljstvo i
upoznatost sa samim Programom.
Prema području predmeta, uz predmete razredne nastave, nastavnici društveno-humanističke
skupine predmeta pokazuju najveće razumijevanje i osjećaj pripremljenosti za izvođenje nastave
Građanskoga odgoja i obrazovanja u gotovo svim dimenzijama.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
30
U određenoj mjeri, nastavnici uključeni u istraživanje podržavaju međupredmetnost Građanskoga
odgoja i obrazovanja te smatra da je to primjereno oblik provedbe za ovo područje, međutim
kritiziraju vremensku korelaciju sadržaja i mogućnost integracija sadržaja u nastavu vlastitoga
predmeta s obzirom na sva predmetna područja.
Iako je motivacija za izvođenje nastave općenito umjerena, nastavnici u velikoj mjeri prepoznaju
važnost Građanskoga odgoja i obrazovanja, njegove korisnosti za učenike, ali i za društvo u cjelini.
Ovo znači i da nastavnici nisu u potpunosti suglasni s načinima provođenja ili pojedinim temama,
pogotovo oni u višim razinama predtercijarnog obrazovanja.
Operacionalizacija Programa u nastavi pretpostavlja suvremenije načine organizacije nastave kako bi
propisani ishodi mogli biti dosegnuti te je važno naprijed opisani raskorak sagledati s perspektive
korištenja nastavnih metoda. Manja učestalost korištenja istraživačke nastave, kao oblika
suvremene organizacije nastave pokazuje da je nastavnike potrebno motivirati i osposobiti za
postavljanje sebe u ulogu moderatora i medijatora u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja.
Po pitanju izvora koje nastavnici koriste za pripremu nastave i u samoj nastavi, gotovo svi navedeni
izvori se umjereno koriste na temelju čega je moguće zaključiti da nastavnici koriste neke druge
izvore za pripremu i izvođenje nastave, ili pak u određenoj mjeri opće ne koriste predložene izvore,
već nastavu pripremaju izradom vlastitih materijala. Mogući razlog tome jest dostupnost materijala
koji obuhvaćaju samo dio tema i koncepata propisanih Programom ili koji obuhvaćaju nastavu samo
za određene razine obrazovanja.
Također, valja skrenuti pozornost na neujednačenost vrednovanja nastave Građanskoga odgoja i
obrazovanja s obzirom da rezultati pokazuju da različiti nastavnici različito vrednuju postignuća
učenika što može imati utjecaja i na korištenje nastavnih metoda i izvora za učenje i poučavanje,
odnosno na samu organizaciju nastave prema Programu.
Po pitanju stručnoga usavršavanja, nastavnici razredne nastave se u najvećoj mjeri usavršavaju u
području Građanskoga odgoja i obrazovanja, a to je i jedno od mogućih objašnjenja njihovih najviših
rezultata na svim indeksima. Rezultati također pokazuju da postoje nastavnici koji se uopće ne
usavršavaju u ovome području, te su prisutni u svim skupinama nastavnika prema profilu, a najveći
postotak ih je u skupinama koje obuhvaćaju srednjoškolsko obrazovanje. Uz ograničenja
generalizacije ovoga zaključka, nastavnike drugih profila moguće je značajno motivirati poboljšanjem
strategije njihova usavršavanja i dostupnosti usavršavanja, ponajviše za nastavnike srednjih škola,
kao i ponudom usavršavanja namijenjenim složenijim temama.
Kod organizacije stručnih usavršavanja, valja uzeti u obzir da su nastavnici više odabirali praktične i
teorijske oblike usavršavanja korištenjem praktičnih radionica te iskazivali potrebu za osiguranim
vremenom i instrumentima razmjene iskustva i primjera dobre prakse među nastavnicima. Povezano
s prethodim zaključkom o korištenju nastavnih metoda, a i s rezultatima nastavnika, vidljivo je da je
nastavnicima u najvećoj mjeri potrebno ili imaju sklonost prema usavršavanju s temama nastavnih
metoda i njihovog korištenja u nastavi Građanskoga odgoja i obrazovanja. To bi mogao biti jedan od
ključnih budućih fokusa usavršavanja općenito i na svim razinama, s obzirom da poznavanje i
sposobnost korištenja u nastavi mogu značajno utjecati na samoprocjenu kompetentnosti
nastavnika, ali i na njihovo zadovoljstvo i motiviranost.
Izvještaj o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu
31
Zaključno, gotovo svi rezultati grupiraju se oko srednjih prema blago pozitivnim vrijednostima. To
znači da su stavovi nastavnika o ovim temama općenito vrlo suzdržani s blagom inklinacijom prema
pozitivnima. Takvi rezultati najčešće ukazuju da nastavnici ili nisu dovoljno upoznati s tematikom ili
ne formiraju jake stavove o tematici.
Sukladno rezultatima koji se odnose na izvođenje nastave potrebno je dodatno istražiti potrebe i
usmjeriti pažnju na nastavnike koji nastavu izvode na višim stupnjevima obrazovanja te prikupiti
daljnje podatke o nastavnicima koji uopće ne izvode nastavu Prema programu. Potrebno je i dodatno
istražiti postoje li neki specifični predmeti koji se ističu u tome pogledu u predmetnoj nastavi i
srednjoškolskom obrazovanju.
Također, važno je napomenuti da se, posebice s obzirom na ograničenja prigodnog uzorka, valjanost
iznesenih zaključaka može opravdati isključivo kontinuiranim istraživanjem i unapređivanjem same
provedbe nastave Programa, ali istovremeno i istraživačkih instrumenata praćenja te provedbe. Svi
zaključci ovoga istraživanja označavaju indikativne smjernice daljnjega unapređenja provedbe
Programa i instrumenata stručnoga usavršavanja za nastavnike.
***