"Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objanjenje za sve i kao uputu imilost i radosnu vijest za one koji jedino njega vjeruju." (En-Nahl, 89);"Mi tebi objavljujemo Knjigu da bi im objasnio ono oko ega serazilaze, i da bude vjernicima uputa i milost." (En-Nahl, 64)O kuranuOvdje nalazimo da Kur'an povezuje moral u odnosu ovjeka premaGospodaru i meuljudski moral i stavlja ih u jednu ravan. Te moralnevrline nalazimo jasno u opisima bogobojaznih na poetku sureEl-Bekara, u opisima onih koji imaju pameti u suri El-Ra'd, u opisimarobova Milostivoga na kraju sure El-Furkan, u opisima dobroiniteljau suri Ez-Zarijat, u opisima dobrih u suri El-Insan, kao i u drugimkur' anskim surama. "O sljedbenici Knjige, doao vam je Poslanik Na da vam ukae namnogo ta to vi iz Knjige krijete, i preko mnogo ega e i prei. A odAllaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna, kojom Allah upuuje na putevespasa one koji nastoje stei zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih, po voljiSvojoj, iz tmina na svjedo i na Pravi put im ukazuje." (El-Maida, 1 5 , 1 6)Kur'an je uz svjetlo razuma i uroene prirode Allahovo svjetlo darovanorobovima: " ... sama svjetlost nad svjetlou!" (En-Nur, 35)Uzvieni je u brojnim ajetima potvrdio da je Kur'an svjetlost: "Oljudi, dokaz vam je ve stigao od Gospodara vaeg i Mi vam objavljujemojasnu svjetlost." (En-Nisa, 174)Kur'an svojim sljedbenicima upuuje rijei: "Zato e oni koji u njegabudu vjerovali, koji ga budu podravali i pomagali i svjetlo po njemuposlano slijedili -postii ono to budu eljeli." (El-E'raf, 1 57)Kur'an je doao kao potvrda knjiga koje su objavljene prije njegau imanskim i moralnim osnovama, prije nego to su iskrivljene. Onnad njima bdije, ispravlja iluzije i krivotvorenja koja su ljudi u njihunijeli. O tome je Uzvieni rekao: ''A tebi objavljujemo Knjigu, samuistinu, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdije." (ElMaida,48)Ovom ummetu ne pristoji da zapadne u situaciju u koju su zapalisljedbenici Tevrata, koje je Uzvieni opisao rijeima: "Oni kojima je nareenoda prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju, slini su magarcukoji knjige nosi..." (El-Dumua, 5)Zaboravili su da je blaenstvo u njegovom slijeenjui primjeni njegovih propisa, shodno rijeima Uzvienog: "A ova Knjiga,koju ti objavljujemo jest blagoslovljena, zato je slijedite i grijeha se kloniteda bi vam se milost ukazala." (El-En'am, 155)Nema puta za spas islamskog ummeta od propasti i njegove razjedinjenostiosim u pribjegavanju i povratku ovom Kur'anu, da bismonjega uzeli za vodia koji nas upuuje i za vou koji se slijedi.A dovoljan nam je vodi Kur'an: ''A ije su rijei od Allahovih istinitije!"(En-Nisa, 122Dakle, potreba za novom planski napisanom knjigom bila je oevidna.Podijelili smo je na etiri glavna dijela ili poglavlja:prvo poglavlje: Osobenosti asnog Kur'ana i njegove intencije;drugo poglavlje: Kako se odnositi prema asnom Kur'anu gledenjegovog uenja napamet, uenja i sluanja;tree poglavlje: Kako se odnositi prema Kur'anu u pogledu njegovograzumijevanja i tumaenja. U njemu smo pojasnili konture najpodesnijemetode u tumaenju Kur'ana, otkrili smo opasnosti u kojese moe zapasti i stvari od kojih se treba uvati prilikom njegovogtumaenja, kao i stav glede znanstvenog tumaenja koje ima svojeKAKO S E O D N O S ITI P R E M A KUR'A N U AS N O M l 17pobornike, ali i poricatelje. Ovo je najopirnije i najvanije poglavljeknjige;etvrto poglavlje: Kako se odnositi prema Kur'anu u pogledu njegovogslijeenja, praktine primjene njegovih uputa, suenja po njemui pozivanja na njegov put.RuhNeki su uenjaci tumaei rijei Uzvienog:"Pitaju te o dui, 'ruh', reci: 'ta je dua, samo Gospodar moj zna, avama je dato samo malo znanja."' (El-Isra, 85) kazali da je 'ruh' o kojemse govori u navedenom ajetu Kur'an zato to se u kontekstu i prije2 2 l j u s uf ef-Karadavii poslije ovog ajeta govori o Kur'anu, a on je, bez ikakve sumnje, ruh,odnosno duh od Uzvienog Allaha.Moda na to upuuju i rijei Uzvienog na poetku sure En-Nahl:"On alje meleke s (ruhom) objavom po volji Svojoj onim robovimaSvojim kojima hoe, opominjite da nema Boga osim Mene i bojte Mese!" (En-Nahl, 2)U ovom je ajetu rije "ruh" upotrijebljena u znaenju Objave. Tutvrdnju takoer potvruju rijei Uzvienog na kraju sure E-ura: "Natakav nain Mi i tebi objavljujemo ono to ti se objavljuje. Ti nisi znaota je knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi uinili svjetlompomou kojeg upuujemo one robove nae koje elimo." (E-ura, 52)Kur'an je Boanski ruh (duh) kojim se oivljavaju ljudske svijesti isrca, kao to je u isto vrijeme Boanski ustav koji organizira ivot pojedinacai naroda.Uzvieni rekao: ''Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti gazatiti da bi sasluao Allahove rijei, a potom ga otpremi na mjesto pouzdanoza njega." (Et-Tevba, 6)"Kazuj iz knjige Gospodara svoga ono to ti se objavljuje, niko nemoe da izmijeni rijei njegove pa ni ti, osim kod njega nee nai utoitanikakva." (El-Kehf: 28)Ashabisu uvali Kur'an u svojim prsima, uili ga svojim jezicima, a ashabipisci Objave zapisali su ga svojim rukama. Aia, r.a., jednom je prilikomkazala: "Da je Muhammed elio sakriti neto od onoga to mu je objavljeno,sakrio bi sljedee ajete: "U sebi si skrivao ono to e Allah objelodanitii ljudi si se bojao, a pree je da se Allaha boji." (El-Ahzab, 38)"O Vjerovjesnie, zato sebi uskrauje ono to ti je Allah dopustiou nastojanju da ene svoje zadovolji?" (Et-Tahrim, l)Neki nepristrasni i pravedni nem uslimani su, itajui Kur'an, kazali:"Kad bi ovaj Kur'an bio naen u bezvodno j pustinji, njegov bi italacznao da je od Allaha."Herakle je, izmeu ostalog, rekao da je on kraj njega, da bi mu izpoasti oprao stopala. Ali njegova svita i saradnici nisu dijelili njegovomiljenje, a on im je elio udovoljiti. Vie je volio svoje kraljevstvo odislama i istine. Ali bitno je da ih je Herakle pitao: "Da li ste od njega ikadauli la." Odgovorili su: "Ne, nikada!!!" Herakle je nakon toga rekao:"Nepojmljivo je da da ostavi laganje ljudima, a da potom lae na Allaha."Ove dananje tvrdnje i optube koje ponavljaju orijentalisti i kranskimisionari umnogome lie na optube koje su opetovali nevjerniciKureja, koji su bili idolopoklonici. Tada im je Kur'an odgovoriokao to je navedeno u sljedeim odlomcima:"Oni koji ne vjeruju govore: 'Ovo nije nita drugo do velika lakoju on izmilja, a u tome mu i drugi ljudi pomau -i ine nepravdu ipotvoru.' I govore: 'To su izmiljotine naroda drevnih; on trai da mu seprepisuju i ujutro i naveer da mu ih itaju.' Reci: 'Objavljuje ih OnajKome su poznate tajne nebesa i zemlje; On mnogo prata i samilostanje.'" (Furkan, 4-6)ne lazeovjek nalazi neku vrstu isprike za zapadne materijaliste koji vjerujuu samo ono to je u domenu osjetilne prirode, oni ne vjeruju ni uObjavu niti u poslanstvo, pa ak ne vjeruju u Gospodara univerzuma,u duu ovjeka, pa nije ni udno da negiraju svaku objavljenu knjigu ine vjeruju ni u jednog poslanog vjerovjesnika. Oni potpadaju pod rijeiUzvienog: "Oni ne poznaju Allaha kako treba kad govore: 'Nijednomovjeku Allah, d.., nije nita objavio."' (El-En' am, 9 1 prspodobiti,Istina je i to da onaj ko prouava Stari zavjet u njemu nalazi mnogorunih stvari kao to su: izobliavanje slike Boijeg bia, blaenje vjerovjesnika,protivljenje zdravom razumu, proturjenost s ispravnom naukom,mnogobrojne kontradiktornosti meu knjigama Starog zavjeta,pa ak i izmeu poglavlja jedne te iste knjige.Forma ovoga ajeta upuuje na pojaanje u nekoliko oblika kojedobro znaju oni koji izuavaju arapski jezik, a to su: imenska reenicai njeno pojaanje esticom "inne" zaista, kao i prisustvo "lama'', kojipojaava predikat imenske reenice le-hafizunSabiranje Kur'ana upotpunjeno j e za vrijeme hilafeta treeg halifeOsmana, r.a. Kod halife Osmana doao je Huze j fa ibn Jeman neposrednonakon osvajanja Jermenije i Azerbejdana sa stanovnicima Iraka. Zasrailoga je neslaganje ljudi u uenju Kur'ana, pa je rekao Osmanu: "Ovladaru pravovjernih, spaavaj ovaj umet koji se raziao u itanju knjige,dok se nisu podijelili i razili onako kako su to uinili jevreji i krani."U nekim predanjima stoji da su neki ljudi rekli drugima: "Naeuenje bolje je od vaeg."Stanovnici ama slijedili su kiraet Ubejja b. Ka'ba, stanovnici Irakakiraet Ibn Mesuda, a na nekim mjestima ljudi su slijedili kiraet EhuMusaael-Earija.njega nije izrekao. 16 Ona je odbaena iz vie razloga, a to su:l ) Osman, r.a., nije uinio nita novo, nego se oslanjao na ono toje uinio Ebu-Bekr na prijedlog Omera, r.a. , i pristanak ashaba. Njegovaideja vodilja u sabiranju Kur'ana bio je Kur'an pohranjen kod Hafse.Ono to je Osman uradio jeste dokidanje pojedinanih primjerakamushafa koji su sadravali objanjenja i komentare;2) sedam harfova nije omoguavalo muslimanima da ue Kur'anpo znaenju onako kako hoe, nego im je omoguavalo da ga ue posvojim dijalektima onako kako im je bilo lake. To je bila olakica odUzvienog Allaha.Uzvieni naredio da kae mnogobocima: "Reci: 'Nezamislivo jeda ga ja sam od sebe mijenjam, ja slijedim samo ono to mi se objavljuje,ja se bojim, ako budem neposluan svome Gospodaru, patnje naVelikom danu. "' Ounus, 15).Da bi se upotpunila nadnaravnost i da bi joj se ljudi pokorili, potrebnasu tri uvjeta u nadnaravnoj stvari: da postoji izazov njome koji izaziva protivnika na oponiranje.Bez ovoga niko nee pridavati vanost toj tvrdnji niti e je smatratiozbiljnom; da postoji razlog i potreba za oponiranjem protivnika kao to jeodbrana njihovih vlastitih vjerovanja, onoga to su naslijedili odsvojih oeva ili onoga na to su se navikli u svojim ivotima ilipak osnova njihovih obreda i meusobnih odnosa. Onaj ko tvrdineto to je u suprotnosti sa svim navedenim i smatra glupim ibesmislenim sve ono to oni rade, optuuje ih za zabludu. Prirodnoje da postoje motivi za negiranje i oponiranje neijih stavova,posebno kada su izazvani da oponiraju i da se odupru ako mogu; da ne postoje zapreke za opovrgavanje i oponiranje. Naprimjer,kad bi se u Australiji pojavio ovjek koji tvrdi da je vjerovjesnik ..ne mogu doci.Hud , Junus, Tur,..obistinile rijei Uzvienog: "Reci: 'Kada bi se svi ljudi i diniudruili da saine jedan ovakav Kur'an, oni ga, kao to je on, ne bi sainili,pa makar jedni drugima pomagali." (El-Isra, 88)Kur'an je oarao njihove umove iostavio utjecaja na njihova srca. Nije im preostalo nita drugo negoda kau: "Ne sluajte ovaj Kur'an, nego pravite buku da biste ganadvikali!"(Fussilet, 26)

"Bizantijci su pobijeeni,u susjednoj zemlji, ali oni e, poslije poraza svoga, sigurnopobijediti."(Er-Rum, 2, 3), ili kao to je navjestio u rijeima: "Skup esigurno poraen biti, i oni e se u bijeg dati!" (El-Kamer, 45)mudzizaPoznato nam je da postoje dvije vrste mudiza i znakova kojima jeAllah pomogao Svoje poslanike a to su:s o l j u s uf ef- K a ra davia) osjetilna materijalna mudiza, koja se osjea osjetilima, gledaoima. uda data prethodnim poslanicima o kojima govori Kur'an suod ove vrste, kao to su to npr. kamila Saliha, a.s., Musaov, a.s., tap,Sulejmanovo a.s., razumijevanje jezika ptica, Isaovo, a.s., izljeenje slijepogod roenja i gubavog, njegovo oivljavanje mrtvih, uz Boije doputenje,i slino;b) razumska mudiza, kao to je to Kur'an plemeniti, najveamudiza Muhammeda, a.s., koji je razumska, a ne materijalna mudiza,razumsko, a ne osjetilno udo.Razlika izmeu ove dvije kategorije lei u sljedeem:l) prva kategorija, osjetilna, temelji se na zapanjivanju ula ljudii njihovom uvjerenju da neto slino ne mogu nainiti, dok se drugakategorija, razumska, temelji na potinjavanju umova inei ih nemonimda znaju neto slino.Prva kategorija mudize bila je prisutna meu narodima u djetinjstvuovjeanstva, a druga nakon to je ovjeanstvo uznapredovalo idostiglo potpunu zrelost. O ovome Kur'an kae: "Kad bismo htjeli, Mibismo im s neba jedan znak poslali pred kojim bi oni ije svoje sagnuli."(E-uara, 4)O tome je Poslanik rekao: "Svakom vjerovjesniku dato je od znakovaneto zbog ega su mu ljudi vjerovali, a ono to je meni dato jesteObjava, koju mi je Allah objavio, i nadam se d a u imati najvie sljedbenikana Sudnjem danu.".3) osjetilna materijalna mudiza ili znak upuuje na vjerodostojnostposlanstva i vjerovjesnitva, ali pomou stvari koje nisu dio poslanice,jer tap Musaa, a.s., nije dio onoga to je Allah objavio Musauu Tevratu, niti je Isaovo, a.s., iscjeljenje slijepog i gubavog od onogato mu je Allah objavio u lndilu. Ali razumska mudiza upuuje navjerodostjnost poslanice samom poslanicom. Kur'an je najvei znakMuhammeda, a. s., i njegova najvea mudiza, ali je on u isto vrijemeustav poslanstva i osnova njegove upute. Zbog toga je Uzvieni rekao:"Pa objavljuje vam se, eto, od Gospodara vaeg jasan dokaz i uputstvo imilost." (El-E'am, 1 57)Primjer za to jeste sljedei: kada bi dvijeosobe tvrdile da su upuene u medicinu, pa jedan od njih kae: "Dokazda sam ja ljekar jeste da letim po zraku", a druga osoba kae: "Moj dokazda sam ljekar jeste u tome to ja lijeim bolesti i otklanjam ih", naeuvjerenje u umjenost onoga koji lijei bolesti bilo bi nepobitno, dok biu umjenost drugoga bili samo uvjereniUzvieni kae: "I govore:'Zato mu od Gospodara njegova nisu neka uda poslana?' Reci: 'udasu jedino u Allaha, a ja samo jasno opominjem.' A zar im nije dosta toto Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje; u njoj je, doista,blagodat i pouka narodu koji vjeruje." (El-Ankebut, 50, 5 1 )Opis KuranaJedna od osobina Kur'ana jeste i to da je on jasna knjiga koja jelahka za pamenje i razumijevanje i da on nije kao knjige filozofa pisanezagonetnim i zamrenim rijeima, tako da su neki filozofi ak rekli dafilozofija ne bi bila dostojna da se nazove filozofijom ako bi bila jasna irazumljiva. Kur'an nije ni kao simbolika knjievnost, koja pretjeruje uskrivanju znaenja, objanjavanju pomou simbola, dalekim aluzijama,obavijanju znaenja mnogim nepoznanicama, to tekst ini tekim zarazumijevanje ovjeku prosjene inteligencije.Kur'an je knjiga upute u kojoj se Uzvieni obraa cjelokupnoj ljudskojegzistenciji: ovjeku, njegovom razumu, srcu, osjetilima, svijesti,prosvjetljava razum, potresa srce, ljudsku svijest ispunjava zadovoljstvom,pokree volju i tjera na rad. To nikako ne znai da se Kur'ansputa na nivo obinog svijeta i glupaka da bi ih urazumio. Kur'an seljudima obraa najviim govornim stilovima, najdubljim znaenjima inajljepom retorikom. ovjek ne treba udjeti za neim razumljivijim iviim. Ali, i pored ove stilistike i retorike uzvienosti, on je svakomedostupan, kao suneva jutarnja zraka i pitak je kao hladna bistra voda,lagahan za svakoga ko ima pameti i ko eli da razmilja. Uzvieni je rekao:''A Mi smo Kur'an uinili dostupnim za pouku, pa ima li koga kobi pouku primio?" (El-Kamer, 1 7)''A Kur'an smo uinili lahkim, na jeziku tvome, da bi oni poukuprimili." (Ed-Duhan, 5 8) str. 53.Zahir I batinIma onih koji kau da je zahir sam kur'anski izraz, a batin njegovotumaenje. Drugi pak misle da zahir podrazumijeva kur' anske pripovijestii vjesti o propastima drevnih naroda, dok izraz batin podrazumijevapouke dananjim ljudima. Neki kau: "Ljudi su postupali u skladusa svakim ajetom, to predstavlja zahir, svaki ajet imat e ljude koji eraditi po njemu, to predstavlja batin." Taberi smatra da je zahir uenjeKur'ana, a batin njegovo tumaenje, to je istovjetno s prvim navedenimmiljenjem. Ovo je prokomentarisao istraiva Mahmud Muhammedakir, Allah ga uvao. Za njega je zahir ono to znaju Arapiiz svog govora i to niko nema pravo ne znati, kao to su halal i haram.Batin je komentar (tefsir) koji poznaje samo ulema pomou metodeispitivanja i promiljanja. Taberi nije zagovarao ono to zagovaraju nekesufijske i njima sline grupacije: poigravanje s Kur'anom i sunnetomBoijeg Poslanika kao i sa znaenjima pojedinih kur'anskih izraza, njihovetvrdnje da su kur'anski zahir izrazi oni ija znaenja zna islamskaulema, a batin izrazi koje znaju samo "sljedbenici istine", kako to onitvrde. Ako Bog da, vratit emo se ovom pitanju i podrobnije ga i irepojasniti u poglavlju o razumijevanju Kur'ana i njegovom tefsiru..Ovo su sve hipoteze, a ono to je utemeljeno nahipotezama jeste hipotetino, to je rekao Fahruddin er-Razi i drugi.Neki ljudi vrsto s u se prihvatili izreke koja se prenosi od imamaAlije, r.a., kad je upuivao Ibn Abbasa, r.a., na koji nain e raspravljatis haridijama, pa mu je rekao: "Ne raspravljaj s njima slueise Kur'anom, jer on posjeduje vie znaenja, nego raspravljaj s njimakoristei sunnetsku argumentaciju.54.

Kako prihvatiti da se prilikom neslaganja obraamo na sud kojinee ukloniti neslaganje, ve je ak i on sam predmet neslaganja?!Aia, r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da je rekao: "Kada viditeone koji slijede manje jasne ajete, znajte da su to oni koje je Allahspomenuo, pa ih se priuvajte.Njegovo htijenje da ljudi svojim razumom trae istinu i da se trude darazumiju vjeru da bi bili nagraeni zbog svoga promiljanja i ako buduupravu i ako ne budu, -Njegovo htijenje da pod okrilje Svoje milosti stavi one koji razliito misle sve dotle dok je njihovo razilaenje plodslobodnog promiljanja na temeljima ispravnih izvora vjere -ko sve topoznaje, on zna i mudrost injenice da je Uzvieni Allah objavio u Svojojknjizi i manje jasne ajete. Tako se, naprimjer, obraa "dehrijjunima", onima kojinegiraju postojanje Stvoritelja, govorei: "Postoji samo ivot na zemaljski,ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uniti." (El-Dasija, 24)Neki ljudi negiraju drugi svijet, polaganje rauna, nagradu i kaznu:"I rekli bi: 'Nema ivota osim na ovom svijetu i mi neemo biti oivljeni."'(El-En'am, 29)Neki pak potvruju postojanje Allaha, ali negiraju da je On slaoobjave poslanicima, Svojim stvorenjima: "Nijednom ovjeku Allah nijenita objavio." (El-En' am, 9 1)Gospodaru svome obraa." (Kaf, 6-8)Kur'an je uspostavio dokaze vjerovanja i Boije jedinosti, to predstavljasr islamskog vjerovanja, kao i tevhidur-rububijje (uvjerenje da jeUzvieni Allah stvoritelj i gospodar svega i da drugog gospodara nema)i tevhidul-uluhijje (vrsto uvjerenje da je samo Uzvieni Allah istinskiBog i da nema drugog boga osim Njega, te da je samo on dostojanoboavanja) .I sami mnogoboci priznavali su tevhidur-rububijje: ''A da ih upita:'Ko je nebesa i Zemlju stvorio i ko je i Sunce i Mjesec potinio?', sigurnobi rekli: 'Allah!' Pa kuda se onda odmeu?" (El-Ankebut, 6 1 )Allah nije uzeo Sebi sina, i s njim nema drugog boga! Inae, svakibi bog, s onim to je stvorio-radio to bi htio, i jedan drugog bi pobjeivao.Hvaljen neka je Allah, Koji je daleko od onoga to oni iznose;"(El-Mu'minun, 9 1 ) ;" Reci: 'Da pored Njega postoje drugi bogovi, kao to oni govore,oni bi onda potraili put do Allaha Svevinjeg."' (El-Isra, 42)"To vam je Allah, Gospodar va, nema drugog boga osimNjega, Stvoritelja svega; zato se Njemu klanjajte." (El-En' am, 1 02)Kur'an istinu vjerovanja u jednog Boga izlae u tri principa a tosu: da osim Allaha ne trai drugog gospodara, da ne uzima drugogzatitnika osim Allaha, i da ne trai drugog sudi ju osim Allaha, kako jeto pojasnila sura Tevhid, odnosno sura El-En' am.kao to kaeUzvieni Allah: "Reci: 'Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mibismo im s neba meleka za poslanika poslali."' (El-Isra, 95)"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'Allahu se klanjajte, akumira se klonite!"' (En-Nahl, 36) jaram,Uzvieni je rekao: "Oni koji nevjeruju govore: 'Ti nisi poslanik!'Reci: 'Meni i vama dovoljan e biti kao svjedok Allah, i onaj koji znato je knjiga."'(Er-Ra'd, 43);sudnji dan"Na Dan kada e ovjek od brata svoga pobjei, i od majkesvoje i od oca svoga, i od druge svoje i sinova svojih, toga e se Danasvaki ovjek samo o sebi brinuti." (Abese, 34-37)"Mi emo na Sudnjemdanu ispravne terezije postaviti, pa se nikome nee krivo uiniti; akoneto bude teko koliko zrno goruice, Mi emo za to kazniti ili nagraditi.A dosta je to emo Mi raune ispitivati." (El-Enbija, 47)SerijatNeki ljudi kau da je rije "erijat", odnosno islamsko pravo uKur'anu spomenuta samo jedanput, i to u mekanskom periodu objave,prije nego to su objavljeni propisi i zakonodavstvo koje ureuje drutvoi ivot. Oni time ele kazati da Kur'an ne pridaje vanost erijatu!Oni navode taj ajet u kojem Uzvieni spominje erijat: ''A tebi smoposlije odredili da u vjeri ide pravcem odreenim (erijatom), zato gaslijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju, jer te oni nikako nemogu od Allahove kazne odbraniti; nevjernici jedni druge tite, a Allahtiti one koji Ga se boje i grijeha klone." (El-Dasija, 1 8, 1 9)To to Kur'an rije "erijat" spominje samo jedanput ne znai da muon ne pridaje vanost, jer bismo u protivnom kazali da Kur'an ne pridajevanost vjerovanju (akidi) jer ni u jednoj suri ni ajetu nije spomenuo rijeakida, vjerovanje. Isto tako bismo rekli da ne pridaje vanost ni moralu,ahlaku, jer ga je spomenuo samo jedanput hvalei i branei AllahovogPoslanika, s.a.v.s.: "Jer ti si, zaista najljepe udi." (El-Kalem, 4)Allah u vieod 90 ajeta poziva ljude Boanskim pozivom: "O vjernici!" to je bionovi poziv koji su stanovnici Arabijskog poluotoka uli po prvi puta inakon to su se ljudi dozivali: "O Arapi"; "O nearapi"; "O sinovi tog itog ovjeka!" Ibn Mes'ud, r.a., veli: " Kad uje da Uzvieni Allah kae:'O vjernici!' posluaj taj poziv jer je u njemu dobro koje ti se nareujeili pak ukazivanje na zlo kojeg se treba kloniti."Neki ljudi kau: "Ovaj je svijet bijedan da bi vjera donijela propiseo njegovom ureenju". Ove su rijei potpuno pogrene i odbaene.Ovaj svijet jeste bijedan u odnosu na ahiret, ali je itekako vrijedan, jerje on njiva i kua priprema za ahiret. ovjek se priprema i radi ovdje zavjenost drugoga svijeta. ovjekov ivot je na ovom svijetu ogranienzbog skupocjenog cilja, i on je kapital ovjeka koji ovjek koristi u injenjudobrih djela i uspostavljanju Allahovog namjesnitva na Zemlji.Primjeuje se da Kur'an preuuje stvari koje se umnogome mijenjajushodno promjeni vremena, mjesta, okolnosti, kao to su naprimjer:forma propisa, sudske procedure i slino. U nekim sluajevima pako bitnim stvarima donosi openit tekst ne ulazei u pojedinosti, kaoto su: dogovaranje u drutvenom i politikom ivotu, pravednost usuenju, pripremanje moguih snaga za borbu protiv neprijatelja, ali neulazi u pojanjavanje naina ispunjavanja niti u pojedinosti.U drugoj prilici pak nalazimo da propisi detaljno obrauju nekeprobleme koji se mnogo ne mijenjaju shodno promjeni mjesta, vremena,obiaja, okolnosti, kao to su problemi porodice: brak, razvod, izdravanje,nasljedstvo ili pitanja kazni za neke zloine posebne prirodekoje su poznate pod imenom "hud ud".''A kako ne bi znaoOnaj Koji stvara, Onaj Koji sve potanko zna, Koji je o svemu obavijeten."(El-Mulk, 1 4)Uzvieni Allah kae: "Kad se vjerniciAllahu i Poslaniku Njegovu pozovu da im On presudi, samo reknu:'Sluamo i pokoravamo se !' Oni e uspjeti." (En-Nur, 5 1 )Onaj ko ne sudi po Allahovompropisu onda nesumljivo sudi po neznaboakom propisu: "Zar onida trae da im se kao u pagansko vrijeme sudi? A ko je od Allaha boljisudija narodu koji vrsto vjeruje?" (El-Maida, 50)Na kraju ajeta o taharetu, istoi, Uzvieni kae: ''Allah ne eli davam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vam blagodatSvoju upotpuni da biste bili zahvalni."(El-Maida, 6)Nakon naredbe odmazde kao i govora o zakonitosti oprosta i njegovepreporuke Uzvieni kae: "To je olakanje od Gospodara vaeg, imilost." (El-Bekara, 1 78Kur'an takoer vodi rauna o okolnostima prisiljenog ovjeka kojije lien slobode izbora: " . . . osim ako bude na to primoran, a srce muostane vrsto u vjeri." (En-Nahl, 1 06) prislilaPropisane su i olakice prilikom posta: "Ko od vas u tom mjesecubude kod kue neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesineka isti broj dana naposti" (El-Bekara, 1 8) , a i u namazu: "Nije vamgrijeh da molitvu na putovanju skratite". (En-Nisa, 1 0 1), te u dihadu:"Nije grijeh ni slijepom, ni hromom, ni bolesnom .." (El-Feth, 17)Pravo koje nalae Kur'an jeste logino pravo jer su njegovi propisiuzrokovani razumnim uzrocima i nisu arbitrani.Naredbe i zabraneUzvienog Allaha nisu podlone osjeanjima ljudi, shodno kur'anskimrijeima: "Ne volite neto, a ono moe biti dobro za vas; neto volite, aono ispadne zlo po vas - Allah zna, a vi ne znate." (El-Bekara, 2 1 6)vezi s Njime, davanju prednostiahiretu u odnosu na dunjaluk, to se naziva "zuhd", to je tema kojojpolau panju tesavvufi nauka o ponaanju ovjeka, ili pak o meduljudskommoralu i njegovim vrijednosima bez kojih je nemogue uspostavitilijep suivot medu ljudima, kao to su: istinoljubivost, povjerenje,dareljivost, hrabrost, skromnost, potenje, stid, ednost, blagost, strpljivost,pravednost, dobroinstvo, milost, opravdana ljubomora premaeni, dobroinstvo prema roditeljima, odravanje rodbinskih veza, plemenitodnos prema bliem i daljem komiji, tolerancija sa suparnikom,ljubav, pomaganje u dobru i bogobojaznosti, potovanje starijeg, milostprema mlaem, briga o siroetu, hranjenje siromaha, davanje svakomeprava koje mu pripada.Uzvieni je, opisujui rije "dobro", nakon spominjanja dobra vjerovanja,dobra ibadeta i dobra postupka, govorio o dobru udi: " . . .i kojiobavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljiviu neimatini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici ioni se Allaha boje i runih postupaka klone." (El-Bekara, 1 77)U opisu onih koji nemaju vjerovanja Uzvieni je rekao: "Usuujuse da lai izmiljaju samo oni koji u Allahove rijei ne vjeruju, i oni supravi laljivci." (En-Nahl, l OS)Uzvieni Allah opisao je Svoje robove koje voli i koje podrava i pomaekao one koji posjeduju plemenite udi, kako je u rijeima: ''Allahvoli one koji dobra djela ine" (Alu Imran, 148);''Allah voli izdrljive" (Alu lmran, 1 46); ''Allah zaista voli one kojise esto kaju i voli one koji se mnogo iste" (El-Bekara, 222) ''Allah volione koji se na Njegovu putu bore u redovima kao da su bedem vrsti"(Es-Saff, 4); ''Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijehaklone i koji dobra djela ine." (En-Nahl, 1 28)a ne voli> Uzvieni: ''Allah uistinu neKAKO S E O D N O S IT I P RE M A KU R'A N U AS N O M l 75voli vjerolomnike" (El-Enfal, 58); ''Allah ne da da se ostvare lukavstvapodmuklih" Qusuf, 52) ; ''Allah ne voli nasilnike" (Alu Imran, 1 40);"Allah ne voli smutljivce" (El-Maida, 64); ''Allah ne voli ni gordog nihvalisavog." (Lukman, 1 8)Nalazimo da kur' anski svjetonazor moral smatra plodom propisanihibadeta kao to je sluaj s namazom: "Obavljaj namaz, namaz, zaista,odvraa od razvrata i od svega to je runo." (El-Ankebut, 45), kaoto je sluaj sa zekatom: "Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njimeoisti i blagoslovljenim uini" (Et-Tevba, 1 03), te s postom tokomramazana: "O vjernici, propisuje vam se post, kao to je propisan onimaprije vas, da biste se grijeha klonili."(El-Bekara, 1 83)Hud, a.s., suprotstavlja se ugnjetavanju od strane nasilnika iraskonom ivotu. Salih, a.s., zabranjuje svom narodu da se pokoravanaredbama rasipnika koji ine nered na Zemlji, a red ne uspostavljaju.Lur, a.s., suprotstavio se seksualnoj nastranosti svog naroda i izmiljanjurazvrata koji niko prije nije radio. uajb, a.s., pozvao je na pravednoposlovanje i na reformu meuljudskih poslova, da se pravedno vaga imjeri, da se ljudima ne zakidaju njihove stvari i da se ne ini nered naZemlji. Davudu, a.s., nareeno je da ljudima pravedno sudi i da neslijedi strasti, i tako zaluta s Pravoga puta.Stranice I sureUzvieni Allah opisao je Svoje vjerovjesnike okiene svojstvima imoralnim vrlinama koje ih ine primjerom ostalim ljudima, pa je oNuhu, a.s., rekao: "On je doista bio rob zahvalni" El-Isra, 3), o Ibrahimu,a.s.: " . . .i Ibrahimovim, koji je obaveze potpuno ispunjavao" (EnNedm,37), o Ismailu, a.s.: "On je ispunjavao dato obeanje" (Merjem,54), o Jusufu, a.s.: "Ko se bude Allaha bojao i ko strpljiv bude bio,7 6 l j u s uf ei-Karadavipa Allah uistinu nee dopustiti da propadne nagrada onima koji dobradjela ine" Qusuf, 90), o Musau, a.s., govorei jezikom kerke starca:"Najbolje je da uzme snana i pouzdana" (El-Kasas, 26), o Davudu,a.s.: "I sjeti se roba naeg Davuda, vrstog u vjeri, koji se uvijek Allahuobraao" (Sad, 1 7), o Sulejmanu, a.s.: "Mi smo Davudu pokloniliSulejmana, divan je on rob bio, i mnogo se kajao" (Sad, 30) , o Jahji,a. s.: " .. .i roditeljima svojim bio je dobar, i nije bio drzak i nepristojan"(Merjem, 1 4), o Isau, a.s.: " .. .i da majci svojoj dobar budem, a nee midopustiti da budem drzak i nepristojan" (Merjem, 32), o Ismailu, Idrisui Zulkiflu, a.s.: "Svi su bili strpljivi" (El-Enbija, 85), o Ejjubu, a.s. : "Mismo znali da je on izdrljiv; divan je on rob bio i mnogo se kajao." (Sad,44), jezikom Nuha, Huda, Saliha, Luta i uajba, a.s., Uzvieni je rekao:"Ja sam vam, sigurno, poslanik pouzdani" (E-uara, 1 07, 1 25, 1 43,1 62, 1 78), zatim je Uzvieni o peatu Svojih poslanika Muhammedurekao: " ...j er ti si, zaista, najljepe udi." (El-Kalem, 4) Uzvieni je nakonspominjanja 1 8 poslanika rekao Svome posljednjem Poslaniku:"Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov Pravi put." (El-En' am, 90)"O vjernici, odazovitese Allahu i Poslaniku kad od vas zatrai da inite ono to e vam ivotosigurati..." (El-Enfal, 24); ""Otpacise odbacuju, a ono to koristi ljudima ostaje na Zemlji." (Er-Ra'd, 1 7)srceSrce ovjeka smatra se stoerom uspjeha ili neuspjeha na drugomsvijetu: "Na Dan kad nee nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti,samo e onaj ko Allahu ista srca doe spaen biti." (E-uara, 88, 89)Stanovnik Denneta jeste onaj "ko se Milostivoga bude bojao, iako Ganije vidio, i koji je srce odano donio". (Kaf, 33)"Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emodati da proivi lijep ivot." (En-Nahl, 97)O kazni za zlo djelo Uzvieni kae: "Kakva god vas bijeda zadesi, toje zbog grijehova koje ste zaradili ... " (E-ura, 30)Moral Kur'ana odlikuje se univerzalnou i ne pravi razliku izmeunaroda, grupacija kakva je to situacija s jevrejima, koji su rekli:"Nama nije grijeh to uinimo neukima." (Alu-Imran, 75)ZeneMukarac vodi rauna o porodici zbog dvije stvari. Prva je uroena,jer je Allah jednom spolu dao neto to nije dao drugome. Moda jeKAKO S E O DN O S I TI PREMA KU R'ANU AS N O M l 81mukarcu ovdje data prednost zbog toga to je racionalniji od ene, sposobnijida sagleda posljedice i podnosi tekoe, to mu je i dalo obavezuda brine o porodici. Isto tako, ena posjeduje uroene osobine koje jeine osjeajnijom i blaom od mukarca.Druga je stvar steena, a odnosi se na troenje i ulaganje na putubranog ivota, poevi od mehra pa sve do prekida braka uz obaveznoizdravanje. Ukoliko mukarac razmilja o ruenju branog ivota on ese sruiti o njegovu glavu.O mehru Uzvieni Allah kae: "I draga srca enama vjenane darovenjihove dajte; a ako vam one od svoje volje od toga to poklone, utome s prijatnou i ugodnou uivajte." (En-Nisa, 4)O izdravanju Uzvieni kae: "Neka imuan prema bogatstvu svometroi, a onaj koji je u oskudici-prema tome koliko mu je Allah dao."(Et-Talak, 7)RazumAbbas Akkad, Allah mu se smilovao, rekao je: "Islam se obraa razumu,i njegovo se obraanje ne ograniava samo na srce ili savjest. Jedno odnaela islama jeste da rasuivanje razuma predstavlja put koji srce void ka istini, a razmiljanje je jedna od vrsta upute pomou koje se ostvarujevjerovanje." "Reci: 'Ja vam savjetujem samo jedno: ustanite iskrenoprema Allahu, dvojica po dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmisliteda drug va nije lud"' (Es-Sebe', 46) ; "Eto tako vam Allah objanjavapropise, da biste razumili." (El-Bekara, 2 1 9) 4 dokaza>a) Ko trai racionalne injenice nai e u Kur'anu ono to e zadovoljitinjegovu logiku. Prihvatit e njihovu sutinu onda kada ih uje,i njegov razum bit e pozvan da razmisli o carstvu nebesa i Zemlje i oonome to je Uzvieni stvorio.Kur'an se u racionalnim stvarima rukovodi iskljuivo argumentom:"Dokaz svoj dajte ako je istina ono to govorite!" (El-Bekara, I l l); (EnNem!,64)U osjetilnim se stvarima Kur'an rukovodi vienjem i iskustvom: "Izato oni ne razmisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome to jeOn stvorio." (El-E'raf, 1 85) "Reci: 'Putujte po svijetu da vidite ta je Oniz niega stvorio."' (El-Ankebut, 20)"Oni meleke, koji su robovi Milostivoga, enama nazivaju. Zar suoni prisustvovali stvaranju njihovu? Njihova tvrenja bit e zapisana, ioni e odgovarati!" (Ez-Zuhruf, 1 9)25 Abbas Akkad "Hakaikul-islam ve ebatilu husumih" (Islamske istine i lai njegovih neprijatelja),izdanje prvo, 24,86 l jusuf ei-Ka r a d aviU pripovijestima se rukovodi istinitou i potvrdom predanja:"Donesite mi Knjigu objavljenu prije ove ili samo kakav ostatak znanja,ako istinu govorite." (El-Ahkaf, 4)Kur'an poziva ljudski razum da odbije nagaanje, pretpostavke,slijeenje strasti, slijepo slijeenje bez obzira da li je rije o slijeenjuoeva, voa ili velikana. 26Dovoljno je to to su izvedenice rijei: "razum", "el-akl", kao tosu rijei: "razumiju" ("je'kilun") ili: "razumijete" ("te'kilun") u Kur'anuspomenute 58 puta. Izvedenice rijei: "misao" ("el-fikr") spomenute suu Kur'anu 1 7 puta. Rije: "el-elbab" ("umovi") spomenuta je u Kur'anu1 6 puta. U drugim ajetima spomenute su druge rijei i njihove izvedeniceka to su: "en-nezar" ("miljenje"), "el-i'tibar" ("shvatanje"), "ettedebbur"("razmiljanje"), "el-hudda'' ("dokaz"), "el-burhan" ("dokaz ") , "e n-nuh a" ("r azum" ) , " el -h1"k me t" ("m ud rost ") , " el -1"l m" ("z nanje")i slino, za im tragaju oni koji trae racionalne injenice kojenee nai ni u jednoj vjerskoj knjizi osim Kur'anu.b) Onaj ko traga za duhovnim znaenjem nai e u Kur'anu onoto e zadovoljiti njegov ukus, nahraniti njegove osjeaje, zadovoljitinjegove potrebe i tenje ka duhovnim vidicima. To e pronai u kazivanjuo Musau i "dobrom robu", o emu Uzvieni kae: "I naoe jednogNaeg roba kojem smo milost Nau darovali i onome ga to samo Miznamo nauili." (El-Kehf, 65)Onaj ko trai istine vjerovanja u kur' anskom obraanju nai e onoto e u njemu pobuditi jasno vjerovanje u Allaha, Njegova poslanstva,susret sa Njim i Njegovu nagradu, a u isto vrijeme e od sebe odagnatipo rican je Allaha, sumnju i licemjerstvo. Kur'an postavlja oevidne dokazeo Allahovom, d.., postojanju, Njegovoj jedinosti, veliini Njegovemoi, dometu Njegove mudrosti, sveobuhvatnosti Njegove milosti,2626 Pogledaj knjigu: "El-Aidu vel-ilmu fil-Kur'an" ("Razum i nauka u Kur'anu").KAKO S E O D N O S IT I P R E M A KU R'A N U AS N O M l 87kao i dokaze o Njegovom slanju poslanika: " ... o poslanicima koji suradosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakvaopravdanja imali." (En-Nisa, 1 65)Kur'an donosi i oevidne dokaze o Allahovoj pravednosti prilikomnagraivanja ili kanjavanja na drugom svijetu: "Da bi prema onomekako su radili, kaznio one koji rade zlo, a najljepom nagradom nagradioone koji ine dobro." (En-Nedm, 3 1 )I z itanja Kur'ana ovjeku j e jasno da j e krajnji ishod ivota vjernikaspas i lijep ivot na ovom svijetu i srea na drugom, dok je krajnjiishod ivota nevjernika nesrea na ovom i patnja na drugom svijetu.Vjerovanje u Kur'anu gradi, a ne rui, okuplja, a ne razdvaja, graditoleranciju, a ne pristrasnost. To vjerovanje nalae da se vjeruje u sveobjavljene knjige i svakog poslanog vjerovjesnika: "Svaki vjeruje u Allaha,i meleke Njegove, i poslanike Njegove; Mi ne izdvajamo ni jednogod poslanika Njegovih." (El-Bekara, 285)e) Onaj ko pak tei ka moralnim vrijednostima nai e ono za imtei u Kur'anu. Poto je jedna od glavnih karakteristika morala dobro,Kur'an upuuje na dobro onako kao to upuuje u istinu. Kur'an je injenjedobra uinio jednom od najvanijih stvari za muslimansko drutvo:"I dobra djela inite da biste postigli ono to elite." (El-Hadd, 77).Kur'an se nije zadovoljio time to od muslimana trai da ini dobro, ve je od njega traio da poziva i upuuje na dobro: "I neka meu vama budeonih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro." (Alu Imran, l 04)Moral u Kur'anu zauzima veliki prostor, i mi nemamo priliku dao tome ire govorimo. Onome ko o tome eli vie informacija preporuujemoda se obrati na knjigu "Moralni sustav u Kur'anu", e j ha dr.Muhammeda Abdullaha Draza, Allah mu se smilovao.d) Onaj ko tei estetskim vrijednostima u Kur'anu e nai ono toe razviti njegov estetski osjeaj i nahraniti njegove umjetnike osjeaje.88 l j u s uf ei-Kara daviKur'an ukazuje na ljepotu neba: "Mi smo na nebu sazvjea stvorili iza one koji ih posmatraju ukrasili." (El-Hidr, 1 69) "Mi smo vama najblienebo sjajnim zvijezdama ukrasili." (El-Mulk, 4) , zatim na ljepotuprirode na Zemlji poevi od ljepote biljaka: "I iz nje iznikne svakovrsnobilje prekrasno." (El-Hadd, 5), " ... pomou koje Mi dajemo daozelene bae prekrasne." (El-Neml, 60)Kur'an ljudima ukazuje na ljepotu ivotinjskog svijeta: "Ona vamje (stoka) ukras kad je s ispae vraate i kad je na pau izgonite" (EnNahl,6), zatim na ljepotu ovjeka: "On vam oblije daje, i likove vaeini lijepim." (Et-Tegabun, 3) , kao i na ljepotu svih stvorenja: "To jeAllahovo djelo, Koji je sve savreno stvorio." (En-Neml, 88)Intencijeasni Kur'an pozvao je ljude na potivanje brojnih principa i intencija,bez ega ovjeanstvo ne bi bilo ni estito ni uspjeno. Postojisedam principa i intencija koje Kur'an potvruje, ponavlja i o njimavodi veliku brigu. To su:l . ispravljanje vjerovanja i predodbi o Bogu, poslanstvu, nagradii kazni;2. potvrivanje asti ovjeka i njegovih prava naroito, ako se radio nemonim i slabim ljudima;3. upuivanje ljudi n'a oboavanje Uzvienog Allaha i na bogobojaznost;4. poziv na ienje ljudske due;5 . formiranje estite porodice i potivanje ene;6. uspostavljanje zajednice koja e biti svjedok protiv ostalih ljudi;7. poziv na humanost i na meusobno pomaganje."Pa budite to dalje od kumira i izbjegavajte to vie govor neistiniti,budite iskreno Allahu odani, ne smatrajte nikoga Njemu ravnim! Aonaj ko bude smatrao da Allahu ima neko ravan, bit e kao onaj koji jes neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj koga je vjetar u dalekipredio odnio."(El-Hadd, 30, 3 1)"Gospodar va jerekao: 'Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati."' El-Mu'min, 60)Shodno uenju judaizma, Bog nije bio u stanjuda se izbavi od lsraila dok mu nije obeao da e blagosloviti njegovepotomke, pa ga je on tek nakon toga oslobodio!! Kranstvo je pak palopod utjecaj idolopoklonstva Rima, tako da ga je ono nadvladalo, pa suse crkve napunile slikama i kipovima. Vjerovanje u trojstvo, raspee irtvovanje preuzeto je iz indijskog vjerovanja u Krinu. Krani su samouklonili ime Krina i zamijenili ga imenom Isus!Sebe 39 o opskrbi.Poslanici'Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi bismo im s neba melekaza poslanika poslali."' (El-Isra, 95);"Poslije smo spasavali poslanike Nae i one koji su vjerovali. Eto,tako dunost je naa da spasimo vjernike." Junus, 1 03)nije uzalud3. Kur'an obznanjuje Allahovu mudrost prilikom nagraivanja,tako da kod Njega nije isti onaj ko ini dobro i onaj ko ini zlo, dobarovjek i pokvarenjak. Da je tako, onda bi ivot bio uzaludan i besmislen,a Allah je ist i uzvien od toga da ivot stvori i uini ga uzaludnimi besmislenim: "Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da nam seneete povratiti?" (El-Mu'minun, 1 1 5) ;"Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti, da nee odgovarati?"(El-Kijama, 36);"Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i ono to je izmeu njih;tako misle nevjernici, pa teko nevjernicima kad budu u vatri! Zar emopostupiti prema onima koji vjeruju i ine dobro kao prema onima kojiprave nered na Zemlji, ili, zar emo postupiti s onima koji se grijehaklone isto kao i s grenicima?" (Sad, 27, 28)jer ivot na drugom svijetu predstavljanastavak ivota na ovom svijetu, u kojem je ovjek ivio duhom i rijelom,pa stoga nagrada ili kazna treba obuhvatiti i tijelo i duu..sefaatpa stoga nagrada ili kazna treba obuhvatiti i tijelo i duu;5 . Kur'an demantira i pobija iluzije koje su meu svijetom proirilimnogoboci, kao to je npr. isprazna tvrdnja da e se boanstva koja onioboavaju za njih zauzeti kod Allaha na Sudnjem danu ili pak tvrdnjasljedbenika Knjige o tome da e za njih posredovati njihovi sveci. Te jetvrdnje Kur'an potpuno pobio i proglasio ih lanim. Nema zagovornitvabez Allahove dozvole, a ono se odnosi samo na vjernika, monoteistu.ovjeku e koristiti ono to je pripremio, a nee biti odgovoran zatui grijeh: "Da nijedan gjenik tue grijehe nee nositi, i da je ovjekovosamo ono to sam uradi." (En-Nedm, 38, 39); "Kada nevjernicini prisna prijatelja ni zagovornka nee imati." (El-Mu'min, 1 8) ; "Njimaposredovanje posrednika nee biti od koristi." (El-Muddessir, 48); "Kose moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputanja Njegova!?" (ElBekara,255); "I oni e se samo za onoga kime On bude zadovoljan zauzimati."(El-Enbija, 28) ; "I nai e upisano ono to su radili. Gospodartvoj nee nikome nepravdu uiniti." (El-Kehf: 49)klanjanje komeKur'an je takoer prekorio neke ljude zbog toga to su prirodui njene snage koje su im date na koritenje uzeli za boanstva mimoAllaha: "Meu znamenjima Njegovim jesu no i dan, i Sunce i Mjesec.Ne padajte licem na tle ni pred Suncem ni pred Mjesecom, ve padajtelicem na tle pred Allahom, Koji ih je stvorio, ako elite da se samo Njemujedinom klanjate." (Fussilet, 37)Kur'an je prekorio ljude koji su lieni svoje osobnosti i koji su postalisljedbenici drugih ljudi: "I govorit e: 'Gospodaru na, mi smoprvake nae i starjeine nae sluali, pa su nas oni s Pravog puta odveli."(El-Ahzab, 67)Kur'an je prekorio neke ljude koji su pretjerali u potovanju ljudipa su ih prihvatili za gospodare, pokoravali se njihovim sudovima, ak ionda kada bi im zabranili halal, a dozvolili haram: "Oni, pored Allaha,bogovima smatraju sveenike svoje i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina,a nareeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju, nema bogaosim Njega." (Et-Tevba, 3 1 )Kur'an je utvrdio sljedea ljudska prava:-pravo na slobodu posmatranja i miljenja: " Reci: 'Posmatrajte onoto je na nebesima i na Zemlji!'" Ounus, 1 0 1 ) ;" Reci: 'Ja vam savjetujem samo jedno: ustanite iskreno prema Allahu,dvojica po dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmislite da drugva nije lud."' (Sebe, 46);-pravo na slobodu vjerovanja: "U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti."(El-Bekara, 256) " ... pa zato onda da ti nagoni ljude da buduvjernici." Ounus, 99);-pravo na slobodu govora i nareivanje dobra a odvraanja od zla:"A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobradjela, a od nevaljalih odvraaju." (Et-Tevba, 7 1 ) ;-pravo n a ravnopravnost ovjeka u odnosu n a ljude koji pripadajudrugim nacijama, rasama i rodovima: "O ljudi, Mi vas od jednog ovjekai jedne ene stvaramo i na narode i na plemena vas dijelimo dabiste se upoznali. Najugledniji kod Allaha jeste onaj koji Ga se najvieboji" (El-Hudurat, 1 3) ; "Pa kad se u rog puhne, tada rodbinskih vezameu njima nee biti i jedni druge nee nita pitati." (El-Mu'minun,1 0 1 ) ;-pravo ovjeka na raanje djece: ''Allah za vas stvara ene o d vaevrste, a od ena vaih daje vam sinove i unuke." (En-Nahl, 72);-pravo potomstva na ivot bilo da se radi o sinovima ili kerima.Upravo zbog nepotovanja ovoga prava Kur'an je pozvao na odgovornostljude iz doba neznanja zato to su svoje kerke ive zakopavaliu zemlju, ubijali svoju djecu zbog siromatva u kojem su se nalaziliili pak zbog straha od siromatva koje bi ih moglo zadesiti u budunosti.Kur'an to smatra velikim grijehom i tekim prijestupom: " ...dasvoju djecu zbog neimatine ne ubijate -Mi i vas i njih hranimo." (ElEn'am, 1 5 1) ; "Ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimatine i njih ivas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh." (El-Isra, 3 1 );" . . .i kada iva sahranjena djevojica bude upitana zbog kakve kriviceje umorena."(Et-Tekvir, 8, 9); " . . .i kad se nekom od njih javi da muse rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbognesree koja mu je dojavljena: da li ovako prezren da je zadri ili da je uzemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju!" (En-Nahl, 59);-pravo svakog ovjeka na ivot, sve dok ne poini zloin iz kojegproizlazi dozvola njegovog ubistva: "Ne ubijajte onog koga je Allah zabranioubiti, osim kada to pravda zahtijeva." (El-En' am, 1 5 1 , El-Isra,33) Kur'an je takoer potvrdio ono to je ve utvreno u prethodnim"Ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga, ilionoga koji na Zemlji nered ne ini -kao da je sve ljude poubijao." (ElMaida,32);"Mukarcima pripada nagrada za ono to oni urade,a enama nagrada za ono to one urade" (En-Nisa, 32) . Nikome nijedozvoljeno izvriti atak na tue vlasnitvo koje je steeno na dozvoljennain: "O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imanja ne prisvajajte."(En-Nisa, 29)"Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikakone navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblieestitosti" (El-Maida, 8);. . . ioni u ijim imecima bude odreen dio za onoga k o prosi i za onogako ne prosi." (El-Mearid, 24, 2 5 )pravo ovjeka n a odbacivanje i neodobravanje zla, odbacivanjegrijeha, na suprotstavljanje oitom nasilju i javnom nevjerovanju: "I nedrite stranu onih koji nepravedno postupaju, pa da vas vatra pri; vinemate drugih zatitnika osim Allaha, inae nema vam pomoi" (Hud,1 1 3);Uzvieni je ak poslunost Poslaniku uvjetovao time da to budeodazivanje naredbi da se ini dobro. Uzvieni je, govorei o prisegi ena,rekao: " . . . da ti nee ni u emu to je dobro poslunost odricati." (ElMumtehana,1 2); "I izbjegavajte ono to e dovesti do smutnje kojanee pogoditi samo one meu vama koji su krivi, i znajte da Allah stranokanjava." (El-Enfal, 25). Uzvieni je, navodei rijei vjerovjesnikaSaliha rekao: "I ne sluajte naredbe onih koji u zlu pretjeruju, koji naZemlji ne zavode red, ve nered uspostavljaju." (E-uara, 1 5 1 , 1 52O siromasimaU suri El-Muddessir Uzvieni govori o grenicima koji su uDehennemu i o uzrocima njihovog ulaska u Dehennem: "ta vas je uSekar dovelo? 'Nismo', rei e, 'bili od onih koji su molitvu obavljali iod onih koji su siromahe hranili."' (El-Muddessir, 42-46)suri El-Maun Uzvieni je rekao: "Zna li ti onoga kojionaj svijet porie? Pa to je onaj koji grubo odbija siroe, i koji da se nahranisiromah, ne podstie" (El-Ma'un, 1 -3). Kur'an se nije zadovoljioobavezivanjem da se nahrani siromah ve je uinio obaveznim i podsti- canje i pozivanje na to.U suri El-Hakka, govorei o razlozima ulaska u Dehennem onihnesrenih, Uzvieni kae: " ... jer on u Allaha Velikog nije vjerovao, i dase nahrani nevoljnika, nije nagovarao." (El-Hakka, 33, 34)U suri El-Fedr Kur'an se obratio nasilnikom neznaboakomdrutvu rijeima: "A nije tako! Vi panju siroetu ne ukazujete, i dase puki siromah nahrani, jedan drugog ne nagovarate." (El-Fedr, 1 7,1 8)Uzvieni je naredio da se imetak siroeta zatiti i uva ukoliko gaposjeduje, i to uvanje svrstao je u deset oporuka ljudima u suri ElEn'am: " . . .i da se imetku siroeta ne pribliavate, osim na najljepi nain,sve dok punoljetno ne postane . . ." (El-En' am, 1 52)Istu tu oporuku zatite siroetovog imetka Uzvieni je ponovio usuri El-Isra, 23 ajet. U nizu ajeta u suri En-Nisa, koji su se zavrili tekomprijetnjom, postavio je pravila za uvanje imetka siroeta i njegovopravilno ulaganje i umnoavanje: "Oni koji bez ikakva prava jedu imetkesiroadi, doista jedu ono to e ih u Vatru dovesti, i oni e . u ognjugorjeti" (En-Nisa, 1 0) . Kur'an je siromasima i siroadi koji su siromaniodredio udio u imetku drave, u zekatu, i petini ratnog plijena: "Zekatpripada samo siromasima i nevoljnicima. . ." (Et-Tevba, 60); "I znajte daod svega to u borbi zap li j enite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku,i rodbini njegovoj, i siroadi i i siromasima i putnicima namjernicima. . ." (El-Enfal, 41 ) ; "Plijen od stanovnika sela i gradova koji Allah PoslanikuSvome daruje pripada: Allahu i Poslaniku Njegovu, i blinjimanjegovim, i siroadi, i siromasima, i putnicima namjernicima - da ne biprelazio samo iz ruku u ruke bogataa vaih." (El-Har, 7)Zekat se svrstava u imetak drave, jer je Uzvieni Allah obavezaovladara da ga ubire: "Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime oistii blagoslovljenim ih uini." (Et-Tevba, 1 03) . Ukoliko pak dravane preuzme na sebe obavezu ubiranja zekata, onda su vlasnici imetkaduni da sami zekat daju siromasima s tim da e oni traiti siromahe, ane siromasi njih.Kur'an je takoer siroadi dao pravo u imovini njihovih blinjih, ai u imovini ostalih pripadnika umeta nakon njih: "Nije estitost u tomeda okreete lica svoja prema istoku ili zapadu; estiti su oni koji vjerujuu Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i kojiod imetka iako im je drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, iputnicima namjernicima, a i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i kojimolitvu obavljaju i zekat daju" (El-Bekara, 1 77); "Daj blinjemu svomepravo njegovo, i siromahu, i putniku namjerniku" (El-Isra, 26);"Pitaju te kome e udjeljivati: Reci: 'Imetak koji udjeljujete nekapripadne roditeljima, i roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicimanamjernicima."' (El-Bekara, 2 1 5)I borba za slabeVanije od svega navedenoga jeste da je Kur'an propisao borbu ipotezanje oruja radi odbrane slabih. Kur'an je ak u naj izraenijemobliku podsticao na borbu radi odbrane neprikosnovenih prava i radiotklanjanja nasilja od njih: "I neka se zato na Allahovom putu bore onikoji ne ale rtvovati ivot na ovom svijetu za onaj svijet. A onoga ko sebori na Allahovu putu, pa pogine ili pobijedi, Mi emo sigurno obilnonagraditi. A zato se vi ne biste borili na Allahovu putu za podaene,za mukarce i ene i djecu, koji uzvikuju: 'Gospodaru na, izbavi nas izovog grada, iji su stanovnici nasilnici, i Ti nam odredi zatitnika i Tinam daj onoga ko e nam pomoi." (En-Nisa, 74, 75)Kur'an ukazuje na veliinu Uzvienog skretanjem panje ovjekana univerzum koji je On stvorio u savrenom obliku, na ovjeka kogaje stvorio, uinio skladnim i uspravnim, putem historije koja je prepunaposlanstava vjerovjesnika, hrabrosti vjernika, stavova nevjernika,sudbina onih koji su spaeni i onih koji su uniteni. Kur'an takoerukazuje na veliinu Uzvienog putem naredbi i zabrana i Boanskihuputa koje ovjeka povezuju s Allahom i koje ga upuuju na Njegovput . .. .Kur'an je rije Allah spomenuo 2697 puta, a zamjenice koje se odnosena Allaha teko je i pobrojati.Takoer su i postupci Uzvienog Allaha u univerzumu spomenuti namnogo mjesta u Kur'anu kao npr. : stvaranje, opskrba, davanje, uskraivanje,davanje ivota i smrti, jaanje i slabljenje ljudi, razveseljavanjei rastuivanje, spaavanje i unitavanje, davanje pobjede i poraza i slinipostupci Uzvienog, koji su u Kur'anu spomenuti u razliitim formamai stilovima, to nam je teko i pobrojati.Allah je stvoritelj i opskrbitelj ovjeka, Koji ravna svime i darujemu brojne blagodati koje se ne mogu ni izbrojati: "I ako biste Allahoveblagodati brojali, ne biste ih nabrojali." (Ibrahim, 34; En-Nahl, 1 8)"O ljudi, sjetite se milosti kojomvas Allah obasipa. Postoji li, osim Allaha, ikakav drugi stvoritelj koji vas sneba i iz zemlje opskrbljuje? Osim Njega nema drugog boga, pa kuda seonda odmeete?" (Fatir, 3)Kur'an je te obilne blagodati pobrojao u vie kur' anskih sura, a toje najoitije u suri En-Nahl, koja se jo naziva i sura: "En-Niam (Blagodati)."Neki od tih ibadeta zahtijevaju in kao to je namaz, a neki sustezanjeod nekog ina kao to je post. Neki od njih su tjelesni - namaz i post, aneki imovinski, kao to je zekat, a neki su i imovinski i tjelesni, kao tosu had i borba na Allahovom putu.TakvalukTakvaluk, bogobojaznost, podrazumijeva sustezanje i udaljavanjeod Allahovog gnjeva i od svega onoga to ga moe izazvati, a to je injenjeonoga to je zabranjeno ili neinjenje onoga to je nareeno. Nekisu stoga takvaluk, bogobojaznost, definirali kao izvravanje naredbi iizbjegavanje zabrana. Osnovu bogobojaznosti ini strah od Allaha, a toje in srca: "Eto toliko! Pa ko potiva Allahove propise - znak je estita(bogobojaznog) srca." (El-Hadd, 32)Poslanik, s.a.v.s., je, govorei o ovoj temi, pokazao na svoja prsa i triputa kazao: "Takvaluk se nalazi ovdje."27Uzvieni Allah nareuje bogobojaznost prije izricanja nekih Svojihnaredbi da bi to ljude podstaklo na njihovo izvravanje: "O vjernici,Allaha se bojte i nastojte da Mu se umilite i na putu Njegovu se boriteda biste postigli to elite." (El-Maida, 35)"O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On e vas za vaadobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti." (El-Ahzab, 70, 7 1 )"O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji s u iskreni!" (EtTevba,1 1 9)"Zato se bojte Allaha i izgladite meusobne razmirice, i pokoravajtese Allahu i Njegovu poslaniku, ako ste pravi vjernici." (El-Enfal,- 1 )Nekada Kur'an po min j e bogobojaznost prije zabrana da b i ona bilapodsticaj za njihovo ostavljanje: "O vjernici, bojte se Allaha i od ostatkakamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako to ne uinite, eto vamonda, neka znate, rata od Allaha i Poslanika Njegova!" (El-Bekara, 278,279)Nekada Kur'an spominje bogobojaznost odmah nakon naredbi izabrana da bi ljudi izvravali naredbe, a klonili se zabrana. Nalazimo tou mnogim ajetima sure El-Bekara: "Ne iskazuje se estitost u tome dasa stranje strane u kue ulazite, nego je estitost u tome da se Allahabojite. U kue na vrata njihova ulazite, i Allaha se bojte, da biste postigliono to elite." (El-Bekara, 1 89); Kur'an je bogobojaznost oporuio i narodima dananjim i narodimadrevnim: "Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama,zapovijedili da se bojite Allaha." (En-Nisa, 1 3 1 )Kur'an se nije zadovoljio samo bogobojaznou, ve j e rekao: "Ovjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati, i umirite samo kaomuslimani." (Alu Imran, l 02)To znai da treba uloiti trud na putu bogobojaznosti u okvirimavlastite snage i moi, kako je Uzvieni rekao u drugom ajetu: "Zatose Allaha bojte koliko god moete." Ovaj ajet ne derogira prethodni,ve ga objanjava jer je istinska bogobojaznost traena u okviru moiobveznika, jer Allah nikoga ne obavezuje iznad njegovih mogunosti.U vjerodostojnom hadisu stoji: "Kad vam neto naredim, uinite toonoliko koliko moete." (Buhari i Muslim) Bogobojaznost ne podrazumijeva bezgrenost jer bogobojazni ljudinisu ni meleki niti vjerovjesnici, ve obini ljudi koji postupaju ispravno,ali i pogrijee. Oni imaju istanan osjeaj i budna srca, shodnorijeima Uzvienog: "Oni koji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanskadodirne, sjete se, i odjednom dou sebi." (El-E'raf, 200)Ukoliko neko od njih pogrijei, brzo se vraa razboritosti ineipokajanje i traei oprosta od svoga Gospodara, kako to Allah govoriopisujui Svoje bogobojazne robove: "I za one koji se, kada grijeh poineili kad se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost za grijehe svojezamole, a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah -i koji svjesno u grijehune ustraju." (Alu Imran, 1 35)Neki od plodova bogobojaznosti su:-izlaz iz kritinih situacija i stjecanje nafake: "A onome koji se Allahaboji, On e izlaz nai i opskrbi t e ga odakle se i ne nada" (Et-Talak,2, 3);-olakanje tekih stvari: ''A onome ko se Allaha boji, On e sve tomu treba uiniti dostupnim" (Et-Talak, 4);-uvanje i zatita od lukavstva neprijatelja: "I ako budete trpjeli i onoto vam se zabranjuje-izbjegavali, njihovo lukavstvo vam nee nimalo nauditi.Allah, zaista, dobro zna ono to oni rade" (Alu Imran, 1 20);blizina Uzvienog Allaha koja podrazumijeva pomo i podrkubogobojaznim: "I Allaha se bojte, i znajte da je Allah na strani onih kojise grijeha klone (bogobojaznih)" (El-Bekara, 1 94);- Allahova ljubav: "Allah zaista voli bogobojazne." (Et-Tevba, 4);- Allahova zatita: "I neka se niega ne boje i ni za im nek netuguju Allahovi tienici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allahabojali" (]unus, 62, 63)- ugled i poloaj kod Uzvienog Allaha srazmjeran je ovjekovojbogobojaznosti:"Najugledniji kod Allaha jeste onaj koji Ga se najvie boji" (ElHudurat,13);- uputa putem Kur'ana: "Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,uputstvo je svima'onima koji se budu Allaha bojali" (El-Bekara, 2);- Allahovo primanje djela ljudi: ''Allah prima samo od onih koji subogobojazni" (El-Maida, 27)- dostignue Denneta i njegove nagrade: "I nastojte da zasluiteoprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljenza one koji se Allaha boje" (Alu Imran, 1 33);- spas od kazne i patnje na drugom svijetu: ''Allah e spasiti one kojisu bili bogobojazni, koji su nareenja Njegova izvravali, a Njegovih sezabrana klonili, i oni e postii ono to su eljeli: zlo ih se nee doticatii oni nee tugovati." (Ez-Zumer, 6 1 )Allahov poziv na bogobojaznost izraen j e na vie naina:-naredbom bogobojaznosti;-obznanjivanjem njenih plodova i rezultata;-hvaljenjem onih koji su bogobojazni;-podsticanjem na batinjenje osobina bogobojaznih i pokazivanjemnjihovih vrlina;1 1 4 l j u s uf e i-Kara davi-prijetnjom zbog ostavljanja i udaljavanja od bogobojaznosti;-isticanjem njenih suprotnosti da bi se pokazala razlika izmeu bogobojaznihi poronih ljudi ili izmeu dobrih i bogobojaznih i onihkoji ine grijehe i nasilje. Dusa ciscenjeJedna od intencija Kur'ana jeste pozivanje na proienje ljudskedue, jer nema uspjeha ni na ovom ni na drugom svijetu bez njenogproienja shodno rijeima Uzvienog: " .. .I due i Onoga Koji je stvoripa joj put dobra i put zla shvatljivim uini, uspjet e samo onaj ko jeoisti, a bit e izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!" (E-ems,7- 1 0) ;Dua je po svojoj prirodi spremna za grijeenje, koje je prija i kvari,kao i na bogobojaznost, koja je isti. Na ovjeku je da na osnovu svogarazuma i volje izabere jedan od ta dva puta -put proienja ili put pokvarenosti.Nema nikakve sumnje u to da je onaj ko je odabrao put proienjaodabrao put spasa i uspjeha.Uzvieni je rekao: "Postii e ta eli onaj koji se oisti." (El-E' ala,14)Uzvieni Allah je, govorei o onima koji e se na Sudnjem danuvratiti Gospodaru, rekao: "A one koji pred Njega iziu kao vjernici, akoji su dobra djela inili -njih sve ekaju visoki stepeni, edenski vrtovi,kroz koje e rijeke tei, u njima e oni vjeno ostati, i to e biti nagradaza one koji se budu od grijeha oistili." (Ta-Ha, 75, 76)Misije svih vjerovjesnika bile su ustvari poziv na proienje. Stogavidimo da je Musa, a.s., kad ga je Uzvieni poslao faraonu, rekao: "Ireci: ' D a l i b i ti da s e isti, da te o Gospodaru tvome pouim, p a da G ase boji?"' (En-Naziat, 1 8, 1 9)Jedan od temeljnih i sastavnih dijelova misije Muhammeda,s.a.v.s., bilo je proienje, o emu Kur'an govori na etiri mjesta: udovi Ibrahima i Ismaila za muslimanski umet: "Gospodaru na, poaljiim poslanika, jednog od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati iKnjizi ih i mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!"(El-Bekara, 129)Rije tezkijetun, proienje, proizlazi iz glagola zeka, jezku, zekatun,a on podrazumijeva dva znaenja ili dva elementa:l . istou,2. rast i napredak.Zbog toga je uloga Vjerovjesnika, s.a.v.s. , u odnosu na neuke Arapebila dvojaka:l . ienje razuma od praznovjerja, mnogobotva i lai, ienjesrca od neznaboake grubosti, ienje prohtjeva i volje od ivotinjskihstrasti i zvjerskih hirova, ienje ponaanja ovjeka od poroka i runihneznaboakih djela;2. unapreenje razuma putem spoznaje, srca putem vjerovanja, voljeputem namjere da se ine dobra djela, vladanja i ponaanja putembatinjenja pravednosti, dobroinstva i plemenitih svojstava. To proienje deava se samo uz pomo Allaha shodno Njegovimrijeima: ''A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove,nijedan se od vas ne bi nikad od grijeha oistio; ali Allah isti onogakoga on hoe. Allah sve uje i sve zna." (En-Nur, 2 1 )I pored Allahove pomoi i Njegove milosti ovjek se na putu vlastitogoienja treba truditi, shodno rijeima Uzvienog: "Onaj ko seoisti, oistio se za svoje dobro, a Allahu se sve vraa." (Fatir, 1 8)Uzvieni Allah je u Kur'anu prekorio Svoga Vjerovjesnika zbogtoga to se namrtio zbog jednog slijepog muslimana koji je doao ureii s osjeajem straha. Naime, Vjerovjesnik se nije na njega osvrnuo, veje posvetio svoju panju uglednicima naroda nastojei da ih Uzvieniuputi u islam.Uzvieni je prekorio Svoga Poslanika, a razlog estine tog prijekorajeste to to je za oekivati da je slijepac doao s namjerom i zahtjevomda se oisti: "On se namrtio i okrenuo, zato to je slijepac njemu priao.A ta ti zna, moda on eli da se oisti." (Abese, l , 2)Kur'an je obznanio i utjecaj ibadeta na proienje, kao to je urijeima Uzvienog koje govore o utjecaju zekata na ovjeka: "Uzmi oddobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini."(Et-Tevba, 103)"Reci vjernicima neka1 1 8 l j u s uf ei-Kara daviobore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim, to imje bolje (ie), jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade." (En-Nur, 30)Uzvieni je, govorei o utivosti prilikom traenja doputenja zaulazak u tue kue, kazao: ''A ako vam se rekne: 'Vratite se!', vi se vratite,bolje (ie) vam je, a Allah zna ono to radite." (En-Nur, 28)Najvanije ime se ovjek treba odlikovati jeste vjerniki moral,na koji je Kur'an ukazao, naroito na poecima sura El-Enfal, ElMu'minun,sredini sura Er-Ra'd, Ez-Zarijat, na kraju sura El-Furkan,El-Hudurat i drugim.3 duse I tri aluzije> Aluzija na rijei Uzvienog koje se odnose na Aziwvu enu: "Ja ne pravdam sebe, ta dua jesklona zlu, osim one kojoj se gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista prata i samilostanje." Ousuf, 53)29 Aluzija na rijei Uzvienog: "I kunem se duom koja sebe kori." (El-Kijama, 2)30 Aluzija na rijei Uzvienog: "A ti, o duo smirena, vrati se svome Gospodaru zadovoljna, a iOn tobom zadovoljan. pa ui meu robove Moje, i ui u Dennet moj!" (El-Fedr, 27-30)Najvanije ega se ovjek treba kloniti i od ega treba biti ist jesulicemjerni moral i porod licemjera, na koje je Kur'an na najoitiji nainskrenuo panju, naroito u surama, Et-Tevba, El-Bekara, En-Nisa, ElMunafikuni drugim.brakNavedeni ajet ukazao je na tri stupa n a kojima poiva brani ivot,a to su: smiraj, ljubav i samilost. Pod smirajom se podrazumijeva smirajdue od uznemirenosti i provale udnje za osobom drugog spola putemnjenog zakonitog zadovoljenja u okrilju Allahovog zadovoljstva.Kur'an se suprotstavlja dvjema devijantnim tenjama:l . tenji za monatvom, koja se suprotstavlja ljudskoj prirodi, zabranjujebrak, na seksualnu strast gleda kao na odvratnu stvar i ejtanovadjelo, nalae izbjegavanje i sjenke ene, pa makar ona bila sestra imajka, jer je ona zauvijek ejtanova zamka!;2. tenji za potpunim nihilizmom, koji nalae razuzdavanje strastibez ikakvih okvira i granica, poziva ka slobodi seksualnog zadovoljavanjamukarca i ene bez povezivanja sa zakonskom odgovornou putem egae se formirati porodica, koja ima svoj cilj, iz koje e nastati meusobnopovezana porodica koja poiva na njenosti majke i brizi oca, djeijem, dobroinstvu. i bratskoj suosjeajnosti. U okrilju takve porodice gaje seosjeanja ljubavi, saosjeanja i meusobnog pomaganja.Vezu izmeu suprunika Kur'an naziva "vrstom obavezom": ''Akohoete da jednu enu pustite, a drugom se oenite, i jednoj od njih stedali mnogo blaga, ne oduzimajte nita od toga. Zar da joj to nasilnooduzmete, inei oigledan grijeh? Kako biste mogli i oduzeti to kad stejedno s drugim ivjeli i kad su one od vas vrstu obavezu uzele." (EnNisa,20, 2 1 )Jedan od glavnih ciljeva porodice u Kur'anu jeste estito potomstvo,koje e predstavljati radost za svoje roditelje. Stoga je Uzvienirekao: "Allah za vas stvara ene od vae vrste, a od ena vaih daje vamsinove i unuke ... " (En-Nahl, 72)Jedna od dova robova Milostivog jeste i sljedea: "Gospodaru na,podari nam u enama naim i djeci naoj radost i uini da se estiti nanas ugledaju!" (El-Furkan, 74)U Kur'anu moemo zapaziti da dva odabrana Allahova poslanikamole Uzvienog da im podari potomstvo, koje e biti produetak njihovogpostojanja. Ibrahim, a.s., rekao je: "Gospodaru moj, daruj mi porod estit!"I Mi smo ga obradovali djeakom blage naravi." (Es-Saffat, 1 00, 1 0 1 )makarvam se i dopadao. Oni zovu u Dehennem, a Allah, voljom Svojom,nudi Dennet i oprost, i objanjava ljudima dokaze Svoje, da bi razmislili."(El-Bekara, 22 1 )Zavretak ovog ajeta obznanio nam je mudrost zabrane stupanja ubrak s mnogobocima ili mnogobokinjama.Musliman priznaje osnovu vjere sljedbenice Knjige. Zbog toga sepretpostavlja da ona kod njega nee biti ugnjetavana i da nee ostati bezsvojih prava. Za razliku od muslimana, sljedbenik Knjige ne priznajeosnovu vjere muslimana,..eni ine nasilje onikoji se pridravaju dviju vrsta obiaja koji su u suprotnosti s uenjimaislama i s jasnim kur' anskim ajetima. Ti obiaji su sljedei:l . nasljeeni obiaji i tradicije iz vremena zaahurenosti i zaostalosticivilizacije;2. obiaji koji dolaze iz savremene zapadne civilizacije.to se pak tie nasljeivanja, dijelovi ena i mukaraca razliiti zbograzliitosti materijalnih obaveza mukaraca i ena, kao to je poznato.Mukarac stupa u brak i plaa mehr, obavezan je da izdrava enu iporodicu, dok ena stupa u brak uzimajui mehr, a u isto vrijeme nijeobavezna izdravati porodicu.to se pak tie prednosti mukaraca u odnosu na ene za jedan stepen,on im poveava njihove obaveze naspram njihove odgovornosti zaporodicu i njeno materijalno izdravanje. Postoje i propisi kojienamadozvoljavaju ono to je mukarcima zabranjeno, kao to je npr. noenjezlatnog nakita i oblaenje svilenih odjevnih predmeta. Ravnopravnosti jednakost izmeu mukaraca i ena openito je pravilo: ''A vjernici ivjernice su prijatelji jedni drugima . ." (Et-Tevba, 71 )U jednom hadisu stoji: "ene s u polovine mukaraca, oni s u jedniod drugih.".. djelom enama dao sva prava koja imaju mukarci izuzev u stvarimakoje su uvjetovane razliitostima prirode ene i njene uloge u ivotu uzvoenje rauna o potovanju, milosti i saosjeanju s njome. Vjerovjesnik,s.a.v.s., ak je rekao: "eni ukazuju potovanje samo plemeniti, aponiavaju je samo nevaljali."l . Neki Evropljani i drugi smatrali su enu nerazumnom ivotinjomili ejtanom, a ne ljudskim biem. Neki su pak sumnjali u to da je enauope ljudsko bie. Kad je doao Muhammed, s.a.v.s., prouio je ljudimarijei Uzvienog: "O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo"" ... Koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovustvorio i od njih dvoje je mnoge mukarce i ene rasijao" (En-Nisa, l)2. Neki ljudi u Evropi i na drugim mjestima smatrali su da enanije dostojna da ima svoju vjeru, pa su joj zvanino zabranjivali da itasvete knjige. Islam je doao pojanjavajui vjerske obaveze i zaduenjai mukarcima i enama zajedno, koje naziva vjernicima i vjernicama,muslimanima i muslimankama.130 str.ZeneMukarac je smireniji i strpljiviji u podnoenju onoga to nevoli. Uzvieni Allah mukarcima je predoio i neto to e poveatinjihovu snagu samosuzdravanja i strpljenja nad onim to ne volekod svojih ena: ''A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue jeda je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobrodao." (En-Nisa, 1 9)zajednica"On je ovjek kome se, kada se naljuti, unjegovoj ljutnji pridrui l OO hiljada sablji koje ga ne pitaju zbog egase naljutio!" "O vjernici, budite uvijek pravedni,svjedoite Allaha radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka... " (En-Nisa, 1 35);"Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navededa nepravedni budete ... " (El-Maida, 8)U trenutku ljudske slabosti meu nekim ashabima pojavile su seplemenske tenje pa su se dozivali imenima svojih plemena: "O sinovitoga i toga." Vjerovjesnik, s.a.v.s., naljutio se je zbog toga i rekao: "Zarse pozivate na plemensku pristrasnost a ja sam meu vama.!?"36 O pozivuna plemensku pristrasnost rekao je: "Ostavite je, ona je odvratnastvar.To je umet islama ili umet muslimana, kako ga naziva Kur'an:"Allah vas je odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur'anu, da biPoslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv ostalihljudi." (El-Haddd, 78)umetKur' anska rije "dealnakum" ukazuje na to da je Uzvieni Allahtvorac ovog umeta.Slino tome, Uzvieni kae: "Vi ste narod najbolji od svih koji seikada pojavio" (Alu Imran, 1 1 0)Izraz "uhridet" ukazuje na to da postoji neko ko je uinio da se tajumet pojavi. On se nije pojavio sluajno niti je on kao divlja biljka kojase pojavila sama bez intervencije sijaa. Naprotiv, islamski je umet poputbiljaka koje su s ciljem zasaene, koje se uvaju brigom i panjom.Uzvieni Allah uinio je da se ovaj umet pojavi, On je Njegov stvoritelj,Koji ga je pripremio za islamsku misiju.Izvor ovog umeta jeste Uzvieni Allah, jer umet ivi radi Allaha,Njegovog oboavanja i radi ostvarenja Allahovog Jasnog puta na Zemlji.Umet je od Allaha, i njegova panja usmjerena je ka Njemu, shodnorijeima Uzvienog: "Reci: 'Klanjanje moje, i obredi moji i ivot moj, i..srednji> Islam zastupa srednji put izmeu duhovnosti i materijalizma, idealizmai realnosti, racionalosti i osjeajnosti, izmeu individualizma izajednitva, izmeu nepokretnosti i razvoja.Islamski umet predstavlja Pravi put izmeu drugih krivih puteva.To je put Onoga Koji posjeduje sve ono to je na nebesima i Zemlji,put onih kojima je darovao Svoje blagodati, put vjerovjesnika, iskrenihrobova, ehida i dobrih ljudi, a ne put onih koji su protiv sebe izazvaliNjegovu srdbu i onih koji su zalutali.Pozivanje na dobro> Islamski umet odlikovan je iznad ostalih umeta zbog toga to nareujeda se ini dobro a odvraa od zla i to vjeruje u Allaha. Uzvieni jeu nekoliko ajeta prije navedenog u suri Alu Imran rekao: "I neka meuvama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a odzla odvraati, oni e ono to ele postii." (Alu Imran, 1 04)Shodno miljenju jednog od komentatora Kur'ana, to znai: Buditeumet pozivanja na dobro, a odvraanja od zla, i na taj ete nainpostii ono to elite.Shodno drugom komentaru, to znai: Pripremite od vas jednu vrstopovezanu grupu koja e se moi nazvati umetom sposobnim dapoziva na dobro a da odvraa od zla. U tome im pomozite da bi time svas ostalih spala dunost pozivanja.Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokletisu oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali -zato to su se bunili i uvijekgranice zla prelazili, jedni druge nisu odvraali od grenih postupaka kojesu radili. Runo li je zaista to kako su postupali!" (El-Maida, 78, 79)etvrta karakteristika umeta jeste to da je umet koji eli islam jedinstvenumet koji se sastoji od razliitih rodova, rasa i drutvenih slojevakoje je islam rastopio u svojoj "posudi", uklonio elemente razdorameu njima i povezao ih najvrom vezom koja se nee prekinuti.Uzvieni je rekao: "Ova vaa vjera -jedina je prava vjera, a Ja samva Gospodar, zato se samo Meni klanjajte" (El-Enbija, 92); "Ova vaavjera -jedina je prava vjera, a Ja sam Gospodar va, pa Me se priuvajte!"1 (El-Mu'minun, 52)l Kako ovaj umet nee biti jedinstven kad je Uzvieni Allah ujedinionjegovo vjerovanje i zakon, odredio njegove ciljeve, i njegov put, shodnorijeima Uzvienog: "I doista, ovo je Pravi put moj, pa se njega dritei druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova; eto, tovam On nareuje, da biste se grijeha klonili." (El-En' am, 1 53)Zbog toga nije dozvoljeno da kaemo "islamski umeti" nego "islamskiumet", a to je jedan umet, shodno Allahovoj odredbi. Muslimani nemogu biti u rascjepkanim umetima, kako to ele kolonijalisti.Uzvieni Allah rekao je: "Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikakose ne razjedinjujte!" (Alu Imran, 1 03); "I ne budite kao oni koji su serazjedinili i u miljenju podvojili kad su im ve jasni dokazi doli, njiheka patnja velika." (Alu Imran, 1 05)Islamski umet sastavljen je od razliitih naroda: "I na narode i naplemena vas dijelimo da biste se upoznali." (El-Hudurat, 1 3)Moe se kazati "islamski narodi" umjesto da kaemo "islamskiumett. " .Kur'an je upozorio muslimane na spletke nekih sljedbenika Knjigekoji tee da razbiju jedinstvo muslimana i da meu njima raire netrpeljivosti plemensku pristrasnost. Uzvieni je, upozoravajui muslimanena to, rekao: "O vjernici, ako se budete pokoravali nekim od onihkojima je data Knjiga; oni e vas, nakon to ste prihvatili pravu vjeru,ponovo vratiti u nevjernike." (Alu Imran, l OO)Jedinstvo umeta podrazumijeva da se islamsko bratstvo stavi iznadsvake druge pripadnosti. Uzvieni je to bratstvo uinio izrazom i otjelovljenjemvjerovanja: "Vjernici su samo braa." (El-Hudurat, l O)Poslanik, s.a.v.s., rekao: je "Musliman je muslimanu brat, nee muuiniti nasilje niti e ga ostaviti u nevolji.To potruje i drugi hadis: "ivoti muslimana38 Hadis prenose Buhari i Muslim kako stoji u "Sahihul-Damius-sagiru".KAKO S E O D N O S ITI P RE MA KU R'A N U A S N O M l 14 3podjednako su vrijedni, najslabiji meu njima uri da dobije njihovuzatitu, najjai meu njima prua im zatitu, oni su jedinstveni u odnosuna druge."39Islam upozorava na neprijateljstva meu sinovima jednog umetakoja dovode do toga da oni meusobno ratuju, onako kako su to radilaneznaboaka plemena. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Nemojte poslijemene postati nevjernici koji e jedni druge ubijati."40 "Meusobno vrijeanjemuslimana jeste grijeh, a meusobna borba je nevjerstvo.Nije nikavo udo to to je Poslanik, s.a.v.s., naredioda se naue rodoslovlja zbog toga to to podrava odravanje rodbinskihveza. Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Nauite svoja rodoslovlja dabiste time odravali svoje rodbinske veze"42;"Najbolji meu vama jeste onaj koji brani svoju rodbinu sve dokne poini zloin."4Uzvieni je rekao: "Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijetvjeruju budu u ljubavi s onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju,makar im oni bili oevi njihovi, sinovi njihovi, ili braanjihova, ili roaci njihovi." (El-Mudadela, 22)(Et-Tevba, 23, 24) ako vam je draze od..U takvoj e situaciji musliman kazati ono to je rekao Selman, r.a.,kada su ga pitali: "iji si ti sin?" On im je odgovorio: "Ja sam sin isla-," ma.

Mi smo te poslali svima ljudima da radosne vijesti donosi i daopominje." (Sebe, 28)Svejedno je da li je prijedlog "min" ("od") u ovome ajetu radi izdvajanja,kad bi citirani ajet znaio: "Budite svi umet koji e pozivati nadobro", kao kada bi ti rekao: "Budi mi povjerljivi prijatelj", ili: "Budihrabri lav", ili pak radi parti tivnosti, kad bi znaio: "Neka meu vamabude jedna grupa, umet, tj. demat, snana i povezana skupina koja epozivati na dobro i traiti da se dobro ini.Tako je to razumijevao asni ashab Reb'i b. Amir, r.a., kad ga jezapovjednik perzijske vojske Rustem u Bici na Kadisiji pitao: "Ko stevi?" On mu je u svojoj vjernikoj snazi i snanom vjerovanju rekao: "Mismo narod koji je Uzvieni Allah poslao da onoga koga On hoe izvedemoiz oboavanja robova u oboavanje jedinog Allaha, iz tjeskobe ovogasvijeta ka njegovoj irini, iz nasilja drugih vjera u pravednost islama."Samo su prema Uzvienom Allahu upravljena srca koja su punanade ali i straha: "I nadaju se milosti njegovoj i plae se kazne Njegove."(El-Isra, 57)Zato da, pored Allaha, traimdrugog sudi ju, kad vam On objavljuje Knjigu potanko?" (El-En' am, 1 1 4)Bratstvo ljudi temelji se na dvije injenice:l . svi su ljudi, shodno poruci islamskog monoteizma, robovi jednogaGospodara, Koji ih je stvorio i dao im lik. Stoga su oni jednaki usvom odnosu robovanja Allahu;2. svi ljudi potomci su jednoga oca, ma koliko se razlikovale bojenjihove koe, ma koliko jedna od druge bile udaljene njihove domovine,ma koliko se razlikovali jezici kojima govore, ma koliko razliiti bilidrutveni slojevi kojima pripadaju. Svi su oni djeca Ademova i svi suzbog toga jednaki i ravnopravni.O tome je Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavijestio umet na Oprotajnomhadu, kad je velikom broju okupljenih ljudi kazao: "O ljudi, va Gospodarje jedan, va otac je jedan, svi ste vi Ademovi, a Adem je od zemlje.Nikakve prednosti nema Arap nad nearapom, nikakve prednostinema bijeli ovjek nad crnim osim u pobonosti."Mi emo tim ljudima kazati: "Vjersko bratstvo koje poiva navjerovanju jeste najosobitija i najdublja vrsta bratstva koja ne negirapostojanje drugih vrsta bratstava, domovinskog i nacionalnog, shodno rijeima Uzvienog: " .. .i Adu brata njihova Huda .... " (Hud, 50);Uzvieni Allah je u suri En-Nisa objavio devet ajeta u kojima prekoravaPoslanika, s.a.v.s., koji je namjeravao da brani neke slabe ili licemjernemuslimane koji su jednoga jevreja nepravedno optuili za krau,a ustvari kradljivac nije bio on nego oni: "Mi tebi objavljujemo Knjigu,samu istinu, da ljudima sudi onako kako ti Allah objavljuje. I ne budibranilac varalicama. I zamoli oprost od Allaha, Allah, uistinu, prata isamilostan je. I ne brani one koji se kriju od ljudi, ali se ne mogu sakritiod Allaha, a On je s njima i kad nou smiljaju rijei kojima On nijezadovoljan; Allah dobro zna sve ono to oni rade." (En-Nisa, 1 05- 1 07)dzihad Muslimani su openito primjenjivali ovakvu pravednost prema svimnarodima, u vremenu poslanstva i u prvim i najboljim stoljeima islama.Nalazimo da je Omer b. Hattab, r.a., naredio da se izvri odmazda nad sinomnamjesnika Egipta Amra b. Asa zbog jednog egipatskog Kopta. Tadaje Amru kazao rijei koje su postale historijske: "O Amre, kada ste topoeli smatrati robovima ljude koje su njihove majke rodile slobodnim!?U vremenu Alije b. Ebu Taliba nalazimo da je njegov kadija urejhpresudio u korist jednog kranina, a protiv vladara pravovjernih, kojinije imao dokaza. Kraninu nije preostalo nita drugo nego da obznanisvoje primanje islama i da posvjedoi da je u ovoj parnici Alija, r.a.,imao pravo, i da kae: "Ovo su propisi vjerovjesnika!"To je jasno naznaeno u Kur'anu: "I borite se na Allahovom putuprotiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpoinjite borbu! - Allah,doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu." (El-Bekara, 1 90);ako vas takvi ostave na miru i ne napadaju vas, i ako vam ponudemir, onda vam Allah ne daje nikakva prava protiv njih'' (En-Nisa, 90);"Zar se neete boriti protiv ljudi koji su zakletve svoje prekrili inastojali da protjeraju Poslanika, i prvi vas napali? Zar ih se bojite? Preeje da se Allaha bojite, ako ste vjernici" (Et-Tevba, 1 3) ;''Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jerOn, uistinu, sve uje i sve zna." (El-Enfal, 6 1Historija islamske misije potvruje da je islam nalagao svojim sljedbenicimastrpljenje 1 3 godina u Meki. Dolazili su Poslaniku, s.a.v.s.,udarani ili izranjavani od mnogoboaca, govorei mu: "Dozvoli nam,Allahov Poslanie, da se branimo! On bi im odgovarao onako kako jeto Kur'an nalagao: "Dalje od boja, ve molitvu obavljajte i milostinjudajite" (En-Nisa, 77)."Meni moja, a vama vaa djela." Ounus, 4 1 )Nevjernici su mu na te rijei odgovarali: "Nama naa, a ti nemapravo na svoju vjeru, nama naa djela, a ti nema pravo na svoja." Onisu Poslanika, s.a.v.s., i njegove ashabe muili i pojaavali zlostavljanje inanoenje tete njima, njihovim imecima i porodicama. Zatim je mudrostislama zahtijevala da se muslimanima dozvoli samoodbrana: "Doputase odbrana onima koje drugi napadnu, zato to im se nasilje ini,a Allah je, doista, kadar da ih pomogne, onima koji su ni krivi ni duni,iz zaviaja svoga prognani, samo zato to su govorili: 'Gospodar na jeAllah!"' (El-Hadd, 39, 40)Uzvieni je stanje muslimana za vrijeme Bitke na Bedru opisao rijeima:"Tako je bilo i onda kada te je Gospodar tvoj s pravom iz doma tvogaizveo, to jednoj skupini vjernika nikako nije bilo po volji." (El-Enfal, 5)Muslimani nisu bili edni krvi i borbe, kako to prikazuju neprijateljiislama, ve su samo branili svoju vjeru ije su svetinje povreivane, iji susljedbenici protjerani iz svoje domovine, ija je imovina zaplijenjena. Borilisu se na svome vlastitom pragu, kao to je bilo na Uhudu i Hendeku.I pored toga, Uzvieni je Bitku na Hendeku protumaio rijeima: ''Allahje nevjernike pune srdbe odbio, nisu nimalo uspjeli, i vjernike je Allahborbe potedio, - Allah je, uistinu, moan i silan." (El-Ahzab, 25)Ovaj k ur' anski komentar: " .. .i vjernike je Allah borbe potedio"pojanjava da je velika blagodat od Uzvienog Allaha koja je darovanavjernicima to to je od njih odbio neprijatelje koji nisu ostvarili ciljeveU vezi s pohodom na Hudejbiju Kur'an komentarie mirovni sporazumizmeu Poslanika i mnogoboaca, i objavljuje suru El-Feth, kojao tome govori: "Mi emo ti dati sigurnu pobjedu." (El-Feth, l )Ashabi su pitali: "Da l i j e ovaj sporazum pobjeda?" Poslanik i m jeodgovorio da jeste.Srodstvo po tazbinstvu predstavlja jednu od dvije osnovne veze putemkojih je Uzvieni Allah povezao ljude, shodno rijeima Uzvienog:"On od vode stvara ljude i ini da su rod po krvi i po tazbini. Gospodartvoj je kadar sve." (El-Furkan, 54)gradjaniPostoje dvije grupacije nemuslimana s kojima muslimani imajusporazum o zatiti:l . oni koji potpadaju pod ugovor o privremenoj zatiti, koja vaisve do isteka ugovorenog perioda;2. oni koji potpadaju pod stalni i trajni sporazum o zatiti. Njihmuslimani nazivaju "graanima pod zatitom", to znai da oni imaj uzatitu Uzvienog Allaha, Poslanika, s.a.v.s., i zajednice muslimana. Onjima islamsko pravo kae: "Njima pripada ono to i nama pripada, ioni naelno imaju dunosti koje i mi imamo, izuzev onoga to nameepriroda vjerske razliitosti."Izraz "graani pod zatitom (ehlu zimme) ne podrazumijeva graanes nekim nedostatkom, kako to pretpostavljaju neki ljudi! Taj izraz"zimme" ukazuje na obavezu brige o njima, to je izraz pobonosti i izvrenjaAllahovog zakona. Ukoliko pak izraz "ehlu-zimme" vrijea braukrane, onda se treba promijeniti ili ukinuti, jer nas Uzvieni Allah nijeobavezao na njegovu upotrebu. Hazreti Omer, r.a., ukinuo je izraz kojije vaniji od izraza "ehlu-zimme", "graani pod zatitom", a to je izrazdizja (glavarina), i pored toga to je ona spomenuta u Kur'anu. Time jeodgovorio na zahtjev kranskog plemena Benu Taglib iji su pripadnici,osjeajui odvratnost prema tom imenu, traili da se od njih uzme togod je potrebno na ime sadake, pa makar to bilo i dvostruko vie. Omerse sloio s njima i u tome nije vidio nita loe. Njihov stav prokomentarisaoje rijeima: "Ovo je glup narod, prihvata smisao, a odbija ime!"ucenje kuranaJedna od osobina Kur'ana jeste i to da j e o n knjiga koja je lahka zapamenje i uenje napamet, ali i za shvatanje: ''A Mi smo Kur'an uinilidostupnim za pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio?" (El-Kamer,1 7)hadisu koji prenosi IbnAbbas a biljei Tirmizi: "Onaj ko u sebi nema nita od Kur'ana poputje sruene kue.te delegacije prethodno je upitao koliko zna Kur'ana napamet. Kad jestigao do ovjeka koji je bio najmlai meu njima i pitao ga koliko znaKur'ana napamet, on mu je odgovorio da zna to i to iz Kur'ana i suruEl-Bekara. Poslanik mu je zatim kazao: "Ti zna suru El-Bekara? Idi,ti si voa ostalima!" Jedan on uglednijih ljudi iz delegacije na to ree:"Tako mi Allaha, samo me je bojazan da je neu primjenjivati sprijeilada ne nauim suru El-Bekara." Potom je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: "Uite Kur'an napamet i itajte ga, jer je Kur'an za onoga ko gaui napamet i ita poput torbe koja je napunjena mirisom mousa kojise iri na sve strane. Za onoga ko ga naui pa zanemari a on je u njemupoput je mirisa mousa u zavezanoj torbi."Od Ehu Hurejre prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Onaj koji je uio i znao Kur'an e na Sudnjem danu doi, pa e Kur'anrei: 'Gospodaru moj okiti ga', pa e mu biti stavljena kruna poasti.Zatim e Kur'an kazati: 'Gospodaru moj, uveaj mu poast', pa e mubiti obuen ogrta poasti. Nakon toga e Kur'an rei: 'Gospodaru moj,budi zadovoljan njime', pa e On biti njime zadovoljan. Na kraju emu se rei: 'Ui i uzvisi se', pa e mu se za svaki proueni ajet dodatinagrada jednog dobrog djela.Buhari od Katade prenosi da je rekao: "Pitao sam Enesa b. Malika:'Ko je znao Kur'an napamet za vrijeme ivota Allahovog Poslanika,s.a.v.s.?' On mi je odgovorio: 'etverica i svi su ensarije: Muaz b. Debel,Ubejj b. Ka'b, Zejd b. Sabit i Ehu Zejd, jedan od Enesovih amida."'Hafiz Ibn Hader pojasnio je da se Enesove rijei odnose samo napripadnike plemena Hazred a ne Evs kako to od njega prenosi IbnDerir: "Neki pripadnici plemena Evs i Hazred, hvalisali su se. Onikoji su pripadali Evsu kazali su: 'Od nas je ovjek zbog koga se zatresaoAr, Sad b. Muaz, od nas je ovjek ije svjedoenje vrijedi kao svjedoenjedva ovjeka, Huzejma b. Sabit, ovjek koga su mrtvog okupalimeleki, Hanzala b. Ebi Amir, ovjek koga su sauvali skakavci, Asim b.Ebi Sabit." Pripadnici Hazreda kazali su: "Od nas su etiri ovjeka kojasu znala Kur'an napamet kada ga drugi nisu znali."U vjerodostojnom hadisu stoji: "Imam jednoga naroda jesteonaj ko najbolje zna Allahovu knjigu."Stoga je Omer rekao: "Kad bi ovjek nauio suru El-Bekara, AluImran, u naim bi oima postao ozbiljan i potovan."To nije udno jer Ehu Hurejra od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi daje rekao: "Ne pravite od svojih kua grobove, u kuu u kojoj se ui suraEl-Bekara ne ulazi ejtan."60Od Ehu U mame el-Bahilija prenosi se: "uo sam Allahovog Poslanika,s.a.v.s., da je rekao: 'Uite suru El-Bekara. U njenom uenju napametje blagoslov, u njenom ostavljanju je tuga. Ne mogu je nauiti sahiri."'Od Omera, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Sluajuaa i hafiza Kur'ana slian je sluaju vlasnika svezane kamile. Ako jenadzire i obilazi, zadrat e je, a ako je pusti, ona e mu otii."65 (Buharii Muslim)Kasim b. Abdurrahman veli: "Pitao samneke isposnike: 'Ima li ovdje ikoga s kime biste razgovarali?' Jedan odnjih pruio je svoju ruku prema Mushafu, uzeo ga u ruke i rekao: 'Ovoje moj sagovornik!"Ibn Mesud, r.a., veli: "Hafiz i ua Kur'ana treba biti prepoznatljivu svome ponaanju po noi, kad ljudi spavaju, po danu, kada se ljudismiju, po svojoj utnji, kad ljudi priaju besposlice, po svojoj skromnosti,onda kad se drugi prave vani. Hafiz i ua Kur'ana treba biti smireni blag. Ne treba biti grub, svaati se s ljudima, jako vikati niti treba bitipretjerano ljutit."Neki ispravni prethodnici kazali su: "Jedan Boiji rob pone uitineku kur' ansku suru, a meleci ga blagosiljaju sve dok je ne zavri. DrugiBoiji rob pone uiti neku suru pa ga meleki proklinju sve dok je nezavri." Pitali su ih: "Kako to?" Oni su odgovorili: "Kada smatra dozvoljenimono to je Kur'an dozvolio a zabranjenim ono to je zabranio,meleki ga blagosiljaju, a u protivnom ga proklinju!"Neki islamski uenjaci kazali su: "Neko ui Kur'an pa time samsebe proklinje a da toga nije ni svjestan. Uei Kur'an kae: 'Allahovoprokletstvo je nad nasilnicima', a on je nasilnik. Ili kae: 'Allahovo prokletstvoje nad laljivcima', a on je sam laljivac!"To je i smisao rijei Enesa b. Malika: "Moda ua Kur'ana uiKur'an, a on ga proklinje."Mej sera veli: "Kur'an je stranac u utrobi grenika." Kur'an je tadastranac jer se nalazi u jednoj dolini, a moral i djela njegovog nosioca suu drugoj dolini!U "Muvetti" imama Malika stoji: "Preneseno mi je da je Abdullahb. Omer osam godina proveo u memorisanju sure El-Bekara." To ukazujesamo na to da ju je tako sporo uio da bi mogao primijeniti njenepropise, naredbe, sustegnu ti se od njenih zabrana i zastajati kod Allahavihgranica koje su u njoj naznaene.Stoga je Ibn Mesud kazao: "Nama je naporno memorisanje Kur'ana,ali nam je lahka njegova primjena. Onima koji dou poslije nas bit elahko njegovo memorisanje, ali e im teko padati njegova praktinaprimjena!"Muaz b. Debel je rekao: "Uite ta god hoete, ali vas UzvieniAllah nee nagraditi zbog vaeg znanja sve dok ga ne budete i praktinoprimjenili."77 {Kurtubi u uvodu svoga Tefsira)tri cojeka u vatri..borac, ucac I udjeljivac.Tirmizi prenosi od Ehu Hurejre da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:"Traite spas od Allaha od jame tuge?" Ashabi su ga upitali: "taje to j ama tuge, Allahov Poslani e", a on je odgovorio: "Dolina u Dehennemu od koje Dehennem trai spas svakoga dana stotinu puta."Prusutni su pitali: "Ko e u nju ui?" Poslanik je odgovorio: "UaiKur'ana koji su se svojim postupcima pretvarali pred ljudima i bililicemjerni!Alkama od Abdullaha b. Mesuda prenosi da je rekao: '"ta ete kadvas obuzme nered u kojem e se uzvisiti nizak ovjek a oronuti veliki i kadto postane obiaj po kojem se postupa.' 'Kada e to biti, Abdurrahmane , pitali su ga prisutni? 'Onda kad bude mnogo uaa Kur'ana, a malo onihkoji ga razumiju, kad bude mnogo voa, a malo povjeri j ivih ljudi. Kad sebude traio dunjaluk postupkom koji bi trebao podrazumijevati ahiretskunagradu i kad ljudi budu shvatali druge stvari, a ne vjeru.je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko od vas ne umre a da utrenucima smrti ne misli lijepo o Allahu, i da se ne nada da e mu Onoprostiti i smilovati mu se.Medinski ajeti mogu derogirati mekanske, a ne obratno jerderogirani ajet mora biti objavljen prije derogirajueg.Ukoliko u jednom mjestu ili selu nema nikoga ko ui Kur'an, svi stanovnicitoga mjesta e zbog toga biti greni.Jedna grupa njih tvrdi da je to dozvoljeno. UBuharijevom Sahihu stoji:"Najpree je da uzmete naknadu za poduavanje Allahovoj knjizi."92Neki kau da nije dozvoljeno odrediti cijenu, to je izbor Halimija.Ehu Lejs u knjizi "El-Bustan"93 pie:"Tri su oblika poduavanja:l . poduavanje radi ahiretske nagrade, i za njega se ne uzima naknada;2. poduavanje uz naknadu;3. poduavanje bez uvjetovanja naknade pri emu uitelj primipoklon ukoliko mu ga neko daruje.Uenjaci prethodnih vremena stoje na stanovituda uvjetovanje naknade nije dozvoljeno, shodno hadisu: "Prenesite odmene makar i jedan ajet."94 Grupa uenjaka kasnijih vremena stoji nastanovitu da je to dozvoljeno. S tim u vezi su kazali: "Najbolje je zauitelja da ne uvjetuje naknadu za poduavanje hifzu ili pisanju. Ukolikoto uvjetuje pri poduavanju Kur'ana, nadam se da u tome za njeganema nita loe jer su to muslimani naslijedili iz prethodnih vremena iza tim imaju potrebu".to se pak treeg oblika poduavanja tie, on je dozvoljen kod svihuenjaka jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., bio uitelj ljudima i primao poklone,shodno hadisu o ovjeku koga je ujela zmija ili insekt pa su ga lijeiliuenjem Fatihe, te im je za to data nagrada. Vjerovjesnik je na to kazao:"Odredite i meni u njoj jedan dio,"95 itd.96U drugom hadisu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio da poduavanjeKur'anu bude mehr prilikom udaje jedne ene. Naime, kada jeVjerovjesnik, s.a.v.s., od ovjeka traio da eni dadne mehr pa makar tobio i eljezni prsten, on ni to nije posjedovao. Zatim ga je pitao kolikozna Kur'ana napamet, te je naao da zna vie sura i rekao mu: "Odlazi, vjenao sam te sa njome onim to zna iz Kur'ana''97, odnosno uz uvjetda je podui tim surama.Sve navedeno tie se poduavanja Kur'anu. to se pak tie uenjaKur'ana, za to nije dozvoljeno uzeti naknadu jer je tilavet, uenjeKur'ana, u osnovi ibadet, a osnova u ibadetu jeste to da ga ovjek inisam za sebe. Kako e onda za ibadet, oboavanje svoga Gospodara, uzetiod drugoga naknadu, a obavlja ga elei njime postii zadovoljstvoUzvienog Allaha!?Abdurrahman b. ibli prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:"Uite Kur'an, radite u skladu s njim, ne naputajte njegovo uenje,ne pretjerujte u njemu, nemojte se hraniti pomou njega, nemojte sebogatiti na njemu.Imran b. Husajn prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao:"Uite Kur'an, traite od Allaha putem Kur'ana dok ne dou ljudi kojie uiti Kur'an i putem Kur'ana traiti od ljudi.Uzvieni je u Kur'anu pohvalio grupu sljedbenika Knjige zato tosu itali Allahove ajete: "Ali, nisu svi isti. Ima ispravnih sljedbenikaKnjige koji po svu no Allahove a jete itaju i mole se." (Alu lmran, 1 1 3)Ako su hvaljeni i nagraeni zbog uenja knjiga koje je Uzvieniobjavio prije Kur'ana, kako je tek s Kur'anom, koji predstavlja najvelianstvenijuAllahovu knjigu!? 194.

Uzvieni kae: "Oni koji Allahovu knjigu itaju i molitvu obavl