201

MOTIV PLESA KAO IGRE I SVEANOST RIJEIU A. B. IMIA I PJESNIKA IZ ASOPISA DER STURM

B r a n k a B r l e n i V u j i

Najvia enja naih dua je enja umjetnosti. (A. B. imi, O muzici forma)

1.

Herwarth Walden 1910. godine u Berlinu utemeljuje asopis Der Sturm inakladu Der Sturm. asopis je oznaio novo strujanje u svim avangardnimpravcima prve polovice 20. stoljea (u futurizmu, poglavito u ekspresionizmu,kubizmu, konstruktivizmu). Godine 1912. H. Walden osniva i stalne izlobeavangardnih umjetnika, takoer naslovljene Der Sturm. Djelovanje slikara ipjesnika te zajedniki nastupi na priredbama diljem Europe, poglavito od 1912.godine zahvaljujui i poticajnom djelovanju Der Sturma i njegovom glavnomuredniku i osnivau Herwarthu Waldenu uspostavlja naelo simultanizma istodobnost avangardnih umjetnikih iskaza kojima se pridruuje u stilskojsrodnosti Der blaue Reiter iz Mnchena u 1912. godini, asopis iji su uredniciWassily Kandinsky i Franz Marc.

A. B. imi je itao berlinski Der Sturm i minhenski Der blaue Reiter uizvorniku. U Vijavici, br. I. 1917., objelodanjuje u uvodnom manifestu naslov-ljenom Namjesto svih programa1 svoj program, tekst na tragu njemakih izvornikaiz ekspresionistikih avangardnih asopisa:

Umjetnost je ekspresija umjetnikovih osjeanja; ovaploenje umjetnikoveunutranjosti u zvucima, bojama, linijama ili rijeima Umjetnost se, dakle,otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti.

202

imiev lank Berlinski Sturm ili nova umjetnost germanska2 (Novine, IV.,br. 175.), Zagreb, 1917. objelodanjen pod pseudonimom Peripatetik pjesnikovoje samoodreenje, povezanost s asopisom Der Sturm i urednikom H. Waldenom:

Razumljivo je, da se u naem sitom, blaziranom stoljeu javljaju mnogiumjetniki pokreti i pravci, struje, kole; futurizmi, kubizmi, ekspresionizmi. Sveto ima veliku i neprocjenjivu vrijednost za one, koji budu prosuivali nae stoljeei pisali psihologiju naeg stoljea () Oni (ekspresionisti) jednako izdaju list,prave slikarske i kiparske ekspozicije, dre predavanja, publiciraju svoje knjige() Juriaju na sve. Juri. Sturm.

U lanku Ekspresionizam i sveovjeanstvo3 iz 1923. godine pjesnik eizrijekom upozoriti na Der Sturm, kad je ve ekspresionizam na zalazu upotroenosti svojih avangardnih naela:

Umjetnost nije prosta imitacija prirode nego ekspresija unutranjeg doivljaja,bila je glavna formula Sturmove teorije. I doista, meni se nita nije inilo istinitijenego ta reenica.

2.

U Vijavici (III. juli) Zagreb, 1918., koju potpisuje kao urednik, A. B. imiobjelodanjuje studiju O muzici forma4 i Pjesme meu kojima je PLES5 .

A. B. imi je u pjesmi Ples orkestrirao erotsku igru u boji i rijei uzbibanogaprostora (na tragu pjesnika iz Der Sturma i Kandinskog iz Der blaue Reitera)prinosei svoj izraz. U ljubavnoj igri Plesa imieva je poetska struktura skladnosila u samu sebe, varirajui motiv plesa kao igre prema unutarnjem znaenju sveanosti rijei. Pri tom je uspostavio inovativne postupke iz berlinskog DerSturma, primjerice: Die Wortkunst (umjetnost rijei), Das Simultangedicht(simultana pjesma) i Der Reihungsstil (nizanje kao stil).

PLES

Gola tijela radost pleuOi piju uta suncaBog se smijeSrca lebde

203

Gola tijela sjetu pleuUre jedva miu vrijemeae uteCvijea venuRuke klonuRuke mru u tekom ritmuGola tijela oaj pleuNo zelene zvijezde sipaOi gasnuKose krieUre kapljuU oknima jutro pucaSnovi prte rasiplju seGola tijela uas pleu

U studiji O muzici forma pjesnik e napisati: Sve forme govore (...) Kaddoivljujemo forme, dua uje njihov unutranji glas, njihov krik, njihovu muziku(...) Treba da sve forme umjetnosti slikarstva ili kiparstva ili plesa ili rijeidoivljujemo kao muziku (...)

Ekstaza ute boje, rasprsnue smijeha, u ljubavnom plesu ozvuene i obojeneimieve slike Plesa naslovljene pjesme u dinamizmu je pokreta koji vodisublimaciji predmeta i sublimiranoj apstrakciji, uspostavljenoj preko iskaza golatijela radost pleu. Kruno je kretanje plesa uspostavljeno oblikom gola tijelaradost pleu /gola tijela sjetu pleu / gola tijela oaj pleu /gola tijela uas pleu.Jedan oblik prekida drugi: radost prekida i preuzima sjeta, oaj uas.

U Geometriji i pjesmi6 imi je zapisao:Moglo bi se postaviti kao sheme za ravnu liniju (horizontalnu) mir, blagost,

ravnodunost; za uzlaznu liniju uznesenje; za silaznu alost, oajanje; (...) za nagliuspon osjeaji uzleta, ushita itd. (...)

Nazona je geometrizacija Plesa i prema imievoj shemi u suglasju je steorijskim zasadama Kandinskog.

Vanjsko pokretno pjesnikovo motrite dinamizira kretanje otvorenimprostorom, uspostavljajui raznovrsne prostorne odnose. Oni su stvorenimeusobnim odnosom boja. Boja je sredstvo kojim se djeluje izravno na duu.

204

Boja je kist. Oko je eki. Dua je glasovir sa mnogo ica. Umjetnik je ruka kojaovim ili onim dodirom s odreenom namjerom pokree ljudsku duu na vibraciju(...) Skladnost boje moe biti samo na principu svrhovitog dodira ljudske due (...)upozorava Kandinsky u ber das Geistige in der Kunst (O duhovnom u umjetnosti).

imieva je uta boja u Plesu suprotstavljena neimenovanoj plavoj (sjeta), anjih preuzima tipka zelene boje Kandinskoga koja treba donijeti osjeajspokojnosti u bijeloj tipki neimenovanoj oazi tipki imieve glazbe jutra kojepuca i snova koji prte i rasiplju se.

Pjesnik premouje vizualni razmak izmeu boja, spajajui jednu s drugompreko uzbibanoga prostora Plesa u kompozicijskoj okosnici koja se rasprostirepoput glazbe oblika u beskraju ritma, u kojima sve forme govore: ure, ae, cvijee,ruke, oi, kose; jer svaka ima svoj unutranji glas, zvuk, krik (O muzici forma).

Ples pjeva skladnost Kozmosa ali i poetsku simfoniju, varirajui glazbenutemu oblika od semantikih nizova prema nutarnjem znaenju oblika, onoga toje oznaeno u samom jeziku glazbe. Dua je ustrukturirana u poetskoj simfoniji u boji i glazbi uzbibanoga prostora u simultanizmu koji vodi geometrizacijioblika. imieva je poetska struktura skladnosti sila u samu sebe ispitujui svojuvrstinu k sjedinjujuem centru. Nutarnje je oitovanje u zvucima, bojama, linijamaili rijeima eksperiment s raznolikim oblicima u kojima je oblik shvaen kaomnotvo jedinstva i dio jednog organizma, ije se kretanje iri i iz sredita pjesmeoznaeno rukama: ruke klonu / ruke mru u tekom ritmu. Pjesnik je oblikovao estkruga kojom se kruno kretanje uvruje kao kompozicijska okosnica.

Linija i povrina Plesa s koloristikoga i glazbenoga aspekta skladno sesjedinjuju u kontinuitetu prostora i vremenskoga rasapa i dotie se jedne beskrajnebezutjenosti; pla (...) oaj bez dna (O muzici forma): kose krie / snovi prterasiplju se / gola tijela uas pleu. A enina bijela ruka, zasjavi u noi, budi svojimutljivim krikom umrtvljeni ivot due (...); vraajui djevianstvo stvarima i otvaravrata njihova unutranja ivota (O muzici forma).

Na ishoditu Kandinskog slijedim u imievu Plesu apstrahiranje oblika svedo istog sadraja i kompoziciju kao skladbe nasuprot oponaanju, u kojoj sunazone i Worringerove teze.

Worringerovi poticaji Abstraction und Einfhlung, ein Beitrag zurStilpsyhologie, 1908. i Zur Entwicklungsgeschichte der modernen Malerei, DerSturm, Berlin, 1911. upuuju na propitivanje transcendentalna smisla umjetnosti,

205

jer dua poznaje samo jednu mogunost sree stvoriti neto s one strane pojavnog,neto apsolutno, u kome e se odmoriti od muke relativnog. Otuda preobrazbapromijenjljivih pojava u neto nuno, irealno i neorgansko apsolutno, topredstavlja elementarne geometrijske forme, linearnu stilistiku i arhitektonskikontrapunkt nazone su teze u Abstraction und Einfhlung, ein Beitrag zurStilpsyhologie.

Vagnerovski iskaz ljepota u akciji dobiva u Kandinskoga oznaku boja u akciji na platnima uskovitlanih i jarkih boja snenih kompozicija. Kandinski je skladaoobojene zvukove Der gelbe Klang kao iste osjeaje povezane s apstraktnimoblicima. Oblik je oitovanje nutrine, napisao je u ber das Geistige in der Kunst.Kada se ukine anonimna jeka predmeta koji imaju praktinu vrijednost, ostaje,po Kandinskom, osjeajni smisao skladbe u skali boja glazbeni doivljaj nijezvuan nego isto duhovni (ber das Geistige in der Kunst).

A. B. imi je u Plesu orkestrirao na tipkama u boji i rijei uzbibanogaglazbenog prostora Kandinskoga, prinosei svoj navlastiti lirski izraz na tragufenomenoloke redukcije transcendentalne svijesti i spoznaje. Oita je tijesnapovezanost koju je njemaki ekspresionizam uspostavio u suodnosu slikarstva,knjievnosti i glazbe zorni su pokazatelji: asopis Der Blaue Reiter (1912.) surednicima slikarima W. Kandinskim i F. Marcom i asopis Der Sturm surednikom H. Waldenom.

imievo nutarnje znaenje forme ne stvara svoje oblike, nego nastaje iz formekao posebna semantika struktura. Jedinstvena je inherentnost koja se u njojprovjerava Wesensschauung dozrijevanje bivstva.

Oznakovaljen jezik ozvuena imieva Plesa u pokretu je krika upravljenprema daljnjem dinaminom pokretu prema eidosu, prodiranjem u sve dubljeslojeve spoznaje u gledanje ispunjeno razmiljanjem, koje je u imiaaugustinovsko Istina se nalazi u nama kao najvia spoznaja i enja. Pjesnikje napisao O muzici forma: Kad doivljujemo forme umjetnosti, spoznajemo onoto je beskrajno, vidimo ono to je drukije nevidljivo (...); iza kojeg stoji glagolschauen i krajolik due u kojem se prelijeva tvarni svijet glazbe oblika. Otkrie jeepifanijske spoznaje i mjera ekstaze ali i enje pred misterijem ivota i smrti,smrti i ivota sublimirana u istoi. Vaskrsenje stvari (A. B. imi) dobivaoznanicu mistine korespondencije dua i religijskog poimanja umjetnosti kojeide do fenomenoloko-ontolokog ishodita. Spiritualni lirizam isto duhovne

206

preobrazbe svijeta s pomou estetskih znakova prema ontikom izvoru Bitka iprostoru transcendencije, susretanje je s beskonanou.

3.

imieva studija O muzici forma i pjesma Ples primjerena je za interpretacijuautorovih teorijskih odnosa prema njemakom ekspresionizmu, ali i prema vlastitimtekstovima kritikama upuenim Miroslavu Krlei i njegovu Panu i Trimasimfonijama; naslovljenih: Novo sunce (Hrvatska prosvjeta, Zagreb, IV., 1917.,br. 7.-8., str. 307.-310.) i Prazna retorika Miroslava Krlee (Novine, Zagreb, IV.,br. 178., 6.8.1917., str. 3.-5.; objelodanjen tekst pod pseudonimom Peripatetik).

Pjesnik je napisao o pjesniku Pana:Njemu sve progovara, pjeva, izgara i luduje. Sunce, oblaci, drvee, crkva,

voe, cvijee, pjesma, sve se cjeluje, kovitla i plee. U ovoj zbrci i trci i vrtnjinereda i pobrkanosti plee i on, gospodin Miroslav K. On je najrazuzdaniji plesa,plesa s rijeima, Worttnzer ()

(...) Jer nije dosta, da je pjesma samo izvana muzikalna, nego i iznutra. Tekonda kad je i osjeanje muzika i forma muzika, pjesma je muzikalna, harmonina,pjesma je pjesma (...)

(...) Kad moni pjesnici oznauju bojama apstrakcije, uvijek nam sugerirajuono, to su htjeli rei (...)

(...) Nije nam ovaj verzifikator (Krlea) sugerirao, da nam je jasno, kakve suto modre, a kakve crvene sanje (...) On pjeva i o zelenim stihovima (...) (Novosunce).

Kritiku iz Novog sunca pridruit e Trima simfonijama:Kao u Panu tako i ovdje sve plee, sve igra, sve se prebacuje preko glave

(...) Ne, to nije poezija ni u smislu futuriste Marinettija (...) Talambas boja i arenihnapjeva (...) (Prazna retorika Miroslava Krlee)7.

Krleino Podne:

Slobodno,Golo,Divlje,Divno,

207

Topi se metal suncaSve ivi.Plee.Vijuga.Dre.Treperi.ivi.

za imia je samo poetska disperzija.imieva studija O muzici forma orkestracija je avangardnog modela

Kandinskog iz studije ber die Formfrage (O pitanju forme) iz Der blaue Reitera,1912., s ekspresionistikom oznanicom iz Der Sturma.

U studiji ber die Formfrage W. Kandinsky je nadahnuto napisao: Der Klangist die Seele der Form (...) Die Form ist der uere Ausdruck des inneren Inhaltes.(Zvuk je dua forme (...) Forma je vanjski izraz unutarnjeg sadraja.); pridruujuisljedeu misao u kontekstu stilizacije predmetnog u smjeru apstraktnog i prostornetranscendencije u susretanju s beskonanou:

Die Welt klingt. Sie ist ein Kosmos der geistig wirkenden Wesen. So ist dietote Materie lebender Geist. (Svijet zvui. On je kozmos duhovno djelujue prirode.U mrtvoj materiji ivui je duh)8.

H. Walden u Der Sturm definira ekspresionizam u oznanici umjetnosti rijei(Die Wortkunst):

Was ist nun Expressionismus. Um es mit einem Wort zu sagen: Kunst (...)Fr die Wortkunst gibt es keine gebundete und ungebundete Sprache. Die Kunstist ja die Bindung, die Gestaltung, die Komposition (...) Da Augen hren, ist einBild, das die Einbildung erregt, also Eindruck macht. Also ein Ausdruck macht.

(to je ekspresionizam. Moe se rei s jednom rijeju: Umjetnost (...) Zaumjetnost rijei nema vezanog i nevezanog govora. Umjetnost je veza, oblik,kompozicija (...) Da oi uju, to je slika koja pobuuje matu, dakle ini dojam.Dakle ini izraz)9.

Umjetnost rijei (Die Wortkunst) ekspresionistike poetike uspostavit einovativni postupak: Das Simultangedicht (simultanu pjesmu).

Simultanost dakle u literaturi ne moe znaiti istovremenost, nego brzo redanje(impresij, slik, misli), napisat e A. B. imi u Simultanom pjesnitvu10 .

208

imieva pjesma Ples s motivom je plesa kao igre i sveanosti rijei, gdje seumjetnost stavlja na razinu najvieg oblika spoznaje, jer sve stvari su formeboanskoga, forme Duha. Nevidljivi Duh u vidljivim formama stvari (...), u kojemglazba kao najapstraktnija umjetnost govori najjae dui u vaskrsenju stvari (Omuzici forma).

Od 1913. godine u Der Sturmu redovito i najee objelodanjivat e svojestihove August Stramm, koga e A. B. imi spomenuti u eseju Novi njemakipjesnici11 (Kritika, III., br. 7.), Zagreb, 1922., s osvrtom na znamenitu antologijuKurta Pinthusa Menschheitsdmmerung (Sumrak / osvit ovjeanstva)12 , Berlin,1919. August Stramm je 1915. godine poginuo u I. svjetskom ratu i pjesme uPinthusovoj antologiji preuzete su iz Der Sturma.

Piui o Augustu Strammu u Novim njemakim pjesnicima, A. B. imi ena primjerima u izvorniku ispisanih pjesama Sturmangriff i Wunder upozoriti nasljedee:

Dakle nikakav opis juria nego iz doivljaja destilirano ono to je najbitnije.Sinteza (...) Rije ima sama za sebe emotivnu snagu, ritmizirana u odnosu premadrugima.

imievu pjesmu Ples prispodobit u s dosada neistraenim Strammovimpjesmama13 iz Der Sturma, iitavajui motiv igre koja dobiva oznanicumetaforine igre rijeima u navedenim inovativnim postupcima. To su pjesme:Schwermut (Melankolija) i Dmmerung (Sumrak/osvit). Prinosim Strammovepjesme u izvorniku i hrvatskom prijevodu, a njima u njemakom prijevodu ihrvatskom izvorniku pridruujem imievu pjesmu Ples.

SCHWERMUT MELANKOLIJA

Schreiten Streben Koraati Teiti

Leben sehnt ivot ezneSchauern Stehen Jeze stoje

Blicke suchen Pogledi trae

Sterben wchst Umiranje raste

Das Kommen DolazakSchreit! Vriti!

209

Tief DubokoStummen Nijemi

Wir. Mi.

DMMERUNG SUMRAK/OSVIT

Hell weckt Dunkel Svjetlost budi tamuDunkel wehrt Schein Tama prijei svjetlost

Der Raum zersprengt die Rume Prostor raspruje prostore

Fetzen entrinken in Einsamkeit Krhotine se utapaju u samoi

Die Seele tanzt Dua pleeUnd I

Schwingt und schwingt Titra i titra

Und I

Bebt im Raum Treperi u prostoruDu! Ti!

Meine Gleider suchen sich Moji udovi se trae

Meine Glieder kosen sich Moji udovi se milujuMeine Glieder Moji udovi

Schwingen sinken sinken ertrinken Titraju tonu tonu utapaju

In U

Unermelichkeit BeskrajnostDu! Ti!

Hell wehrt Dunkel Svjetlost prijei tamu

Dunkel frit Schein! Tama prodire svjetlostDer Raum ertinkt in Einsamkeit Prostor se utapa u samoi

Die Seele Dua

Strudelt Vri

Strubet Opire se

210

Halt! Stoj!Meine Glieder Moji udovi

Wirbeln Vrtloe

In U

Unermelichkeit BeskrajnostDu! Ti!

Hell ist Schein! Svjetlost je svjetlost / privid!

Einsamkeit schlrft! Samoa sre!Unermelichkeit strmt Beskrajnost struji

Zerreit Razdire

Mich Me

In UDu! Ti!

Du! Ti!

TANZ PLES

Nackte Krper tanzen Freude Gola tijela radost pleu

Augen trinken gelbe Sonnen Oi piju uta sunca

Gott lacht Bog se smijeHerzen schweben Srca lebde

Nackte Krper tanzen Trauer Gola tijela sjetu pleu

Uhren knnen Zeit kaum bewegen Ure jedva miu vrijeme

Glser schweigen ae uteBlumen welken Cvijea venu

Hnde fallen Ruke klonu

Hnde streben in schweren Rhytmus Ruke mru u tekom ritmu

Nackte Krper tanzen Verzweiflung Gola tijela oaj pleu

211

Die Nacht geisst grne Sterne No zelene zvijezde sipaAugen erlschen Oi gasnu

Haare schreien Kose krie

Stunden tropfen Ure kaplju

In den Fensterscheiben bricht der Morgen an U oknima jutro pucaTrume bersten und zerschtieben Snovi prte rasiplju se

Nackte Krper tanzen Schauder Gola tijela uas pleu.

Unutarnja praznina i rasapnost oznanica je Strammove pjesme Melankolija(Schwermut) unutar koje provaljuje u pokretu krik; rastakanje subjekta kao odsliksamoe i oaja.

U eseju O muzici forma A. B. imi je oznaio doivljaj forme umjetnosti u kojemu dua uje njezin unutranji glas krik.

Emotivna snaga rijei, ritmizirana u odnosu prema drugima u brzom redanju(impresij, slik, misli) ispisuje simultanu pjesmu (Das Simultangedicht) soznanicom nizanja kao stila (Der Reichungsstil).

Rijei treba da se rimuju onda kad se rimuju stvari. Rima je jek i odjek,upozorit e A. B. imi u eseju Tehnika pjesme14 u Savremeniku (XVII., br. 3.)Zagreb, 1923. godine.

Potonje oznanice nadaju se iz imieve pjesme Ples unutar koje umjetnostrijei ispisuje oznanicu metaforine igre rijeima prema unutarnjem znaenju:Gola tijela radost pleu / Gola tijela sjetu pleu / Gola tijela oaj pleu / Golatijela uas pleu; u doivljaju koji je isto duhovni15.

Vanjsko pokretno pjesnikovo motrite dinamizira u Plesu kretanje otvorenimprostorom, unutar kojeg A. B. imi uspostavlja beskrajni ritam plesa u kojemusve forme govore u nizanju rijei (Der Reihungsstil).

Pjesma Ples nastala je 1918. godine, a njoj prethodi Strammova pjesmaDmmerung (Sumrak/osvit). Piui o Pinthusovoj antologiji (Menschheitsdm-merung), A. Stama e instruktivno upozoriti:

Leksem Dmmerung posjeduje svoje perifrazom opisano znaenje: derbergang von Tag zur Nacht, von der Nacht zum Tag. Dakle, prijelaz iz dana

212

u no, iz noi u dan. Ope hrvatsko znaenje bilo bi dakle i sumrak i osvit, iveernji suton i praskozorje16.

Preko uzbibanoga prostora A. Stramm u pjesmi Dmmerung (koja je uvrtenau Pinthusovu antologiju 1919. godine u drugom stavku Erweckung des Herzens Buenje srca) zapoet e metaforinu igru rijeima tame i svjetla u raznovrsnimprostornim odnosima: Prostor raspruje prostor / Treperi u prostoru / Prostor seutapa u samoi u beskrajnom ritmu, unutar koje je dua ustrukturirana kaosjedinjujui centar u susretanju s beskonanou: Dua plee / Titra i titra / Treperiu prostoru / Dua / Vri / Opire se.

Erotska igra Moji udovi se trae / Moji udovi se miluju uzbibanogaStrammova prostora svoj svretak ispisuje u ritmu stihova: Samoa sre /Beskrajnost tee / Razdire / Me / U / Ti! / Ti! simultane pjesme, koja u imievuPlesu, 1918. godine svoj svretak ima u stihu: Gola tijela uas pleu.

imieva gola tijela iz pjesme Ples, koja oaj pleu / uas pleu su u suglasjui sa Strammovim stihovima iz pjesme:

VERZWEIFELT OAJAN

Droben schmettert ein greller Stein Gore treti jarki kamenNacht grant Glas No otri stakloDie Zeiten stehn Vremena stojeIch JaSteine. Kamenim.Weit DalekoGlast StakliDu! Ti!

Multimedijalni Gesamtkunstwerk (Das multimediale Gesamtkustwerk) uumjetnosti rijei obojenog zvuka Strammove pjesme treti jarki kamen / stakli u orkestriranju je avangardnog modela Kandinskog u kompoziciji iste boje kojatei apstraktnom obliku. Poliharmonija umjetnosti rijei u suzvuju je ritma tonalnoheterogenih akorda treti / otri / stoji / kameni / stakli instrumentacijidisonantnosti u beskrajnosti prostora, koji se utapa u samoi i razdire.

Umjetnost rijei (Die Wortkunst) u Waldenovom iskazu to jeekspresionizam (Was ist nun Expressionismus) ugradila je zvuk, boju i rije

213

multimedijalnog Gesamtkunswerka iz teorijskih ishodita W. Kandinskog iz Derblaue Reitera (Plavi jaha). Potonje je i A. B. imi izrazio i u stihovima svojepjesme Ples. A na stranicama Der Sturma itam u tome kontekstu sljedee iskaze:

seine blaerfhlten Augen-Oskar njegove oi ispunjene plavetnilomKokoschka; Else Lasker Schler,Der Sturm, 1. Jg. 1910, Nr. 21

seine Bltter leuchten blau njegovi listovi sjaje se plavoseine Blten duften Klang njegovi cvjetovi miriu zvukomTler blhen in seinem Schatten- doline cvjetaju u njegovoj sjeni.Franz Marc;

Herwarth Walden, Berlin am achten Mrz 1916., Der Sturm, 6. Jg. 1916, Nr. 23/24 (tekst je u cijelosti posveen F. Marku, uredniku asopisa Der blaue Reiter,koji je ivot izgubio na bojinici)

Rote Blume rote Anna Blume Crveni cvijet crvena Anna Blume (cvijet)Blau ist die Farbe deines gelben Haares Plavo je boja tvoja ute koseRot ist das Girren deines grnen Vogels- Crveno je gugutanje tvoje zelene ptice. An Anna Blume;Kurt Schwitters, Der Sturm, 10. Jg. 1921, Nr. 5

Emocionalne sheme u kompoziciji istih boja prema Kandinskom iz studijeber die Formfrage (Der blaue Reiter, 3., 1912.) ute, plave, zelene i crveneostaju oznanicom i Waldenovog Der Sturma; koje je unosio A. B. imi u svojuliriku, skladajui obojene zvukove kao iste osjeaje.

Uspostavljeno je naelo simultanizma stilska srodnost avangardnog poetskogiskaza hrvatskog i njemakog ekspresionizma (Die Wortkunst, Das Simultan-gedicht, Der Reihungsstil, Das multimediale Gesamtkunstwerk).

214

LITERATURA:

Brleni-Vuji, B., A. B. imi i likovna avangarda, Kroatistike teme, Rijeka,2000.

Kandinsky, W. und Marc, F. (Hg.), Der blaue Reiter, Almanach, Mnchen, 1912.;Mnchen, 1984.

Milanja, C., Pjesnitvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2000.Vieta, S./Kemper H.G., Expressionismus, Mnchen, 1975.mega, V., Poeci estetike ekspresionizma, Umjetnost rijei, XXXVIII., 2,

Zagreb, 1994.mega, V., Europski kontekst ekspresionizma, u zborniku Ekspresionizam u

hrvatskoj knjievnosti i umjetnosti, Zagreb, 2002.

BILJEKE

1 Usp. A. B. imi, Sabrana djela, II., prir. Dubravko Jeli, Zagreb, 1998., str. 227.-228.2 Isto, str. 106.-108.3 Isto, str. 314.-320.4 Isto, str. 116.-120.5 Svi navodi pjesme Ples prema: A. B. imi, Sabrana djela, I., priredio Nedjeljko

Mihanovi, Zagreb, 1998, str. 115.6 Usp. A. B. imi, Isto, Sabrana djela, II., str. 374.-375.7 Usp. A. B. imi, Isto, Sabrana djela, I., str. 405.-411.; 412.-418.8 W. Kandinski, ber die Formfrage. Essays ber Kunst uund Knstler, Stuttgart, 1955.9 Usp. H. Walden P. A. Silbermann (Hg.), Expressionistische Dichtung vom Weltkrieg

bis zur Gegenwart, Berlin, 1932.10 A. B. imi, Tri zapisa o pjesnitvu, Isto, Sabrana djela, I., str. 552.-553.11 Usp. A. B. imi, Isto, Sabrana djela I., str. 461.-489., str. 474.-476.12 Usp. Ante Stama, Uloga antologije Menschheitsdmmerung Kurta Pinthusa u

oblikovanju hrvatskog ekspresionizma, u zborniku Ekspresionizam u hrvatskoj knjievnostii umjetnosti, Zagreb, 2002., str. 75.-83.

13 Usp. Baur Rupprecht Slavko, A. B. imi i njemaki ekspresionizam,Ekspresionizam i hrvatska knjievnost, Kritika, sv. 3., Zagreb, 1969., str. 84.-87.; posebnoutjecaj stihova njemakog ekspresionista Kurta Heynickea na imia.

14 A. B. imi, Isto, Sabrana djela I., str. 490.-495.15 Usp. W. Kandinsky, ber das Geistige in der Kunst, Pieper Ver., Mnchen, 1911.16 A. Stama, Isto, str. 76