ZAKON

O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1. Predmet zakona

Ovim se zakonom ure|uje pravni status rudnog blaga odnosno mineralnih sirovina, na~in i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, za{tita, izvo|enje rudarskih radova, mjere za{tite na radu, obustava izvo|enja i trajni prekid rudarskih radova, tehni~ka dokumentacija i projektiranje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, za{tita i ure|enje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja glede upravljanja mineralnim sirovinama na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Rudno blago je dobro od op}eg interesa i pod posebnom je za{titom.

^lanak 2.

Zna~enje izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovome zakonu imaju sljede}a zna~enja:

1. Mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogu}e izravno ili neizravno

gospodarski koristiti.

2. Upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i

kori{tenje mineralnih sirovina.

3. Rudnik je ograni~eni zemlji{ni prostor gdje se vr{i eksploatacija mineralnih sirovina, uklju~uju}i strojeve, zgrade, gra|evinsku infrastrukturu, deponije, odlagali{ta, skladi{ta i druge objekte koji su potrebni za izvo|enje rudarskih radova.

4. Rudnik u pravnom smislu je gospodarsko dru{tvo ~ija je temeljna djelatnost eksploatacija mineralnih

sirovina.

5. Rudarski objekt je objekt u eksploatacijskom polju na povr{ini i/ili ispod zemlje, koji je namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvo|enju drugih rudarskih radova, koji nisu izravno vezani uz eksploataciju

mineralnih sirovina.

6. Rudarska infrastruktura su objekti rudnika koji su potrebni od po~etka do zavr{etka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putovi, elektroure|aji i objekti, objekti vodoopskrbe, zgrade za ljude i opremu i

dr.).

7. Prostor za otkopavanje je prostor na povr{ini i/ili ispod zemlje, koji se sastoji od zemlji{ta za pristup i zemlji{ta odre|enog za eksploataciju mineralnih sirovina, ozna~en grani~nim crtama izme|u odre|enih

geografskih koordinata povezanih s geodetskom mre`om.

8. Plan - karta rudni~kog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu, s ozna~enim granicama i brojevima parcela, koji na po~etku eksploatacije ne smije biti stariji od {est mjeseci i koji se mora najmanje jednom godi{nje

dopunjavati.

9. Eksploatacija je va|enje mineralne sirovine iz le`i{ta i njezina prerada ili oplemenjivanje.

10. Va|enje obuhvata sve potrebne radnje da se do|e do mineralne sirovine u le`i{tu: otvaranje, pripremu za

otkopavanje, otkopavanje i dopremu na oboga}ivanje i /ili skladi{tenje.

11. Bu{otinska eksploatacija uklju~uje sve potrebne radnje da se le`i{te pripremi za crpljenje, da se crpljenje

izvede i mineralna sirovina uklju~i u preradu.

12. Prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina prema ovom zakonu je odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i su{enje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prate}e jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata kao i odstranjivanje ne~isto}a i vode iz nafte i prirodnog plina kada su navedene radnje u tehnolo{koj vezi s eksploatacijom.

13. Skladi{tenje uklju~uje sve potrebne radnje za uskladi{tenje mineralnih sirovina u ~vrstom, rasutom, teku}em

i plinovitom stanju.

14. Rekultivacija napu{tenih i eksploatacijskih prostora uklju~uje sve radnje koje je potrebno izvr{iti na rudni~kom prostoru radi zavr{ne sanacije i revitalizacije povr{ina degradiranih rudarskim radovima prema

rudarskom projektu.

15. Eksploatacijsko polje je dio zemljine povr{ine ograni~eno pravim linijama, prirodnim ili umjetnim granicama koje se prostiru do odre|ene dubine zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih kroz te granice, s

ozna~enim to~kama i definiranim koordinatama.

16. Geolo{ka sredina za skladi{tenje ugljovodonika je poseban oblik skladi{ta koji se izra|uje u kompaktnom i

neraspucalom stijenskom masivu.

17. Geotermalni energetski izvor je izvor topline uvjetovan zemljinom toplinom koja se odra`ava kroz termalne

fluide i toplotni efekt stijena.

18. Sigurnosni stub je za{titno podru~je u kojem nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se {tite

podzemni i povr{inski objekti i dobra od op}eg interesa.

19. Metoda otkopavanja je niz tehni~kih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina s rudarskim radovima, u okviru konstrukcijski odre|enih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radili{ta.

20. Jama je rudarski objekt s podzemnim na~inom eksploatacije.

21. Postrojenje je skup ure|aja i instalacija, povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajedni~ka funkcija

slu`i istom zajedni~kom cilju.

22. Otkopno polje ili revir je ograni~eno podru~je za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim komunikacijskim putovima i putovima za zra~nu struju sa specifi~nim konstrukcijski odre|enim elementima, koje se mo`e podijeliti na blokove, eta`e, horizonte i pojedina~na radili{ta.

23. Otkopno radili{te je dio otkopnog polja u kojem se izvode radovi. Radili{ta imaju svoj naziv.

24. Klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije, prema osobinama, mogu}nostima primjene, izda{nostima, stupnju istra`enosti i ekonomske opravdanosti.

25. Pri~uve mineralnih sirovina su koli~ine mineralnih sirovina utvr|ene u le`i{tu.

26. Pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istra`ene ili izda{ne za ekonomi~nu

eksploataciju.

27. Rudno blago su sve mineralne sirovine iz ~lanka 7. ovoga zakona, koje se eksploatiraju pod uvjetima i na

na~in propisan ovim zakonom.

28. Pristupno zemlji{te je zemlji{te preko kojeg je mogu} pristup do prostora za eksploataciju.

29. Pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova, koja ugro`ava

zdravlje i `ivot ljudi, imovinu i okoli{.

30. Rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda

koja omogu}ava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom.

31. Rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istra`ivanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

32. Rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odre|ena tehni~kim propisima i

propisima iz oblasti za{tite na radu u rudarstvu.

33. Jedinica mjere mineralne sirovine u ~vrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u le`i{tu.

34. ^vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u le`i{tu.

35. Povr{inski kop je rudarski objekt s povr{inskim na~inom eksploatacije mineralnih sirovina.

36. Podzemno spremi{te je ure|en prostor za podzemno spremanje plinova, te~nosti (osim vode) i ~vrstih

materija.

37. Izvo|a~ je gospodarsko dru{tvo koje ima odobrenje mjerodavnog tijela za izvo|enje rudarskih radova ili

pojedinih tehnolo{kih cjelina.

38. Izvo|a~ rudarskih i drugih radova je gospodarsko dru{tvo koje je upisano u sudski registar koji je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavio obavijest o po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.

39. Rudni~ke vode su vode koje se nalaze na prostoru na kojem se vr{i ili je zavr{ena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagali{tima iskopanog zemljanog materijala, jalovi{tima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela uklju~uju}i povr{inske vodne tokove, podzemne vode, jezera, mo~vare i more.

^lanak 3.

Svrha Zakona

Svrha ovoga zakona je upravljanje mineralnim sirovinama radi:

1. postizanja racionalne i odr`ive eksploatacije mineralnih sirovina;

2. postizanja dru{tvenog i gospodarskog razvitka;

3. za{tite rudnog blaga;

4. osiguravanja sudjelovanja javnosti u dono{enju odluka koje se odnose na rudna bogatstva i

5. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i

kori{tenje mineralnih sirovina koje }e vr{iti federalna odnosno kantonalna vlast.

^lanak 4. Upravljanje mineralnim sirovinama

Upravljanje mineralnim sirovinama je u mjerodavnosti Federacije i kantona koji sukladno ovom zakonu programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog kori{tenja prema propisima o sigurnosti rudarskih objekata i uposlenika i o za{titi okoli{a i prirodnih vrijednosti.

^lanak 5.

Primjena Zakona

Ovaj se zakon ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz obavljanje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: `eljezni~kom prijevozu na prugama javnoga prometa, cestovnom prometu na javnim cestama, u pomorskom i rije~nom prijevozu, zra~nom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne postaje, odnosno od uvo|enja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne postaje za izlaz, ukoliko taj cjevovod slu`i za izravnu i isklju~ivu

predaju tre}im osobama i drugim pogonima, ~ija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.

Upravljanje vodama vr{i se po posebnom Zakonu.

^lanak 6. Rudarska djelatnost

Rudarska djelatnost, u smislu ovoga zakona, obuhvata: rudarske istra`ne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uklju~uju}i otvaranje, pripremanje, otkopavanje, prijevoz, odlaganje, dopremu, preradu i uskladi{tenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije za tu djelatnost (izvje{}a, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehni~ku rekultivaciju zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima.

^lanak 7.

Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u ~vrstom, te~nom i plinovitom stanju, u primarnom obliku (le`i{tu) ili u nanosima, jalovi{tima,

tolioni~kim troskama i prirodnim rastvorima i to:

1. energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljena, ugljovodonici u ~vrstom, te~nom i plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne

sirovine;

2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;

3. sve vrste soli i solnih voda i plinovi koji se s njima javljaju;

4. nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak, kremen, kvarcni pijesak, kvarcit, kerami~ke i vatrostalne gline, keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni {kriljci, tehni~ko-gra|evinski kamen, arhitektonsko-gra|evinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, {ljunak i pijesak za

gra|evinarstvo izvan vodenih tokova;

5. sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i prerade

primarnih mineralnih sirovina i

6. sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog podrijetla.

Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lanka 7. stavak 1. to~ke 1,. 2. i 3. ovoga zakona vr{i Federalno

ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 4,. 5. i 6. ovoga zakona vr{e kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.

^lanak 8.

Rudarski radovi

Rudarski radovi u smislu ovoga zakona su:

1. rudarski istra`ni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod povr{ine zemlje, u teku}im i staja}im vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u primarnom nalazi{tu, naplavinama, iskopanom

materijalu i jalovi{tima;

2. priprema, otvaranje, eksploatacija, ure|ivanje zemlji{ta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, oboga}ivanje,

uskla- di{tavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;

3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu;

4. sve vrste miniranja na povr{ini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja

kod otkopnih i drugih rudarskih radova;

5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvo|enju rudarskih istra`nih radova i eksploataciji

mineralnih sirovina;

6. izrada jamskih karata i karata eta`a na povr{inskim kopovima;

7. izrada planova odvodnjavanja povr{inskih kopova i jamskih rudarskih prostorija i njihova za{tita od

povr{inskih i podzemnih voda;

8. izrada planova sanacije podzemnih prostorija i ugra|ivanja osnovne podgrade;

9. izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;

10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija, odlagali{ta, eta`nih putova, odvodnih kanala i gra|evinskih objekata rudarskim metodama rada, na povr{ini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgra|ivanja tijekom izvo|enja rudarskih istra`nih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i eta`nih i

drugih putova u eksploatacijskom polju;

11. izrada i kori{tenje skladi{ta fluida u geolo{kim sredinama;

12. eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;

13. rekonstrukcija i odr`avanje rudarskih prostorija poslije prekida eksploatacije mineralnih sirovina;

14. crpljenje podzemnih voda - bu{otinska eksploatacija iz ~lanka 2. to~ka 11. ovoga zakona, kao i crpljenja podzemnih i povr{inskih voda, te regulacija vodotoka na povr{ini, koji se nalaze unutar le`i{ta u cilju stvaranja

uvjeta za eksploataciju predmetnog le`i{ta;

15. zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima;

16. sanacija i rekultivacija napu{tenih istra`nih prostora, povr{inskih kopova i rudnika rudarskim metodama

rada i

17. radovi monta`e, demonta`e i odr`avanja u rudarstvu.

^lanak 9.

Rudarski objekti i postrojenja

Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovoga zakona su:

1. objekti i postrojenja u sastavu rudnika koji su izravno vezani uz tehnolo{ki proces rudarskih istra`nih radova, eksploatacije, pripreme, prerade i oplemenjivanja mineralnih sirovina kao i magacini eksplozivnih sredstava koji

se nalaze na povr{ini;

2. industrijski kolosijeci, vise}e `i~are, putovi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u le`i{tu i od le`i{ta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagali{ta, ukoliko se prijevoz ne vr{i javnim putovima, kao i skladi{ni prostori, radionice rudnika koje slu`e za remont i odr`avanje opreme u tehnolo{kom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;

3. hidrotehni~ki objekti i postrojenja za odvodnjavanje i za{titu rudnika od voda;

4. naftovodi, plinovodi i sonovodi od crpne stanice do razdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoara

industrijske stanice;

5. elektri~na mre`a rudnika s objektima, postrojenjima i ure|ajima koji su s njom u izravnoj funkciji ili

galvanskoj vezi, kao i mre`a i ure|aji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje;

6. lampare, garderobe s kupatilima, prostorije stanice za spa{avanje i prostorije za smje{taj i odr`avanje

samospasitelja i instrumenata za kontrolu jamskih plinova i mikroklime i

7. objekti i postrojenja koji nisu izravno vezani uz radove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina - lokalni i magistralni cjevovodi, plinovodi i drugi tehnolo{ki cjevovodi, mjerno-redukcijske stanice, kao i objekti i postrojenja za preradu ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, te objekti za skladi{tenje fluida.

^lanak 10.

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stje~e se na temelju odobrenja za eksploataciju i na temelju dozvola

sukladno ovom zakonu.

Pravo iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se prenijeti na drugu pravnu osobu uz suglasnost tijela koje je ta prava

dodijelilo.

Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina mogu dobiti doma}e i inozemne pravne osobe pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom.

^lanak 11.

Eksploatacijsko polje

Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacijskog polja.

Eksploatacijsko polje nalazi se unutar granica istra`noga prostora.

Oblik i veli~ina eksploatacijskog polja utvr|uje se ovisno o vrsti mineralne sirovine, uvjetu racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smje{taj rudarskih objekata infrastrukture.

Eksploatacijsko polje obuhvata povr{inski kop-jamu, prijevozne i pristupne potove na eta`e, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagali{ta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radioni~ki prostor, uredski i sanitarni prostor.

Le`i{ta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vi{e eksploatacijskih polja.

^lanak 12.

Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvo|enju gra|evinskih radova

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za gra|evinski objekat nai|e na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz ~lanka 7. ovoga zakona, mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo koje }e donijeti odluku o daljnjim aktivnostima.

Zabranjeno je na temelju gra|evinske dozvole iskopom temelja za gra|evinski objekt vr{iti eksploataciju mineralnih sirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkciji odvodnjavanja jame.

II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA

^lanak 13.

Strategija upravljanja mineralnim sirovinama

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama priprema Federalno ministarstvo.

Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlog Federalnog ministarstva usvaja Vlada Federacije.

Detaljan sadr`aj i na~in izrade strategije upravljanja mineralnim sirovinama propisuje federalni ministar energije,

rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).

^lanak 14.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama

Za provo|enje strategije upravljanja mineralnim sirovinama donosi se plan upravljanja mineralnim sirovinama.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama izra|uje Federalni zavod za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).

Na prijedlog Federalnoga zavoda, plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.

Detaljan sadr`aj i na~in izrade plana upravljanja mineralnim sirovinama propisat }e federalni ministar.

^lanak 15.

Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranje

Plan upravljanja mineralnim sirovinama je stru~na podloga za izradu prostornih planova Federacije i kantona.

III. IZVO\ENJE RUDARSKIH RADOVA

^lanak 16.

Uvjeti za izvo|enje radova

Rudarsku djelatnost mo`e obavljati gospodarsko dru{tvo upisano u registar dru{tava i koje je tijelu mjerodavnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavijest o po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili

tih djelatnosti.

Kada gospodarsko dru{tvo izvo|enje radova povjerava drugom gospodarskom dru{tvu, tada je obvezatno zaklju~iti odgovaraju}i ugovor s izvo|a~em radova koji ispunjava propisane uvjete iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Izvo|a~i radova su du`ni postupati po odredbama ovoga zakona i provedbenim propisima donesenim na temelju

njega.

Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet }e Federalno ministarstvo.

^lanak 17. Na~in izvo|enja rudarskih radova

Pri obavljanju rudarske djelatnosti gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora po{tivati tehni~ke propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehni~ki propisi), propise o za{titi na radu, za{titi okoli{a, uvjete utvr|ene u urbanisti~koj suglasnosti i druge propise, osigurati osobna za{titna sredstva uposlenicima i provoditi propise o za{titi ljudi i imovine.

^lanak 18.

Vi{e izvo|a~a rudarskih radova

Kada u istom rudni~kom prostoru radove izvode dva ili vi{e izvo|a~a rudarskih radova, gospodarsko dru{tvo u

kome se izvode radovi du`no je osigurati provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika.

Uposlenici izvo|a~a rudarskih radova iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti upoznati s propisima i mjerama za{tite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tijekom izvo|enja radova.

Obveza gospodarskoga dru{tva iz stavka 1. ovoga ~lanka ne osloba|a odgovornosti svakog pojedina~nog izvo|a~a rudarskih radova za provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika.

Prije po~etka izvo|enja rudarskih radova, gospodarsko dru{tvo u kome se izvode rudarski radovi i izvo|a~ rudarskih radova, me|usobne obveze i odgovornosti u provo|enju mjera za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika regulirat }e pismenim ugovorom.

^lanak 19.

Propisi pri izvo|enju rudarskih radova

Za provo|enje tehni~kih mjera i mjera za{tite pri izvo|enju rudarskih radova federalni ministar donosi propise za radove iz sljede}ih oblasti:

1. za eksploataciju mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod zemlje;

2. za eksploataciju mineralnih sirovina dubinskim bu{enjem;

3. za elektri~na postrojenja i instalacije u rudnicima s povr{inskom i podzemnom eksploatacijom mineralnih

sirovina;

4. za radove na povr{ini i/ili ispod zemlje, koji nisu vezani uz radove eksploatacije mineralnih sirovina;

5. za radove pri preradi mineralnih sirovina i

6. za skladi{tenje i tro{enje sekundarnih ili trenuta~no otpadnih sirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih

sirovina dobijenih kroz istra`ne radove.

Dodatne posebnosti za izvo|enje radova iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu se utvrditi op}im aktom izvo|a~a rudarskih radova uz primjenu propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i drugih propisa koji se primjenjuju kod izvo|enja rudarskih radova.

Ako se rudarskim radovima izra|uju podzemni objekti kojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikom njihovog izvo|enja, pored propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju se primjenjivati tehni~ki i drugi propisi o gra|enju tih objekata.

Poslije izvr{enih radova iskopa i osnovnog podgra|ivanja iz stavka 3. ovoga ~lanka, vr{i se tehni~ki pregled izvr{enog iskopa odnosno osnovnog podgra|ivanja, i o tome izdaje odgovaraju}a suglasnost.

Suglasnost za mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 1,. 2. i 3. izdaje Federalno ministarstvo, a za

mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova na podzemnom objektu iz stavka 3. ovoga ~lanka du`no je povjerenstvu za tehni~ki pregled, pored dokumentacije propisane zakonom, predo~iti i suglasnost iz stavka 5.

ovoga ~lanka.

Propise koji ure|uju za{titu na radu i za{titu zdravlja uposlenika u rudarstvu iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi Federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrima mjerodavnim za rad i zdravstvo.

^lanak 20.

Slu`ba spa{avanja, vatrogasna slu`ba i slu`ba prve pomo}i

Gospodarsko dru{tvo koje izvodi podzemne rudarske radove u potencijalno po`arnim i eksplozivno opasnim objektima ili radili{tima, pri kojima mogu nastati otrovni plinovi, pare, prodori plinova, vode i mulja, mora organizirati slu`bu spa{avanja i opskrbiti je potrebnom opremom. Vi{e gospodarskih dru{tava mo`e organizirati zajedni~ku slu`bu spa{avanja.

Na povr{inskim kopovima mora se organizirati slu`ba spa{avanja u slu~aju da nije mogu}e uspje{no provoditi spa{avanje s postoje}im slu`bama.

Gospodarsko dru{tvo je du`no organizirati vatrogasnu slu`bu i slu`bu prve pomo}i ili zaklju~iti ugovor s

odgovaraju}im slu`bama u mjestu gdje se nalazi gospodarsko dru{tvo.

Na~in organiziranja, minimum stru~ne osposobljenosti i tehni~ke opremljenosti slu`be spa{avanja, vatrogasne slu`be i slu`be prve pomo}i propisuje federalni ministar u suglasnosti s federalnim ministrom zdravstva.

^lanak 21.

Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti

Svaki uposlenik je du`an odmah obavijestiti nadre|enog o svakoj pojavi opasnosti, posebice o pojavama eksplozivnih, zagu{ljivih i otrovnih plinova, prodorima vode, mulja, blata, gorskim udarima i obru{avanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti uposlenike, objekte i ure|aje.

O svim pojavama opasnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka odgovorna osoba gospodarskog dru{tva du`na je odmah obavijestiti mjerodavnu rudarsku inspekciju.

Gospodarsko dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je odmah izvijestiti Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo, mjerodavnog rudarskog inspektora i tijelo uprave mjerodavno za unutarnje poslove o svakom smrtnom slu~aju, skupnoj ozljedi, te`oj ozljedi na radu i svakoj

drugoj rudarskoj nesre}i i o uzrocima nesre}e u gospodarskom dru{tvu.

U slu~aju pojave opasnosti, kada je ugro`ena sigurnost uposlenika, objekata i opreme pri izvo|enju rudarskih radova, akciju spa{avanja vodi odgovorna osoba odre|ena op}im aktom gospodarskog dru{tva.

Ako rudarski inspektor utvrdi da vo|enje akcije spa{avanja nije dovoljno stru~no i u~inkovito, usmeno }e odrediti

odgovaraju}u upravnu mjeru.

Gospodarsko dru{tvo je du`no u slu~aju rudarske nesre}e u drugom gospodarskom dru{tvu pru`iti odgovaraju}u pomo}, kao i na poziv rudarskog inspektora, odnosno ugro`enog gospodarskog dru{tva.

^lanak 22.

Provo|enje stru~nih poslova u oblasti za{tite na radu i zdravlja uposlenika na radu

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~i rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom

tehni~kih propisa i propisa iz podru~ja za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ podzemnih rudarskih radova mora obvezatno organizirati slu`bu za{tite na radu i osigurati da zada}e zdravstvene za{tite obavlja ovla{tena zdravstvena ustanova.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova na povr{inskim kopovima ovisno o specifi~nim uvjetima za eksploataciju du`an je organizirati slu`bu za{tite na radu ili odrediti posebnu osobu za nadzor nad

provo|enjem tehni~kih normativa i mjera za{tite na radu.

Zada}a slu`be za{tite na radu je:

1. izravna kontrola provo|enja svih propisanih mjera za{tite na radu;

2. vo|enje evidencije o nesretnim slu~ajevima, profesional- nim oboljenjima, ozljedama na radu, gorskim udarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugro`avaju `ivote uposlenika i opremu u gospodarskom dru{tvu po

mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama;

3. prou~avanje uzroka nesretnih slu~ajeva, profesionalnih oboljenja, ozljeda na radu, gorskih udara i drugih iznenadnih pojava koje ugro`avaju `ivote uposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda

rada koje osiguravaju uspje{no otklanjanje tih uzroka;

4. pra}enje zdravstvenog stanja uposlenika i predlaganje mjera za unapre|enje zdravstveno-higijenskih uvjeta

pri radu;

5. davanje prijedloga Upravi gospodarskog dru{tva za unapre|enje za{tite na radu i za{tite zdravlja uposlenika;

6. davanje stru~nih mi{ljenja dali su rudarski projekti izra|eni sukladno propisanim mjerama za{tite na radu i

7. vr{enje i drugih poslova i ovlasti koje su joj date op}im aktom gospodarskog dru{tva.

Zada}e slu`be za{tite na radu obavlja potreban broj osoba visoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke i koje imaju

najmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

Iznimno, poslove izravne kontrole provo|enja mjera za{tite na radu mogu vr{iti i osobe koje imaju vi{u ili srednju stru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i pet godina radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

Rukovoditelj slu`be za{tite na radu kod podzemnog na~ina eksploatacije mineralnih sirovina mo`e biti osoba s visokom stru~nom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i, i koja ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami.

Rukovoditelj slu`be za{tite na radu u podzemnim radovima koji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina mo`e biti osoba s visokom stru~nom spremom rudarskog, geolo{kog ili drugog odgovaraju}eg smjera.

Gospodarsko dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora prije po~etka izvo|enja radova izraditi naputak koji }e sadr`avati na~in izvo|enja radova i mjere za{tite koje se moraju provoditi pri izvo|enju radova radi za{tite `ivota i zdravlja uposlenika. Naputci se moraju pravodobno uskla|ivati s nastalim promjenama uvjeta rada.

^lanak 23.

Rukovode}e osobe u rudarstvu

Poslove i zada}e stru~nog rukovo|enja pri izvo|enju rudarskih radova, izrade i revizije rudarskih projekata, obavljanja nadzora, samostalnog obavljanja rudarskih mjerenja, i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati uposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stru~ne spreme i radnog iskustva i koji su

polo`ili stru~ni ispit.

Gospodarsko dru{tvo je du`no svojim op}im aktom utvrditi obvezu stru~nog usavr{avanja i provjeru stru~ne osposobljenosti za uposlenike koji rade na poslovima za koje je prema odredbama ovoga zakona propisana stru~na sprema i radno iskustvo.

Poslove iz stavka 1. ovoga ~lanka u jamama ugro`enim metanom i/ili opasnom ugljenom pra{inom mogu vr{iti samo osobe koje, pored ovim zakonom propisanih uvjeta u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i stru~nog

ispita, imaju najmanje tri godine radnog iskustva od ~ega najmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita u ovakvim jamama.

Iznimno, poslove iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu obavljati i uposlenici koji su radili najmanje ~etiri godine u

jamama, od ~ega najmanje dvije godine u jamama ugro`enim metanom i opasnom ugljenom pra{inom.

^lanak 24. Glavno tehni~ko rukovo|enje u jamskoj i povr{inskoj eksploataciji

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami.

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi povr{inskom eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovoga zakona i koji ima

najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu.

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi jamskom i povr{inskom eksploatacijom mineralnih sirovina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovog zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami ili tri godine radnoga iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu.

^lanak 25.

Glavno tehni~ko rukovo|enje u eksploataciji nafte i zemnog plina

Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili plina mo`e obavljati uposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lanka 26. ovoga zakona i koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili plina.

^lanak 26. Tehni~ko rukovo|enje

Poslove tehni~kog rukovo|enja u gospodarskom dru{tvu koje se bavi rudarskom djelatno{}u mo`e obavljati uposlenik koji ima visoku stru~nu spremu rudarske struke odgovaraju}eg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i polo`en stru~ni ispit.

^lanak 27.

Rudarska mjerenja

Poslove rudarskog mjerenja u jamama i na povr{inskim kopovima mo`e obavljati uposlenik koji ima visoku ili srednju stru~nu spremu odgovaraju}e struke, polo`en stru~ni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva

ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

^lanak 28. Nadzornik u rudarskim objektima

Poslove nadzornika u rudarskim objektima mo`e obavljati uposlenik koji ima najmanje srednju stru~nu spremu

odgovaraju}eg smjera i dvije godine radnoga iskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.

^lanak 29.

Poslovo|a u rudarskim objektima

Poslove poslovo|e u rudarskim objektima mo`e obavljati uposlenik koji ima najmanje tri godine radnoga

iskustva na poslovima nadzornika u odgovaraju}em objektu.

^lanak 30. Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i uposlenici koji imaju visoku, vi{u ili srednju stru~nu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i prakti~na znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.

Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalificirani uposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnoga iskustva na poslovima kvalificiranog uposlenika rudarske struke i polo`en ispit iz poznavanja propisa, primjene i prakti~kog rukovanja eksplozivnim sredstvima.

Federalni ministar donijet }e propise za polaganje ispita za samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima.

^lanak 31.

Stru~na sprema

Pod {kolama i fakultetima odgovaraju}e struke za obavljanje poslova iz ~l. 24. do 30. ovoga zakona podrazumijevaju se za poslove:

1. samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima - polo`en ispit za kvalificiranog uposlenika rudarske struke,

rudarska tehni~ka {kola odnosno rudarski fakultet;

2. nadzora nad jamskim i povr{inskim eksploatacijskim radovima - rudarska tehni~ka {kola;

3. nadzora u objektima oplemenjivanja i oboga}ivanja mineralnih sirovina - rudarska, strojarska i tehnolo{ka ili

kemijska tehni~ka {kola;

4. nadzora nad eksploatacijom nafte i plina - rudarska odnosno geolo{ka tehni~ka {kola;

5. nadzora nad elektropostrojenjima i radovima - elektroteh- ni~ka {kola;

6. nadzora nad strojarskim postrojenjima i radovima - strojarska tehni~ka {kola;

7. nadzora nad gra|evinsko-monta`nim i drugim specijal- nim radovima - gra|evinska, tehni~ka, odnosno

druga odgovaraju}a srednja {kola;

8. tehni~kog rukovo|enja rudarskim jamskim i povr{inskim radovima, masovnim miniranjem, slu`bom za{tite,

slu`bom provjetravanja i slu`bom spa{avanja - rudarski fakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i;

9. tehni~kog rukovo|enja radovima prerade ili oplemenji- vanja - rudarski, tehnolo{ki, rudarsko-strojarski,

strojarski i elektrotehni~ki fakultet;

10. tehni~kog rukovo|enja eksploatacijom nafte i plina - rudarski, geolo{ki ili rudarsko-naftni fakultet;

11. tehni~kog rukovo|enja elektro slu`bom - elektrotehni~ki fakultet;

12. tehni~kog rukovo|enja strojarskom slu`bom - rudarsko-strojarski ili strojarski fakultet;

13. tehni~ko rukovo|enje sustavom odvodnjavanja - rudarski, geolo{ki ili strojarski fakultet;

14. tehni~kog rukovo|enja gra|evinsko-monta`nim i drugim specifi~nim radovima - gra|evinski odnosno drugi

odgovaraju}i fakultet;

15. rudarska mjerenja - geodetska ili rudarska tehni~ka {kola odnosno geodetski ili rudarski fakultet;

16. tehni~kog rukovo|enja slu`bom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet i

17. tehni~ko rukovo|enje geolo{kom slu`bom na rudniku -geolo{ki fakultet.

^lanak 32. Stru~ni ispit

Stru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja pola`u kandidati koji imaju stru~nu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnoga iskustva u oblasti rudarstva nakon stjecanja stru~ne spreme.

^lanak 33.

Polaganje stru~nog ispita

Stru~ni ispit iz ~lanka 32. pola`e se pred povjerenstvom koje imenuje federalni ministar.

Program stru~nog ispita, te uvjete, na~in i tro{kove polaganja stru~nog ispita provedbenim propisom utvrdit }e

federalni ministar.

Aktom o imenovanju povjerenstva odre|uje se broj ~lanova povjerenstva, vrijeme na koje se povjerenstvo imenuje i naknada za rad stru~nog povjerenstva.

^lanak 34.

Radno iskustvo

Pod radnim iskustvom u smislu odredbi ~l. 23. do 30. ovoga zakona smatra se iskustvo na odgovaraju}im poslovima u rudarstvu ste~eno nakon stjecanja stru~ne spreme koja je uvjet za rad na odre|enom radnom mjestu

odnosno iskustvo ste~eno nakon polo`enog stru~nog ispita u slu~ajevima propisanim ovim zakonom.

^lanak 35. Izvo|enje i nadzor rudarskih radova

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora osigurati izvo|enje radova po tehni~koj dokumentaciji, tehni~kim propisima i propisima o za{titi `ivota i zdravlja uposlenika, a pri gra|enju drugih objekata i odredbe koje va`e za gra|enje tih objekata.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova obvezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ure|ajima i instalacijama u svim smjenama od stru~nih osoba ili posredstvom ure|aja

za kontrolu i daljinsko upravljanje.

U jamama ugro`enim metanom i opasnom ugljenom pra{inom nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan.

^lanak 36. Knjiga rudarskog nadzora

Gospodarsko dru{tvo du`no je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose nare|enja mjerodavnog rudarskog inspektora izdana na licu mjesta pri vr{enju nadzora u rudarskim objektima u slu~aju izravne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.

U knjigu rudarskog nadzora unose se nare|enja i ravnatelja gospodarskog dru{tva, osobe odgovorne za glavno tehni~ko rukovo|enje i rukovoditelja slu`be za{tite na radu, koja se odnose na za{titu na radu, a koja su izdana na licu mjesta pri pregledu radova.

^lanak 37. Dozvole

Za izvo|enje rudarskih radova iz ~lanka 8. ovoga zakona, koji se odnose izravno na eksploataciju mineralnih sirovina, potrebno je od Federalnoga ministarstva odnosno kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo

ishoditi sljede}e dozvole:

1. dozvola za eksploataciju;

2. dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;

3. dozvola za izvo|enje radova po rudarskom projektu;

4. dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija - upotrebna dozvola;

5. dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i

biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu;

6. privremena dozvola za izvo|enje radova i

7. kona~na dozvola za izvo|enje radova.

Dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka to~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 1., 2. i

3. ovoga zakona izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stavka 1. ovog ~lanka to~. 1., 2., 3., 4.,6. i 7. za mineralne sirovine iz ~lanka 7. stavak 1. to~. 4., 5. i 6. ovoga zakona izdaje kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.

Dozvole iz stavka 1. to~. 5. ovoga ~lanka izdaje Federalno ministarstvo.

Dozvole iz stavka 3. ovoga ~lanka za mineralne sirovine ~ije se eksploatacijsko polje prote`e na vi{e kantona

izdaje Federalno ministarstvo.

^lanak 38.

Zahtjev za izdavanje dozvole i sadr`aj dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju gospodarsko dru{tvo je du`no prilo`iti:

1. ugovor o koncesiji;

2. dokumentaciju o izvr{enim istra`nim radovima, le`i{tu mineralnih sirovina, utvr|enim koli~inama i kvaliteti

mineralnih sirovina (potvrda o revidiranim pri~uvama);

3. dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti na zemlji{te odre|eno za eksploataciju mineralnih sirovina;

4. situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja, u mjerilu {to omogu}ava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudni~kog prostora, s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, s opisom granica eksploatacijskog polja, uz naznaku op}ine na ~ijem se podru~ju

eksploatacijsko polje nalazi;

5. podatke o tehni~koj opremljenosti gospodarskog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova, kao i stru~noj

osposobljenosti uposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i

6. okolinsku dozvolu i urbanisti~ku suglasnost.

Dozvola za eksploataciju sadr`i podatke o:

1. vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije;

2. na~inu eksploatacije (podzemno, povr{inski i kombini- rano);

3. polo`aju i to~nim granicama eksploatacijskog polja;

4. roku u kome se moraju izvr{iti pripremni radovi uklju~uju}i i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za

izvo|enje radova na eksploataciji mineralne sirovine;

5. roku va`nosti dozvole;

6. obvezi provo|enja ugovora o koncesiji i

7. obvezi sanacije i rekultivacije podru~ja o{te}enog eksploatacijom mineralnih sirovina.

^lanak 39.

Ukidanje dozvole za eksploataciju

Mjerodavno ministarstvo za rudarstvo ukinut }e dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina:

1. ako gospodarsko dru{tvo kome je izdana dozvola ne po~ne s eksploatacijom u roku koji je naveden u

dozvoli;

2. ako gospodarsko dru{tvo ne ishodi dozvolu za izvo|enje radova po rudarskom projektu u propisanom roku;

3. ako se rudarskim radovima ugro`ava `ivot i zdravlje uposlenika i drugih gra|ana i imovine, a druge mjere

utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to sprije~i;

4. ako se ugro`ava okoli{ i ne vr{i rekultivacija prostora o{te}enog rudarskim radovima prema odobrenom

projektu ili

5. ako je raskinut ugovor o koncesiji.

^lanak 40.

Prestanak va`enja dozvole za eksploataciju

Dozvola za eksploataciju prestaje va`iti:

1. prestankom rada gospodarskog dru{tva;

2. kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostoru eksploatacijskoga polja;

3. kada gospodarsko dru{tvo odustane od izdane dozvole za eksploataciju ili

4. istekom ugovora o koncesiji.

^lanak 41. Zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju

Uz zahtjev za produljenje dozvole za eksploataciju gospodarsko dru{tvo du`no je prilo`iti:

1. va`e}u dozvolu;

2. potvrdu o priznatim pri~uvama mineralne sirovine;

3. situacijski plan - kartu s ucrtanim granicama eksploatacijskog polja u mjerilu {to omogu}ava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudni~kog prostora s javnim prometnim i drugim objektima koji se nalaze

na tom prostoru.

^lanak 42. Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije, gospodarsko dru{tvo je du`no

prilo`iti:

1. ugovor o koncesiji;

2. revidiran rudarski projekt za obustavu eksploatacije;

3. urbanisti~ku suglasnost;

4. okolinsku dozvolu;

5. obrazlo`enje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku gospodarskog dru{tva o potpunoj i trajnoj

obustavi eksploatacije.

Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadr`i podatke o:

1. postojanju ugovora o koncesiji;

2. vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije s koli~inama preostalih pri~uva;

3. obvezi gospodarskog dru{tva o trajnom ~uvanju tehni~ke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju

mineralne sirovine;

4. obvezi gospodarskog dru{tva o provo|enju mjera sigurnosti, kojima }e se trajno isklju~iti mogu}nost

nastajanja opasnosti po ljude i imovinu;

5. odobrenju ulaska u eksploatacijsko polje za otklanjanje posljedica eksploatacije;

6. obvezi gospodarskog dru{tva o sanaciji i rekultivaciji eksploatacijskog podru~ja sukladno projektu za

predmetno eksploatacijsko polje;

7. polo`aju i to~nim granicama eksploatacijskog polja;

8. a`urnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i

9. roku obustave.

^lanak 43. Dozvola za izvo|enje radova po rudarskom projektu

Dozvolom za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po odobrenom rudarskom projektu

odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz ~l. 8. i 9. ovoga zakona.

Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stavka 1. ovoga ~lanka, gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prilo`iti:

1. ugovor o koncesiji;

2. revidiran rudarski projekt u dva primjerka;

3. dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvo|enje rudarskih radova;

4. dozvolu za eksploataciju odre|ene mineralne sirovine;

5. dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{te odre|eno za eksploataciju;

6. okolinsku dozvolu i urbanisti~ku suglasnost;

7. izvje{}e revidenta o reviziji projekta i

8. vodnu suglasnost.

Dozvola za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja po rudarskom projektu sadr`i:

1. naziv gospodarskog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radova kome je izdana dozvola za izvo|enje radova;

2. naziv projekta po kom se odobrava izvo|enje radova i gradnja objekta i postrojenja;

3. konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;

4. nalog podnositelju zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta du`an ~uvati kao akt od trajne

vrijednosti;

5. nazive bitnih dokumenata prilo`enih uz zahtjev za dozvolu i to:

a. dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{te odre|eno za eksploataciju;

b. urbanisti~ku suglasnost i

c. revizijsko izvje{}e s mi{ljenjem da se mo`e izdati dozvola.

U postupku izdavanja dozvole za izvo|enje radova, gradnju objekta i postrojenja mjerodavno tijelo uprave utvr|uje:

a. gdje je projekt ura|en;

b. tko je rukovodio izradom projekta;

c. gdje je revizija projekta izvr{ena i

d. tko je revident.

^lanak 44.

Privremena dozvola za izvo|enje rudarskih radova

Za uvo|enje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo mo`e izdati privremenu dozvolu za izvo|enje rudarskih radova u trajanju od najdulje dvije godine.

Privremena dozvola se izdaje i u slu~ajevima kada je zbog uvo|enja nove tehnologije i postrojenja predvi|en

probni rad.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka, gospodarsko dru{tvo mora prilo`iti sljede}e dokumente:

1. revidiran rudarski projekt u dva primjerka i

2. izvje{}e revidenta o reviziji projekta.

^lanak 45. Kona~na dozvola

Kona~nu dozvolu s kojom se odre|uju za{titne mjere kod kori{tenja otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz ~lanka 44. ovoga zakona gospodarskom dru{tvu izdaje Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo poslije predo~enja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.

Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja propisuje federalni ministar.

^lanak 46. Po~etak izvo|enja rudarskih radova

Gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova kome je izdana dozvola iz ~lanka 37. stavak 1. to~ka 3. ovoga zakona mora, najkasnije 15 dana prije po~etka izvo|enja rudarskih radova, mjerodavnoj rudarskoj inspekciji prijaviti po~etak izvo|enja rudarskih radova i osobe koje }e obavljati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima, kao i osobe koje }e vr{iti poslove tehni~kog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti.

Gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova

ako prijavom po~etka radova nije odre|en rok trajanja i okon~anja radova.

^lanak 47. Dozvola za uporabu rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija

Upotrebna dozvola

Uporaba rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija izgra|enih na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta je dozvoljena na temelju dozvole za njihovu uporabu.

Dozvolu za uporabu rudarskih objekata i postrojenja iz ~lanka 37. to~ka 4. ovoga zakona na prijedlog

povjerenstva za tehni~ki pregled izdaje tijelo uprave koje je izdalo dozvolu za izvo|enje radova.

Tehni~kim pregledom utvr|uje se je li izgra|eni objekt i postrojenje izgra|eno prema odobrenom projektu, je li uskla|en s propisima, mjerama i normativima za{tite na radu i obvezatnim standardima, je li tehni~ki ispravan i ugro`ava li okoli{, `ivot i zdravlje uposlenika i gra|ana.

Tehni~ki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgra|enih na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta, vr{i i odobrava uporabu Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo putem stru~nog povjerenstva.

Stru~no povjerenstvo sastavljeno je od predstavnika Federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo i stru~nih osoba iz gospodarskih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koje ispunjavaju uvjete iz ~lanka 72. ovoga zakona.

U radu stru~nog povjerenstva iz stavka 5. ovoga ~lanka sudjeluju i predstavnici tijela koje je izdalo urbanisti~ku

suglasnost i okolinsku dozvolu.

Radu povjerenstva za tehni~ki pregled obvezatno nazo~i predstavnik rudarske inspekcije.

Tro{kove tehni~kog pregleda snosi gospodarsko dru{tvo.

Rudarski objekti i postrojenja izgra|eni na temelju odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdulje do {est mjeseci poslije izvr{enog tehni~kog pregleda od stru~nog povjerenstva koje je

obrazovalo gospodarsko dru{tvo, sa zada}om da utvrdi jesu li izvedeni radovi sukladni rje{enjima danim u rudarskom projektu. O pu{tanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacija, gospodarsko

dru{tvo pismeno obavje{tava Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo.

Obavljanje tehni~kog pregleda pokre}e se zahtjevom gospodarskog dru{tva.

Uz zahtjev za tehni~ki pregled za dobivanje dozvole za uporabu rudarskih objekata i postrojenja gospodarsko dru{tvo prila`e:

1. rje{enje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti;

2. spisak objekata i opreme;

3. spisak projekata po kojima su izgra|eni objekti, postroje- nja i ure|aji uz navo|enje broja dozvole pod kojim

su odobreni;

4. spisak kadrova;

5. spisak isprava i {ifre o izvr{enim periodi~nim pregledima oru|a za rad i ure|aja odnosno radnih i pomo}nih

prostorija koji podlije`u obvezatnim periodi~nim pregledima i

6. vodnu dozvolu.

Dozvola za uporabu rudarskog objekta i postrojenja sadr`i:

1. naziv gospodarskog dru{tva kome se izdaje dozvola;

2. naziv mjesta izgra|enog objekta i postrojenja;

3. nazive objekata i postrojenja s tehni~kim karakteristikama;

4. obveze gospodarskog dru{tva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale tijekom izgradnje objekta

moraju unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i ~uvati sve vrijeme dok objekt traje i

5. konstataciju da su:

a. objekt i postrojenje izgra|eni prema odobrenom rudarskom projektu;

b. da je gospodarsko dru{tvo uva`ilo uvjete dane u dozvoli za izvo|enje radova i

c. da je gospodarsko dru{tvo uva`ilo uvjete navedene u urbanisti~koj suglasnosti.

Na~in imenovanja ~lanova povjerenstva, obavljanja tehni~kog pregleda, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom pregledu te naknadu za rad ~lanova povjerenstva uredit }e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

^lanak 48. Dozvola za obavljanje periodi~nih pregleda oru|a za rad i ure|aja i ispitivanje fizi~kih, kemijskih i biolo{kih

utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu

Periodi~ne preglede oru|a za rad i ure|aja i ispitivanje fizi~kih, kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu mogu obavljati pravne osobe koje, pored uvjeta propisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti, imaju kadrove s odgovaraju}om visokom {kolskom spremom, polo`enim

stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci od najmanje tri godine, tehni~ku opremu i laboratorije.

Uz zahtjev gospodarskog dru{tva odnosno pravne osobe za dobijanje dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih

isprava u rudarstvu, potrebno je prilo`iti:

1. rje{enje o registraciji djelatnosti kod mjerodavnog suda;

2. spisak kadrova s odgovaraju}im uvjetima u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i polo`enog stru~nog

ispita;

3. spisak tehni~ke opreme;

4. spisak opreme i instrumenata koji podlije`u umjeravanju kao i dokazi da je umjeravanje izvr{eno;

5. spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i

6. izvod iz op}ih akata gospodarskog dru{tva kojima se reguliraju poslovi vr{enja periodi~nih pregleda oru|a za

rad.

Prije izdavanja dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanja odgovaraju}ih isprava u rudarstvu vr{i se o~evid na licu mjesta putem

stru~nog povjerenstva.

Tro{kove o~evida snosi gospodarsko dru{tvo.

Dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, kemijskih i biolo{kih utjecaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu, sadr`i:

1. popis poslova periodi~nih pregleda koji se odobravaju;

2. nositelje poslova iz to~ke 1. ovoga stavka, koji moraju ispunjavati uvjete propisane ~l. 72. do 81. ovoga

zakona;

3. uvjete koje moraju zadovoljavati oprema i instrumenti sukladno Zakonu o mjeriteljstvu u Federaciji BiH

("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/05);

4. odgovaraju}i prostor i

5. definiran broj osoba za opseg odobrenih radova.

Postupak utvr|ivanja uvjeta, na~in imenovanja povjeren- stva, sadr`aj zapisnika te naknadu ~lanovima

povjerenstva uredit }e se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.

^lanak 49. Okolinska dozvola i urbanisti~ka suglasnost

Okolinska dozvola je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji ure|uje za{titu okoli{a u Federaciji.

Urbanisti~ka suglasnost je upravni akt izdan od mjerodavnog tijela na temelju propisa koji ure|uje prostorno

planiranje i kori{tenje zemlji{ta u Federaciji.

IV. MJERE ZA[TITE NA RADU

^lanak 50. Obveze u provo|enju mjera

Ravnatelj gospodarskog dru{tva je odgovoran za organizi- ranje slu`be za{tite na radu.

Za izravno provo|enje mjera za{tite na radu odgovorna je svaka osoba uposlena u gospodarskom dru{tvu odnosno kod izvo|a~a u okviru djelokruga svoga rada, sukladno pravilniku o mjerama za{tite na radu.

Ravnatelj gospodarskoga dru{tva du`an je povremeno, a najmanje dva puta godi{nje, razmatrati stanje za{tite na

radu i rad slu`be za{tite na radu.

Kori{tenje jamskih prostorija u svrhe koje nisu odobrene za uporabu rudarskim projektom nije dopu{teno.

[trajk u objektima gdje se odvija tehnolo{ki proces, a posebice u objektima ugro`enim metanom i opasnom ugljenom pra{inom nije dopu{ten iz sigurnosnih razloga.

^lanak 51. Poduzimanje mjera za za{titu `ivota gra|ana i za{titu imovine

Pri izvo|enju rudarskih radova gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an poduzeti mjere

potrebne za za{titu `ivota i zdravlja gra|ana kao i za{titu imovine prema va`e}im propisima.

Vlasnici i korisnici zemlji{ta i objekata na eksploatacijskom polju, kao i ostali gra|ani, pri kretanju ili radu, du`ni su se pridr`avati mjera za{tite koje je propisalo gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova.

^lanak 52.

Upoznavanje s propisima

Svaki uposlenik koji zasnuje radni odnos u gospodarskom dru{tvu mora se prije raspore|ivanja na poslove odnosno zada}e upoznati sa poslom koji }e obavljati, propisima i mjerama za{tite na radu i mjerama za{tite od po`ara, s opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i s organiziranjem i provo|enjem za{tite na radu u gospodarskom dru{tvu.

Uposlenik ima pravo zahtijevati od osobe zadu`ene za upoznavanje s propisima da se {to potpunije upozna s

opasnostima posla, pravima odnosno du`nostima u svezi sa za{titom na radu i uvjetima rada.

^lanak 53. Uvo|enje u posao

Uposlenik koji se prvi put raspore|uje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspore|en uvoditi u posao pod izravnim nadzorom instruktora koga ovla{teno odgovorna osoba u gospodarskom

dru{tvu odredi i u tom razdoblju uposlenik ne mo`e biti raspore|en na stalne poslove i zada}e.

Uposlenik koji se raspore|uje na druge poslove i zada}e mora se prije otpo~injanja rada upoznati s radom, propisima, mjerama za{tite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zada}ama.

Uposlenik je du`an tijekom rada stalno upotpunjavati i usavr{avati svoja znanja iz oblasti za{tite na radu.

Uvo|enje uposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom gospodarskog dru{tva.

^lanak 54.

Poznavanje propisa iz oblasti za{tite na radu

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ radova je du`an donijeti posebne programe za stjecanje znanja iz oblasti za{tite na radu, prema vrsti poslova i stru~nosti uposlenika.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an organizirati upoznavanje svih uposlenika s propisima i mjerama za{tite na radu, kao i mjerama provo|enja plana obrane i akcija spa{avanja u slu~ajevima

iznenadnih udesa.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an putem stru~nog povjerenstva, najmanje jednom godi{nje, vr{iti provjeru poznavanja propisa o tehni~kim mjerama i o za{titi na radu, kao i plana obrane i akcija spa{avanja u slu~ajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehni~kog osoblja, palitelja mina, visokokvalificiranih i kvalificiranih uposlenika ~iji je rad izravno vezan uz rudarske radove.

^lanak 55.

Sankcije za nepoznavanje propisa

Uposlenici koji ne poka`u zadovoljavaju}e poznavanje propisa o tehni~kim mjerama i o mjerama za{tite na radu, a naro~ito o provo|enju plana obrane i akcija spa{avanja, ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom

ne utvrdi da su ovladali tim znanjima.

Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavaju}e poznavanje propisa, poslodavac je du`an uposlenika rasporediti na druge odgovaraju}e poslove, a ako takvih poslova nema, rije{it }e njegov radnopravni status na na~in propisan Zakonom o radu.

^lanak 56.

Privremeno udaljavanje uposlenika s posla

Ravnatelj gospodarskog dru{tva i druge odgovorne osobe za izvo|enje radova odre|ene pravilnikom o mjerama za{tite na radu, kao i uposlenik slu`be za{tite na radu, imaju pravo privremeno udaljiti s posla uposlenika koji je

izvr{io povredu neke od propisanih mjera kojima se ugro`ava osobna i kolektivna sigurnost.

Pravilnikom o mjerama za{tite na radu gospodarskog dru{tva odredit }e se koje su to povrede mjera za{tite na radu zbog kojih se mo`e postupiti po odredbi stavka 1. ovoga ~lanka.

V. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA

^lanak 57.

Privremena obustava

Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili gospodarskih razloga, gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji u

roku od 24 sata nakon obustave radova.

Slu~aj pojave opasnosti po `ivote i zdravlje uposlenika, gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora odmah prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i

mjerodavnoj rudarskoj inspekciji.

Privremenu planiranu obustavu radova gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i mjerodavnoj rudarskoj

inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog po~etka radova.

Ako je obustava iz stavka 3. ovog ~lanka o~ekivana i u trajanju duljem od 30 dana, gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`an je:

1. izvr{iti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte;

2. sa~initi zapisnik s obrazlo`enjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i

3. pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprje~avanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog

otpo~injanja radova.

Za vrijeme privremene obustave izvo|enja radova, gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora osigurati redovito odr`avanje svih rudarskih prostorija i objekata, sprije~iti nastajanje {teta i osigurati kretanje

uposlenih bez opasnosti po njihov `ivot i zdravlje.

Prije pu{tanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova je du`an, putem povjerenstva kojem obvezatno nazo~i i mjerodavni rudarski inspektor, izvr{iti pregled i

utvrditi jesu li stvoreni sigurni uvjeti za nastavak radova.

Privremeni prekid izvo|enja rudarskih radova je prekid koji ne traje dulje od jedne godine.

^lanak 58. Potpuna i trajna obustava rudarskih radova

U slu~aju da gospodarsko dru{tvo iz bilo kojeg razloga odlu~i potpuno i trajno obustaviti izvo|enje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina, na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome po{tivati odredbe ovoga zakona.

Potpunu ili trajnu obustavu izvo|enja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina gospodarsko dru{tvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo i

mjerodavnoj rudarskoj inspekciji, u roku od 15 dana prije po~etka obustave radova.

Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo mo`e imenovati povjerenstvo koje }e na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Gospodarsko dru{tvo mora povjerenstvu predo~iti dokumentaciju na temelju koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvo|enja radova kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kome prestaje

eksploatacija.

U sastav povjerenstva iz stavka 3. ovoga ~lanka, pored predstavnika Federalnoga ministarstva, odnosno kantonalnoga ministarstva mjerodavnog za rudarstvo, imenuju se i predstavnici Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, Federalnog ministarstva okoli{a i turizma, odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za prostorno ure|enje i okoli{.

Poslije izvr{enog pregleda povjerenstvo sa~injava zapisnik s prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo. Zapisnik predstavlja stru~nu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz ~lanka 42. ovoga zakona.

^lanak 59. Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli{

Poslije isho|enja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz ~lanka 37. to~ka 2. ovoga zakona, gospodarsko dru{tvo mora izvr{iti kona~nu sanaciju zemlji{ta i rekultivaciju okoli{a i otkloniti posljedice koje su nastale pri izvo|enju rudarskih radova, a na temelju projekta sanacije i rekultivacije.

Gospodarsko dru{tvo je du`no prema projektu izvo|enja rudarskih radova u kontinuitetu vr{iti sanaciju zemlji{ta

i tehni~ku rekultivaciju devastiranih povr{ina nastalih usljed rudarskih radova.

Prije obavljanja kona~ne sanacije gospodarsko dru{tvo je du`no provesti mjere osiguranja kako bi se trajno isklju~ile opasnosti za `ivot i zdravlje ljudi i imovine i mogu}i uzro~nici zaga|enja okoli{a, odnosno {tete na

objektima i okoli{u.

O izvr{enim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovoga ~lanka, gospodarsko dru{tvo je du`no obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo, mjerodavnu rudarsku inspekciju i

federalnu odnosno kantonalnu inspekciju za okoli{.

Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo na temelju obavijesti iz stavka 4. ovoga ~lanka izvr{it }e tehni~ki pregled kojim }e se utvrditi je li sanacija i rekultivacija okoli{a izvedena u suglasnosti s rudarskim projektom i jesu li provedene mjere iz stavka 3. ovoga ~lanka dovoljne, o ~emu }e izdati potvrdu gospodarskome dru{tvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne, naredit }e gospodarskom dru{tvu da u odre|enom roku otkloni utvr|ene nedostatke.

Ako gospodarsko dru{tvo ne postupi po nalogu iz stavka 5. ovoga ~lanka, Federalno ministarstvo odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rudarstvo provest }e potrebne mjere sigurnosti na tro{ak gospodarskog

dru{tva.

U obavljanju tehni~kog pregleda iz stavka 5. ovoga ~lanka sudjeluju i predstavnici federalnog ministarstva odnosno kantonalnih ministarstava mjerodavnih za rudarstvo, mjerodavnih ministarstava za prostorno ure|enje,

okoli{ i turizam i poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Tro{kove tehni~kog pregleda snosi gospodarsko dru{tvo.

^lanak 60. Prestanak prava i obveza

Prava i obveze iz dozvola utvr|ene ~lankom 37. stavak 1. to~. 1. do 7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.

Brisanje gospodarskog dru{tva iz katastra eksploatacijskih polja utvr|uje se odlukom iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Rudarski planovi, mjera~ke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon dono{enja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponirati u arhiv Federacije odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u mjerodavni arhiv gospodarsko dru{tvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu odnosno

kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo.

Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola utvr|enih ~lankom 7. stavak 1. to~. 3., 4., 6. i 7. ovoga zakona prestaju s odlukom koju izdaje isto tijelo koje je izdalo navedene dozvole.

^lanak 61.

Otklanjanje posljedica rudarskih radova

Gospodarsko dru{tvo snosi sve tro{kove za otklanjanje {teta koje su nastale kao posljedica rudarskih radova.

^lanak 62. Katastar eksploatacijskih polja

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo koja su izdala dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina du`na su voditi katastar odobrenih eksploatacijskih polja.

Federalno ministarstvo, odnosno kantonalna ministarstva mjerodavna za rudarstvo koja su izdala dozvole du`na su pored katastra iz stavka 1. ovoga ~lanka voditi zbirku isprava te popis gospodarskih dru{tava kojima su izdane dozvole.

Federalni ministar donijet }e propise o katastru odobrenih eksploatacijskih polja te o na~inu vo|enja zbirke

isprava i popisa gospodarskih dru{tava kojima su izdane dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina.

VI. TEHNI^KA DOKUMENTACIJA I PROJEKTIRANJE

^lanak 63. Tehni~ka dokumentacija

Tehni~ka dokumentacija u smislu ovoga zakona je:

1. rudarski projekti;

2. idejna rje{enja rudarskih projekata;

3. rudarski planovi i karte;

4. dugoro~ni i godi{nji programi eksploatacije mineralnih sirovina;

5. dokumentacija o pri~uvama i pojavama mineralnih sirovina;

6. dokumentacija o utjecaju rudarskih radova na okoli{;

7. dokumentacija o razvrstavanju rudnika i njihovih dijelova u kojima se vr{e rudarski radovi po stupnju

opasnosti od metana i ugljene pra{ine i

8. dokumentacija postrojenja, opreme i ure|aja.

Kod izvo|enja rudarskih radova koji nisu u izravnoj vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina dozvoljena je

uporaba i tehni~ke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti graditeljstva.

^lanak 64. Uskla|enost tehni~ke dokumentacije

Tehni~ka dokumentacija iz ~lanka 63. ovoga zakona mora biti uskla|ena s:

1. odredbama ovoga zakona i na temelju njega donesenih tehni~kih propisa, propisa o za{titi na radu i za{titi zdravlja uposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanisti~koj suglasnosti, vodnoj suglasnosti, kao i drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i

2. propisima o za{titi okoli{a i za{titi od po`ara, ukoliko propisima iz to~ke 1. ovoga ~lanka nije druk~ije

odre|eno.

Tehni~ka dokumentacija iz stavka 1. ovoga ~lanka treba biti uskla|ena sa suvremenim dostignu}ima i metodama rudarske, geolo{ke, geomehani~ke i drugih tehni~kih znanosti.

^lanak 65.

Vrste rudarskih projekata

Za izvo|enje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izra|uju se projekti, i to:

1. Glavni rudarski projekt

2. Dopunski rudarski projekt i

3. Pojednostavljeni rudarski projekt.

Sadr`aj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i na~in izrade rudarskih projekata propisuje federalni ministar.

^lanak 66.

Glavni rudarski projekt

Glavni rudarski projekt izra|uje se za nove jame, povr{inske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i eksploataciju te~nih i plinovitih le`i{ta, te za izgradnju i kori{tenje podzemnih prostora,

koji nisu u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina.

Projekt iz stavka 1. ovoga ~lanka izra|uje se na temelju bilan~nih pri~uva mineralnih sirovina A, B i C 1 kategorije, sadr`anih na prostoru koji je obuhva}en projektom.

Dio bilan~nih pri~uva A + B, mora biti najmanje 60 %, od ~ega pri~uve kategorije A ne mogu biti manje od 10

%.

Od ukupno utvr|enih bilan~nih pri~uva C 1 kategorije kao podloga za projektiranje mo`e se uzeti najvi{e 50 % pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na pri~uve B kategorije ili kada njihov prostorni polo`aj omogu}ava

otkopavanje istim zahvatom otvaranja.

^lanak 67. Dopunski rudarski projekt

Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postoje}im rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, dijelova te~nih i plinovitih le`i{ta, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata koji su izravno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladi{ta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rje{enja u okviru rudni~ke sigurnosti i kolektivne za{tite, djelomi~nu ili potpunu eksploataciju za{titnih stubova i tehni~ku

rekultivaciju.

^lanak 68. Pojednostavljeni rudarski projekt

Pojednostavljeni rudarski projekt se izra|uje za radove manjeg opsega, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i ure|aje iz ~l. 8. i 9. ovoga zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog odnosno dopunskog rudarskog projekta koja nemaju utjecaja na osnovna projektna rje{enja.

^lanak 69.

Nostrifikacija projekata

Utvr|ivanje uskla|enosti rudarskih projekata izra|enih u inozemstvu s ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i standardima vr{i se sukladno provedbenom propisu koji donosi federalni ministar.

^lanak 70.

Ponovna eksploatacija

U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povr{inskim kopovima, u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina, mo`e se ponovno pristupiti eksploataciji samo na temelju novog glavnog rudarskog projekta, odobrenog od Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za

rudarstvo.

^lanak 71. Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija

Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne ugljene

pra{ine vr{i se sukladno odredbama ~l. 72. i 73. ovoga zakona.

Kategorizaciju jama i jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i opasne ugljene pra{ine vr{i stru~no povjerenstvo koje imenuje federalni ministar, sastavljeno od predstavnika federalnoga ministarstva i stru~nih osoba iz gospodarskih dru{tava ili ustanova iz oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz ~lanka 72. ovoga zakona.

Sadr`aj elaborata, na~in i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanje jamskih prostorija po stupnju opasnosti od metana i klasifikacije i kategorizacije jame odnosno jamskih prostorija po stupnju opasnosti od eksplozivne ugljene pra{ine, uvjetima koje moraju ispunjavati gospodarska dru{tva za izradu elaborata u pogledu osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, na~in imenovanja ~lanova povjerenstva i

naknadu za rad ~lanova povjerenstva provedbenim propisom ure|uje federalni ministar.

^lanak 72. Izrada rudarskih projekata

Izradu rudarskih projekata mo`e vr{iti gospodarsko dru{tvo registrirano za vr{enje tih poslova koje pored op}ih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri uposlenika od ~ega najmanje jednog uposlenika one struke

za koju se radi projekt (geolo{ki, rudarski, elektrotehni~ki, geodetski, rudarsko-mje- ra~ki, strojarski i gra|evinski).

Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na povr{ini, i to: garderobe s kupatilom, stanice za spa{avanje, dispe~erske centre, regulacije vodotoka, sonovode, sustav veza za specifi~ne radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata, mogu vr{iti gospodarska dru{tva koja ispunjavaju uvjete za

projektiranje odnosno izradu investicijsko-tehni~ke dokumentacije po propisima iz oblasti gra|enja.

^lanak 73. Osposobljenost osoba za izradu rudarskih projekata

U gospodarskom dru{tvu iz ~lanka 72. ovoga zakona rudarski projekt mo`e izra|ivati projektant - diplomirani in`enjer odnosne struke, koji je polo`io stru~ni ispit i ima najmanje pet godina radnog iskustva, od ~ega najmanje tri godine u gospodarskom dru{tvu na poslovima one vrste za koje se izra|uje projekt (geolo{ki, rudarski, geodetski, rudarsko-mjera~ki, elektrotehni~ki, strojarski, gra|evinski i dr.).

Kada u izradi rudarskog projekta sudjeluje vi{e projektanata, mora se odrediti glavni projektant.

Projektantski nadzor nad izvo|enjem rudarskih radova mo`e obavljati osoba koje ispunjava uvjete odre|ene za

projektanta.

^lanak 74. Ovla{tena osoba

Ovla{tena osoba gospodarskoga dru{tva mora uz rudarski projekt prilo`iti dokaz da projektant i glavni projektant

rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz ~lanka 73. stavak 1. ovoga zakona.

^lanak 75. Pismena izjava

Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta

pismenom izjavom potvr|uju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz ~lanka 63. ovoga zakona.

Gospodarsko dru{tvo u kome je izra|en projekt ili dio rudarskog projekta du`no je pismenu izjavu iz stavka 1.

ovoga ~lanka prilo`iti uz izra|eni rudarski projekt odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt.

Za sva rje{enja i kvalitetu projekta odgovorno je gospodarsko dru{tvo u kome je projekt izra|en, projektant i glavni projektant.

^lanak 76.

Revizija rudarskog projekta

Rudarski projekti iz ~lanka 65. ovoga zakona podlije`u reviziji u pogledu primjene odredbi ~l. 64. i 75. ovoga zakona.

Za kvalitetu revizije projekta odgovorni su gospodarsko dru{tvo u kome je izvr{ena revizija i revidenti koji su

izvr{ili reviziju.

^lanak 77. Pravo revizije

Reviziju rudarskog projekta vr{i gospodarsko dru{tvo za svoje potrebe ili drugo gospodarsko dru{tvo, koje je

registrirano i ima odobrenje za vr{enje poslova revizije rudarskih projekata.

Revizija rudarskog projekta vr{i se putem revidenta koji ima stru~nu spremu i radno iskustvo iz ~lanka 73. ovoga zakona i koji ima zaklju~en ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s gospodarskim dru{tvom u kome se vr{i revizija rudarskog projekta.

Reviziju rudarskog projekta ne mo`e vr{iti uposlenik tijela uprave, osoba koja je sudjelovala u izradi projekta i gospodarsko dru{tvo odnosno uposlenik u gospodarskom dru{tvu u kojem je izra|en projekt.

^lanak 78.

Zada}a revidenta

Revident rudarskog projekta sa~injava izvje{}e o izvr{enoj reviziji, kojim utvr|uje da li je rudarski projekt izra|en prema odredbama ~lanka 64. ovoga zakona.

Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat }e na njih i zatra`iti da se nedostaci

otklone.

U izvje{}u o izvr{enoj reviziji rudarskoga projekta jamske otkopne metode revident je du`an dati svoje mi{ljenje o mogu}nosti primjene projektirane otkopne metode u predvi|enom otkopnom polju i predlo`iti koja, odnosno kakva ispitivanja i opa`anja je rudarsko poduze}e du`no izvr{iti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih

za utvr|ivanje uvjeta pod kojima }e se metoda otkopavanja mo}i primjenjivati.

^lanak 79. Revizijska klauzula

Gospodarsko dru{tvo u kome je izvr{ena revizija rudarskog projekta du`no je na rudarskom projektu potvrditi da

je izvr{ena revizija projekta (revizijska klauzula).

Klauzulom iz stavka 1. ovoga ~lanka potvr|uje se da je revidirani projekt izra|en prema odredbama ~lanka 64. ovoga zakona.

Revizijsku klauzulu potpisom i pe~atom ovjerava ovla{tena osoba gospodarskog dru{tva u kome je izvr{ena

revizija.

Uz revidirani projekt gospodarsko dru{tvo iz stavka 1. ovoga ~lanka prila`e izvod o upisu u sudski registar i odobrenje mjerodavnog tijela za vr{enje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog

projekta ispunjavaju uvjete iz ~lanka 72. ovoga zakona kao i izvje{}e revidenata o izvr{enoj reviziji.

Revizija slo`enih projekata mo`e vr{iti povjerenstvo, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvr{ene revizije.

Revizijsku klauzulu s popisom svih revidenata za projekte iz stavka. 5. ovoga ~lanka potpisom i pe~atom ovjerava ovla{tena osoba gospodarskog dru{tva u kome je izvr{ena revizija, a potpisuje i predsjednik revizijskoga povjerenstva i svi revidenti.

^lanak 80.

Izmjene u projektu za izvo|enje radova

Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu op}ih tehni~kih rje{enja, radi se novi glavni rudarski projekt.

Ako tijekom realizacije glavnog rudarskog projekta do|e do odstupanja od tehni~kih projekata pojedinih faza tehnolo{kog procesa koje ne utje~u na op}a tehni~ka rje{enja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehni~ki projekti.

Novi projekti iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka odobravaju se na na~in utvr|en u ~l. 37. i 43. ovoga zakona.

Manjim izmjenama u projektu za izvo|enje radova smatraju se izmjene projekta tehni~ke i tehnolo{ke prirode

koje ne pogor{avaju uvjete za{tite na radu.

Izvo|enje radova po~inje poslije dobijene pismene suglasnosti projektanta uz suglasnost slu`be za{tite na radu. U

svim se suglasnostima utvr|uje da se nisu pogor{ali uvjeti za{tite na radu odre|eni u rudarskom projektu.

Nu`na odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvo|enja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rje{enja mogu se vr{iti samo uz prethodnu

suglasnost tehni~kog rukovoditelja izvo|a~a rudarskih radova, slu`be za{tite na radu i projektanta.

Za eksploataciju nafte, zemnog plina, mineralnih, termalnih i radioaktivnih voda, izvo|a~ smije zbog geolo{kih prilika i oblika terena, bez suglasnosti Federalnog ministarstva, izmijeniti u okviru dozvole za ulazak u prostor, mjesta bu{otina koja su predvi|ena u rudarskom projektu, ali ne smije prije}i granicu odobrenog eksploatacijskog polja.

VII. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA

^lanak 81.

^lanovi i karte

Radi pravilnog i sigurnog izvo|enja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprje~avanja materijalnih {teta, gospodarsko dru{tvo je na temelju mjerenja du`no izra|ivati planove odnosno karte iz kojih se mo`e utvrditi stanje rudarskih radova, njihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare

rudarske radove i na objekte i vode na povr{ini.

^lanak 82. Dostava i izrada planova i karata

Preslici rudarskih planova i karata iz ~lanka 81. ovoga zakona moraju se dostaviti Federalnom ministarstvu

odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo, na njegov zahtjev.

Na~in i uvjete za izvo|enje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sustava koordinata i vo|enje rudarsko-mjera~ke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehni~ke

dokumentacije propisuje federalni ministar.

^lanak 83. Obvezatni planovi i karte

Gospodarsko dru{tvo mora imati:

1. situacijski nacrt eksploatacijskog polja;

2. geolo{ku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okoli{a, kao i karakteristi~ne geolo{ke profile;

3. plan rudnika s ucrtanom povr{inskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno povr{inskim kopovima

s podacima o slijeganju terena;

4. planove pojedinih jama odnosno povr{inskih kopova;

5. otkopne i eta`ne planove svih jamskih i povr{inskih rudarskih radova pojedinih revira;

6. planove energetske mre`e (elektri~ne mre`e, komprimi- ranog zraka i dr.), vodovodne mre`e kao i jamskih

postrojenja s glavnim tehni~kim podacima;

7. plan sustava veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja;

8. planove provjetravanja jama;

9. planove tektonike i

10. plan obrane i spa{avanja od skupnih opasnosti i udesa.

Za rudnike s velikim pritokom vode i slo`enom tektonikom federalni ministar mo`e propisati i vo|enje hidrogeolo{kih planova i karte tektonike. Vo|enje hidrogeolo{kih planova obvezatno je kod eksploatacije kamene

soli.

Planovi iz stavka 1. to~. 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga ~lanka moraju se dopunjavati svakog mjeseca prema napredovanju rudarskih radova.

Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napu{tenih dijelova jame ili prema geolo{kim rasjedima,

dopunjavanje planova vr{i se prema potrebi u kra}im rokovima.

Dopunjavanje planova vr{i se u kra}im rokovima i kada se podzemni radovi kre}u u podru~ju jamskih po`ara i vodenih akumulacija kao i javnih objekata ili za{ti}enih podru~ja.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga ~lanka dopunjavanje planova za povr{inske kopove mo`e se vr{iti u roku od {est mjeseci uz suglasnost federalnoga ministarstva.

^lanak 84.

Obvezatni planovi i karte pri eksploataciji plinovitih i teku}ih le`i{ta

Gospodarsko dru{tvo za eksploataciju plinovitih i teku}ih le`i{ta mora imati:

1. situacijski nacrt eksploatacijskog polja s naznakom svih istra`nih i eksploatacijskih bu{otina i ostalih

ure|aja;

2. geolo{ku kartu eksploatacijskog polja i njegovog okoli{a kao i karakteristi~ne geolo{ke profile;

3. karte o granicama rubne vode;

4. podatke i izvje{}a o bu{enju i elektrokarota`nim mjerenjima, zacijevljenju, perforaciji, osvajanju i mjerenju dinami~kog i stati~kog pritiska, plinskom ~imbeniku i svim ostalim fizi~ko-kemijskim analizama kolektora i fluida i

5. plan eksploatacijskog polja s podacima o slijeganju terena.

^lanak 85.

Priklju~ivanje rudarskih mjerenja

Situacijski plan eksploatacijskog polja i rudarska mjerenja na temelju kojih se izvode rudarski radovi, izra|eni rudarski planovi i projekti moraju biti priklju~eni na dr`avnu geodetsku osnovu.

^lanak 86.

Mjera~ke knjige

O svim izvr{enim mjerenjima gospodarsko dru{tvo du`no je voditi mjera~ke knjige, koje se ovjeravaju po propisima o ovjeri poslovnih knjiga.

^lanak 87.

Osobe za obavljanje rudarskih mjerenja

Rudarska mjerenja vr{e i planove izra|uju odnosno dopunjavaju samo osobe koje za ove poslove imaju stru~nu

kvalifikaciju (rudarski mjera~i i geodeti).

Kod izrade novih rudarskih planova, u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao {to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.

^lanak 88.

Kori{tenje zemlji{ta za premjer

Korisnici i vlasnici zemlji{ta du`ni su dozvoliti gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u radova premjeravanje i postavljanje geodetskih to~aka i oznaka eksploatacijskog polja.

^lanak 89.

Dostavljanje planova

Preslike planova iz ~lanka 83. to~. 1. do 7. ovoga zakona gospodarsko dru{tvo du`no je dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva odnosno kantonalnog ministarstva mjerodavnog za rudarstvo.

Ako gospodarsko dru{tvo ne izvr{i svakih {est mjeseci izmjene i dopune rudarskih planova, federalni ministar odnosno kantonalni ministar mjerodavan za rudarstvo odredit }e izvo|a~a koji }e izmjene i dopune izvr{iti na tro{ak gospodarskog dru{tva.

^lanak 90. Plan eksploatacije mineralnih sirovina

Gospodarsko dru{tvo je du`no izraditi dugoro~ni program i godi{nji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo na njihov zahtjev.

^lanak 91.

Uskla|enost rudarskih projekata s propisima koji ure|uju za{titu okoli{a

Gospodarsko dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova du`an je rudarske projekte i nadzor o utjecaju svoje djelatnosti na okoli{ uskladiti s propisima koji ure|uju za{titu okoli{a.

VIII. NADZOR

^lanak 92.

Nadzor

Nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona (iz mjerodavnosti

Federacije) vr{i Federalno ministarstvo.

Inspekcijski nadzor vr{i Federalna uprava za inspekcijske poslove na temelju ovoga zakona i Zakona o

inspekcijama u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 69/05).

^lanak 93. Rudarska inspekcija

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i na temelju njega donesenih propisa, tehni~kih propisa, propisa o za{titi od po`ara pri izvo|enju rudarskih radova, propisa o tehni~kim normativima o za{titi na radu i za{titi zdravlja uposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvo|enju drugih radova, vr{i mjerodavna rudarska inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) po ovom zakonu i Zakonu o inspekcijama u Federaciji BiH.

^lanak 94. Rudarski inspektor

Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) mo`e obavljati osoba koja ima visoku stru~nu spremu rudarskog, strojarskog ili elektrotehni~kog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u gospodarskimm dru{tvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, polo`en stru~ni ispit

za tehni~ko rukovo|enje u rudarstvu i uvjete iz ~lanka 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.

Za inspektora koji vr{i nadzor u jamskim objektima s metanom i opasnom ugljenom pra{inom mo`e se postaviti osoba koja osim uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka ima i radno iskustvo od najmanje tri godine na poslovima

tehni~kog rukovo|enja u takvim objektima.

^lanak 95. Mjerodavnost inspekcije

Inspekcija vr{i inspekcijski nadzor nad provo|enjem zakona i propisa koji se odnose na:

1. eksploataciju mineralnih sirovina;

2. tehni~ke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti;

3. za{titu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina;

4. za{titu od po`ara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina;

5. izgradnju i odr`avanje rudarskih objekata, postrojenja i ure|aja;

6. prijevoz, uskladi{tenje i rukovanje eksplozivnim materijalom;

7. izvo|a~e radova;

8. tehni~ko rukovo|enje i nadzor i

9. rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovito dopunjavanje rudarskih planova-karata i ostalu dokumentaciju

potrebnu za pravilno tehni~ko i racionalno izvo|enje rudarskih radova i a`urno vo|enje mjera~kih knjiga.

Inspektor nadzire i rad pogona koji su u izravnoj svezi s tehnolo{kim procesom izvo|enja rudarskih radova i

elektro-postrojenja kao i ure|aja i instalacija pri izvo|enju rudarskih radova.

^lanak 96. Ovlasti inspektora

Pri vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlasti:

1. u svako doba u}i u sve poslovne i pogonske prostorije;

2. pregledati rudarske objekte, postrojenja, ure|aje i instalacije;

3. pregledati tehni~ku i drugu dokumentaciju;

4. utvr|ivati identitet osoba koje izvode rudarske radove;

5. privremeno izuzeti tehni~ku dokumentaciju ili je preslikati;

6. fotografirati lokacije na kojima je zabranio radove;

7. uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;

8. tra`iti pomo} stru~ne organizacije ili pojedinih stru~nih osoba i

9. privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova.

Inspektor mo`e u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvr|ivanje ~injeni~nog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekr{ene odredbe ovoga zakona, tehni~kih propisa i propisa iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja djelatnika i drugih propisa donesenih na temelju ovoga zakona, ili ako sumnja da je u~injen prekr{aj.

O izuzimanju dokumentacije iz stavka 2. ovoga ~lanka inspektor izdaje gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u rudarskih radova potvrdu s popisom izuzete dokumentacije.

Inspektor u svome radu primjenjuje i prava utvr|ena u ~l. 68. i 69. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.

Ako se u vr{enju inspekcijskog nadzora onemogu}i inspektoru obavljanje pregleda, ili pru`i fizi~ki otpor, ili ako

se takav otpor osnovano o~ekuje, inspektor mo`e zatra`iti pomo} mjerodavne policije.

Mjerodavna policija obvezna je pru`iti potrebnu za{titu i omogu}iti inspektoru da obavi inspekcijski pregled.

^lanak 97. Du`nosti inspektora

Inspektor mora odmah na licu mjesta otpo~eti s istragom okolnosti pod kojima je do{lo do smrtnih slu~ajeva ili skupnih nesre}a, odrediti mjere i na zahtjev mjerodavnog tijela izdati pismeno mi{ljenje o uzrocima nesre}e.

Inspektor mora najmanje jednom u {est mjeseci izvr{iti nadzor nad izvo|enjem rudarskih radova u objektima koje ugro`ava metan, drugi plinovi, prodori vode, mulja i blata, opasne ugljene pra{ine, silikatne pra{ine, `ivine pare, kao i prostoru s opasnim radioaktivnim zra~enjem i u slu~ajevima pove}anog rizika od nastanka opasnosti.

Nadzor rudarskih radova koji nisu obuhva}eni u stavku 2. ovoga ~lanka inspektor mora vr{iti najmanje jednom

godi{nje.

^lanak 98. Du`nosti gospodarskog dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je omogu}iti inspektoru vr{enje inspekcijskog

nadzora.

Gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`an je omogu}iti uvid u svu dokumentaciju dru{tva, a na tra`enje inspektora odrediti jednu ili vi{e osoba koje }e sudjelovati u utvr|ivanju ~injeni~nog stanja pri

obavljanju inspekcijskog pregleda.

^lanak 99. Zapisnik o inspekcijskom pregledu

O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obvezan sastaviti zapisnik o inspekcijskom pregledu i u njemu navesti ~injeni~no stanje utvr|eno tim pregledom.

Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvr{io inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istodobno vi{e inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled), u tom slu~aju zajedni~ki sastavljaju jedan zapisnik.

Zapisnik sadr`i, osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, i navode koje je prijeko potrebno

navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda.

Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora stavio primjedbu da nije pravilno sastavljen.

^lanak 100.

Upravne mjere

Kad inspektor utvrdi da gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obvezama koje su mu odre|ene propisima, du`an je prema utvr|enom ~injeni~nom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu nalo`iti odgovaraju}e upravne mjere i to:

1. narediti da se utvr|eni nedostaci i nepravilnosti otklone na na~in i u roku kako je odre|eno ovim zakonom i

propisima koji su doneseni na temelju njega;

2. narediti privremenu zabranu izvo|enja radova;

3. narediti zabranu izvo|enja radova;

4. narediti poduzimanje odgovaraju}ih upravnih radnji koje je gospodarski subjekt i druga pravna osoba,

institucija koja ima javne ovlasti, odnosno tijelo uprave obvezno poduzeti;

5. prisilno provesti izvr{enje odre|ene upravne mjere kad je gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih

radova sam ne izvr{i;

6. izre}i nov~anu kaznu na licu mjesta kako je odre|eno ovim zakonom;

7. podnijeti prijavu protiv gospodarskog dru{tva, odnosno izvo|a~a rudarskih radova i odgovorne osobe za

u~injeni prekr{aj ili kazneno djelo;

8. odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su odre|ene ovim zakonom i posebnim propisima;

9. izre}i zabranu rada u pogonu ili na odre|enim poslovima ako utvrdi nedostatke iz ~lanka 95. ovoga zakona;

10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere za{tite na radu ili mjere za za{titu `ivota i zdravlja gra|ana usljed kojih mo`e nastati izravna opasnost po `ivot i zdravlje uposlenika i drugih gra|ana, inspektor }e zabraniti rad u pogonu ili na odre|enim poslovima dok se postoje}i nedostaci ne otklone;

11. zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti;

12. odrediti drugu osobu za vo|enje akcije spa{avanja.

^lanak 101. Privremena zabrana izvo|enja rudarskih radova

Inspektor mo`e rje{enjem privremeno zabraniti izvo|enje rudarskih radova gospodarskom dru{tvu odnosno

izvo|a~u rudarskih radova do otklanjanja nedostataka ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:

1. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radnog prostora i radnog procesa, kako je to odre|eno odobrenim projektom i tehni~kom dokumentacijom po

odredbama ovoga zakona;

2. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovoga zakona, tehni~ke propise, propise iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja djelatnika i druge propise i op}e akte koji se

odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode sukladno odobrenoj tehni~koj dokumentaciji;

3. pri kori{tenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, kori{tenju radnog prostora koji nije za{ti}en, prijeti opasnost od ozljeda, ugro`avanja zdravlja uposlenika gospodarskoga dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova i ako se uposlenici ne pridr`avaju odgovaraju}ih uputa za rad;

4. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio sukladno usmeno izre~enom nare|enju

inspektora i

5. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova onemogu}ava obavljanje inspekcijskog pregleda;

6. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova nije postupio po rje{enju za otklanjanje nedostataka.

^lanak 102. Zabrana izvo|enja rudarskih radova

Inspektor mora rje{enjem zabraniti izvo|enje rudarskih radova gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u

rudarskih radova ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da:

1. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|enje radova ili da se rudarski radovi ne izvode po odobrenoj projektnoj i tehni~koj dokumentaciji, ili da se rudarski radovi izvode suprotno tehni~kim propisima, propisima iz oblasti za{tite na radu i zdravlja djelatnika i drugim propisima, koji se odnose na rudarske radove i op}im aktima izvo|a~a rudarskih radova, {to mo`e ugroziti `ivote

i zdravlje uposlenika, sigurnost prometa i susjednih objekata i uzrokovati nastanak ve}e materijalne {tete;

2. su kod gospodarskog dru{tva odnosno izvo|a~a rudarskih radova uposlene osobe koja ne ispunjavaju uvjete

o stru~noj osposobljenosti po odredbama ovoga zakona;

3. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova ili njegova odgovorna osoba i pored usmenog nare|enja inspektora ponovno kr{i odredbe tehni~kih propisa, propisa iz oblasti za{tite na radu i za{tite zdravlja djelatnika i drugih propisa, koji se odnose na rudarske radove, te op}ih akata izvo|a~a rudarskih radova po

ovomu zakonu;

4. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, ure|aje i instalacije bez upotrebne dozvole, {to izravno ugro`ava sigurnost objekata i ure|aja, `ivote i zdravlje ljudi, odvijanje prometa,

susjedne objekte i okoli{ i predstavlja izravnu opasnost za `ivot i zdravlje uposlenika i

5. gospodarsko dru{tvo odnosno izvo|a~ rudarskih radova pri izvo|enju radova zahvata i podru~je izvan

prostora odre|enog dozvolom za eksploataciju po ovom zakonu.

^lanak 103.

Zabrana obavljanja djelatnosti

Inspektor mora rje{enjem zabraniti obavljanje djelatnosti gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:

1. da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uvjete;

2. da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi i

3. ako izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije obavljaju osobe koje ne ispunjavaju uvjete prema ovom

zakonu.

Tre}im osobama (pravnim i fizi~kim) inspektor }e utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.

^lanak 104.

Usmeno odre|ivanje upravne mjere

U inspekcijskom pregledu inspektor }e gospodarskom dru{tvu odnosno izvo|a~u rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvr{i:

1. kad je to obvezan po ovomu zakonu i

2. kad je u nastaloj situaciji prijeko potrebno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju izravne

opasnosti po `ivot i zdravlje uposlenika i gra|ana ili nastanak ve}e materijalne {tete.

Sadr`aj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru.

^lanak 105. Rok za dono{enje rje{enja

Upravnu mjeru inspektor odre|uje rje{enjem.

Rje{enje o odre|enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti u rokovima utvr|enim zakonom, a u `urnim slu~ajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na zapisnik o izvr{enom inspekcijskom nadzoru.

O usmeno izre~enim upravnim mjerama inspektor je du`an donijeti rje{enje u roku od tri dana od dana izricanja

tih mjera.

^lanak 106. Izvr{enje rje{enja

Izvr{enje rje{enja prati inspektor i utvr|uje po slu`benoj du`nosti.

Izvr{enje rje{enja inspektor utvr|uje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom.

Izvr{enje rje{enja inspektor mo`e produljiti do 30 dana osim rje{enja kojim su upravne mjere usmeno utvr|ene.

^lanak 107. @alba na rje{enje

@alba na rje{enje o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri nije dopu{tena.

@alba na rje{enje o nalo`enim upravnim mjerama iz ~l.100., 101. i 102. mo`e se izjaviti u roku od osam dana od

dana prijema rje{enja.

O `albi rje{ava mjerodavno ministarstvo.

@alba na rje{enje inspektora o nalo`enim upravnim mjerama ne odga|a izvr{enje rje{enja.

Protiv rje{enja inspektora o usmeno odre|enoj upravnoj mjeri i rje{enja mjerodavnog ministarstva donesenog po `albi mo`e se pokrenuti upravni spor.

^lanak 108. Rok za rje{avanje `albe

@albu na rje{enje inspektora o utvr|enoj upravnoj mjeri mjerodavno drugostupanjsko tijelo du`no je rije{iti u

roku od 15 dana od dana prijama `albe.

IX. ZA[TITA I URE\ENJE PROSTORA

^lanak 109. Ugro`avanje okoli{a

Gospodarsko dru{tvo mora osigurati izvo|enje rudarskih radova sukladno okolinskoj dozvoli i urbanisti~koj

suglasnosti, tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena o{te}enja okolice.

Gospodarsko dru{tvo mora, za vrijeme izvo|enja rudarskih radova, etapno a najkasnije po zavr{etku rudarskih radova, povr{inu koja je o{te}ena rudarskim radovima kona~no sanirati i rekultivirati sukladno projektu i dozvoli

za obustavu eksploatacije iz ~lanka 42. ovoga zakona.

Gospodarsko dru{tvo ne mo`e dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacijskom polju ako ne izvr{i tehni~ku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacijskom polju.

^lanak 110. Suglasnost za gra|enje u eksploatacijskom polju

Za novu gradnju u granicama ekspoloatacijskog polja, prije izdavanja urbanisti~ke suglasnosti, potrebno je

prethodno pribaviti mi{ljenje rudarskog poduze}a.

Suglasnost iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e se izdati i kada prema mi{ljenju gospodarskog dru{tva koje vr{i eksploataciju, postoji opasnost od o{te}enja, ali samo ako ne postoji opasnost po `ivot i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu {tete koja bi mogla nastati kao posljedica izvo|enja rudarskih radova.

Izjava o odricanju prava na naknadu {tete mora se ubilje`iti u zemlji{nim knjigama.

^lanak 111. Gra|enje u prostoru za eksploataciju

Ako to javni interes zahtijeva, na povr{ini eksploatacijskoga polja mogu se graditi javni putovi, `eljezni~ke pruge, kanali i druge prometnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i plinovodi, ako se osiguraju za{titni stupovi kojima }e se sprije~iti ugro`avanje `ivota ljudi i izgra|enih objekata.

Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stavka 1. ovoga ~lanka, investitor mora tra`iti od gospodarskog dru{tva mi{ljenje o tome koji bi pravac i polo`aj tih objekata u eksploatacijskom polju bio najprimjereniji.

Sukladno va`e}im propisima gospodarsko dru{tvo ima pravo na nadoknadu stvarne {tete nastale izgradnjom

objekata iz stavka 1. ovoga ~lanka.

X. KAZNENE ODREDBE

^lanak 112. Prekr{aji

Nov~anom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj gospodarsko dru{tvo i druga pravna osoba:

koja vr{i eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole mjerodavnog tijela (~l.10. i 39.); koja izvodi rudarske radove bez dozvole za izvo|enje rudarskih radova po projektu (~lanak 43.); koja stavi u redovitu uporabu objekte, postrojenja i ure|aje prije dobivanja dozvole za uporabu (~lanak

47.); ako vr{i eksploataciju mineralnih sirovina izvan odobrenog eksploatacijskog polja (~lanak 11.stavak 1.); ako ne provede propisane mjere za{tite na radu i mjere za sigurnost gra|ana i imovine (~l. 17., 50. i

~lanak 51. stavak 1.); ako na temelju mjerenja ne izradi ili redovito ne dopunjava planove iz kojih se mo`e utvrditi stanje

rudarskih radova i njihov me|usobni polo`aj i polo`aj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na povr{ini, ili ne izradi dugoro~ni program odnosno godi{nji plan eksploatacije ili ako planove ili preslike planova iz ~lanka 83. to~. 1. do 7. ovoga zakona na zahtjev ne dostavi mjerodavnom ministarstvu za rudarstvo, ili ne vr{i rudarska mjerenja ili ne vodi knjigu rudarskog nadzora (~l. 36., 80., 83., 84., 86. i 90.);

ako u odre|enom roku rudarskom inspektoru ne prijavi po~etak rudarskih radova ili ga ne obavijesti o osobama koje }e obavljati poslove tehni~kog i glavnog tehni~kog rukovo|enja i tehni~kog nadzora ili

ako ne prijavi prestanak rudarskih radova (~lanak 46.); ako obavlja poslove periodi~nih pregleda, mjerenja i ispitivanja, a ne ispunjava uvjete propisane ovim

zakonom (~lanak 48.); koja obavlja poslove na izradi tehni~ke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom

(~lanak 72.); ako u izvo|enju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupi od odobrenih projekata

bez suglasnosti mjerodavnog tijela (~lanak 80.);

ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u propisanom roku ne obavijesti mjerodavno ministarstvo za rudarstvo i mjerodavnu rudarsku inspekciju i inspekciju za okoli{

o provedenim mjerama osiguranja, sanacije i rekultivacije (~lanak 59. st.1 do 4.); koja povjeri izradu tehni~ke dokumentacije ili reviziju projekta ili vr{enje poslova periodi~nih pregleda,

mjerenja i ispitivanja ili izvo|enja rudarskih radova gospodarskom dru{tvu ili drugoj pravnoj osobi koja

ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~l.48., 72. i 77.); ako nakon zavr{etka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvr|enom u projektu ne izvr{i kona~nu

sanaciju devastiranog zemlji{ta i rekultivaciju devastiranih povr{ina i okoli{a, nastalih utjecajem rudarskih radova i ne otkloni posljedice rudarskih radova ili ne poduzme potrebne mjere osiguranja za za{titu `ivota i zdravlja ljudi i imovine, ili ako tijekom izvo|enja rudarskih radova kontinuirano ne vr{i sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemlji{ta (~lanak 59.);

ako ne posjeduje propisanu tehni~ku dokumentaciju (~lanak 63.); ako ne organizira slu`bu za{tite na radu (~lanak 22.); ako ne organizira slu`bu za spasavanje ili je ne opskrbi potrebnom opremom, ili ne organizira

vatrogasnu slu`bu ili slu`bu prve pomo}i (~lanak 20.); ako odmah ne izvijesti mjerodavno ministarstvo za rudarstvo, tijelo mjerodavno za unutarnje poslove i

mjerodavnoga rudarskog inspektora o svakom smrtnom slu~aju, skupnoj ozljedi, te`oj ozljedi na radu u gospodarskom dru{tvu (~lanak 21. stavak 3.);

ako ne prijavi mjerodavnom ministarstvu za rudarstvo i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slu~aj pojave opasnosti za `ivote i zdravlje djelatnika ili

ponovni po~etak rudarskih radova (~lanak 57); ako ne osigura izvo|enje rudarskih radova po odobrenoj tehni~koj dokumentaciji i propisima, kao i

stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ure|ajima (~lanak 35.); ako u jamama ugro`enim metanom ili eksplozivnom pra{inom ne osigura stalni nadzor nad

provjetravanjem (~lanak 35. stavak 2.); ako na poslove vr{enja nadzora i tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima rasporedi osobu koja ne

ispunjava propisane uvjete (~l. 23. do 30.):

Nov~anom kaznom od 200,00 KM do 3.000,00 KM bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Za prekr{aje iz stavka 1. to~. 1. i 4. ovoga ~lanka izri~e se uz nov~anu kaznu:

za{titna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijeb- ljeni ili su bili namijenjeni ili za izvr{enje prekr{aja ili su nastali izvr{enjem prekr{aja ili kada postoji opasnost da }e se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za po~injenje prekr{aja bez obzira na to jesu li u vlasni{tvu po~initelja i

mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvr{enjem prekr{aja.

Imovinskom koristi iz stavka 3. to~ka 2. ovoga ~lanka smatra se tr`i{na vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom.

Za prekr{aje iz ~lanka 111. ovoga ~lanka mo`e se izre}i zabrana odgovornoj osobi da obavlja odre|enu du`nost u trajanju od jednog do {est mjeseci.

^lanak 113.

Prekr{aji

Nov~anom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj gospodarsko dru{tvo i druga pravna osoba:

ako u odre|enom roku ne prijavi ministarstvu mjerodavnom za rudarstvo koje je izdalo dozvolu za eksploataciju iz ~lanka 38. ovoga zakona i mjerodavnoj rudarskoj inspekciji, svaku obustavu izvo|enja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije po~etka obustave radova (~l. 57. i 58.);

ako ne dozvoli rudarskom inspektoru postupanje sukladno njegovim pravima ili ga ometa ili sprje~ava na bilo koji na~in u vr{enju nadzora ili ako ne postupi po rje{enju rudarskog inspektora (~lanak 95. i ~lanak 101. ta~ka 6.).

Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekr{aj

iz stavka 1. ovoga ~lanka.

^lanak 114.

Prekr{aji

Nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit }e ka`njeno za prekr{aj gospodarsko dru{tvo i druga pravna osoba:

u kome je izra|en projekt, ako u njemu nisu rije{ena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih, povr{inskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primijenjeni propisi o za{titi na radu, normativi i obvezatni standardi (~lanak 64.);

u kome je izvr{ena revizija projekta i nije provjerena primjena ~lanka 64. ovoga zakona u projektu ili

ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvr{ena (~lanak 76.) i u kome je izra|en projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izra|eni projekt ne prilo`i pismenu izjavu

prema odredbama ~lanka 75. ovoga zakona kao poseban akt kojom potvr|uje da su u projektu primijenjeni uvjeti iz ~lanka 64. ovoga zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog

projekta ispunjavaju uvjete iz ~lanka 73. ovoga zakona (~l. 73. i 75.).

Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka.

Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njen nov~anom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM:

projektant, ako pri izradi projekta ne primijeni ili nepravilno primijeni propisane mjere i normative

za{tite na radu i obvezatne standarde (~lanak 64.) i revident ako nemarno i nekvalitetno izvr{i reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih

mjera i normativa za{tite na radu i obvezatnih standarda (~lanak 76.).

XI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 115. Postoje}i uposlenici

Uposlenici koji su zate~eni na poslovima tehni~kog rukovo|enja na dan stupanja na snagu ovoga zakona koji su ispunjavali uvjete odre|ene Zakonom o rudarstvu ("Slu`beni list RBiH", br. 24/93 i 13/94) mogu obavljati ove poslove jo{ dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

^lanak 116.

Postupci koji su po~eli prije stupanja na snagu ovoga zakona

Postupci za dobijanje dozvola iz ~lanka 37. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nisu okon~ani, bit }e zavr{eni po propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva.

^lanak 117.

Propisi Vlade Federacije

Vlada Federacije donijet }e u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona strategiju iz ~lanka

13. ovoga zakona.

^lanak 118.

Propisi federalnog ministra

Federalni ministar donijet }e propise iz ~l.13., 14., 16., 20., 30,. 33., 45., 62., 65., 71. i 82. ovoga zakona u roku od dvije godine, a propise iz ~lanka 19. ovoga zakona u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga

zakona.

^lanak 119. Primjena postoje}ih propisa

Do dono{enja novih propisa i pravilnika prema odredbama ovoga zakona, primjenjivat }e se sljede}i propisi,

ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom:

1. Zakon o jedinstvenom na~inu utvr|ivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih

sirovina, podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Slu`beni list RBiH", br. 8/93 i 13/94);

2. Zakon o prijevozu opasnih materija ("Slu`beni list SFRJ", br. 27/90 i 45/90);

3. Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih te~nosti i gasova - Pro}i{}eni tekst ("Slu`beni list SFRJ",

br. 39/89 i 36/90);

4. Pravilnik o sadr`aju rudarskih projekata za kori{tenje nafte i zemnog gasa ("Slu`beni list SFRJ"broj 21/68);

5. Pravilnik o sadr`aju rudarskih projekata za kori{tenje ~vrstih mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ",broj

21/68);

6. Upute koje va`e za oboga}ivanje i oplemenjivanje mineralnih sirovina za eksploataciju ("Slu`beni list SFRJ",

broj 51/59);

7. Pravilnik o tehni~kim propisima o rudarskom mjerenju, mjera~kim knjigama i rudarskim planovima

("Slu`beni list SFRJ", broj 45/60);

8. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i njihovoj evidenciji ("Slu`beni

list SFRJ", broj 50/66);

9. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi ~vrstih mineralnih sirovina i vo|enju evidencije o njima

("Slu`beni list SFRJ", broj 53/79);

10. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi podzemnih voda i vo|enju evidencije o njima ("Slu`beni list

SFRJ", broj 34/79);

11. Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih gasova te o vo|enju evidencije

o njima ("Slu`beni list SFRJ", broj 80/87);

12. Pravilnik o tehni~kim normativima za pripremanje mineralnih sirovina - ruda obojenih metala ("Slu`beni

list SFRJ", broj 36/79);

13. Pravilnik o tehni~kim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu

("Slu`beni list SFRJ", br. 26/88 i 63/88);

14. Pravilnik o tehni~kim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/89,

45/89, 3/90 i 54/90);

15. Pravilnik o tehni~kim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina metala i nemetala

("Slu`beni list SFRJ", broj 24/91);

16. Pravilnik o tehni~kim normativima pri prijevozu ljudi i materijala oknima rudnika ("Slu`beni list SFRJ", br.

4/80, 12/85,35/87 i 51/88);

17. Pravilnik o tehni~kim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama ("Slu`beni list SFRJ", broj 34/89);

18. Pravilnik o tehni~kim normativima za prijevoz transporterima sa trakom u rudarstvu ("Slu`beni list SFRJ",

br. 5/73, 12/74, 4/86 i 4/89), sa izuzetkom odredbi ~l. 23. do 85. i ~l. 90. do 112.

19. Pravilnik o tehni~kim normativima za gradnju jamskih magazina za eksplozivna sredstva u rudnicima s

podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj 12/88);

20. Pravilnik o tehni~kim normativima za strojeve s dizelskim motorima koji se koriste pri podzemnim

rudarskim radovima u nemetanskim jamama ("Slu`beni list SFRJ", broj 66/78);

21. Pravilnik o tehni~kim normativima za povr{insku eksploataciju le`i{ta mineralnih sirovina ("Slu`beni list

SFRJ", br. 4/86 i 62/87);

22. Pravilnik o tehni~kim normativima za povr{insku eksploataciju arhitektonsko-gra|evinskog kamena (ukrasnog kamena), tehni~kog kamena, {ljunka i pijeska te preradu arhitektonskog-gra|evinskog kamena

("Slu`be- ni list SFRJ", broj 11/86);

23. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morske soli i za proizvodnju morske

soli ("Slu`beni list SFRJ", broj 20/78);

24. Pravilnik o tehni~kim normativima za rudarske radove pri istra`ivanju i eksploataciji le`i{ta kamene soli

("Slu`beni list SFRJ", broj 8/79);

25. Pravilnik o tehni~kim normativima za istra`ivanje, dobivanje i pripremu nuklearnih mineralnih sirovina

("Slu`beni list SFRJ", br. 39/85 i 40/86);

26. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~na postrojenja, ure|aje i instalacije u rudnicima sa

podzemnom eksploatacijom ("Slu`beni list SFRJ", br. 21/88 i 90/91);

27. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~na postrojenja i ure|aje u rudnicima sa povr{inskom

eksploatacijom mineralnih sirovina ("Slu`beni list SFRJ", broj 66/87);

28. Pravilnik o tehni~kim mjerama i za{titi na radu pri rudarskim podzemnim radovima ("Slu`beni list SFRJ",

br. 11/67, 35/67, 60/70, 9/71, 3/73 i 5/73);

29. Naredba o obaveznom atestiranju u`adi za izvozna postrojenja u rudarstvu ("Slu`beni list SFRJ", br. 27/80 i

67/80);

30. Pravilnik o na~inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobra}aju ("Slu`beni list SFRJ", broj 82/90);

31. Pravilnik o mjerama za{tite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ("Slu`beni list

SFRJ", br. 8/87 i 12/88);

32. Pravilnik o tehni~kim normativima za pokretne stepenice i trake za prijevoz ljudi ("Slu`beni list SFRJ", br.

66/78, 13/82 i 42/88);

33. Pravilnik o op}im mjerama i normativima za{tite na radu na oru|ima za rad i ure|ajima ("Slu`beni list

SFRJ", broj 18/67);

34. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizalice ("Slu`beni list SFRJ", broj 65/91);

35. Pravilnik o sredstvima li~ne za{tite na radu i li~noj za{titnoj opremi ("Slu`beni list SFRJ", broj 35/69);

36. Pravilnik o tehni~kim normativima za skija{ke liftove ("Slu`beni list SFRJ", br. 2/85 i 11/85);

37. Pravilnik o tehni~kim normativima i o za{titi na radu pri istra`ivanju i eksploataciji nafte i zemnih gasova

dubinskim bu{otinama ("Slu`beni list SFRJ", br. 46/60, 37/64, 2/67 i 14/67);

38. Pravilnik o ozna~avanju otrova koji se stavljaju u promet na doma}em tr`i{tu ("Slu`beni list SFRJ", broj

32/86);

39. Pravilnik o tehni~kim normativima za plasti~nu obradu obojenih metala ("Slu`beni list SFRJ", broj 25/86);

40. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu skladi{ta od po`ara i eksplozije ("Slu`beni list SFRJ", broj

24/87);

41. Pravilnik o tehni~kim normativima pri istra`ivanju i eksploataciji nafte, zemnih gasova i slojnih voda

("Slu`beni list SFRJ", br. 43/79, 41/81 i 15/82);

42. Pravilnik o tehni~kim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Slu`beni list SFRJ", broj 16/83);

43. Pravilnik o tehni~kim normativima za osobne `i~are ("Slu`beni list SFRJ", broj 29/86);

44. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~ne instalacije niskog napona ("Slu`beni list SFRJ", br. 53/88 i

54/88);

45. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od

1kV do 400 kV ("Slu`beni list SFRJ", broj 65/88);

46. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova ("Slu`beni list

SFRJ", br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88);

47. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta

("Slu`beni list SFRJ", br. 16/86 i 28/89);

48. Pravilnik o tehni~kim mjerama za liftove ("Slu`beni list SFRJ", br. 51/78, 16/88 i 28/89);

49. Pravilnik o obveznom atestiranju dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz osoba i tereta te o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije udru`enog rada ovla{tene za atestiranje tih proizvoda ("Slu`beni list SFRJ", broj 27/90);

50. Pravilnik o tehni~kim normativima za dizala na elektri~ni pogon za vertikalni prijevoz tereta sa kabinom u

koju nije mogu} pristup ljudi ("Slu`beni list SFRJ", broj 55/87);

51. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojenja i ure|aja od po`ara ("Slu`beni

list SFRJ", broj 74/90);

52. Pravilnik o tehni~kim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova ("Slu`beni list SFRJ",

broj 6/92);

53. Pravilnik o tehni~kim propisima o gromobranima ("Slu`beni list SFRJ", broj 13/68);

54. Pravilnik o tehni~kim mjerama za ure|aje sa svijetle}im cijevima ("Slu`beni list SFRJ", broj 14/67);

55. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojenja od prenapona ("Slu`beni list

SFRJ", br. 7/71 i 47/76);

56. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu od stati~kog elektriciteta ("Slu`beni list SFRJ", broj 62/73);

57. Pravilnik o tehni~kim normativima i uvjetima za projektiranje i izvedbu elektri~nih postrojenja u

prostorijama u kojima se radi s eksplozivom ("Slu`beni list SFRJ", broj 17/74);

58. Pravilnik o tehni~kim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V

("Slu`beni list SFRJ", br. 4/74 i 13/78);

59. Pravilnik o tehni~kim normativima za za{titu niskonaponskih mre`a i pripadaju}ih transformatorskih stanica

("Slu`beni list SFRJ", broj 13/78);

60. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad

pod naponom 20 kV ("Slu`beni list SFRJ", broj 10/79);

61. Pravilnik o tehni~kim normativima za ure|aje u kojima se nanose i su{e premazna sredstva ("Slu`beni list

SFRJ", broj 57/85);

62. Pravilnik o tehni~kim mjerama za pogon i odr`avanje elektroenergetskih postrojenja ("Slu`beni list SFRJ",

broj 19/68);

63. Naredba o obveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima ("Slu`beni list SFRJ", broj 21/87);

64. Naredba o obaveznom atestiranju (homologaciji) protiv- eksplozijskih za{ti}enih elektri~nih ure|aja koji su

namijenjeni za upotrebu u prostorima ugro`enim od eksplozivnih smje{a ("Slu`beni list SFRJ", broj 25/89);

65. Propisi za protiveksplozijsku za{titu ("Slu`beni list SFRJ", broj 18/81);

66. Pravilnik o tehni~kim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i

telekomunikacionih kablovskih vodova ("Slu`beni list SFRJ", broj 36/86);

67. Pravilnik o za{titi na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipuliranja eksplozivima i barutima ("Slu`beni

list SFRJ", broj 55/69);

68. Pravilnik o tehni~kim normativima za fasadna dizala na elektri~ni pogon ("Slu`beni list SFRJ", broj 19/86);

69. Pravilnik o tehni~kim normativima za vise}e skele na elektri~ni pogon ("Slu`beni list SFRJ", broj 19/86);

70. Pravilnik o tehni~kim normativima i uvjetima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priru~na skladi{ta za dr`anje eksplozivnih materija i o uvjetima i na~inu njihovog kori{tenja ("Slu`beni list SR BiH", broj 21/78);

71. Pravilnik o sadr`ini dugoro~nih programa i rudarskih projekata ("Slu`beni list SR BiH", broj 28/79);

72. Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima ("Slu`beni list

SR BiH", broj 21/78);

73. Pravilnik o za{titi na radu i o tehni~kim mjerama za razvija~e acetilena i acetilenske stanice ("Slu`beni list

SR BiH", broj 32/87);

74. Pravilnik o polaganju stru~nog ispita radnika za odre|ene poslove u oblasti rudarstva ("Slu`beni list SR

BiH", broj 2/82);

75. Pravilnik o na~inu i programu polaganja stru~nog ispita radnika geolo{ke struke ("Slu`beni list RBiH", broj

16/93);

76. Pravilnik o ispiranju plemenitih metala iz rije~nih nanosa ("Slu`beni list SR BiH", broj 1/75);

77. Pravilnik o sadr`ini programa, projekata i elaborata geolo{kih istra`ivanja ("Slu`beni list RBiH", broj

16/93);

78. Pravilnik o na~inu vo|enja evidencije i katastra odobrenih istra`nih prostora ("Slu`beni list RBiH", broj

16/93);

79. Pravilnik o uvjetima za utvr|ivanje radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada i ljekarskim pregledima

radnika na tim radnim mjestima ("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);

80. Pravilnik o postupku skra}ivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada

("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);

81. Pravilnik o uvjetima koje u pogledu kadrova i tehni~ke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vr{e

periodi~ne preglede i ispitivanja iz oblasti za{tite na radu ("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91);

82. Pravilnik o vo|enju evidencija i ~uvanju isprava i sadr`aju godi{njeg izvje{taja iz oblasti za{tite na radu

("Slu`beni list SR BiH", broj 2/91) i

83. Pravilnik o za{titi na radu pri kori{tenju elektri~ne struje ("Slu`beni list SR BiH", broj 34/88).

^lanak 120.

Primjena postoje}ih standarda i normativa

Do dono{enja novih standarda i normativa primjenjivat }e se postoje}i standardi i normativi iz ove oblasti,

ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

^lanak 121. Prestanak va`enja Zakona

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o rudarstvu ("Slu`beni list R BiH", br. 24/93 i

13/94).

^lanak 122. Kantonalni propisi

Kantoni su du`ni u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti kantonalni zakon o rudarstvu uskla|en s ovim zakonom, odnosno doneseni zakon uskladiti s odredbama ovoga zakona.

^lanak 123.

Stupanje Zakona na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj Doma naroda

Parlamenta Federacije BiH

Stjepan Kre{i}, v. r.