O sadržaju i mogućnostima primjene neobavezujućeg vodiča

O sadržaju i mogućnostima primjene neobavezujućeg vodiča za provedbu Direktive Atex-137 u BiH

ELDAR HUKIĆ , RAFO JOZIĆ,

UDRUŽENJE ATEX, TUZLA

EX – TRIBINA BRČKO 2014

„PROTIVEKSPLOZIVNA ZAŠTITA – SASTAVNI DIO ZAŠTITE OD POŽARA,

ZAŠTITE NA RADU I SPREČAVANJA KATASTROFA“


Uvod

Potreba da se smanji broj incidenata (eksplozija i eruptivnih požara na radu), potaknuta humanitarnim i ekonomskim razlozima, dovela je do usvajanja Direktive 1999/92/EZ (tzv. Atex-137).

Eksplozije i eruptivni požari nisu česti uzroci nesreća na radu, međutim njihove posljedice su dramatične u pogledu ljudskih žrtava i ekonomskih troškova.

Direktiva Atex-137 zahtijeva od Evropske Komisije (EC) izradu neobavezujućih praktičnih smjernica, kako bi se pomoglo zemljama članicama u izradi politike za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika, te je tako i nastao ovaj Vodič.

Vodič omogućava sastavljanje „dokumenta za zaštitu od eksplozije“, posebno za mala i srednja preduzeća, te predstavlja pomoć poslodavcima odgovornim za radna mjesta na kojim se javlja opasnost od stvaranja eksplozivne atmosfere.

Zaštita od eksplozije je od posebne važnosti za sigurnost, jer eksplozije ugrožavaju živote i zdravlje radnika uslijed nekontroliranog djelovanja plamena i pritiska, prisutnosti štetnih aktivnih proizvoda i potrošnje kisika u zraku kojeg udišu radnici.


Direktiva je usvojena na osnovu člana 137. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, a taj član izričito ne sprječava države članice da zadrže ili uvedu strože zaštitne mjere u skladu sa Ugovorom.

Analiza zakona o zaštiti na radu u BiH bi sigurno pokazala da oni sadrže, iako ne doslovno, iste zahtjeve kao Direktiva 89/391, a neki su i usklađeni (RS, DB), pa se rade podzakonski akti prema „kćerkama“ direktivama.

Napomena: U BiH se koriste različiti nazivi za EU direktive i vodiče (smjernice, upute, priručnik...) i česte su zamjene pojmova.


Kako koristiti Vodič dobre prakse

Opasnosti od eksplozije mogu nastati u svim pogonima, koji rade sa zapaljivim tvarima, što uključuje mnoge ulazne materijale, međuproizvode, gotove proizvode i otpad iz redovitih radnih procesa.

Vodič je prvenstveno namijenjen državama članicama za izradu nacionalnih politika zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, ali ga koriste i zemlje u procesu tranzicije i kandidature.

Direktiva Atex-137 je već godinama predmet razmatranja stručnih krugova u BiH, u većini sektora, posebno u rudnicima i među odgovornim profesionalcima. Kako ona za rudnike ne važi, a u drugim oblastima je skromno poznavanje nove evropske regulative, prevođenjem Vodiča i ovim člankom, autori želi direktivu, njene mjere i vodič približiti svim korisnicima.

2007. je grupa autora iz današnjeg Udruženja Atex uradila Regulatornu analizu učinka direktive Atex-137 na BiH, za potrebe Direkcije za evropske integracije, koja je preporučila hitno usvajanje direktiva Atex-95, a po mogućnosti s njom zajedno I Atex-137.


Cilj vodiča je da se omogući poslodavcu, posebno u malim i srednjim preduzećima (MSP), da provedu sljedeće funkcije zaštite od eksplozije:

1.da identificira opasnosti i procijeni rizike;

2.da utvrdi posebne mjere obezbjeđenja sigurnosti i zdravlja radnika izloženih riziku od eksplozivne atmosfere;

3.da obezbijedi sigurno radno okruženje i odgovarajući nadzor tokom prisustva radnika u skladu s procjenom rizika;

4.da poduzme potrebne korake i izvrši pripreme za koordinaciju kad više firmi radi na istom radnom mjestu;

5.da izradi dokument za zaštitu od eksplozije.


Tabela 1.1: Pregled industrija i procesa u kojim se pojavljuju ex-atmosfere

1. Hemijska industrija

Zapaljivi plinovi, tekućine i krutine se pretvaraju i obrađuju u mnogim procesima u

hemijskoj industriji. Ovi procesi mogu dovesti do nastanka eksplozivnih smjesa.

2. Deponije i građevinarstvo

Zapaljivi deponijski plinovi mogu nastati u odlagalištima. Razraditi tehnička rješenja koja

su potrebna kako bi se izbjeglo nekontrolirana emisija plinova i moguće paljenje. Zapaljivi

plinovi iz raznih izvora mogu se nakupiti u slabo prozračenim tunelima, podrumima itd. 3. Proizvodnja el. energije

Rovni ugalj, koji nije eksplozivan u smjesi sa zrakom, može biti pretvoren, tokom procesa

transporta, mljevenja i sušenja, u ugljenu prašinu, koja je u stanju formirati eksplozivnu

smjesu prašina/zrak. 4. Odlaganje otpada

Prilikom tretiranja otpadnih voda u postrojenju za pročišćavanje, plinovi koji nastaju mogu

stvoriti eksplozivnu smjesu plin/zrak. 5. Isporuka gasa Eksplozivna smjesa plin/zrak može biti formirana prilikom ispuštanja prirodnog plina, npr.

pri curenju. 6. Obrada drveta Obradom drveta nastaje drvena prašina. To može stvoriti eksplozivnu smjesu

prašina/zrak, npr. u filterima ili silosima. 7. Bojenje prskanjem

Višak boje koji nastaje u komorama za farbanje kao i oslobođene pare otapala mogu

dovesti do nastanka eksplozivnih atmosfera kada se pomiješaju sa zrakom.


Tabela 1.1: Pregled industrija i procesa u kojim se pojavljuju ex-atmosfere

8. Obrada metala

Prilikom proizvodnje oblikovanih dijelova od metala, eksplozivne metalne prašine mogu

nastati tokom površinske obrade (brušenje). Ovo se naročito odnosi na lake metale. Ove

metalne prašine mogu dovesti do pojave opasnosti od eksplozije u kolektorima prašine. 9.Industrija hrane i stočne hrane

Eksplozivne prašine mogu nastati tokom transporta i skladištenja žitarica, šećera itd.

Ukoliko se one skupljaju i filtriraju, eksplozivne atmosfere mogu nastati u filteru.

10.Farmaceutska industrija

Alkoholi se često koriste kao otapala u proizvodnji lijekova. Agensi i pomoćne materije,

koji dovode do eksplozije prašine, kao što je laktoza, također mogu biti korišteni.

11. Rafinerije

Ugljikovodici koji se obrađuju u rafinerijama su svi zapaljivi i u zavisnosti od njihovog

plamišta mogu dovesti do nastanka eksplozivnih atmosfera, čak i na sobnoj temperaturi.

Područje oko postrojenja za preradu nafte se općenito smatra mjestom gdje se mogu

pojaviti eksplozivne atmosfere. 12. Poljoprivreda Na nekim farmama rade postrojenja za proizvodnju bioplina. Eksplozivna smjesa

bioplin/zrak može nastati ukoliko se plin ispušta, npr. pri curenju. 13. Operacije recikliranja

Obrada otpada za recikliranje može dovesti do opasnosti od eksplozije, npr. iz limenki ili

drugih spremnika zapaljivih plinova i/ili tekućina koji nisu potpuno ispražnjeni ili od

papirne ili plastične prašine.


Napomene:

Korištenje vodiča ne osigurava usklađenost s propisima zaštite od eksplozije u različitim državama. Mjerodavni su propisi, kojim su države preuzele Direktivu 1999/92/EZ, što može biti i ispod minimalnih zahtjeva Direktive, na kojima se Vodič zasniva. U provođenju Direktive Atex-137 (1999/92/EZ), npr za projektovanje nove opreme u skladu sa Direktivom 94/9/EZ, smatra se korisnim upotreba službenih Atex-internetskih stranica:

- http://europa.eu.int/comm/enterprise/atex/index.htm i

- http://europa.eu.int/comm/enterprise/atex/whatsnew.htm

Tamo gdje ovaj Vodič ne odgovori na pitanja, koja se odnose na zahtjeve zaštite od eksplozije potrebno je direktno kontaktirati nacionalne izvore (inspekcije rada, agencije ili udruženja za osiguranje od nezgode, kao i privredne, industrijske i obrtničke komore, što u BiH ne bi dalo rezultate, op. autora).

http://europa.eu.int/comm/enterprise/atex/index.htm

http://europa.eu.int/comm/enterprise/atex/whatsnew.htm

Dijagram prepoznavanja i

sprečavanja opasnosti od eksplozije i

primjeri formiranja i upale eksplozivnih

smjesa

Primjeri čestih uzročnika paljenja

Primjer zoniranja na spremniku zapaljive tekućine

Primjer zoniranja za zapaljive prašine

Primjeri razdvajanja elektrostičkog naboja

Primjer primjene zaklona za iskre

Znak upozorenja


Procjena rizika od eksplozije

Kad god je moguće, poslodavac mora spriječiti pojavu eksplozivnih atmosfera.

Prvi korak u procjeni rizika je da se utvrdi može li se opasna eksplozivna atmosfera pojaviti pod datim okolnostima. Zatim se mora utvrditi da li se može zapaliti.

Proces procjene se uvijek mora odnositi na pojedinačni slučaj i ne može se generalizirati.

Specifična razmatranja u skladu sa Direktivom su: vjerovatnoća i trajanje nastanka opasne eksplozivne atmosfere, vjerojatnoća da će izvori paljenja biti prisutni i postati aktivni i učinkoviti, instalacije, tvari koje se koriste, procesi i njihove moguće interakcije i razmjera očekivanih učinaka.

Napomena: Procjena rizika od eksplozije u početku se fokusira na:

• vjerojatnoću da će se pojaviti eksplozivna atmosfera, a potom na

• vjerojatnoću da će izvori paljenja biti prisutni i postati djelotvorni.

Razmatranje učinaka je od sekundarnog značaja u procesu procjene, jer se uvijek može očekivati da će eksplozije napraviti veliku štetu, u rasponu od velikih materijalnih šteta do ozljede i smrti.


Postupak procjene mora se provesti za svaki proces, za svaki operativni status i promjenu statusa postrojenja. Procjena novog ili postojećeg postrojenja treba se zasnivati na sljedećim operativnim statusima:

1.normalni uslovi za rad, uključujući i održavanje;

2.puštanje u pogon i razgradnja (demontaža);

3.kvarovi, s predvidljivim uslovima kvara;

4.pogrešna primjena, koja se razumno može predvidjeti.

Rizici od eksplozije moraju se ocijeniti u ukupnom poretku. Važni faktori su:

1. oprema koja se koristi za rad;

2. građa i konfiguracija;

3. tvari koje se koriste;

4. uslovi rada i procesa i

5. moguće interakcije jednih s drugima i radnim okruženjem.


Kriteriji procjene

Procjena opasnosti od eksplozije ne zavisi isključivo od toga jesu li izvori paljenja prisutni ili mogu nastati. Sljedeća četiri uslova moraju biti zadovoljena istovremeno za pojavu eksplozija sa opasnim učincima:

1. visok stepen disperzije zapaljivih tvari;

2. koncentracija zapaljivih tvari u zraku unutar njihovih kombinovanih granica eksplozivnosti;

3. opasne količine eksplozivne atmosfere;

4. učinkovit izvor paljenja.

Vodič, dalje, detaljno razmatra opcije i odgovore na sljedeća pitanja:

Da li su prisutne zapaljive tvari?

Gdje se eksplozivne atmosfere mogu pojaviti?

Da li dovoljno raspršivanje u zraku može uzrokovati pojavu eksplozivne smjese?

Da li je moguće formiranje eksplozivnih atmosfera?

Da li je formiranje opasnih eksplozivnih atmosfera pouzdano spriječeno?

Da li je paljenje opasnih eksplozivnih atmosfera pouzdano spriječeno?


Detaljniji opisi prema poglavljima u Vodiču

Zoniranje opasnih mjesta: Opasno mjesto je mjesto na kojem se eksplozivna atmosfera može pojaviti u takvim količinama da zahtijeva posebne mjere opreza kako bi se zaštitili radnici od opasnosti od eksplozije. Takva količina je nazvana opasnom eksplozivnom atmosferom. Kao osnova za određivanje opsega zaštitnih mjera, sva preostala opasna mjesta moraju biti razvrstana u smislu zona, prema vjerovatnoći pojave takvih atmosfera.

Vrste izvora paljenja: Razlikuje se trinaest vrsta izvora paljenja od kojih je svaki posebno naveden i obrađen u Vodiču.

Ublažavanje učinaka eksplozija (mjere ublažavanja): U mnogim slučajevima, nije moguće izbjeći eksplozivne atmosfere i izvore paljenja sa dovoljnim stepenom sigurnosti. Tad se moraju poduzeti mjere, kako bi se ograničili učinci eksplozije na prihvatljivu mjeru. Takve su mjere: dizajn otporan na eksploziju; eksplozivni odušak; suzbijanje eksplozije i sprečavanje širenja plamena i eksplozije.

Zahtjevi za radnu opremu: Poslodavac mora osigurati da oprema za rad i svi materijali za ugradnju budu pogodni za korištenje u opasnim zonama. Pritom, on mora voditi računa o mogućim uslovima okoline na radnom mjestu. Oprema za rad mora biti tako sklopljena, instalirana i upravljana da ne može uzrokovati eksploziju.

Organizacijske mjere za zaštitu od eksplozije: Ako postoji potencijalna opasnost od eksplozije na radnom mjestu, organizacija rada mora ispuniti određene uslove. Organizacijske mjere moraju biti poduzete tamo gdje tehničke mjere, same po sebi, ne mogu osigurati i održati zaštitu od eksplozije na radnom mjestu. U praksi, radna okolina također može biti osigurana kombinacijom tehničkih i organizacijskih mjera.

Upute za rukovanje: Upute prdstavljaju su obavezujuće smjernice i pravila ponašanja vezane za aktivnosti, izdate u pisanom obliku od strane poslodavca za zaposlenike. Opisuju opasnosti na radu za ljude i okolinu, te ukazuju na zaštitne mjere, koje su poduzete ili ih se treba pridržavati.



Stručnost i Obuka radnika: Za svako radno mjesto treba imati dovoljan broj radnika sa potrebnim iskustvom i obukom za obavljanje poslova zaštite od eksplozije, koji su im dodijeljeni.

Nadzor radnika: U radnim okruženjima, u kojim se mogu pojaviti eksplozivne atmosfere u takvim količinama da ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika, mora se osigurati odgovarajući nadzor tokom prisustva radnika, u skladu s procjenom rizika, uz upotrebu odgovarajućih tehničkih sredstava.

Sistem dozvole za rad: Ako se izvršava rad, koji bi mogao izazvati eksploziju u opasnom prostoru ili u blizini, on mora biti odobren od strane osobe, koja je odgovorna za tu funkciju u preduzeću. To također vrijedi i za aktivnost,i koje mogu, interakcijom s drugim radovima, izazvati opasnosti. U takvim slučajevima se pokazuje korisnim sistem dozvola za rad, koje moraju primiti i potpisati svi uključeni. Dat je primjer sadržaja obrasca dozvole za rad. Nakon što se rad završi, mora se provjeriti je li postrojenje još uvijek sigurno ili je ponovno učinjeno sigurnim. Svi uključeni moraju biti obaviješteni kad je rad završen.

Održavanje: Održavanje obuhvata popravak, servisiranje i inspekciju. Prije početka rada na održavanju, svi uključeni moraju biti obaviješteni, a rad mora biti odobren, npr. pomoću sistema dozvola za rad sistema (vidi gore). To može biti izvršeno samo od strane kompetentnih osoba.

Inspekcija i provjera: Prije prvog korištenja radnog mjesta, na kojem se mogu pojaviti opasne eksplozivne atmosfere, kao i nakon bilo kakve štete ili promjene sa sigurnosnim implikacijama, njegova cjelokupna eksplozivna sigurnost mora biti provjerena.



Označavanje opasnih mjesta : Direktiva 1999/92/EZ propisuje da se ulaz u prostor, gdje se opasne eksplozivne atmosfere mogu pojaviti u takvim količinama da mogu ugroziti zdravlje i sigurnost, mora, gdje to treba, označiti od strane poslodavca propisanim znakom upozorenja . Takva oznaka je potrebna npr. za prostorije ili područja, u kojima može nastati opasna eksplozivna atmosfera (npr. prostorije ili zatvorena kućišta, u kojima su pohranjene zapaljive tekućine). S druge strane, nema smisla obilježavati jedinicu postrojenja, koja je u potpunosti zaštićena mjerama ublažavanja. Ako opasno mjesto nije cijeli prostor koji se razmatra, nego samo dio njega, taj dio može biti označen žuto/crnim dijagonalnim prugama npr. na podu.

Koordinacija dužnosti: Tamo gdje nezavisne osobe ili timovi rade istovremeno i u međusobnoj su blizini, oni nehotice mogu staviti jedni druge u opasnost, s obzirom da se fokusiraju prvenstveno na svoje zadatke, dok se često, nedovoljno zna o početku, prirodi ili opsegu radova, koji se obavljaju u blizini.

Priprema koordinacije: Tamo gdje su radnici iz nekoliko preduzeća prisutni na istom radnom mjestu, svaki poslodavac je odgovoran za sva pitanja pod njegovom kontrolom. Ne dovodeći u pitanje individualnu odgovornost svakog poslodavca, prema Direktivi 89/391/EEZ, zadatak koordinacije pada na poslodavca odgovornog za radno mjesto, koji će u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i/ili praksom koordinirati provedbu svih mjera, koje se odnose zdravlje radnika i sigurnost. On ima obavezu osigurati da se operacije nastave sigurno u cilju zaštite života i zdravlja radnika. U tom smislu, on se mora upoznati sa opasnostima od eksplozije, sa uključenim osobama razmotriti zaštitne mjere, izdati upute i provjeriti da se one provode.



Zaštitne mjere za realizaciju sigurne saradnje: U pogonima, u kojim se pojavljuju opasne eksplozivne atmosfere, različite grupe radnika mogu zajedno raditi, na raznim nivoima i u svim odjelima. Tokom utvrđivanja i provedbe mjera, kako bi se izbjegle opasne interakcije, potrebno je uzeti u obzir sve slučajeve u kojim zadatak, koji se izvodi i način na koji se provodi, može dovesti da osobe rade zajedno ili u međusobnoj blizini, ili u interakciji na udaljenosti (npr. kad se radi o cjevovodu ili el. vodu na različitim mjestima).

U praksi, koordinacijske mjere relevantne za zaštitu od eksplozije obično su dio opštih koordinacijskih funkcija:

1.u fazi planiranja;

2.u fazi izvršenja;

3.pri završetku rada.

U tim različitim fazama, poslodavac ili njegov koordinator također moraju osigurati da se poduzmu potrebne organizacijske mjere kako bi se izbjegla interakcija između opasnih eksplozivnih atmosfera, izvora paljenja i operativnih kvarova.

Dokument za zaštitu od eksplozije: Kao jednu od dužnosti poslodavac mora osigurati da je Dokument za zaštite od eksplozije sastavljen i ažuriran. Vodič detaljno ukazuje na sadržaj, primjere, provedbu i eventualne anekse Dokumenta, ali ovim radom to neće biti tretirano, jer je Dokument o zaštiti od eksplozije predmet i drugih referata Ex-tribine Brčko 2014.


Aneksi Vodiča

Cilj ovog Vodiča je, dakle, da se omogući poslodavcu, posebno u malim i srednjim poduzećima (MSP), da: identificira opasnosti i procijeni rizike, da utvrdi posebne mjere za sigurnost i zdravlje radnika u pogledu rizika od eksplozivne atmosfere, da obezbijedi sigurno radno okruženje i odgovarajući nadzor tokom prisustva radnika u skladu s procjenom rizika, da pripremi i provede koordinaciju kad nekoliko firmi radi na istom radnom mjestu, te da izradi dokumente za zaštitu od eksplozije. Vodič sadrži sljedeće Anekse:

A.1 Pojmovnik

A.2 Zakonodavstvo, standardi i izvori za daljnje informacije o zaštiti od eksplozije

A.3 Oblik uzorka i kontrolne liste

A.1 Pojmovnik. Kao pomoć u jasnom razumijevanju Vodiča, definisani su neki značajniji pojmovi zaštite od eksplozije. Definicije za većinu pojmova su uzete iz direktiva i harmoniziranih standarda EU. Definicije za druge pojmove su preuzete iz stručne literature.

A.2 Zakonodavstvo, standardi i izvori za daljnje informacije o zaštiti od eksplozije. Aneks A.2 navodi EU direktive i smjernice i usklađene Europske standarde.

A.3 Oblik uzorka i kontrolne liste. Kontrolne liste su podrška za praktičnu primjenu Vodiča, ali same po sebi ne predstavljaju sveobuhvatnost istog. Procjena rizika može se napraviti upotrebom kontrolnih lista za prepoznavanje opasnosti od eksplozije na radnom mjestu, te na osnovu procjene rizika odrediti preventivne zaštitne mjere. Za procjenu rizika potrebno je ocijeniti vjerovatnost nastanka eksplozivne atmosfere i težinu potencijalne štete, koje nastaju usljed eksplozije.


Aneks A.3. Vodiča

Ovaj Aneks sadrži sljedeće kontrolne liste:

A.3.1 Kontrolna lista: Zaštita od eksplozije unutar uređaja

A.3.2 Kontrolna lista: Zaštita od eksplozije u blizini uređaja

A.3.3 Uzorak: Dozvola za rad sa izvorima paljenja na mjestima sa opasnim atmosferama

A.3.4 Kontrolna lista: Koordinacija za zaštitu od eksplozije na licu mjesta

A.3.5 Kontrolna lista: Zadaci koordinatora za zaštitu od eksplozije na licu mjesta

A.3.6 Kontrolna lista: Cjelovitost dokumenta za zaštitu od eksplozije


Aneks A.3. Vodiča

A.3.1 služi za procjenu zaštite od eksplozije unutar postrojenja i uređaja, kako bi se procijenila postojeća strategija zaštite od eksplozije na osnovu ciljanih pitanja, te kako bi se poduzele bilo kakve daljnje potrebne radnje.

A.3.2 služi za procjenu zaštite od eksplozije u blizini postrojenja i uređaja, kako bi se procijenila postojeća strategija zaštite od eksplozije na osnovu ciljanih pitanja te kako bi se poduzele bilo kakve daljnje potrebne radnje.

A.3.3 Uzorak Dozvole za rad izdaje se prije početka izvođenja radova, koji mogu dovesti do stvaranja eksplozivne atmosfere i eksplozije. Izvođenje radova drugačije od onoga što je propisano dozvolom za rad tretira se kao rad bez dozvole za rad. Dozvola za rad opisuje opasnosti koje se mogu javiti prilikom rada te na koji način se ove opasnosti mogu kontrolirati/umanjiti kako biste bili sigurni.

A.3.4 Kontrolna lista: Koordinacija za zaštitu od eksplozije na licu mjesta služi kao pomoć u provjeri da li se zaštitne mjere provode kako je dogovoreno kako bi se omogućilo nalogodavcu i izvođaču radova da sigurno rade zajedno, da li su uključene osobe dobile adekvatne upute i da li se oni pridržavaju dogovorenih zaštitnih mjera.

A.3.5 Kontrolna lista: Zadaci koordinatora za zaštitu od eksplozije na licu mjesta služi da se odrede zadaci osobe odgovorne za koordinaciju (poželjno koordinator imenovan od strane poslodavca), kako bi se osiguralo da je rad uključenih grupa/podizvođača orkestriran na takav način da se bilo kakva moguća opasna interakcija otkrije i spriječi u dobrom trenutku i da se djelovanje može poduzeti brzo u slučaju nesreće.

A.3.6 Kontrolna lista: Cjelovitost dokumenta za zaštitu od eksplozije služi da se provjeri cjelovitost dokumenta zaštite od eksplozije, ukazujući na izvore informacija.

Documents

O sadržaju i mogućnostima primjene neobavezujućeg vodiča