IZVJEŠĆE

O UNUTARNJOJ PROSUDBI SUSTAVA OSIGURAVANJA

KVALITETE NA SVEUČILIŠTU U ZADRU

SADRŽAJ

UVOD 1

Sveučilište u Zadru 1

Sustav osiguravanja kvalitete 2

PROCES PROVEDBE UNUTARNJE PROSUDBE SUSTAVA

OSIGURAVANJA KVALITETE 3

Razgovor s članovima uprave 4

Sastavnice Sveučilišta u Zadru 15 Razgovor s predstavnicima Centra za strane jezike 17 Razgovor s predstavnicima Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja 18 Razgovor s predstavnicima Odjela za kroatistiku i slavistiku 20 Razgovor s predstavnicima Odjela za povijest umjetnosti 22 Razgovor s predstavnicima Odjela za sociologiju 23 Razgovor s predstavnicima Odjela za talijanistiku 25 Razgovor s predstavnicima Odjela za zdravstvene studije 27 Zaključak izveden iz razgovora sa sastavnicama 28

Razgovor s predstavnicima Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete 29

Razgovor s predstavnicima Studentskog zbora 30

MIŠLJENJE O SUSTAVU OSIGURAVANJA KVALITETE 33

ZAKLJUČAK I PREPORUKE 35

1

UVOD

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru, kao najstarije sveučilište u Hrvata, osnovano je još 1396. god. pod

imenom "Dominikansko generalno učilište" (sveučilište), da bi god. 1553. pod imenom

Universitas Jadertina postalo povlašteno sveučilište s pravom dodjeljivanja najviših

akademskih naslova. To sveučilište ukinuto je u vrijeme francuske vladavine u Dalmaciji,

1807. godine. Kontinuitet visokog školstva u Zadru osigurava teološki studij koji je

neprekidno trajao sve do sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Jedan od najznačajnijih

događaja za visoko školstvo u Zadru je osnutak Filozofskog fakulteta u Zadru (1955.), koji je

s radom započeo 1956. kao prva visokoškolska institucija izvan Zagreba. Danas na

Sveučilištu u Zadru radi gotovo 600 zaposlenika, od kojih u nastavi nešto malo više od 400.

Zadar je dao i veći broj starijih svjetski poznatih znanstvenika i akademika (Federik

Grisogono, Šimun Stratico, rektor Sveučilišta u Padovi u nekoliko mandata, akademik Ivan

Berčić 1867., akademik Spiridon Brusina 1874. i dr.). Od osnutka Filozofskog fakulteta, na

visokoškolskim ustanovama u Zadru do danas je podijeljeno tristotinjak doktorata i

dvjestotinjak magisterija znanosti. Niz nastavnika i znanstvenika zaposlenih u zadarskim

visokoškolskim ustanovama izabrani su u redove HAZU i drugih akademija.

U novom visokoškolskom sustavu na Sveučilištu u Zadru danas na 24 sveučilišna odjela, na

svim razinama, studira 5000 studenata (uključujući i petstotinjak studenata poslijediplomskih

doktorskih studija). Studiji nastoje pratiti potrebe gospodarstva i ostalih čimbenika modernoga

hrvatskog društva, pa tako uz tradicionalne humanističke studije Sveučilište u Zadru razvija i

zdravstvene studije, studij poslovnog upravljanja, pomorstva i slično. Sveučilište u Zadru

ustrojava znanstvenoistraživačke i stručne centre te na razne druge načine osigurava

znanstvenoistraživački rad svojih djelatnika. Tako na Zadarskom sveučilištu trenutno djeluje

veći broj znanstvenoistraživačkih projekata prepoznatih i financiranih od Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, ali i više međunarodnih projekata.

Sveučilište na razne načine sudjeluje u životu lokalne zajednice, a planira i dalje biti osjetljivo

na potrebe i događanja u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.

2

Sustav osiguranja kvalitete

Na Sveučilištu u Zadru su sukladno zakonskim aktima i smjernicama Agencije za znanost i

visoko obrazovanje osnovana tijela i doneseni akti koji skrbe o sustavu osiguravanja i

provođenja kvalitete.

Sustav za osiguravanje kvalitete čine (v. http://www.unizd.hr/Portals/0/kvaliteta/OrgQA_4.pdf):

a) Senat,

b) Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete,

c) Povjerenstvo za unaprjeđivanje kvalitete,

d) Ured za osiguravanje kvalitete,

e) Odjelna povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete i/ili unutarnju prosudbu sustava

osiguravanja kvalitete.

Sustavu pripadaju i Uprava Sveučilišta (taj se izraz odnosi na rektora i nadležne

prorektore) te Sveučilišno vijeće (no ono još nije ustrojeno).

Podaci o aktima i tijelima javno su obznanjeni na sveučilišnim internetskim stranicama:

- http://www.unizd.hr/Onama/Propisiidokumenti/tabid/59/Default.aspx

- http://www.unizd.hr/Onama/Urediislu%C5%BEbe/Uredzaosiguravanjekvalitete/tabid/23

8/Default.aspx

- pojedinačne web-stranice sveučilišnih odjela:

http://www.unizd.hr/Sastavnice/Odjeli/tabid/1641/Default.aspx

3

PROCES PROVEDBE UNUTARNJE

PROSUDBE SUSTAVA OSIGURAVANJA KVALITETE

Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete imenovano je 20.

travnja 2009. i pretrpjelo je nekoliko kritičnih kadrovskih izmjena, što je otežavalo njegov

rad. Stoga je ovo prva cjelovita unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete na

Sveučilištu u Zadru.

Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete utvrdilo je Plan rada:

1. finalizacija Pravilnika, odnosno njegovo stupanje na snagu (najesen, ako je moguće tijekom

rujna);

2. do 10. rujna definirati metodologiju i dinamiku provedbe unutarnje prosudbe na

Sveučilištu;

3. do 23. rujna obavijestiti sve sastavnice Sveučilišta (uključujući i Rektora te sve službe) o

skoroj provedbi unutarnje prosudbe, njezinu planu, dinamici, metodama... (a osobito o tome

što se od njih očekuje po tom pitanju);

4. druga polovica listopada – provedba unutarnje prosudbe;

5. studeni – sastavljanje izvješća i njegovo podnošenje Senatu.

Plan je ostvarivan uglavnom u skladu sa zadanim rokovima, s povremenim manjim

odstupanjima. Ured za osiguravanje kvalitete pružio je temeljne podatke o ustroju i aktima.

Od sastavnica su traženi ažurirani podaci o njihovim tijelima, aktima i procedurama, jednako

kao i od rektora i prorektora te studenata. Radi dobivanja dubljeg uvida u postupke i iskustva

sa sustavom osiguravanja kvalitete, provedeni su i razgovori s predstavnicima svih navedenih

skupina.

U skladu sa smjernicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u postupku unutarnje

prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava

osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru obavilo je razgovore sa svim čimbenicima sustava.

4

Razgovor s članovima Uprave

Razgovor s članovima Uprave, odnosno s rektorom i prorektorima, održan je u dva

nastavka, u srijedu, 19. listopada 2011. od 8.30 do 10 sati te u srijedu, 26. listopada 2011. od 8

do 10 sati. Prisutni su bili: rektor prof. dr. sc. Ante Uglešić, prorektori prof. dr. sc. Vladimir

Skračić, prof. dr. sc. Srećko Jelušić i prof. dr. sc. Josip Faričić kao predstavnici Uprave te doc.

dr. sc. Leonardo Marušić, prof. dr. sc. Anamarija Kurilić i Maja Jadrešin kao predstavnici

Povjerenstva. Teme su bile uglavnom ograničene na ustroj i funkcioniranje sustava

osiguravanja kvalitete, a posebno na ulogu Uprave u tom sustavu.

1. Strategija (zastupljenost osiguravanja kvalitete u strateškim dokumentima Sveučilišta)

P. Ima li Sveučilište u Zadru izrađene strategiju razvoja Sveučilišta i misiju?

O. Ima. Strategija Sveučilišta te misija postoje već neko vrijeme i dostupne su na internetskim

stranicama Sveučilišta.

P. Ima li Sveučilište u Zadru izrađene strategiju kvalitete, politiku i procedure sustava

osiguravanja kvalitete?

O. Temeljne odrednice osiguravanja kvalitete prisutne su u glavnoj strategiji, a posebna

Strategija kvalitete se upravo dovršava, dok su procedure razvijene u skladu sa zakonskim

aktima i prema uputama Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

P. Jesu li u Strategiji Sveučilišta zacrtani ciljevi, aktivnosti i željeni rezultati sustava

osiguravanja kvalitete?

O. Jesu.

P. Je li relevantno osoblje upoznato s planovima?

O. Jest, putem izvještavanja na sveučilišnim web-stranicama i oglasnim pločama, a oni koji su

izravnije uključeni u sustav osiguravanja kvalitete upoznati su s planovima i na znatno

izravniji način.

P. Jesu li razumljivi i prihvatljivi osoblju i studentima?

5

O. Jesu; napisani su tako da budu svima razumljivi; prošli su javnu raspravu (u kojoj su

studenti bili vrlo angažirani i konstruktivni) i odobrio ih je Senat Sveučilišta u Zadru.

P. Jesu li procedure izrađene u skladu s ciljevima?

O. Jesu.

P. Koji su procesi izrađeni s ciljem osiguravanja usklađenosti planiranih aktivnosti sa

zakonskim propisima i zahtjevima korisnika?

O. Svi su procesi izrađeni tako jer se Strategija poziva na Zakon o visokom obrazovanju i

znanstvenoj djelatnosti, Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju,

druge zakone i podzakonske akte iz područja visokog obrazovanja i znanosti te ostale

relevantne opće i pojedinačne akte Sveučilišta.

P. Koji akti daju osoblju potrebne ovlasti za donošenje odluka za provedbu aktivnosti?

O. Opći akti Sveučilišta doneseni su sukladno zakonima, propisima i Statutu Sveučilišta u

Zadru (Poslovnik o radu Senata, Pravilnik o studiranju, Etički kodeks nastavnika, suradnika,

znanstvenika i istraživača, Pravilnik o radu Vijeća prirodnih, društvenih i drugih znanosti,

Pravilnik o radu Vijeća humanističkih znanosti, Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete,

Pravilnik o radu s volonterima itd.) i objavljeni su na internetskoj stranici Sveučilišta u Zadru,

kao i razni drugi pojedinačni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama

studenata i radnika.

P. Na koje su načine akti, procedure i ciljevi javno prezentirani (oglasna ploča, internet…)?

O. Svi se akti, procedure i ciljevi, odmah po donošenju, postavljaju na mrežne stranice

Sveučilišta (v., npr., osim obavijesti na samoj home page www.unizd.hr, još i

http://www.unizd.hr/Onama/Misija/tabid/57/Default.aspx ili

http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=238 (dokumenti Ureda za kvalitetu) itd., a osobito

http://www.unizd.hr/Onama/Propisiidokumenti/tabid/59/Default.aspx gdje su obznanjene

strategije, pravilnici i slično) te na oglasne ploče Sveučilišta.

6

2. Postignuti i željeni rezultati (procesi koji osiguravaju postizanje ciljeva zacrtanih u

strateško-operativnom planu)

P. Koji su izvedbeni indikatori definirani radi vrednovanja postignuća provedenih inicijativa i

zadaća?

O. Još nisu definirani jer nije provedena samoevaluacija, no planiraju se definirati nakon

njene provedbe.

P. Koji su procesi provedeni radi prikupljanja, mjerenja i vrednovanja podataka prema

utvrdenim indikatorima?

O. Te procese definiraju Povjerenstvo za unaprjeđivanje kvalitete Sveučilišta u Zadru, kao i

odgovarajuća povjerenstva sastavnica, Ured za osiguranje kvalitete, a prema uputama

Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

P. Koji su analize provedene?

O. Provedeni su: samoanaliza znanstveno-nastavnog rada na Sveučilištu u Zadru i svakoga se

semestra provode studentske ankete. Nedavno su rezultati tih anketa sistematizirani i

analizirani te objavljeni u knjizi autorskog dvojca s našeg Sveučilišta (A. Proroković – I.

Tomić-Koludrović, Bolonja u praksi, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2011.), što je zasada jedini

takav primjer studiozne analize rezultata studentskih evaluacija u RH.

Uočili smo – a to je istaknuto i u navedenoj knjizi – da su studentske ankete prebrojne,

odnosno prečeste, i za studente opterećujuće te da ih studenti počesto ne shvaćaju ozbiljno, pa

je upravo u tijeku proces izmjena sustava i načina studentskog anketiranja.

Osim toga, Odjel za ekonomiju, koji je prošle godine prošao postupak reakreditacije, te

Pomorski odjel, koji taj postupak prolazi ove godine, napravili su u tu svrhu opsežne

samoanalize.

P. U koju se svrhu koriste rezultati analiza?

O. Koriste se u svrhu unaprjeđenja rada i kvalitete.

P. Na koji način uprava prosljeđuje povratne informacije iz provedenih analiza

studentima/osoblju i partnerima?

7

O. Povratne informacije prosljeđuju se u papirnatom obliku osobama koje su predmetom

analize. Rezultati se dostavljaju i u elektronskom obliku. Obavljeno je skupno predstavljanje

rezultata na sastancima svih pročelnika. Uočene su manjkavosti u provedbi ankete i prijedlog

je da se ankete provode ciklički.

Osim toga, organizirali smo predstavljanje rezultata samoanalize znanstveno-nastavnog rada

za sve pročelnike odjela te javno predstavljanje knjige Bolonja u praksi.

P. Koji se procesi koriste kako bi se rezultati analiza uklopili u buduću strategiju?

O. Provest će se samoevaluacija, a potom napraviti strategija kvalitete, i uklonit će se uočeni

nedostaci.

3. Troškovi i produktivnost (procesi kojima Uprava osigurava praćenje troškova i

produktivnosti svih usluga koje institucija pruža)

P. Jesu li usluge isporučene učinkovito?

O. Jesu.

P. Je li kvaliteta usluge na zadovoljavajućoj razini?

O. Jest.

P. Jesu li postavljeni standardi ostvareni s obzirom na troškove, produktivnost i isporuku

usluga koji se mogu koristiti kao benchmark za vrednovanje izvedbe? Koji?

O. S obzirom na skromna sredstva kojima Sveučilište raspolaže, postavljeni standardi su

itekako ostvareni.

P. Jesu li na razini Sveučilišta/odjela postavljene odgovarajuće referentne vrijednosti

(benchmark)? Koje?

O. U ovakvu sustavu financiranja znanosti nije ih moguće napraviti.

P. Jesu li uspostavljeni procesi vrednovanja utrošenih sredstava na pojedine projekte? Koji?

O. Jesu, prema propozicijama pojedinih projekata i u skladu sa zakonom.

8

P. Jesu li izgrađeni procesi za vrednovanje produktivnosti osoblja? Koji?

O. Nisu, ali to je jedna od glavnih zadaća tijekom predstojećeg razdoblja, jer su ljudski resursi

iznimno važni.

O. Jesu li su uspostavljeni procesi za praćenje promjena na tržištu u okruženju u kojem

institucija postoji i posluje? Koji? Jesu li izrađene preventivne radnje koje će se poduzimati

kao rezultat tih promjena?

O. Jesu. Sukladno potrebama okruženja u kojem djelujemo i zahtjevima tržišta, nastojimo

prilagoditi svoje djelovanje time što se npr. osnivaju novi studiji i načini studiranja (npr.:

osnivanje studija poljoprivrede, knjižničarstva, pomorstva, sestrinstva i dr., odnosno osnivanje

studija na daljinu) ili se mijenjaju kvote upisa na neke studije. Nadalje, učlanjeni smo u razne

asocijacije koje prate što se zbiva u okruženju (European University Association (Udruga

europskih sveučilišta) od 4. srpnja 2003., Danube Rectors´ Conference (Rektorski zbor

podunavskih zemalja) od 27. rujna 2003., UniAdriona (virtualno sveučilište zemalja

Jadransko-Jonskog bazena) od 12. prosinca 2003., Rektorski zbor radne zajednice Alpe-

Jadran od 7. svibnja 2004.). Od 18. rujna 2004. Sveučilište u Zadru potpisnik je deklaracije

MAGNA CHARTA UNIVERSITATUM.

P. Jesu li uspostavljeni procesi za uspoređivanje institucije sa sličnima u zemlji i inozemstvu?

Ako jesu, koji?

O. Jesu, i to kroz asocijacije i sporazume. Osim toga, poštuje se zakonska obveza da se

prilikom izrade studijskih programa oni usporede sa sličnima u zemlji i inozemstvu.

4. Procesi i procedure (procesi kojima Uprava osigurava učinkovitost ciljeva radi

dostizanja željenih rezultata)

P. Jesu li uspostavljeni procesi kojima se postižu željeni rezultati? Ako jesu, koji?

O. Jesu: savjetovalište za studente, ljetne škole, sveučilišna knjižara te nabava stručne

literature, studentski dom i restoran, poljoprivredno imanje, usavršavanje djelatnika i

studenata kroz tečajeve i radionice, izdavaštvo, financiranje projekata iz vlastitih sredstava

Sveučilišta, studentske prakse.

9

P. Jesu li uspostavljeni procesi radi otklanjanja mogućih problema? Koji?

E. Jesu: Etičko povjerenstvo, Stegovno povjerenstvo, Pravilnik o studiranju, izborne predmete

s pojedinih studija mogu odabirati studenti svih studija, postoji kolegij ljudskih prava,

zdravlja, izgrađena su dizala i rampe za osobe s posebnim potrebama.

P. Jesu li izrađene procedure za praćenje zadovoljstva dionika i je li utvrđen način

prikupljanja i obrade povratnih informacija radi poboljšanja kvalitete usluga?

O. Jesu. Procedure su definirane u odgovarajućim pravilnicima. Podaci se prikupljaju kroz

studentske ankete i samoevaluacijom nastavnika. Uprava redovito upućuje pozive

sastavnicama radi utvrđivanja potreba odjela (potrošni materijal, kapitalne investicije i slično)

i prijava na prispjele pozive na prijave za stipendije (što je istovremeno oglašeno i na

internetskim stranicama te na oglasnim pločama).

P. Jesu li izrađene procedure za vrednovanje alternative koja se može primijeniti radi

postignuća ciljeva?

O. Nisu jer to dosad nije bilo potrebno.

P. Koje su zaštitne mjere poduzete radi otklanjanja neetičnog ponašanja dionika? Jesu li

uspostavljeni procesi koji identificiraju i otklanjaju takve aktivnosti?

O. Na Sveučilištu postoje pravilnici i povjerenstva za etičku i stegovnu odgovornost te se u

slučaju potrebe postupa u skladu s njima i drugim relevantnim normativnim aktima.

P. Kojim se procedurama utvrđuje učinkovitost provođenja zacrtanih ciljeva i potreba?

O. Prati se uspješnost studenata, skuplja se građa za klub alumna (baza podataka svih

diplomiranih je napravljena), upućuju se pozivi za iskazivanje potreba svih sastavnica.

10

5. Korisnici (procesi kojima Uprava utvrđuje zadovoljstvo korisnika uslugom)

P. Jesu li izrađene procedure utvrđivanja zadovoljstva korisnika uslugama institucije? Ako da,

koje?

O. Jesu. Kod studenata se provodi redovita evaluacija kojom se ispituje i taj aspekt. Pratimo

zapošljavanje naših studenata. U tijeku je osnivanje kluba alumna (pri kraju je izrada baze

podataka svih naših diplomiranih studenata).

P. Kojim se procesima može formalno i neformalno identificirati zadovoljstvo društva i

njegova percepcija pruženih usluga?

O. Analizom zapošljivosti. Alumnima. Uključivanjem djelatnika Sveučilišta u rad Grada i

Županije.

P. Koji su procesi prosudbe povratnih informacija o zadovoljstvu korisnika uslugama

institucije uspostavljeni?

O. Ankete, znanstveno-analitičke prosudbe (neke rezultiraju znanstvenim i stručnim

publikacijama).

P. Koji su procesi poboljšavanja kvalitete usluga uspostavljeni?

O. Ured za osiguravanje kvalitete sastavlja analizu i prosljeđuje ju nastavnicima kako bi se

oni upoznali s rezultatima i mogli dalje postupati u skladu s njima. Organiziraju se radionice

za usavršavanje nastavnika. Nadležna prorektorica održala je sastanak s pročelnicima odjela i

upoznala ih s mjerama koje treba poduzimati.

5. Financijski rezultati (procesi kojima Uprava donosi poslovne odluke)

P. Postoje li odgovarajući proračuni na svim razinama institucije?

O. Da.

P. Jesu li osigurana odgovarajuća financijska sredstva za pružanje redovitih usluga?

11

O. Ne, jer to ne ovisi o nama. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) sredstva

dostavlja neredovito (zasada je dostavljeno 40% sredstava za materijalne troškove). Ostatak

se traži iz ostalih izvora.

P. Jesu li prihodi i takse odgovarajući i u skladu s financijskom politikom institucije?

O. Jesu.

P. Kojim se procedurama klasificiraju i knjiže troškovi?

O. Financijsko-knjigovodstvenima.

P. Na koji se način opravdavaju troškovi i iz kojih izvora pokrivaju?

O. Dokazima o ostvarenju stvarnih troškova (računi i slično). Troškovi se pokrivaju iz

državnog proračuna i iz vlastitih sredstava, a u tijeku je školovanje internog revizora.

P. Koji procesi pokazuju da se redovito prate i provjeravaju troškovi?

O. Vanjske revizije iz Ministarstva financija RH. Također, radi se na uvođenju internog

revizora (njegovo je školovanje u tijeku).

P. Koja se financijska politika provodi u instituciji?

O. Politika financijske ravnoteže.

6. Praćenje i izvještavanje (unutarnja prosudba)

P. Je li Uprava definirala aktivnosti za praćenje rezultata?

O. Da, definirala je. Osnovana su sva potrebna povjerenstva i doneseni su akti.

P. Kako prati provedbu aktivnosti i izvještava o njima?

O. Jednom godišnje provodi se unutarnja prosudba kvalitete i na osnovi nje stvara se izvješće.

Postoji plan aktivnosti u kojem su određene procedure, ciljevi i rokovi.

P. Omogućavaju li procesi pravodobno dobivanje informacija na svim razinama?

12

O. Da, redovitim kanalima (oglasne ploče, sveučilišne i odjelne web-stranice, sastanci i sl.).

P. Kako se rezultati prosudbe koriste za poboljšavanje sustava osiguravanja kvalitete?

O. Prva unutrašnja prosudba je u tijeku pa na to pitanje nije moguće odgovoriti.

P. Postoje li procedure institucije za dodatno vrednovanje kojima se provjerava dinamika

provođenja prijedloga i preporuka Povjerenstva za prosudbu?

O. Takve procedure zasad ne postoje, ali su predviđene Strategijom kvalitete koja je u

pripremi i uskoro će biti uključene u odgovarajuće pravilnike.

P. Kojim se procedurama prikupljaju povratne informacije o provedbi traženih preporuka i

prijedloga?

O. Isti kao i na prethodno pitanje.

P. Ugrađuju li se prijedlozi i preporuke za poboljšavanje obrazovanja?

O. Isti kao i na prethodno pitanje.

P. Kojim se procedurama prati uvodenje inovacija u sustav osiguravanja kvalitete?

O. Isti kao i na prethodno pitanje.

7. Zaštita imovine (procesi koji se provode radi zaštite osnovnih resursa od gubitaka)

P. Koje se procedure provode za osiguravanje imovine od rizika?

O. Sastavljaju se police osiguranja. Postoji fizička zaštita (čuvari, videokamere) i ostali oblici

zaštite. Sukladno zakonskim normativima, provodi se edukacija zaposlenika.

P.Jesu li izrađene procedure za identifikaciju rizika?

O. Jesu.

P. Tko je odgovoran za prijavu uočenog rizika?

O. Voditelj službe za tehničku potporu.

13

P. Kojim se procesima određuje minimum neadekvatnosti usluga? Jesu li oni definirani u

strategiji razvoja?

O. Ti su procesi definirani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i

Pravilnikom o zaštiti od požara.

P. Kojim se procedurama čuva i bilježi imovina (godišnja inventura)?

O. Redovitim godišnjim inventurama.

P. Kojim se procedurama štite intelektualne usluge i materijalna imovina?

O. U postupku je izrada pravilnika o zaštiti intelektualnog vlasništva odnosno patenata.

Materijalna imovina se štiti svim gore navedenim procedurama (policama osguranja,

inventurama itd.).

8. Djelatnici (procesi koji se koriste za praćenje učinkovitosti rada, inicijativnosti i

profesionalnosti zaposlenika)

P. Jesu li uspostavljeni procesi prosudbe provedbe zakonskih i internih propisa institucije?

O. U tijeku su. Imenovat će se prorektor za organizaciju, ljudske resurse, izdavaštvo i

kvalitetu.

P. Jesu li definirana odgovarajuća pomagala i oprema za učinkovito provođenje zadataka?

O. U tijeku je prijava IPA-projekta za radno opterećenje nastavnika.

P. Jesu li definirani postupci unaprjeđivanja i nagrađivanja zaposlenika? Je li definiran način

održavanja radnog okruženja?

O. Djelomično. Kao javna ustanova ograničeni smo u tom pogledu.

P. Prikupljaju li se povratne informacije od zaposlenika? Jesu li uspostavljeni mehanizmi

praćenja?

14

O. Djelomično: evidencije o održanoj nastavi i o održanim ispitima te korištenje ISVU-

sustava. Pročelnici odjela su zaduženi za praćenje evidencija. Izuzetak su odjeli koji su ISO-

certificirani, na kojima su te procedure jasnije definirane.

P. Jesu li uspostavljene procedure/politika za prosudbu kvalitete rada zaposlenika? Kojim se

procedurama određuje kompetentnost osoblja u odnosu na tražene sposobnosti te kojim se

procedurama osposobljava i usavršava zaposlenika?

O. Ne na razini Sveučilišta, jer za tim nema potrebe s obzirom da su one propisane zakonom

(kao npr.: procedure za izbor u više zvanje ili studentske evaluacije) pa se provode u skladu s

time. Planira se godišnja evaluacija administrativnog i tehničkog osoblja. Planiraju se

radionice i seminari za edukaciju zaposlenika po ovom pitanju.

P. Jesu li definirane procedure napredovanja zaposlenika?

O. Jesu za zaposlenike u nastavnim i suradničkim zvanjima, a ostali zapravo nemaju

zakonskih mogućnosti napredovati zbog jedinstvenih koeficijenata za radna mjesta izvan

nastave; ipak, radi se na tome da se i njima omogući napredovanje.

P. Jesu li definirane procedure stjecanja beneficija?

O. Jesu, ali dijelom, kao npr. za ronioce (pravilnik) ili za beneficije koje stječe redoviti

profesor u trajnom zvanju (zakonom propisano).

P. Jesu li definirane procedure za rješavanje pritužbi i žalbi osoblja?

O. Jesu, no još ne u pisanom obliku. One se provode kroz nadležna povjerenstva (Etičko

povjerenstvo i Stegovno povjerenstvo). Svaka pritužba prolazi kroz protokol odakle se

prosljeđuje nadležnom tijelu.

9. Utjecaj vanjske okoline

P. Jesu li uspostavljene procedure za praćenje trendova i promjena u visokom obrazovanju?

15

O. Jesu; rektor i nadležni prorektori te druga nadležna tijela i povjerenstva prate trendove,

posebno one koji proizlaze iz Bolonjskog procesa i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te

postupaju dalje u skladu s time. Napravljene su strategije i planovi te su postavljeni ciljevi.

P. Jesu li uspostavljene procedure procjene potencijalnih utjecaja i promjena trendova u

zahtjevima korisnika?

O. Još nisu. Procedure, doduše, postoje, no još nisu formalizirane. Postupak formalizacije je u

tijeku kroz izradu pripadajućih poslovnika.

P. Je li definiran način vrednovanja zahtjeva korisnika i partnera?

O. Još ne. U planu je izrada poslovnika koja bi to regulirala.

P. Jesu li definirane procedure provjere promjena prema zahtjevima korisnika i njihovim

pritužbama?

O. Još nisu. One, doduše, postoje, no još nisu formalizirane. Postupak formalizacije je u tijeku

kroz izradu pripadajućih poslovnika.

Sastavnice Sveučilišta u Zadru

Od svih sastavnica Sveučilišta u Zadru zatražili smo pismeno ažuriranje podataka o tijelima i

aktima nadležnima za unaprjeđenje kvalitete. (v. Tablicu 1).

Tablica 1. Ažurirani podaci o tijelima i aktima nadležnima za unaprjeđenje kvalitete na

sastavnicama Sveučilišta u Zadru.

Povjerenstvo za

kvalitetu

sastavnice

Pravilnik o

sustavu

osiguravanja

kvalitete

Priručnik za

osiguravanje i

unaprjeđivanje

kvalitete

Poslovnik o

radu

povjerenstva

sastavnice Ostalo

Odjel za anglistiku

Odjel za arheologiju

Odjel za ekologiju,

agronomiju i akvakulturu

Odjel za ekonomiju

Strategija

razvoja / drugi

dokumenti

Odjel za etnologiju i kulturnu

antropologiju

16

Odjel za filozofiju

Odjel za francuske i

iberoromanske studije

Odjel za geografiju

Odjel za germanistiku

Odjel za informacijske

znanosti

Strategija

razvoja / drugi

dokumenti

Odjel za izobrazbu učitelja i

odgojitelja

Odjel za klasičnu filologiju

Odjel za kroatistiku i

slavistiku

Strategija

razvoja

Odjel za lingvistiku Strategija

razvoja

Odjel za nastavničke studije u

Gospiću

Odjel za pedagogiju Strategija

razvoja

Odjel za povijest

Odjel za povijest umjetnosti

Odjel za psihologiju Strategija

razvoja

Odjel za sociologiju

Strategija /

različite upute za

provedbu

Odjel za talijanistiku različiti obrasci

Odjel za turizam i

komunikacijske znanosti

Odjel za zdravstvene studije

Strategija

razvoja /

različite upute

Pomorski odjel

Zapisi za

provođenje

definirani po

ISO 9001

Centar za jadranska

onomastička istraživanja

Centar za strane jezike različiti obrasci

Centar „Stjepan Matičević“

Centar za tjelovježbu i

studentski šport

POSTOJI

NEMA

17

Nasumičnim odabirom, ali proporcionalno broju odjela u pojedinim znanstvenim područjima,

provedeni su i dodatni razgovori s manjim brojem odjela, i to:

sastavnica (ukupno) razgovor proveden s predstavnicima

odjela:

Prirodne, tehničke i druge znanosti 4 1. za zdravstvene studije

Društvene znanosti 9 1. za izobrazbu učitelja i odgojitelja

2. za sociologiju

Humanističke znanosti 13

1. za kroatistiku i slavistiku

2. za povijest umjetnosti

3. za talijanistiku

U sastavnice Sveučilišta u Zadru pripadaju i centri, među kojima je za dodatni razgovor

nasumičnim odabirom izabran Centar za strane jezike.

Razgovor s predstavnicima Centra za strane jezike

Centar za strane jezike ustrojio je Povjerenstvo za kvalitetu i donio relevantne akte u skladu sa

smjernicama AZVO-a. Međutim, kako Centar nema "svoje" studente jer nije zaseban studijski

program, nije uključen u rad sveučilišnog Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete niti u

druge sveučilišne djelatnosti glede kvalitete, ali dobivaju povratne informacije u tom pogledu.

Radi unaprjeđenja kvalitete, Centar organizira redovite sastanke s pročelnicima sveučilišnih

odjela kako bi zajedničkim nastojanjima poboljšavali sustav studiranja. Prate analizu upisa

studenata. Gleda se na to što je među studentima traženo, pa se nastoji odgovoriti na ta

traženja. Nažalost, to nije uvijek moguće, zbog problema budžetske, prostorne i kadrovske

prirode. Nastoje inovirati nastavni program, pa je tako npr. uveden studij korejskog jezika.

Svi nastavni materijali, izvedbeni planovi i slično, kao i svi materijali vezani uz kvalitetu,

dostupni su na webu.

Djelatnici Centra sudjeluju u radionicama AZVO-a. Osim toga, jednom tjedno održavaju se

sastanci Centra na kojima predsjednica Povjerenstva za kvalitetu izvještava o radu i ostalim

djelatnicima dostavlja relevantne materijale.

18

Centar redovito provodi studentsku evaluaciju. Rezultati su se slali samo indvidualno, pa su

stoga i mjere individualne. Upoznati su s prijedlogom izmjene sustava studentske evaluacije i

podupiru ga.

Predstavnici Centra su kao sugestije koje bi mogle dalje unaprijediti sustav kvalitete istaknuli

sljedeće:

- kreirati sandučić za komentare studenata na odjelnoj razini (odnosno na razini centara), pri

čemu takav sandučić uopće ne mora biti stvaran, već može biti virtualan;

- osigurati zaštitu privatnosti podataka, osobito u pogledu nekih podataka o ispitima i slično;

dakle, osigurati ograničen pristup samo onim studentima na koje se obavijesti odnose;

- ujednačiti, tj. obrazložiti broj ECTS-a za identičan predmet na različitim studijskim

programima;

- tijela i dokumenti relevantni za unaprjeđivanje kvalitete na Sveučilištu nisu bili predviđeni i

za centre, što bi trebalo promijeniti;

- unaprijediti, odnosno popraviti komunikaciju; naime, predstavnici Centra nisu uključeni ni u

Senat ni u sveučilišna stručna tijela, pa su slabo obaviješteni;

- stoga bi trebalo u Senat Sveučilišta i slična tijela uključiti i predstavnike centara.

Razgovor s predstavnicima Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Odjel se sastoji od dvaju odsjeka, ali su nastavnici isti na obama, pa se prije može govoriti o

dvama nastavnim programima. Zbog toga odsjeci nemaju zasebna povjerenstva već samo

jedno, ono odjelno.

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja izradio je dokumente u skladu sa smjernicama

AZVO-a. Povjerenstvo za kvalitetu brojalo je tri člana, no povećano je na pet. Otpočetka

uključuje i jednog predstavnika studenata. Na Odjelu nije ustrojeno Povjerenstvo za unutarnju

prosudbu, no na odjelnom Stručnom vijeću se raspravlja i odlučuje i pitanjima kvalitete.

19

Zasada djelatnici Odjela nisu uključeni u sveučilišni sustav skrbi za unaprjeđenje i prosudbu

kvalitete, ali samo zbog sustava izbora u ta tijela i njihove veličine.

Relevantne obavijesti i akti obznanjuju se i na webu.

Na radionice AZVO-a obično ide ista nastavnica (ECTS-koordinatorica) koja potom prenosi

znanja ostalima na Odjelu. Na radionice idu i predstavnci studenata.

Na Odjelu se redovito provodi studentska evaluacija, međutim iskustva pokazuju da je bilo

previše anketiranja i da se ono odvijalo u nezgodno vrijeme, pa su studenti bili prezasićeni.

Zato smatraju da bi novi sustav kojim bi se evaluacija provodila ciklički (svaka tri semestra)

trebao biti bolji. Također, smatraju da bi ankete trebalo dopuniti kvalitativnim pitanjima,

odnosno da bi trebalo omogućiti studentima da mogu iznijeti i svoje komentare. Studentske

evaluacije su u svakom slučaju isplative i unaprjeđuju kvalitetu.

Studenti su u velikoj mjeri uključeni u djelatnosti Odjela, uključujući i istraživanja, odnosno

potiče ih se na znanstvene i stručne aktivnosti čiji se rezultati potom tiskaju. Za studente se

organizira i terenska nastava.

Na Odjelu nastoje što bolje odgovarati potrebama šire društvene zajednice pa su, npr., zbog

toga uveli modul Likovna kultura kao novi "pojačani" studij, organiziraju se izložbe itd.

Studenti studija za učitelje idu na vanjsku suradnju ili u hrvatske škole u inozemstvu. Ostaju u

kontaktu sa završenim studentima.

U pogledu sugestija kako bi se mogao dodatno unaprijediti sustav skrbi za kvalitetu,

predstavnici Odjela su istaknuli da treba smanjiti administriranje koje smanjuje vrijeme za

nastavu i druge temeljne obveze. Također, predlažu da bi trebalo raditi na usavršavanju

ISVU-a.

Predstavnici Odjela su na koncu zaključili da oni svoje studente ne poučavaju za ocjenu, već

za djelovanje.

20

Razgovor s predstavnicima Odjela za kroatistiku i slavistiku

Odjel za kroatistiku i slavistiku sastoji se od dvaju odsjeka (Odsjek za hrvatski jezik i

književnost te Odsjek za ruski jezik i književnost), no većinom se pitanja vezana za kvalitetu

rješavaju na razini cijeloga Odjela. Zbog činjenice da je jedan studij dvopredmetni (onaj

ruskog jezika), a drugi jednopredmetni (hrvatskog jezika), postoje različita iskustva i

problemi.

Nastavnici Odjela aktivno su uključeni u odjelna i sveučilišna tijela koja vode brigu o

unaprjeđenju kvalitete. Predstavnici Odjela redovito sudjeluju u radionicama Agencije za

znanost i visoko obrazovanje i drugim sličnim aktivnostima vezanima uz sustav unaprjeđenja

i osiguranja kvalitete. Studenti, međutim, pokazuju slab interes za njih, vjerojatno zbog toga

što nisu upoznati s time (čini se da im nisu prosljeđivani pozivi). Tu je uočen problem u

protoku informacija, pa se odmah predlaže i moguće rješenje tog problema time da bi odjelno

povjerenstvo za kvalitetu moglo biti aktivnije u tom smislu. Također, predlaže se da bi se

studente možda moglo dodatno animirati u sudjelovanju na radionicama i sličnim

aktivnostima time što bi ih se upoznalo s činjenicom da će im ta djelatnost biti upisana u

suplementu diplome.

Nastavnici tijekom sjednica stručnih vijeća raspravljaju i rješavaju pitanja koja se odnose na

kvalitetu. U radu stručnih vijeća sudjeluju i studenti, ali su bili dosta pasivni u njihovu radu,

što je, međutim, izravna posljedica njihova međusobnog izbora. Ipak, to se stanje postupno

mijenja pa se uočava njihova veća angažiranost u radu stručnih vijeća.

Odjelno Povjerenstvo za kvalitetu broji pet članova. U njega su uključeni nastavnici s obaju

odsjeka, jedan predstavnik studenata i jedan predstavnik nenastavnog osoblja (odjelna

tajnica).

Na Odsjeku za ruski barem jednom semestralno se održava plenarni sastanak studenata i

nastavnika. Komunikacija sa studentima je redovita na tom odsjeku. Na Odsjeku za hrvatski

studenti pokazuju slabiji odaziv na slične inicijative. Ondje su uspostavljeni voditelji-mentori.

Na Odjelu se redovito provodi studentska evaluacija, međutim iskustva nisu pozitivna jer

studenti pristupaju evaluaciji vrlo neozbiljno, a i njihov sadržaj nije dobar – treba ga mijenjati.

Zbog toga dosadašnje evaluacije nisu bile isplative niti su doprinosile unaprjeđenju kvalitete,

21

no smatra se da bi drugačije koncipirane ankete bolje doprinijele i jednom i drugom. U tom

smislu predlaže se: a) smanjiti broj pitanja, b) zadržati neka postojeća jer su dobra, a neka

nova pitanja više usmjeriti ka kvaliteti, a manje formi; c) raditi na osvješćivanju studenata o

smislu evaluacije kako bi ih ozbiljnije radili; d) bilo bi bolje da netko drugi provodi anketu, a

ne sam predmetni nastavnik (no uz njegovu nazočnost); e) kreirati sustav od tri globalne

ocjene (npr.: loše, prolazno, dobro); f) regulirati posljedice, odnosno definirati i provoditi

sankcije i nagrade ocijenjenim nastavnicima sukladno njihovim rezultatima evaluacije.

Relevantne obavijesti redovito se obznanjuju putem oglasnih ploča, ali se mora još poraditi na

obznanjivanju na web-stranicama. Slabije funkcioniranje web-obavještavanja objašnjava se

dvama glavnim razlozima: a) loš server; b) tek je nedavno određena osoba koja bi trebala

skrbiti o tome, ali se tomu nije mogla intenzivno posvetiti zbog bolesti.

Predstavnici Odjela su tijekom razgovora iznijeli još nekoliko dodatnih primjedbi i prijedloga:

Generalna primjedba: sve je manje novca, a sve je više zahtjeva.

Primjedbe:

- primjena ISVU-a ne teče glatko; ne funkcionira zaporka i stalno su prisutni problemi s

informatičkom podrškom, pa zbog toga nastavnici još nisu uspjeli dobro upoznati s njime.

Prijedlozi:

- trebalo bi raditi na permanentnu didaktičkom i pedagoškom usavršavanju nastavnika,

jednako kao i na njihovu usavršavanju u poznavanju stranih jezika;

- uočen je nedostatak sankcija za one koji izbjegavaju odlaziti na radionice, stručna

usavršavanja i slično što bi trebalo mijenjati; potrebno je kreirati instrument za sankcioniranje

svih onih koji izbjegavaju svoje dužnosti, a kojima sada ne možemo ništa;

- treba težiti k većoj, odnosno boljoj uspješnosti studenata; taj problem treba rješavati

sustavno i institucionalno (npr. pomoću radionica za pomoć nastavnicima oko toga kako

potaknuti interes kod studenata i slično);

- studente motivirati za sudjelovanje u izvannastavnim djelatnostima (pa tako i onima

vezanim uz kvalitetu) time što će im se dati potvrde za sve takve aktivnosti (koje im kasnije

22

mogu poslužiti i kod potencijalnih poslodavaca), ali bi im za njih trebalo i dodjeljivati

odgovorajući broj ECTS-a ukoliko su bili aktivno angažirani u njima (organizatori, aktivni

govornici...); Odjel trenutačno svojim studentima koji su bili aktivni u izvannastavnim

aktivnostima koje su unaprjeđivale rad Odjela daje potvrdu o tome (s potpisom i pečatom), ali

bi bilo dobro takvu praksu institucionalizirati na razini Sveučilišta;

- osimisliti sustav nagrađivanja najboljih studenata (oni koji su sve svoje obaveze odradili

unutar regularnih rokova i pri tome ostvarili najbolji uspjeh); valja istaknuti da je to ideja koju

su predložili sami studenti na jednoj od sjednica odjelnog stručnog vijeća); na Odjelu postoji

najbolja volja za ostvarivanje toga, no glavna prepreka je nedostatak financija.

Razgovor s predstavnicima Odjela za povijest umjetnosti

Na Odjelu za povijest umjetnosti napravljeno je sve u skladu sa smjernicama Agencije

za znanost i visoko obrazovanje, a čak se planiraju i neke korekcije u poslovniku i priručniku

jer su uočene neke specifičnosti Odjela kojima će trebati posvetiti dodatnu pozornost. U sve

poslove vezane uz kvalitetu uključeni su svi djelatnici Odjela; zasada se rijetko sudjelovalo (i

to uglavnom asistenti) u radu radionica AZVO-a i u sličnim aktivnostima vezanima uz pitanja

kvalitete. Zasada djelatnici Odjela nisu uključeni u sveučilišni sustav skrbi za unaprjeđenje i

prosudbu kalitete, ali ne zbog nezainteresiranosti, već zbog sustava izbora u ta tijela. Odjelno

Povjerenstvo za kvalitetu uključuje i predstavnika studenata; trenutačni predstavnik je vrlo

aktivan u radu, a osim toga pruža i dosta povratnih informacija, što je velikim dijelom moguće

i zbog relativno malena broja studenata. Djelatnici Odjela su zainteresirani saznati što je

studentima bolje, pa se nastavni program prilagođava prema rekacijama studenata; drugim

riječima, Odjel je otvoren prema sugestijama studenata i čine što je u njihovoj moći da im

izađu ususret.

Djelatnici su potpuno usredotočeni na nastavu i osiguranje kvalitete nastave (tako, npr., na

Odjelu nema neodržane nastave), unatoč brojnim problemima (nedostatak kadra, problemi s

prostorom [doduše, nedavno je stanje u tom pogledu malo poboljšano], nedostatna tehnička

oprema). Na Odjelu su zadovoljni ISVU-sustavom, ali nisu osobito upoznati s njime jer im

sve poslove oko njega obavlja tajnica.

Na Odjelu je bila provedena SWAT-analiza i zaključak je da je dobro da je bila provedena,

unatoč svim njenim manama. Stoga na Odjelu planiraju provesti odjelnu SWAT-analizu koja

23

bi bila primjerenija njegovim specifičnostima i to već krajem zimskog semestra ove

akademske godine. Trenutno su u fazi prikupljanja podataka za njenu provedbu.

Na Odjelu se redovito provodi studentska evaluacija. Njena provedba ima određenih

vrijednosti, ali sastav pitanja bi trebalo promijeniti i trebalo bi omogućiti dobivanje povratne

informacije. Na Odjelu se planira napraviti interna anketa koja bi bila specifična za studente

povijesti umjetnosti, tako da se npr. može ocijeniti kvaliteta njihove terenske nastave i

seminara, ali i tako da se može ostaviti prostora za to da i sami studenti daju svoje primjedbe,

sugestije, komentare i slično.

Zasada se ne poduzimaju mjere ukoliko je netko bio slabije evaluiran; misli se da ima smisla

intervenirati samo ako su rezultati bili baš zabrinjavajući. Rezultati ankete bi se trebali

dostavljati osim samome ispitanome nastavniku/nastavnici još i odjelnom pročelniku te

povjerenstvu, dok bi eventualne mjere poduzimali pročelnik i/ili odjelno stručno vijeće. Zasad

se razmišlja da bi se to moglo riješiti i internom anketom.

Predstavnici Odjela su tijekom razgovora iznijeli još i generalnu primjedbu da se treba boriti

protiv ispraznih formalizama jer nam oni ustvari jako odmažu.

Razgovor s predstavnicima Odjela za sociologiju

Odjel za sociologiju ušao je u proces unaprjeđenja kvalitete i prije zakonske obaveze

(2005./2006. god.), a tada su već napravljeni i prvi odnosni dokumenti. Napravljena je

SWAT-analiza i na osnovi nje napravljeni su odgovarajući dokumenti. Godine 2009.

napravljena je i unutarnja prosudba kvalitete na Odjelu, tijekom proljeća 2011. god.

obznanjeno je izvješće o unutarnjoj prosudbi, a najnovije takvo izvješće sprema se za studeni

2011. godine. Unutarnja prosudba kvalitete na Odjelu planira se provoditi svakih četiri

godine. Svi su dokumenti objavljeni na web-stranicama.

Napravljena je analiza rezultata, dio koje je pripremljen i na engleskom jeziku, što će poslužiti

za akreditaciju združenog diplomskog studija koji se organizira u suradnji sa sveučilištima u

Brnu, Trentu i Grazu. Evaluacija na engleskom jeziku obuhvaća sve što je napravljeno u

proteklih pet godina.

24

Odjel za sociologiju sustavno se bavi kvalitetom jer želi imati vlastitu procjenu kako je što

više unaprijediti. Redovito analiziraju prolaznost studenata i ispitnih materijala. Svakog

semestra održava se evaluacijska radionica koja traje oko desetak dana. Ona uključuje

studente i njome se ocjenjuje nastava. Na osnovi njenih rezultata određuje se plan za sljedeći

semestar s osobitim obzirom na ishode i kompetencije; na taj se način ujedno izbjegavaju

“dupliranja” i slične nepoželjne pojave. Uvažavaju se povratne informacije studenata. Uvijek

se u sklopu tih evaluacijskih radionica organiziraju i predavanja te mala radionica o ishodima

učenja.

U sustavu kvalitete drže se pet okosnica britanskog sustava. Kad razmotre rezultate, smatraju

da je većina djelovanja usredotočena na nastavu i administriranje, dok je najmanje posvećeno

znanosti.

Ostvareni su strateški ciljevi: a) kadrovsko ekipiranje (broj djelatnika porastao je s 3 na 17);

b) internacionalizacija (Erasmus- i Ceepus-stipendije te Tempus-projekti, u što su velikim

dijelom uključeni asistenti jer je to ulaganje u budućnost, tj. stručno usavršavanje mladih

kadrova, i to ne samo za znanstveno-nastavni proces već i za quality assurance). Odjel je

harmoniziran s europskim sustavom.

Na Odjelu se redovito provodi studentska evalucija. Ona je važna kao povratna informacija za

nastavnike, međutim ona – takva kakva je sad – ima tek ograničene domete. Odjel stoga

provodi vlastite kvalitativne/deskriptivne analize.

Odjel prati rad i motivaciju studenata, ali i učenika koji tek planiraju upisati studij sociologije,

tako da se moglo uočiti stalno povećanje interesa za upis studija sociologije u Zadru. S

obzirom na dosta loše ulazne rezultate, Odjel ulaže puno na motivaciju studenata. Pri tome se

javlja dvojba: ne ulaže li se možda čak i previše angažmana u rad sa studentima na

preddiplomskoj razini u odnosu na rad na diplomskoj razini? Studenti dobro prihvaćaju

praksu dobivanja informacija nakon usmenog ispita. Promišlja se o tome gdje će se i kad

studenti zaposliti po završetku studija.

Dosta se radi na poticanju na izvrsnost i na nagrađivanju studenata (potiče ih se na

uključivanje u studentsku mobilnost, međunarodnu suradnju, top-stipendije, sudjelovanje na

stručnim i znanstvenim konferencijama [to su najčešće mentorirani radovi] i slično).

25

Odjel dosta polaže i na odnos sa širom društvenom zajednicom. Djelatnici Odjela u tom

smislu ostvaruju razne usluge odnosno sadržaje, kao npr. organiziraju javne tribine,

predavanja, provode razna istraživanja, aktivni su u medijima, odnosno u javnom i

društvenom životu, i to ne samo na uskom regionalnom području već i šire (izvan Zadra. npr.

u Zagrebu i Splitu). Aktivni su u Hrvatskom sociološkom društvu, često organiziraju

radionice (npr. o sustavu "Bolonje", o braniteljima itd.), provode istraživanja. Od recentnijih

istraživanja može se istaknuti ono u Gradskoj knjižnici u Zadru: to je bilo jedno od najvećih

istraživanja, čija bi tržišna vrijednost bila oko 250.000 kn, međutim ono je, kao uostalom sve

ostale slične aktivnosti Odjela, bilo posve besplatno. U pripremi je publikacija javnih

djelatnosti za proteklo petogodišnje razdoblje (do 2012. godine).

Djelatnici Odjela aktivno su uključeni u sve procese skrbi za unaprjeđenje i prosudbu

kvalitete na Sveučištu u Zadru. Na osnovi dosadašnjih iskustava smatraju da bi trebalo

provesti određene reforme, jer su tijela sustava preglomazna i preformalna – treba naći načina

kako motivirati njihove dionike. Također, ističu da bi trebalo ujednačiti sustav studiranja,

barem na Sveučilištu u Zadru, ako se već to ne može učiniti na nacionalnoj razini. Treba

također poraditi na unaprjeđenju kompetencija koje se pružaju na diplomskoj razini studija na

Sveučilištu u Zadru.

Predstavnici Odjela su tijekom razgovora istaknuli da promišljanje o sustavu kvalitete može

unaprijediti kvalitetu. Misle da im je to jako pomoglo u boljem osmišljavanju rada cijelog

odjela.

Razgovor s predstavnicima Odjela za talijanistiku

Na Odjelu su uspostavljena tijela i doneseni su dokumenti relevantni za unaprjeđenje

kvalitete. U tijela su uključeni i studenti. Doduše, ne postoji zasebno tijelo za unutarnju

prosudbu kvalitete, već tu zadaću obavlja Stručno vijeće Odjela. S obzirom na dosadašnja

iskustva, promišlja se o tome da se poveća broj članova Povjerenstva za kvalitetu te da u

njega uđu i vanjski suradnici.

Djelatnici Odjela sudjeluju u radu radionica AZVO-a i u drugim aktivnostima vezanima uz

unaprjeđenje kvalitete; u njima uglavnom sudjeluju nastavnici (jer je često ograničen broj

sudionika); rado bi da im sudjeluju u većem broju i ne samo nastavnici, no u tome ih također

26

ponekad sprječava nedostatak financijskih sredstava. I studenti Odjela uključeni su u takve

aktivnosti, ali ne posredovanjem Odjela već Studentskog zbora.

Imali su internu radionicu na koju su se odazvali i u njoj aktivno sudjelovali svi djelatnici.

Osim samoevaluacije nastavnika, na Odjelu se provodi i samoevaluacija nenastavnog osoblja,

za što su izrađeni obrasci koji su, kao i svi drugi dokumenti relevantni za kvalitetu, obznanjeni

na web-stranicama. Odjel također provodi samoprocjenu nastave, sveučilišne i druge

djelatnosti. Već su, prema Priručniku, obavljene neke analize i ankete. U srpnju 2011. god.

napravljene su analize preddiplomskog studija, rada odjelnog tajništva i odjelne knjižnice. U

prosincu 2011. treba napraviti analizu diplomskog studija. Rezultati tih analiza i anketa

također se obznanjuju preko web-stranica.

Studenti su uključeni u mnoge procese. Oni su pomogli u izradi silaba i kod provedbe analiza.

Aktivno su uključeni i u unutarnju prosudbu. Nažalost, većina studenata je neangažirana,

odnosno nezainteresirana.

Odjel nastoji što više pomoći daljnjem usavršavanju studenata pa tako, npr., ponekad

pomognu studentima koji idu na financijski slabije pokrivenu stipendiju. Bilo bi dobro kad bi

i Sveučilište u Zadru moglo uskočiti s financijskom pomoći.

Postoje tutori-savjetnici, no studenti se slabo odazivaju i na to.

Odjel ima uspostavljenu suradnju s talijanskim sveučilištima (npr. Padova, Trst).

Na Odjelu se redovito provodi studentska evaluacija. Takve aktivnosti smatraju se vrijednima

jer se pomoću njih dobivaju povratne informacije, neovisno o tome koliko su dobre ili ne. Kad

ukažu na neke probleme, tada se radi na njihovu ispravljanju.

Na Odjelu se na kraju svakog semestra obavlja skupni razgovor sa studentima pri čemu se od

njih traži da daju svoje mišljenje o tome što je u njemu valjalo, a što nije te kako to popraviti.

Sadašnje sveučilišne evaluacije bi, ipak, trebalo poboljšati: trebalo bi promijeniti strukturu

pitanja, a predlaže se i to da se umetne podatak o dotadašnjoj uspješnosti i aktivnosti

anketiranog studenta/studentice.

27

Na Odjelu je provedena i samostalna anketa koja je sadržavala i kvalitativna pitanja.

Zapažene pojave nastoje se riješiti, npr. ujednačavanjem kriterija za jezične vježbe. I

nastavnici pozitivno reagiraju na takva nastojanja za podizanjem kvalitete. Time se postiže

ciljano usavršavanje nastavnika i studenata.

Predstavnici Odjela su aktivno uključeni i u procese skrbi za unaprjeđenje i prosudbu kvalitete

na Sveučilištu u Zadru. Voljeli bi da netko sustavno provjerava pravnu valjanost odjelnih

dokumenata. Smatraju da treba biti još više stručnog usavršavanja kroz radionice i slične

aktivnosti. Također, iskazali su potrebu za pomoći pri analizi rezultata njihovih evaluacija

(npr. logistička pomoć pri statističkoj analizi podataka i slično) i željeli bi dobivati više

povratnih informacija u vezi provedenih evaluacija.

Predstavnici Odjela su tijekom razgovora istaknuli da bi na razini Zadarskog sveučilišta

trebalo ujednačiti istovrsne predmete (npr. jezične vježbe) kako bi se ujednačila nastavna

opterećenja, kompetencije te broj ECTS-a. Također, istaknuli su da su dosta okupirani

nastavnim obavezama pa ostaje minimalno vremena za ostale obaveze.

Na koncu, željeli su izraziti čestitke predsjednici sveučilišnog Povjerenstva za unaprjeđenje

kvalitete na opsežnu poslu koji je odradila, zajedno s ostalim članovima Povjerenstva.

Razgovor s predstavnicima Odjela za zdravstvene studije

Odjel za zdravstvene studije je stručni studij, po čemu se razlikuje od većine ostalih na

Zadarskom sveučilištu. U izradi je preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva.

Studij je osnovan tek nedavno, i to na incijativu šire društvene zajednice. Zasada ima jako

malo stalno zaposlenih djelatnika (samo dvije osobe), dok su većina nastavnika vanjski

suradnici ("kumulativni"), uglavnom iz zadarske bolnice, koja je partner i u pogledu

osiguravanja prostora: osigurava dvije učionice i prostore za vježbe. Odjel se svakako mora

nastaviti unaprjeđivati u pogledu novih studijskih programa i nastavnog osoblja.

Prikupljeni su podaci od poslodavaca. Prva skupina prvostupnika je završila studij, pa su se

mogle napraviti statističke analize o čijim rezultatima su obaviješteni svi na Odjelu.

28

Na Odjelu postoji Povjerenstvo za kvalitetu, a nema Povjerenstva za unutarnju prosudbu

kvalitete, no ono je u pripremi. Doneseni su svi pravilnici osim onoga o studiranju koji se

upravo dovršava (očekuje se da će biti donesen do kraja 2011. god. i obznanjen na webu) i svi

su obznanjeni na webu.

Djelatnici Odjela sudjeluju u radionicama AZVO-a i drugim sličnim aktivnostima vezanima

uz pitanja kvalitete. Djelatnici Odjela su uključeni u rad sveučilišnih tijela.

Studenti su aktivno uključeni u sva tijela i procedure, uključujući i one vezane uz kvalitetu.

Na Odjelu se provodi studentska evaluacija, no zbog specifičnosti nastavnog programa ona se

odvija ciklički. Smatra se da su načelno ankete sadržajno dobre, no ističu dva velika

problema: a) puno je nastavnika koje treba evaluirati i to oduzima puno vremena studentima

odnosno nastavi; b) ovakav sustav je neprikladan za koncentriranu nastavu kakva se

uglavnom izvodi na ovom Odjelu. Primjedbe koje imaju na dosadašnji sustav provedbe

studentske evaluacije već su dostavili Uredu za osiguravanje kvalitete.

Zaključak izveden iz razgovora sa sastavnicama

Predstavnici odjela s kojima je proveden razgovor jednoglasni su u mišljenju da je studentska

evaluacija potrebna, ali da dosad nije ostvarila svrhu zbog koje se trebala provoditi. Ističe se i

to da je bilo previše anketiranja i da se ono odvijalo u nezgodno vrijeme, pa su studenti bili

prezasićeni. Studenti su evaluaciji pristupali neozbiljno i nesavjesno, tako da rezultati nemaju

ni informativne vrijednoste. Budući da su se takve primjedbe iznosile i neovisno o ovim

razgovorima te da je do sličnih rezultata došla studija A. Proroković i I. Tomić-Koludrović

(Bolonja u praksi, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2011.), Ured za osiguravanje kvalitete u

suradnji s ostalim relevantnim dionicima (npr. nadležni prorektori, Povjerenstvo za

unaprjeđenje kvalitete...) započeo je reformu sastava i sustava anketiranja, a novi, unaprijeđen

sustav trebao bi se početi primjenjivati od sljedeće akademske godine.

Većina je sugovornika izrazila mišljenje da bi bilo vrlo dobro ako bi se u anketnim listićima

moglo ostaviti prostora za to da i sami studenti daju svoje primjedbe, sugestije, komentare i

slično; nakon obavljene analize standardnih pitanja u Uredu za unaprjeđenje kvalitete, anketni

listići bi se vratili predmetnim nastavnicima kako bi mogli unaprijediti svoj rad na osnovi

29

studentskih komentara i sugestija. Također, izražena je i ideja da bi zbog postizanja istoga

cilja valjalo pokušati ostvariti i nekakav način anonimnog on-line komentiranja (svojevrsnog

"sandučića" za studentske komentare).

Gotovo su jednoglasni bili i u isticanju poteškoća u prenošenju podataka te nedostatne

informatičke potpore (kako u softverskom tako i u hardverskom smislu).

U pogledu primjene ISVU-sustava postoje različiti stavovi i iskustva, no svakako valja

istaknuti sustavne manjkavosti koje treba rješavati na nacionalnoj razini: ISVU-sustav nije

umrežen u pravom smislu riječi pa ne može pratiti mobilnost studenata, pomoću njega se ne

mogu napraviti suplementi diploma, a ne omogućuje niti izračun ponderiranog prosjeka.

Svaka sastavnica na Sveučilištu ima svoje specifičnosti i u budućem radu treba o tome voditi

više računa; npr. Centar za strane jezike nema "svoje" studente jer je servis cijelom

Sveučilištu.

Gotovo je jednoglasno bilo isticanje da je većina djelovanja usredotočena na nastavu i

administriranje, dok je najmanje posvećeno znanosti, što bi svakako trebalo dovesti u

ravnotežu.

Razgovor s predstavnicima Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete

U sklopu unutarnje prosudbe kvalitete na Sveučilištu u Zadru obavljen je i razgovor o

postignućima, planovima i rezultatima Povjerenstva za unaprjeđivanje kvalitete.

Ustvrdilo se da je na Sveučilištu u Zadru uspostavljen sustav osiguravanja i unaprjeđivanja

kvalitete, da on djeluje, u njega su uključeni i studenti. Na Sveučilištu su doneseni svi

relevantni akti, a slično je postignuto i skoro na svim njegovim sastavnicama unatoč tomu što

se s time započelo relativno nedavno.

Zaključilo se da je dobro što se pristupilo promjenama u sustavu studentske evaluacije.

Dobrim pomacima smatraju se prorjeđivanje vremena provedbe, smanjivanje broja pitanja.

Završena je revizija anketnog listića. U razgovoru o studentskoj evaluaciji došlo se do ideje da

bi u postupak definiranja sustava i sadržaja evaluacije možda još i više nego dosada trebalo

30

uključiti studente, možda tako da Studentski zbor uključi nekoga u radna tijela ili da se

provede javna rasprava (i preko weba), pa bi tu ideju svakako trebalo proslijediti Uredu za

osiguravanje kvalitete.

Predstavnica poslijediplomskih studija u Povjerenstvu zamijetila je da se studentske

evaluacije nisu provodile među studentima poslijediplomskih studija. Valjalo bi poraditi na

tome i naći načina kako svladati niz prepreka na tom putu, prije svega veliku raznovrsnost

studija od kojih većina ima relativno malen broj studenata.

Predstavnik Studentskog zbora istaknuo je da pri njemu postoji Odbor za praćenje bolonjskog

procesa koji organizira redovita predavanja o njemu za studente, no njihov je odaziv vrlo slab.

Na koncu, u razgovoru su se iznjedrile i neke ideje koje bi dalje trebalo razraditi i vidjeti

mogu li se primijeniti i na koje načine:

- Odjel za sociologiju ima dobra iskustva s formiranjem grupica studenata koji bilježe svoje

stvarno nastavno opterećenje (predavanja, seminari, vrijeme potrebno za svladavanje

literature, vježbe...), što omogućuje kritičko razmatranje ECTS-a za pojedine predmete i

ujednačavanje studentskih obaveza (zahvaljujući postojanju tablica za preračunavanje); ta bi

se praksa zasada mogla proslijediti kao preporuka drugim odjelima;

- poraditi na uspostavi nekakva aranžmana Sveučilišta s drugim knjižnicama u Gradu kako bi

se omogućilo jednostavnije, lakše i jeftinije (ili besplatno) korištenje njihovih resursa kao

komplementarnih za osiguravanje udžbeničke i druge ispitne literature.

Razgovor s predstavnicima Studentskog zbora

Na razgovor s predstavnicima Studentskog zbora pozvani su i predstavnici studenata na

sveučilišnim odjelima. Pozivu se odazvalo sedam članova Studentskog zbora.

Uključenost studenata u rad odjelnih stručnih vijeća i povjerenstava za kvalitetu predstavnici

Studentskog zbora drže važnom stečevinom.

31

Akti Studentskog zbora objavljeni su na njihovoj web-stranici, no ne i na web-stranicama

Sveučilišta u Zadru. U tijeku je izrada nove strategije rada Studentskog zbora u budućnosti.

Studentski zbor ima i sekciju alumna.

Studenti su premalo upoznati s tehničkim i drugim procedurama osiguravanja kvalitete te se

uglavnom zanimanju za nastavne. Nisu upoznati ni s procedurama u vezi njihova osobnog

osiguranja, odnosno studentskih prava po tom pitanju; ipak, zamjećuju da institucije

Sveučilišta u Zadru djeluju jer se problemi i poteškoće, kad se pojave, rješavaju regularnim

procedurama.

Iako su predstavnici studenata na odjelima članovi odjelnih povjerenstava za kvalitetu,

predstavnici Studentskog zbora misle da bi studenti morali biti ključan faktor za procjenu

kvalitete. Misle da studentska evaluacija nije dovoljna za to i da je treba usavršavati.

Nezadovoljni su njenim sadržajem, ali i načinom studentskog pristupa popunjavanju njena

anketnog listića. Negativnom stranom smatraju i to da prema sadašnjoj strukturi sastavljanja

pitanja i analize odgovora niti jedan profesor zapravo ne može dobiti negativnu ocjenu.

Smatraju da bi njeni rezultati trebali biti transparentni i da bi se obavezno moralo odrediti

mehanizme sankcija i nagrađivanja. Trebalo bi objaviti rezultate anketa, pa makar u

sintetskom obliku, kako bi i studenti dobili povratnu informaciju o smislenosti provedbe tih

anketa. To bi trebalo provoditi neko od sveučilišnih povjerenstava.

Predlažu da se anketa studentske evaluacije podijeli na dva dijela (ali neprimjetno): 1)

nastava, 2) pristup prema studentima. Vjeruju da bi se time lakše moglo razlučiti omiljenost

od kvalitete u nastavnoj djelatnosti. Predlažu da se novim studentima istakne važnost

evaluacije. Za one odjele koji to još ne čine, trebalo bi na početku akademske godine,

prilikom upoznavanja novih studenata sa studijem i nastavnicima, u to uključiti i studentsko

predstavljanje (dakle dati riječ studentima starijih godišta) te već tada upoznati nove studente i

sa studentskom evaluacijom. Smatraju da bi to trebalo pretvoriti u svojevrsnu normu (npr.

tako da se iz Ureda rektora podsjeti na to pročelnike odjela).

Svjesni su da studente baš i nije briga za kvalitetu. Obično su profesori koji ne rade svoj

posao oni koji su najbolje ocijenjeni, odnosno na njih nema prigovora i dobivaju najbolje

ocjene. Prema predstavnicima Studentskog zbora, neki profesori uopće nisu ni provodili

32

studentsku evaluaciju, a to su obično profesori koji najgore rade svoj posao, dok su, s druge

strane, na nekim odjelima studenti posve sami provodili anketu; nažalost, zasada nemaju ideju

kako to riješiti bez sustavna rješavanja takvih problema. Smatraju da bi najbolje rješenje bilo

snositi posljedice, bilo tako što će se profesore "lupiti po džepu", a studente "lupiti po

indeksu".

Smatraju da je dobra ideja o kreiranju nekakva pretinca, tj. virtualnog sandučića za anonimne

pritužbe i komentare studenata.

Studenti nemaju puno povjerenja u sveučilišna tijela da će obavljati svoje poslove, ali ne na

osnovi nekakvih konkretnih prethodnih iskustava već preduvjerenja, na što smo ih podsjetili

na niz primjera u kojima su se nadležna sveučilišna tijela pokazala dorasla zadacima.

Dotakli su se i iskustava s Erasmus-programom i istaknuli su da se tu javlja podijeljenost u

studentskim tijelima.

Za unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu predstavnici Studentskog zbora predlažu još i

sljedeće:

- definirati smjernice za samoevaluciju (to bi mogao učiniti Senat ili neko drugo tijelo);

- obznanjivati odnosno imati mogućnost vidjeti zapisnike odjelnih povjerenstava za kvalitetu

kako bi se, između ostaloga, vidjelo jesu li bili održavani;

- dalje unaprjeđivati komunikaciju s tijelima uprave; ona je sad već dosta unaprijeđena pa je

konstruktivna i plodonosna, a studenti se doživljavaju kao ravnopravan član;

- misle da bi bilo dobro iskustvo za unaprjeđenje kvalitete kad bi se na odjelima jednom

mjesečno održavao sastanak pročelnika i ostalih profesora te studenata, kojom prilikom bi se

moglo konstruktivno raspravljati o raznim pitanjima;

- ako se u praksi pokaže da bi trebalo mijenjati neke stvari iz statuta, pravilnika ili drugih

akata, tada bi to trebalo mijenjati, no to je ponekad teško učiniti.

33

Na koncu su predstavnici Studentskog zbora istaknuli da im je drago što je poziv na razgovor

u postupku unutarnje prosudbe stigao i Studentskom zboru.

MIŠLJENJE O SUSTAVU OSIGURAVANJA KVALITETE

Sustav je gotovo u cijelosti ustrojen, u smislu da su formirana skoro sva potrebna tijela (ured i

povjerenstva na sveučilišnoj razini i povjerenstva na razini sastavnica) i usvojeni skoro svi

potrebni pravilnici, poslovnici i priručnici na objema razinama. Uočljivo je da nedostaju

strateški dokumenti (strategije kvalitete na razini Sveučilišta i sastavnica), međutim ti su

dokumenti u izradi, a do njihova donošenja glavne strateške odrednice sadržane su u općim

strategijama. Neke sastavnice nemaju povjerenstva za unutarnju prosudbu, dijelom zbog

malog broja raspoloživih djelatnika, a dijelom zato jer smatraju da tu ulogu na razini

sastavnica mogu obavljati Stručna vijeća.

Studenti su na odgovarajući način zastupljeni u svim tijelima sustava na svim razinama.

Studentski predstavnici sustav smatraju potrebnim i podržavaju njegovo djelovanje.

Većina dosadašnjih djelatnosti svih čimbenika sustava odnosila se upravo na ustroj potrebnih

tijela i izradu dokumenata, pa nije bilo previše vremena za ostale djelatnosti i one su tek u

začetku.

Jedina redovita djelatnost sustava za koju možemo reći da dobro funkcionira već nekoliko

godina je provedba studentskog vrednovanja nastave. Postupak vrednovanja i sadržaj obrasca

koji studenti popunjavaju jasno su definirani i postupak se uspješno provodi. U početku su se

vrednovanja provodila u svakom semestru za sve kolegije, ali je to nedavno prorijeđeno jer je

primijećeno da su studenti zasićeni prečestim vrednovanjima pa im ne posvećuju

zadovoljavajuću pozornost. Sustav prati odvijanje tog postupka te ga kontinuirano poboljšava,

posebno u skladu s primjedbama i prijedlozima studenata i nastavnika.

34

Jedan od važnih rezultata tih postupaka je i knjiga autorskog dvojca s našeg Sveučilišta (A.

Proroković – I. Tomić-Koludrović, Bolonja u praksi, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2011.), što je

zasada jedini takav primjer studiozne analize rezultata studentskih vrednovanja u RH.

Osim toga, provedena je samoevaluacija nastavnog osoblja (glede nastavnog i

znanstvenoistraživačkog rada te doprinosa društvu) i rezultati su obrađeni, predstavljeni

odgovarajućim predstavnicima sastavnica i raspravljeni na odgovarajućim razinama.

Na pojedinim sastavnicama provode se i drugi postupci osiguravanja kvalitete, kao što je

komunikacija s poslodavcima u vezi njihova zadovoljstva s našim prvostupnicima i

magistrima struke te istraživanje potreba tržišta rada, komunikacija s predstavnicima alumnâ,

vrednovanje rada nenastavnog osoblja itd. Takve se aktivnosti još uvijek ne odvijaju sustavno

na razini Sveučilišta, ali je njihovo izvođenje u pripremi.

Razgovor s Upravom pokazao je da Uprava pridaje velik značaj sustavu osiguravanja

kvalitete i podupire njegov rad te ima puni nadzor nad aspektima sustava koji se odnose na

poslovanje i upravljanje imovinom Sveučilišta.

Razgovori s predstavnicima sastavnica Sveučilišta pokazali su da nastavnici podupiru

djelovanje sustava osiguravanja kvalitete, ali nisu zadovoljni činjenicom da je velika pažnja

posvećena zadovoljstvu studenata radom nastavnika, dok se puno manje pažnje posvećuje

zadovoljstvu nastavnika radom nenastavnog osoblja i raznih službi sveučilišta te potporom

koju dobivaju od Sveučilišta u realizaciji svojih ciljeva.

Razgovor s predstavnicima Studentskog zbora pokazao je da je većini studenata puno više

stalo do što bržeg i uspješnijeg završetka studija i stjecanja kvalifikacije nego do ukupne

kvalitete studijskih programa i Sveučilišta u cijelosti. Ipak, među studentima, a posebno među

članovima Studentskog zbora, ima onih koji žele doprinijeti sustavu osiguravanja kvalitete i

njihov je doprinos, iako su malobrojni, od neprocjenjiva značaja. Upravo tim studentima

sustav treba ponuditi što više prostora za djelovanje i poboljšavanje sustava. Studentski

predstavnici su posebno razočarani time što sustav, usprkos redovitu provođenju studentskog

vrednovanja rada nastavnika, ne uspijeva uočiti i ispraviti najveće probleme u realizaciji

35

nastave. Odgovornim za to smatraju upravo same studente, čiji pristup vrednovanju nije

dovoljno savjestan.

Razgovor s Povjerenstvom za unaprjeđivanje kvalitete i Uredom za osiguravanje kvalitete

pokazao je da se Povjerenstvo u ovom mandatnom razdoblju trudilo izgraditi i unaprijediti

sustav te uspostaviti potrebne postupke osiguravanja kvalitete, ali se u radu susretalo s

brojnim problemima koji su najčešće proizlazili iz veličine i heterogenosti samog

Povjerenstva. Povjerenstvo zbog toga predlaže izmjene Pravilnika o osiguravanju kvalitete,

kojima bi Povjerenstvo postalo manje i učinkovitije.

ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Jednostavna primjena kriterija za prosudbu stupnja razvijenosti i učinkovitosti sustava

osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru, na način kako je to predviđeno odgovarajućom

tablicom koju je za to pripremio AZVO, nije moguća jer se radi o integriranom sveučilištu

čije sastavnice ipak imaju velik stupanj autonomije te razina osiguravanja kvalitete nije

jednaka na svim sastavnicama. Stoga smo načinili modificiranu tablicu (Tablica 2), temeljenu

na istim načelima, ali pogodniju za primjenu na integriranom sveučilištu. Tablica pokazuje da

je Sveučilište, gledano u cijelosti, blizu dostizanja razvijene faze, ali je ipak još nije dostiglo u

svim elementima i na svim sastavnicama.

Tablica 2. ESG-standardi Faza

1. Politika, misija, vizija, opća strategija

visokog učilišta/podstrategije;

Ciljevi, cjelokupna organizacija i

unutarnja povezanost sustava osiguravanja

kvalitete;

Dokumentacija – uključujući politiku

kvalitete, postupke i odgovornosti svih

dionika objavljeni su javno.

Osiguravanje kvalitete pokriva mnoge aktivnosti visokog učilišta

i postupci osiguravanja kvalitete čine konzistentan sustav koji se

učinkovito unaprjeđuje, ali samo djelovanjem samog sustava, a

jos uvijek ne na temelju rezultata unutarnje prosudbe, jer je prva

unutarnja prosudba u tijeku.

Svi dokumenti su javno objavljeni.

Zaključak: sustav je dijelom u početnoj, a dijelom u

razvijenoj fazi.

2. Odobravanje, promatranje i

periodična revizija studijskih

programa i stupnjeva obrazovanja

Mehanizmi za odobravanje, promatranje i periodičnu reviziju

programa i stupnjeva obrazovanja primjenjuju se u cijelosti.

Ishodi učenja su revidirani i po potrebi poboljšani, na većini

sastavnica, ali ne na svima.

Osigurana su odgovarajuća sredstva za veći dio planiranih

aktivnosti. Studenti i drugi dionici uključeni su u aktivnosti

osiguravanja kvalitete.

36

Znanstvenoistraživački rad

Zaključak: Sustav je u razvijenoj fazi na većini sastavnica, a

na nekima u početnoj.

Uspostavljeni su mehanizmi praćenja i ocjenjivanja kvalitete

znanstvenoistraživačkog rada i njegova utjecaja na razvoj društva.

Učinkovitost uspostavljenih mehanizama ne prati se sustavno.

Nove istraživačke metode primjenjuju se u procesima poučavanja

i učenja, ali se ne ocjenjuje njihova učinkovitost.

Zaključak: Sustav je u razvijenoj fazi.

3. Ocjenjivanje studenata Postoje kriteriji, pravila i postupci za ocjenjivanje ishoda učenja

studenata, ali su studentima samo djelomično dostupni i ne

primjenjuju se dosljedno.

Zaključak: Sustav je u početnoj fazi.

4. Osiguravanje kvalitete nastavnog

osoblja, njegova interakcija, utjecaj

na društvo znanja te doprinos

regionalnom razvoju

Vještina prijenosa znanja na studente i učinkovitost poučavanja

vrednuju se studentskim anketama i samoevaluacijom, tj. različite

metode su prisutne, ali ne u dovoljnoj mjeri.

Mehanizmi koji omogućuju stručno i znanstveno usavršavanje

nastavnog osoblja djelomično se primjenjuju.

Dio nastavnog osoblja aktivno utječe na regionalni razvoj.

Zaključak: sustav je dijelom u početnoj, a dijelom u

razvijenoj fazi.

5. Resursi za učenje i potporu

studentima

Sustav osiguravanja kvalitete provjerava postojeće resurse za

učenje koji su djelomično dostupni i primjereni za svaki ponuđeni

studijski program.

Resursi vezani uz studentski standard djelomično zadovoljavaju

potrebe studenata.

Zaključak: Sustav je u početnoj fazi.

6. Važnost i pristup informacijama

sustava osiguravanja kvalitete

Informacije koje sustav prikuplja dostupne su svim dionicima i

uglavnom se koriste za procese planiranja i kontinuirana

poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete, ali sustav još uvijek

ne prikuplja sve relevantne informacije.

Zaključak: sustav je dijelom u početnoj, a dijelom u

razvijenoj fazi.

7. Javno informiranje Učilište redovito objavljuje relevantne i nepristrane informacije o

programima i stupnjevima obrazovanja koje pružaju, pa je na

webometrics rang-listi najbolje rangirano hrvatsko sveučilište.

Zaključak: Sustav je u naprednoj fazi.

Temeljem navedenih zaključaka Povjerenstvo iznosi sljedeće preporuke:

1. Potrebno je raditi na podizanju svijesti o važnosti sustava osiguravanja kvalitete na svim

razinama, posebno kod studenata.

2. Potrebno je ujednačiti razinu provedbe osiguravanja kvalitete na svim sastavnicama.

3. Potrebno je ujednačiti zastupljenost sastavnica u tijelima na razini Sveučilišta.

37

4. Potrebno je uskladiti i racionalizirati dokumente sustava osiguravanja kvalitete (strategije,

pravilnici, poslovnici, priručnici) na svim razinama, kako bi sustav u cijelosti bio

učinkovitiji.

5. Potrebno je raditi na usavršavanju i daljnjem unaprjeđivanju odnosa s poslodavcima i

širom društvenom zajednicom.

6. Potrebno je pojačati potporu formiranju zajednice alumnâ te uspostaviti suradnju u svrhu

unaprjeđivanja kvalitete.

7. Potrebno je pojačati provođenje osiguravanja kvalitete rada nenastavnog osoblja.

8. Potrebno je poduzeti korake prema postizanju bolje uravnoteženosti nastavnih,

znanstvenih i administrativnih aktivnosti nastavnika.

9. Potrebno je unaprijediti djelovanje sustava osiguravanja kvalitete u područjima u kojima

on nije na zadovoljavajućoj razini, kako bismo postigli da sustav bude barem u razvijenoj

fazi za većinu ESG-standarda, i to:

a. Provesti unaprjeđenja u skladu s rezultatima unutarnje prosudbe,

b. Provesti postupke revizija studijskih programa na svim sastavnicama,

c. Uvesti sustavno praćenje znanstvene produktivnosti nastavnika,

d. Jasnije definirati postupke ocjenjivanja studenata (na razini izvedbenih programa

kolegija), i to na način da ti postupci budu dostupni studentima,

e. Sustavno unaprjeđivati stručno i znanstveno usavršavanje nastavnika,

f. Sustavno djelovati na unaprjeđivanju resursa za učenje,

g. Uspostaviti mehanizme prikupljanja svih informacija relevantnih za

unaprjeđivanje kvalitete; prikupljene podatke sustavno koristiti za procese

planiranja i kontinuirana poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.

Prof. dr. sc. Leonardo Marušić, predsjednik

Prof. dr. sc. Anamarija Kurilić, članica

Maja Jadrešin, članica

U Zadru, 14. veljače 2012.