kre. por.o. D tip

kuda bro1a

Uto 111.

DMJ. e mr-

ala ji IV:

ećt!ll

SVI­ojanja

bo-o pa· đa·

$p o. Ani t

LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISN IA PRETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. l GODINA X. BROJ 16. ADIESA UR EDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK p p. t 7.

OGLASI PO HAROCITOJ TARIFI.

Tri laži Plemeniti krićanski ipanjolski na­

rod prestao Je krvariti. Skoro tri go­dine smo gledali na $panjolsku kao na klaonicu: Zemlja se tresla od bom­bardiranja i topovskoga gruvanja, a ljudska tjelesa su se razmrskavala u stotine komadića.

Po svršetku ipan)olskog građan­

skog rata moramo upozoriti na tri la­ži, o kojima se, kroz čitavo vrijeme ratovanja, govorilo kao o čistoj i si­gurno) istini.

Prva laž: narod oduševljeno pri­staje uz republikance, uz tobožnju »zakonitu vladuu u Madridu 1 Barce­loni, l bori se složno proti buntovni­ku l narodnom neprijatelju generalu Francu. A uz koga je narod, taj će

kunačno bill okrunjen pobjedničkim lovor-vijencem!

Tako su pisale sve marksističke,

socijalističke l slobodoumne novine. Takve viJesti su dnevno Javljale mno­ge ra~io-stanice. U tom duhu su se pisale knjige J priređivala predava­nja. Ne samo u Inozemstvu, nego i kod nasi l beogradska l zagrebačka

itampa Je, pod istaknutim naslovima, izvjeićlvala svoje nvjernike<< o stal­nom napredovanju republikanskih če­ta l o nJihovoJ skoroj sigurnoj pobje­dJ; o čovjekoljubivosti i Janjećoj ću­

dl republikanaca, a o krvološtvu l zvijerstvu nacionalista; o neredu, bl­jedi l pobunama u krajevima koji se nalaze pod nacionalističkom vlašću,

a o miru, disciplini i zadovoljstvu kod republikanaca.

l oni koji su tako pisali l govo­rili, nisu bill u zabludi, nisu se varali. Svijesno su lagali! Znali su za Istinu, a Ipak su Je prikazivali kao Iai.

To je ono najgore: zloba i Izopa­čenost srca! - Novinstvo je postalo': veletrgovina laži, i tako Je potpuno promašllo svoju svrhu. Mjesto da nas lzv)eićuje o stvarnostima l istinitim događajima, ono nas zavarava i opi­ja lažima kao što narkoza opiJa bole­snike pred operaciju.

A koga se )ednom uhvati u Jafi, ne smijemo mu vjerovati, makar nam se činilo da l Istinu govoril To vrijedi za ljude l za novine!

Druga laf: Komunizam Je na vr· huncu. PobjeđuJe l osvaja sve, l niko mu se više ne može suprostaviti lli zausfavlfl njegovo pobjedonosno na­predovanJe. Rusija je majka komunlz· ma, l .zato naJJača l najuređenlja ve­lesila.

Međutim, razvoj ipanjolsklh do­gađaja bjelodano Je oprovrgao l tu laf. $panjolska je dokaz slabosti ko­munizma 1 njegove matere Rusije.

_l_ Šibenik, 16. travr1ja 1939.

Riječ i molitva Oca

Uskrsni Papin poziv državnicima i narodima da rade na korist mira, pravde i milosrđa

Sv. Otac Papa Pio Xl i. na Uskrs, prilikom svečane pontifikaine Mise u baz ilici sv. Petra, održao je na latin­skom jeziku ovaj govor:

» Buduć Nam današnji uskrsni blagdan daje i lu radost, da upravimo Svoj očinski pozdrav vama, odlični Senale Crkve, vama, časni predstav­nici episkopata, rimskih prelata, sve­ćenstva rimskog i redovničk i h redo­va, vama sv ima, predragi sinovi -ko;ih, da pr imi poboznosl, ovaj ogro­man hram poslao je skoro već preti­jesan - mislimo, da ne možemo bo­lje početi Svoj govor već opetujući uzvišenu riječ, što ju je Božanski Uči­telj, slavan izašavši iz groba, baš da­nas upravio svojim apostolima: nMir varnai<< (iv. 20, 19).

KNEZ MIRA

Pozdrav je to i čestitka mira! Prethodno objavljen, u vjekovima o­čekivanja, kao Knez mira (lv. 9, 6); prilikom svog rođenja pozdravljen an­đeoskim pijevom : :>Slava Bogu na vi­sini, a mir ljud ima na zemlji, koji su dobre vol je< (L k. 2, 14) - Božanski Otkupitelj, po li jepoj slici apostola Pavla, bio je propovjednik i donosi­lac mira (Ef. 2, 17). Ne mir bez pro­tivnosti i bez borbe, već mir izvoje­van divnom borbom između života i smrti: nsmrt l život u dvoboJ čudni pođoše<< (iz uskrsne posljednice); mir, plod pobjede, dobivene uz cijenu krvi, jer On ''pomiri sve sa sobom, učinivši mir krvlju njegovom na kri­žu, . . . sve, bilo to na zemlJi, bilo to na nebesima« (Kološ. 1, 20).

Dobro dakle sveti Pavao s pra­vom ne samo tako često opetuje u­lješni zaziv: »Bog mira, Gospodin mira<< (Rim. 15, 33; 16, 20; l. Kor. 14, 33; Filip. 4, 9; l. Solunj. 5, 23; ll. So­lunj. 3, 16; :lid. 13, 20), već, još jed­nom postajući jeka glasa proroka (Mihea, 5, 5: nl bit će on miruJ upi­re prstom u Isusa kao naš vlastiti mir: ''On je mir našu (Ef. 2, 14).

Komunizam, mjesto uskrsne pobjede, našao je u Spanjolskoj hladnu i mra­čnu grobnicu. l priJe, u drugim ze­mljama, pokazivao Je znakove istro­šenosti 1 slabokrvnosti, a sada smo se o nJegovoj slabosti l bolesti Joi bo­IJe u v je rili.

Nismo toliko lakoumni, da ćemo zaključiti: Komunizam je na smr:!noj postelji, l više ne moramo pred njim strepiti. - Ne, ml Ipak kažemo: Ko­munizam još živi; l sve dok se ne prestane s izrabljivanjem maloga, po­tlačenoga naroda, dok se ne uposle besposleni, ne obuku goll l ne nasite gladni, dok pravda svoJim koplJem ne probode prodidrljivu aida)u, kojoj Je Ime Nepravda, dotle će biti savreme­na l opasnost od komunizma. A narav­no, da, uz to, treba osigurati l ćudo-

Ova razmatranja čine nam se posebno korisna, da obraduju i ohra­bre duhove, dok se toliko govori, že­li i zazivlje mir: mir je zaista - reći ćemo sa sv.Augustinom - lako veli­ko dobro, da ništa obično ni je tako prijatno uhu, ništa doslojnijega ne može se željeli, ništa boljega, kona­čno, postići (De civitate Dei, 19, 11 ).

No nažalost u nijedno valjda do­ba, kao u danima, koje proživljavamo, mogu se primijeniti riječi prorokove: nGovorili su: mir, mir; a mira nije bi­lo! (Jerem. 6, 14 - 8, 11; Ezek. 13, 1 0). Ako, uistinu, bac imo svoj po­gled unaokolo, kako Nam se tužan prizor ukazuje! Raširen je u svijetu osjećaj uzbuđenja i nezadovoljstva: čini se, da u mnogim krajevima vlada strašan poremećaj, preteča još gorih zala ; duhovi su obuzeti tjeskobom i stravom, kao da se nalazimo uoči još gorih dana.

SVIJET BEZ MIRA

Sve je to odveć daleko od one vedre i sigurne »spokojnosti u redu« (Sv. August in: De civ itate Dei, 19, 13), koja tvori pravi mir. l kako se može imati potpuni i pravi mir, dok su i djeca jedne te iste zeml je, zaboravljujući često na zajedn ičko porijeklo i na za­jedničku domovinu, tako duboko ra ­stavljena oštrim i neumoljivim stra­načkim i interesnim borbama? Kako može biti mira, dok tolikim stotinama tisuća ljudi manjka rada - onoga poštenog rada, koji ne samo uzdrža­va život pojedincima i njihovim obi­telj ima, već isto lako predstavlja po­trebiti i časni izražaj mnoqovrsnih e­nergija, kojima su priroda, vježba, nauk nadarili i počastili dostojanstvo čovječje osobe? Tko ne vidi, da se na laj način okup ljaju ogromne mase, ko je očaj i nevolja - toliko jači i o­gorčeniji, jer su u kričućem kontrastu s luksusom i pret jeranim uživanjem o­nih povlaštenih, koji ne osjećaju duž­nost, da pomognu one, koji trpe -

redno zdravlje čovječanstva. Jer bez toga zdravlja, a s punim džepom i punim želucem, još dublje ćemo upa­dati u bezizlaznu provaliju.

Treća laž: Komunisti su najideal­nijl svećenici božice Pravde. Borci proti s•1 akom nasilju. Graditelji bolje budućnosti. A nisu oni ni proti vjeri, nego samo proti onima koJI vjeru Iz­rabljuju u kapitalističke svrhe.

Tako, dakle. A što kaže $panjol­ska l tisuće njezinih mučenlka1

$panjolska se pretvorila u ruše­vinu. A u toj ruševinl ponajčešće vire srušene crkve l zvonici, zapaljeni sa­mostani, sirotišta, bolnice l !kole, ko­Je Je vjekovima gradila ljubav katoli­čkoga španjolskog naroda.

Jesu ll !e ruševine onaj novi svi­jet l bolja budućnost, o kojoJ zano-

RUKOPISI SE NE VRACAJU.

IIOJ ĆEK. RAĆUHA :U.tlf

čine lakim plijenom varavih obmama, kojima ih podmuklo obmanjuju luka­vi propagalori razornih teorija? Kako može bil i mira, ako, nažalost, i među narodima manjka često onog uzajam­nog shvaćanja, koje samo može obo­driti i uputili narode k svijetlim sta­zama građanskog napretka, dok su u­govori, svečano zaključeni, i dana ri­ječ, izgubili onu sigurnost i onu vri­jednost, koje su bezuvjetni temelj me­đusobnog povjerenja, bez kojega toli­ko željeno materijalno i moralno razo­ružanje postaje od dana u dan ma­nje ostvarivo?

Pred ovako opasnom olujom ži­vo potičemo sve, da se vrate Kralju miroljubivome, Uskrslome, iz čijih u­sta smo čuli utješne riječi: »Mir va­mal « On će nam dali - kako je obe­ćao - mir: mir svoj, onaj koji svijet ne može dati, onaj koji će sam uti­šati svako uzbuđenje, rastjerati svaki sirah: nMir svoj dajem vam; ne daJem vam ja, kao što svijet daje. Neka se ne plaši srce vaše l neka se ne boji!« (lv. 14, 27)

U sl ijedećem broju donijet ćemo svršetak ovoga divnog i preaktuel­nog govora Sv. Oca. O kad bi dr­žavnici i narodi poslušali Njegov glasi •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ŽIVOT S CRKVOM

Crkveni kalendar Tedjelja, 16. IV. : Bijela nedjelja.

Sv. Turibij, biskup u španjolskom gradu Astorgu. ve sile je uložio. da uništi Pri­scilijanovo krivovjerje. Umro je na glasu sveto ti i vanrednih čudesa.

Ponedjeljak, 17. IV. : Sv. Anicet, Pn­pa i mučenik. Podnio je mučeničku smrt pod progonstvom Marka urelija.

tornk, l . IV.: Sv. Apolonij , muče­

nik. Bio je rimski senator. Covjek veoma mudar i ugledan. Pročitavši sv. Pi mo o­du ~e vi se za Krista, te se po lije pouke u sv. vjeri dade krstiti. a tužbu roba bio je izveden pred suca i osuđen na smrt radi sv. vjere g. 186.

rijeda, 19. TV. : Sv. Krescencij. pri­znava\ac. Zi io je u Florenciji, a bio je u čen ik bl. Zenobija bi kupa.

Cctvrt::tk, 20. IV. : Sv. Marcel in, biskup. iz Afrike stigao je u Francusku, gdje je

~no govore učitelji komunizma! Kamogod su došli: prvi plamen

je zahvatio Crkvu, a prvi hitac je pro­bušio prsa kojega svećenika, redov­nika 111 časne sestre. l lako izginuše tisuće onih koji su vvijek propovije­dali: Ljubi bližnjega kao samoga se­be; ljubi pravdu i mrzi na bezako· nje!

- $panjolska je p1estala krvariti. Zadane su joj teške, duboke rane, koje će, nadamo se, naskoro zacijeliti pod balzamom rada, pravde i vJere.

Kaže se: svako zlo nije za zlo. -Tako je l španjolski građanski rat I­mao svijetlu stranu: razotkrio Je misli mnogih pokvarenih srdaca i raskrin­kao lafl slobodoumlJa l k~munlzma.

Katolička $panjolsko, primi l na-še čestitke! lg.

o TR.ANA 2.

zajedno a svoji m drugovima mnog e Kri­stu priveo.

p tnk, 21. !V. : Sv. Anselmo, na<Jbi­sk:up i nttučite lj v. rkvc. Rodio e u tn­fija n kom grudu os ti 1033. g. Poslije o­čeve smrti nttpu ti svijet i pođe u samo-tan. samostanu i taknuo se svojom u-

čenošću i uzornim živo tom. tc j postao nndbi kup u Kantorbcry u Engleskoj. Mnogo je kao nadbisk."Up 'pretrpio. Pre­minu je 21. travn ja 1109.

ubota , 22. IV.: v. Kajo, Papa i mu­čen i k . Bio je inovac cara Di · lccijana. Rodio e u ol inu . Iz olina otišao je u Rim, gdje je bio primlj en u skup rimskih svećenika. God. 283. izabran je zn Papu. Zn vrijeme progonstva krijepio je i tje­šio mučenike, dole nije i sam pretrpio mu­čeničkqj smrt 21 travnja 296.

BIJELA N~DJELJA CJTA JE PO L Nl E blaženoga I­

vana Apostolu (I, 5, 4-1 0). - Pr dragi! Sve što je roden a od Boga, p bjeđuje svijet ; i ovo je pobjeda koja pobjeduje svijet, vjera naša. Ko ic koji svijet po­bJeduje, nejlo koji v j ert~jc da j Isus in Rožji? Ovo je koji dođe u vodi i krv i. Jsus Kris•. ne samo • 'odi n~r.o u vod1 : kr i. A Duh je koJi SVJedoc, da je Krist istina . Jer su troJ iC!l koji vjedočc na nebu: Ot.1c, Rijec i Duh veti, i ova su trojica j ': dno. l troj~ JC ~to sv jed oči 110

zemlji : Duh i voda. i krv, i ovo je troj o jedno. ko primamo svjedočanstvo ljudi, svjedočanstvo je Božje veće. A ovo je svjedo čanstvo Božje veće š to svjedoči zn Sinn vojega.. Ko vjeruje u Sinn Božjega, svjedočanstvo BO'~je ima u sebi.

t SLIJEDI SV. EVANĐELJE po I­vanu (20, 19-31). - U ono vrijeme : Kad bi u veče onaj dan, prvi po suboti , i vra­ta bijahu zatvorena, jldje · sc b jehu učeni­ci skupili zbog straha od Z.idova, dođe Isus, stade na sredinu i roče im: Mir va­ma l J ovo rekavši pokaza im ruke i rc­bra. A učenici se obradovaše vidjevši Go-­spodina. I opet im reče: Mir vorna! Kao što Otac posla mene, i ja šaljem vas. I ovo rekavši dahnu i reče im : Primite Du­ba Svetoga! Kojima oprostite ~rijehe, Or­

prostit će im se; a kojima zadržite, za­držat će im se. A Toma, koji se zove blizanac, jedan od dvanaestorice, ne b je­še s njima kad dođe Isus. Rekoše mu da­kle drugi učenici: Vidj'esmOI Gospodina. A on r eče: Dok ne vidim na rukama Nje­govim šuplj inu od čava l a, i ne metnem ruke svoje u rebra Njegova, ne ću vjero­vati . A poslije osam dana opet bijahu učenici N'jegoTi unutra, i Toma s njima, Dođe Isus, kad bi jahu vrata zatvorena, i s tade na sredinu i reče: Mir vama! Po­tom reče Tomi : Metni prst svoj ovamo i vidi ruke moje i pruži ruku svoju i met­ni u rebra mo ja, i ne budi nevjeran nego vjeran! Odgovori T oma i reče Mu: Go­spodine moJ i BO'.le moj! Reče mu Isus : Jer si me vidio, Toma, v jerovao si; bla­ženi koji ne vidješe a vjerov[\Še. A i mno-­ga druga čudesa učini Is1,1s pred učenici­mn svojim, koja flisu napisan11 u ovoj knjizi: a ova su napi ana da v jeru jete da Isus jest Krist, Sin Božj i, i da vjerujući živo t imate u ime Njegovo.

c:::>C><><><><>e:c:><::><::><><:><><:><:>

Hrvatska narodna pJesmorica lako je mirni i idilični, domaći

život našega sela, usljed raznih eko­nomskih, političkih i socijalnih previ­ranja l zbivanja, u mnogpme pomu­~en l neskl~d~n; iako fll!lOgi lijepi i stari običaji i tradicije naseqa sela iš­čezavaju u nepovrat, a na njihovo mjesto dolaze gradski, proleterski i m~lovaroški eksperti i noviteti, koji sarno truj~ i rastaču, a ni najmanje ne izgrađuju, niti koriste - ipak, us­prkos svega toga i pored svega to­ga, onaj snažni i praiskonski duh na­roda živi, osjeća i radi, jer je posto­jan, čvrst i jak, neuništjv. Seljak se još uvijek osjeća vezanim neraskidi­vom vezom uz grudu i ognjište, og­njište svoje i svojih pređa na kojemu su se izredale generacije, uz koje se oqvijala 4tje~enja, vapaji i veselja, na kojem~ se griju umorne ruke i uz kp­je se čuje slatko tepanje, koje je go­vorilo i govori o budućnosti i životu. Seljak' još uvijek neizmjernom ljuba­vlju ljubi svoju čvrstu i oporu, no i­Pak dragu i dobru grudu, na koje ji'! srcq odr&st~o. s kojoiT' je privezan od svoga prvoga daht\. Op ~z grudu i ognji~te ljubi l poJtlv~ i sve ono Ho "'u pređi namrlje!e, sve tradicije l o-

VJERA l MIR U GOSPODINU

Opća je svrha Liturg ije ove nedje­lje, da upozori novokrštenike (nove obraćenike) i sve kršćane na dobro­činstva, koja su primili s vjerom kr­šćanskom, po kojoj postaju djeca Bo­žja i udovi mističnoga tijela lsukrsto­va; da ih utvrdi u vjeri u uskrsnulog Isusa Krista i potakne na kreposti, ko­je moraju posjedovat i oni, koji su se preporodili u Isusu Kristu.

• Ove nedjelje novoobraćenici mo­

rali su sa sebe svući bijele haljine, ali nijesu za to morali napustiti haljinu

nevinost i, da se povrata na gr ijeh, već su se imali priključiti odraslim kršća nima te se malo po malo početi učiti i privikavati na krepčiju hranu, na gorke lijekove, na strogost živo­ta, koji mora voditi pravi kršćanin.

»Kao novorcđena djeca, istom rođena za duhovni život, aleluja, pje­vajte radosnu pjesmu svome Ocu ne­beskome, budite že ljni duhovnoga i čistoga mlijeka« (P o č e t n a p j e­s m a). Neki sveti Oci pod ovim mli­jekom razumijevaju Euharistiju, koja je uistinu mlijeko nemoćnih, kako kaže sv. Augustin, i krepka hrana ju­naka. A zna se i to, da se novokr­štenicima od dana krštenja sve do osmine Uskrsa svakoga dana dijelila Presveta Pričest. Budite i dalje glad­ni ove božanske hrane, da s ovim nebeskim mlijekom možete rasti i na­predovati, sve dok postignete vječ­ni spas.

• Neka budu jaki u vjeri novi kr­

šćani, s vjerom neka ostanu sjedjnje­n'i s Isusom Kristom, prhnavajući u Njemu Jedinorođenoga od Oca, Bo-

Za obnovu duha

ga kao što je i Otac, koji je postao čovjekom, da spasi ljude.

S ovom vjerom u Isusa oni će ta­da znati izn ijeti pobjedu nad svije­tom i sotonom te svojim svetim živo­tom dokazati, da su roaeni od Boga, da su pravi kršćani, prava djeca Bo­žja: >~Ovo je pobjeda, koja pobjeđu­je svijet, vjera flaŠa« (P o s l a n i e a).

Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud­no je naše propovijedanJe, uzaludna je vjera vaša, kaže sv. Pavao. Oso­bito je dakle važno, qa imamo nepo­bitne dokaze o ovom događaju, koji je temelj n&še vjere. Baš zato dana­šnje sveto E v a n đ e l j e nam pripo­vijeda dva prva ukazanja Isusova apo­stolima. l nevjerni apostol, Toma, poražen je u svojoj okorjeloj nevjeri u uskrsnuće Kristovo, koji primaknuvši ga k sebi reče mu: Toma, metni prst svoj ovamo i vidi ruke mo je, i pruži ruku svoju i metni u rebra moja, i ne budi nevjeran, nego vjeran!

• »Mir«. lijepa, neizreciva, božan ­

ska čestitka uskrsloga Krista pobjed­nika, posred Njegovih apostola: »Mir vama«. Neka ovaj mir Kristov sađe na svijet, uzbuđen i uzdrman strasti­ma srdžbe i mržnje, neka sađe u sr­ca svakoga čovjeka i donese vedri­nu. Kad je duša u milosti Božjoj, ona je u miru s Bogom, kad je čovjek dobar s bratom svojim ljubavlju i prav­dom, u miru je s bratom; kad se po­Jedinac neprestano bori pr'pt~v svo­jih strasti, u miru je sa samim sobom. Evo tajne pravoga mira: stanje milo­sti, ljubav i pravda, kršćanska samoza­taja. Samo tako ćemo biti dostojni mi­ra l<ristova, onoga mira, koji svijet ismjehava, ali nam ga ne može ugra­biti.

S vaRom u svoj posao ! Jedan naš uvaženi javni radnik

napisao je prilikom uskrsnih dana: Ako imate vjere koliko zrno goruši­čne, vaša je snaga bezgranična, jer čini ono, što slabi i neupućeni nazi­vlju - čudesima. - To je puna isti­na. Narod koji nema vjere u sebe i u svoju vlastitu snagu, nije narod do­stojan života, a još manje je narod sposoban izvesti bilo koje jače djelo i iznijeti trajnu pobjedu u borbi ko­ja nikoga ne mimoilazi.

Covjek je složeno biće, koje se sastoji od duše i tijela. !ivot čovje­ka nije tako jednostavan, kako se o­bično čini. Isprepleten je tankim ni­tima i izvezen osjećajima; protkan je vlakancima, koji nisu ni vidljivi ni o­pipljivi. Gruba sila ih ne može pre­sjeći ni ubiti. Ali, jer je tijelo s osje­tilima divni 0 rgan na komu duša Iz­vodi svoje skladb~, sila izvana po­sredno može djelovati i ~koditi.

Osnovni ton duši daje vjera, Jer je vjera Ispovijest i priznanje duhov-

bičaje, a u svemu torne plarptj iar postoj~nja, lj4bavi, topl\11e i uvjereni~ domaće snStge. Naše je selo još uyi­jek, ia~o jfi) bijedno, izrabliivano i za­postavljana, pr~zreno i poniženo, naj­bolji, najzdr~viji i najosebujniji rezer­VQ~tr narodne snage, svijesti i sarnp­održi~nja. Seljak je, pored wih ~ala i nepogoda doba i život~t, a sye to y­pravo njega najgore i pogađa, tova­reći mu na leđa teško breme napora i muka, nesvijesti i gorčine, loš uvi­jek onaj koji podržava svijest (pa ma to bilo i nesvijesno!) o prošlosti i izgled u buduć11ost. On je korenika i srž, potstrek i osnaženje naroda, nje­gove volje i ideala.

Seljak živi. Selo govori. Sa se­lom žive i njegove tradicije, njegovi običaji i zanosi. Sa seljakova 111rkog~ čela kaplje znoj. Njegova se usta spliću, a tijelo savija pod svakodnev­nim teretom truda l napora u borbi za goli život, život skroman i jedno­stavan, život često previše felak i mukotrpan, jadan i siromašan, patni­čki, unwrni ži'<ot golotinje, qladi, že­đe i neznanja. No opet, i pored sve­ga toga, iz snažnih i jakih, otpornih grudi seljaka čuje se gromka i glasna pjj:!sma, pjesma n~danja, 4tješenja i osvjetljenja, pjesma vjere i zanqsa, pjesma, melem srca i d4še, koja o­krepljuje i uzdržava, snaži i potiče na djela l podvige, na ljubav i dobrotu, plemanjtqsf, vjeru i Ideale, pjesma

nih dobara, s kojima duša stoji i pa­da. Jačanje vjere jačanje je i duše, a jačanje vjere u socijalnpm životu ima značaj jačanja duše kod čovje­ka pojedinca. Vjera je duša socijal­noga života. Vjera je socijalnom ži­votu krv, koja hrani i drži život. To je kičma, koja tjelesnom životu daje uspravan rast. Razumljivo, da to nije jasno čovjeku, koji sve mjeri laktom i utegom.

Uskrsni dani su najbolja prilika svakom čovjeku, da malo dublje za­đe u sebe i sve ono što je donio O­naj koji je pobijedio smrt - a to će reći, da se malo bolje zamis li i zau­stavi kod misli o kršćanstvu i njego­vim istinama. A pogotovo to bi imao činiti svaki onaj koji je na prekretni­ci, zbog bilo kojih razloga, između vjere svo~a djetinjstva i naziranja, koje je nespojivo s naukom njegove vjere. Ko znade čitati stranice prošlo­sti i u njima nailaziti samo na po­bjede Mučenika s križa, taj bi imao

koja preko sfarjh pregnuća upućuje na nova, silnija i j~tča.

Da, pjes111a je on~ koja bodri i osnažuje opore grudi, koja raznjeiu­j~ srce i misli, pj~~ma naše narodne du~~. naših narodnih qjela, pjesrn~ Kačića i Rittar-Vitezovića, oseb~jn~ pjesrntt zanosa, vjere i !inage čitavqga 11a$eg naroda uz tvrde i zv\lčne gu­sle javorov~ i uz toplu i bl~gu svira­~~ vrbovu. Ta pjesfllt~ još i danas živi po našim selima, snažeći Ih i ohra­bljuj4ći uz sijela i prel~, uz kolo, rad i igr~. Tu jstu pjesmu moramo čuvati i poštivati, jer ona je naša i usko po­vezana uz nas i uz našu narodnu qu­šu i život, pa doklegod bude nje, biće i nas. Ona neka bude pijev na­šega sela, naše vjere, snage i moći u krugu svih onih sjajnih tradiciia i obi­čaja.

Upravo je zato lijep i hvalevrije­dan pothvat prof. Mate U j e v i ća, koji je nedavno izdao i priredio nHr· vahku J18Ji)f:fnu p)~Sfl1~rl~uu "amije­njenu u prvom redu selu i seljaku. Međutim moramo odfTlah konstanfirati da Ujevlćeva pjesmarica ne predsta­vlja nikakovu sistematski sml!ljenu l po umjetničkirp, estetskim i kritičnim prjncipjrna sqstavljenu i 1-1ređ~nu a.,to­loqii\-1 naše narpdne poezije. Ona je vrlo daleko od toga, Nq treba priz­nati da sastavljač nJie ni l!ao za tim. Njemu fe bilo glavno da Izda l pri~ Fedi podesnu pjes"'aricu, koi~ će u

osjećati posebnu odgovornost, ako ne bi svoj život usklađivao prema na­pucima onoga koji je legitimirao SV9-je božanstvo, a pogotovo za svaku su­višnu riječ, a kamo li ne opaku, ko­ja bi bila namijenjena - čupati iz srdaca braće vjeru i vjernost Lučono­ši uskrsne zore.

Prošlost, ne samo ona, prvoga velikog petka, nego svi dani naše kršćanske ere, govore o jalovosti svakoga posla koji je uperen proti Kristu i Njegovom djelu. Krist uopće nije znao za borbe, koje nisu svrši­le s njegovom pobjedom, nije znae> za okršaje, koji nisu obilježeni Nje­govim uspjehom. To bi se ipak jed­nom moralo znati i povući zaključke, koji b i imali praktični smisao.

Nije bilo vremena, u komu dobro i zlo ne bi vodilo borbu na smrt i život. Zivot bi bio pust i prazan, pre­monoton, kada ne bi bilo te vječne borbe. Bilo je te borbe i biće je do v ijeka, naravno, u većoj ili manjoj mjeri. Ali jer svaka borba traži žr­tve, zato je ljubitelj ljudi onaj koji te borbe i sukobe nastoji svoditi na što manji broj i što sretniji ishod.

Bez obzira što je to promašena i glupo, nego je i strahovito štetno, nakljukavati duše svoje okoline pa­ljativama, koje govore o borbi proti svemu što nosi sa sobom viši život. Naš kratki ljudski vijek, od nekoliko decenija, koji bi imao svoj puni smi­sao samo u nastojanju: ovom zemljom što bolje proći, da se dođe kona­čnom cilju u Nebu - pretvoriti u da­ne koji govore samo o mržnji i gru­bijanstvu, o dreki i lomataniu šaka­ma, o grožnjama i prijetnjama, o laži i smicalicama, i ~onačno, veličinu svoga poziv<1 vidjeti u ubijanju vje­re u odgovornost pred zajedničkim Oc,:em nebeskim, to je zbilja život bez života, život izgubljen i promašen.

l naš mali čovjek' ima biti na či­stu s ovi)'ll. Trgovinu ne može voditi onaj koji nema knjižicu o sposobno­sti za taj posao. Ni kovač ni kolar, ni siclar ni drvodjelja ni nikoji zanatlij ll ne može i ne smije voditi posao, za koji nema dokazane spreme. Nadri­liječnike (a to su samo vanredne po­jave) progoni državna vlast, jer se bojati za živote ljudske. Za sve tre­ba spreme i kvalifikacija, samo za jed­no kao da ne treba, i svak po njego­vu polju vršlja, a to je teško, veliko i duboko pitanje - vjere i života po vjeri. l medicina je za sve nas, kao i vjera što je, ali ja ne propisujem re­cepte, nego liječnik, i u vjerskom pttanju neka vrijedi kao zadnja, ri­ječ svećenika. Ju"IOf "' ....................... ~"" ................... ""' .....................

FENOMENALNA NAGRADA. Iza 20 godina rušenja svega, što bi moglo potsje­titi na Boga, ruski su bezbožnici raspisali dosad I)eč-qvenu I)agradu od 20 hiljadu ru­balja Oflomu, koji dokaže, da nema Boga!

U CESKOJ I MORAVSKOJ zabranje­ni su svi tudi čas~pisi osim njemačkih i talijanskih.

pomanjkanju slične poslufiti seljaku. On je u tome l uspio l uspjeće tim više što se knjiga propaje uz vrlo minim~lnu cijenu.

Sast~vljač j~ u prvom dijelu kryji~ ge poq naslovom ))Iz K~čićeva Raz­govora ugodnog•< preštampao četr­deset i jednu najpoznatiju i po svim našim selima, naročito po Dalmatin­s~oj Zagori, najomiljeliju pjesmu jo~ 4vije~ popularnoga narodnog pjeva­ča Kačića. U drugom dijelu knjige ,,Narod o svojim junacima« sakuplje­no je osamnaest pjesama koje pjeva­ju o narodnim junacima, tamo od t>a­na Derenčina, pa preko Karlovića, Zrinjanina i drugih, sve do Qana Jela~ č'ća. A ~ trećemu dijel\-! »U časovi­ma radosti i zabave« ima oko šezde­set, iz raznih krajeva sakupljenih, lir­skih ili tako zvanih ženskih narodnU\ pjesama: balada, romanca, svadbenih, prigodnih i drugih. Citava pal< knjiga čini lijepu zbirku, koja će, uvjereni srno, širom naših sela naći lijep broJ čitalaca, osvježujući Ih i zanose~i, uli­jevajući im u srca i duše viEtru l sa­mqp~zdanjA, por)os ·i svijest, radost i od~levljenje.

Knjiga se naručuje kod: NaldJde »Alfa«, Zagreb, JurJe~ska ulica 1". 5T u~ cijenu od 10-25 Din, vet prema opremi.

...l

IT ALil

ve l. t~"'rl liri obal~' Valonu l

10posjed0

1 lu 11pos)e ., zogu s e tku· Tiron gred Iskr

!'10 d/119" \'ll sebi

ne r kr1 zohVO iC

driOJljU U

sile rosprol Je će :ou:

, A v·ednik D l - . šsl Gonn

dan ojetol je za pal trJČilO O

!11Ati· $stol liti uspjeh loto svijet zračne no bro~oljce

gu ulož i~ da će JC (biti prva joj grtnl narodi sili!

oruijeto u gla pasti l Englezi sil U pro~Čil D& s~IA

stvo zrake stra avija! da će Ent je i Ame sraćnu flo ns svijehl se mnogo br&ne od te su rotil biti ru.a upeti sva ti se n1 poditi f mo je poj

nu o te 1 se neprijal toskre, o iu.Tu mnool{

s Biskup ar rizme vj je htoll · auća obra ltin Kat

ne smije Vt)um,·

Neka sc lli lutnju Wćanste iz nemati padaja p

opravdan) Ima ilu i onako n su ljudi 1

koj~ lill

§to se go1

koji lllislt ptistale ..

KAKI VALA.

>rv o~ naie

lov olti 1 Proti uop~ l Vrij_

ln a o

·~ ~~--Jed.. iu&~.

dobro

~smM i

~~: lie do ~~n[oj F.' zr. li koji liti na lod. leno i flelno, e pa-

~~! ' lrnr-

f.

liorn ona­da.

rš: o laži tličinu l vje-1ičkirn 11 bez !en. ra či­wodili bno-

ar, ni allij·J , za a dn­po-

-'aku. tim

VIlo

~Illi­Raz· četr· svim li n­jol

Širom svijeta ITALIJA ZAPOSJELA SVU ALBANIJU. Na

Vel. četvrtak IQiij!lnske čele znposjele su če­tiri obalna mjesl11: 5V. Ivan Meduanskl Oreč Valonu i Santi Quaranta. Z11llm su n~s!Qvil; zaposjedanJem ostalih mjesl11. Na Vel. subo­tu uposjeli glavni grad Tiranu. Albanski kralj Zogu s članovima vl11de pobjegao je u Gr­čku. Tiranu su zauzeli s pukom, koji su pred grad iskrcali zrakoplovi. Z11uzell su n11lo 1 sva druga mjesta, lo su u Tirani imenovali novu sebi sk lonu vladu. Mussolini se na Us­krs zahvalio beogr11dskoj vladi na prijateljskom držanju u a lbenskom pilenju. Zep11dne vele­sile r11spr11vljaju sade o svom sll!novi!tu, ko­je će zauzeli nakon ovih dog11đeja .

NATJECA JE U ZRAKU. Zapo­vjednik njemačke zračne snage feldmar­šal Goring izrnzio je u s om govoru nn dan njemačke avijacije svoje veselje, što je zn par godinu stvorio. najmodernije zračno oružje, što ga može ikoja država i­mati. Samo toj zračnoj sili ima sc zahva­liti uspjeh Njemačke u Sudetima. Cije­lom svijetu imponirala je snaga njemačke zračne flote, u koju on prima amo do­brovoljce i mlade ljude, jer amo oni mo­gu uložiti svu snagu u času potrebe. Veli, da će Njemačka uvijek imati »Vorsprungc (biti prva) u toj najtežoj, ali i najva.žoi­joj grani narodne obrane. Tuko i drugi narodi smatraju avijaciju prvim i glavnim oružjem u ratu. U zra.l"U bi izgleda mo­gla pasti i odluka o. ishodu rata. Zato se Englezi silno brinu za zračnu oružanu silu. U proračunu za 1939.-40. već je uneše­na svota od 26,000.000 funti za ministar­stvo zrakoplovstva, a iz spomenice mini­stra avijacije Sir Kingsley Wooda vidi se, da će Englezi imati 118.000 pilota. Slično

je i Amerika napregla sve ~ile, da stvori, zračnu flotu, koja će biti jača od ijedne na svijetu, dakle i od njemačke. Englezi se mnogo bave i različitim metodama o­brane od neprijateljskih aviona. Silne svo­te liU votirane za balone, između kojih će biti rnzapote žične mreže, zn kaje mora Zl\}>eti svaki neprijateljski avion i surva­ti se na zemlju, a moći će se te mreže podići tisuće metara vispko u zraku. Sa­mo je pogibao. dn u slučaju uzbune zap­nu o te zapreke i vlastiti aeroplani. Ako sc neprijatelj odluči, da se digne do stra­tosfere, onda te zapreke ništa ne poma­iu. Tu pomaž~ jedino premo.ć u broju i vrsnoći aparata za navalu i obrnnu.

SUTNJA NB ZNACI PRISTANAK. Biskup arada Wiir2b1,1rga. uputiQ je pr. ko­rizme vjernicima pismo, u kojemu veli, da je katolicima u Njemačkoj ovaj čas nemo­guća pbrana preko javnih listova i skup­Atina. Katolici šute, ali ta se njihova šutnja ne smije tumačiti, kao da oni time odobra­vaju sve, što bezvjerci brblj~ju. Baš obratno. Neka se li b~z"jct~i ojpošto ne pozivaju na šutnju narotla i pr~rnno se VJ:Sele slomu krićanske vjer~ lmll i šutnja, koja iziii\Zi iz nemoći ili oemogućqosti, da se prot.iv DB­padaj~ putem govora i spi~a slobodno izra;~;i opravdanje i obrazloži protivno mišljenje. Ima i §utnja razboritosti, kad se zna, da se i onako ne mogu budali usta zatvoriti i kad su ljudi nepristupačni istini. Ima i §utnja, koja znači, da se u duši protivimo onom, što se govori. Ta opća šutnja vara mnoge, koji misle, da su svi oni, koji šute, njihovi pristaše . ..

KAKO JE NJEMACKA NAPREDO­VALA. Veliki teritorijalni napredak Nje­mačke najbolje ćemo prosuditi tako, ako usporedimo stanje njemačke države u četiri različita razdpblja. Nakon svjetsko~ rata preostalo je Njema~oj 468.786 kvadratnih kilometara i 67,069.000 stanovnika. Ovo je stanje potrajalo sve do priključka Austrije, pro!le godine u ožujku. Nakon toga pri­ključka imala je Njemačka 552.654 kvadratna kilometra i 73,829.000 stanovnika. J oš iste godipe u jesen dolazi priključenje sudetskih krajeva. Njemačka je tada u površini pora· sla na 584.900 kvadratnih kilometara sa 76,800.000 stanovnika. Napokon jpj je 15. ožujka ove godine pribavio ovakvo stanje: 631.000 kvadratnih kilometara i 84,SOO.OOo stavnovnika. Vrlo velik napredak u cigloj je­dnoj godini, bez ikakva rata.

STRASNA PROVALA VULKANA do· go4ila se prošlih dana. u Africi, u belgijskom Kongu. Vulkan Miamlogira nedaleko je~e­ra Kivu mirovao je već od god. 1912. Pro§le jeseni je počeo rigati lavu, a ovih se da­na to riganje strahovito poja~alo. Tekuća Jaya pokrila je područje od 2SO četvornih kilometara i pod sobom pokrila na stotine urođeničkih sela zajedno sa svim ljudima i ~tokoiD- Rijeka lave široka. 10 km teče uz 8\rdnu ~rmljavinp neprestanih eksplozija i poplavljuje daljnja sela i izlijeva se u je­zero Kivu, koje je sve zakipjelo od vruće lave. Broj mrtvih ne će se nikada ni do-znati.

nK

Nakon Uskrsa Gospodinova

Djevojbo, #

l U vremenima potpunoga mo­

ralnog divlja tva i malmifanja nuž­no su potrebne i aktuelne baš du­hovne v jež be za djevojke. Kad je P:Va i gl~vna stvar danamjice, je­dzna dev1za vremena, da je svetost djevojačke ča ti stara i nemoderna zabluda, potrebno je popravljanje i dizanje . Neki misle, da se djevoj. ka mora podati svakomu i služiti najgorim i ž ivotinjskim uživanjima. »Kulturni« divljaci »civiliz ovanoga«: stoljeća traže i rade na tome, da se skupa s njima djevojka baci u kaljužu nečistoće i valja u blatu nemorala.

Danas je više smiješno nabra­jafi ono, što stoji u službi grijehn nečistoće. Sve je udešeno jedino tako, kako će voditi onome najgo­remu.

Za}ednl~ka poslanica nailh biskupa

Ti ushrsni! l zato, u takvoj okolini i u Ill

kvom vremenu duhovna obnova naših djevojaka je neophodna. Ne­ka, k~d d'!hovni govori pokažu pra­vu dJevoJačku vrijednost i istaknu uzvfšenosf i vetost duše sutrašnje maJke, sakramenta/na milost v. Is­povijedi i sv. Priče fi preporodi naše djevojke! Neka Uskrsli Bog dade snage i jakosti da i danas u poganskoj sredini, djevojačke d~.še ostanu svete i netaknute/

Zato dođi i Ti, djevojko! Po­kaži da i Ti želiš i radiš da ne bu­de _vi~e onih, kojima j; svejedno val)atz se u blatu ili uživati puninu slobode Božje djece.

Dođi i pokaži, da je Tvoje mje­sto među dobrim djevojkama/ Do · di, obnovi se i uživaj puninu slo­bode Božje djece/ R.

O hršćanshoj ženidbi ( astavnk 4)

KAD JE BRACNI ZIVOT SRETAN? zorn sakramenta ne vezani, nego ureše­ni, ne spriječeni nego ojačaoic (Costi con.). U to j vezi mo.ra vladati vjernost druga p~;ema drugu i bezuvjetna međusob­na odanost: u toj odanosti moraju mu­ževi »ljubiti svoje žen~ kao svoje vlastito tijelo« (Efež. 5, 28). Ako mui ljubi svoju ženu, ljubi ~mn sebe, a žena mora biti odana mužu onako vjerno, kao Crkva Kristu Gospodinu.

Crkva želi, dn bračni živo t njezine djece bude sretan; ali to mogu postignuti supruzi samo tndn, ako surn.duju s milo­šću sakramenta, s milo"ću, koju su primi­ll, kad su izrekli svoju bračnu privo,lu.

Dn budu dostojni ove milosti, treba dn stupe u brak u stanju p o s v eću j u­će m i l o s t i Božje.

Kako može da bude sretan onaj brak, što su ga za ručnici sklopili imajući ljagu smrtnog grijeha na svojoj duši?

Preduvjet za sretan brak jest, da bu­du zaručnici čitavo vrijeme prije vjen­čanja pobožni.

Ako za vrijeme zaruka zaručnici pri­je brnka tra.že samo sebe i svoje, ako po­puštaju svojim požudama, ako ne znaju, što znači snmoodricanje, velika je opa­snost, da će ostati u ženidbi takovi, ka­hl su bili i prije ženidbe; morat će že­ti, što su posijali; ako su sijali grijeh, ka­ko mogu da žanju Božji blagoslov?

Gdje nema J?Obožnosti prije braka, on­dje vidimo poslije vjenčanja često u no­vom domu žalost, tugu, međusobni prezir. svade, zadjevice i dosadu u zajedničkom

životu. Prije ženidbe moraju biti zaručnici

pobožno raspoloženi; moraju imati pred očima, da ih čekaju u braku mnoge neu­godnosti; n još više moraju imati pred očima teške dužnosti, koje u braku na se primaju. Treba da znadu, da mornju prislcrbiti vjeČI'\O spasenje ne samo svaki sebi. nego i jedan c.rugome. Moraju na­siojati. da njihovo dC\mBće ognjište, ma­kar i u velikoj oskudici i p.sred ove suzne dol!qc post~J,nt 1a r.jib i za djecu rrag onog mila!.! raja, u koji je Bog postavio prve ljude,

Ukratko da kažemo, brak će biti sre­tan, ako u njemu i u obitelji vlada. Bog, ako su roditelji i djeca podlo-mi Bogu, a ne »r~ičitim željama i ~~a~timll.OI (Tit 3, 3).

BOZJA NAMISAO O 2ENIDBI

ženidba je uzvišena sakramentalna. za­jednica u kojoj su supruzi »zlatnom ve-

B&4dlte apestoll svoJe sredine!

Ova međusobna odanost tako je veli­ka, tako jaka, da kida čak i one veze, koje su vezale dijete s ocem i majkom: »zato će muž ostaviti oca svoga i mater svoju i prionuti će uz ženu svoju i dvoje će bit jedno tijelO« (Gen. 2, 24, Mat. 19, 5). Sruno ovakva odanost, koja je iskrena u dubini srca i koja imade pred očima i Božje zapovijedi, vidjet će u braku d i o v j e č n i h o s n o v a, po kojima Bog u­pravlja svijetom te uzdržava. čovječji rod.

Ako su supruzi svijesni, da je bračni život suradnja na bri~i. kojom Bog uzdr­žava i uprevlja svi jet, anda je i nji ':lova međusobna od,anvst nepromjenljiva, jer i.z­J;u_i iz dubo,k.ih vrela vječnih vjersl.;!h t­

Sima. a ne i:z; hlcvo opojnosti sjetila, ko­i.1 se mijenja kac. mjesec,

U takvoj su odanosti supruzi v j erni ne samo u vanjskim činim~. nego, što je r.ajvazmJe u svo,me sr e.: u, d,nbro zoe­jući, da 3rijeh ni je samo tada, ako netko krši vidljiyim djelom zakone ženidbene vjernosti i tako čini preljub, nego da je preljub počinjen već tada, ako tko po­želi ll svome srcu drugo. lice: »Svaki, koji gleda s požudom ženu. već je učinio s njome preljub u s~u svo111e« (Mat 5, 28).

Nije daJde preljub samo o)oaj pre­kršaj, koji se može sudbeno dokazati, ne­go i prekrše.j što ga čini u s r ~ u svome i što će ga Bog otkriti na sudnji dan.

J(aza.li "II\0. da je bračni život sura­đivanje s Božjim osnovama, a ti su Sožji nacrti, da bude zemlja oapunjavana. lju­dima, koji će se jednom iz ove suzne qQ­line preseliti u vječnu domovinu; a to po­stiže brak time, da daje Crkvi i dd11vi p o to~s t vo.

(Nastl\vit će se)

Potreba apostolata $VEĆENSTVO JE NEDOSTATNO

Mo.ramo po~crtati OY\1 riječ blgpk. Par pe Pija Xl.: »Suradnja svjetovnj~a. je

potrebi~ ... Neki, zaista, o tome n~ vode računa.

Oni sude o.vnko: '» lstipa jei svijet j!) ga­dan; sed.moglavB aždaja poganstva podi­gla je glavu i okužuje svu atmosferu; ali svećenstvo dr.ti u ruci oštri mač, kadar, da je s~iječe. Ta Isus Krist je obećao svojim svećenicima. svaku pobjedu: »Imaj­te pouzdanja, jer sam ppbijedio svijet; i ja sam s vama sve do svršetka vijekova•.

To je preistinito. No Isus Krist nije -obećao svećenicima, da će oni sami pobi­jediti svijet. Dapače, vidjeli smo, da su se prvi svećenici, Apostoli, koji ~ čuli tu utješnu riječ sa samih usana KristovjJJ, okružili suradnicima - svjetovnjacima. kao svojim prethodnim odredinuL

Jstina je ta, da je blgpk. Papa ustvr-

ll.

clio: suradnja svjetovnjaka je danas po-4el>ita. Potrepita kao i u apostolsko doba.

Ne vidiš li to? Svećenstvo, u mnogim mj~tima, m11lobrpjop je, nedovoljno, qa uqovolji miT\ po;treb~n al)OSto)ske pOtr{l­ge i osvajanja. Koliko bisJmpa. koliko župnika prisiljeno je, da ponovi danas žal­bu Kristovu : »Žetva je obilna, ali je po­slenika maloo:.

Bolni susreti Dok se širi polje rada, sužuju se redovi radnika.

No ista ova brojčana nedostatnost svećenstva nije li takođpr jedan od plodo­va o.nogn poganskog duba, koji je malo pomalo prodro u .kršćanske obitelji i po­tamnic u ačima roditelja i djece JladČO­vječnu slavu svećeništva?

Odatle potreba, dp. u polje Bpostolnta uniđu i dobri svjetovnjaci!, da umnažaju odveć oskudne ruke svećeniku. »Svećeni­čkom apostolatu - i to su riječi blgpk. Pape Pija XI. - je neophodno potreblto,

STRANA 3. ,r:;VJAIIT?

dn poveća svoje djelovanje po mnogim rukama, po mnogim miAicama, po mnogim usnama; kako je činio već Na§ Gospodin, koji je pred sobom slao učenike, da pri­prave puteve njegovom božanskom propo­vijedanju«,

ZAMJENICI SVEtENIKA o kad bt btlc i brojnije borbene čete

svećenika, morali bismo još uvijek ponov­no naglasiti, da one, same, ne dostaju, jer su nedovolJne, obztrom na prostrano t i poteškoće osvajanJa.

Cinjenica je, dn svećenik, po potrebi stvari, a i iz neke obzirnosti, koju mu na­meće sama njegova haljina, ne može stu­piti u neke nm bijen le, i to baš u one, gdje bi bila najpotrebitijn njego va prisutnost. Ambijente, zaražene bezbo~'tvom i nećudo­rcdcm, kojima treba da prostruji čis ti

nak kršćanstva ; ambiJente, gdje živu du­še, koje im11ju najveću potrebu, da ih se dt takne milostiva mka svećenička, da us­i.r~nu na novi život. A svećenik je od njih obično dalekv

nš Gospodin je lcnzao da je sveće­mk so zemlje. n <>o. da može začiniti i datt tek lc sačuva'.J od truleži, mora do · (t u dodir s matc::rUorn. Ne može tu biti djelovanja iz dalj i n ~ . Kako će onda moći svećenik zadojiti kc~ćanstvom one duše, koje stoje uvijek daleko od njega, koje bježe od svakog doticaja s njim?

Oh, on treba produžeoih ruku, da do­pre tamo, kamo ne može da stigne nje­gova osoba, n veoma je potrebit njegov utjecaj i dj elovanje. Treba predstraža, ko­je će bdjeti nad svim strateškim tačka­mn protivničkoga bojnog polja. Treba od­va.žnih četa prethodnica, koje će zauzeti vrhunce, prve bojne redove i uhvatiti se u koštac s neprijateljem licem u lice.

Evo zadaće svjetovnjaka, apostola. svoje sredine.

Ovi vojnici Kristovi razasuti su po svim sektorima društvenog života: po po­ljima, tvornicama, radionicama, uredima, dućanima, zabavištima, izletničkim i kupa­lišn.im mjestima ... Providnost Božja ih je tu postavila, da budu ne samo pomoćnici, već zamjenici svećenika... Predstraže kr­šćanske vojske. Nezl\mjenljive straže. i­jedan svećenik t~e bi mogao zauzeti nJiho­vo mjesto.

»TREBAM V ASu U prvim kršćanskim vijekovima, za.

najokrutoijih progona, mnogi vjernici bili su zatvoreni i dobro čuvani u tamnicama. NiJedan svećenik mje ~n,io k njima un ići. S druge strane ispQv jednici ma v jere treba­lo je priskrbiti, uači njihove posljednje kušnje, kruh jakih, Euharistiju. Tko će prodrijeti u ono tamna podzemlje i doni­jeti im Isusa, svijetlo svi~ta? Svjetovnja­ci. Oni će zamijeniti svećenike. P&pa će u njihQv~ f1!ke položiti euharistijsko festi­ce, da ih odnesu, pa i uz životnu opa· snost. dalekoj, pro~unjenoj braći. A mla­di Tarzicij postat će tako mučenik Euh:~.­ristije.

Nositi Isus& dl.lšama braće, koja su daleko od Crkve: potreba je i našega do­ba. l, mnogo puta, to je -časna i milosti­va služba, koju samo svjetovnjaci mogu obaviti.

Napoleon, prije jedne historijske bit­ke, svoj pobudni govor zaJlOČC ovako: "Vojnici trebam vasi~ Svećenik svojim vjernicima upravlja iste riječi : »Trebam vase. No ne da ubijaju braću, već da ih spasavaju; ne da siju smrt na protiv!ll­čkom bojnom polju, već da donose život, život vječni, svima otkupljenicima Kristo­

vim. U 11postolsko doba. neke crkve bile !'u

opustošene od lažnih učitelja, koji su nnu­čaval1 nquku, protivnu Evanđelju Kristo­votq; i J\ eki v jcrnici, no.voobrnćenlci, do­pušt1j]i &ll ljlko da ih zaved\l. Apostol sve­tj Juqa, da. obrani njihovu v jeru, na kojp su svi navaljivali, piše vatreno pismo svim ~.,.šća11ima Q.Oih crkava i potiče ih, da. sp~ braću, koja se nalaze u pogibelji. Na. jed­nom mjestu raspfl]juje Sf i pozivlje ih ovim riječim!\, koje zvuče k~to alarmni zov: »Spasite ih i otmite iz požara!« Cini se, kao da govori: »U pogibelji su, da se uva­le u plamene pakl!h a ja ih ne mogu za­držati, jer sarp dal~o od njih. l'o)litite "j, za ljubf\v, njima. u pomoć«.

Ovq je krik. kpji j dandanas sveće­nici često upravljaju y~ernicima: »Mnog~ duše su u pogibelji, pa propadnu, n naša ruka qe dospijeva, da ih spasi. Spasite lb -vi i o~te iz ognja vječnoga«.

lJ FOND NASEGA LISTA doprinio je prof. don Ante lagić (Zagreb) Din 20, da počasti uspomenu pk. M n r k a. F i l i . p i. - Uprava hamo zahvaljuje.

STRANA 4.

A lJ ETU. Do sa-

da je najveći mo·t b10 preko rijeke !lud­son u mcri c1. ada ~e u ziji gradi most,

koji će btti veći od ovoga. Ovaj mo l bit e izmedu Kalkute u Prednjoj Indiji i pred­

grada H aur;l, kuda teče širo ka rijeka llus li , gdje je prije 60 godina bio izgrađen pon­ton k t mo · t. Ovaj jC bio tzgradcn samo pri­

vremeno, ali je ta privremen ost trnja ln či l a­

vih 60 god ina. n nikako ne odgovum sa­

danj em modernom prometu, tc je engle ko­indij ka vlada dlu či l u na njegovom mje. Lu

izgrnditi trnjnn mo t, koji će biti najveći nu svijet u. Mo t će s taja t i 1,750.000 funti Šlcr­

lina ili oko 365,750.000 dinara . Bit će to široka cc ta, koja e voditi iz Kalkute u Hnuro i imati e posebne dijelove za pje­šake, automobile, volovske uprcgc i tram· vaj . a mo l će sa svake t rane voditi če­

ti ri stup11 , koji će do eći vi inu od 100 mc­ta ra i Kalkuti dat i sns ma novi izg led.

K .A E MATP J BE PO LE-lM. »Dns chwa rzc Korp « od 2. liT.

ža li sc, to u sve teologije pune, dok državi nužno treba jo 17 ti uća inžinira. l što je najžalosnije, veli, je t to, što dr­ža n tc bespo lcnjakc jo· i plaća . amo,

ne znamo. zašto sc go poda iz urcdni­•tvn i njima slični naci tički ideolozi, ko­jih ima na tisuće, ne žrtvuju za in žinje­riju, nego drugima sole pamet i igraju ulogu filozofa i voda.

Naši dopisi VO DT CE

Križnrice u održale na uskrsni ponedjeljak priredbu u pro- torijnma mje­sne glazbe. Djeca su održala »San Maloga I usa«, n djevojke »Pravda i ljubav« u 5 činovn. To je jedan od boljih komada. moderno obratl e n, a sigurno odgovara zn publiku jače izgradnje. Djevojke u do­sta dobro nn tupile i igrale razumije­vanjem, koje očituje spremu nešto vi ' c od prosječnost i. Osobito je to bilo vidno kod glavnih lica. '

K HIN

U velikoj sedmlci ove god ine Kninjani iz mjesta i okolice pokazali su, da su pravi katolici, koji vr5e svoje vjerske dužnosti, ko­jima je draga r i ječ Božja i druga bogoljubna djela.

Kroz vel iku sedmicu propovijedao je o. fra Venceslav B i l u š i ć, prof. na franjevač­

koj gimnaziji u Sinju . Usprkos svojim pood­maklim godinama, polučro je lijep uspjeh: svijet je dobro posjećivao propovijedi te je u ogromnoj većini, naročilo seljani, izvr5io

svoju uskrsnu dužnost. Za letrdeselsatno klanjanje župnik o . B u -

l j a n veoma je ukusno ures io crkvu, naroči­

to velik i oltar. Za uzveličanje tih svet ih da­

na doprinio je pjev. crkveni mješoviti zbor svojim skladnim pjevanjem, ko ji je otpjevao Candotti-ev »Miserere«, »Tanlum ergo« od

Viculina, »Prosti, moj Bože« od Ocvirka i dr. Na Vel. petak p rocesija je b ila veličan­

stvena: svijeta je bi lo mnogo , red uzo ran, jer je svak nastojao, da bude što ljep5a. Svirala

je vojna muzika, a dva zbora, dječji i trog!. muški zbor, pjevali su prigodne pjesme.

Na Uskrs preko župske mise održao je župnik o. B u l j a n dirljiv govor, a četvg l .

mješ. zbor olpjevao je Misu od Foerstera »Sv. C. « uz uskrsne pjesme.

Na Cvjetnicu, te dva dana po njoj (2.-5. IV.) učenici i učenice drž. r. gimnazi je i­mali su d uhovne vjefbe, pri koncu kojih su

se zajednički ispovjedi li i pričes t ili.

U Knjigama » aš pu t•< obrađena su predavanja za pojedine •nt('5ece, i time olakšan rad od­

bornika. Trehnlo bi d a 1h imade svako Brat, t" o. sobito up ozorujemo na to na Bratstva, koja tc knji ge još nemaju. Iz­dana su tr; djela . ijcnu I. i If. dijelu je

15 din po komadu, dok treći dio toji din !\.

ODRZ E PRIREDBE. nedjelju 2. IV. održana je proslava godišnjjice o­

snutka Đačkog Križarskog Brat tva Tr n v­n i k s prigodnim programom. - 10. ]V.

održana je priredba u K o t o rib i. 2JV TOPI I DRA MERZA. Kako

smo već javili, imade amo još nekoliko

životopisa dra Merza, pa ona Bratstva, koja ga žele imati za svoju knjižnciu,

nclm naruče što prije. ijcna din 30. DUGOVA JA PREM VKB- . Još

unadc mnogo križarskih druš tava, koja ni­su uredJla svoje račun a VKB-om, iako

su sva Bra~tva dobi la op.omcnc. Moli·

mo, da se to što prije uredi.

nK A TOLIK cc

-Zi voi Sibenik. a PREUZ . Bl 1-:: P NA P \ T IR­

K 'l POU D . U srijedu 12. t. mj. preuzv. bi kup oti ' ao je na pa tirski po­

hod po župama apo lolske lldmini tracijc. 1n putu gn. pmti tajnik vlč. Oiomartić.

Prcuzvi eni će e povratiti u Sibenik i tom 26. vibnjn.

X BREDI ELI KE NEDJELJE ruzvi-

li s u e i ove go dine sn vojim . JR Jem i ljepo tom u na oj katedrali kao 1 1l svim n a~im crkvama. 1 u e l. ( • e t v r t a k,

preuzv. bi kup uz a · istc nciju 12 !!Većcni kn,

d nkonn . i ubtlakon a obavio je po vctu sv. ulj u. priče ti kler i jemen ištu ree, a

z11tim oprao noge trinne torici klerika. l ' a e l. p e t n k vc obrede u katedrali o­

ba io je pre uz v. bi skup. Popodne bio je po ·jet Božji h grobova. Po jet je bio re­

kordan. vc u e crkve upravo natjecale, koja će ljcp ' e i uku nije narcsiti Božji grob. 11 Vel. petak uvečer korizmcni pro­povjednik održao je propovijed o Kristo­

voj muci. .30 s. iz kntcdrnlc krenula je teoforičnn procc ija . vc grad ke bratov­štine sudjelovale su upravo u pohvalnom broju, kao i proxle godine. Osobito nas je v clilo vidjeti bratovštinu sv. ikoJe, koja se prošle i ove godine upravo o dli­čno odazYala. Za odličnu organizaciju bratovšti ne treba uvelike zahvaliti cij. g. Jakovu Tcrcanoviću, koji e rijetkom lju­bavlju i za uzimnnjem brine i trudi, dn uzdrži na odličnoj vi ini crkvu sv. ' i· kole, kno i njegovu bratovšti nu . U lij epi primjer g. Tcrcanovića ugledali se i dru­gi! svakoj bratov·tini išao je skup mla­dih pjeva ča , koji svojim pjevanjem da­

ju posebnu boju proce iii Vel. petka . Sva­ku bratovštinu predvodio je svećenik-upra­vitelj dotične bratov·tinc sa vojim crko­

vinarima. Poslije bratov tina išla su razna ženska i muška kat. društva stupajući u

trorcclima. Stupali su laganim, odmjere­nim korak m bez pjevantia, u najvećoj

šutnji, tc su na gledaoce ostavljali dubo­ki utisak. Uz pratnju vojne muzike mje­

šoviti zbor v. ccilijc pjevao je Alesa­nij ev »Puče moj«. Pod ncbnicom preuzv. biskup no io je Pre veto Otaj tvo. Kroz ulice, kuda je prolazila procesija, kuće su

bile odlično ilumirane. elijcpu iznimku u činila je i ove godine Zemljoradnička

či taonica nn Poljani. ck im služi nn časti

10 s. procesija je završena. Mnogi stran­ci promatrali su procesiju, pa su ostali u­

pravo odu·evljeni nnd lj epotom procesije, kao i avr"enim redom, š to je vladao u proce iji i u ·paliru. - 11 V e l. s u b o­

t u u katedrali obrede obavio je kaptol­ski prepozit prcsvij . Pinn. U 12 s. zvona s u zn !avila i sirene navijestile blo.gdan

krsnućn. a U kr s u dupkom punoj knteclrnli preuzv. biskup '<Xdržao je pri­

godnu propovijed i čestitao vjermc1mo. sretan s kr . Cecilijanski zbor u pra tnji

orhc tra izveo je okolovu Mi u i Kraljice n eba. Poslij e pontifika~a u auli preuzv. bi kupu u imc klera če titno je pre vij. pre po zi t Pin n.

U KR V . PRTCEST žE KE OML e nn Mali Us-krs 16. t. mj. u 7 sati ujutro u k n te dr a­li sv. Jakova. akon priče ti bit će

skup ni zajutrak u Kat. Domu, spojen s pri­

go dnom kratkom priredbom . Katoličke

djevojke, dođite sve, dn s uskrs lim Isu-

om i vi uskrsncte u svojim duša ma na novi ~ivoti Isu vn zove i očekuje!

KLA JA JE U DOCU. a Mali Us-kr 16. t. mj . u dolačkoj župskoj crkvi u

7 s. je svečana župska v. Mi sn. U J 2 s.

večano izložcn jc Svetotajstva. koje osta­jo izloženo na klanjanje vjcmciima do 6 s . naveče. 6 s. naveče sv. ruzarij, pro­

povijed, litani ic Go l ine i bla~oslov s Presvetim. - Prepon:ča sc braći i e trn­mn Bmtovštinc sv. Križa i » ašc Go pc

Lurdske«, dn prc rPo rasporedu, koji je jav­no iz ložen, obave sv. ur u pred Pre vctim. Pozivlju se članovi nn!.ih katoličkih dru­

štava, posebno Križari i Križnricc, kno i o tali vjernici, dn obave sv. uru na čast

drnj:!o(!a Spasitelja, a zn svoje duševne i

tj e lesne potrebe. Doditc, poklonite sei PRL '•E T J AT KLA JA J KRf-

z RI CA. 1 a Moli skr 16. t. mj. u 7 sati ujutro zajednička je sv. Misa i sv. Pri­če t sv1h Kri2nrica i Molih Križanca, sku­pa ostalom ženskom omladinom, u kate­drali s . Jukovn, a p podne od 4-5 sati

snt klunjnnjn u Cl'kvi v. Luce, nn što su dužne vc doći - Duhovnik.

DUHOVNE VJE!BE ZA MUSKU OMLA­

DINU održane su u Novoj Crkvi od 2. do 6. t. mj . Aktuelne i savremeno obrađene go­vore održao je vlč. don Kreše Z o r i ć . Na sam Uskrs su duhovne vježbe završene za­jedničkom sv. Misom i Pričešću. Duhovnik

je održao par završnih r i ječi.

DUHOVNE VJEZBE ZA MU!EVE održane

su u crkvi sv. Dominika od 2.-5. t. mj. Svojim temeljito obrađenim govorima v l č.

don Ante L e t i n i ć uspio je da zainteresira svoje slušaoce. Duhovne vježbe z11ključene su na Vel. četvrtak zajedničkom sv. P ričesti l pobudnim govorom vlč . Letinića .

TRODNEV LJ E U LAST SV. VICENCA o­

bavit će se u er k v i s v. D o m i n i k a u slijedeći četvrtak, petak i subotu (20., 21. i

22. IV.) u 6 s. popodne. SVTM LA IC M "žl OGA Vl-

JETLA« javljam, da je nakana klanjanja zn slijedeći tjedan (od 16-22. IV.) jo!l uvi ­jek: za što bolji uspjeh naše us­k r s n e p r o p a g a n d e, d a š t o v i š e naši h gradana pristupi uskr-

n o j s v . pr i č e s t i. - Pozivljem sve

članice, da u nec:jjclju 16. t. mj. u 5 sati popodne dođu na naš s a s t a n a k, koji će se održati u Katoličkom Domu (u sobi "zore«) - Preporučam članicama, da u ne­

dj elju 16. t. mj. u što većem broju prisu­stvuju s a t u k l a n j a n j a u crkvi sv. Luce od 4-5 ati popodne - Don Ante Radić.

KO CERAT »SlJACA«. Hrv . pjev.

drustvo »Sijnč« iz Stupnika kod Zagreba, na svojoj turneji kroz Dalmaciju, zau ta­vit će se i u ibeniku, tc će u nedjelju 16. t. mj . prirediti koncerat u Katoličkom Domu. Koncerat počinje u 8 s. uvečer.

ln.zne su cijene: 10 Din, 6 Din i 3 Din .

Hrana duše

HRVAT KA KJ'-JJlžiCA O OVO-

lE PAPI. Odavno veO: nije izabran novi

Papa s toliko pažnje i poštovanja, kao

što je di ljem čitavoga svijeta (pače i kod nckatolika) dočekan izbor kardinala Eu­gena Pnccllin za Papu Pija XII. Razlog

je tome dojakošnji život i rad novoga Pn­pc. Pa da taj život j rad novoga Pape

upozna što veći broj Hrvata, koji u kroz 1300 godina vezani lamjesnikom Kri -tovim, Hrvatsko književno Društvo sv.

Jeronima izdalo je u vojoj zbirci knji ­žica po dinar vrlo dobro napi ani ž ivoto­

pis »Pape Piju XII«. Pisac je prof. dr Jo-ip Ro ž man, koji je za vrijeme izbora

i krunisanja Pija Xlf. boravio u Vati­

kan kom gradu, tc opi uje što je sam do­ži io, vojim očim11 glrdoo i iz prvih iz:vo­rn čuo. Zato su opisi živi i čitki, o. po­

praćeni su još većim brojem izvornih sli­ka. adržnj je ovaj: Od jednoga Pn pe Jo

drugog11. - Rodio sr. u Rimu. - »Crn i patri ij «. - »Mučenik bez čnvnla c . -čenik. - cćcnik. - uncij -nndco.

Izbor novoga Pape. - Krunidba . - » n­

deo ki pastir«.

DR 1.. ME "'LER: TRI TE 'lELJA

DUL-L žl OT . Konačno smo dobil i u

hrv. prijevodu jeftin, nli dragocjen pri­

ručnik za nauku o duhovnom životu.

Knjigu je napisao poznati njcmnčki isu-

ovac o. M cšler, čiju knjigu: Značaj Kri­

tov već poznamo u hrv. prij evodu . va­

tko, tko želi, da sc na laki na in uputi u duh. ž i ot, a to bi trebao svaki vjernik,

neka posegne zn ovom knjigom, jer je u

njoj dno pisac ono, što je najpotrebitije zn. duh. žhrot: moli, svladavaj se i ljubi Isu­

sn. Pi ano je pregl dno, praktično i lako.

Hrvatski je prijevod izdan u obliku. dn e može nositi obom kao molitvenik, a

~~~~~ SVOJ K SVOME! ~ ~ čast mi je obavijestiti gg. župnike te cij. crkvene brato - ~ ~ štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađuj em v o š t a n e ~ ffi v i j e će iz najboljih voštanih surogata, koje se ne krive ni u ~ ~ najvećoj vrućini, lijepo gore te ne kaplju niti dime, za što imnm ~

~ ~nu1~fn1?s~~fn7~itftNiK0u5URAš11BENiK ~ ~~~~~w~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

urešen je i slikama. Knjiga će dobra doći duhovnim osobama, nabožnim društvima Trećega Reda, rcn Isusova, Mar. Kongre­gacijama i svim članovima Kat. Akci j e od najmJndih do najstarijih. Dobije se u svim boljim knjižarama i kod Naklade Fi­des, Senj, Bogosl. sj'emeni§te, Hrv. Primor­

je. Omladina ima popust. Knjiga obuhvaća 220 tr. ijena u kartonu 14 din. a 18 din. u tvrdom uvezu .

Iz naših krajeva IN!. KOSUTJć U BEOGRADU. Inž. Košu­

tić, polpredsjednik b. HSS, održao je prošlih

dana u Beogradu više važnih konferencija s predstavnic ima SDS, UO i JNS. Ze o ve nje­gove konferencije vlada u Beog radu u poli­tičkim krugovima veliko zaniman je. Ovim p o­vodom zagrebački »Hrv. Dnevnik« piše: »Ob­

zirom na opću političku situaciju i najnovije događaje u Europi, i ovi razgovori kao i svi razgovori polit ički h osoba ovih dana u Za­grebu i Beogradu dobivaj u značaj o bi lježje p o vi jesni h či njen i ca i odluka«.

NASTAVAK RAZGOVORA MAL EK-CVETKOVIĆ. Ljubljanski »Siovenecu javl ja, da razgovori, koje ing. Košutić vodi u Beo­

gradu, imaju za cilj međusobno pripraviti ja­sniji položaj za nastavak razgovo ra izmedu vlade i dra Mačeka, koji će ujedno predsta­vlja ti i udruženu o poziciju. Razgovori izme­

đu Dragiše Cvetkovića i d ra Mačeka će se nastaviti doskorc'l. »Siovenecu očeku je, da te p regovo ri b iti b rzo do vrešni.

OVO KRižARSKO BRATSTVO osnovano je u mjestu S u š n n j p. Suto­more.

HRVATI U SLOVACKOJ l BL. NIKO­LA TAVILI Ć

U Slovačkoj oko glavnoga grada Bra­tislave ima nekoliko hrvatskih sela, od kojih se glavno zove Hrvatski Grob. U njemu su sami slovački Hrvati, koji još lijepo govore hrvatski. iako im je govor već izmiješan i s mnogo slovačkih riječi.

Neda no su te Hrvate pohodili predstav­nici Hrvatskog Odbora za Svetu Zemlju dr Josip Andrić i dr Đuro Kuntarić na svom putovanju po Slovačkoj. Tom prili­kom su saznali, da se ove godine navrru­jc ravno 350 godina, kako je sagrađena

crkva u tom selu. To će u Hrvo.tskom

Grobu biti u mjesecu rujnu svečano pro­s lavljeno. Tom će prilikom biti crkvi u tom hrvatskom e lu u Slovačkoj poklonjen kip bl. ikolc Tavilića kao dar hrvatsko­

ga naroda iz domovine. Hrvati u Hrvat­skom Grobu sc tome veoma raduju, j er će tako eto u svojoj crkvi moći štovati i jednoga svetog Hrvata. To će biti prvo mjesto u Slovačkoj, u kojemu će se uve­sti štovanje bl. ikole TaviUća. n tu proslavu poći će iz Hrvatske cijela jedno.

delegacija, da se manifestira hrvatsko-slo­vačko bratstvo, kojemu je živa veza onaj ogranak Hrvata, što već više stotina go­dina živi na t lu Slovačke, a da nije izu­mro. Hrvatski Odbor za Svetu Zeml ju mo­

li svu hrvatsku javnost za moralnu i ma­terijalnu potporu, da može izvesti taj svoj naum: dar kipa bl. i kole Ta vili ća slovačkim Hrvatima.

VIJOLIĆEVE PJESM E O TAVILIĆU Knjiga »Cvij~t hrvatske krvi«, pjesme

bl. ikoli Tnviliću od Valtazara Vijolića

s ilustracijama Gabrijela Jurkića, razasla­na je pro lih dana vim pretplatnicima

»Svete Zemljcc i drugim no.ručiteljima.

Stoji samo 10 dinara (uvezana 20 dinara).

Naručuje se kod Odbora zn Svetu Zemlju , Zagreb, Trenkova ulica l. Cist prihod ide zn uzdržavanje hrvat koga svetišta u Je­

rusalemu, pa radi tc svete svrhe molimo, da se svi štovatelji bl. ikoJe Tavilića

zauzmu za proširenje ove vrijedne knjige.

DA SE PROVEO PROGRAM KATOLI"'KIH BISKUPA! Wa hingtonski ča opis ))The

Yard tick« prilikom rnrti kardina­la H a y e a , među ostalim, pisao je i ovo:

»Da se proveo program kato­ličkih bi kupa iz g. 1919. za obno­vu oci j alnog a života, ne bi povi­je t bila dopu tila, da se na nas

ali va ekonom ka tragedija, ko­ja na je zadesila kroz zadnjih 10 godina!«

PRODAJE E jedna prizcmnn kuća s

velikim i u redcnim vrfom veličine cca

1000 m! na veoma lijepom polo.žaju. Zem­

ljište, koje je podesno i za novogmdnju,

pnrcelirnli bi i prodo.li i u 2-3 pa.recle.

- Za informacije obratiti se na upravu lista.

10. I I IM DO IVU IYICJ,

ROO EJ

puti~ JC ova] Jelu tal l)ansl udjelo u1 idl

biĆII na ciJel !llahU od OO

ratova.. Ops

guluosu sui'

10 u nar

mora podjed

rode lJele da b1 ,·eliki druge konti

narode u s Utjecao tako

!lo poslije

oema četa,

kladan uen

nicu. Ja 5am

dom uredenjl !tvenih pllilll

bez pnb)ega gadaja izgi

jetnJU oružje dr!J ia onda

k.i diJelovi s rule1'inom. p

drim, pobij' Ne lu da vje osuden na t

ćam da lei( da II'Oje nar dnaio 1e jas

ucu i đuli

1traho~-ao1 a. los~ uzeti elropska n~

alaJe su be1 tentoriji jedi

Dalekom isti doe države. ie želimo da

se uzimaju drugih neza

se Približuje

bj morati &e ne nade događajima. lli vi, ni OJ lite raL AL . 40

Je biti! 'i!ta da sila tma

ltitom narod PosljeiiJce ra obrane 11•0

• . ll

u tme Amer Soluna ..

• Dl ll da Sovo · . run IJubayi

Pre uvjeren d .. ' a flJclcna ta .

~l da sc n liJtko Od . d lau .'ne če Jed dobio 11!~sa Pov0~ tite, kao i &vata stran u u .

VJere0• to Ju

ia Pral·da. Pred tl . Vrati

YJcre0 čini s .. ,, l'eLk.i dl dob'!' . lt ll

tJs,._ lt