OŠ Vladimira Vidrića...3.4 PRORAČUN PRIRODNE VENTILACIJE KOTLOVNICE ..... 36 3.5 PRORAČUN4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA 5. TROŠKOVNIK-u prilogu natječajne dokumentacije N01

INVESTITOR:

OŠ Vladimira Vidrića

Školska ulica 2, 44320 Kutina

GRAĐEVINA:

REKONSTRUKCIJA - ENERGETSKA OBNOVA JAVNE GRAĐEVINE

LOKACIJA GRADNJE:


VRSTA PROJEKTA:

STROJARSKI PROJEKT: PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA

(MAPA 4)

FAZA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT

GLAVNI PROJEKTANT: Dražen Boić, d.i.a.

PROJEKTANT: Stanka Miličić, d.i.s.

BROJ PROJEKTA (TD):

EN-036/15-SM

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA (ZOP):

1406/15

DATUM:

lipanj, 2015.

DIREKTOR:

Mihael Cahun, mag.ing.aedif.

turoic

Tekst pisan pisaćim strojem

PRILOG XIV

IPC inženjeringd.o.o. 42240 IVANEC

AK. Ladislava Šabana 22 www.ipc-ing.hr

GRAĐEVINA: INVESTITOR:

REKONSTRUKCIJA - ENERGETSKA OBNOVA JAVNE

GRAĐEVINE, Školska ulica 2, 44320 Kutina

OŠ Vladimira Vidrića, Školska ulica 2, 44320 Kutina

Glavni projektan: Dražen Boić, d.i.a.

Projektant: ZOP: TD: EN-036/15-SM

Datum: lipanj, 2015.

Stanka Miličić, d.i.s. 1406/15 Stranica: 2

POPIS MAPA MAPA 1. ARHITEKTONSKI PROJEKT ZOP 1406/15, BP 1406/15, lipanj, 2015. Arhinatura d.o.o., Trg svete Jelene 4, Zabok, projektant: Dražen Boić, dipl.ing.arh. MAPA 2. GRAĐEVINSKI PROJEKT: PROJEKT RACIONALNE UPORABE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE S

PRORAČUNOM UŠTEDA ZOP 1406/15, BP EN-047/15-EA, lipanj, 2015. IPC-inženjering d.o.o., Ak. L. Šabana 22, Ivanec projektant: Eva Antekolović, mag.ing. aedif. MAPA 3. ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT: PROJEKT ELEKTRIČNIH INSTALACIJA ZOP 1406/15, BP EL-004/15-JK, lipanj, 2015. IPC-inženjering d.o.o., Ak. L. Šabana 22, Ivanec projektant: Josip Kolenko d.i.el.

MAPA 4. STROJARSKI PROJEKT: PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA

ZOP 1406/15, BP EN-036/15-SM, lipanj, 2015. IPC-inženjering d.o.o., Ak. L. Šabana 22, Ivanec projektant: Stanka Miličić d.i.s. Glavni projektant: Dražen Boić, dipl.ing.arh.











SADRŽAJ POPIS MAPA ................................................................................................................................................................................ 2

1. OPĆI PODACI ...................................................................................................................................................................... 4

1.1 REGISTRACIJA PODUZEĆA .......................................................................................................................................... 4

1.2 RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA ................................................................................................................. 7

1.3 RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA ............................................................................................. 8

1.4 IZJAVA PROJEKTANTA .............................................................................................................................................. 11

1.5 PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE ............................................................................................................................. 13

2. TEHNIČKI DIO ................................................................................................................................................................... 14

2.1 PROJEKTNI ZADATAK ............................................................................................................................................... 14

2.2 PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA .............................................................................................................................. 15

2.3 TEHNIČKI OPIS ......................................................................................................................................................... 22

2.3.1 POSTOJEĆE STANJE ........................................................................................................................................ 22

2.3.2 PLANIRANI ZAHVAT ....................................................................................................................................... 23

2.3.3 NOVOPROJEKTIRANA OPREMA .................................................................................................................... 24

3. PRORAČUN ...................................................................................................................................................................... 29

3.1 PRORAČUN TOPLINSKIH GUBITAKA ......................................................................................................................... 29

3.2 PRORAČUN PLINSKE INSTALACIJE ......................................................................................................................... 32

3.3 PRORAČUN DIMNJAKA ........................................................................................................................................... 32

3.4 PRORAČUN PRIRODNE VENTILACIJE KOTLOVNICE ............................................................................................... 36

3.5 PRORAČUN UŠTEDA ............................................................................................................................................... 38

4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE ........................................................................................................... 41

5. TROŠKOVNIK

- u prilogu natječajne dokumentacije

6. NACRTI .............................................................................................................................................................................45

N01. TLOCRT PLINSKE KOTLOVNICE -

N02. TLOCRT PLINSKE KOTLOVNICE – PROSTORNI PRIKAZ -

N03. SHEMA SUSTAVA GRIJANJA -

N04. TLOCRT PLINSKE KOTLOVNICE – ARHITEKTONSKI PRIKAZ 1:50

N05. SJEVERNO PROČELJE KOTLOVNICE – ARHITEKTONSKI PRIKAZ 1:50

N06. SHEMA SOLARNE PRIPREME PTV-a -











1. OPĆI PODACI

1.1 REGISTRACIJA PODUZEĆA































1.2 RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

INVESTITOR: OŠ Vladimira Vidrića,


GRAÐEVINA: REKONSTRUKCIJA - ENERGETSKA OBNOVA JAVNE GRAĐEVINE

LOKACIJA:

Školska ulica 2, 44320 Kutina,

k.č.br. 3602/2, k.o. Kutina

BROJ PROJEKTA: EN-036/15-SM

FAZA:

GLAVNI PROJEKT

DATUM: lipanj, 2015.

Temeljem članka 52. Zakona o gradnji (NN 153/13) donosi se:

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

Kojim se imenuje:

STANKA MILIČIĆ, dipl. ing. stroj.

upisanu u imeniku ovlaštenih inženjera strojarstva pod rednim br. 1784,

Klasa: UP/I-310-01/14-01/1784,

Urbroj: 503-04-14-1.

Ovim imenovanjem Stanka Miličić, dipl. ing. stroj. preuzima sva prava i obveze projektanta na izradi projekta:

GLAVNI PROJEKT - STROJARSKI PROJEKT: PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA.

Projektant: Direktor:

Stanka Miličić, dipl.ing.stroj. Mihael Cahun, mag.ing.aedif.











1.3 RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA































1.4 IZJAVA PROJEKTANTA




LOKACIJA:




FAZA:

GLAVNI PROJEKT


IZJAVA PROJEKTANTA

Ovaj STROJARSKI PROJEKT je usklađen s:

- Zakon o gradnji (NN 153/13)

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

- Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN. 152/08,

124/09, 49/11, 25/13)

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13)

- Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14)

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

- Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)

- Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04,

178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14)

- Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14)

- Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 101/13, 153/13, 14/14)

- Zakon o normizaciji (NN 80/13)

- Zakon o mjeriteljstvu (NN 74/14)

- Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

- Zakon o preuzimanju prije važećih propisa (NN 53/91)

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=677

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=678

http://www.digured.hr/cadial/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=zakon+o+za%C5%A1titi+zraka&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=titles&displayOptions=on&filteracttype=all&filterfields=all&filtereuchapter=all&resultlimit=on&resultlimitnum=10&bid=qorCh4YInuuCgjaQa9N71g%3d%3d&annotate=on











- Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (SL 10/90,

52/90)

- Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN 09/87)

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

- Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 088/12)

- Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14)

- Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08)

- Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14)

- Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07)

- Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 03/07)

- Pravilnik o zapaljivim tekućinama i plinovima(NN 108/95, 56/10)

- Pravilnik za plinske aparate (NN 91/13)

- Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ - P.I.600

- Tehnička pravila za plinske instalacije DVGW-TRGI 1986.

Ovlašteni inženjer: STANKA MILIČIĆ, dipl.ing.stroj.

upisana u imeniku ovlaštenih inženjera strojarstva pod rednim br. 1784,

Klasa: UP/I-310-01/14-01/1784,

Urbroj: 503-04-14-1.

Ovlašteni inženjer: Stanka Miličić, dipl. ing. stroj.

http://www.digured.hr/cadial/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=pravilnik+o+kori%C5%A1tenju+obnovljivih&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=titles&displayOptions=on&filteracttype=all&filterfields=all&filtereuchapter=all&resultlimit=on&resultlimitnum=10&bid=0PLgvDjFK1jiFvFqb5a7hg%3d%3d&annotate=on











1.5 PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE




LOKACIJA:




FAZA:

GLAVNI PROJEKT


PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE:

Cijenu čini dobava, doprema i ugradnja opreme potrebne za potpunu funkcionalnost građevine po

pitanju strojarskih instalacija.

Ukupni procjenjeni troškovi gradnje obuhvaćeni ovim projektom iznose: 556.239,20 kn sa PDV-om.

Projektant:

- Stanka Miličić, dipl.ing.stroj.











2. TEHNIČKI DIO

2.1 PROJEKTNI ZADATAK

Za potrebe investitora OŠ Vladimira Vidrića, Školska ulica 2, 44320 Kutina, potrebno je izraditi GLAVNI PROJEKT

- STROJARSKI PROJEKT: PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA

Projektna dokumentacija se izrađuje za građevinu: REKONSTRUKCIJA - ENERGETSKA OBNOVA JAVNE

GRAĐEVINE, Školska ulica 2, 44320 Kutina, k.č.br. 3602/2, k.o. Kutina.

U cilju uštede energije i smanjenja emisije CO2, investitor se odlučio na ugradnju novog sustava grijanja koji

mora biti dimenzioniran u skladu s novim stanjem toplinske ovojnice zgrade. Planirani zahvat na toplinskoj

ovojnici prikazan je u arhitektonskom projektu – TD: 1406/15 (MAPA 1).

Planiranim zahvatom poboljšanja energetske učinkovitosti potrebe predmetne građevine za toplinskom

energijom biti će znatno smanjene.

Kako bi poboljšali energetsku sliku i ostvarili uštede u primarnom energentu, ovim projektom treba predvidjeti

slijedeće:

- zamjenu postojećeg plinskog kotla novim kondenzacijskim,

- zamjenu postojećih cirkulacijskih crpki novima, frekventno reguliranima,

- ugradnju sustava automatske regulacije vođene vanjskim uvjetima,

- automatizaciju mjerenja potrošnje energije

- poboljšanje učinkovitosti postojećeg sustava radijatorskog grijanja ugradnjom radijatorskih ventila sa

termostatskom glavom na radijatore, te automatskih balans ventila na glavne ogranke cijevne mreže

radijatorskog grijanja.

- solarni sustav za pripremu PTV-a

Projektna dokumentacija će sadržavati uz tekstualni dio i grafičku dokumentaciju - tlocrte i sheme.

Projekt treba izraditi na osnovi dogovora sa investitorom, a u skladu s važećim zakonskim propisima,

standardima, normama i pravilima struke.

lipanj, 2015.

Za investitora:_______________________











2.2 PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA

Temeljem Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14), daje se:

P R I K A Z

SVIH TEHNIČKIH PROPISA I MJERA ZA PRIMJENU

PRAVILA ZAŠTITE NA RADU

I. Primjenjeni propisi

1. Zakon o gradnji (NN 153/13)

2. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

3. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)

4. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13)

5. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

6. Zakon o normizaciji (NN 80/13)

7. Zakon o mjeriteljstvu (NN 74/14)

8. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

9. Zakon o preuzimanju prije važećih propisa (NN 53/91)

10. Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (SL

10/90, 52/90)

11. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN 09/87)

12. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

13. Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 03/07)

14. Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/08)

15. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14)

16. Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07)

17. HRN EN 12831:2004 – Sustavi grijanja u građevinama–Postupak proračuna normiranoga toplinskog

opterećenja (EN 12831:2003)

18. HRN.U.J5.600 (1987.) Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

19. Pravilnik za plinske aparate (NN 91/13)

20. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ/P.I.600 (1992., 1993.)

21. Pravilnik za izvođenje plinskih, kućnih i industrijskih priključaka GPZ / P-551 i P-552 (1994.)

22. Upute proizvođača opreme











II. Prikaz rješenja

Od strojarskih instalacija u ovom projektu mogu nastati sljedeće po zdravlje i život opasne situacije za rad i

boravak ljudi:

- nekontrolirani porast tlaka

- nekontrolirani porast temperature

- preveliki porast temperature prostora

- vruće površine opreme

- rotirajući dijelovi pojedine opreme

- buka

- udar električne struje

U tijeku projektiranja, a radi sprječavanja nastajanja opasnih situacija po zdravlje i život ljudi usvojena su

slijedeća rješenja:

- Opis uređaja i opreme, vidi - TEHNIČKI OPIS.

- Nekontrolirani porast tlaka spriječen je sustavom ekspanzije i sigurnosnim ventilima na svim mjestima gdje

bi moglo doći do eventualnog porasta tlaka. Osim navedenog, sva oprema i materijali posjeduju

odgovarajuće ateste kvalitete i izdržljivosti na potrebnu čvrstoću, što osigurava izdržljivost i kod povišenih,

a ne samo kod projektom predviđenih radnih tlakova.

- Nekontrolirani porast temperature spriječen je elementima automatske regulacije čime se, u slučaju

prekoračenja temperature, ostvaruje prekid daljnjeg zagrijavanja.

- Temperatura ogrjevnog medija ne prelazi temperaturu od 90ºC, što je sukladno propisima.

- Cjevovodi su vođeni tako da se naprezanja poništavaju u vidu “L”,”Z” i ”U” kompenzatora.

- Razmak između cijevnih oslonaca ili zavješenja u funkciji je o promjeru i vrsti cijevi, temperaturi toplinskog

medija, te vrsti toplinske izolacije, kako ne bi došlo do ugibanja cjevovoda između dva oslonca .

- Cjevovodi su izolirani tako da vruća površina cjevovoda ne predstavlja opasnost od opekotina slučajnim

dodirom, a cijevi kroz koje prolazi hladna voda izoliraju se izolacijom s parnom branom kako ne bi došlo do

rošenja cijevi.

- Odzračivanje i pražnjenje cjevovoda izvodi se na mjestima određenim projektnom dokumentacijom.

Odzračivanje i pražnjenje ogrjevnih tijela predviđeno je odgovarajućom armaturom na istima.

- Na mjestima prodora cjevovoda kroz građevinsko konstruktivne elemente obvezno se ugrađuju proturne

cijevi koje omogućuju slobodne toplinske dilatacije cjevovoda i štite građevinsku konstrukciju od pucanja.

- Brzina strujanja medija u cjevovodima između ostalog odabrana je tako da ne proizvodi šumove pri protoku.

- Toplovodne instalacije izolirane su toplinskim materijalima na način da su površine hladne.

- Odvod dimnih plinova je kroz dimnjak iznad krova građevine.

- Izbacivanja zagađenog zraka nalaze se na propisanim udaljenostima, a njihova lokacija je dogovorena s

arhitektom objekta.

- Količina svježeg zraka za sve prostore određena je sukladno namjeni prostora i važećim propisima.

- Mikroklimatski uvjeti svih prostorija određeni su prema namjeni i propisima za dotične prostore.

- Toplinski gubici svih prostorija su izračunati sukladno standardu HRN EN 12831.

- Izračun transmisijskih gubitaka/dobitaka nalazi se u arhivi projektanta strojarskih instalacija











- Da se izbjegne slučaj nekontroliranog istjecanja plina predviđa se više zaštitnih mjera:

- materijal iz kojeg se izvodi instalacija mora biti atestiran i sukladan odgovarajućim standardima i

propisima za izvođenje plinskih instalacija

- nepropusnost čeličnih cijevi osigurana je primjenom odgovarajućih propisa za varenje čeličnih cijevi

- svi spojevi imaju se izvesti nepropusno

- sva armatura mora biti isključivo za plin

- svi vodovi plina, bilo ukopani, bilo vidljivi moraju imati zaštitu od djelovanja korozije

- cijela instalacija pri puštanju u pogon se ispituje na neporpusnost

- ispred svakog trošila ugrađuje se zaporni element kao i ispred plinomjera

- ispred plinomjera ugrađuje se kućni regulator tlaka i osigurač od nestašice plina koji zatvara protok plina

u slučaju pada tlaka ispod dozvoljenog

- sva plinska trošila imaju tvorničke ateste i garantne listove, a opremljena su osiguračem od nestašice

plina

- cjevovod i armatura ugrađuje se vidljivo, trase se ne vode kroz dilatacije građevine, a prodori kroz

zidove, odnosno podove izvedeni su prema propisu u proturnoj cijevi

- prostor između plinske cijevi i zaštitne cijevi ispunjen je neutralnom masom (trajno elastičnim

sredstvom koje osigurava plinonepropusnost i toplinsku dilataciju cijevi)

- instalacija plina mora biti spojena na spojnice za izjednačenje potencijala

- poštivani su zahtjevi za minimalne volumene i zračnost prostorija

- produkti izgaranja odvode se u atmosferu po važećim propisima odgovarajućim dimovodnim sustavom

- rad na instalaciji i uređajima pod plinom zabranjen je, osim radnicima nadležnog distributera plina, uz

primjenu odgovarajućih mjera i sredstava

- rukovanje plinskim uređajima uvjetovano je propisima distributera i proizvođača

- Svi uređaji učvršćeni su tako da ne predstavljaju opasnost od loma ili pada.

- Svi rotirajući dijelovi nalaze se u uređajima i zaštićeni su od slučajnog dodira.

- Sprečavanje širenja vibracija od uređaja na zidove i nosivu konstrukciju, osigurano je elastičnim odvajanjem

uređaja od nosive podloge.

- Svi radovi na održavanju i čišćenju uređaja moraju biti u stanju mirovanja uređaja.

- Sva oprema i armatura je uzemljena. Svi električni uređaji opremljeni su potrebnim zaštitama.

- Zaštita od buke osigurana je izvedbom uređaja, a njezina razina dana je u tehničkim uputstvima i treba je

ispitati prema programu kontrole kvalitete.

- Izvoditelj radova dužan je prije početka radova na privremenom radilištu urediti to radilište i osigurati da se

radovi obavljaju sukladno pravilima zaštite na radu. Prilikom izvođenja radova gradilište mora biti propisno

označeno i ograđeno.

- Prije izrade ili naručivanja opreme potrebno je sve ugradne mjere provjeriti na gradilištu.

- Ispitivanje instalacije ima za cilj provjeru da li ugrađena opreme, uređaji i automatika odgovaraju

projektiranim uvjetima za zimski i ljetni režim rada, ocjenu kvalitete montažnih radova, brzine i tlaka u

karakterističnim točkama postrojenja.











- Kod provjere montažnih radova obratiti pozornost na sljedeće:

- nepropusnost spojeva kanala

- razina buke

- zaštita od korozije

- pravilna montaža armature, ogrjevnih tijela, i sl.

- Prije primopredaje instalacije izvođač je dužan izvršiti svu potrebnu obuku krajnjeg korisnika.

- Uređaji moraju imaju uputstva za rad, koja moraju biti na hrvatskom jeziku.

- Svi ugrađeni uređaji i oprema ispitana je i sadrži ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se

dokazuje da su sukladni važećim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu.

Projektant:

Stanka Miličić, dipl.ing.stroj.











Temeljem Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), daje se:

P R I K A Z

PRIMJENJENIH PROPISA I MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

I. Primjenjeni propisi

1. Zakon o gradnji (NN 153/13)

2. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

3. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

4. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)

5. Zakon o normizaciji (NN 80/13)

6. Zakon o mjeriteljstvu (NN 74/14)

7. Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)

8. Zakon o preuzimanju prije važećih propisa (NN 53/91)

9. Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih kotlovnica (SL

10/90, 52/90)

10. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)

11. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (SL62/73, NN 53/91)

12. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (SL 32/70)

13. Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (SL 38/89, NN 53/91, 69/97)

14. Pravilnik za plinske aparate (NN 91/13)

15. Pravilnik za izvođenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ/P.I.600 (1992.)

16. Pravilnik za izvođenje plinskih, kućnih i industrijskih priključaka GPZ / P-551 i P-552 (1994.)

17. Tehnički propisi o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN 03/07)

18. Tehnički propis za dimnjake u građevinama (NN 03/07)

19. Upute proizvođača opreme











II. Prikaz rješenja

MJERE ZAŠTITE

Cjevovod plina unutar objekta treba voditi pod stropom, a na mjestima gdje postoji opasnost od oštećenja treba

ga mehanički zaštititi.

Cjevovodi plina se prije bojenja ispituju na nepropusnost. Sve metalne dijelove treba očistiti i odmastiti te

premazati s dva sloja temeljne boje i jednim slojem završnog laka.

Plinska instalacija unutar objekta mora biti spojena na spojnice za izjednačenje potencijala.

Protočni medij je prirodni plin s cca 98 % CH4.

Karakteristike prirodnog plina:

- granica eksplozivnosti u zraku 5 - 15 % vol

- gustoća 0.691

- relativna gustoća( zrak = 1 ) 0.564

- donja ogrjevna vrijednost 33.338 MJ/m3 (9,39 kWh/m3)

- klasifikacija eksplozivnosti plina prema HRN N.S.8.003

- temperaturni razred T1

- grupa plinova A

- kategorija opasnosti prema HRN Z.C0.010

- zdravstvena opasnost 1 ( mala )

- opasnost od požara i eksplozije 4 ( vrlo velika )

- reaktivnost 0 ( nikakva )

- Opis uređaja i opreme, vidi - TEHNIČKI OPIS.

- Od strojarskih instalacija na objektu ne postoji opasnost od izbijanja požara, jer svi mediji i materijali od

kojih se sastoji instalacija ne gore.

- Sustav tople/hladne vode neće utjecati na protupožarno opterećenje, jer voda ne gori. Znači, opasnost od

nastanka požara ne predstavlja medij koji se koristi u sustavu grijanja.

- Sva oprema i armatura je uzemljena. Svi električni uređaji opremljeni su potrebnim zaštitama.

- Mogućnost izbijanja požara postoji na električnim dijelovima uređaja, no ti su proizvodi ispitani i atestirani

za siguran rad.

- Sva je oprema uzemljena. Svi električni uređaji opremljeni su potrebnim zaštitama.

- Eventualno požar može izazvati cirkulacijska crpka (motorni pogon) odnosno električna struja. Ugrađeni

uređaji (elektro motori) atestirani su i imaju potrebne zaštite.

- Svi sigurnosni elementi moraju biti baždareni s ispravnim i važećim atestima o izvršenom podešavanju i

baždarenju.

- Zabranjeno je unošenje otvorenog plamena u prostor kotlovnice.

- Odvod dimnih plinova je kroz dimnjak iznad krova građevine.

- Izbacivanja zagađenog zraka nalaze se na propisanim udaljenostima, a njihova lokacija je dogovorena s

arhitektom objekta.

- Količina svježeg zraka za sve prostore određena je sukladno namjeni prostora i važećim propisima.

- Mikroklimatski uvjeti svih prostorija određeni su prema namjeni i propisima za dotične prostore.

- Toplovodne instalacije izolirane su toplinskim materijalima na način da su površine hladne.











- Cjevovodi su izolirani negorivom ili teško zapaljivom izolacijom sa izdanim odgovarajućim atestima, prema

HRN DIN 4102 dio 1.

- Prethodne navedene mjere za sprječavanje i smanjenje opasnosti od požara i eksplozije bit će djelotvorne

jedino onda, kada će se provoditi redoviti nadzor, pravilna manipulacija (cijevi, zaporni organi, ostala

oprema), te radovi na servisnom održavanju u normalnom radu opreme i građevine od strane stručno

osposobljenih radnika.

Projektant:












2.3 TEHNIČKI OPIS

Za potrebe investitora: OŠ Vladimira Vidrića, predviđa se ugradnja novog sustava grijanja, u građevini pod

nazivom: REKONSTRUKCIJA - ENERGETSKA OBNOVA JAVNE GRAĐEVINE, Školska ulica 2, 44320 Kutina, k.č.br.

3602/2, k.o. Kutina.

2.3.1 POSTOJEĆE STANJE

Osnovna škola Vladimir Vidrić je nestambena zgrada pravokutnog tlocrta koja se sastoji od 3 etaže. U prizemlju

školske zgade se nalaze ulazni prostor, kuhinja, blagavaonica, čitaonica, kemijski i biološki labolatorij, četiri

učionice, sanitarni čvor, kotlovnica i spremište. Prvi i drugi kat imaju identičnu tlocrtnu raspodjelu prostora sa

učionicama, sanitarnim čvorovima te prostorima ravnatelja, računovodstva i zbornice.

Na zgradu škole zatvorenim hodnikom vezana je zgrada školske dvorane. Zgrada školske dvorane se sastoji od

dvije etaže. U prizemlju se nalazi prostor sportske dvorane, svlačionica, i knjižnica. Na prvom katu tog prostora

se nalazi još jedna manja plesna dvorana i ured tajništva.

Radno vrijeme zgrade je od ponedjeljka do petka u vremenu od 6:30h do 20 h. U zgradi u uredovno radno

vrijeme prosječno boravi 50 zaposlenika, 331 učenik i cca 20 posjetitelja.

Ukupna veličina školske zgrade je 67,8 x 17,8 m, veličina sportske dvorane 22,98 x 29,40 m, i hodnika prema

njoj 3,4 x 13,0 m, sveukupno cca 1926 m2. Ulaz u zgradu škole je sa sjeverne strane. Iz škole se izlazi na školske

dvorane na istočnu stranu.

Kao energent za grijanje i kuhanje koristi se prirodni plin. Objekt je priključen na gradsku plinsku mrežu lokalnog

distributera plina.

Sustav grijanja oba objekta izveden je centralnim grijanjem pomoću radijatora iz plinske kotlovnice snage 631,2

kW.

U plinskoj kotlovnici su instalirana dva toplovodna plinska kotla s pripadajućim plamenicima:

Kotao 1 i 2: tip kao: RIELLO RTQ300 KAP, max. snaga: 315,6 kW. Kotlovi su standardne izvedbe. Unutar

kotlovnice pored navedenih kotlovskih jedinica, smješteni su razdjelnik i sabirnik tople vode (tri kruga grijanja:

dvije grane radijatorskog grijanja škole i grijanje dvorane), sustavi optočnih crpki te zidani samostojeći dimnjak.

Ugrađena instalacija centralnog grijanja omogućuje temperature prostora od 20°C kod vanjske projektne

temperature od – 15,7°C. Radijatori su gusnati, čelični pločasti i lijevani aluminijski, ovisno o objektu, i

opremljeni su običnim radijatorskim ventilima na polaznom vodu i prigušnicama na povratnom. Cijevni razvod

do radijatora izveden je u podu objekta.

Objekt se ventilira prirodnom cirkulacijom zraka kroz otvorena vrata i prozore dok je u kuhinji izvedena prisilna

ventilacija iznad termo bloka.

Hlađenje je izvedeno u nekoliko prostorija (uredi) pojedinačnim klima uređajima.











2.3.2 PLANIRANI ZAHVAT

Planiranim zahvatom poboljšanja energetske učinkovitosti potrebe predmetne građevine za toplinskom

energijom biti će znatno smanjene.

U cilju uštede energije i smanjenja emisije CO2, investitor se odlučio na ugradnju novog sustava grijanja koji

mora biti dimenzioniran u skladu s novim stanjem toplinske ovojnice zgrade. Planirani zahvat na toplinskoj

ovojnici prikazan je u arhitektonskom projektu – TD: 1406/15 (MAPA 1).

Kako bi poboljšali energetsku sliku i ostvarili uštede u primarnom energentu, predviđena je ugradnja

kondenzacijskog uređaja snage dovoljne za pokrivanje cjelokupnog toplinskog konzuma nakon rekonstrukcije

ovojnice. Ugradit će se jedan novi plinski kondenzacijski kotao koji će raditi u kaskadi sa jednim starim kotlom

(koji je u boljem stanju) jer se planira u prvoj fazi rekonstruirati kotlovnicu, a tek kasnije rekonstruirati ovojnicu.

Ukupna snaga instaliranih ogrjevnih tijela je 496,14 kW prema podacima iz energetskog pregleda (br. certifikata

P-109/2011-106-NSZ2) u novom stanju za režim 80/60 °C kapacitet kotlova prelazi 500 kW pa samim tim i

zadovoljava. Kondenzacijski uređaj troši manje energije nego uobičajeni uređaji (dodatno se iskorištava topline

dimnih plinova). Široko modulacijsko područje omogućava minimalnu potrošnju i nižu emisiju štetnih tvari.

Upravljanje radom predmetnog uređaja biti će riješeno automatskom regulacijom ovisnom o vanjskoj

temperaturi.

Također, previđa se zamjena sve ostale opreme kotlovnice: ugradnja visoko učinkovitih cirkulacijskih crpki,

ventila za hidrauličko balansiranje krugova grijanja, kalorimetara za praćenje potrošnje ogrijevnog medija,

ugradnja sustava automatske regulacije vođene vanjskim uvjetima.

Na sve radijatore predviđa se ugradnja termostatskih ventila. Predviđa se ugradnja termostatskih ventila u

antivandal konstrukciji koji sprečavaju neovlašteno namještanje temperature i otporni su na sile do 1000 N.

Prilikom ugradnje ventila predviđena je i zamjena prigušnica. Pri ugradnji ventila potrebno je rekonstruirati

cijevni razvod u blizini ugradnje. U sklopu mjere predviđa se, ukoliko je moguće, i prema potrebi, skidanje

radijatora s ovjesa i ispiranje, te bojanje radijatora i cijevne mreže.

Predmetni sustav pripreme tople sanitarne vode (PTV) trebalo bi rekonstruirati ugradnjom solarnog sustava za

pripremu potrošne tople vode. Termičke solarne instalacije grijanja tvore optimalno sustavno rješenje za

zagrijavanje sanitarne vode. Novo kolektorsko polje izvesti će se iz solarnih pločastih kolektora za zagrijavanje

potrošne tople vode koji će biti orijentirani na južnu stranu.











2.3.3 NOVOPROJEKTIRANA OPREMA

OPĆENITO

Za predmetni objekt je proveden proračun toplinskih gubitaka prema EN 12831 (2003.), u skladu s novim,

značajno poboljšanim, stanjem toplinske ovojnice zgrade.

Koeficijenti prolaza topline za građevinske slojeve predmetne građevine definirani su u arhitektonsko -

građevinskoj projektnoj dokumentaciji.

Vanjski projektni uvjeti: -zima

- - I klimatska zona: vanjska projektna temperatura: -15,7oC

- - područje: vjetrovito

Proračunske temperature pojedinih prostorija odabrane su u ovisnosti od namjene prostorije, a prema

postojećim propisima.

Unutarnje temperature predviđene su kako slijedi:

Tretirani prostori: zimi (°C) ljeti (°C)

Dvorana 18 /

Učionice i uredi 22 /

Garderobe 24 /

Hodnici i sanitarni čvorovi 18 /

PLINSKA KOTLOVNICA

U novoprojektiranoj plinskoj kotlovnici projektiran je sustav od jednog plinskog kondenzacijskog kotla 246kW

te postojećeg toplovodnog kotla cca. 315 kW koji se zadržava do završetka obnove ovojnice zgrade, a kasnije

će služiti kao rezerva, a zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije.

Kotlovnica je smještena u prizemlju građevine visoke 3 m. Kotlovnica je površine 31 m2, i visine preko 4m, te

ima dva vanjska zida. Kotlovnica ima jedna vrata prema vanjskom protoru, a jedna prema objektu a vrata

kotlovnice otvaraju se prema van. Jedna vrata su ostakljena, tj imaju i funkciju prozora. Slobodna površina

prozora iznosi više od 1/8 poda potlovnice, i više od 30% te površine se može otvarati.

Novi kotao dolazi opremljen i spreman za priključivanje na sustav, komplet sa svim potrebnim elementima za

potpunu funkcionalnost i montažu:

- pribor za daljinsko upravljanje

- cijevni pribor

- slijepa prirubnica

- pribor za injekcijske crpke, priključna pumpna grupa

- hidraulički cjevovod











- sigurnosni kit

- sigurnosni ventil

- plinski ventil sa protupožarnom zaštitom

- ispust kondenzata.

Instalacija grijanja je podijeljena na cjeline: kotao - razdjelnik tople vode.

Kotao radi s kliznom regulacijom polazne temperature vode prema vanjskom osjetniku i zadanoj logici na

regulacijskim uređajima.

Automatika upravlja radom sustava grijanja prema vanjskoj temperaturi.

S razdjelnika i sabirnika tople vode idu tri kruga grijanja: 2 za radijatorsko grijanje i jedan za grijanje dvorane.

Cirkulacijske crpke za krugove grijanja su frekventno regulirane, u energetskoj klasi A. Cirkulacijske crpke

radijatorskog grijanja su u duplex izvedbi, zbog dodatne sigurnosti rada sustava. Odabrane cirkulacijske crpke

krugova grijanja imaju Autoadapt podešavanje, tj. one će automatski analizirati sustav grijanja, naći optimalne

postavke i nastaviti s prilagođavanjem svog rada promjenama u zahtjevima. Rezultat je optimalna udobnost uz

minimalnu potrošnju energije. Pored toga, iznimno su prilagodljive i pouzdane te imaju nisku razine buke, dugi

životni vijek i nije potrebno njihovo održavanje. One su opremljene IC komunikacijom i preko modula za

proširenje mogu ponuditi vanjsko upravljanje i nadzor.

Na povratne vodove krugova grijanja treba ugraditi ventile za hidrauličko balansiranje kojima se namješta

potreban protok ogrijevne vode kroz pojedini krug grijanja.Također se na grane ugrađuju kalorimetri za pregled

potrošnje. Ovlaštena osoba za balansiranje izdaje izvješće o izvršenom balansiranju.

Za kompenziranje toplinske dilatacije vode, predviđa se ugradnja ekspanzijske posude za sam kotao dok je za

sam sustav predviđena demontaža otvorene ekspanzione posude i ugradnja sustava sa automatskim održanjem

tlaka.

Radi nadopunjavanja vode, a u svrhu sprečavanja nastanka kamenca, u kotlovnici se ugrađuje automatski ionski

omekšivač vode. Isti se spaja na vodovodnu instalaciju u kotlovnici.

Na najvišim mjestima pojedine cijevne instalacije postavljaju se odzračni lonci i automatski odzračni lončići.

Odzračne cijevi vode se u slivnik koji ima spoj na kanalizaciju.

Razvod ogrijevnog medija u kotlovnici izveden je iz čeličnih cijevi i toplinski je izoliran radi sprečavanja gubitaka

topline, te ovješen i učvršćen na konzole i obujmice. Čelični cjevovod je antikorozivno premazan u dva sloja

temeljnom bojom. Sustav grijanja predviđen je kao dvocijevni iz razloga ekonomičnosti.

Na svim cijevima treba nalijepiti naljepnice u obliku strelice koje označavaju smjer strujanja medija i to crvene

na polazu, a plave na povratu medija, te naljepnice s opisima grana i medija koji struji kroz cijevi.

Na vratima kotlovnice ispisani su natpisi upozorenja, dok se u kotlovnici postavlja nova ostakljena shema

spajanja kotlovnice. Također, u kotlovnici je potrebno postaviti uputstva za rad koja sadrže opis instalacije i

sigurnosnih uređaja, način rukovanja električnom instalacijom te postupke kod pojave smetnji, puštanja u

pogon, te postupke u slučaju opasnosti.











Kotlovnica je izvedena kao vodonepropusna i prirodno ventilirana, prirodno i umjetno je osvijetljena.

Predviđen je sustav detekcije plina.

Kotlovnica je opskrbljena mobilnom opremom za gašenje požara koju čine dva S-6 aparata i jedan CO2–5 aparat,

radi protupožarne zaštite.

U kotlovnici se još nalazi umivaonik sa slavinom i priključkom za gumenu cijev i podni sifon.

Nakon izvedenih radova potrebno je izvršiti sve hladne tlačne i tople probe. Treba dobiti i pozitivan atest

dimnjaka od ovlaštene dimnjačarske službe, te je potrebno izvršiti mjerenja sredstava zaštite na radu kao i

ventilacije kotlovnice i emisiju dimnih plinova (ali nakon nekog vremena rada novog kotla kako bi se spalili svi

novi materijali u ložištu koji mogu davati krivu sliku o kvaliteti dimnih plinova).

Korisnik pogona mora voditi posebnu brigu o redovitim kontrolama rada i sezonskom servisiranju opreme i

uređaja te da poslove obavlja serviser koji je ovlašten od proizvođača opreme

Dimovodna instalacija. Odvod produkata izgaranja iz kotlova je preko postojećeg dimnjaka koji se sanira sa

sustavom SCHIEDEL PRIMA PLUS promjera 230mm i dimovodne cijevi. Dobava zraka za izgaranje vrši se preko

dozrače rešetke. Dimovod se vodi unutar postojećeg okna do krova građevine. Dimnjak je na svom donjem

dijelu opremljen otvorom za čišćenje. Dimovodna cijev se u dimovodnom oknu pričvršćuje standardnim

ovjesom i odstojnicima. Sustav odvoda produkata izgaranja zadovoljava tehničke uvjete zadane od strane

proizvođača.

Odvod kondenzata. Odvod kondenzata iz plinskog kondenzacijskog uređaja i dimovodnog kanala je kroz sifon

ugrađen na plinski uređaj. Odvod kondenzata sa plinskog uređaja spaja se na kanalizacijsku mrežu preko stalno

potopljenog sifona.

Ventilacija kotlovnice. Kotlovnica se ventilira prirodnim putem, a zrak za ventilaciju dovodi se preko dvije

dozračne rešetke ugrađene u donji dio vrata na visini 30 cm od poda. Iz prostora kotlovnice zrak izlazi preko

jedne odzračne rešetke pod stropom.

PLINSKA INSTALACIJA

Predmetna građevina spojena je postojećim kućnim priključkom, koji se zadržava, na distributivnu mrežu

prirodnog plina lokalnog distributera plina. Postojeći plinomjer se u potpunosti zadržava. Zbog potreba

novoprojektirane plinske kotlovnice potrebna je manja preinaka postojećeg mjerenog dijela plinske instalacije

kotlovnice, tj. potrebno je prilagoditi postojeću plinsku instalaciju spoju na novi kotao.

Tehnički podaci:

Plinska trošila Novi plinski kotao (246kW) zamjenjuje stari od 346kW te se potrošnja ne povećava

- kom 1

Antikorozivna zaštita nadžbukno postavljenog cjevovoda vršit će se nanošenjem dva sloja temeljne boje na

prethodno očišćenoj i odmašćenoj površini i dva završna sloja lakom žute boje. Površinu očistiti od hrđe do

metalnog sjaja.











Ispred aparata u građevini ostavlja se T komad s čepom R1/2 za ispitivanje instalacije.

Cjelokupna mreža nakon montaže ispituje se na nepropusnost (bez trošila), a tek nakon toga liči temeljnom

bojom i lakom.

Izvedbu cjelokupne instalacije treba vršiti prema važećim smjernicama lokalnog distributera plina.

VODOVOD I ODVODNJA

U prostoru plinske kotlovnice potrebno je ugraditi vindabonu sa sifonom u kojeg je potrebno spojiti odvode

kondenzata sa dimovoda i sabirne cijevi. Također potrebno je ugraditi zidni hidrant.

SUSTAV RADIJATORA

U cilju poboljšanja energetske učinkovitosti postojećeg sustava radijatorskog grijanja na sve radijatore predviđa

se ugradnja termostatskih ventila te ugradnja automatskih balans ventila na krugove grijanja.

Predviđa se ugradnja termostatskih ventila u antivandal konstrukciji koji sprečavaju neovlašteno namještanje

temperature i otporni su na sile do 1000 N. Pri ugradnji ventila potrebno je rekonstruirati cijevni razvod u blizini

ugradnje. U sklopu mjere predviđa se, ukoliko je moguće, i prema potrebi, skidanje radijatora s ovjesa i ispiranje,

te bojanje radijatora i cijevne mreže.

Cijevni razvod radijatorskog grijanja izveden je u podu i vidljivo. Rekonstrukcija cijevne mreže grijanja po

objektu nije predmet ovog projekta. U cilju daljnjeg poboljšanja energetske učinkovitosti sustava grijanja

preporuča se zamjena dotrajalih cijevi radijatorskog grijanja po objektu novim cijevima s toplinskom izolacijom.

OSTALO

Prije početka radova potrebno je izvršiti usklađenje s izvoditeljem elektro radova. Da se definiraju točne pozicije

svih elemenata u polju a koje su vezane uz strojarsku opremu.

Obavezno je pri tome dostaviti sheme spajanja, ožičenja, shema spajanja regulatora i slično. Također potrebno

je usuglasiti način spajanja elektro instalacije u kotlovnici sa serviserom koji će puštati u pogon automatiku.

Nakon izvedenih radova potrebno je izvršiti sve hladne tlačne i tople probe. Nakon istih izrađuju se izvješća o

izvršenim ispitivanjima.

Sva se toplovodna instalacija tlači tlakom vode od 4 bara u trajanju od 24 sata.

Ispitivanje i izdavanje atesta za dimnjak vrši ovlaštena dimnjačarska služba.

Svu opremu pušta u pogon ovlašteni serviser koji pri tome mora dati potrebnu atestnu dokumentaciju, ovjeriti

garantne listove te dati pisana izvješća o puštanju u pogon.

Izvoditelj radova mora predati investitoru sve upute za upravljanje na hrvatskom jeziku, kao i upute u slučaju

kvara.

Osim toga, potrebno je obučiti za upravljanje radom uređaja i automatike, osobu određenu od strane

investitora i to tome izraditi pisano izvješće koje će ta osoba i potpisati.











Korisnik pogona mora voditi posebnu brigu o redovitim kontrolama rada i sezonskom čišćenju i servisiranju.

Svi ugrađeni uređaji i oprema ispitana je i sadrži ateste i certifikate kvalitete kojima se dokazuje da su sukladni

važećim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu.

Da bi se tijekom građenja osigurala kvaliteta svih radova, kako građevinskih tako i strojarskih, potrebno je da

sve aktivnosti prati i kontrolira nadzorni inženjer, tako da ih konstatira u građevnom dnevniku. Pri tome je

potrebno da se svi sudionici u građenju pridržavaju projektne dokumentacije i to od propisa i standarda do

uputstva za montažu, izvedbu, puštanje u rad i održavanje.

SOLARNA INSTALACIJA

Na svakom od katova nalazi se po jedan el. bojler od 80 litara koji se koristi za proizvodnju tople vode u

sanitarijama koje se nalaze u prizemlju, prvom i drugom katu. Umjesto ta tri spremnika koje je potrebno

demontirati ugrađuje se centralni sustav pripreme PTV-a za sve sanitarije. Predviđena je ugradnja spremnika

volumena 300 litara sa el. grijačem snage 2 kW. Na krovu objekta postavljaju se dva solarna kolektora usmjerena

prema jugu koji se spajaju na spremnik. Spremnik sa svom potrebnom armaturom, ekspanzionim posudama,

solarnom pumpnom grupom postavlja se u prostoriji uz sanitarije u koju učenici nemaju direktan pristup. Točnu

poziciju utvrditi na licu mjesta. Svu instalaciju tople vode u sanitarijama potrebno je voditi podžbukno do

pozicija el. bojlera gdje se vrši prespoj na postojeću instalaciju tople vode.

Projektant:












3. PRORAČUN

3.1 PRORAČUN TOPLINSKIH GUBITAKA

Koeficijenti prolaza topline za građevinske slojeve predmetne građevine definirani su u arhitektonsko -

građevinskoj projektnoj dokumentaciji. Ukoliko dođe do izmjene istih odabir opreme ne vrijedi.

Proračun ukupnih gubitaka topline napravljen je na računalu prema postupku normiranom u EN 12831

pomoću testiranog programa, a zasniva se na sljedećim izrazima:

LTn QQQ

)t(tFkQ aiT

)t(tcρVQ aiL

(W)Qn ukupna potrebna toplina koju treba konstantno unositi u prostoriju radi

održavanja temperature t i )(WQT transmisijski gubitak topline

)(WQL potrebna toplina radi infiltracije vanjskog zraka

)KmWk( 2 koeficijent prolaza topline

)F(m2 površina kroz koju se gubi toplina

C)(ti temperatura zraka u prostoriji

C)(ta proračunska temp. zraka okoline

)hmV( 3 količina infiltriranog zraka

)mkgρ( 3 gustoća zraka

)kgKJc( specifična toplina zraka

Izračun transmisijskih gubitaka izvršen je prema HRN EN 12831 programskim paketom INTEGRA na PC računalu i

nalazi se u arhivi projektanta strojarskih instalacija.

REKAPITULACIJA TOPLINSKIH GUBITAKA:











K2P Prostorija A

(m²)tu

(°C)Qn

(W)PhiT(W)

PhiV(W)

P1 01 31 22 1891 1230 661

P2 02 47 22 2586 1584 1002

P3 03 49 18 2383 1448 935

P4 04 9 22 3373 3181 192

P5 05 136 22 5883 2984 2899

P6 06 44 22 5395 4451 944

P7 07 182 22 20679 16799 3880

P8 08 17 22 984 622 362

P9 09 72 22 6314 4779 1535

P10 10 17 22 1002 640 362

P11 11 17 22 1002 640 362

P12 12 90 22 4861 2942 1919

P13 13 21 22 704 256 448

P14 14 240 18 5983 1405 4578

P15 15 42 22 4715 3755 960

P16 16 70 18 1844 529 1315

P17 17 54 22 3046 1912 1134

P18 18 15 22 638 323 315

P19 19 400 18 22035 5851 16184

P20 20 13 22 593 320 273

P21 21 16 22 1311 965 346

P22 22 28 22 3054 2466 588

P23 23 68 24 1828 325 1503

Ukupno: Prizemlje

102104 59407 42697

Prizemlje

K3P Prostorija A

(m²)tu

(°C)Qn

(W)PhiT(W)

PhiV(W)

P1 01 15 22 1019 699 320

P2 02 15 22 829 509 320

P3 03 153 22 3771 509 3262

P4 04 47 22 1754 752 1002

P5 05 15 22 1315 995 320

P6 06 62 18 1912 729 1183

P7 07 47 22 2995 1993 1002

P8 08 74 22 3925 2347 1578

P9 09 61 22 3089 1789 1300

P10 10 61 22 2842 1542 1300

P11 11 61 22 3293 1993 1300

P12 12 61 22 2842 1542 1300

P13 13 61 22 2842 1542 1300

P14 14 61 20 2693 1461 1232

P15 15 61 22 3089 1789 1300

P16 16 317 18 6919 873 6046

P17 17 105 18 3084 1445 1639

P18 18 55 22 2896 1937 959

P20 20 118 18 4956 3114 1842

Ukupno: Prvi kat 56065 27560 28505

Prvi kat











K5P Prostorija A

(m²)tu

(°C)Qn

(W)PhiT(W)

PhiV(W)

P1 01 15 22 1272 952 320

P2 02 15 22 931 611 320

P3 03 15 22 931 611 320

P4 04 47 22 2865 1863 1002

P5 05 15 22 1418 1098 320

P6 06 62 18 2291 1108 1183

P7 07 47 22 3317 2315 1002

P8 08 74 22 4431 2853 1578

P9 09 61 22 3506 2206 1300

P10 10 61 22 3259 1959 1300

P11 11 61 22 3710 2410 1300

P12 12 61 22 3259 1959 1300

P13 13 61 22 3259 1959 1300

P14 14 61 22 3259 1959 1300

P15 15 61 22 3506 2206 1300

P16 16 317 18 8859 2813 6046

Ukupno: Drugi kat

50073 28882 21191

Ukupno: 208242 115849 92393

Drugi kat











3.2 PRORAČUN PLINSKE INSTALACIJE

PRORAČUN UNUTARNJE PLINSKE INSTALACIJE

Proračun plinske instalacije nije rađen jer se na mjesto postojećeg kotla ugrađuje novi kotao snage učina na

80/60 ˚C: 225 kW, a na 50/30 ˚C: 246 kW tako da i postojeća plinska instalacija kao i brojilo zadovoljavaju.

3.3 PRORAČUN DIMNJAKA









































3.4 PRORAČUN PRIRODNE VENTILACIJE KOTLOVNICE

MINIMALNA EFEKTIVNA POVRŠINA DOVODNOG OTVORA ZA VENTILACIJU I DOVOD ZRAKA ZA IZGARANJE

maximalni omjer stranica

dozračni otvor - minimalno 30 cm od tla

AD 3480 cm2 348000 mm2 0,348 m2

Φ 600 kW

ODABIR ŽALUZINE

A žal. 556800 mm2

n 1 komada

A1 žal. 556800 mm2

B 585 mm

B 585 mm

H 951,79 mm H 819 mm

ODABRANO:

B 585 mm OMJER: 1 : 1,5

H 400 mm OMJER 0,683 < 1,5 visina veća

Broj komada 3 kom

% 60 %

Aef. ukupno 0,39 m2

AD 0,39 m2 > 0,348 m2

Odabrane tri fiksne žaluzine kao tip FŽ 585x400 klimaoprema; Aef=0,13 m2 što znači da sve tri daju površinu od 0,39 m2 što je više od traženih 0,35 m2 MINIMALNA EFEKTIVNA POVRŠINA ODZRAČNOG OTVORA

maximalni omjer stranica

dozračni otvor - minimalno 30 cm od tla

A0 1160 cm2 116000 mm2 0,116 m2

AD 3480 cm2

ODABIR ŽALUZINE

A žal. 116000 mm2

n 1 komada

Aef. 1 žal. 116000 mm2

B 385 mm

B 385 mm

H 301,30 mm H 220 mm

ODABRANO:

B 585 mm OMJER: 2 : 1











H 450 mm OMJER 1,3000 < 2

visina manja

A1 žal. 1,30000 mm2

% 60 %

Aef. 1 žal. 0,15795 m2

A0 0,15795 cm2 > 0,116 m2

IZLAZNA BRZINA ZRAKA U ODZRAČNOM OTVORU

w0 0,302162 m/s izlazna brzina zraka u odzračnom otvoru

H 3 m visinska razliza dozračnog i odzračnog otvora

Δθ 3 K temp. razlika za nepovoljnije (ljetne uvjete)

TD 298 K temp. na dozračnom otvoru

A0 0,3546 m2 površina odzračnog otvora

AD 0,15795 m2 površina dozračnog otovra

BROJ IZMJENA ZRAKA

i 5,0753613

w0 0,3021616

A0 0,3546

Vk 95

Ventilacija kotlovnice zadovoljava











3.5 PRORAČUN UŠTEDA

MJERE POBOLJŠANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI SUSTAVA GRIJANJA

Zamjena standardnih plinskih kotlova kondenzacijskim

U predmetnom objektu smještena je postojeća plinska toplovodna kotlovnica s dva kotla i toplinskom stanicom.

Kotlovnica je priključena na gradsku plinsku mrežu lokalnog distributera plina. Za rad kotlovnice koristi se

isključivo plin.

Postojeći kapacitet kotlovnice je 630 kW, a instalirana su 2 kotla. Kotlovnica je u skladu s praksom iz vremena

njene gradnje značajno predimenzionirana. U objektu se nalazi 142 radijatora i 15 konvektora ukupne

instalirane snage ispod 500 kW. Planiranim zahvatom poboljšanja energetske učinkovitosti potrebe predmetne

građevine za toplinskom energijom biti će znatno smanjene.

Kondenzacijski kotlovi omogućavaju značajno povećanje iskoristivosti topline sadržane u gorivu u odnosu na

standardne izvedbe kotlova pošto rade s izrazito niskom temperaturom izlaznih plinova koja je oko 3 do 10°C

viša od temperature povratne vode u kotlu i ovisno o tome, kondenzira se manji ili veći dio vodene pare

sadržane u izlaznim dimnim plinovima. Toplina kondenzacije vode iz dimnih plinova prenosi se kotlovskoj vodi

i tako ne izlazi kroz dimnjak.

Učinkovitost projektiranih kondenzacijskih kotlova prema Europskoj Direktivi EEC 92/42 iznosi:

Učinkovitost pri nazivnim izlazu (80/60°C) (Hi) 98,2 % Učinkovitost pri nazivnim izlazu (50/30°C) (Hi) 107,7 % Učinkovitost pri smanjenom teretu 30% (80/60°C) (Hi) 98,7 % Učinkovitost pri smanjenom teretu 30% (50/30°C) (Hi) 108,7 %

Projektom rekonstrukcije plinske kotlovnice predviđa se prelazak na kondenzacijski kotao. Predviđena je

instalacija sa jednim kondenzacijskim kotlom ukupnog toplinskog učina 246 kW ložen prirodnim plinom. U prvoj

fazi predviđen je rad novog kondenzacijskog kotla sa jednim postojećim kotlom jer se prvo rekonstruira

kotlovnica, a kasnije ovojnica. Grijanje objekata je niskotemperaturnim toplovodnim sustavom uz kliznu

regulaciju polazne temperature prema vanjskoj temperaturi zraka. Radom kotla upravlja kotlovska automatika.

S obzirom na rekonstrukciju toplinske ovojnice i time znatno smanjen toplinski konzum ob jekta, postojeći

radijatori koji su do sada radili u temperaturnom režimu 80/60°C postaju predimenzionirani te će zadovoljavati

i pri novim niskotemperaturnim režimima.

Kod korištenja prirodnog plina granicu za korištenje topline sadržane u dimnim plinovima predstavlja

temperatura 57°C i ako je temperatura povratnog voda niža od 57°C moguće je iskorištenje topline

kondenzacije. To znači da je u sustavima niskotemperaturnog grijanja uvijek moguće koristiti toplinu dimnih

plinova.

Kotlovska regulacija, balansiranje sustava

Odabrana kotlovska regulacija upravlja radom kotlova prema vanjskoj temperaturi. Sustav zahtijeva vanjski

temperaturni osjetnik i cijevni osjetnik temperature. Odnos između vanjske temperature i polazne temperature

je zadan karakteristikom regulatora i mora odgovarati karakteristici sustava, a što se ostvaruje namještanjem

nagiba na regulatoru. Što je niža vanjska temperatura, to mora biti viša polazna temperatura da bi se postigla











željena sobna temperatura. Koja je polazna temperatura potrebna pri kojoj vanjskoj temperaturi ovisi o

prijelazu topline (tip ogrijevnog tijela), toplinskoj izolaciji ovojnice objekta, te lokaciji objekta (utjecaj sunčevog

zračenja i vjetra), a definirana je početnom vrijednošću i nagibom krivulje grijanja.

Pravilna distribucija ogrjevnog medija je od velikog značaja za energetsku učinkovitost. Fluid ide tamo gdje su

otpori manji, pa ako mreža nije balansirana, kroz neke će ogranke (uglavnom one bliže kotlovnici, odnosno

pumpi) protok biti povećan, a kroz neke nedostatan. Time će u dijelovima cjevovoda s povećanim protokom

ohlađivanje vode na ogrjevnim tijelima biti manje, a nadtemperatura prema prostoriji veća. Bez regulacijskog

sustava to rezultira pregrijavanjem prostorija. Pravilna distribucija se postiže ugradnjom ventila za balansiranje

protoka na ogranke cjevovoda i ugradnjom radijatorskih prigušnica na radijatore.

Radijatori – ugradnja radijatorskih termostatskih ventila

U predmetnom objektu radijatori su izvedeni bez radijatorskih prigušnica za regulaciju protoka na povratnom

vodu tople vode, te bez termostatskih ventila na polaznom vodu. Ovakva izvedba ima značajne posljedice na

potrošnju energije, s obzirom da korisnici često „reguliraju“ pregrijavanje otvaranjem prozora.

Termostatski radijatorski ventili se koriste za individualnu regulaciju temperature u prostorijama. Za svoj rad

ne zahtijevaju pomoćnu energiju, već se njihovo djelovanje zasniva na rastezanju, odnosno ekspandiranju

termostatskog punjenja uslijed promjena temperature. Punjenje može biti tekućinom ili plinom. Ušteda se

ostvaruje na način da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji.

Priručnik za energetsko certificiranje zgrada, dio 2: 2Procjena je da bi se ugradnjom termostatskih ventila i

prigušnica na radijatore uštedjelo oko 15% sadašnje potrošnje energije za grijanje zgrada. Već samo smanjenje

prosječne temperature za 1°C, rezultira uštedom od oko 8% prema rezultatima računalnog programa kojim su

provedeni proračuni potrošnje energije za grijanje građevina.

Predviđena je obnova mreže radijatora ugradnjom termostatskih ventila i prigušnica za balansiranje mreže pri

kojoj je potrebno provesti sljedeće: pražnjenje ukupne cijevne mreže u objektu, demontažu svih radijatora

otpajanjem holendera, rezanje dijela cjevovoda uz radijator, dobavu i ugradnju ventila 1/2” s termostatskom

glavom uz svaki radijator, dobavu i ugradnju prigušnica 1/2” uz svaki radijator, dobavu cca. 0,5 m cijevi 1/2”,

prilagodbu postojećem cjevovodu i i ugradnju zavarivanjem na postojeći cjevovod, ponovno punjenje i tlačnu

probu ukupne cijevne mreže u objektu te funkcionalnu probu i balansiranje.

Ostvarene uštede novoprojektiranog sustava grijanja u odnosu na postojeće stanje prikazane su u

međuovisnosti s planiranim zahvatom poboljšanja toplinske ovojnice i detaljno su prikazane u Građevinskom

projektu: Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite s proračunom ušteda – TD: EN-047/15-EA

(MAPA 2).

STARO STANJE

Na osnovu izračunate potrebe za grijanje (Qhnd=500.131,00 kWh) napravljena je analiza sustava grijanja. Sve proračunske

veličine, kao i pojedini faktori uzeti su iz HRN EN 15316:2007, a prema Algoritmu za određivanje energijskih zahtjeva i

učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne vode).











NOVO STANJE

Za izračun potrebne ukupne energije za grijanje korišten je isti model koji je korišten za izračun postojećeg sustava grijanja

ali su implementirane sljedeće mjere:

- Nove potrebe za grijanjem (novi Qhnd=198.951,00 kWh)

- Zamjena dva postojeća kotla sa novim kondenzacijskim snage 246 kW

- Zamjena postojećih trobrzinskih pumpi novim elektronskim pumpama

- Hidrauličko balansiranje mreže

- Ugradnja termostatskih ventila na radijatore

- Izolacija cjevovoda u kotlovnici

Postotna ušteda nakon implementacije mjera:

SOLARNA INSTALACIJA – Uštede ugradnjom solarne instalacije za pripremu PTV-a za sanitarije u prizemlju, prvom i drugom

katu

Projektant:


E H,del 731.858,5 Ukupno kWh

E H,del,th 727.862,2 Zemni plin kWh

E H,del,el 3.996,3 Električna energija kWh

E H,del 232.123,8 Ukupno kWh

E H,del,th 231.284,1 Zemni plin kWh

E H,del,el 839,7 Električna energija kWh

Toplinska energija

Potrošnja toplinske energije (staro stanje) 727862,2 kWh

Potrošnja toplinske energije (novo stanje) 231284,1 kWh

Ušteda 68,22% %

Električna energija

Potrošnja električne energije (staro stanje) 3996,3 kWh

Potrošnja električne energije (novo stanje) 839,7 kWh

Ušteda 78,99% %

Potrošnja el. energije u sanitarijama prema energetskom pregledu - topla voda 22 kWh/dan

Potrošnja el. energije u sanitarijama prema energetskom pregledu - topla voda 396 kWh/mjesečno (prosjek)

Godišnja potrošnja el. energije prije ugradnje solara

Potrošnja el. energije u sanitarijama prema energetskom pregledu - topla voda 4752 kWh/godišnje

Godišnja potrošnja el. energije nakon ugradnje solara

Pokrivanje sa solarnom instalacijom (Ušteda na el. energiji) 2.097 kWh/godišnje

Potrošnja tople vode u sanitarijama prema energetskom pregledu - el. energija 2.655 kWh/godišnje











4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Ovim programom navode se mjere, koje sudionici u građenju predmetnog objekta trebaju provoditi, kako

bi se osigurala kvaliteta pojedinih faza radova i objekta kao cjeline. Program se odnosi na radnje koje slijede

nakon završetka glavnog projekta i dobivanja građevinske dozvole, te pisane i crtane dokumente obvezne

u fazi pripreme građenja.

- Strojarske instalacije izvode se na temelju projekta čiji je prilog ovaj program kontrole i osiguranja

kvalitete

- Sastavni dio projekta su: - svi priloženi nacrti

- kompletni proračuni

- tehnički opis

- Za sve promjene i odstupanja od ovog projekta mora se pribaviti pismena suglasnost nadzornog inženjera,

odnosno projektanta.

- Izvođač je dužan prije izvođenja proučiti projekt te provjeriti postojeće stanje. Za sva eventualna

odstupanja potrebno je konzultirati projektanta ili nadzornog inženjera.

- Materijal i oprema ugrađeni u instalaciju moraju biti solidne kvalitete i posjedovati ateste o ispitivanju.

- Pored materijala i sam rad mora biti kvalitetno izveden, a sve što bi se u toku rada i kasnije pokazalo

nekvalitetno izvođač je dužan o svom trošku otkloniti.

- Sva oprema, mjerni instrumenti, a naročito sigurnosni uređaji moraju besprijekorno funkcionirati i u

djelovanju biti sigurni.

- Funkcionalnu probu instalacije grijanja, ispitivanje i regulacija vrši se u periodu od 8 sati i trajanju od

jednog do više dana ovisno o složenosti i veličini instalacije te traženju investitora. Ispitivanjem treba

zapisnički ustanoviti:

- radi li instalacija bez šumova i udaraca

- rade li regulacioni sklopovi prema traženim projektnim parametrima

- pokazuju li svi kontrolni instrumenti ispravne podatke

- postoje li natpisne pločice na svim osnovnim elementima postrojenja kojima poslužitelj mora

rukovati

- postoje li upute za opsluživanje postrojenjem

- Garantni rok za ispravnost uređaja i postrojenja teče od dana tehničkog prijema, odnosno predaje

instalacije investitoru na korištenje. Garantni rok na kvalitetu izvršenog posla daje izvođač na rok od dvije

godine, odnosno prema odredbi ugovora, a garantni rok na opremu daje proizvođač prema svojim

uvjetima.

- Instalacije smije izvoditi samo ovlašteni izvođač. U protivnom svu nastalu štetu snosi onaj tko je angažirao

nestručnog izvođača.

- Tehnička primopredaja instalacija nakon završetka svih radova vrši se u prisustvu nadzornog inženjera i

predstavnika investitora. Ukoliko se prilikom predaje instalacije vrši i tehnički pregled u svrhu dobijanja

uporabne dozvole, prisutni su i predstavnici tijela nadležnog za izdavanje uporabne dozvole.











MJERENJA I KONTROLNI PREGLEDI

Najmanje jedanput godišnje treba izvršiti kontrolu i funkcionalno ispitivanje svih uređaja. Kontrola uređaja

i opreme, kao što su filteri, mjerni uređaji i slično vrši se više puta u godini prema pot rebi i tehničkim

uvjetima.

Sve uređaje i opremu koja ima posebnu namjenu i posebne tehničke zahtjeve treba kontrolirati i servisirati

prema posebnim tehničkim uputama koje su date uz navedene uređaje.

Preventivno održavanje, kontrolu i servis mogu vršiti samo osobe koje su za to tehnički osposobljene i

ovlaštene od strane odgovorne osobe.

ATESTI, MJERENJA I ISPITIVANJA KOJE JE POTREBNO PRILOŽITI UZ ZAHTJEV ZA TEHNIČKI PREGLED

- Atest ugrađene opreme i materijala

- Atest plinskih uređaja kao oruđa za rad na siguran način

- Atest dimovodnog sustava

- Električarske ateste na dodirni napon i otpor uzemljenja

- Atest o nepropusnosti plinske instalacije

- Zapisnik o tlačnoj probi

PRIPREME ZA ISPITIVANJA

Prije ispitivanja treba izvršiti slijedeće pripreme:

- Izvršiti detaljan pregled i čišćenje ugrađene opreme po završetku radova

- Osigurati pristup i osvijetljenost svih dijelova opreme koja se ispituje

- Učvrstiti sve elemente

- Izvršiti ispiranje cijelog sustava grijanja na svim za to predviđenim mjestima (filteri, posude za odmuljivanje i

sl.)

- Ispiranje se vrši uz rad cirkulacijskih pumpi

- Po završetku ispiranja se utvrđuje čistoća i mekoća vode nakon čega se pristupa punjenju sistema u

prisutnosti nadzornog inžinjera i voditelja gradilišta

ISPITIVANJE NEPROPUSNOSTI

Prilikom ispitivanja nepropusnosti treba zadovoljiti slijedeće:

- Ispitivanja se vrše prije postavljanja izolacije ili slojeva poda ili drugih građevinskih zahvata kojima bi se

zatvorio bilo koji dio instalacije

- Ispitivanje se vrši sa pritiskom za 1,3 većim od nazivnog

- Nakon postizanja navedenog ispitnog pritiska mora se pregledati cijeli sustav, pri čemu nije dozvoljena pojava

znakova propuštanja

- Ispitni pritisak se održava najmanje 6 sati nakon čega se vrši ponovni pregled sustava

- Rezultat ispitivanja se smatra uspješnim ako se prilikom provjere ne utvrdi propuštanje, čemu moraju

prisustvovati nadzorni inženjer i voditelj gradilišta, te rezultat upisati u formi zapisnika











TOPLINSKA ISPITIVANJA

Prilikom toplinskih ispitivanja treba zadovoljiti slijedeće:

- Provjeriti postizanje projektnih tehničkih parametara (temperature, količina zraka i sl.)

- Provjeriti kapacitetna pokrivanja projektirane količine topline pri vanjskim temperaturama manjim od -5 C

- Kontrola kvalitete, odnosno ispunjenje traženih zahtjeva (količine zraka i sl.) dokazuje se mjerenjima i

elaboratom izrađenim od strane neovisne i registrirane organizacije

ISPITIVANJA PLINSKE INSTALACIJE

Plinska instalacija se smije izvoditi samo po dokumentaciji na osnovi koje nadležni distributer plina izdaje

svoju konačnu suglasnost za upotrebu plina odgovarajućoj građevini i dokumentacija je sastavni dio te suglasnosti.

S obzirom kako češće dolazi do izvjesnih manjih izmjena u projektnoj građevinskoj dokumentaciji, a često

nije moguće pri projektiranju niti izvršiti manje korekture na dokumentaciji plinske instalacije i to najčešće prilikom

izvođenja iste, ovu korekturu pozvan je i ovlašten vrštiti isključivo projektant plinske instalacije, a nikako izvođač

ili investitor.

Ako su korekture znatnije, bilo bi potrebno iste ispraviti na svim postojećim primjercima ove

dokumentacije, a bezuvjetno na pohranjenom primjerku u arhivi nadležnog distributera plina.

Polaganje uličnog priključka do uključivo glavnog zapornog organa, te izvođenje plinske instalacije u

objektu do plinomjera (nemjerni plin), montažu plinomjera i instalaciju mjerenog plina do potrošača smije izvoditi

jedino tvrtka s licencom nadležnog distributera plina.

Svaki izvođač je dužan nadležnom distributeru plina prije izvođenja radova na plinskoj instalaciji podnijeti

prijavu u kojoj treba navesti broj i datum konačne suglasnosti i evidenciju dokumentacije kod nadležnog

distributera plina, po kojem će izvoditi plinsku instalaciju.

Tehnički prijem vodova (tlačna proba) vrši se u prisustvu predstavnika nadležnog distributera plina, koji

ovom ispitivanju prisustvuje na osnovi pismenog traženja izvođača radova.

Ispitivanje na nepropusnost vrši se nakon završene montaže obavezno prije prekrivanja izvedene

instalacije žbukom, odnosno prije prekrivanja uljenim naličem i popostojećim propisima.

Evenutalno uočeni nedostaci na plinskoj instalaciji imaju se otkloniti, a tlačnu probu ponoviti po potrebi i

po nekoliko puta, dok instalacija ne bude potpuno nepropusna. Po uspješno izvedenoj tlačnoj probi nadležni

distributer plina izdaje pismeni atest o ispravnosti instalacija, bez koje se ne smije pristupiti izvođenju kućnog

priključka dotičnog objekta.

Neposredno prije puštanja plina prvi puta u novu instalaciju, ima se izvesti i druga tlačna proba na

nepropusnost, a izvodi je također ovlašteni predstavnik nadležnog distributera plina.

Plinska instalacija se ispituje na čvrstoću i nepropusnost ovisno o radnom tlaku prikazanom u tabeli:











radni tlak ispitivanje

na čvrstoću, bar na propusnost, bar

niskotlačni plinovod do 0,05 bar, promjera do 150 mm

ne ispituje se 1,2

srednjetlačni plinovod do 3 bar 4 1,2

Instalacija za radni tlak do 100 mbar,mora biti provjerena prethodnim ispitivanjem i glavnim ispitivanjem.

Prethodno ispitivanje treba provesti prije nego li je instalacija zažbukana ili prekrivena, i prije izoliranja spojeva.

Ispitivanje se može provesti po dionicama.

Prethodno ispitivanje je ispitivanje čvrstoće i odnosi se na novo postavljenu instalaciju bez armature. Za

vrijeme ispitivanja moraju svi ispusti instalacije biti nepropusno zatvoreni metalnim čepovima, kapama ili slijepim

prirubnicama. Pri ovom ispitivanju spoj s instalacijom koja je pod plinom, nije dozvoljen. Prethodno ispitivanje se

smije izvoditi na instalaciji sa ugrađenom armaturom, ako je nazivni tlak armature najmanje jednak ispitnom tlaku.

Ispitivanje se obavlja pri ispitnom tlaku od 1 bar, zrakom ili inertnim plinom (CO2 , N2 ), a ni u kom slučaju kisikom.

Nakon izjednačenja temperature cjevovoda i okoline, ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 minuta.

Glavno ispitivanje je ispitivanje nepropusnosti i odnosi se na instalaciju s armaturom, ali bez trošila,

regulacijskih i sigurnosnih elemenata. Plinomjer može biti uključen u glavno ispitivanje. Glavno ispitivanje vrši se

pri ispitnom tlaku 110 mbar, zrakom ili inertnim plinom, a ni u kom slučaju kisikom. Nakon izjednačenja

temperature ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 minuta. Mjerni instrument mora imati skalu na

kojoj se može očitati razlika tlaka 0,1 mbar.

Instalacija za radni tlak preko 100 mbar do 1 bar, ispituje se kombiniranim ispitivanjem čvrstoće i

nepropusnosti. Ispitivanje se vrši prije nego li je instalacija prekrivena i prije nego li se spojevi izoliraju. Ispitivanje

obuhvaća instalaciju s armaturama, ali bez regulatora, plinomjera, trošila, i pripadajućih regulacijsko-sigurnosnih

naprava. Nazivni tlak ispitivane armature mora odgovarati ispitnom tlaku. Za vrijeme ispitivanja moraju biti svi

ispusti nepropusno zatvoreni metalnim čepovima, kapama ili slijepim prirubnicama. Pri ovom ispitivanju spoj s

dijelovima instalacije koji su pod plinom nije dozvoljen. Ispitivanje se vrši pri ispitnom tlaku od 3 bara, zrakom ili

inertnim plinom (CO2 ,N2 ), a ni kom slučaju kisikom. Nakon postizanja ispitnog tlaka ( s porastom max 2 bar/min )

i izjednačenja temperature ( 3 sata ) za instalaciju volumena 2000 l, ispitni tlak nesmije pasti u periodu od 2 sata.

Za različit volumen ispitivane instalacije od navedenog volumena, trajanje ispitivanja se povećava ili smanjuje.

Ono ne smije biti kraće od 1 sat. Za mjerenje je potrebno istovremeno upotrebljavati registrirajući manometar

klase 1 i manometar klase 0,6 s područjem koje zadovoljava 1,5 puta ispitni tlak.

Priključci i spojevi za radne tlakove do 1 bar koji se smiju izuzeti ako su ispitani s plinom pod radnim tlakom

i premazani pjenušavim sredstvima: - spojeni sa glavnim zapornim organom, regulatorom tlaka, plinomjerom,

trošilom, priključcima trošila, priključnim armaturama i dijelovima instalacije pod plinom, - kratki odvojci i

priključni vodovi, - zatvoreni ispitni otvori. Ovi dijelovi su nepropusni, ako pri premazivanju pjenušavim sredstvom

ne stvaraju mjehuriće.











6. NACRTI

N01. TLOCRT PLINSKE KOTLOVNICE -

N02. TLOCRT PLINSKE KOTLOVNICE – PROSTORNI PRIKAZ -

N03. SHEMA SUSTAVA GRIJANJA -

N04. TLOCRT PLINSKE KOTLOVNICE – ARHITEKTONSKI PRIKAZ 1:50

N05. SJEVERNO PROČELJE KOTLOVNICE – ARHITEKTONSKI PRIKAZ 1:50

N06. SHEMA SOLARNOG SUSTAVA -

Documents

OŠ Vladimira Vidrića...3.4 PRORAČUN PRIRODNE VENTILACIJE KOTLOVNICE ..... 36 3.5 PRORAČUN4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA 5. TROŠKOVNIK-u prilogu natječajne dokumentacije N01