OBITELJ MAŽURANIĆ

O obitelji Mažuranić Prezime Mažuranić u jezikoslovnom smislu riječi

nastalo je od imena biljke mažurana. Davna osobna imena, a s njima u vezi i prezimena, imala su često motive nastanka u nazivima bilja. Dakle, u ovom prezimenu valja tražiti teško odgonetljivu vezu s biljnim svijetom kraja u kojemu je ovo prezime nastalo.

U povijesnim dokumentima prezime dolazi u oblicima: Mažuranić, Mažuranić-Janković, Mazuranich, a nema nikakve veze s prezimenom Mažuran koje se javlja u Karlobagu.

Podrijetlom su iz Novoga Vinodolskog.

Smatra se da Mažuranići potječu iz juž. Hrvatske te da se barem jedna njihova grana preko Splita preselila u Senj.

U Splitu se spominju oko 1360., a sa Senjom se povezuju oko 1550.

Ivan Mažuranić• Novi Vinodolski, 11.8.1814. – • Zagreb, 4.8.1890.• Hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar.• Hrvatski ban od 1873. do 1880.(prvi ban

pučanin). • Najznačajnija je kreativna ličnost

Hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban).

• Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola sedmorice.

• Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872., bansku dužnost vršio je od 1873. - 1880. godine. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti.

• Njegovo najpoznatije djelo: Smrt Smail-age Čengića

Antun Mažuranić

• Novi Vinodolski,13.6.1805.-Zagreb, 18.12.1888.• Hrvatski filog.• Bio je sudionik narodnog preporoda i jedan od

osnivača Matice ilirske. Uređivao je "Danicu ilirusku". Djelovao je kao gramatičar i leksikograf. Kritički je izdao glagoljski "Vinodolski zakon", gdje je opisao vinodolsku čakavštinu i potavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji. Prvi je upozorio na važnost hrvatskog naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Djela Antuna Mažuranića: "Temelji ilirskoga i latinskoga jezika

za početnike" (1839.) "Slovnica hervatska" (1859.)

Matija Mažuranić

• Novi Vinodolski 1817.- sanatorij u Feldhofu pokraj Graza 1881.)

• Hrvatski književnik.

Starija braća su mu Antun i Ivan koji su također bili književnici. Matija je jedan obični učenik jedne njemačke škole u svom rodnom mjestu. Iako je u pučkoj školi bio odličan učenik školovanje ipak nije nastavio.

Za njegovo daljnje školovanje otac nije imao sredstava, te je Matija morao na kovački zanat.

Djela Matije Mažuranića: Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu

krajinu, učinjen 1839-40. po jednom domorodcu, Zagreb, 1842:

Izabrana djela, PSHK, knj. 32, Zagreb, 1965.

Ivana Brlić-Mažuranić Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21.

rujna 1938. Hrvatska je književnica koja je

priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića,

Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumijeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta.

Djela Ivane Brlić-Mažuranić: Valjani i nevaljani - Pripovijetke i pjesme za dječake.

Vlastita naklada, Zagreb, 1902. Škola i praznici - Zbirka pjesama i pripovjedaka za

djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905..

Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića - Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913.

Priče iz davnine - Bajke. Matica Hrvatska, 1916. Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi - Tisak Tipografija

D.D., Zagreb , 1934-35. Srce od licitara - Pripovijetke i pjesme za mladež.

Zagreb, 1939. Basne i bajke - HIBZ, Zagreb, 1943.

Vladimir (Ivan) Mažuranić Karlovac, 7. travnja 1915. – Zagreb,

6. travnja 1985., Hrvatski je mačevaoc i olimpijac.

Životopis: Gimnaziju je polazio u Karlovcu i Zagrebu, gdje je

maturirao 1934. godine. Pravo je studirao na Sveučilištu u Zagrebu, a slikarstvo u Parizu (1938./39.).

Od najranijih dana svog života bavio se mačevanjem. Vladimir Mažuranić bio je tipičan floretist. Sabljom se kao i mačem prema potrebi za momčad borio, ali sablju i mač sam nije vježbao.

Godine 1968. do 1970. podučava mačevaoce u Salzburgu (Austrija). Vrativši se u Zagreb nastavio je svoj plodonosni rad u AMK Mladost do svojeg umirovljenja, 30. lipnja 1984.

Od godine njegove smrti pa sve do danas organizira se godišnji memorijalni turnir u mačevanju "Vladimir Mažuranić".

Fran (Vladimir) Mažuranić Novi Vinodolski, 26. ožujka 1859. -

Berlin, 20. kolovoza 1928.) Bio je hrvatski književnik.

Životopis: Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, s

uspjehom okončava četiri razreda realke u Zagrebu. Na očevo inzistiranje školovanje nastavlja u Pragu, u srednjoj tehničkoj školi. Međutim, po naravi nemiran, ubrzo napušta tu školu i prelazi u Moravsku, gdje upisuje i privodi kraju husarsku časničku školu.

Službuje u brojnim hrvatskim i slovenskim mjestima. Iz vojske je otpušten 1900., poradi kršenja stege, i od tada mu se za širu javnost zametnuo svaki trag. Rijetke kontakte održava samo s najbližom rodbinom.

Umro je u Berlinu.

Djela Frana Mažuranića: Lišće, Crtice Frana Mažuranića

(1887., prijevod na njemači 1893.) Lišće i druga djela (izbor), u nakladi

Društva hrvatskih književnika, 1916. Od zore do mraka (Matica hrvatska,

1927.) Od zore do mraka (Dopunjak izdanju

Matice hrvatske), 1927.

U projektu sudjelovali: Paola Juričević Valentina Diković Alen Šeleš Ivan Antić Ema Lušetić 8b,

09./10.