Embed Size (px)
Citation preview
=LO
O"jZr =
'
G " —
Em=^"= 00
U "^^^^*=o-o-o
n^> '= T—^• m = CO
=r^s'
r-
"oo
Broz, IvanOblici jezika staroga
slovenskoga
PC,
'ill
/<"
I)RA jyANA BR0ZA
S DCDATKOM
POSTANJU ORLIKA JEZIKA BRVATSKOGA ILI SRPSKOGA
ZA
VII. I VIII. RAZRED GIMNAZIJSKI.
PETO IZDANJE.
PRIREDIO
DR. STJEPAN BOSANAC.
MEKANO VEZANI STOJE 90 FILIRA.
J^3
U ZAGREBU.TROSAK I NAKLADA KB. HRV.-SLAV.-DALM. ZEMALJSKE VLADE.
1911.
I)RA IVANA BROZA
OBLICl JEZIKA ST
S DODATKOM
POSTANJC 0RL1KA JEZIKA HRVATSKOGA ILI SIIPSKIHJA
ZA
ML T VIII. IiAZRKD GIMNAZIJSKL
PETO IZDANJE.
PRIREDIO
DR STJEPATsT BG8AXAC.
MEKANO VEZANI STOJE 90 FILIRA.
-tfi^Wl^i^w-= 4
.
U ZAGREBU.TROSAK I NAKLADA KR. HRV.-SLAY.-DALM. ZEMAXJSKE VLADE.
1911.
( )\a se knjiga me Bmije skupjje t
na prednjoj strani naznafcena.
Bemaljs an u Zagrebu.
Predgovor I. izdanju.
Prvi i glavni dio ove knjige raden je po knjizi A. Leskiena:
Handbuch der altbulgarischen (altkirchenslavischen) Sprache.
Zweite Auflage. Weimar 1886. Gdje mi se iz uzroka didaktickih
cinilo od potrebe (na pr. u redanju naucne grade) da odstupim
od Leskienove sisteme, ondje sam ostao kod starije sisteinc Mi-
kloSiceve, a gdjeslo sam posao i svojim putem.
Radeci oko ove knjige imao sam jednako na urau, kako je
uCenje jezika staroga slovenskoga odredila vis. kralj. zem. vlada r
'
odio za bogoslovlje i nastavu, u naredbi od 30. kolovoza 1886.
br. 9.454. Prema tome ne treba jos osobito da opravdavam,
zasto sam na pr. uvrstio u knjigu §§ 1.—4. *), ili zasto sam kod
oblika spominjao pojave, koje su same sobom za hrvatski jezik
moZe biti znatnije nego za jezik stari slovenski itd. Nauku o gla-
sovima (§§ 5.— 17. 2) dodao sam ne kao osobitu naucnu gradu
nego kao nekakvo pomagalo za bolje razumijevanje oblika samih,
od prilike za istu sluzbu, za koju treba da su i u grckoj §kolskoj
gramatici ukratko izlozeni zakoni grckih glasova.
Spomenuta naredba vis. vlade opravdava potrebu onili dvaju
dodataka (§§ 109.— 141. :i
), koji su namijenjeni VIII. razredu. Ti
dodaci nijesu odredeni da se upravo sistematicno prouce u VIII.
razredu, nego vi£e da bude u njih i za ucitelja i za ucenika na
okupu sve ono, sto ce ucitelj citajuci starij t1 knjizevne spomenike
prigodom spominjati i tumaciti iz povijesti jezika hrvatskoga s
obzirom na jezik stari slovenski.
Sastavljajuci pregled oblika jezika hrvatskoga drzao sam
se nacela : uCenik znajuci oblike danaSnjega knjizevnoga
l
) O jcziku i spomenicima starim slovenekim, a to je u ovoni iz-
danju ispiiSteno iz razloga, koji se navodi u predgovoru k drugomu izdanja.
-) U ovom izdanju §§ 3.— 16.
3) U ovom izdanju §§ 107.— 13^.
w
i uople,i
• malo lam *
ne moKU hi riaie
§ti-
\ im, i ili koliki
Rod a II dod
knji G DaniCida: HcTopHJa oC.iMKa cpucKora bjh
1KB m CBpmeTKl XVII. BHJeKt. 5 I » 1 1• • I |>a l\ \*'i
tumaCenju mnogifa oblika ostavio i nio tan
Dstvenih uzroka, i fcalii
da utvrdujem osobitim razlozima sroja tumaCeqja. i
n« dostatke ili upravo|
t>i sr a II d
neka me pravda ftiqjenica, da je t<> o dsj pnri
se bistoriftkome oacrtu hrvatskih oblika naSlo mjesta .
knji/.i. I u iiau«iiiiM tvnlnjama niojini rinit
ima pogijesaka, a moz»- biti da il. sta i ima. ali kako sam
bio na opi -tavljajiKM -tarija tum.i mi&lill . u moci
a mi tvrdio, i opravdati.
Zavr&ujuti ove mte, aeka mi bude dopoateno, d n
ielju, koja je sasvim u skladu a oautnom osdotoid na§om za
[ hrvatski: dao Hog te bi se oafia mladef i u povodu ove
knjiiice utvrdila u vjeri, da jexik hrvatski u pojavama svojim.
kako ih ona \w'\ u skoli. ni.je postao ni po cijoj samovolji I
vrijenir. aego Be razvio po tvrdim zakonima, kojim
se iluh od starine cuva u tajnosti narodne duSe. Poslje-
dice takova avjerenja bit ce u mladem naraMaju hrvatskom i
velike i blagoslovene.
J. B.
M D ovom izdanju §§ 11 —
Predgovor u II. izdanju.
Po nalogu visoke kr. zemaljske vlade priredio je potpisani
drugo izdanje ove knjige. Kako je struCnjaCka kritika (Archiv fur
slavische Philologie XIII. p. 281.—285. god. 1891.) mogla lijepoj
ovoj skolskoj knjizi zabaviti tek neke sitnice (einige Kleinigkeiten),
mogao sam stampati novo izdanje gotovo nepromijenjeno. Na
pocetku izostavio sam §§ 1. i 2. o jeziku i spomenicima starim
slovenskim, jer se o torn opSirnije govori u Citanci iz knjizovnili
starina staroslovenskih, hrvatskih i srpskih za VII. i VIII. razred
srednjih gkola, pa je u ovoj knjizi suvisno. Zatim sam neka
mjesta ispravio, gdjekoju sitnicu dodao prema spomenutoj kri-
tici i napokon pravopis ndesio po fonetici, kako je propisana za
hrvatske skole.
Dr. S. B.
Predgovor III. izdanju.
Ovo je izdanje stampano nepromijenjeno, samo se Dodatak
potpunio nekim biljeskama, sto mi in je dao prof. dr. ©. Surmin.
Dr. S. B.
Digitized by the Internet Archive
in 2011 with funding from
University of Toronto
http://www.archive.org/details/oblicijezikastarOObroz
je je fcto.
Nr
Pismo i izgovor §§ 1. i 2 1
Nauka o glasovima §§ 3.—15 4
Nauka o oblicima §§ 16.— 104.
A. Deklinacija §§ 16.—73.
a) Nomina In a deklinacija §§ 18.—60 12
I. Vokalska deklinacija §§ 19.-33.
1. Osnove na -o §§ 20.—24.
a) Supstantivi muskoga roda §§ 21.—22 13
P) Supstantivi srednjega voda §§ 23.—24. ... 15
2. Osnove na -a §§ 25. - 27 16
3. Osnove na -i §§ 28.—80 18
4. Osnove na -u §§ 31.—33 19
II. Konsonantska deklinacija §§ 34.-49.
1. Osnove na -v §§ 35.-37 20
2. Osnove na -n §§ 38.— 40 21
3. Osnove na -s §§ 41.—43 . . 22
4. Osnove na -t §§ 44.-46 23
5. Osnove na -r §$ 47.—49 23
Deklinacija neodredenih adjektiva § 50. 24
Deklinacija neodredenih participa §i> 51.—54. . 21
Komparativ §§ 55.—57 • 27
Numeralija §§ 58—60 28
b) Pronominalna deklinacija §§ 61. — 70.
A. Osnove na -o §§ 62.-63 80
B. Osnove najo §§ 64.-68 81
Personalna pronomina §§ 71.—73 34
c) Slozeua deklinacija §£ 71.— 73. ?5
B. Koiijusracija §§ 74.— 106.
I. Oblici glagola s prezentskom osnovom na vokal §§ 80.— 100.
1. Prezent §§ 80.—81 42
2. Aorist §§ 82.-89.
Mil
B t
I
H
. r
M1". I i.ti nit
:
LI. Bapin g 68
II. Oblici glagola I pr.vnt>kom csnovom na konson.v t
oblici § 108.
D • -ik I. k BM .usovima &§ 10) '1
l ) .i it.-ik II. k nauci o ol —128.
\. n.kliii.Hija gj
N> m i ii a 1 ii a dek li n ac ij a £§ 110. — 1
I. Vokalska deklinacija §<; 111.—
I. Osnove na -c $ ill.
: . t i v i moik. rodi cj 111. . .
^ 113. .
g 11
- 6 ill. .
4. Oanove B ......... ...
II. Konsonantska deklinacija : ;
1 Osnove na -t ^ 116. .
8. Oi oa -n § 117. . .
3 ' Miove na -« § lia .
i -t in ...ove na -r § IS 80
neodredenih a c ._. . 80
Numeralija § . . . 81
b) Pro nominalna deklinacija -c 23.— 125.
SI ozena deklinacija c:^ . —127Komparativ >j 198
IX
Na Mi am
B. Konjugacija §§ 128.— 139.
I. Oblici glagola s prezentskom osnovom na vokal §§ 130—138.
1. Prezent § 130 91
2. Aorist § 131 94
3. Imperfekt § 132 91
4. Imperativ § 183 96
5. Particip prezenta aktivni § 134 . 96
6. Particip prezenta pasivni I. § 135 97
7. Particip preterita aktivni 1. § 136. . 97
8. Particip preterita aktivni II. § 137 98
9. Particip preterita pasivni § 138 99
10. Infinitiv § 139 . 99
II. Oblici glagola s prezentskom osnovom na konsonant § 140. . 100
Broz: Oblici
J.
pismo i Ugovor.
§ 1. Spomenici jezika staroga slovenskoga pisani >u gla-
golskim i cirilovskim pismom. Slova jednoga i drugoga pisma
s naznakom, koliko vrijede u brojenju i kako se koje biljezi u
latinskom pismu, jesu evo ova:
Cirilovskaslova
Brojnavrijednost
( rlagolskaslova
Brojnavri-
jednost ,
u latinskom,pismu
Imena slova
A t * 1 a AH'A
E — £' 2 I. KOl'K'kl1
B 2 Ri 3 V K'k,\'k
r 3 % 4 g raaroAH
A 4 A 5 d AOBpc
f :> 3 6 e ICT1
/K— » 7 / 3KHK*kTf
S 6 ft 8 dz|
3'k\o
3 7 * 9 •j
z 3fMAH
H
1
8
102? T 10
!
1i
H9KI
— 8 20i
i
— M 30 a (j) tjfpKK
i;•_;<> h in k Ki\KC
A 30 <P> 50 1 <\IOr\HI6
,w 40 ^ 60 in MtlCAHTf
N 50 P 70 n IK11IIK
70 1 M) OM'A
Broz: Obi ci.1
'
n
P,H
i . w •
i H 1 |( /. \
,n- » 00
<r>:,i k i 4> f
V o k
|ft) 900 i 1 X
41 w III 1 |
u 00 v 00
H V oo
in — W — -
•/. «
Kl 'AH «T. «5?. «8.
K « pi
k — A i k
M P
i.i
M • i
„\ € •
A M -
IA — 3€ —IAx
— *€ —ks, -
t 700j
fl
V <>— _ \\»
§ j. - ivaraigu pojedinifa slova trt:
OVO :
1. ( na p i rcu slo_ kojiii
al, treb - e itati j«. i I3f#c fcitaj
2. s se izgovaralo od prilike dz, na pr. kcsii fcit. &od
ovaki glas ima i hrvatski jezik, na pr. u Dalmaciji, gdje se riji
#om govori kao dzora (koje se biljezi u starib pisaca cora).
3. h i i ne razlikuju se po glasu nikako.
4. o\" svagda glasi w.
5. w i o ne razlikuju se po glasu nikako.
c>. Za a, 'hi, k, -k ne moze se upravo odrediti, kako su gla-
sili u jeziku starom slovenskom.
a se po svoj prilici izgovaralo kao cisti kratki a, samo
se zadnji dio jezika ja.ce zaokmzi prema mekoin nepcu kao u
engleskom jeziku glas u u rijeci but (all, nego), a u Crnoj Gori i
u rijeci mzgla, dosha, (vidiJ;
107., 4.). Fzgovor glasa k zacijelo
se neznatno razlikovao od a, kako svjedoci na pr. i hrvatski
jezik, gdje je i od x k postalo a (vidi g '07. I. b.). a i k zovu
se poluvokali: a tvrdi, k meki. U ovoj ce se knjizi poluvokali u
latinskom pismu biljeziti <j, &.
BiljeSka. Po vremenu uzeli su se u govoru gubiti poluvokali
osobito na kraju rijeci. Kad je u takom dogadaju slog s poluvo-
kalom postao zatvoren. onda se nam jesto poluvokala javio pun vokal,
i to o mjesto a, u e mjesto k. Tako su na pr. u rijecima ^o-zWa-va
dom(ov)ih, nifc-Tk-Mk putem slogovi -ana- i -Tk- otvoreni, t. j.
krajn sloga je samoglasno a k : ako se u posljednjim slogovima i-\"a
i -a\k) izgube poluvokali, postaju nuvi slogovi: do-in h. pa-Um^ t. j.
od otvorenili slogova -a\a- i -Tk- postaju zatvoreni: -nvJi \ t>,m : u
lakom dogadaju dolaze u zatvorenim slogovima puni vokali, pa na pi.
mjesto -mih, -turn ima -moh, -tern. Tako je na pr. prema .vcavava
ii^tk.wk postalorv,CA\o\"/i rUKTMAk. Sto ima i u takovim dogactajima
na kraju a ili t%. to se tako pisalo samo od obicaja.
7. -Ki i ah izgovara se tako, da usnice dodu u polozaj, koji
je potrebau za glas i it. j. usni se kutovi raSire), a jezik ^toji
u polozaju glasa. u t. j. skracuje se. Otud se vidi, da glas 'ki
ima nesto od vokala u, a m i s(o od vokala i.
8, -k je valjada glasilo kao zatvoreno e u rijeci drtc (dij<
po kajkavskom izgovoru; kadsto Ireba k Citati kao fa ili./r/, na pi
KO'k 6it. bcja. Sasvim je krivo fcitati -I; kao jc.
9. to se svagda rila ju a nigda jo.
10, /A je en izgovoreno na nos, kao na pr. u francusl
rijeCi fin (konac). U latinici pise se e.
C
\
I I ...
MM 10. I* Mj i .; ii|«i n
ii
i
*e to i.i 'Uk i.
.
. M
ii ii. i pi K#4M - I K0A&
Znak '. ii. i ,-: i.vMin nncApA
IM IM M IN I
riHCAfMC i dr. n m U i i
ii<l. U tiidiin rgedima kao oapr rka#a* arrioaa
tabiljezeni
umekSano. Taj Be znak moze pridrzati i u latinii «: .
Nauka o jlasovima.
I. i s slovenakom jeziku razbii
hala; jedni su tvrdi: a. c or. •/,. -w. .^.
latalni) : t. h, k. k. ,.\
/ Ii 1 1 j<_• 5 k a. /A i A* nazalni BU
^.nl Be i >/ '/<. ( IN
redi iimi-ite i lUk-TH p* KfcM-fTI i KA-TM /mem>
AEM-m i AA-th duti (dmem).
§ 1. Konsonanti bu prema govornim organinia gutu-
ralni: p, k. r\ dentalni:f v- t; sibilanti: b}; labi-
jalni: i:. n. i;. i,j,i: ]>a latalni: j, ;k. mi. % ;<;,v hit: nazalni:
w. h; likvidni: ,\ a.
i j5"). iiiisuvi / i r mogu hiti u jeziku starom slovenskom i
sontrtrtlTa sonanl se zo glas, :ui slo?: tako je
pr. u hrvatskim rijeSima: prst. izati. gr'oee glas int.
Sonanti / i r piSu se u stsl. as, v>k \a. \k: na pr. Rfim,
BSCKpkCl C H I I ill CAk3J (tit. S& 5UZSL
§ ( t korenitim se slogovinia nadu pocesto zamijenjeni
ikonima; tako su se na pr. u rijecima po-
M i po-nos zamijenili vokali e i o. pa se kaze, da je e prema
o nizi glas, a nasuprot da je o prema e visi glas. Tako se
ponajcesce zamjenjuje:
1. e — o; na pr. pfK-AvT&, npc-poK-fc.
2. e — e; na pr. pri-WA, pkn-u : p6K-Ax, p*B)f* (*nV A;
ACT-'lvTH, A*kT-4TH.
3. '> i — i (pred vokalom yj) — e (pred vokalom oj)\ na pr.
n,KKTfA\'A cvaiemo : i^khcth (*cw"Mi) cvasti, nukr-*: kh-th, RkieTi
(vbj-ete) vijete, k-Iv-hkhk, nosoH (po-voj-i.): Bkp-dTH, BHp-dTH.
4. 3 y — u (pred vok. ov) ; na pr. e*a~P* badar, koi\v,-"™ :
Kp'M-TH. KpOB-i; kadsto ima pred vokalom i av ; na pr. cAoy-Tii.
CAOK-C, CddK-d*
5. 8 - ^/; na pr. cx-ran^m (-r-Aii- mj. ^&5n- § 15. 4. e.)
sagnuti, c*-rkiK-dTH sagibati: aim-iti (prema inf. ,\,,vni duti)
dmete, Hd-^UM-dTH nadimati; tok-nath taknuti, TUK-dTH ticati.
(>. &n am (pred konsonantom e) — en em (pred kons. e) —on om (pred kons. a); na pr. Hd-nkH-fTf napnete iia-th (*p>>n-ti\
peti, c-MOH-d opona, opna, m^-to (* ponto) pnto; oy-dA-KHATHuleknuti, AAK-S luk ; dMtT-ttKk metez, MAT-kHS niutan.
7. w bl (pred kons. r i / sonant) — er el (od cega ote-
zanjem i premetanjem ispred konsonanta re le) - - or ol (od cega
otezanjem i premetanjem ispred kons. ra la) : na pr. Mkp-fTdmrete, * u-mr-la, koje se pise redovno ov-Atpi-dd (vidi § 5.),
*mer-ti <\\p'k-Tii mrijeti, nc-Mop-i; Bkpd-TH, Bfp-fTd c&-Ktp-i
sabor ili zbor (sbor), Hd-CTkd-dTH aastrijeti (u kajk. naslati mj.
nastlati), Hd-CTidieTf, no-CTiA-a, ctoa-x: Bkp-dTH (BOpUk) boriti
se, KopHTH. *bor-m Epd-Hk boj, i;pdi«-imi: *vd-k* koje se pi£e
(vidi § 5.) iidx-K'A vukavsi, *vel-kaU Rd rk-iwvri vnkfi, po-vol-ku
iio-Kdd-Kd: *u-ver8-qtz koje se pise (vidi g 5.) ov--Rpfc3-,vrA
tivrzu, >i-rcr:-ti oy-Kp'kc-TH nvrsti, *u-n>r,:-/ti n-vra/.-iti.
8. i — a; na pr. H3-d'fe3-ITI, H3-A43-*<
9. o — e; na pr. a*-HTH (cit. dojiti),A*k-TA dijete.
10. o — a; na pr. CTO-ttTHi CTATH.
11. i — o; na pr. ^pikM-N^TH hram(ati), ypcu-*; X'KHk-mdmete, * dom-ti (a moze biti i dim-ti?) \^v\\ duti. - jrmT-'ETH
htjeti, yoT-'kTii hoijeti.
£ 7. Na poCetkn lijeci mogu od vokala biti samo a. e,
oy, A*, ii a nikada f, *k, /fc. k, x, ki.
1. Ako se i nade zapisano na pr. tstpOi a ono opet treba
da se ftita jezero (§ 2, I.); a Sto ima u glag. spomenicima Aawa
A b
od j
i'm m rn n m m
II Wf i • "</<. /-
I i w n.i potetku
prema iloienom wrru namiili. UpiU, IUKMATM I viknill
OyKI |Dl |ok i/.iim|»-mi
J 8. 1. 1 redii \ okali
• i in»u aloienim rijetima : i.
i rn up a tTi^tnpH-HTH prid, vi^o-ntm pro4 m-ovm i >< dr. Kad n
ino aa pr. i hl$m treba i itati d i
_'. [zroedu rokala po<
jednatuju, poi oji priljabio pi
iiiiia i -"/-i : tako je ii. pr. od tocpja i c
.\y;;^-.u-ro. od vck^-.h-m - v\o\* > ,v*tyi-
ov'ov'-.NvH*, od ,\,oi;k>- ku -a\k kk-.\\k
\Oi; \-JIM-A\K. pi (H-.WK.
8. < )d dva jednaka \ \
tnanjem postati jedan; tako jei
w^-.m-ic\,OKp-.»-ro.
S Liimanjem je posl irkcMn.uT-k.i-yA plrtijah lurr-'k-y* (u - /.iku bl
pletih.
Kad se aadu i i H (prema kojemu Ima u si - umi ili osnovi na kraju, a oastavak,
3novu, potinje se - vokalom (ili a poluvokaloini. oo
'
. tako je na BM-TM
Bkieiu ' n . mj. !><-> /-I. koje se
'in u i\ BNiem; icfti-in k^sb-ms
mocu-i - prema n .. sg. Man\ - - tkurijetimoiebitiu starom slo-
ni jeziku s a mo vokal: prema toi tons anta 5 i /.
koji su otprije bili na svrSetkn rijeci, nestalo, pan. lag aor.
rutrri (mj. -. a tako i sg lum mj. *j —
ima kao na pr. sto je k^an. ^ocp*UM ne pise se na kraju
poluvokal h, ali se izgovarao (pa se zato u lat. pismu i biljezi;
krajb, dobryjb).
,£.10. Za glasomji za palatalnim gl a so vim a, k o j i
su r^Ostali s glasom j (>k, hi, m; >k,v hit; a, m\ p; sto se
tice pravila, koja ce se spominjati, ovamo je pristao i glas n, a
u odredenim dogadajima i s .'{), mijenjaju se vokali, i to
:
1. ©Ufjisp. na pr. paK-c,\\K i <\\,K>K-*A\k (mj. * maz-omb)
cfA-o f ahh,-6 (mj. l
'li-co); >khi-o i a^V im~c imJ- fa&m°)\ T-oro i
iero (mj. *j-ogo); imc-tomz i 3N4I6M1 (mj. *znaj-onu).J2. -a u u;.,ispor. na pr. pae-z i BORA* (mj. *wf<J-») vott
:
KpOR-^i kpafi (('it. /."//>,, mj. *kra/o)\ r% i './' (mj. *,;-»), koj<-
glasi po g 7. :2. it /.
3. 'ki se D_osJije spomenutih konsonanata zamjenjuje glasom
^: ispor. na pr. >k*h-'ki i CT4M (mj. *8taj-y)\ n,\rr-k» pletucl i
Siiabft (mj.:
' znaj-if) znajuci.
I instr. pi. (vidi £ 22. L2.) ima u spominjanoj prilici n
:
tako na pr. preroa pamu ima KpaH (£it. kraji),
4. Prema *k bude u (a u odredenim prilikama i a): ispor.
na pr. pAR-v£jfz i nAAUJT-H)fS (mj. *pla§t-6hz)\ CIA'S i cp*A>H-H
(mj. *srid><c-&); wm-'k i Aoyui-H (mJ-
dui-4)\ t-*kmz i ./-imz
(mj. *j-6mt,) koje se piSe havk : nAiT-'feTi pletite i nHUi-HTf (mj.
j>is-ete). — Mj. *bqj-iti -<;• 'ma south ca, a mj. bhhti (fcit.
&i;#e mj. *bij-6te) bijte ima i bhhti (mj. *bij-ete). — Ispor.
§ 13. 2: a. b.)
Biljedka. I. Za jk ne vrijedi spomenuto pravilo; tako ima
prema >K(H-^ i
t\©\-iii-;k, nAiT-AUiiTA i snamuiita.
1. Za ;; 3 vidi § \~1. 11 biljeSci 1.
£ 11. Prod gl a s m j v o k a 1 s e k p o c e s t o 1 e t e 1
1
h; tako ima prema KOCTk-l* koScu, nATk-ie puti, putovi, aio.vk-m
(citaj Ijud'j',) ljlldl, BOftk-H (Cltaj bo&hjb) — KOCTH-lfc. n&TH-ie,
>\wv\h-h, kojkh-h. To je tako zvano fakultativno otezanje vokala.
Tako se pred glasom j oteze i % u -kj pa ima na pr. prema
AOspz-H (Sit. dobrtfh) i A06pu-H (fcit. cfoftrg; 1.
£ L2. Kad se konsonanti nadu pred glasom ./. mi-
j e nj aj u se te postaj
1 od r
K J
a'ajkct*. a'aka laza
111; tako ima na pr. prema astath la§
(mj. Ug-jete:
l*g-ja)\ prema iiaak-ath :
ii \.r i UH k <t *
i
j
-
^ M y.\ i n
hi • i i| r ;
I.Ii |
«jtako i ii.vni i .! c*
i 1 1 H j- t]o]mr< •
I :khi-c MUM /•'.
. km>TK', b v 'II,', ,\ v I K', II
'I
I I. I.
'
I
T|
M'
|hit: IK*
kad-jen \ kaden prema k^a-htm i k
;t;..s .\.-.\tm : MAAtlfTfMI imj. ' >"/" RAHiK-kunw inn '-
| CI Ii -I
B i 1 j (i
\ |
Od ;i
c
'i.
+ ,
j postaje i"
4; 1
-jeni] prem r.c ;m in. muuk-j uu
iioiii-nrA prema hoc-htHi nam-a pr< iiac-th: k.\mm-iti
i;.\hii,ath. ftBkH-HH OVCji prewa oi;k-ii.\
\. Od aj J
A
m +i 1- n
p I
a'1tako je po y,. bam
1 plena nUA-HTHi TOlJUiyi pn DM t:ii,>>th TftO^HJIl
prema trop-htm.
Ako si \ A oadi a c. omla Be 3 mijenja u ;;.
hi: tako je postalo na pr. «-BdUU* iMiTil
CK-K.\.\3-HHTH. .M'kllll-AWHX|pi '• DM ,\\ KJC-.MJI H
Tako mole postati i odtvo | | MAi
1 aj
'I
uiTa" : tako ima :ia pr.
np"kM4JKApiiTN - - '• prema np"kjL&Apa*ni iadmu-
driti, a ci-MOurrptt smotrim prema cs-JAOTp-NT» — Od-\- j mo - aad in rp. kao na pr. sto je ra-oarrpiaa
H3-0-CTp-M 111.
5. Od k
ii
K
M
-f- j postajeMA
RA
a\a ; tako je na pr. postalo aiokama\-k
{^Ijub-jaah?) prema asok-hth; koviiak {*kup-ji>) kupivSi prema
Koyn-HTH ; kamam prema kaii-ath; ackaia, (*lov-ja) lovim prema
aor-hth; ctaramth prema ctar-hth; aoa\ak-:h-a (* hm-jeni) prema
AOM-HTH.
Bilje§ka. Kadsto se nadu rijeti zapisane i bez onoga (epente
ticnoga) I; na pr. OCTARtft mj. octaraia*.
y§13^Ktrd se nadu guturali ispred mekih (palatalnih)
volnffaT onda se mijenjaju guturali le postaje
1 od r
K
xi
>K
2. Od r )
K
X
+ h, 'k postaje a)
f, k, * svagdaJ
h
ui ;tako je na pr, prema sor-z
postalo ko>k-6 (*bog-e), Eo;K-kCTRO bozanstvo (bozanstvo) ili bostvo:
prema TAr-x teg ta>k-hna; prema pfK-ATZ reku ima pen-fii-A
(*relc-em), p-knk, a prema RxiioyK-z unuk RKHoyn-A unuce ; prema
CTpA^-z ima ctpauj-khx (*strah-Wto) strasan, a prema Kp-/;y-/VrA
viiiu Rpzuic-Ti.
S 3 I /K
U b) m
c: j in.
a) Tako je na pr. prema kct% postalo K03-H (b03-h),
K03-'k\"A, a A\c3-n|ne]moj M03-'KTI prema A/tor-x mogu : prema
pA^K-A ruka ima p^n,-'k, a puu-n reci pkn,-kTf recite (u kajk.
recete) prema p*k-a*t& reku : prema ;t,o\fy-£ imav\orc-n, a prema
A\oy\*-A Axoyc-'k — U torn se dogaAVju rk stojeci za glasom
[s 3] n ne mijenja. Ispor. § 10. 4.
b) Tako je na pr. prema Apoyr-K : ApoyK-HHA, prema kaa-
,Vkjk-a: kaaa tkjhh-ua, prema coif\*-K: covui-hth. Postavsi gu-
turali ispred *k pal at a li (na pr. u komparativu, 11 imper-
fektu, u glagola III. 2.) zamjenjuje se i. vokalom 4; tako
je na pr. prema A\xHC»r-% postao komp. avahckaiiIm nog-6jb) i
K'kicoMAH [*vysok~ejr) prema bucok*; isp. M^Ap-*kH mudriji i
AMiApi; — prema iiAn'-rka\-a pletijah ima Moac-aajpi 1 mog-Sahz)
ntn-AA\% I
;: peh-eaho), apziii-aayx (* vrih-4ahz)\ — prema K'kr-A
bijeg, a\a-ak-'a muk, cAO^-y-A ima irksK-aTH (*Wp-#i), a\aah-atm
(*mlrfc-iti), cA-kiuiA-TH (* slyh-eti); ispor. RHfv,-A ' Kii,v,-kTii
II
i
i./.n .\;r. ... i,i
ik',, ITVI him i 'h
. MM» Ml > N -ii
p
I. - k\/. ii I|»l. ki -* . u
10.), ii> rnijfi •.i ii
-iif\\K. otmi, ii. oiKiiiiyy. otmi.-,a RUM Ui *
I'K'l f.WK
: upiiu 1
ii ck i \ . i-•• j-r
ili pred palatalnim vokalima mi
1. Od ;ir|
|
;n
CK II
1 1 rr : i-: :•
\,
v^M\:i;.V-uHy. HCM (. i N i iiiht-m f
iiiicK-j maska [mazga] i mkuii -\
-• Od :ir||
:•
.• m. k postaji
CKl |iiit
Is] oi i ApAsr i- k
Aick-4 daska, dal lok. sj \aci -k i\;.-. k •%>. /.
pi. , i,\oii'k'i'/,n--n ' ' /
In (sporedi posr-j to* v n« tsoc-j v*-
un -n;u 1 i;.\Li; 1 - -; : . \ w :
1
1
" rrn
bltfi 8
padetnim -11. -k. -iyx ue ni
Bkupine ;r CK m ;k v, IIITi - » na .; \ ci
A'ACK-k m di$k-
;v! >osta»
i;KA
i 3RHX/V* ' Birizd-jq) v.\ izdmi : O-II0OCT-MTM W#IMT WlK'A.-'.-ii'kw t-iitii ;-i;kni T-J 111. ltd.
g 15. K :\a kon sonant a natta jedao ru-
onda -
1. zvutni (r, a- Si k, *0 P^d bexvutoim c it, mnujenjaju u bezvutne i nasuprot bezvuini
\aim u zvucne:
1 na pr. o«l osn, - u3-m glasi of. uc-th - rijec
cs4T-kC4 (preraa ckat-s) piSe - Bpomenicima brratsk -a -
venskim i dr. craa-sj UL
11
2.t\ i t prelaze pred konsonantorn t u c ; ispor. na^-in
i riacTH (*padti): ii/\iT-iTi i iiaectii (*plet~ti); kaa,\-ath i BAACTk(*ulad4>,)
; no-HkT-CNHie postenje i mkctk (*(&*-&) Cast.
3. Od tt, kt, jfT postaje hit: ispor. <ttor& mogu i mouith{'mog-ti) moci, MOUiTk ['moy-ti,) moc : pfK-ATS reku i pfiiiTH
(*rek-ti); nciUTk (*pe&-fo) pec; RpA\--/VrA vrliii i np-huJTH {*vn''h-/i
od *verh-ti § 6. 7.) vrijeci (vfsem).
4. Nestaje konsonanta, i to
a) k i r pred konsonantorn jr; ispor. pfK-AtTl reku i aor.
irk\-A ("Tt'k-lh;)\ HCtr-JiTS zegu i aor. wa\-A [:<y-lr,: i u a }><»
§ 10. I.)5
b) c pred konsonantorn c gubi se; ispor. nec-tii i aor. nkc*
(*w&-S3); lec-TX i i€ch (*jes-si),
c) pred konsonantorn c nestaje konsonante r, k; ,v,, t; b,
ii ;ispor. 3KEr-;&TZ zegu i Spl. aor. tract t [*zag-ste od Hig-ste
$ 10. 1.) ; pfK-^TS reku i Spl. aor p*kcTi (*rek-ste); B*A~fTl i
Isg, aor. KacA (*bad-s?,): ikT-fTf (Spl. prez. od hiictij brojati) i
Isg. aor. miic'a {*cit-so): rpiK-iTi i lsg. aor. rp'kcx (*gr€b-s };
d) pred konsonantorn t nestaje konsonanta k, ii, k; ispor.
rpie-iTf i inf. rptTH (*grebti) grepsti; rtn-trt i inf. tith [*tep-ti)
tepsti: xCHK-m i inf. jkhth (*8iv~ti) zivsti:
e) pred konsonantorn n nestaje konsonanta k, ii : ,\, t; ispor.
c-A-r-KiK-aTH sagibati i cft-riN&TH \?~gib-nati; zamjenu vokala
•a i -Ki vidi u § 6. i 5.) sagnuti: csn-ATH spati i canx (*sap-m)
san; i;a,v,-'IvTh biti budan i k-as-k-an^th {'-hod-nut}) uzbuditi;
cirkT-A svijet [po|svjet i cBktUKTN (?svt£-nqti; zamjenu vokala
k i 'k vidi u S 6. 3.) svanuti:
t) pred konsonantinia ,\\, k nestaje konsonanta ^ : ispor. od
osn dad- lsg. prez. \AA\k (*dad~im) i ldl. pr.r\,aK'k I
dad-ve)\
g) pred konsonantorn a nestaje konsonanta ,v '•' : 'SP
v,i\-iTi i KfAA C'rrd-1) |do|veo: iimt-cti i iiam'a (*plet-h) pleo.
Ill
Nauka o obiicima.
\ Ih'klilliM jj.i
' ». I ~t.II on,
h\ ii. p.
u
ticijtu. numeralu i pronomii
• i 11j i i I. I r i b roj .1 : '. plur;
od kojih ii edani]
dativ, akuzativ, nstrumental.
I imi roda
oominativu. Imena
ikativ plurala jedan oblik. U plural'
iioiniriiiiivu. r dualu
za nominativ, akuzativ i rokati
dativ i instrumental.
J 1 7. Deklinacija je a) aomina
a) Nominalna deklinacija.
J 18. i Qominalnu deklinacyu i<lu i
adjektivi i participi
Prema glasu, na koji Be svrftuje os nomii
klinacga I. vokalska i II. konsonantak
I. Vokalska deklinacija.
J 19. Prema osnovnom i tku imaju osnoYt
deklinacije) 1. na -o: 2. na -a; 3. na -i i i. i
!. Osnove na
J_'<>.
\ U[ , ,, a ove ?rste mi -- roda; i
-
im se A samo -o, ili B. na - rrsetak im
i nom. sg. i to at) muSkim ili -x ili -k. njim -«
-t : na pr. a. A. pac-z, kct-a: B. i; vum-k. mann-k. K04M [t it b -
I; — ; A. ctA-oi saat-o; B. aox-i I6ta . nwrnr-f
KOIIHI6 l' - KOflkMS KOplje.
L3
BiljeSka. Osnovno c» uCuvalo se u rijecima a. A. na pr. u instr.
sg., paKO-Atk: u rijeCima a. II. glasi taj padez ttpaWMk, all t stoji
mj. o (*vraco-mr>). U rijecima (3. A. ima osnovno $ i u noni. Bg.
c*ao a aoh« stoji mj. Hoz-o.
§ 21. a. S u p s t a n t i v i muskoga r o d a,
A. s osnovom na -o.
Sg. n. pas* PI pACH Dl . n a. v. pasa
g. pai;a pass g. 1. pacoyd. paKO\,
• pasoMX d. i. pasoaia
a. pan'A pas*fcl
v. past pacM
1. paK'k pairky •A
i. paKoa\K paKki
B. s [)snov<)]ii Dfl -.)"
Sg. n. Kpan PI. npaH Sg- KpaMK PL upaiH
&• Kpara KpaH Kpana spash
d. Kpaw Kpai6MS Kpanoy RpAHCAVA
a. Kpan KpaiA r.paMK spas*v. Kpaic Kpan Kpanoy KpaMH
1. KpaH i;pan\-A spaMH KpaHH\"A
i. Kpaif-.-WK Kpan KpaMf.WK Kpann
J 31. n. a. v. Kpara Dl. Kpana
• g. I-
d. i.
Kpaio
Kpai€/\\a
spasoy
KpasiMa.
§ 22. Biljeske. 1. Zavrsetak u nominativu (a prema
tome i u akuzativu) singulara glasi Kpan (kraj-z § 9.), KpaM-K.
T\,*^K;\-K i dr. mj. kraj-z. vrac-z, di&d-i po S 10. 2.
2. Pocesto se nade d a t i v sg. prema dat. sg. osnova na
-a (§ 32.); na pr. kctokh, n'kcapK-KH. Ispor. nize pod 4. 5. 6.
7. 8. 12.
3. Od rijeci, koje se govore za covjeku ili kakovu zivotinju,
uzima se kadsto i u stsl. genitiv sg. mjesto akuzativa sg.
4. (J vokativu sg. mijenjaju se r, k. y ispred oastavka
-i u >k, m, uj (§ 13. 1.) ; ispor. Korx i Kcwcf (*bog-e); paK-x i
pas-6 (*rak-e) ; a*VY* ' A*Vm ~f f?&*h-e). — Rijefti sa zavrSetkom
III.
I kill,
|| I. AH .
I I <>k .1 I I I y
k R i l)i iiI B< /.
p4K /.kuii, k | I: \ \- I
KpaH (l%it. //"/M. i^u-in. | /.,r. M' J i kim
mj. /./•<//-'. i Veom
prema i ima na •«
6 [nstru m e n i ;« k#4« Mi if m ai i uuri i
stoji i J-" J 10 ii 1 1 i.i hii.i pi otkii.k. miajn oTMi.fWk
Biljeaka) I >blici, kao na pr tto ra r iicbmi dr., posiali >n prriua in-tr.
.ii. b »TM(kMt ' dr. pren
i.
7. G d <» in inativu plurala ] i i r
nastavka -n a s (s), n. i mi i
I >blici pi i ma osnovama na -\ \
etki. — Supstantivi na -.t,ik i- if.U I
prema konsonantskim osnovama (vidi na]
na pr. ii/kc^ik i ii.kc.vn (fcit. " i ufkcj0i uk.vf i k-
\.rrt.\k. a'k- AATfAH [Cit. il>:"'<lji i ,vk.\.\ TiAl I
.vk.\.n f w
stantivi na -tmk tvore osim gf-n. i ins
antskoj deklinaciji: A/kA4TMi ' vk.uTMM8. Genitiv pi. k^.\m (fcit // -•
. Raw* i <)r. Btoji
£ In. 2 i mj. / -. - - itd. — Potest! so oi»li<i
osnovama na -\
na pr. rpkyoaj^ R*4«ma
g 10. I.I.
Dativ pi. KkuM-\\K. apawMi ima mj.
§ 1". 1. — Ispor. frore pod
10. Akuzativ pi, goal*, i;,M'i.^.
mj. - — Za ohlik otku.a (mj. nor. jos
i bilje&ku u ?; L3.
11. Za lokativ pi. KC3'k\-A (mj. - r.p.\n\-A
*/'". ni - i dr. vidi biljeSku|
12. instrumentalu pi. Kpaii (cit. /./v/yM. b04MH i dr.
prema paK'M vidi § 10. 3. Ispor. § 24. 7. Veoma je rijedak
taj padez prema osnovama na -u (§ :i*2.); na pr. anocroazMHprema anocToa-ki-
13. Dativ i instrumental dualaglasi Kparcata. apaMfaaa
i dr. mj. *krajo-ma. *vrado-ma po >; l<>. 1. — Ispor. gore pod 6.
sta n t i \ i s red n j ega ro d a.
A. s osuOYOm na -"
Sg. n. CdW PL CM4 1)1. n. a. \. CfA'k
ciaa ClAi 1. cfiiey
d. CfAOl* CfAOMS «!. i. CMOMda. CMC c«aa
V
1.
CfAC
CfA'k
ciaa
Cf.\'k\"A
i. cfaoMk CfAkl
Sg. n. v. KCfiHte
g. KOimrd
d. KOIIHfO
a. KOfiHie
1. KOIIHM
i. KOniJI€A\K
B. s osiiovcmm na -jo.
PL KCIIHId Sg
KCflHH
K0nHI£A\'A
KOflHtl
KOflHIlp;
KOIIHII
Dl. n. a. v. KonHH
g. 1. Konttio
d. i. koiiiik-am
AOHW PI. ao)Ka
AOJKA AOMk
AOKOy ,\0;Kf,\\'A
aO/K( AO/KA
A09KH AC/KI1\"A
AOKfAAk AOKH
1)1. AO/KH
AOJKvH"
aojKf.ua-
£ 24. Biljeske 1. kchiuc. A03M, i dr. stoji (po g 10. I.),
mj. *kopij-o, Hoz-o. — Za cp*AkH' (nlJ'::*>'^"-"> ispor. jofi i
biljesku u § '3. 3.
2. Lokativ singular a kciihii (ftit. feoptji), ,\o;kii. cp-A.VKim
stoji (po § 10. 4.) mj.:
h'opij-r, -](>:-> sndbC-
3. Inst r u m ent al sing, glasi KcntueMk, AOKCMk mj.&opi
Hozomi po £ 1() - !• — Za cp%,\kiicA\k |m' *•*) is
I
,nl -
jos i biljesku u £ L3. 3. — U rijefiima na Hie, kie ima taj
H.I Wk ' 0%'HfHMM Mfc
vH' 'IIIIIIM V\k I
J. <. <• ii I I I \ |» I il r.i 1 .1 i;;miii , „u.
i di
KOIIIIM \\/. / VHIMH
ispor. biljeiku p
Ii I pi ROIIHMJpi |
pod 2.
r n in •• li t .i 1 pi. KOIIM I |. 'i
pn vf.\M vidi g 10 -; Ispoi
8, / ii in a k ii . k. <1 ii I I .i BCllMM i' it.
i in i . *kop\j-ti I
• t. i i us t r. dual m mm M I mm rj
la) vidi
2. Osnove na
.; 25 Imena
prirodi) i inn osnova im je ili A
dnima i druj -i
www a: B |• iwu. nk>ni -a*u
|
\/.:t;.v . iiniii i a :. ui/
meda1 ci 1S4 staza.
J26. \. OSBW ii. i
3 . i.. ncmm PL awry Dl. n mmrk
NCMrU ;t;m*A g. 1. WUH*(
<1 9KfH*k ;+;m.\.\\y. d. i *nu.\\ <
a. NttMJi SfCMTM
v. ftfMC mm1. Kfirfc scourii. KfMOM nWHiail
B. Osnovt' n.i
ctah PI. ctjm Sg. jkj*piu PI. acvui,*
- CT4IA CT.WI ^OfUU AOV'lllk
d. CTAH CTAUJMI A^VlliH V^'ili.iU'A
a. CT4UK CTAfc* vov'ina, A^V'in^
v. CTAK CTAIfi A^'UI* A^''H<*
L rraM rranri a^'wh a>>v'iim\-a
i. rraiem v i wm.wh AMfiuiiK \mrwAMM
17
Dl. n a. v. ctah Dl. ,\,ov'iiih
g. 1. CT4K> \tofUMy
d. i. cTaraaaa A+Vnu*a
§ 27. Bilj eske. 1. U nekih je irnena zavrsetak u aomi-nativu singular a na -h na pr. Korkinii f. boginja, noycTtltlti
f. pustinja, aaAHH f. (Cit. ladiji) lacta, c^rv»H m. (cit. sndiji) siida.
sudija. — U ostalim se oblicima spomenute rijeci ne razlikuju
od rijeci na -ja; tako glasi na pr. kctkinh, AarV»«H. c^,\hh u gen.
sg. koi'kimiws. j\a,VHbft c^ahmv kao i craia CT4Mk<
2. Genitiv sg. CT4IA, ,\*Y 111 '* » lasi mJ- **tyhti *^^my\ P°
§ 10. 3, [Ispor. § 22. 10J.— Za oblik okkiia. ctwsa (mj. "ottoc-y,
'•sti>dz-y) ispor. jo£ i biljesku u g 13. 3.
3. I dativu sg. mijenjaju se p, k, y ispred nastavka -k
na s (3), ii,, c po g 13, 2.; ispor. ,\mi-a duga l A*^"* (™j-
*da-ge); pa\K-a ruka i |)a\ii,-'k (mj. *n/A;-«); ctixy-a snaha i cuxc-'k
(mj. *$mh-$). — Za ,v*crk (mj. Uh$k-<) prema aicka, i A0A3A*k(mj. *drc#g-e) prema AP^ara Suma vidi g 14. 2. a. — Za okkhii
(mj. *ov/>c-e) i ctksh (mj. *stbdz-e) ispor. biljesku 1. u g 12. 1.,
a za cTan (cit. s/o;'?, mj. *staj-e)<vyoyiim (mj. *dui-fy g 10. i.
— Ispor. 22. 5.
4. Vokativ sg. cw\w,. A^V" 16, rocnwHAi i dr. sloji prema
/K6H0 po § 10. 1. mj. * staj-o, *dus-o,''
gospozd-o. Za cKkiie
(mj. *ovt>c-o), ctksi (mj. * sUdz-o) ispor jo3 l)ilj. I. 11 g 12. 1. i
bilj. u § 13. 3. — Ispor. g 24 1.
•"). Lokativ sg. ne razlikuje se po obliku od dativa Bg., o
kojem vidi gore pod 3.
6. Instrumental sg. craiei*, A**?111'1* l ,lr - - lil> ' prema
>KfH0fa. po g 10. 1. mj. *staj-oj<^ * dus-ojn ; tako i okkiicmi mj.
*ovc-oj<i (ispor. biljeSku u g 13. 3.). — Mjesto ftfNOMLi rraiewK
ima u instr. sg. i h^n,*, CTaia*.
7. Nominativ plural a ne razlikuje se po obliku od gen.
sg,, o kojem vidi gore pod 2.
8. Genitiv pi. aa^hh (Cit. ladij>.) ladi,fvoY-uik. o&kl^k stoji
prema jkchx po g 10. 2. mj. *ladi~J7,< * dus-o, *oc>,c-z. - Ispor.
g 22. 8. i § 24. 4.
Broz : Oblici. 2
IH
k a I i v |»l.|
ininativu
I /.i DO in M
t . ii k
3 Osnove na
• t . * k mi |" n Doin Ii b
ii.i. tk pot, not i ik n m pk Kern*
tak, mi, k \
l/.lllr.lll Jr|||||V;i. 'liltlV.I. VO)i
lam po oblitju aikakove rail
jj_"» i »i »h« i oraoi
V. >ln>k;. illlriiH II. /
riATii 9 i w
FUtTM
cL n&TMn.nTk
V. llAx I II
1. lUkTM
i. ll/wTk.Wk
I II
i M
r*
I H
I'M
I KM. KO< I
PI. u. iLYxTkM^. lUfcTHN
- ii/KTkH ii.vnifi
d. ll.Vlk.WA
a. RATHV. HAiTklt- ll/KTIIH-
1. IIATk^l
i. ILVIkWH
ROCTM
KOCTkA roctnA
ROCTfcJMI
R0C1 M
ROCTM
ROC ik\"a
ROC ik MM
Dl. ii. a. v. |&ftTM
- L fl&TklO lUKTHM
d. i. llAtTk.tttt
ROCTM
ROCTkM ROCTMM
KCCTk.WJ
g ::<>. Biljeska. 1. Za oblike m^thm-. utnm (cifl
HATNMS, ROCTHMii KOCTHH (cit ' KOCTHN; prema n/KTkH-
19
ILVI'kH (cit. P<ltyjb), mvi'kkX KOCTkNK, KCCTkti (cit. kost>,j>,\, KOCTkMisp. §11.
2. Pocesto se u padezima, koji se svrsuju na -u ili na -a.
a imaju u drugom slogu s kraja poluvokal -k-, zamjenjuje ovaj
poluvokal k punim vokalom t: tako ima pored riATkMki nATkH(cit. patijb, HAvTkAVA, n,vrk\*A KOCTkMS i dr. — nj&TfMk lUkTlfi
(cit. pcjeji), nJHTCMK, ii;nTf\"%. kcctcava i dr. Vidi biljesku u $ 2. 6.
Ispor. § 40. 5.
:J. Prema instr. sg. osnova na -/ nade se k;ulsto i instr.
sg. U osnova muskih na -/<> ($ -1-1. »',.).
/
4. Osnove na -n.
$ 31. Imena ove vrste muskoga su roda, a zavrsetak im je
u nom. sg. -% na pr, cmma. aomk, m(\^ avhjva svijel [svejmir.
J;:*2. Oblici osnova na -u ovi su :
Sg. 11. C'kIHA PI- C'klHOKf Dl. ii. a. v. ckihkj
g. CklNOV C'klHCKA g. I C'MNOKOl*
d. C'kWOKH CklNOMX d. i. c'klH'A.\M
a. C'kiHA C'klH'kl
V. C'klHOy C'klNOKf
1. CklHOy C'klHA\'A
i CklHOMk C'klHAUH
S 33. Biljeske. 1. Instrumental sg. trebalo bi da gla>i
ckiNx.uk (kao n^Tk.wK prema rtflTk), all u stsl. Bpomenicima
ima potvrde samo za ckiHOMk (kao n*TfMk prema u,wrk). Vidi
bilj. u s> 2. 6. Istr. sg. na -a.uk ima kadsto i u muskim osno-
vama na -o, koje vidi u S --•
2. U lokativu pi. mj. fkirnvz nade se i ckiHcrs (ispor.
n^Tk\'A i ii*t*\-a). Vidi biljesku u § 2. 6.
A. Kako se u nom. *%. rijefii kao Sto je pas-i po zavr-
setku ne razlikuju od rijeci kao sto je ckju-a. to su se osnove
na -u i u ostalim oblicima (najmanje u nom i gen. pi.) uzele
'II
povoditi po ii
II *ka clekllnacya.
1 Ti cm
n. i-
I. Osnova Ml
Im.-n.i (i
II IIMIH. Kl ll^/.l. Kl , kl
ljubi, ,\oi; ki I EL
1
1
•. •
/. R -
II
mi. 1
1
< Iblici /..i dual oe raof ti iz t
jezika stare
j.'.
< )blni osnova n iti su :
5g, n. np-AKKi njinuui
mmami ai/.i.a
d. tlpiJCSSM ii^ai;/,
a. l^pSKSKI II.^AKAKk llpftKKKII
V. I^VAKKI Hflffllfl
1. H,p'/.KKKf ll.aAKAK.ty/.
1. I^VAKAKKI^ II^SKmKNMi IIVAKAK.rWM
:; :;7 Biljeske. !. K tfEMk (i .nijenj. -
sing, kao u,pira, <>>im noni. (koji _ - KfOBfc akuz. ikoji ii
3amo nputt) i lok. (koji glasi Ktmsit); a plui
askim osnovama na -i : _ I, B.i.
1 tsnove na -r imaju k - koji ohlik i ~no-
vania ztaiskim na -i : tal a aa pr. lok. sg. vymUMM pon
UPakak* i dr.
Akuz. sg. h^akakk :!' dna nfitrw iraa po oeooTa
(zenskim) na -?. a za instr. sg. iipnouuit* prema up*kxkkm.
isp. § 11. i § 30. 1.
21
2. Osnove na -n.
% 38. Imena su ove vrste po rodu A. muska i B. srednja.
a zavrsetak je u nom. sg. muskim -hi, a srednjim -*; na pr. A.
kaavki kami, kamen, maaaviyI plamen; B hm* ime, KpiiMA vri-
jeme, iihcma pismo, iia*a\ws pleme.
§ 39. 01)lici osnova na -u ovi su
:
A. Muska imena. Ii. Srednja imena.
Sg. n. kaavki Sg. hm*g. kaaunj HMfHJ
d. KAiMfNH IIAWNH
a. KAAUMk IIA\/.\
V. KAAAENH HMA1 KAMfNf IIAUHf
l. KAAUHK WU H.WHIKWK
PI. li. KAMfNf
g. KAAAfll'A
d. KAAUNkAVA
a. KAAUHH
V. KAMfNf
1. Ka/\\fHK\'y;
i KAMfNkMH
Dl. ii. a. v. kaauimi
g. 1. KAAXfHOV
d. L KAA\HIKA\A
PI. HAAflM
IKttfll'A
HAUMKAVA
HAUHA
HAAfttd
IIA\fllk\"A
MAUHkl
Dl. HAVEH'k
HMffffWi
IIA\EllkA\A
g 40. Biljeske. 1. Mjesto kaavki. haaavki i dr. ima vec i
u stsl. spomenicima KAMfNkj ii<uu\fNk.
2. Imer\uHK dan mijenja se po oblicima svojim (osim nom
sg., koji glasi;\khk) kao i kaavki, primajuci na chn- nastavke,
Sto se nastavljaju na osnovu kamen-.
3. Imena na -umhha (koja pokazuju, kojega je t ko naroda
ili odakle je ili medu kakove ljude pripada), kao mi pr. rpaacAA-
niina gradanin mijenjaju se u sg. kao paes, a u pi. odbacivSi
krajnje -hn'a zalaze po oblicima svojim i medu muSke osnove
na -n; tako je na pr. imenu rpaJKAAtfMtu u pi. osnova fan-,
a sklanja se evo ovako
:
^^
MM
i ii \ nin\/.
i
|
,\,i | hi y m ki
i MM
i
i pAM \ IN UI
II ki
ruijenjaju po (, l lii ima
ItO -ii CAOI *knNHI NQ M.i.inr/, 111. pi. ftCHA#Of) i llTAflM
BA1I°4JN0 i <lr.
) ( U 1 1 ( i \ ii ; i
imiiskiini ii. i -i : tako r loli umni i
k.i.whiii. B6*kjlfHM : l«kO Ink \kiih : \m;.
Ci -MK.Wk. HK.WA. -Mk\-A
nf.wA. nf \-'A_: lako ima ua pi MAUHiMfc pon• \whk\u »..m\»-
nf\-/. port i lUMMbYii mjesto riAXAANMiii i predovno rpjjKA^niMi . r#iacA4iM)fi» fi
I.: B i»>.
I. Osnove
g 41. In- -je u nom. sg -$; oa pr. caoeo, roaOi mho -or\c -rk uslori<-. Jcol . 1 t. d.)«
§ L2. Oblici osnova oa a- ovi so:
Sg. n. T'kWC Huifcj rk wrk- rk.ua 1 k.\K'A 1. rk.\Ko
d. 1 i.WCH T k.VKk.WA i. T k ifCh w.
a. rk.\c i 'k.\a\\
V
1
TkilC
rbfC(
rk,\K
i. T k.WCk.NK rk ifCfcl
9 BiljeSke. 1. imena one - 9mct, oa •
-
aa/jf« i- oviiifcf. osn. . -. kes- maju oblike za dual prana
osn ivama na -i i. a -klanjaju se evo ovako:
23
Dl. n. a. v. o»hh
g. 1. OMklO OMHK»
d. i. omhma
ovum
OY'IIIHAU-
2. Kako se u nom. sg. ne razlikuju po zavrsetku rijeei kao
Sto je c«a-o od rijecl kao §to je koa-cs to su se osnove na -s
uzele i u ostalim padezima povoditi po oblicima srednjih osnova
na -o, pa se na pr. u dat. sg. pored h*kkh nadc i mekov.
3. Osnove na -c imaju kadsto po koji oblik i prema osno-
vama na -i; tako ima na pr. u lok. pored T'k<w« i T'kAmi-
4. Zavrseci ckmk, ckava, cup; glase (po S -• 6-' i -c*a\k,
-cea\x, -C6)(z; tako ima na pr. pored T*kAfCkMk i T*kilfCfMk, itd.
Ispor. § 40. 5.
§ 44. Imena ove vrste srednjega su roda, a zavrsefak im
je u nom. sg. -a: na pr. teaa tele, >Kp rks^ zdrijebe, OT0OMAdijete (osnove: telet-, zrebtf-, otrocct-).
§ 45, Oblici osnova na ~t ovi su:
Sg. n. twag. TCAATE
d. TIAATHa. TfAAV. T*AA
1 TIAATI
i. TCAATkA\k
PI. TfAATA
TfAATXTfAATKAAX
TtAATd
TIAATd
TfAATkJfl
TMATU
1)1. n. a. v. TiAATi1. TIAATOV
I i TCAATkAtA.
g 46. [BiljeSke, 1. Osnove na -t imaju kadsto po koji
oblik i prema osnovama na -?': tako ima na pr. u lok. sg. pored
JKp'kKATf H JKp'kRATH
2. Zavrseci -tkmk, -tkava, -rk\*x glase (po g 2. 6.) i
-TiAAk, tcaik, -Tf\*%: tako ima na pr. pored TfAATkMk i TMA-TfMk itd. Ispor. § 40. 5.: § 43. 4.;
5. Osnove na -r.
55 47. Imena ove vrste imaju samo dva (oba zenskntra roda)
:
MATH, .vaiiith kci (osnove: mater-, diiter-).
\\.\ III \\ \ \ ,
\\.\ 1
»kHI I ftjft U /.
H4 1 »k'» M 1 1 ». 114 1 IfN
M4 in M 1 i ffHI
1. w.\ i »jHi i Kyy.
1. \\.\ 1 fk>M.V \\.\ 1 »
kMII.>. W \ 1 %fk \\H
IH. n M4 ripM
\\.\l fkK>V"
<i. i .W.tTfpK.W.I
!• 11 1
•
I wa i *ku mrraai
ovama (zenskim) oa > ; aa instr *4Ti#nn iu-
ripkM g 11 i ?; 30. L; | 37,. 3 3tak -pKMi : pk\-a in" siti (p( V (
st\/* hi pr. \\.\ TipkMi MATipiMft; iap
i ii a <• i.i a n e o dredenih:tivi mijenjaju oblii
»v€ bu im aa muski i srednji ro<t na na
-•i. -;a Adjektivi mi roda oa pr. hoc* biahA i mil i
prazan, sklanjaju ae kao ajsmi zauA, i;vk\mk g 2 Ktivi
srednjega roda, na pr. not*, amino. Tsum cmo. koiihk-:.
aoski (J;i .i<lj»-ktivi zensko^a roda, n. pr. ncua. BtitMtf
TO1IT4 kao XCfN4i crau. vovuia i> 16.)
1 adjfktiva :ovno vol 9g. I
•
ah opei adjektivi i -t
\
^apiicfio c.xkiic-
Kao adjektivi, na pr. hose, ikn'j hoi.o. - tnjaju se i parti-
cipi, i to part, pn siv. n.\n wwa. iuictomOi nuirroAu; .hh.\i<-.wa
3H4I6M0 jii.u<-\\.\; (BAAHAIZ, \*K.t.\H.\\c \'i;.\.\n.\\.\ • !,part.
pret. akt. II. h.w.va. ii.w.kv n.waa . MMAB, fUUAC .-tua.u :
i part, pret pas. iiuim*. IMfTfHOi ii.wthw : iuii.atx Dapet, Ha-
nATOi nan.,via (§
11, Particip prezent a aktivni na pr. od ^lagola
imkth, snath, \'!;.\.\inn sklanjaju se ovako:
25
Muski rod. Srednji rod. Zenski rod.
Sg. n. IIAfTkl IIAET'kl flAfT&lllTH
g- IWtfTJtUlTd liaJTiMIITtt nAfTAUUT*d. iiarr^ujToy IMfTJUllTOy HArrAxiiiTH
a. nan'/kiiiTk ILUTAJIITf ttAiTAUUTK
1. nXfTAUlTH liafT/klllTH nMTJkWTHi. H/\fT^IUTfA\K IIAn\YJHT6A\k IIACTAJIITEMi
PL n. narr^iuT* riAfT&UJTd IIAM AUIIT/A
g- RAfl'/KHITk IIACTAUUTh UAM7klllTk
d. liarr^lllTEAVA UAH AJIITfAVA nAtTA\UITAA\%
a. iiaet^iuta IIAfT/MinW flMTJkUlTAS
1. riAETtMIITHyX llAfT&lllTHJfK iiArrAviii'ia\"A
i. llAeT;KIUTH HAMVkIHTII IIA6TAUUTAA\H
1)1. n. a. [\MTJM11TA flAfT&IUTH UAH /kill I'll
O1
1.1
riAfTAkUITOY UArrauirroY*j
d. i. f\MT&UlTtMA nAtTAUUTiMA IIAfTAUHTAAVA
Sg. n. SHAMi 3HAM ;-snai/kiiri n
g. 3N4U&UU1M 3Haia*una 3HAI/klllTW\
Sg. n. \*Kai>^A
jfBdAAUJTa
itd. kao iiAfT'Ki •
\UAA*
\fLAAAlUTA
\'i;a.\/Mii'iii
itd. kao ii<\«t'ki
§ 52. BiljeSke. 1. Part. prez. akt. (koji vidi u £ 94.) 3klanja
se kao da mu je zavrsetak (u nom. sg.) za musk i rod -ash,
-esU, za srednji -aste, -cste< a za zenski qsta, £s"ta; po ton i su
mn oblici (osim oblika za nom. sg. musk, i sr. roda, i za nom. pi.
mu§k. roda) kao od aubstantiva uaaiirrk. khtftirn ple<5e, miiiiTa
pica. Prema tome za pojedine oblike (osim vok. sg., za koji
nema potvrde) isp. biljeske u gg 22., 24 i 27.
1. Zavrsetak u nom. pi. musk, roda narrauirrt. jfiUitAiim
iina prema nom pi. konsonantskih osnova. Rijetko se nalazi taj
padez prema nom. pi. musk, osnova na -o na pr. JKOAAUITH.
3. zavrsetku u nom. sg. Zen. roda uarr^iiiTii, £EAiiAUiTH
isp. i biljeSku 1. u 5$ 27.
, ;
n |fl i (i m.\ I n \r..t Mi I H *
M
n |( ii || / ii \» i aiiiii
ii wtaiim "im i Mil I II \i i /.in*
d. ii \m -Ain.n- iiu ii U PI
II. \f I AIIIK II || I | /
I. II \M AIIIII II.Ml /.Mill /Mill
i. ii. \r i Aiiif mk ii. || I A'lirwK n w i aiiii*
II \f I Alllf II.WI A.IU II II I AULA
II W I AIIIK II. || II W I AIIIK
•I. ii. \f -r'Aiiif.w'A IIAfTUIMMl IMfTUUMu.w THIUi n.\M Ain.t ii a
1. IMfTMlNflYI ii.uwAiiinyA IMfTOMMYII. II.UTAIIIH II.WT -
AIIIH II Ml Alll.t WH
Dl. ii ;• n mtaum iimtahih ii.vm aiuh
II,U I -AlllOV* ll.\f "I AllUn- IIMIAlllOV*
d. i. riAfnuiMMi h.\m Aiif v\.\ ii in -aim. 1
1
(NASI \i;-a u'.aiiiii
- 3N4IUU1M 3HAK1MI4 UUUMI
ild. kao n,\n-A . .
yi..\ \k \-k\.\k yr..\.\Kiiin
- \'ll 4\\KIII.\ nUlAkHM \*K^.\KIII/JS
itd. kao rum •
jjS4. BiljeSke. 1. Fart, pre oji fidi n
j
sklanja Be kao da mu je zavrsetak in non _ - rod
- - .
— enski -**4 po ton -
mu oblici losim /.a noni. sur. musk, i sred. roda. i za noni. pi.
musk, roda) kao od substantia koiiik. Aom§, aovum. I'
za pojedine oblike (osim vok -_ koji nema potvr • -por.
biljeske u gg 84. i
tak u noni. pi. musk. roda imet'aiiie. nuAfclMprema nom. pi. musk, roda konsonantskih osnova. Rijetk'
27
nalazi taj padez prema noni. pi. mnskih osnova na -o na pr.
3. zavrSetku u nom. sg. zen. roda iiArr-Aiini. jfiuAktliH
isp. i biljesku 1. u § 27.
§ .")."). Osnove za komparativ postaju nastavkom -jbS (na£a?Si
se 5 na kraju nestaje ga po £ '•>.). Taj se nastavak nastavlja ili A.
na Osnovu, koja se zavrSuje na konsonant, ili B. mi osnovu. koja se
svrSuje na vokal -e. Tako su postali komparativi.
A. na pr. j,pA>KkH premafvpara (i od r + j po S 12. I.),
aiiiumi prema AH^'A (s od ^ -f- j po S 12. I.). AMiUTkit ljuci prema
akstx (it od t 4- j po j; 12. 3.), yoi-iK,vKH huo!i ()(l Jf°YA* W °' 1
J\,-\- j po § 12. 2.) KO<\kti (od ailjcktivne osnove *bul- ; a od a -}~i
po § 12. 4.), rcpkii (od adj. osn. *gor-; p od p -)- ^ po § 12. I.),
A\kHKM manji (od adj. osn. ""mm-; n od h +J po § 12. i.): rpXsAkli
prema rp^EX (ka od k -f-jf po § 12. 5.); Kp'kiiAkH prema KphiiAK'A
(od adj. osn. krep-; ma od ii -J-,; po § 12. 5.); CAAKAkft prema
cAArv"AK'A (od adj. osn. s/ad-; id od ^ -j- i po § 12. 2.), k-riiiikm
prema irklCOKX (od adj. osn. vys- ; s od c 4" J P° ^ 12. : *- ) -
Od ,\parx . . . trebalo bi upravo da u komparativu noni. sg. za
muSki rod glasi *drazi> prema drag-ji(s), ali dolazi samo s dodanim
ji,: drazh-jh ^pa^KKH . . ., mjesto kojega ima (po § 11.) i .vpattiiH . . .
— nom. sg. muSk. roda vidi i § 73. 1.
B. na pr. HOK'kri noviji prema HCK'A (osn. nove-), AVAHOKari prema
AVANor'A (osn. mmoza- mj. *?mnoge- po § 13. 2. b). aa/AK'amah prema
/U/AK'AK'A mek (osn. mekoda-, mj. *mckzk&- po §. 13. 2. b.).
Gdjekoji adjektivi imaju komparativ i prema A. i prema B. ; tako
ima na pr. rp&BZ i po A. rp^KAHH i po B. rpjMrkfi.
Zavr§etak u nom. sg. (i u ak.x sg. ; za vok. sg. nema potvrde)
ima i to za muSki rod A. -kh (-'j1', ili -hh -#&), B, -'kli (-e/', ili ah
-ajb), a za srednji rod A. -ie, B. - rki<-; (ili -Aie)«
U ostalim padezima (za muski i sred. rod, i za ivn. -av rod)
pristupa k nastavkn -ji>s- jos jedan naslavak -jo- za muSk. i sred. rod i
-ja za zenski rod, pa tako postaje nov nastavak -jr>so za muSk. i sred.
rod, i -jbsa za zenski rod (s je s -j- j po § 12. 3.).
Prema tome glase oblici spomenutih padeza kao da je za-
vrsetak u nom. sg. za muski rod A. -jbib, B. -ej'si. (ili -cyb&b);
za srednji A. -jise, B. -eji,se (ili -aji>se) ; a za zenski A. -,/•<</. B.
-4/w*a (ili -ajhsa). — Ispor. $ 52. i £ 54. I.
11 Wkllkll vw Wkll»IIIH
WkllkllM WklikllU
d Wklll, U Wkiiki WMKIIIH
\\M \\,IIM flftfcMkll
1 WkllK'llll Wkllklllll V> KUK III 1
i Ukllklllf .\\k .WkllkHlf IV , WMUH
p ii Ukllklllf .WkllkllM MkNkMMI
.Wkliklllk Wkliklllk .Wkliklllk
.1 .Wkllklllf.W/. likttMM Ml wkiikiin I
.i \\kiikin,.\ .WkllklH 1 Wkllklll.A
! .\\KHKIIII1\'/. .\\kiikii'H\'/.
i' vllulllll WkHklll t Wkiikiiu u»i
hi. 11. ,i .WkllkllM .WkHklllll Wkllklllll
1 .WkllklllOV ikinov WklUi
d. i .Wkllklllf.W I \\ KHKIIIf \
It.
\\kiikiii.\ M 1
Sj n MCK'kn nci.'kM IIOK'kMIIIM
1 lUNikmm t HOB*fcltllJ4 iiCK'kmn*
itd. kao .wkiikn • . •
Kako se kom]
i si le oblik
ir. biljeSke u §§. 22., 24 i 1
_. Aki; sg, .,, wkiikiiik - • ii u-
I Jfcli] TK. Il.\f lAIIIK j
rSetak u nom. pi. mi u n'kiiif. Hotrktfinc
ima prema nom. pi. konsonantskih osnova. Kij^ I-, a taj
padet prema nom. pi. mi; - .wmi'miim
{) zavrsetkn u nom. sg m lii—i. novktaM1. u ^ _7
1 noK'kmiin. nockHUM • mxmoxahhio^ • • • cit. not
-I
29
§ 58. Numerate Tpkie ili Tftne (vidi §11.; ispor. § 30. I.)
tri mijenja se (prema osnovama na -i S§ 28.- -HO.) ovako:
Muslri rod. Srednji rod. Zenski rod.
n. TpKK* TpHI€ TpH tphor TpkH tphh (vidi §11. isp. 30. 1.) 1 za sva tri
d. Tpk/ux (po biljesci u § 2. 6. i TpfMZ
;
isp. § 20. 2).J
roda
a. TpH Tpll TpH
1. TpwyA (po biljesci u § 6. i Tpfjfi; isp. g 30. 2). | /a sva tri
i. TpkMH|
roda
§ 59. 4fT*upf (preina konsonantskoj osnovi i osnovama na
-t) sklanja se ovako
:
MuSki rod. Srednji rod. Zenski rod.
n. MfT'klp* 4CTUPH Mri'klpH
g. Mrr'kip-A (ima i mTkipk)|
d. «TiapkMX (ili put*: ridi § 58.) |
za sv:l trl roda
a. HfT'klpll HCT'klpll Mrr'klpM
1. Mrrkipk^-A (ili -pf\*A; vidi § 58.)
i. HET'klpkiUHza sva tri roda.
§ 59. n^Tk, LiifCTk, ct/i,Mh, cc.wk i AfBATh mijenjaju se
prema zenskim osnovama na -i, kao Kocik §§28.— 30. — AfCATkmijenja oblik i prema osnovama na -i i prema kons. osnovama;
tako na pr. lok. sg. u brojanju (od 11.— 19.) glasi prema kons.
osnovama aicati, na pr. Ally HA ,\tc^Tt dvanaest. U dualu shvata
se redovno kao supstantiv muskoga roda: ,v,ak*i A,tCA\TH dvadeset.
§ 60. c*T0 se sklanja kao ciAO SS 2Bi -24; gen.
cxra .... nom. pi. cat<\ gen. cata, na pr. ii^ta cata pet
sto(tina), u starom hrv. pet sat . . .. dual. nom. cAT'k na pr,
,\AK'k cAT'k dvjesta, dvjesti. — TTdCAWTd tisuca sklanja se kao
iiHUJTa pica §§ 25—27.
b) Pronominalna deklinacija.
§ 61. U pronominalnu deklinaciju idu:
1. clemonstrativna pronomina: ta taj, oka ovaj,
oha onaj, ck (u starom hrv.) sa(j), *h (u nom. dolazi redovno
slozeno sa -Kt : h>k(, i€>Kf, td>K( koji, koje, koja: vidi £ 65. ):
I
/ I I
ii k nl.i I
i\ .11 |i. .1 IIW
i:\itik imi 'inn
o-pro i \i./.
i. ii. i d), kh kn\iii.a i.o \iii. /, M IHK1 Itolik, Cf MM./. KWCk
dlH( i waiioi /.. CAM6. n ii iii e ra I e m vhm/. m \um
i:m okoh. i poAi iiii'a jedan, di ngi.
mominalne-
A. O.HIH)Y<* 1111 -/o.
; 62. ( >blici pronominalnim osnoTan
Muski rod. S • 'inji ro /• osl
i .\
I 0I#*
TOM
tjk
rou
.
VIA.
1 Kl
rk\"A
rk.WA
r ki
i k\-A
rk \mi
T'k
TOMT k.vu
Biljefi Oramo id- : t*. ok*, ms; rstc-i. trkxxTo; take, k.u;*. uk*. ihcja (skein); cmcx; toamki
KO.MIKK. K-.m:ka. CfAHKS ; V kiOVTA. \\AH0r*: tAMI K-VMM'A If-.VKH'A
-!!. TA 1 o
I r- - toto TWO.1. to.mov TO.MOV
.1. Tl 10
1. l\\Uk TC.NK
i. T'k.WK ik.MK
PI. n. TH r.v
- T'ky-A rkyAd. T k.WA rk.WA
T Kl T.\
1. rk\-A rk\*A
i. T'k. Mil 1 k,MH
n. r.\ rk- 1. TOM tOic
d. i. T'k.U.l rk.w.i
31
2. Ako se nade pred -h ill pred -*k konsonant k ili r, onda
se mijenja (po § 13. 2. a) u n, ili 3: tako je na pi. tah,h (mj.
*taki) prema th, tau^x (mj. *tak-chz) prema T'kjfX, a\&ho-
.s'kiWH (* mmog-emi) prema t'Ivami. — Tako ima i k*ato u instr.
ivk.v\k (mj. *k-emi).
Dat. i lok. sg. za zen. rod ima toh toji mj. *tqfi (§ 10. 4.
)
3. Ovarno pristaje i numerale zu muski rod A&ga, oka, za
sred.rvAR r
k. ok-I;, a zu zen. ^i&K'k, osk; gen. -lok. (duala); ,vakok>.
OBOio; dat. -instr. . ^xkHvAU, oe'KMA.
B. Osnove na -jo.
§ 64. Oblici su pronominalnim osnvama na -jo ovaki
:
MuSki rod. Srednji rod. Zenski rod.
Sg. n. ota h[-jki, fie] OHO 16(-H«] oha i<i-|h«|
g. lero i6ro l€nn
d. i6Moy leMoy I6H fj^iy)
a. 11 enklit, (jb) 16 IX
1. 16Mk k-:a\k 1611 Wi. ua\k 0?» ?V HA\K (j in) '.J I6UK
PL n ohh h[-h«, ti e'J OHA ld-M OH'kl bft-|/KcJ
g. h\-a (JtAa,)J
d. HMK (JtWS^I
a. hb
i. haui 0?mVf
Dl. n. oha ra[->Kf]
g. 1. 1610\
d. i. in\\A CJftfiMt)J
a. ia
Tako se mijenja na pr. i a\oh ;
Muski rod. Srednji rod.
Sg. n. moh (tnoj'j A\oi6
g. MOtero .woicro
d. a\ok-:a\ov* a\oi6a\oi-
a. moh (moj'.j ,\\oi6
I. AAOI6A\k A\OI6A\k
1. a\oha\k (mojimb) aiohmw (mojiim)
Z a s v a t. r i r d a
Id MS
z a s v a t r i r d a
oirk h[-5KI, jite] oniv h[-jki, ji*e\
z a s v a t r i r o d a
11 flfy h (5i)
\oh ;
Zenski rod;
.UOICkft
anok-h fmq/i
MOMA\0I6H '"'
MOM!*
I ' • I.M
won
v' \/|
\u m w/. ' '\
i
I. MOH)pi|
.woii.uiiI
hi. ii. B MM ii d»*H
MOM•I i. .ucr.r I
/.. Ml
.;• e. 1 . P
trebljava Be -.hum Bloteno wu\ mcii miri m. i
\niu. - ii- sto pi i mil t% ni
mijerga u isi po n
i akuz. ~-r
. b mask i rod - pri i
c^e >* pripada prijed a prei ink n in*
S r/Aiik laporedi c-am'u.wk . . instr. B|
n pripada pr _u.
imw m* i' frlase prema totOi toia
po g 10. 1.
Oblici ii,wk. Hyy.. u.us, ii mm bjmj i kri
i k.w-A. rk.un . nij. ./< M . /
;uiijrnjni«- glasom i i tako postaje
Aku/.. pi. musk, i ten. n i* a tki po>' 10
l\ I 'vaiiio [de i tiich. CBOH, m.iiiik. k.uiik. mum : cniik
merale: aroAi TpoM, ocoti.
kkim koji (u >tar. hrv. hi) ima obMki p - enoj
deklinaciji ikoji su:
ol>ilj mi-
nalimj -
Muski ro<l.
R KIM
Kcwre'1. ROMJMfa. 'kkim
1. ROMMMi
i. KKJM.WK
S « in i i rod.
ROM
i z :iji rod
KdW
i ia srednji rod
Zenski itx
turn
K046M
ROM *
KOm I Ojlffj
33
Muski rod.
PI. n. *iihh (ciji)
g. *KrklHYX (kyjihz)
d.:
'k'mha\-a (kyjimz)
Srednji rod. Zenski rod.
KMi * K'klbft
z a s v a t r i r o d a
a. KklMV i;.\u
. * /TV . v } za sva tri rodui. *KkiHA\H fkyjntn)
K KIIWN
KCHDl. n. a. *K4«
g. 1 Kd€K», . 7 .. z;i sva tri roil;id. i. *KUHMd (k if;)una)
koh fita/tj
i
i; 06. Pronomen ck taj (staro hrv. s<ij) sklanja se ovako
:
Muski rod. Srednji rod. Zenski rod.
C6
i za srednji rodi
i
Sg. n. ck
g. «rod. CCMOV
a. ck
1. CfANk
1. CHAAk
Muski rod.
PI. n. chh
g. CH^k
d. CHAXk j
a. ckbft cni/j\
1. CH^'A
1. CIIAMI
i za srednji rod
Srednji rod.
CH
za sva tri roda
CH
z a s v a t r i roda
CM
CfM
C6H (S('ji)
Cktft cih*. §11.cm (seji)
COS
Zenski rod.
Ckkft CHtjft > 11.
Ckl/,\ CHI/ft > 1 1
Dl. n. a. ckia cnra : §11.
g. 1. c*n> I
d. i. chma I
chh ^?;?^)
za sva tri roda
CHH (Sljl)
67. Pronomen MkTO (nk-TO kk-tcO sklanja se ovako
n. MkTO
g. MkCO MfCC
d. MkCO/WOl* MfCCAUH'
a. MkTO
1. Mf.Wk
i. MH.Wk.
Broz
:
Oblici.
/ KkCh
KkClli
MbA
M
i
IK
I
IM k.\\k
KkCM
KM kyy.
KM K.w/.
BkC a
RkHtJfl
i. KkrLwii
. * .
jj
».'.'. Personalna pronomina
[SIVIIO CfCI iiii.i'Mi.jajil Be po mi obli
i A3! i ki —MOM TfK* MM
d. .wKH'k .\\m rin iM ewka. MWi TA CJI
1. ,\\kirk TfC"k CVhi. ,waho»a, TO—Ml o»*»
PL n. .wki Kki
MACI IMd. IUM1 KAMIa. Hki r.ki
1. iuci iaci
i. MJMN KAMM
Dl. D. a i;k KJ
HAM KAW
d, i. MAMA KAMAa. H4 U
: 70, Biljeska. Oblici za dat. sg. .\\n. tii. cm enkliticni
su. Mjesto akuz. m*. tw\. ca, hw. m ima kad§to gen.:
35
a\(H6, itd. — h'ki, li'Ki upotrebljavaju se kadslo u enkliticnoj sluzbi
i mjesto dativa maava, kaava
c) Slozena deklinacija.
§ 71. U slozenu deklinaciju idu adjektivi (i participi). Oblici
slozene deklinacije postaju od oblika nominalnili (vidi §§ 50.—57.),
na koje se nastavljaju oblici pronomina *j», i€ro . . . (vidi ih u
§ 64.), koji se kad§to krnje, te se na pr. mjesto iei^ upotrebljava
samo -mi, mjesto -i6H samo -h, mjesto ieu; samo -kk, mjesto k-io
samo -io. Ni nominalni oblik nije u slozenoj deklinaciji svagda
potpun : ispor. instr. sg. za muski i srednji rod, i dat., lok. i
instr. pi. i ell. za sva iri roda. Pronomen *fa vrsi u oblicima
slozene deklinacije sluzbu (odredenoga) glana, te na pr. ,\0Kp%ii
znaci sto i 6 orfaftoc;, der gute prema nominalnom yoKp-A bfa&6stgut.V
72. Evo oblika slozene deklinacije:
A. za adjektive.
a) u pozitivu
:
\Muski rod.
Sg. n. iicivahX
- HOKaiero I
d. HOKOv're.ttov; I
a. hoi/ah
1. HCR'kl€i\\K
i. HOK'klHANk
PI. n. HOKIIII
g. HOirklH^'A
d. NOK'klHA\A
a. hoi'/kiia
1. NCK rklH\"A
i. NOK'klHAMI
Dl. n. a. hckaij
g. 1. HOKOyiO
d. i. MCK'klHAU
I
Srednji rod.
N0B0I6
i za srednji rod
HOBOK
i za srednji rod
MOKA Id
z a sva t r i r o d
a
\vosaa
z a sva t r i roda
iioirkii
\
Zenski rod,
H0B4H
NOR'klhft
HOK'kll
HOB&Mi
HCK'kll
HOBOI*
HCKkllA
HOIt'kll/.\
MCK'kll
z a sva t r i roda
\ ^ I. M.li'
•I l . I M
\oi. bJI
I .veiiAiinuk
\OI. Mlll.Uk
PI. M \CI. Mill
\ci. IhWb«l \ CI. Mill WA
•i A08AIAMI. ,\,oi; \hh\-a
i. aobAhnmm
>1. n. .1 \ c; m.i i.i
VOK.WCIO
'I i. AObAnNMJ
i:\uu
II
H
1. \lrf ||
MM
s v a t r i roda
WI.M.JU MfcftA
t r i I
\ M miii \ M (hm
t r i r
l> ii komparativu (isp
Mu<ki rod.
i ANkHkH
A\kHklllAU-rC
«1 A\kHklllO\*l*-AUn*
a. .wkiikH
1- .wkMkinmi.wk
1. A\kHklllHHA\k
PI. n. .MkHktllfll
-• A\kHklllMH\"A
d. WkHklMHH.WA
MkllklllAMI
WkHklllMM\"A
.WkllKlllllHAMI
HI. n. a. .WkHklllAIJ
g. I. A\kHklllOV*k>
d. i. AVkHklllHIIWA
.WkHkllMH-
ANkMkllKI*-
i za skednji
.WkHklilAI.1
AVkHKIIIHU
A\kHklll/AI/A
WkHklllHH
/Mfcikanii
.UkHkllJHH
.WkHklHfhk
WklUlllrMrA
I r i r d a
-
AVkHKIIIAU .MkHklll/Abfc
z a s a t r i roda
.WkMklllMH WkMklllMH
l Y a t r i roda
37
B. za particlpe.
a part, prez akt. (ispor. §§ 51. 52.):
Muski rod.
Sg. n. IIAfTTvlH
g. nACT^iiiTai€ro (
d. iMrr^niTovK-wUov* |
a. flACIMUUTkH
1. IliXfT^UJTHHAXK
i. nArrAUiTHHMk \
PI n. nAfraurriH
g. riAIT/TvUITHHY-A
d- n/UTAUllTHHAVA
a. ih\n^iiiT/AiA
1. HAfTMllJTHHyXI
i. rL\CT^IIITHHA\H I
Dl. n. a. riAfT^niTard
g. 1. nAfT/TUUTOtflO
d. i. m/utauiithhau
Srednji rod.
nAfTAUiTfie
i za srednji rod
nArraiiiTfie
i za srednji rod
IIMTHMXTAU
z a s v a t i* i r o
lliifT&tllTAfil
z a s v a t r i r o
\\i\r\'&I1ITHH
z a s v a t r i r
Zenski rod.
ll/.riAJII'l MM
IMfTAMllTAM
iiaetaiIiitiih
nAfTJKIlJTJKMi
rMfTAMTHH
niirr^uiTfift
da
d ;.
n,\f I ,uiirr,,MnS
IIAfTAUIITHH
(I a
Sg. n. ;jhaiw\h
g. SNawuuaiero
.JIMIAailTfK-:
3NAIftlllTai€rO
JJNAMJIITHU
:niAi/uirr,M*\
itd. kao H/\rr'KiH
Sg. n. ybaaah
g. £R4AAUJTdl6rO
£BA<L*uiTfie
\-Ka/\/Min\\iero
itd. kao n,\n"kiii
-
b) part. pret. akt. I. (ispor §£ 53. i 54.):
Muski rod.
Sg. n. riAfTOH
g. iMcnuiMiero
d. ilArrAllJCY'lfcAUH-
a. MAET'AHIkH
1. IliXtTKIIIIIH.WK
1. IIAET'AIIJHHAXk
Srednji ro<
rutirajifK
i za srednji rod.
nAfTftlllfM
i za srednji rod.
\Tw\A,.\IHTMU
£K4AAUJTAM
Zenski rod.
IIAE'l 'Alllllld
IIAfT&WAM
nAfTMiHH
IIAfTUlJJfitft
IIAET'AlllHIl
IIAJTKIIIflAx
I
ii U • I
II \( I /.III II1
ii u
I. ii", /.ninny/.
n M •r/.iiniii.ui
Dl. n. ii | i /.hum
ii.u i ahum
IIHNM4
m M m i 7.111*1*
n \» i y.in.vu
riAl i /.i i urn
'
III.U
linn re
.'JH.II
LftUUMl
itd. kao ii in i
\-r..\.\\n
\T..l.\kl!l.tl4TO y;.\ .
\
k. in.i i« i 9
\Mlil1U
rB4.tklll*ls*
itd k;io (MfTftl
73. BiljeSk I. I aominativi]prema lome i u akuz. sg.). i houAi iMrrzA ni.u./m
ncr.kin. ii,\Mkinn. ui.urkin. a mj< \:i;\ki'i. .\\kn\n. \\\.\ \ki'i. ima
i AOcAhA, .wkh'iu'i. YK.t.uiM. Isp. > M. K tiv in
ausk. roda jedan oblik i u bominalnoj i u -
riii.
2. 1 genitivu sg. muSk. i s ;
.vok.m.jm iw wimuiiaierc . . imaJ
- -
Ku.urc. n.uT'Aiihurc . . ., mjesto ki
3. I dativu sg. musk, i
.V.OK.MOM WOT II \M AmOVM-AWM- •
AOBAtOOIfMCr. IMflYIUOTOVMOY . . ., 1 j
i hckch'awh' • . .
4. Za akuzativ sg, mu§k. ro laVvidi - 1.
mjesto u.\rr.ijiiTKH. iMiTXiukH, ima po £ 11.) i ii.wtajiitmm.
ll.UI KIIIHU
iti v sg a tri roJa jedan je s nom. Sf
kojega do
39
6. U lokativu sg. mu§k. i sred. roda mjesto HOK*kieMk
ima (po § 8. 2.) i NOK rk rL\\k (mjesto kojega ima po § 8. 2. i
NOK'kdMk i po § 8. 3.) HOK'kA\k. — Prema HOK'kif a\k trebalo bi
da bude i *^,c»K/\Hi€Mk, * MkiiiiiHieMk, * \\mTAUiTNKMkt *nAtr-A-
mni6A\k, a ima (po £ 8. 2). samo aoeAhhau MkrikumHMk, ra«-
TAJIITHHMk, RAt 'l"AIIIIII1.\\k
.
7. U instrumental u sg, musk, i sred. roda mjesto
MCK rkii!A\k nade se napisano i HOKlHMk, ali mjesto ^ckaiimauv.
A\kiikiiuiiiA\k. HA6T^ujTHHA\k, ilAfTSlllHHMk nema nigda ,v,c>-
KAkHAAh, A\kl!klllkllA\k, * HAI TA\IIITkMA\k, * I1A6TklllkHAAk. Ispor. lli/.e
pod 8.— 12. — U instr. sg. za zen. rod. mjesto obicnoga NOBOMt,
AOBAiew^, MkHkiiifK^ . . . ima kadsto i nok&uk . . . Ispor. g 27. 6.
8. U genitivu pi. za sva tri roda mjesto NOK'kiiiyA
nade se zapisano i nokkii\-%, ali mjesto ^okahh\'x, MkrikUiHHjf* . . .
nema nigda *AoeAkH)fK, .ukiiumkiiyA . . . Ispor. gore pod 7.
9. U dativu pi. za sva tri roda mjesto mokkjhav/, nade
se i hok-ahava, ali mjesto ^okahhmx, MkrikiuHHMZ nema
*,\OKAkHAVA, AVkHkLllkllAVA . . ! Ispor. gOie pod 7.
10. Za lokativ pi. vrijedi ono pod 8.
11. Za instrumental pi. vrijedi ono pod 7.
12. Za dativ i instrumental dual a vrijedi, sto je po-
vise receno pod 7.— 11
H. Konjugacija.
$ 74. U starom slovenskom glagolu razbiraju se I. tri
broja (singular, plural i dual), svaki redovno sa tri lica; 2. tri
prosta vremena (prezent, imperfekl i aorist); 2. dva n a-
cina (indikativ i imperativ) ; 4. tri vrste gl a go Is kill imena(particip, infinitiv i supin) ; osobitih oblika za pasiv (osim parti-
cipa) nema.
§ 75. Sto ima glagolskih oblika, oni svi postaju ili 1. od
prezentskili ili 2. od infinitivnih osnova: od prezentskih
su osnova: prezent, i m p e r a t i v. i m p e r t e k t (u nekih
glagola od infinitivne osnove), part i c i p p r e z e n t a a k t i v n i
i particip prezenta pasivni: od infinitivnih su osnova i
infinitiv, supin, particip preterita a k t i v n i Li
I a
'I
rpjki mi
i p M n... i it
Hi 3M4 MA] DM \\h\.\ i ii
mi n m ,, i
,
i.oviioi:.\ in
ml : D8 pi n.u i *-Tf HUH - ti. Mr< if ;
nekoli)
VOkal .-> ill n;i M.kal /- |\i<ii \ BO i
\ 78. Prema infinitivnim o I kojih p
tiniti\ b pomolu nastavka -d. >li u .
. i dinifa \ ist.i vrsf.iju o prema pre
vama) u le.
I I vrstu iilu glagoli, kojima je iniinitivn
Bam, .i vrsiaju ae izmedu /.«lj»-l.i le idu
1. ii 1. r. iovom n.
i
'-. inf. BicTHt iiAfcni (po J!•"». -2. mj. -n. -j,Ut-t>\. Pn
pic/.. hi;ki- ktz, MKi-rrf ima u infinitivu kalom
>!-. 'it- (prema <•'•/-, infiniti iishcth
sti, mmctm (mj. crit-t> -ft jj 15
2. ii 2. razdio na -.. -a; ////--. net-, in£ i^kj.
(po g 15. 1. mj. "<jni:-t'i\. HfCTM. Pr8BD AUSSfTI
IfZS-m '
' ima u inf. 01
mldr-, prAr- (prema po J nurfcrni ••
Bp*kcTM rfsti (mj. ' mhz-ti.
razdio na -6, -j .-'; inf. osn. £/•» - inf.
rpcTN . khth (mj. -'>. *4i p' E—
Prema pn ... <tpin-m (fiit, crpele ima u inf. osnova
(prema 6crp- po § 6. 7.): itrkni (mj. i .^i po\
crpsti, a pn s s|
(u Ki-czJi-m n ispete) una u inf. osn<
: -C0VTH (mj I BJ9-<a po S 15- J-
1 Q 4. razdio na -</. -A\ -h : inf. osn. -. inf.
aKiurr imirm peel in J" >• — Prema
pn i;a"A\--,nT ,A i it. vrhit \ vrhu ima n inf. osne >- iprema
41
verh- po § G. 7.): itp'kiimi (mj. kvr6kti po § 16. 3.) vrijeci; tako
je i prema upxr-^Tx vrgu, ta&k-jrtz tuku inf. osn. vr6g-%tUk-
(prema verg-, telk- po § G. 7.) a inf. Rp'kuJTH vrci (starije vridi),
TA'kuiTH tuci (starije tlici; mj. *vrSg-tit
ihk-ti po g 15. 3.).
5. u 5. razdio na -n, -m; prema prez. nkN-fTf, KkM-fTf,
A*A\-m ima inf. rath peti, jkath zeti. a*th duti. Ispor. bi-
Ijesku u $ 3. i a 6. 6. 17.
G. u G. razdio nar-; prema prez. Mtp-fTf mrete ima inf.
(osn. met-, od merit po § G. 7.) Mp'k'ni.
7. u 7. razdio na vokal ; int. osn. hi-, cu-, inf. kh-tii
MoyTH ;prez. khi€-t*, 40yie-Tf.
I II. vrstu pripadaju glagoli, kojima inf. osn. postaje po
nastavku na: trrsna-, inf. tpacn^-th.
U III. se vrstu broje glagoli. kojima inf. osnova postaje s
pomocu nastavka -0, a ima ih od 2 razdjela:
u 1. su razdjelu glagoli, kojima -c ostaje i u prez. osnove:
o^A\'k-TH, KfTXtua-TH (a mj. e po § 13. 2 b. : mj. *vetih-4ti)
starjeti, inf. osn. time-, veUsa-, prema prez. WAfk-Mrrf, RITX-
uia-i€T6
;
u 2. su razdjelu glagoli, koji imaju -e samo u inf. osn.,
a po prez. osnovi nalik su na glagole IV. vrste; inf. itnrvk-TH,
iH»ka-th (a mj. e po § 13. i} . b; mj. *bvg-rti) prema pre/..
RHAM-Tf, K Tk>KH-Tf.
U IV. vrstu idu glagoli, kojima se inf. osn. izvodi s na-
stavkom -i; jtraam-th, inf. osn. hvali-,
V V. su vrsti glagoli, kojima postaje inf. osn. po nastavku
a, a podijeljeni su u 4 razdjela: glagolima
1. razdjela ostaje -a i u prez. osn.: inf. A/kA4-TH, inf.
osn. de7a-, prez. a,\ha-wt*\ glagoli
2. razdjela imaju -a samo u inf. osn.: inf. r,uroA<i-Tn,
inf. osn. glagola-, a prez osn. glagoljo- glagoljc- (po prez. osn.
izjednacuju se glagoli V. 2. donekle s osnovom glagola IV., ka-
kova se pokazuje u lsg. prez.: ispor. pre/.. Isg. raaroaUK od
PAaroaa-TH i \"k<muk od £B4AH-th);
glagolima
3. razdjela prez. se osnova (nalik na prez. osn. glagola
[. vrste) razlikuje od inf. osnove i po vokalu, koji je u osnovi;
inf. KKpaTH, inf. osn. b>r-a-. prez. Kfp-fTf (za her- prema }>•,-
ispor. § 6. 7.)
;
I \ I
I N
i |#| M i »
-ii pri in .« rn i. a dl :i i pi
oblici u kundame u imj
ristu.
Li< in -ii
I 'riinanii : in
:
1. -\\K.)
-1 1 1 II l-CMl
-1
1
-l-
PI, . -.WA mi- If i i
• ». PI (U -MIA- -,\i
-nt in . n
Dl. 1. -lik -rt.)
-1\\ -TJ
-Tl - if
Biljedka. Nastavak sa 1 sg. -m* imaju sami _ ko-
jima je pr sti. na k- s ;it (vi li §§ una
ostalinia svrsxye se I. -Lr. oa -,>.
sain rez. osiiot. na riant|
dok svi ostali imaju -ym.
I. Oblic - prezentskom osnovom na vokal.
I. Prezent.
§ BO. IV se os -. suju ili na -
to r la 1. II. III. 1. V VI.. ili na -i. i to u glagola HI ...
IV.; u onim prvima ima vokal -t/ u lsg. [\ - .pi. iu -m
43
a u'ostalim licima -e, dok je u ovim potonjima u svim licima
osim Isg. i 3pl. -t.
§ 81. Glagoli I. 1. po oblicima glase n prezentu ovako:
Sg. I. K6,\'^ PI- RfACiWA Dl. KfrV,fK'lv
-. K6fV,flllH Rf^fTC Bf^fTd
3. RI^ITX KfA^TS Kf,Y,*'r*
1. Tako ii glavnom glase svi glagoli 1. vrste; na pr. mccth
mesti, pre/, osn. mefo-, mete-, pre/. MfTA, MfTfUIH • • • AlfTATZ
K6CTH, prez. osn. vezo-, ve.:c-, prez. 1113*1 kcsewii . • • RI3*tx;
hicth, pre/, osn. »eso-, nesi-, pro/, wc^, HfCfUlH . . • HfC^TX.
Napose treba da se zabiljezi
a) glagoli I. I.: hhcth i ukhcth: prez. mkt^, iktcujh • . •
1kTjKT&; HRKTAm I^RkTfUIH ... IlKkT^TX, pn-ma pre/. OSn*
ci,to-, c\te-; cmto-, code- (vidi § 78. pod I. I.). Glagol ckcTM
(osn. seel-) glasi u pre/. c/sv,\^, caa'UJH • • • (prema osn. SfcT-).
— Ovamo je pristao i pre/, glagola hth (inf. osn. -t): \\f\&,
iiA*mn • • • ha^t-a prez. osn. ido-, ide-. — Prema k-kitm biti,
esse ima pre/, od osn. bad-; ka^a,^ B*Afimi • • ba^*T*.Glagol cx-p'kcTH (osn. ret-) vidi ni/e pod 5. b.
b) glagoli I. 2 : a\a'kcth musti i itp'kcrH vrsti imajn u
prez. : MA&3;*, MAK3CWH . . . MAZ3JITS : Bp&3A, Rpi3fUJH
Kp-AH^TVi, prema pre/, osn. mh..:n-, mlzae; vnao-j wzee- (vidi
§ 78. pod. I. 2.)
c) glagoli I. 3., na pr. rpiTH grepsti, khth, glase u prez.
rpiCA, rpfKdiiH . . . khb*i ;kiik6iuh . . . kiih^tx, prez. osn.
grebo-, grebe-, zivo-, zive (vidi § 78. pod I. 3.). — ip'KTH crpsti
i coyTH prema pre/, osn. cripo-, drzpe-; s^po-, sipe- (vidi § 78.
pod I. 3.) imaju pre/.: Hpxn^, HpsiifiiiH • • M CSflA, CftilftiiH . . .
C'AUKT'A.
d) glagoli I. 4., na pr. imirrn peel, KftiiTH ze<H, glase u
prez. iukk, nfHfuiH (mj. * pek-esi po § L3. I .) . . . mkats 1
wtr&, khkmjih mj. * zege-si (po § 13. 1.) . . . Kir*!**; prez.
osn. peko-, pece- (mj. *pefe-); iepo-, ?e*e- (mj. *£e(/e-); Ispor.
S 78. pod I. 4. Glagol muith leci glasi u pre/, ahUVk. aakcujh
. . . AAr^TS (prema osn. leg-). - Glagol sp'kiiiTH vrijedi ima
ii prez. Rpzjf*, Kp'Aiiiaini (mj. *vrih-e8% po § 13. 1.) . . . &p*)fATft<
prema pro/, osn. vrzho-, <•>•><- (mj. -): infin. vidi n £ 7-
H
H
i \ ,
I \
I. 6 '
. \ .n i .i..\n:I
I. \KH„. I. \KHIMII1 IIM1.>. IlkMIIIIH \/. V
\ | WHIIM • • |
l,.\ I II
U;
ll.\\.>. HAWIIIH pn in ': «D.
OT, A I M 9Th#
OTkMMlMI i
i 6 D8 pi. Wjrk-rn. ;»;kvL i ()
wkpmiiii . . Kkp&i ;»;k1umim , . . prema pi
infinitiv vidi u jj IS p< id I
G tgolima I. 7.
x) aa |e ii. i pi ;ii.nn
pn IH.tlA.. SIMttlMH
3H4I*TI : KjVhiTii : i;vvkjia>. i;pkiiMiin , . nun h : MM, iiimh-iiih
BHTM t liei : Bkftft i di § 8. 4 ) kku-iiim KM KH-
m-imh: tako ima i bntm ikw i bhi*; untm mjb mmwith ,\ki^ i AHMi ... 'km'TH movi.>.. 'toi'H-aiui —CT4TN t idi nize pod
Deki glagoli, kojin korijen -i oaju u
pr< - mj. -x; tako ima m.\ovth ii.\ci;.>.. rucKium
n.\0K/t^ i a. inf. osn. pin-, a prez. osn. y - -, j
c,\onn-i,\ci;;h . . i^ovih trovati rpou vkmth nikati,
it'vati. pOffJK . . . . lili pretl B (HOTH 0IU po
I.).
lima II. vrste mijenjaji se ol <o i
_ _ lima I. vrste; tako na|
rpACti&Tn osn - - -
u prez. prema prez. osn. torsi -. rpjkauK, TfAcmmm .
TAACHAVrz. — Tako ima i CT4TM (L 7.] D|
• /.entu pr^ma prez.
rraiUR ctaimuih . . .
'.! III. Vl-r-t
imajn prez. osn. n - - . tako je na pr.
owukni (inf. osn. umt-) prez. osn. i
prema tome sara prezent ov\wki.>>. vn'.w'k^iim , , orAvkwn:
l.-»
tako imaju i glagoli kao na pr. sto je BITOUMTH (vidi § 78. pod
III. 1.) prez.: KITKUJAI*, KET'AtilAteillll . . . BfTOUMMlTl. ()
glagolu HM'kTH vidi § 105.
b) Glagoli 2. razdjela povode se u prezentu za glagolima
IV. vrste te na pr. ii$/vkTH plamtjeti, gorjeti glasi u prez.
:
Sg. 1. IICAUK PI. FIOAHAAZ Dl. noAiiK'k
2, IIOi\lllllll I10AHTC iicahta• >
o. ROAHTX II*AATX nOAHTf
Tako imaju i glagoli kao na pr. Sto je K'k>KATii (vidi £ 78.
pod III. 2.): R'bK*, K'k/KHIIIH . • • K'kjKAT'A N;t|K)S< tl-hl
da se zabiljeze u lsg. promjene konsonanta d, t\ z, s; /, n. r :
j). i\ m) u glagola kao na pr. sto su RH,vkrH, Arrk-ni : bhka*,KH.Villllll • • • ACUITAi AfTHWH . . . (mj. rulj'i. *ktjq \)o § 12.
2.), a taiitath urgere taujta; (mj.'"
f-:sfj-n), tuuthujh; —A\p"A3'kTH, RHCKTH : Mp8dK&, A\p%3lllllll • . . BHlllik, KHCHUIH . .
(mj. *mr;,zja, *visj<r po g 12. 3.); i«A'kTH, MktrfcTH, rop'krn
:
KfAh^, BfAHUIH . • • AAkNtft, AMtNHIIIH . . . MkHATZ; I'CplAx, l\>-
pHiiiH . • (vidi g 12. 4); — rpSAVKTH, Tp-Airkni, ror/krn ve-
nerari: rpxMAtft, rpKMHUiH ., TpxiiAia.. Tp&flHiiiH . . rOBAMi
roKHUJH • • • (mj. *yn,mja, *trbpjq,, H<»j<i po g 12. 5.; rOB'KTH
ima prez. i po III. 1 ).
Glagol jfOT*kTH ima u prez. jfouiTA, jfOUJTfUJH, ltd. a 3pl.
pTATX.4. Glagoli IV. vrste po oblicima svojim glase u prez. ovako
:
Sg. 1. ^RAAIA* PI. £KAAHMX Dl. YRAAHK'k
2. ^RAAHUIN \*RAAHTi \'KAAHTA
3. ^RAAHT'A \"RAA/kT'A JfBAAHTfl
Napose treba da se zabiljeze u lsg. promjene konsonanta (<l.
t; z, s; /, », r; b, p, v, m) u glagola kao na pr. sto su ko^viith,
a\aathth: KoyjK,v^i goi\v ,,,| ih . . . ; a\aaiiita\, a\aathiiiii
(mj. *budj<i, *mlatja po § 12. 2.); kpkcthth, -rB03AHTH;
KpKiiiTAx. RpkCTHUIH • ., TROWA,*, "PB03AHI1IH • • •: (ispor. U § 14.
3.); — R03HTH, HOCHTH: ROWA^, B03HUIH . , H6UUB, HCCHHIII
. . . (mj. *vozja, *nosj<i, po § 12. 3.); — a\cahth, hhmhth.
TKOpHTH (pO § 12. 4.); MOAHBi MOAttUIH • -, MHNKfc, MHHHUIH . . ..-
TROpra\, TROpHIIIH • • . : AVklCAHTH, KAA3HHTII, CCTpllTH ". AVkJUIAUk,
nil i \ r»:tu iittiiiiH m- Am:>
mi i 'ii i ii in
iininii CAAI IH
I
yk \.\ : H |
I.' \i \ I. vail inn
, a-
MOW I.'
1 10 \. oi:.\m i /.'. '| p iio-
\ III.Ml II* UH'III.IHTf. HOC \OV*III.M
b) G i \.\i o \.\ i n
ovake obli
I PiUrOAW Pl« I \M '0 \l« \\A l» I \
iw.vro.u*-mil r.\.\ro.\i< ii| | pj
\-.\a\ o.\i< 1
1
iw.ti 'OAlft i | r,\.u\
se treba d
... . C. ]>. IN / u
. ii.x.ik.ith. .v.'»vi\*.\'ni. MUKJm AIXUMH .\a:i:.>.ta: n \.n.v
ruwiMcuiM • a/muMm /^"uumiuh (p
itd. po § 12. 1.): MOUTH: nniT,n. HiiiTftiiH • .
(mj. ' islsj'i po ?; 11 l.|: - SkA^Tti K.ur.nw TW ;ii;k.\.>. §H-
;K,vfiMM in prema k. iapor. | B . . uaHrr&i kairciijtiiijh
(prez. osn. - : kit tM -
^khr >tj-. - po g 12. ! .
•: .{i;n.{.v.\'rn zviz.iati: 3P.n;t:\..,
hkh;k. vfiim . . .: CSHCTJTM zvizdati: cimiutj* cbmuitiiiim
(mj. • \\j\:\a in. MkCJTNi i;\n-
u.rni ' aw;*;;*, AKNxniiN 1 1 1 1 1 1 1 ->» - iiHiiuiiiu (h prema k. i-por.
•).... KAMI*! K.VMMMiiM
ltd. mj. - - 5 12 — rAjroAATM, rriJTii,
OpATH : rA4T0Alft . .. CTniWT.i fTflBCHMI Opt*. 0pl6lUH
(vidi ;; 12. i- 1. — 30CJTH, kjumtm kupati. Aj^jurm: a+gAtt,
3CK.\lt-'lllll . UJIAUm L&HAJ&IM • .. AP'k.N.WA,. \ svk \\ \ H- IIJH
. . . (pr. osn. i -. - itd. mj. - -
§ ii
47
Glagol HMdTH glasi U prez. I6MAM*, I6MAI6I1IH . • (hm-athprema *jr,m-ati §7. 2., a.jem-ljq prema *ji,m-ati k&ober-q premabhr-ati; za glagol HArkm vidi § 105.).
Po oblicima u prezentu ovamo idu i glagoli: upa-rn boriti
se, K/\aTH (inf. *bor-ti, kol-ti S 6. 7): k*pi,k Kopienm • ., KOAHfci
KOAK-IIIII • • •
Tako je ovamo pristalo i M/\*kxH (mj. * md-ti § 6. 7.)
AAfAKfc, MfAI6UIH . . . i ftATM Zcti: ftkNUR, ftkHieillll . . (inf. OSn.
zi,n-\ infinitiv * zun-ti % 3. u biljesci).
I glagoli 0B-p*kcTHt cx-p'kcTH (inf. osn. ret-) izvode prezenl
prema glagolima V. 2.: OB-pAwr*, OB-pAUiTfiiiH • . . (prema
osn. ret-; ispor. gore pod la. osn. srd- i srd-).
c) Glagoli 3. razdjela, na pr. BkpaTH, imaju u pre/, evo
ovake oblike;
Sg. 1. KEpAx PI. BfpfMX 1)1. Kfpflt'k
2. KfpfUJH BfpfTf BfpfTA
3. BfpfTS BfpATZ BfpfTf
Glagoli ovoga razdjela mijenjaju se u prez. kao na pr. gla-
goli I. vrste, kojima je osnova u prezentu na samo -o, -c;pored
toga jos je osobito u njih, §to se prez. osn. razlikuje od inf.
osn. i po vokalu, koji je u osnovi ; ispor. Bkp-ATH i Bfp-A,
Akp-ATH i A*P^> nkp-aTH i nep-/^; rXH-aTH i KfN-A (mj. *genn
§ 13. 1.); JKkA'ATH i ftHA'^; 3kK-4TH i 30K-*.
U neku ruku pristali su ovamo i glagoli: pMATH: $%&&,
P'akhmh • .; cAcarir- exc,*, c&CftiiH . • .; tokath: tsk*, tkheliih
(mj. *fafc-«fj § 13. 1.) . . , TSKJRT*.
d) Glagoli 4. razdjela imaju prez. oblike prema prez. osn.,
koja je nalik na prez. osn. gl. I. 7.: tako je na pr. urvki<rni
prez. osn. dejo-, deje- (kao u CXM'KTH >-, szmcje-), a prez.
A'kjjft, A'kreujn • • • A'k |*T*-
6. Glagoli VI. vrste, na pr. kov-iic>euth, BOKBATH imaju u
prez. KoynoyKK, Koyiioyieiiiii . • koi*iio\"»;ktx ; kokma,. kckmcuih . .
kown&tx, prema prez. osn. hupiyo-, huptye-; vojujo-, vojujc-.
2 Aor
A Aonil pr<> \
I
*e liCni na
IN iiinl.
i -a: li'iio/.i ii.
080. nasi -" i lidn. nast .» j. u
./ ii. i
I tak<
ifA* PI. r.MCW/. •
i \f II | f i f yrjr.f.w If/ ft
Napose treba zabiljefciti
:
I . htm (inf. -.
pi i .
.ii.\..>. 9
N' ' • a) im
ma osnovama oa konsonant: 1 1\
••. n.w m\.>.
j. i _' i 3sg. glag. I. 1. dolaxe proi
jjBl. i. .I: tako una murni peti (inf. mbi nm
IMKA • MOUITM mod (ml. osn. Mr*. wc;r.f
unj pefte, g l.i.
.."la II., koji imaju
dolaze oblici n aori i to od oanon
pokazuje odbacivi tako ima o<; o\';f,u-ii,.,TH c* w.kaca
QV3KACI ov;k.u\>»: od n^OSASNJLI n iivk\:.m:k m^iicka-
HATM (osn. >'•<</-: CSAMATN Dttj. npn-
cbaa* • • '• v>Twrkni* tii : prvkra, OTmrkxil.l . . 0Tl£"kr*; QtfMAZKHJkTh umuknuti : ov*.\\.\*K/. mfMAMMunj. *mUh § 13. 1.1 .. . ova\.\'/.ka,: NCmpULTM is -hnuti : hck\'*a.
Hcmim (mj. *-J 13. 1.) hck\-^. Npor. u
B. Aorist slozeni.
a. Auri»t na -•
9v
i. Aorist na -s imaju glagoli I. 1. I [4.] i o. —
ova za taj aorist postaje o<l inf. obbqw - 'lodatkom -s: na
taku osnovu nastavljaju se 1 i
«
*n i nastavci sekundarni { 79.) za
49
2 i 3pl. i dl., a u lsg., pi. i ell. pristaje uz osnovu na -s jos
osnovni nastavak -o, na koji se onda vezu licni nastavci sekun-
darni (§ 79.). Od osnovnoga nastavka -o i licnoga nastavka /.a
lsg. -m bucle -x (vidi § 82.), a ol licnoga nastavka od 3pl.
-nt bude -a (haca od riATH stoji mj. *j»g*-ftl, gdje je n sonant
j; 5., od kojega postaje -j_ •-. / nestaje po ?; 9.). Za 2. i 3
nema potvrde, a do potrebe uzimaju se oblici za 2. i 3sg. aorista
prostoga (§§ 82. 83.). — Poredeci oblike toga aorista s oblicima
u prezentu vidi se, da u aoristu dolaze u osnovi redovno visJ
glasovi, a u prezentu nizi (§ 6.). A evo oblika za taj aorist:
§ 85. Sg. 1. K'kc'A PI. BLOOMS Dl. K'kcCK'k
2. — R'fcCTI K'kciW
3. — K'kcwv K'kcTC
Napose treba zabiljeziti:
[. d i t u osnovi gl. I. 1. gube se ispred glasa -s (§1").
4. c); tako je na pr. baiock mj, *bljud~so (int. baiocth ftuvati,
prez. k,\kv\*0, a MHCX mJ*^cit-so. — Prema prez. &/& (inf.
rkth) ima aor. irfccx (e — e § 6. % ) ;prema hkt^ (inf. micro)
:
mhc'a ('< — i § 6. 3.); prema ko,v* (tof- kocth): sacs (o — a
§ 6. 10.).
2. £ i s u osnovi gl. I. 2. gube se ispred glasa -« (* po-
staje najprije s: 15. 4. b.) ; tako je na pr. N'kcA mj. *nes-sz,
a Kp rkc*A mj. *vrte-8z (od *verz-$o £ (i. 7.). — Prema prez.
n*ca (inf. hkth) ima aor. h^ca (e — I g 6. 2.); prema Kp%3^
(inf. Kp-kcTH): Rpkcx (ir u *»fir*x, mjesto kojega ima spiax,
prema er, od kojega biva re; ispor. £ 6. 7.).
3. b u osnovi gl. I. 3. gubi se ispred glasa -« (g 15. 4. c);
tako je na pr. rp^kcx mj. * grdb-sz. Za ostale Lrlagole (s osnovom
na p, v) nema potvrde. Prema prez. rpfK/* (inf. rpfTH) ima aor.:
rp-fcex (e - e § 6. 2.).
4. g u osnovi gl. I. 4. keluth — >Kir^ gubi se ispred glasa
-s (§ 15. I;, c), a aor. glasi kacz • • . mj. *zag-sz; (a u zag-
mj. 6 po § 10. 4.; a za e prema e u zeg- vidi £ 6. -.).
5. Oblici glagola I. 5. glase na pr. ka^cx, ii/ACX, l*CS, ltd.
prema *khn-So, *p>>n-So, *jm-8z (ispor. biljesku u § 3.).
Broz: Oblici. 4
I». \ oil ! i
I
-h In /. o /« vokala imaju h\i gla-
, kojin II. Ill
i\ \ \ I
Om -h : i .11 n. i'
darni | g ,pi. i dl.. a u l
0711 n;i I j<
ii.-ni 1 1 . i - 1 . i \ < i M'kumlarni okala -
litnoga oastavka u i •/. di g Bf.; i ~j
* * » r*
.i od IH '
..\
kojim ' rya A u ui i. I. l»pi>
pi i <ll., i i di. i•
i. < >blici .• i pr o«l ^1 -un- 1 n mov
Btaju ovako: ispred Litnifa nastaTa)
po spomenutom pravilu bi po torn glaafli ti <*-*,
-/•. ali konsonanti pal
J 79.) i tako imo mov B
d licni oastavak u mj.
ii/A iiiki i luarft* - A rvo oblik
g B7. Sg. 1. MOVVA PL MOVyO.W* HOVVOK'k
- MOV MOVCTf MOVCIM
3. MOV 'ICVlll/A MOVC I t
Napose relja d tabiljefc
l. glagol (MuiTM (I V.) Una: p-ky*. pkyow/.. p-kc-r*. p'km,*
ipky*. ra j. '' '•' ' $'•">• V. a: ia c u piK^ : /
_. i 3sg. oema potvrde. — Prema Kara linf. khmtmacari (mj. j po j LO. V.. I 4 prema
2 : ispor. ^v ">. I. i
Prema prez. iikm^, hkh^ (int. math. -h/Ath p -Mi, ak.
ti glasi aor. : n^y* . . .. mav* . . . (mj. . . .:
Lspor. biljeSku u g
3. .wpkrn {pre*. Mk$x>) ima: .wpky*. wp-fc . . . un. *mr-
§
_
9Kp"kTH : ;Kpky*. ali mjesto ;Kp'kTH nad- - inf.
KpiTH, prema kojemu ima i aorist : icfmrm, ;Kpx . . . xp&roMitako glasi pored Tpkyx (inf. Tpirm) • • • i Tpxyx. rpx • . •
TplJfOMZ • . •
51
4. Glagol irkiTH biti, esse, glasi u aoristu ovako
:
Sg. 1. R'KIY'A PL KKJ^CAXA Dl. K rKI\*OKrk
2. UTJCTX K'klCTG KKicra
3. KTJCTX K'Kllll/A EUCTfl
Mjesto 2. i 3sg. k'kictx ima i bij. Za oblik EtiCTZ vidi bi-
ljesku 2. u § 192.
p. s osnovnim v oka lorn.
§ 88. Aorist na -h s osnovnim vokalom imaju svi glagoli,
kojima se inf. osn. svrsuje na konsonant (redovno glagoli I. 1—4.,
a kadsto i glagoli II. § 83. 3.; ispor. § 82.). — Osnova za taj
aorist postaje najprije po dodanom osnovnom vokalu o- (ved-6)
pa onda po glasu -h (vedo-h; ispor. $S 86. 87.); na takovu
se osnovu nastavlja za lsg., pi. i dl. -o (vedoh-o-), za kojim pri-
staju liCni nastavci sekundarni (§ 79.). Od glasa -o i licnoga
nastavka za lsg. -m bude -x (*vedoh-om, *vedoh-on, R*AO)f-*),
a od licnoga nastavka -nt za 3pl. -e (vidi § 82.; isp. § 86.),
pred kojim se h mijenja u s (§ 13. 1.). Ispred licnih nastavaka
za 2pl. i dl., i 3dl. nema h nego s, kao u aoristu na -s (§§ 84.
<S5. ; ispor. §§ 86. 87). Osobitih oblika za 2. i 3sg. nema, nego
se do potrebe uzimaju oblici za ta lica iz aorista prostoga (vidi
u §§ 82. 83.). — A evo oblika za aorist na -h s osnovnim vokalom
§ 89. Sg. 1. K*,\,0\'ft PI. BfAO)fOMZ Dl. B*A*\'*K'k
3. [k*a*J ria^ 111^ kia^cti.
Biljeska. 1. Za 2. i 3sg. glagola I. 4. (mm, iKf>K6 i dr.)
ispor. § 83. 2.
-2. I od glagola II., koji imaju konsonant pred aastavkom
-na, dolaze oblici za taj aorist i to od osnove. kakova se poka-
zuje odbacivsl -n<[ ;tako ima na pr. od o\-jKacH,vrn (ca)
;
c»Y>Kacct)cx, [o\pKac*] . . .; H3-nJCH*TH izginuti: h3-i"kiko\-a . . .:
AKHrH^TH dignuti: AKHPO^I [ABHttf] . . . Oy-T0NATH (mj. U-U)p-
nqti § 15. 4. e. ; ispor. ov'-tcii-htii): ov'-Tcncyz . . .; npn-
ckahAxTh (mj. * prisual-witi § 15. 4. e.) : npH-CBAAOJfl . . . Vidi
§ 83. 3.
Imperffkt
pi. id t -e
\
Ii
Od : /.
ii \f i k.\y -•/.
ft ii Iff 4
mjesto ji
. noga nastavka
ttnihr- it. \f rk.tnif. Kkvu.uii<
Mi- to. ,i\ rSetka u Ipl. i <ll i 3d I. -se*4 . -*fi<i, -
zavrSetak, kao Sto se nalazi u
iii.urkaiiiM f i ii. \f i 4 |
.KjVMinn ,\ WkfMM i t
» too -"/- oade -
i
-• -. -oo- u -a-
M.WT-L\-\"A I ll.\f T-'k-yAiKkp-.U-\'A I Kk^-.\-\*A A Ilka
za imperfeki
:
l. A. Sg, 1. i\i\ k.\\*A PI. KftV'k*t\"?.MK i.f\ k\\:i.k
-. ITij^HraUM i;(,vk,iiiicn Kl v/kahim I
Kf.V'k.iuif km Lay;** la.v/K.miM a
1. SIMAJfl PL SlUJJfOAI awayd/l.
-. 3HA4UN anaailina uiiim a
•». MUUUM SIMAfJl au.imri a
BiljeSke. 1. Grlagoli I. 1.— 6. imaju in A.
prema prezentu: Mk/rkayA prema 'ikt, ; , nf •ncm); massHumim
prema a\aa3a% (inf. .w.rkcTui; i<aAirka\'c\\\A ;•:• tfftu (inf.
Mpkriii: nktrkauirn prema ntiui (inf. iutoi); Mtffcaji prema
MkpA (ml. .\\kvkrn).
.. r glagola I. \. glasi imperii - A: Kauujf&, imAJgi*
Rpmuuunri (mj. Ju poJ
_. b.)
prema pro/, aciTA, iifK,^. Rpx\'/K im:. ;Kmrni. imiiTH. IfftaaiTM
vrijeei) . . .
I . i to
a) kojima se korijen svrsuje na -a ili na -i\ imaju imperfekt
prema intmitivu (B) ; napr. 3h.\-th : SMA-agl;rp-fc-m : rvk-a\-A ;
53
b) kojima se korijen svrsuje na -i, ili n;i -s*, ili n;i -u,
imaju imperfekt prema prezentu (A); na pr. km-'I'm: kiiija\-a (mj.
*bij6dhz § 13. 2. b., prez. khk-:iiui) ; kjvki-th: Kp*iJU4\*i (mj.
*kryjeah7, § 13. 2. b., prez. Kp'kirciiiH) ; ho^-th: Moi-way-A (mj.
*cujmln ij 13. 2. b., prez. 4*yieTf);
c) glagoli I. 7., kojima se korijen svrSuje na -w, a imaju u
prezentu -ov- mjesto -u- (§ 81. 1. g. p), prave imperfekt i prema
prezentu; na pr. iiAoy-TH, prez. nAOB*, a prema tome.: iiA*K'ka\"A.
d) Glagol k'kith biti, esse, glasi u imperfektu ili:
a. Sg. 1.
2.
3.
K'ka\'K
K'kanif
K'ktMIIE
PL K'ka\'OA\'A
K'kauirrf
trkaya-i
hi irka\-oi;k
irkamrra
irkauirrf
(3. Sg. 1.
2.
3
ckK'k
PL K'k\"C>A\'A
K'kcTf
B*RUIA
Dl. K'k\*OK'k
K'kc T.\
K'kri'f.
4. Glagoli II. imaju imperfekt prema prezentu (A);fv,KHi'-
N rka\*& prema ARHrtmuii (inf. A,KHrtt*TH).
5. U glagola III. 1. i 2. glasi imperfekt prema infinitivu (B);
na pr. oyA^-a^'A (inf. oyark-Tii) : RrrAina-ayx (inf. un Aiiia-Tn)
:
— Kii,vk-a\"A (inf. rh^'K-th) ; irk/Ha-ay* (inf. k'Kjka-th).
6. Glagoli IV. imaju imperfekt prema prezentu (A); ispor.
YKa/\raa\"A (mj. *hvaljeafcJ § 13. 2. b; zaj prema i u giUA-H-TH
ispor. 1 sg. prezenta yRaa^, inf. £haahth). Sve, Sto je spome-
nuto o promjeni nekih konsonanata u Lsg. prezenta (§ 81. 4.),
vrijedi i u imperfektu: prema tome treba da Be objasnjuje im-
perfekt Koy>KAaa\"A (mj. "Imdjuih.) prema inf. ko\-,v»«'''», a\aa-
niTaa\"A (mj. * mlatjcahz) prema avaathtii ltd. — Ispor. § 96.
7. Glagoli V. 1. 2. i 4. imaju imperfekt prema infinitivu
(B) :r\'kaa-th ; ,vkaa-a\*"A : raarcaa-th: iaai caa-a\*A : a*B0-th '•
A'km-a\-A.
BpATH boriti se, ima KOpi<ia\"A (mj. *borj6ahi g 13. _. b.)
prema prez. sopi*, BopieuiH; tako i A\A'k'ni (Js i. 5. b): A\t-
AH-4VZ prema prez. auai^, MiAieuiN . . ., a kaath prema inf.;
KAa-a\"A (prez. koaMm kcak-iiiii . . .).
8. 1 glagola V, 3. ima imperfekt i prema prezentuI
na pr. ;jkkath, 3C>ka\, 30R'ka\"A : rXMATH, KUVk'. :Knrka\-A . • . i
prema infinitivu (B), na pr. 3ua-A)[i; ;«krva-Tn, kha* : ^k,v,a-a\-a. •
,
:.»
II mi)
i.k | M i.i. k \
.
ii act imparl
i;k k.\ vi.My/. p be$6d^6ah* £ 13. !. b ».
Bfl k | .
3 Imoerativ
! < tblici -n mi;
1. I'l l.f\k\VA
LI Ml
MAN11 \ k i *
DL KM k. k
[. 1 .—6., 11. V. 3.
)
I i Stojl |T« in.' ii. k emu <>i : • i.^k- v\a UfN_
r nk imperaiif a j* - z t k .
venskom po obliku Bvom< r). 1 \\
Suje se osnova samo oa -ij tako ima prei uffc-Ati
\-i;.\.\ii-,\va. I glagola -i
m« oa (L 7. III. l. v
... i. \ I.i Ima mjesto i rokaJi
.
IN4TH (pi- 3841*) huh.ua (Cit
S LO. i.i ili od ii.uk.\th: m.nn.WA (mj. 9fATU
ot>n !<it. kao orji). D kojih je -. -je
vokal (I. 7. III. 1. V. I. \. VI i u
imper. -//'. -jn>r, -ju \ |.)« i. »p| m -un-n
(fcit oy.wkiM : ov*,\\*kii.\\A mj
A'k.va th : A/kiUHTi (Cit. delajite, mj. ykuTii : ,\.'knr.k
(Cit mj. -: Kovnoi:.\ ii! : Kcvnonnw •
.kuj»<
mj. " k'tj'iij-* to). — U takom taju ima i <j mj. ko ima
prema bhhti (fcit. I - roan —Koliko se razHkuje u osnovi present oil infinitiva. imperati
do iu'koliko iznzetaka povodi - itom: ispor. inf.
wctNi prez. mkt^. mipt. mkth: in£ .w.rkcrn. \\ \*3;k. impt.
w.na.jh itd. Prema tome za impt. ispor., £to je napo>e zabi-
DO a § 81. — / 3pl. i 3dl. iH'ina osobitoga oblika.
Lzmedu 2 i 3sg. aema po oblieju nikai azlike. — LiOni su
Dastavci sekundarnj § i po tome oblik wen nema upravo
licnog stavka.
55
Napose treba da se zabiljefce glagoli I. 4. Kad se g, k, h
nadu pred e i i, mijenjaju se u 2, c, s (po £ 13. 2. a); tako je
od cTpmuTH : rrpH3H, ctph.sIvAva . . . (prez. cTpiir^), od TA*kuiTH :
Trtzuti, TAii,rk/V\x . . . (prez. taxk-*), od Rp'kuiTH vrijeci; itpxcii,
Rp'ACrki\\x . . . (prez. Rp'A^-^)- — Glagoli niuiTH (ii6k-;k), phiith
(piK-&)' tcqjth (tik-a*) glase u impt. hk^h . . ., pkii,ii • < tkuh -
5. Particip prezenta aktivni.
§ 94. Osnove za particip prezenta aktivni svrSuju se ili A.
na -at (u glagola, koji imaju u prez. 3pl. zavrSetak -ati: I. II.
III. 1. V. i VI.) ili B. na -et (u glagola, koji imaju u prez. 3pl.
zavrsetak -eti: III. 2. i IV.). — U nom. sg. za muSki i srednji
rod glasi zavrsetak participa A. ili na -// (i to u glagolft, kojima
postaje prezens od osnove na -o, -e: I. 1—6.; II. i V. 3.), na pr.
R*ArfcJ> HA'W (m f- osn - H Prez - osn - ^" S 81. 1. a), hk-ki
Mp'AII'KI. IKK'kl, IIKM'KI. /Wkplvl, AKHrN'kl, Kfp'KI, ili Q8 -£, i to U
glagola, kojima postaje prezens od osnove na -jo, je: (I. 7.; III.
1.; V. 1. 2. 4. i VI.; na pr. .uuin\, oyM'farfk, ,\,'k,\aiA, riiarOAMk,
A^kMVi KO\-no\-bft (nij. *maj-yi
*um(j-\j . . . po g 10. 3.), a u
participu B. na -e: rh^a yRaa^. — Osnova za sve ostale oblike
postaje (od spomenutih osncva) s nastavkom -jo za muski i
srednji rod i -ja za zenski rod: tako na pr. prema num.
HAfTU, 3NdMv, ^RaaA . . . glasi gen. sg. nacT/wurra, 3NAl*iiiT4,
YRaaAUJTa (osn. pletat-jo-, znajqt-jo-, hvatyt-jo- , a od -tj- bude
po § 12. 2. -it-). — Deklinaci.ju vidi u g 51., § 72. E, pa i
u § 73.
6. Particip prezenta pasivni.
8 95. Osnove za particip prezenta pasivni svrsuju se ili
A. na -o (u glagola I. II. III. 1. V. i VI.; vidijj
77.1 ili B. na
-i (u glagola III. 2. i IV.: vidi S 77.), a nastavak je -mo za
muski (u nom. sg. -mz ; ispor. £ 22.) i srednji, -ma za zenski
rod; na pr. R(ryoAVA, RfAOMO, BfAOiiu; 3N4I6MI (nij. *0naj-omi
§ 10. 1.) . . .; kh^hmx • . • \-RaanA\A ... — Za deklinaciju
ispor. §§ 50., 71. i 7:1.
I
7. PartMp |ir«| i
I IV.) I III
\ i \ I . .1 i IV.) I
II II I /. IIIW \ /.
\r..\ Ik •ma i
\n i ii , prexeal gu im),
; 141ft, ov.u kr./. i.ovncr..u:/. ; tako I
'"'I" ! "•' I"'-|»"' \'K.i \k '
• yK.t \mi;/
ftto je spomeoato o promjeni nekih ko
. vrijedi i /.i particip pn IV .
kad postaju b nastavkom p<><l A
ii.jn participi Da pr, poxAh < "u- "'
a\.\.»iiitk iiiij. mhitj-i prema inf nuunmi; Rftam (vj.
mkr*
prema int. Rakcnmii ll,i - H M za are
OBtale oblike po* >raenatih kom ~jo
/a muski i srednji rod i- ti rod;
""in. 3g. i;f,\,'A. \"i:a.\k. fB4AHU ... glasi gen. Bg r.fwamt.
\'k.\.\kiii.\. \'i;a,MiKy.in.\ -i. -. A'v//
od sj- bude po g l J. Deklinaciju ri
B. I>. i ii § 73
8. Particip preterita aktlvni II
§ 97. Particip preterita aktivni II ije od osnov
je u inlinitivu(J 78.), i DAfl I nom. Bg.
-/: ispor. ?; 20 i i srednji, -hi za zt-n-ki rod; na pr. rifK.\*. im;\c
iifK.u; IUUU . .: MHH&A1 . • : owwk.VA [B4MMft •
BkpAAi . . .: KO^no&AAi ...—;._ golfi 1. 1. aestaje|
- >va </- i -t : tako je na pr. ifAI
\\m,\%. -iiik.va in - -/ -- / iinacij
:: '». 71. i 73. — Gla^oli II. imaju ili fiJU9THJLTU> AJDVAX. Hi
mmh&tn: mmukAM po pravilu a J Ifi -
9. Particip preterita pasivni.
rticip preterita pasivni postaje od osnove. kakova
je u intinitivu i£ 78.), .ii A. s nastavkom -' a muski i srednji
*,, ,«. -,.<•* . —-
o/
rod, za zenski -to), ili B. s nastavkom -eno (za muski i srednji
rod, za zenski -end), ili G. s nastavkom -no (za muski i srednji
rod, za zenski -wa). U nom. sg. glasi za muski rod zarrdetak
participa A. na -U (za srednji -to, za zenski -/a), B. na -en
(za srednji -ewo, za zenski -end), G. na -na (za srednji -no, za
zenski -na).
Prema vrstama i razdjelima:
1. glagoli i. 1. 2. 3. i 4. imaju redovno particip pret. p
pod B.; na pr. be,\-en% (osn. vcrf-) ; HfCTH: HfC-iHi; pcm-chx (osn.
relc-), mwhvl (osn. 0e$f-), Bp%iu-fN% (osn. verh-) mj. rck-enz,
* zeg-enz, *vrzh-enz po § 13. 1.
Glagoli I. 7. s korenitim zavrsetkom a) na -a imaju re-
dovno nastavak pod 0. ; na pr. hnath : 3na-n%; —P) na -i
imaju nastavak ili pod A. na pr. khtm : bh-tx, ili pod B., na pr.
khth: Bki€N-A (by-em ; za y prema i ispor. g 8. 4.), koje glasi
i RHI6N& (bij-enz § 11.); — 7) na -6 imaju nastavak ili pod A.,
na pr. ©-^th o-A rk-TX, ili pod G. o-,vk-N&; — §) na -y imaju
redovno nastavak pod B., na pr. kp'kith*. kp&b-cnx, sa-CUTH,
3a-BXB-fHX (za oV U Bp-XR-fNX pHMlia // U Kp-'KI-TH ispor. g. Sg.
ak>b-zb-6 prema awb-'ki § 35. Vidi S <s - 4.). — e) glagoli s ko-
renitim zavrsetkom na -u povode se donekle za glagolima na -//;
na pr. ob-ovth : ob-o^b-cnx.
2. Glagoli II. izvode particip prema B., i to glagoli, u kojih
je konsonant pred nastavkom -*t£, od osnove, kakova se poka-
zuje, ako se odbaci -«a, na pr.;\RHrH^TH : AKlfaK"fN* (mjesto
*dvig-em § 13. 1.), ili prema osnovi, kakova j<i u infinitivu,
na pr. \KHrH^-TH : ,\,KnrNC>B-«Nfc; glagoli, u kojih je vokal pred
nastavkom -na, izvode particip na potonji nacin, na pr. mhha-TH :
AVHHOK-nrA
3. Glagoli III. imaju nastavak pod C; na pr. oywvkth.
oyAvk-»i&; TpxrrkTu: Tpzrrh-N%.
4. Glagoli IV. izvode particip prema B. ; na pr. £B4ahth:
\*BaA»€HZ (za j u hval-j-em prema i u £imahth ispor. Isg. prez.
\'BdAt&; vidi jos i § 91. 6. i § 96.). Sve, slo je spomenuto o
promjeni nekih konsonanata u lsg. prez. |£ 81. 1-.). vrijedi i za
particip pret. pas.; prema tome treba da se objaSnjuje na pr.
po>KA*n& (mj. '"roc^-ens) prema poahtn, KpkuiTfm (mj. Instjenz)
prema kp^cthth, itd.
\ .«k pod ( | k \.i i H
\ k \.t ha i | i| | \ | i m i \.\i o \.\ ha Kkp.t-nx ,vku I M
\ U i.i ii/.
f KOV'flOK
I I . . \ H/.
10 Ififinitiv
liilinit mtmitivric osnovi? g nast
//. (zblize vidi u
II Supin
j| 100 Supin postaje od infinite
-/ (koje je postalo prema m i'i
.\or.n i m. .\oi:m -i-A-
II. Oblici glag'ola s prezentskom osnovom na konsonanL
S( koliko _rl.
konsonant, izvode meke oblike oeSto «ii -. una
se prezentska *uje na vokal. (Vidi I
Ti su glagoli m :
J LOt. I glagol, kojemu je kori
prema osnovi j> *-
Prezent. Sg. l. mcmk mcmi Dl. norl-. kcm kcti ra
lecro c*n rn
Part. prez. akt. rw, gen. cjuvtj ltd.
B i 1 j- !. ( )!.';; -.. iecM stojl nij
_. S negacijom >ic- ,:lasi prezent n'kc.wk nijesam. irkdi
nijt-i. . . (§ 8. 3.).
[mperativ _r lasi ejiah, ULA/bvil\
i;,-.\.t,
K.>v v,niiu od osn, '',,/-.- svi ostali oblici izvode se prema osnovi
hir. inf. BUTHi sup. EtJTx; part. pret. akt. I kkii;x : part.|
akt. II. k'ki.\-a: part. pret. pas. 3*i-kkk-eh% (inf. 3Jkkjth tbiti,
zabuddm), caboraviti; ispor. 98. it. run . . . :
imp.;:. K'kayx . . . i K-kyx • • • (8 d-)i oblici za kondi-
cional ovi su
:
59
Sg. 1. BHMk PI. BHMX Di. KUK'lv
2. KH BHCTfl BHCT4
3. KH KHUIA BHCTI
Mjesto 3pl. khiiia nalazi se i k,t;
§ 102. II. Glagol AaTH
:
Prezent. Sg. 1. £amk PI. a,a<\va Dl.rv,aK'k
2. A<*CH AacT * \ACTA3. AacT% AM*T* AacTI
Imperf. Sg. 1. AM^X* ltd. (§ 91. A.).
Imperat. Sg. 1. — PI. amh<** Dl. ,vu»K'k2. a^A^ AMHTi AMHT43. A^Afc
Part. prez. akt. AM™ &en - AM*WTa, itd.
Biljeske. 1. Osnova za prezent glasi (udvojena dad-; lsg.,
pi. i dl. A<*Atk, a<*mz, A^ Rrt stoJ e mJ- "dad-m; . . . *dad-ve . . .
(§ 15. 4. f.); 2sg. AacH mj. *dad-si (§ 15. 4. c) ; a 3sg., 2pl. i 2.
i 3dl. a4CTX ? iW. mj. *dad-h ... (^ 15. 2.).
2. Ostali su oblici prema osnovi da-; inf. ,yaTH ; SL1P- AaTX >
part. pret. akt. I. AaKX ? Parl- Pre *- a ^t- DL a<mx; Par^- Pre *- Pas -
A^hz; aorist a,a^ a,a . kao hc^th (§ 87.), mj. 2. i 3sg.
j^a ima i j^act'a: AdCT* ce D iti prema prezentu, kao sto je na pr.
i aor. mv-tx nacinjen s nastavkom za 3sg. prezenta (£ 86.). Prema
aor. a^ctz glasi i od itkith : kkict-a (vidi § 5.).
§ 103. III. Glagol hcth jesti
:
Prezent. Sg. 1. U.WK PI. tdMA Dl. Hftt
2. UC II acrt idera
3. racTx UrV*T'A BCTI
Imperat. Sg. 1. — 1'!. U.V.HAVA Dl. id,ynK*k
-_>. ra>KA^ ld,\HTf ld,V,HTa
3. ra*/KAK— —
Biljeske. 1. Osnova je glagolu n/-, od kojega postaje po
§ 10. 4. jad- (mj.:
j-ed-)\ slozeno s prijedlogom, koji se svrSuje
na konsonant, glasi ed-, na pr. H3-kcTH, cm-'kcTH.
U \\K I.I. N LI I I
m i it
1.1 v wi i.i | /. II U,\% Jllij
•I i.i \ni/. n \ k qpi
\ MCI
Upna pr frkjfi i TX1
m i /.
ii j-'k k
i.i- 1
1
pod I
% 104 l\ GlagQ r.kykin [pojvji
Prezent Sg. I. rfcua PL rLm DL rl- r.kcM rtcn riu
rkcn r.k \,^ i "A rl
lmp< rat. Sg. l. PL r.k \H.wA DL ri
r. k;i; \,k r.k.vii i f i
K'k;K.\,k
Part. prez. akt i;k.\,ki, -'•n. I'.'k.v.vuri A
Part prez. pas r.k,\,<\\\y.
BiljeSke. L. Osn< omenute oblikeftii-, o.upostaju oblici za prezent rkina ltd. kao i \a hu
itd. Vitli bujeftku 1. u § 102.— 1 r.-k.uh
i;k,v,'k
2 Za stale oblik : inf. r.-k.vkTM
:
sup. K-k.v'kr-A: part pret akt I. rh^ta i
II
irk,vk,\-A: part pret pas, K'k,vkny, : k\ky/, gj
imperf. i;k,vka\"/. g 91. A.
§ 5 V. (jlagol n.w km (osnova i m- mj. hm- u wmi :
hm& mj. ^tUM >j 7. 2.; sj . hautii a § 81. .) irna
pored n.wkiA*. n.wkit-iim . . . (i glagoli III. I.) i ovako:
Sg, 1. mavaavk PI hanaava h was'k
- N auiiih R4MTI HAUTA•*•• iiauta MM&T1 H.WATf
Par', prez. akt mjhu, - :.. hajuhtj itd.
61
Biljeska. Ostali oblici postaju prema osnovi ime-, na pr.
aor. havk\-& . . ., imperf. tut-kayx . . . ltd. (kao od glagola III. L).
§ 106. Slozeni su oblici
1. za perfekt, koji se kazuje part. pret. akt. II. i prez.
glag. wxmw . . . (koje vidi u § 101.); na pr. AOivkitx KSCMkdosao sam
;
c
2. za pluskvamperfekt, koji se kazuje part. pret. akt.
II. i imperf. k'Ka^x iu' K-k\-x . . . (koje vidi u §(
.)l. 3. d.) ; na pr.
ncr'hiKAZ K-k poginuo bjese; K rka\*Ax npHWkAH bijahu prisli.
3. Futur I. izrice se u jeziku starom slovenskom ponaj-
ceSce prezentom glagola perfektivnih ; na pr. czsiprrx iiKiiiniini,^
ka ?khthhh,a; sabrat ce . . . — Rjede se izrice infinitivom i
prezentom glagola ha\aa\k (koje vidi u § 105.), £*iiit& p-WT6UJH • • . yOT/ATX (koje vidi U £ 81. 3. b.) i HAHkHAv HAHk-
HaiiH . . . (inf. na-math I. 5.) ; na pr. iiAvkni ha\aiiiii csKpo-
rhujte ha HiK^ce imat 6eS . . . mkiitm ca \*oiiiTHiin javit ce£ se;
AAkrrkTH HaMkN^TX [ninitij mislit ce.
Futur II. (eksaktni) kazuje se do polrebe prez. gl. kav\,;k,
ka\,VUJH . . . i part. pret. akt.; na pr. ler^A Ri&AfTZ iipmiikA'A
quando venerit, kad dode.
4. Kondicional se izrice part. pret. akt. II. i osobilim
oblicima khaai* . . . (koje vidi u § 101. bilj. 3.); auiTf khct*
haW.ah irkp* . . ., rAAroAAAH khctj, kad biste imali vjeru . . .
govorili biste . . .
5. Pasiv se izrice a) refleksivnim glagolima, na pr. A3A
Tp'kKoywv ota TfKf KpkCTHTii c/\ . . . paimoJHjvat baptizari. —b) participima pasivnim i glagolima i<-;cA\k . . . k'kith (KkiKATiO
:
na pr. ©c^h^cna i€ch xaraxptvif] condemnaris; CklH^ftf ii/kcapk-
CTKHia H3rHaHH B*A*T* sxpXYjOiQoovxat eicientur; cAK-km 3A.\n
ha hm nAn-0A\H BU&MjfA bckhumo plectebantur.
Dodatak*
i
K nauci o $lasovima.
l'i. in. i ilaroDi
iku oviii • okal •/. k m. k
1. I'oluvnkali *, k ill
a) in main u brvatakom jeziku nik
iku ryeti [spor. l»ilj. u -ato,
gdje iit- treba oikaki rijfi%
voriti); ispor. Da pr. fpoaai i I rona, sacra iias—iai Blomitii Bk#4TM i brati, mmm '- •''
b) iinaju z.iiiij'iiii u puiioin kalu a
<i to uopce n.i mjestu, go^je treba \<»kai.
lako izgovoriti); ispor. oa pr. ^sckj i .wwr.u i d
csm i Ban, atci i lav, apoTiKi i I rotal nam i
UIINTM i va p i t i | nBiljeike. 1. Prema I o glasi na
DOm. - Id mil r R0OTVS] a za
krotka (prema RpoTSKJ isto una oa pr. rijeC san cutiii u
sna (prema ruta)i lav ,\kk'a ra prema AkS4
2. Samo aestadak polui i hiratakom j»-ziku moie obja>
kl uju pc i ske i hr
oa pr. Mo su CftCJTM i a&ti (mj. hcthmkhkh -tin!
(mj. i > t i n n i : prema MCTNMkMul 'i Btarim apomenieima i
i stin an): njVpABl i z»lrav (mj. *s <i : IMAJ- la), n. pi. HOT&TM i nokti (mj. *nopti), pnma kojem glasi
. sg. I 8ts MOTSTk mktc i BtO (mj. adj.
\m ai;ah i laki (mj. *lagki *lakk I. prema kojem ima i nom. sg.
po aomin. dekl. lak: npHTS*M p (mj. *p ikcrajM
i lasno (mj. 'lastno; ispor. AfcCTkm itai lyi^itwprazno (mj. ' i. prema kojem glasi i oom. sg. po nom.
dekl. praian (u naiijyfcHi ; mctxbj i iaba <mj. *istba.
*isba, iifa r/kiiiikKa i vjezba (mjesto *vjeStba. *7j»sba
iba : KpaTku i l starije bratja) . . .
63
3. U narjecju kajkavskom dolazi mjesto vokala a u dogadajhna
pod b. redovno vokal e; ispor. daska i desk a, magi a i megla,krotak i krotek itd.
4. U Grnoj Gori Cuje se mjesto vokala a u dogactajima pod b.
kao poluvokal (koji se b'ljezi »); na pr. nri.gla, d'bska itd.
5. U rijeCi putem do stoji vokal e prema poluvokalu k (u
n^Tk/ttk) nego prema vokalu t (u n^TC/\\K, koje \i<li u §§ 30. 2.).
G. U ona vremena, dok su se poluglasi i na kraju rijeCi izgOTa
rali, bilo je na pr. ^ocpx, K*c<\\k, i onda izmedu <lva suglasnika niti
je bilo niti je trebalo ikakvoga samoglasnika ; ali kad su se glasovi
% i k na kraju prestali izgovarati, onda su se na kraju naSla dva su-
glasnika, a to je bilo pomuCno izgovarati, zato se medu njili umetnuo
poluglas, a iz njega se poslije razvilo a; najprije dakle bilo je jcsm .
onda jeszm, a zatijem jejuni.
II. Mjesto 'ki dolazi u hrvatskom jeziku i; ispor. ckicaTH
(prema cxcaTH po § (>. 5., hrv. sati, koje vidi gore u $ 1 () '-
bilj. 2.) i si sati, ,vw\*aTH (prem? a%)(~h'*th P° S ,K "'
•'lirv
dahnuti) i dihati, Kp-kiTH i kriti, ktvITH i biti, atoK'ki i
ljiibi, KiiM'ki i kami itd.
{IIL^Prema glasu 'k ima u hrvatskom jeziku (u juinom go-
voru Stokavskoga narjecja) redovno ili
a. ije (koje se u nas piSe ije i ie) u dugim slogovima
;
ispor. K'kK-/; i vijek (viek), p'l.Ka i rijeka (rieka). T'fcjf* (gen.
pi. od tx) i Ujeh (tieh), »rkcn i nijesi (niesi) itd.; ili
b. je u kratkim slogovima; ispor. avkcTC* i mjesto, ir$-
TiiTH i hotjeti, part. pret. akt. I. BHA*kin i v'idjev Ltd. —Za konsonantom r nade se mjesto je i samo e; ispor. p'kna i
repa, p'k3aTH i rezati, nom. pi. npiiamw i vremena itd.; ili
c. i (pred vokalom o i glasom j) : ispor. na pr. K'kax i bio
(o mj. I po § 10S. IV.), rp-kwTii i grijati itd.
BiljeSka. 1. U istocnom govoru narjeCja Btokavskoga (i u na
rjecju kajkavskom) dolazi prema 'k redovno glas e; ispor. vijek i vck.
rijeka i re*ka, vidjeti i videti, bio i b< ijati i grejati:
a u zapadnom govoru narjeCja Stokavskoga (i u oarjecju Cakavskom)
glas i; ispor. vijek i vik, rijeka i r i k a, vidj'eti i viditi, vre-
mena i v f im e n a . . .
IV. Mjesto /A ima U hrvatskom jeziku e; ispor. ckats i
svet, maco i meso, Td\* i tele, kaath i kleti, ak p]
I
I:viii.a ii M • 14 l
P '
'
•
a HA I I ii .i .
i,.\ . Ml./. 1^ I II I MilII
. .I
/ ;i..aii.\ i ii
\ Prema
i in ii /.|gi i
i i ii k .V lull i ii
:i:hi... i• a \ <.vy,*»
ed .1 h u
108. P k o n n t i n
-k<>_' i in.)
I ;i. mj< m \. ! Aitskoni
ju kajkavskom u eredini ri| k
i in e d . i wiio;k.\.\ UK 1
1
|
komp. od c.\.\\.ai;a : c.\.\;k\,hh i sladi, Lag. pr< Kh.vk i m
i;h;»;a<>* ' vnhi. imp!* od \\a\uTH i;.t;r. v.uy/. i kadah,pre! pas. od po,v<Tii: p*;kah<* i ro«t»-n .
b. .Ml- sto ;»;. \
3 + r (§ 14. I.) ili od :k • a- m,il *°Je
:<i koje id ;»;l»: ispor I
-_r. impf. od rnk ; \n i m twAmamx* '
ur n ij el da li, / v i id a n po ip. go bilo
/.vjr/iian, nekaka trava) od "zvizd-.j wwmmmdiosnj moidani, skhxa^tm (ny.
z v i z (1 a t i : i smozditi| ca wcskahtm -.'••-. part. pret.
smoSden| cmatoacAPHft)'
Biljeske. i. d l> unarjetju kajkaTskom em
t?rde oego a aaijetju gtokavskom.
2. Nes - rokala u r ma, I
ckvAAKK-:. nom. pi. AAflkVk, instr. Bg. ha^m*, postaloje iznajprije
q hrvatskom jeziku mile- . ladje, pedju :om u no-
vije vrijeme; milo- ., |u ka.jk. narjeCju i danas
mil n
II. a. ftfjesto uiT. koje je postalo od t — J (J - 2.) ili
od rr. kt. jrr ^| 15 ima u hrvatskom jeziku 6; ispor.
ertuiTJ i svijeia, komp. od mots: akmiithh i fjuci, lsg.
yoT-km : rotUTJd i hocu, impf. od ,\\.\.»thth : w.u-
WTAHf* i mlacah, part. pret. pas. od mjihtm: n.\auiTfHX
63
i placen; infin. a\oiiith i moci, imirrn i peci Kp'kurrn i
vrij eci.
b. Prema mjiv-sto je postalo od c + t (§ 14. 3.) ili od
c -f- k (§ 14. 1.) ili od ui -\- t, ima u hrvatskom jeziku koje
st, koje sc; ispor. TkUJTa (od TkCTX tast) i tiista, part. pret.
pas. od kpkcthth: KpkiimHA i k r§t en, KpkUJTATH i krsca-vati; 2 pi. prez. od hckath : HUiTfTf i iStete, BtuiTara (osn. u
kock*a) i voStan; od voStiti (*boujthth) glasi part, pret. pas.
vosten (*RouiTfH-A).
Biljeske. 1. c se izgovara u narjecju kajkavskom nefito tvrde
oego u narjecju Stokavskom i Cakavskom (u mnogim kajk. oarjecjima
upravo kao c).
2. NestavSi poluvokala u rijedima, kao aa pr. Sto su cklTkKSi
KpaTku, inst. sg. KOCTfcfeft, MOUITkUK postalo je iznajprije u hr-
vatskom jeziku bitje, bratja, kostju, a Istom u aovije mjemebice, braca, kosdu (mj. *kosdu), mocu. I danas ima u dija-
lektu kostju.
III. p je u hrvatskom jeziku r; ispor. ii"kcapk i cesar, gen.
sg. roaTlarrkipid i man astir a, vok. sg. recnOAapie i uospo-daru, instr. sg. imcapie.uk i pis are m, juopie i more, 30pm i
zora, part. pret. pas. ciTROpietis i stvoren, aasapieBS i La-
/ a r e v ild.
BiljeSka. I. U narjecju Cakavskom i kajkavskom ucuvalo se
gdjesto i rj, te se govori na pr. morjr, zorja, stvorjen i dr. Na
kraju rijeel zamijenilo se i u tim aarjecjima p konsonantom r, pa se
kaze na pr. gospodar i prema torn-' gospodara . . .
•1. U kolektivnih imena, kao oa pr, sto je perje, postalo je rju
hrvatskom jeziku oestavSi poluvokala u fifpkK • . • : tako je u instr.
stvarju prema TRApkHfc; ispor. gore 2. bilj. u I. i II. — I ^>
rjeti . . . ima 9J(e) prema -p*k- u rop*KTH po § 107. III. b.
3. i\ i »i ima i u hrvatskom jeziku /; .i.. nj n. ; ispor. AIOTZ i
ljut. noai€ i polje, part. pret. pas. MOAiem i moljen . . . sottta
i vonja, impf. rcHraay'A i gonjah . . . U dogadajima kao na pr.
sto je bilje prema BtJAkHSi koplje mj. kopje po § 12. 5.) pr»
koiikm-:, miSlju (mj. Miir.i.yi prema AVUCAkMi, kamenje prema
Ki\<\\Hiki€ • • • postalo je Ij a. )ij ii. istom u aovije mjeme; is;
povise pod ^. U Ijepota, v o 1 j e t i . . ., njega, zelenjeti . . .
Broz : Oblici.
/
|*t (Hi \ k-i i .\ • Iff k i ii
I
\\ ill
\%
iitmi i kolI
I
,'• n k n t i 10 i k u ii II II ii \i U< /. i ,>•/. ./. - a I i -.i-l : /
| ^fcaj
ia-tr)i i k it M «i1 1
• | k y i in
pod v idj e a, i:n.\k y I pn i k .<li £ l»»7 III
. i ,m \ ,\.\KHk i da-la< ,i p \ \ ,1 \ w 1 1 i
Btra-dal-ca), itd. Ispor. hiichui i i»rema
a po ?; 1( >7 . Ill b.) : fclica (prem ita mj
•i pn
'
n i
i Kci.iior,
vsemu, a, onda analogijom i sat hi rai itc*
talo i ime mjesi cu otujku in\/.;»;k
BiljeSke. I . U naije
do u Bpomenutom dogadaj i /. k
ii samom Stokarskom narj< i ilar
gen. il U 1« a i <lr.
; pred OTakioi / bade <>. pa ae /;
i dodu
<lva o jedno do di
3 : tak«» je postalo prema cokoai i (wj.
KOAkU> kolac glasi gen. s_. KOAkl|J ' u torn
;
jofl i u *am< I ikavskom narj- <'jn / mjesto o;
i-p<»r. glagol, pftmol, Kruse<l<>] ._ K : 'lea i'
§ 106 Mjesto sonant a / ; - 'm jezOra
u : ispor. ct.wmi-a i stop, CA134 i suz a. a\.\km.\th i motati,o 1 kaatn Weti impt kalhh i Irani ltd.
67
Dodatak,
ii.
K nauci o oblicima.
A. Deklinaoija.
a) Nominalna deklinacija.
§ 110. Razlike*) u nominalnoj deklinaciji izmedu jezika
staroga slovenskoga i hrvatskog objaSnjuju se poglavito:
1. razlikama u glasovima; tako je na pr. gen. sg. d u § e
postao prema aovuia po tome, sto se vokal ^ u hrvatskom je-
ziku zamijenio uopoe vokalom e;
2. analogijom i to
ljem i izjednativanjem osnova, koje pripadaju raz-
liritim deklinacijama ; tako su se na pr. pomijesale sredoje osnove
na -s sa srednjim osnovama na -o i s njima se izjednacile, te se
na pr. koao, gen. koaki uzelo deklinovati kao i ciao, gen. ciaa;
b) mijeSanjem i izjednativanjem osnova, koje pripadaju
jednoj deklinaciji: tako su se na pr. pomijesale osnove na -a
s osnovama na -ja i u nekim padezima izjednacile; na pr. prema
gen. sg. Aoytiid: ,\,ov-iiia duSe ima i >k{»m : Kfiru Bene (kao da
je u stsl. *jkiha);
c) mijesanjem i izjednacivanjem padeza; tako se na pr. po-
mijeSao dat. i lok. sg. u osnovama na -o pa izjednaclvSi se lo-
kativ s dalivom postao jedan padez, te prema dat 3AK0H0V i lok.
;-j t\K0H'k ima same jedan oblik (dat.) zakonu, a na pr. instr. sg.
zenskib osnova na -i (koctkmO izjednacio se s ostalim pade-
zima u singularu, koji svi (osim nom. i ak.) glase kocth, pa najzad
i on sam glasi k os t i.
Najvise su se ucuvale vokalske deklinacije: osnova na -o
(fAEli ce,\o), osnova na -a |;k«m, CAcyr.t) i osnova Zenskih na -?'
(koctk) ; od ostalih nalaze se jos po gdjekoji samo oblici, a bez
traga nije nestalo ni jedne deklinacije.
Od duala ucuvalo se nekoliko ostataka.
*) Sto se spominje za nominalna deklinaoiju, vrijedi koje vi§e koje
manje i za pronominalnu i slozrnu deklinaciju.
*
I i dekllnaoi
I. Osnove na
ill P
pripadaju
ovamo i; ; I
pa i 1 11. I
i osnovom na m (g 115.) i s <1 16, .\
Za i i -w aestaje d in 07. I .
Or. BOTl MJUKh i "
mila je '
•-'i '4S0MI Hi
erilo prema kojemu ima ramojiril
rije . • prema kojemu rrori i
Napose treba i
l. Singalajr:
1. Nominativ n hrvatskom jeziku pij rfccfti
konac prema KOHkiikt stradala( m iuhk a-
Snjuje Be po J 1(, 7 I. b.
; j
. od osnova, koje imaju u zau-
na pr BOOB - cih'k
all: AHCTl i list, rp03Al - :OZl1 - ii.\.\ihtk w,:<: , •
dazd.
Za oblike, kao na pr. lar prema rocnoA4
Ispor. S 108. III.: ib pepeo prema m uim, rotm*dio prema A*k*i g
llls- ^ -oko pr s ?
I\ bilj. 2.
_. Genitiv. kao na pr. ftto je pijeska pijesak,
voska prema ?osak. a opet Ian a p nam, vidi u
g 107. I. — Sto -ovori na pr. igumna i i gum an
to je prema nom. i ur n m a n.
Obliki pela prema p . kotla prema kot.
dijela prema dio, stradaoca p: , . ob-
« . IV.
Biljeska. Koliko so razlikuje genitiv od nominaliva n"zuz« -
padeine n s zi. osim gen pi., podudaraju s gen.
o&suprot gen. pi. podudara s nom. Bg
69
3. Vokativ, kao na pr. sto je pisaru . . ., ucuvao se prema
riHcapio . . ., ali (od kraja XV. x) ima i prema nominativu pi-
sare . . . kao i dar ,vuva: dare Vidi $ '(,s
- HI-
Bilj e Ska. [mena, koja imaju u nom. sg nastavak -o ili -c,
dolaze s njime i u vokativu : na pr. Gavrilo, Boio, (iiigorije,
Rade . . .
4. Lokativ. Prema lokativu osnova na -jo, na pr. mjmkhmuzTjuzele su (od XIV. v.) tako glasiti i osnove na -o, pa
prema jkhkotIj • . . ^oi'ck • . • ima u brvatskom /ivoti . . .
dusi . . . Pomijesavsi se s dativom (cemu je pomogao i lok.
osnova na -u, koje vidi u §§ 22. 5.) lokativ se najzad izjednacio
s njime, te glasi muzu, zivotu, duhu, a stariji oblici muzi,z ivoti postaju (od poC. XV f. v.) sve rjedi.
BiljeSke. Kao za razliku od dativa ima lokativ u odredenim
rijeCima akcenat slabi (' ili ) prema dativu, koji ima akcenal jaki
C ili ~); ispor. dat. ka gradu i lok. na gradu; dat. kii kraju (mj.
ka kraju) i lok. na kraju. — Ispor. bilj. 2. u § 113. I. 2.
5. Instrumental, kao na pr. Sto je pisarem . . ., ucuvao se
prema imcapicwk . . ., ali (jos XIIL v.) ima i prema nominativu
pisarom . . . Vidi $ 108. III. — Tako valja objasniti i knezom,vitezom prema kxha3(i\\k, &HTA3fMk. — Sto ima samo jezom,zecom, tomu 6e biti uzrok u osobitoj eufoniji (da ne bude u
oba sloga jedno za drugim e; ispor. § 123. 3. a), a Bo2om je
prema nom. Bozo. U cak. je naslavak en, na pr. k r a j e n, vuko n.
II. Plural:
6. Nominativ, kao na pr. sto je bogovi . . ., muzevi (e
mj. o po § 10. 1.) . . ., postao je prema osnovaina na -i«. Iz-
najprije glasio je (kao i u stsl. ; vidi £ 22. 7.) bogove . . .,
pa onda izjednacujuci se sa svrSetkom za nom. pi. osnova na
-o slao (vec u XIV. v.) mjesto skrajnjega -e u bogove . . . do-
bivati -i: bogovi . . . Ispor. nize pod 7. bilj. 4.
\7yGenitiv glasi:
a) prema gen. pi. osnova na -<>; na pr. narod prema
N4pOA*i konj prema koni%, vrutak prema R0CT1K* konacprema kohki^k, oganj prema cruk, posal prema nociAft, stra
dalac prema cTp<i,V*^u> • • •:
b)
(ill < o y nj
p o
Ii t.ik\ mi Ol
> cl a.
k 6l *ala, s t ra a ..
ill hi i
Bi 1 j e I k • 1 . 8l
[14 \ 111
k.ijka\ Mv"in
G da) ne razlil • m po il
I. \ \1h\11 pod b), koj
K.),1
uli mii oblici ra nominati? k
nomin sing., kao na pr.
lima Ml on. la pottali lid, III \>v. b g
kraj.vf ltd. I;, "k. una i: plain- BOI . prftDK I
n v 1. pral •' DO I i.
*v Dativ glasi 1 1
.1) premastal lupoAOAii n a r n d n m. BOMaiiMaii) \ n v 111. posl <> v «> in . . ; ili
l>i prema dat. pi. (prooomii
Wl. vij.-ka : n a r<> <1 1 in, . :. kr i m.
- I 1 in ... i - dodanim na kraju - : \\ I v.i
• I i in ;i, g ri j esi m a. p r i j at e 1 j i
m
p o s 1 i 1
a r a d a cima ... pi r 1 m a . .
B .!• *. I'ativ p ,vao se u ome i kajk
i u Stokavskom) naijecju.
U akuzativu iqednatil< na -" -
na -jo pa prema koaia kraje, rocn*AA0t* - o <l a r •
[ma i oa rode stsl. napo.v'wI
• . posl 01 . . Pred
stavkom -e, koji stoji prema -hi. ne mijenja 1 ni
pred glasom -kj ) u :. .
>.- kov onake, orahe . . .
Ispor. § 113. I. I.
BiljeSka. I" aarjecju kao da se 11611 ariji nastavak -/
ia -ri § 1<»7. II. 1 : k m e t i. Turki . . dapace i tanci,
k r a 1 j i . . . fopor. hilj. a § I. 1.
10. Lokativ ima
a 1 prema stsl. sjurkgx z u b i j eh, lASiMckjfi j e z i c i j e h
(koje glasi i z u b i h. j ezicih . . . : ispor. lok sg) . . . rkaav-
71
UH£* vijencih (koje prema osnovama na -o ima i v i j e n-
c i h) . . ., a
b) od XVII. vijeka prema dativu (ispor. lok. sg.) mlademupod b) : z u b i m, g r i j e s i m, v i j e n c i m, p o s 1 i m . . ., i
s dodanim na kraju -a: z u b i m a, grijesima, v i j e n c i in a,
poslima . . . gradovima . . .
B i 1 j e § k a. Lokativ pod a) ucuvao se gdjeSto i u samome flto-
kavskom narjeCju, a Sto ima na pr. u Cakavskome i kajk. oarjeCju
zubeh . . . kraljeh... bit <V ostatak staroga nastavka: 'k\*y,.
II. Instrumental glasi
a) prema stsl. rpa,vw gradi (f prema wi $ 107. II.: §to
ima i j u n a c i kmukki . . . a u ak. pi. junake kmmkki . . .,
ono je prema nom. pi. junaci kmuii,u . . .), kraji . . . gra-
d o v i . . .
;
b) prema osnovama na -u (i na -?'): d a r m i, z u b m i^
kljucmi . . .; ispor. § 2^. 12.;
c) od XVI. v. prema mlactem instr. pi. (pronominal ne i
slozene deklinacije: glasim, jezicim, zmajim, poslim . . .
glasovim, krajevim . . . i s dodanim na kraju -a: gla-
si in a, junacima . . . glasovim a, krajevim a . . .
Bilje5ka. Instrumental pod a) i b) ucuvao se u Cakavskome
i kajkavskom, a gdjeSto, osobito instrumental pod a), i u Stokavskome
narjeCju.
III. Dual se ucuvao u obliku za nom. (ak. i vok.), i to
samo uz brojeve d v a, tri, c e t i r i, o b a, obadva: dva
glasi), tri prijatelja, cetiri j u n a k a . . . Po obliku i ak-
centu ne razlikuje se od gen. sg. : ispor. zniaj, zmaja i dva
zmaja itd., a ostali padezi (gen., dat.. lok., i instr.) zamijenili
su se odredenim oblicima za plural, na pr. dvaju junaka, dvjema
zmajima, triju trgovaca, cetinna komadicima ltd, ali
kako se uz brojeve dva, tri itd. nerado mijenjaju oblici, govori
se ponajvise: do dva z m ii j a, sS tri j u n a k a ltd.
P) Supstantivi srednjega roda.
(§§ 23.-26.).
§ 112. Pored imena, koja i u starome slovenskom jeziku
pripadaju u ovu vrstu, previa su ovamo u hrvatskom jeziku po
vremenu i srednja imena s osnovom na -s (§ 118.)
71
mlade k <»; ul , MM
I" I I
l ki I i : in
mlade I *o*« I II I
II;
kih, razvili u imei Injegi
.1111.1 ||:
itaki oblik d. pi. : ciai ••. in U ol j.
\\ L i /. ' 10 Mllll I K I IlLl \A I
klubak, »;,uMMiu i>kMi.\Kn.f '•>. IV.) kn
BfCAl I - .i I• • - . ili
- dodanim na kraju -a,
in j § - t ... g .. d i fi
• i . . . k I u h a k I, k ri I ko-
|> a 1 j a . .
Dvojine nen e nikako ; b bi
i
ri itd.
dolaze oblici kao i u dualu muftkih h
cf \k) ltd.; vi.li g 111. HI. I'o ohli.jii
i \ok.) duala od nom. (ak. i \<>k.i plun
una,j
»entu ; tak< : od sili nom. pL
>r I a. a nom dl. d I a (kao i
2. Osnove na a
H -" -T.
j 113. Portnl im.na, koja i D staroiue slovenskom jeziku
pripadaju u ovu vrstu, prefila ra a hnratskom jeziku po
menu ovamo i fcenska imena s osnovom na } 11( -<ije-
koja fcenska - osnovom na -i (£ 111- B.).
Prema vecinj rijeti ove vrste iroaju u hrvatskom jeziku za-
tak -'/ (u nom. sg.) i
jl kao na - o je
sortiHH boginja, MAiHHH - .m.vahk'.i muni \.t,vnn \.\aki
I a da, caahm — siid a (koj( » jovori i sudiiai . . .
Grdjekoje rijeci po nekim krajei govore od mila,
mogu imati u nom. Bg. Eavrsetak -e injesto -a, na pr. Stan e.
I e, neve . . .
N s reba zabiljeziti za
7:;
1. Singular:
^k U genitivu izjednacile su se osnove na -a s osnovamana -ja pa prema ctam staje, 30pM z6r§ . . . ima i /»'ne,
vjere (stsl. >kch'ki, irkp-w) . . . Pred nastavkom -e, koji stoji
prema -*y, (a svagda je dug: e) ne mijenja se //, h\ h (kao ni
pred glasom 'ki) u i, d, s: noge, riik§, muhe . . . [spor.
§ in. ii. o.
BiljeSka. U narjecju ima: z e n i, s e s t r i . . . dor u k i, m a c* e h i . . ., dapaCe i ovci, s v i n j i . . . [spor. b lj. u
§ 111. II. 9.
<j^Prema dativu osnova -j<i, ua pr. ,voy'iiiii dufii, sopH
z o r i, uzele su (od XIV7. v.) tako glasiti i osnove na -a pa prema
Kttrk, p^u^v . . • ima u hrvatskom jeziku zeni, ruci . . .
Ispor. § 111. I. 4.
BiljeSka. 1. U knjigama juznoga govora dolazi od XVI. v.
dativ samo na -i, a u istoCnom se govoru aade gdjeSto joS i danas
dativ na -e (prema Hv po bilj. 1. u § K>7. Ill ): ka U d b i nc . . ..
p u 5 k e . . . dapace i k z e m 1 j e, m 1 a d o z e n j e . . . U kajk.
narjecju je stari dativ obiCan : r u k e, fcene, noge kao u lok.
2. Izmedu d a t i v a i 1 o k a t i v a sg. liema u hrvatskom (kao
ni u stsl.) jeziku nikake razlike u oblicima, ali opet kao za razliku od
dativa ima lokativ u odredenim rijecima akcenat slabi (' ili ') prema
dativu, koji ima akcenat jaki ("ili~): ispor. ruka: k ruci i na ruci;
zemlja: k zemlji i na zemlji . . .
3. Vokativ. Prema osnovama na -a, na pr. wcho zeno . . .,
imaju taki vokativ (od XV. v.) i osnove na -ja; na pr. d u § o
(stsl. Aoyuje)- Rijeci izvedene sa -ica ucuvale su stariji vokativ:
b a n i c e, c a r i c e . . ., ali se gdjekoje izmedu njih nadu i sa
-o; na pr. kukavico, poturico . . . Imena, kao na pr. sto
su Stane, neve . . ., imaju u vok. Stan e, neve . . .—
Odrectena imena licna imaju vokativ jednak s nominativom ; na
pr. Luka, Jelena, Sava . . . (St ana, Mara. vok. Stano,
Maro).4. Lokativ vidi gore pod ±.
(^^Instrumental glasi ili
a) z e n u, dusu . . . (jos u XVI. v.) prema km*, a^'iiiam ili
b) z e n o v . . . a po tome i voljov, za koje se misli da
ce biti prema kchow . . . BOAiet* • • • ; od glavoju (stsl.
r/\i\KOKK vidi § 107. 5.) postalo je glavou, gdje je -ok po
rilici l<;
-or n.i
kih i urednjih i
I: ii zavi
i .
| b A m p i
n it in
in m, koje dolazi u m^ti i 111.
I r* ii ii ii (n i
. .uiij' njujr M glasom
II rimal :
Nominativ • azlikuji
koji ridi gore pod I. I nom. pi. •« b
rdk c . . . gen. sg. n .1.
r 7 Genitiv glasi ili
pren a ;;*»»* ,; \^\-.hk. b
spaa v* k ra b t prema icpjcTi • data i
prema imtai • • • o?ac prema o.kh.k griTan rjaMtjai
• .1 \ .1 k prema m.w.aka • ili
hi - dodanim (od XIV. v.) oa kraju
(1 ii| n ;i. d ii B a. b i . . d
Iilj.sk.. I . Sto imi. i a - p r i. I a .1 i. <"• mjaka >, in ii j k 1, tilib 1 . . ., to
ie | i ii k u. i pa i s I i
duala, koji vidi oiie pod III.
"..< i. : -1 a) i. skom i ka
i u Stok&vskom) oarjeCju.
s. Dativ ima ili *u 1 1 \w>. lol ma
.voviiia.wy, . .. ili (od XV. \.i 5 dodaoim I ina,
.1 u S a m a . . .
Hilj.sk a. U aarjetju s i kajkavskom i u
ma starije : i »• n a m. <i u 9 a m . . .
9. Akuzativ se oe razliku nom. pi., za koji vidi ?•
pod 1 .
Lokativ glasi ili
a) fcenah prema acMMjfs, luSah prema AotftiU)fi . .. ili
75
b) jednaced se (od XVI. v.) s dativom (ispor. g 111. | ,;
10. b) : zenam, d u § a m . . ., i s dodanim na kraju -a: fce-
nama, du§ama . . .
BiljeSka. Lokativ pod a) uCuvao sc u Cakavskome i kajka\
skom (a gdjeSto u Stokavskom) narjeCju.
11 Instrumental glasi ili
a) zenami prema ken<\uii , d u § a m i prema ,voi'iua-
/uh . . . ; ili
b) jednaceci se (od kraja XV. v.) s dativom i lokativom:
zenam, d u § a ni . . ., i s dodanim na kraju -a (od XV. v.):
zenama, duSama . . .
III. Dual:
Od oblika za dual sacuvao se g e n i t i v i lokativ rijeci
r u k a, noga: ruku, nogu, koje se govori i mjesto oblika za
plural: riika, noga, rukama, no gam a. Prema tim rije-
cima ima i s 1 u g a u gen. pi. s 1 u g u (i sliig a). — Obliei za
nom. (akuz. i vok.), dat. i instr. duala izjednarili bu se s obi i-
cima istih padeza u pluralu.
3. Osnove na -?.
(§§ 28.-30.)
§ 114. Imena su ove vrste u jeziku starom slovenskom A.
muska i B. zenska.
A.
Kako nema ni po zavrsetku ni po rodu oikakve razlike u
hrvatskom jeziku izmetlu lijeci kao na pr. Sto su rocrt gost i
moctx most, 'iwtk tat i CB4TX svat . . , uzela se malina
rije^i: gost, tat . . . mijenjati u oblicima svojim po vecini
rijeci: most, svat . . . I tako su se po vremenu muske rijt.i
s osnovom na -i izjednacile s rijecima muSkoga roda, u kojili je
osnova na -o (i to najprije u nom. sg. pa onda u ostalim pa-
dezima).
I. ii liagaUn instrumental
p Ut ( ii... I • \\k|
II... I . m>
lipIll
II. iii
> 1 1 1 r. 1 1 1 1 :
I. oblik m genitiv u
ii " k n:, i | K I, A I. I
»it 1 1 1i
osnovom i
ini
•
i nol 'iii
dr. Si p ii •• k I
t ii
fi, t«» je ostatak <>.| duala, k III
_. Dativ a
\k\VKWA). i,
i I j ii d i in (iii 1 j ii -I iii .ti.
Akuzativ 1 I . iw movori preraa ostalim rijetima i
lokativ roc i nfi racTkYi
mi. i u narjelju . skome (i k ; 1 1 1
.
je oblik (prema osnoi - lib, k
i u lamome >t<>. i m a.
III. Duala imi mo u obi nitiv (koji
danas vrte slutbu gen. pi. : gdstijti, nbktiju.
1
I i imena ove VTSte -:<1; B -la (poradi nxlai n.
Kenske osnoye na -a. kao na pr. nrpw i g r a, a gdjekoja opet
(poradi oblika) rnedu musk'- osnore na -o, kao na pr. paTk rat
(koje se danas rijetko apotrebljaTa kao rijei ten. roda), .ii
6ina it. stala u ovoj vrsti.
Napose treba zabujetiti:
I. u singaJara:
1. Nominativ u hrvatskom jeziku ra v a n prema pjKkHk . .
objasnjuje se po ?; L07. b. ;prema tome je postao i nom sg
p 1 i j e s a n prema ii \kcnk. k a z a n prema aasaa • ali mas I
prema ,\ucTk. Lspor. £ 111. I. 1.
77
Za oblike kao na pr. sto je misao prema a\tkicak . . .
vidi § 108., IV., a za so prema coak g 108. IV. bilj. 2. — Ispor.
§ 111. I. 1.
2. Instrumental glasi
a) prema ctkapkw. stvarju . . .; prema MACTktt masmstarije mastju), prema AVkicAwtft m i § 1 j u (starije m i s 1 j u),
prema ckpxkkktx s k r b 1 j u (starije s k r b j u) . . .
;
b) prema oslalim padezima (gen. dat. vok. i lok.) iraa i
instrumental (vec u XIII. vijeku) i s t v a r i, m a s t i, mis! i.
s kr b i . . .
Bilje§ka. Oblici (u kajkavskom narjeeju) stvarju in. tost-
j u m, (u Cakavskome) stvarjun . . . postali su jednaceli se s in
strumentalom zenskih osnova na -a, koje vidi u S 1DJ. I. .~>. — Na to
nalik dolazi u starih spisatelja od (XV. v.) i stvarim prema Btvari.
II. Plural:
1. GenJtJv. Za kosti... prema kosti-ji» .. . ispor. lijepi,
visnji, . . . prema Upy-ji,, vi&nji-jb . . . Sto se pored kostigovori kostiju, to je ostatak od duala, koje vidi nize pod III.
— Prema zenskim osnovama na -i imaju gen. pi. i Zenske neke
osnove na -a; na pr. a s p r i, . . ., 6 m c i . . .; vidi § 113 II. 7.
bilj. 1.
2. Dativ glasi prema starijemu kostcm koctimi (mjesto
koctk/uz) . . . od XVI. vijeka, posto je i iz drugih padeza preslo
i u ovaj : k o s t i m, ili s dodanim na kraju a: k o s t i m a.
3. Lokativ glasi
a) prema starijem k o s t e h KccTf\"A (mj. KOCTk^s) • • •
od XVI. v., posto je i iz drugih padeza preslo i u ovaj : k o-
s t i h . . . ; ili
b) pomjerivsi se i izjednacivSi s mladim dativom (od X\'1I.
v.): kostim . . ., is dodanim na kraju a: kosti ma . . .
4. Instrumental glasi ili
a) starije k o s t m i prema koctk<\\h • • •
:
b) mlade, jednaceci se (od XVI. v.) s dativom i lokativom:
kostim . . ., i s dodanim na kraju o: k o s t i m a . . .
III. Dualu se ucuvao trag u genitivu (a vrsi dai
sluzbu gen. pi.) : kostiju, k o k 6 s i j u itd.
4. Usnuve na
(ff 81.—
R
:1 5 Kako aemi ni po
- i fi i KpiflMl k r i ii, ii/-
• • |mi mi inn
«il«- una n.
deklina< v u i o oblil
llllh r. Ill II. I LI. IL.
ii imhii. pi. \-\ prema ii n< • •
lo 3 i n o t e) .
II. Bom '.inacija.
I Osnova na -
ij 116. ( ) ( \ I
1 iii 1» i moTOj koja u nafie vi
na |>r. sa kneginjom si <»j o m I j ub !:
(poradi roda) profile red(
u lok v a .\okki (prek<
idcms-i), .i rjede medu pr.
Ijubav AOK'Ki (preko osi oje na pr. u ak.
sg. na .\KM;y.i;-ki. koja prei -a glai ljul-
2. Osnove na ->i.
§ 117. [mena su ove ?rste u jeziku starom si A.
mufika i B. sredqja.
v.
1
I I te vrste imena odriala se do i isamo u nom. i ak.
k a in i Ka.wki |i>p. lupa glavom o k a m i ; k a m i
i teSko) ononie. koga biju]. rema ostalim rijeCima muskim
BDOYOm na -©) glasi i k ii in, kao i plain |u starih pisaca i
plami ii.\.\.\\'kj) Ali te su rijeei _ s vec i u stsl. Ka.ucHk.
naa.ufHK (§ 40. 1.), a El nop/cm korijen. pf.wm*. cthkuw. mvwmk
79
i nema u stsl. spomenicima potvrde, da im je bio oblik za nom.
sg. *pfAvw itd. Prema tome postale su i u lirvatskom jeziku
rijeci: kamen, plamen . . ., koje su se sasvim izjednaclle
s muskim osnovama na -o.
Nekoliko padeza^te deklinacije uCuvalo se do nafiega vre-
mena od rijeci (dj^ri ^,khk, i to u gen. sg. dnet\wM, lok.
dne (koje se upotrebljava i za dat. sg.) ^kn* ; u ak. pi. dn'i
,\,knh (isp. akuz. svedni = svagda) i u nom. ak. duala dni
,\khh (samo uz brojeve: dva dni, tri dni, cetiri dni). U ostalim
padezima izjednacila se rijec dan (prema nom. sg.) s muskim
osnovama na -o, pa na pr. gen. sg. glasi dan a, dat. d a n u . . .
a nom. pi. dani ili dnevi (kao earevi), odakle je -cv- preslo
i u druge padeze (osim nom.-ak. sg.), pa na pr. gen. sg. ima
i dneva . . . Gdjekoji su padezi i prema osnovama na -i, na
pr. gen. sg. dn e v i, instr. d n e v 1 j u, koje glasi obicnije danju{prema stsl. ^kumia,, koje ce biti postalo prema hciiithkk nocu
u svezi: holiithkk h AkHHI*)- — lns tr. d an j u i d a nj 6 m (hums
su samo pritozi, na pr. da nj 6 m putujemo Za§to danj u spavaS ?
RijeCima, kao sto su gradanin rpa^K^aHHHS, KimljaninpHAXAiaHHHZi (§ 40. 3.), postaju oblici za pi. (kao i u musk ill osnova
na -o) od osnove g r a d a n- , R i m l j a n- . . .: gratia ni,
gradana, gradanima itd. Sto se jo£ i sad gdjegdje Cuje
(od mjesnih imena) nom. pi. na pr. Brezane, Grizane . . .
bit ce upravo ak. pi. (kao na pr. sto se govori Vinkovce nij.
Vinkovci), a ne nom. pi. prema stsl. spiuKAHf.
]{.
Od te vrste imena ucuvao se do danas samo oblik za nom.
ak.-vok. sg., na pr. ime ha\a, vrijeme Rp'kA\w\ i dr. Svi ostali
padezi glase u danasnje vrijeme (preko osnove, kako se poka-
zuje na pr. u nom. pi. hmch-a) kao u srednjih osnova na -o;
na pr. gen. sg. imena, dat. imenu itd.
3. Osnove na -s.
(§8 41.- $3.).
§ 118. Imena ove vrsle presla su sasvim metiu srednje
osnove na -o, od kojih se u nom. sg. nijesu razlikovala po oblicju
ni u jeziku starome slovenskom. pa se na pr.r\,'kAC : ,vk<wc*
I
ii lii . M | \.\
J. .Inn ,
ii plu
i j «• I .,
< » k (i l il Ii . 1 I im
dual i * i in
o-iiiu.r vniiiw.t
4. Osnove na -/
I
g I!'
1 1.1 le rrste inn
i Dom i f \^.
BiMoyui . . . Sm ostali p
i ;ii •• na pi. u iKUii. pi. TMAT-i) I
na -". 11.i pr, gen. -j. telef a, dat I
5 Osnove na ->
\ I 80. I Ii •< in a t i autii
|
padelin m u nom.-vok. i ak. sj .
vezujuti na nMii»\ u mater- pa
-</. pa glasi na|
.'. m ii
nom.-ak.-vok. pi. m ii t-
,i in a. Vok. Bg. jednak je (kao i i
MATH, a ak. 3g. in ii t v v stoji pi - - MULTtfk
Kijr>- k o i ,vaihtii poveli
zima za (ienskira ivama na -i nastavljajuti na osnovu I
/-i p-
. ri i
gen.-dat-lok. i. ak. k 6 fi r, \ rj u
ili (mlade) k6§ri, nom. ak.-vok. pi. kct-ri. . lat-
lok.-instr. k t • r i in a.
§ 121. I deklinaciju neodredenih adjektiva u jeziku
siarom slovenskom r bsk is . da kod adjek-
tiva uopde lu-staje u jeziku hrvatskom oblika nominalnih, t
na pr. adjektivi na tski kao rpAAkOO. rvv/,HkcKx . . . i ne upo-
• 81
trebljavaju u nase vrijeme drukcije nego samo u slozenim obli-
cima : g r a d s k i, g r C k i (mj . grcski) . . .
Nominalni oblici uCuvali su se
I. u singula™ :
1. u adjektiva muskoga (i srednjega) roda u svima pade-
zima osim u instr. sg., koji glasi (prema pronominalnim obli-
cima) na pr. z u t i j e m prema t'Ivavk, ili ziitiin prema a\oiia\k
(za potonji oblik vidi jos § 127.): — za noni. sg. musk, roda
sladak prema caa,\%k%, ravan prema pasiNk, do bar prema
AOKpx, veseo prema KfCfA'A itd. vidi S 111. I. I.;
2. u adjektiva zenskoga roda u svima padeSima osim u
dat.-lok. sg., koji glase (prema pronominalnim oblicima) na pr.
Ziitdj prema toh (u narjccjima drze se ti padezi i u uominal-
nom oblicju : z u t i prema z eni);
II. u pluralu svi su oblici za sva tri roda prema oblicima
pronominalne dekl. ; na pr. gen. pi. ziitijeh prema r k\*A . dat.
ziitijem prema T'k/ux; lok. (starije) Ziitijeh prema T-kyj'A ili
(mlade) Ziitijem prema dat. itd. Za oblike ziitih, Ziitimprema moh^a, axohmx vidi jos i § 127. — Oblici za nom.-ak.-
vok. mogu biti sami sobom i nominalni.
Prema ^Axr* ^/\X3H, wk-a wii.ii. coy\"A coycn imaju (danas)
adjektivi u nom. pi. dugi, j a k i, s u h i (prema slozenoj dekli-
naciji.) Po tome glasi na pr. i gen. pi. samo dugi j eh (ili dugih)
itd., a ne duzijeh, duzih itd.
Oblike pronom. dekl. vidi u £ 123., a isporedi i £ 127.
Od participa (§§ 51.—54.) mijenja <e po oblicima svojim
redovno part. pret. pas., rjecte part. pret. akt. II. i pari, prez,
akt. Sto je receno za adjektive uopce, vrijedi napose i za spo-
menute participe.
BiljeSka. Koinparativ vidi u $ 128.
£ 122. Numeralija tri Tpue Tpme i fietiri Hfrupi (§§"> s
.
59.) mijenjaju se danas kao imena (zenska) s osnovom na -i:
tri (prema Tpkie TpHie kao ljudi prema ,\k\v,m€), c e t i r i
(prema MtTTvipe kao na pr. sinovi prema cUNOBf, a mogao je
zavrSetak u cetiri postati i prema xavrsetku u tri); tiiju,
cetiriju (dualni oblici kao kostiju slo se govori pored
k o s t i) ; trim a (prema kostima), Cetirraa (kao na pr
s t v a r m a pored ~ t v arim a).
Broz: Oblici. 6
I /. I k
u
d) Pronominalna dekhnacija.
I. ii singular!
:
1. nominativ
A l»r in ii strati
,u mufiki rod t\ ; u, on/.
• I. m. is u DarjeCjima) o? on,
pr. ii -I a : \khkck|spor,
£ l»>7. I b)[
pi
kojinia una u -daily lodanim na k
-/ (od KV, vijrka) : t
pored o vaj . . . i o vi .
l»i sredpji i ten&ki
i en ma - a |kao bogi nj a p i. or kin".-\
Pronomen h > fl iku
i e r, .i e re, koje s rauI
r mj. a; q - i m r.
nem i renem). Inafce so u nom. tri rod i
mijenio pronomenom cm-a: on, ono. ona. VidiJ
D. [nte r o gati v d a pronomina.
Za retc una u stariji ; " • o, od ko-
postaje premetanjem konsonanata tko, koje glas i pr.
prema gen. k og a . . .) i k o.
Za mkto una a starije vrijenn } 107. to. koje
govori danas sto (kao post en prema auaiwn j
i oblik
Sta vidi nize pod ~2.; samo *sk dolazi u narjecju cakavskom i
*) Vidi £ 11- .. napoee •_>.
B3
glasi (n ak.) s prijedlozima, kojima je na kraju vokal, c (po $ 107.
I. a), na pr. z a C, a bez prijedloga ca (po 107. 1. b.),
KTviH (8 55. 3.) glasi u starije doba (pa i danas u riarjed-
jima) ki, a koji je postalo prema pronominalnoj osnovi (koja
se razbira na pr. a gen. sg. KOiero), kao i zen. rod koja (u stsl.
Kara, koje glasi u starih pisaca pa i danas u aarjecjima k a, kao
do bra prema AOKpara). Prema k i, ka nacte se u starije doba i
ko za sr. rod (prema koi€ koje).
Prema cij mhh ima po sloienoj deklinaciji i 6 i j i.
G. Adjektivn o-p rono m i n a 1 n e rijefci takSi RkCAKS
;
APO\T&, MXHOri govore se danas (u nom. sg. musk, roda) samo
prema slozenoj deklinaciji: tiki, svaki (drugo je s v n k mj.
svatko); drugi, mnogi. — Prema kkck ima (po § 107. I. b.)
viis, mjesto kojega se upotrebljava i siiv (u oblicima kao na pr.
sto je nom. sg. sr. roda k^ci, u starije doba vse, premetnuli
su se konsonanti v s- laksega izgovora radi u sv-, a tako|
metnuti presli su i u nom. sg. muSk. roda). a u sred. i feensk.
rodu samo sve, sva.
2. Genitiv sg. glasi
a) za musk, i sred. rod prema Tore, MOiero, KkCfrc • • •
toga, mojega (kadsto i saieto m 6 ga), s v e g a . . . ; -a stoji
mjesto o prema zavrsetku -a u ^en. sg. svih imena nmsk. i sred.
roda; — tog, mojeg . . . postalo je odmetanjem (kojemu 6e
biti uzrok u osobitoj euritmiji) skrajnjega -<i u novije vrijeme.
— Sto se nalazi u starih pisaca (pa i danas jo§ u narjecjima)
tega . . ., to je prema pronominalnini osnovama na -jo (na pr.
prema mojega).Prema hko (od mktc sto) ima jos i danas eesa, all prema
ostalim rijecima ove vrste (s osnovom na -jo) glasi i cega; u
odredenim dogadajima kao da mu je oblik nominalan u gen.
na pr. oda §ta;a taj se onda oblik upotrebljava i n ak.-nom.,
na pr. sta si vidio ? sta je toy
b) U genitivu sg. za zen. rod ne osjeca se vise pronomi-
nalna osnova, pa na pr. tokk, <uoi6bft • . • glasi u hrvatskom je-
ziku t e, moje . . . kao da su (u nom. sg.) ta Ta, moja mounominalne osnove.
3. Dativ sg. glasi
a) za mu£k. i sred. rod prema toanov-. a\OM*;a\o\', RkCIMOy • .
tomu, mojemu (kadsto i sazeto mo inn), svemu . . . Oblici
tome, k <» in •
n ii.
in. ii
•u m n •:•-i
l»M'i .11
kom 1
1
ii. i
MOM ii. iiainm . .
Lokativ
a) /i musk, i Bred rod pn i 1 uk.
in oi
<• in (kadfito i
livora : in <•j e m u . . . ili t <» i
b) U l»'k kl roil nrlii.i ofl
tl\ .
5. Instrumental
a) za musk, i bj i k.wk
... in oj i in . . ., a pon
snovama na -i<>, una bast i tim . . • i mojijprema k o g a, tako m a, m n <> g
in ii o g i j i in . . . i ki in . . in QOgi in . . . nk uk.
A\fcnc;rk.\\k i
1>) lush sg. za Sen. i-
I in. mojoni . ,:'
roift, MPI6M • • • kao . dudom ... prej mrnma^
Aovmn^ • • .
11. Plural.
1. Nominativ pi. zen. roda te . . prema yw- . objaSn
se kao i z e e prema aconi. — Prema nom. pi. musk, roda
rau,H . • . MKH03H • . ima (dan; - o i u adjektiva -amo
t a k i . . . m n o gi . . .
Genitlv pi. za svatriroda ^r lasi tijeh... prem rhrm...
mojih . . . prema monjts • • •• a izmjjefl 8 - pronominalne
osnove na osnovama na -jo ^r
l as gen. i til. . . mojijeh— Prema T.\u/k\"A . . . msNOS'kyi • ?lasi (danas) gen. pi.
85
takijeh ili takih . . ., mnogijeh ili mnogib . . . kao i u
nom. pi. — Sto se na pr. mjesto svijeh, svih govori i sviju,
to je (mladi) dualni oblik (naciiijen prema kostiju . . .).
3. Dativ pi. za sva tri roda ima tijem . . . prema T'k.wA . . .
mojim . . . prema axcii.wa . . ., a pomjerivsi se pronominalne
osnove na -o i osnove na -jo glasi taj padez i tim . . . i mo-jijem ... — Prema tah^ata . . . MKH03*kMZ • • . glasi (dauas)
dat. pi. takij em ili takim . . ., ninogij em ili mnogim . . .
kao i u nom. pi. — Oblicima Mm..., svim (rjede tijem . . .,
svijem) dodaje se (od svrSetka XV. v.) na kraju -a: tim a . . .
s v i m a . . . (s v j em a)
.
4. Akuzativ pi. musk, i zen. roda te . . . prema tki . . .,
objasnjuje se kao i zube prema 3j&r*u i Bene prema Kftrwi.
5. Lokativ pi. za sva tri roda ima ili prema T"kjrs . . • sta-
rije tijeh itd. kao u gen. pi., ili mlacte tijem, tim, tima . . .
itd. kao u dat. pi. (s kojim se izjednacio).
6. Instrumental pi. za sva tri roda glasi ili starije prema
tHv/UH, /V\oha\h . . • (tijemi), timi, mojimi, ili mlade prema
dat.-lok. pi. tijem, tim, tima . . . itd.
§ 124. Pronomen h (§§ 64.-65.).
Za nom. sg. vidi § 123. I. b
Akuzativ sg. musk, roda s prijedlozima, koji s< -uju na
vokal, glasi nj, na pr. u nj. (stsl. rank)
Ono n (koje se u drugim padezima javlja i u stsl. § 55.
1.) presto je i u sve ostale padefce (osim nom. pi., koji glasi
prema nom. sg. on, ono, on a — oni, on a, one) pa tako ima
i u hrvatskom jeziku njega prema iero (za -a prema <> vidi
g 123. 1. 2.) njemu prema \e\\$y . . ., nje prema w\& (ispor.
jo§ moje prema A\oi€i*ft), n J°.i prema ien (ispor. jo§ mojojprema a\oi6>i), njom prema ie^ (is{)or. jos mojom prema
moksw^), njih prema h^-a (cit. jihz) itd.
Mjesto nj e g a (gen.-ak. sg.), njemu (dat. -Lr .), nje (gen.
sg.), njih (gen. pi.), njim[a] (dat.pl.), npotrebljavaju se i (en-
kliticki) oblici ga, mu, j e, ib, im.
Za akuzativ sg, musk, roda upotrebljava se gen. nje,
(s prijedlozima), ga (bez prijedloga), koje sluzi i za ak. sg. sred.
roda. Tako se i mjesto enkliticnoga ju upotrebljava redovno
(enklitii
i), n
Lickim)
\
, i brojei ii
l. ii. I d v j e|
• I \ | e| Bio |. ii' \ /.r.
k
d \ .1 u i
I'l. III. I Hum
govori ,i \ i, u jgt d i e), i prei ri i
\/.i.kw.\.
Iri roda d i - mj. k
"ni <l \ ii
ii. u ist d
za musk, i d i d V 4 j u od XVII,
Lokatn izjedi
* » »
126. Per so n a I n ;i p i
lice i r e t'l eksi v o «» mbj (j 69.)
I. Singular:
l Nominativ. Pren msm
2. Dativ. Prei Mtirfc ma stary< m i n i. <:
kao ii Ink., .i ono * mi. w bi unit. • ili
prema tebi Tick, - e b i ark.
Akuzativ. M .w^
in e d r, t e b e, s e I
V. Lokativ Za meni pren Mkirh >
6. Instrumental mshom - arije manom,mndm ili a dodanim na krajn - mom -.k u
m n o m, t o b 6 in. s 5 b 6 in prema minoHh tobo«6m prema mmk. U dijalektima dolazi menu,
II. Plural:
1. Dativ - - prema im.uk. ka.wa m, ili s do-
danim na krajn -aj n a m a. v a m a. I lat n'ki. ktj ima u
Grnoj Gori i ni. vi.
87
2. Prema akuzativu hu, ku ima jos i danas (u Crnoj Gori)
ne, ve (kao na pr. ovne prema okkhki), a inace ga je zamijenio
gen., pa glasi nas, vas.
3. Lokativ glasi (starije nas, vas prema Naex, kaca) iz-
jednacivsi se s dat. nam a, vama.
4. Instrumental (starije n a m i, vami prema iu.wu. kamh)
izjednafiio se s dat. i lok. pa glasi n a m a, vama.
Biljeska. Enkliticni su oblici me, t e, se (gen.-ak. sg.),
mi, ti, si (dat. sg.) i nam, vam (dat. pi.)- Kako je me, te, se
pravi ak. sg., to spomenuti oblici mogu stajati i poslije prijed-
loga (na pr. na me, po te, u se), dok se nasuprot ne moze ka-
zati na pr. od me, k mi itd. nego samo od m e n e, k meniitd. — I oblici za gen.-ak pi. mogu biti enkliticni, a poznaju se
po torn, sto nemaju akcenta (ispor. na pr. j a cu vas pitati —— ja cu vas pitati).
c) Slozena deklinacija.
(§§ 71.-73.)
§ 127. U adjektiva hrvatskih prete2u oblici slozcni (ili pro-
nominalni). Vidi § 120. — Sto se oblika*) slozene deklinacije
tice, to valja uopce zabiljeziti.
1. ii si iii; ul aru.
l. Nominativ.
a) M u s k i rod. Prema A-kn-kiH, k tkiiiiknhh . . . ima u brv.
jeziku Tijepi. visnji . . . Ispred vokala i, koji je prema u, ne
mijenjaju se konsonanti g, 1c, h na pr. aavuh glasi dug I,
^3zk'kih uski, coy\-iviH suhi. — Za lljepi, vi§nji . . . prema
Upy-jh, vysi,nji-jr> ispor. gen. pi. gosti . . . prema gosti-ji,.
b) Srednji rod. Prema A'knoie, kkiiiikhi€I€ . . . ima
lijepo, visnje . . ., a -o, -6 moglo bi se objasniti sazima-
njem od -oje, -eje (§ 2. 3.).
c)r
Z e n s k i rod. Prema A/klMU, k'kiiiikhijm • ima 1 i-
jepa, v'ignja ... a -a objasnjuje se da j'' saZimanjem po-
stalo od -aja (§ 8. 3.),
*) Vidi § 110.. napose 2. b) i c).
(".•nitiv.
M
| MIIIMIU \l
-II 111
dekl
ii. i pr. ii - i m-o-g .«.i
i e bilo|
Za -I o b i o g pored d
b) / e n rod ,\ kn km^ i uummmi-. i i l i
i
\ ISnj 1 in aeodredenih adjekt lijej
Dativ
Musk i sred rod
|.vl.uoru ,\\ov. \kikn\n\uo\- .\kn i.kinikHkvw n-
• kao i llje pfi i*kiuro. Za 1 1j e ]
i i- 1.
i§ in i lij e p 6 in e
b) 2 e n. rod. < >blici I \ kukui; KiniktutM . . pronominalni su
od kojih se u nekim ntu
;
Iredeno : lijepa — 1 i i—
1
u
Akuzativ u. rod i rkik.j*.
,i e p u . . .. i biti prema aom sg, 1
adjektiva Ii j e p u prema o< sg. Ii j t
i Lokativ i :jedna i tri roda) —or.
jji-
1
.; I
5. Instrumental
- ^ i - red. rod Dva bu oblika
•ii
i in . . . i lljepijem, rlSnjijem . . . potonji
oblik po pronom. dekl., a oblik lljepim ijim . . . mote
biti takoder po pronominalnoj d< tapr. tim pr
tijem rk,\\k : is §12 I. ~u. ako nije pos a Jem
*) Ispor. — v- EM3m - - r.\*\Mt m ftUk-
89
prema K rkiuiKHHHA\K, A'kirkiiiMh. — Sto se govori d u g i m d u-
gij em, jakim jakijem, suhim suhijem . . . (u starili spi-
satelja i d u z i m d u z i j e m itd.), to je prema nom. sg. dug i,
jaki. suhi. — Neodredeni se adjektivi ne razlikuju od odre-
denih nego (kadsto) po akcentu; ispor. neodredeno lijepimili 1 i j e p i j e m, a odredeno 1 i j e p I m ili 1 1 j e p i j e m.
b) Zen. rod ima naprema <rknot* (irfaum)* RUUJkHieUK
(k'kiiiikh^i^) . . . l'ijepom, visnjom . . . prema Qom. sg, 11-
j e p a, visnja (neodredeno lijepom prema nom. sg Lijepa).
U. Plural
1. Nominativ
a) M u s k i rod. Prema A-kimn, k-wuikhhh . . . ima u brv.
jeziku 1 i j e p i, v i s n j i (neodredeno 1 i j e p i, v i s nji). - Sto se
(danas) redovno govori dug! prema /^ik3HH;uski prema
&3&u,HH, suhi prema coycHH, to je prema nom. sg. duuski, suhi, koje vidi gore pod I. 1. a.
b) Sred. rod lijepa, visnja . . . objasnjuje se kao
nom. sg. za zen. rod (neodredeno lijepa, v'isnja).
c) Zen. rod lijepe, visnje . . . objasnjuje se kao gen.
sg. zen. roda (neodredeno 1 i j e p e, v i s n j e).
2. Genitiv (za sva tri roda). Oblici lijepih, visnjili.
diigih, jakih, s uhih . . . i 1 i j ti p i j e h, v i § n j i j e h, d u-
g i j e h, j a k i j e h, s u h i j e h prema A rkirkinyA. RUUiktiHtfyx • • .
objasnjuju se na nacin kao oblici za instr. sg. musk, i sred.
roda. — Neodredeni se adjektivi ne razlikuju od odredenib urge
(kad§to) po akcentu; ispor. odredeno lijepih i lljepijeh,a neodredeno lijepih ili lijepijeh.
3. Dativ (za sva tri roda). Oblici lijepim, viSnjimdugim itd. i lijepijeni, visnjijem, dugijem itd.
objasnjuju se kao oblici za instr. -_r. musk, i sred roda (gdje
vidi i akcenat). Mjesto lij epim (rjede lij c p ij
<i m) govori se
(od XVI. v.) i s dodanim na kraju -a: lijepfma (rjede lije-
p i j e m a).
4. Akuzativ za muski i sred. rod ima naprema A*kirui*i
K'kiuiKHi^bk . . • lijepe, visnje . . . prema nom. pi. LIjepT,
v i s n j i . . . (neodredeno 1 i j e p e, v i s n j e).
Lnk.itiv
\ I. ii Kiny /. i ymi 1 1 nn
y
a
I.) mlade pn
\ idi
In trumcntal
prema \kn mii.uii, i uuikHMM hhii
ii in i i ii st. mli spisatHja ih
rnil.i, ill
l»i rnlade prema -.<>k. pi. . I i j •
e \i'li yore pod II.
18 Komparativ u hn u damiku odreden. N iti
1 nominativ
a) za muftki pod. Pr< in. i ^paxcMii ima u hi 1
(kao \ isnji prema k-kiiiikh"mmi. tmrnrmA
prema ca.maka. caaxahA s adi, pn i aucea rtjiiimm
ltd 55. A I'r- : hck kn
n 6 \ i j i (i mj. ' i po $ 107. III. iotj i Wti.ii itd.
Biljeska. U stsl. i• :u nom.
i doi. deklinacije. Vidi >>; 55. 56. i 7:'... 1.
l»i /. Bred, rod ima u hr no pr- .wkm'k-m-
m&nje. Sto se (u narjedjima g ori i manjfte, to -talo
prema manje kao i manji m a n j i iaje
postalo upravo prema nom. sg nkfikum
;i rod. Prema oom. dr&it, man; ilo je i
(1 r ii v. a. in ii n j a (u stsl. A^UKUMM rvpa*kiimui
_. Oblici za ostali a ^m.
pa tako prema [^uaKkuuiero] A0j*ckMaro imamoprema HoaiwiiiAMi n 6 v ij ft, mufcymi m i i j i
IjeSka. '' in. SI u gei. ig. .wKHK-in-a
ivitii u nom. u § I. proi i u nominativ pa :okavskome
narjeOju) uOuvalo u tri adjektiva : 1 ii * ,\kr*KX rkrifc
1 j e p 5 i. m § k a\wvkxkx m
91
B. Konjugacija.
§ 129. Razlike u konjugaciji izmedu jezika staroga sloven-
skoga i hrvatskog objasnjuju se poglavito
1. razlikama u glasovima; tako je na pr. lsg. pre/., mugupostalo prema A\or^ po tome, sto se vokal « u hrvatskom je-
ziku zamijenio uopce vokalom u;
2. analogijom i to
a) pomijeranjem osnova: tako su se u nekim oblicima po-
mjerili medu sobom glagoli s prezentskom osnovom na vokal i
glagoli s prezentskom osnovom na konsonant, pa na pr. prema
A^th d a t i : j^ai\\% dam glasi i rAA,v,A™ 8' 1 e d a t i : rAAAAHKgledam, a nasuprot prema [iM^A'tieum] rAA^auiH g 1 e d ifi
glasi i &ACH das; ili prema prezentskoj osnovi, kakova se po-
kazuje na pr. aaa'A36T6 muzete, glasi infinitiv musti (kao da
je stsl. *aiaxcth a ne M/rkcTH); ovamo pristaje donekle pomi-
jeranje i izjednacivanje, kakovo se opaza na pr. u prezentn iz-
medu glagola III. 1. i III. 2. (ispor. 111. 1. wcA/km zeljeti i
2pl. prez. KM'kieTt, prema kojemu ima danas z e 1 i t e kao od
III. 2. RHA'kTH v i d j e ti bhaht* v i d i t e)
;
BiljeSka. U dijalektima vide se ostaei starine mi pr. u kajk.
vlijeci, BA'kuiTH. Prema inf. ka^tii ima u prez. klenem.
b) djelomicnim povodenjem jednih zavrSetaka za drugima;
tako se na pr. za zavrsetkom 2pl. aor. iiAfTOCTf pletoste poveo
donekle i oblik za lpl. aor., koji glasi (prema stsl. nAfTOTOM^sthrv. pletohomo) danas p 1 e t o s m o.
Duala nema u hrvatskom jeziku nikako; od vremena ne-
stalo je aorista prostoga (osim oblika za 2. i 3sg.) i aorista sloie-
noga na -s, a od imena izgubio se particip prezenta pasivni (sacu-
vao se u pridjevu trom, pi torn, lakom: isp.J; 135.) i supin,
ako mu se ne cuva trag u infinitivima bez -? na kraju na pr.
k u p i t, c u v a t.
I. Oblici g'lag'ola s prezentskom osnovom na vokal.
I. P r e z e n t.
(§§80.-81.).
§ 130. lsg. a) Prema boa*, toh;k. oy*A\k»^, TpuiAt*,
a\oakk, rA/jv,\AW,, nmii^, Koi'iioytft . . . bilo je od starine n jeziku
imo iiy c i
.
i kmIII I II |fl \ k I II
r.n;»:| ft i. M | k i H
mladi
in Q .'I | .1 a in
Duljina u nustavk
prei \ i i \..\ \.m. n i Li | muim huh
olima ii. i •
i prema hmamu i m .i ra i \.\ nr i .\ »k
Mil oli V. 1. za 1 i
i oblik g I e d a m, ;i poslije (u Wrojena i dni| . j»;» n
kupuj-M ltd.) dobijaju i
Be nalazi ispred li«-nn_ g i 1. i
je postalo l' d 'I § m, m imj.
. I ffl 6 m imj. k u-
p ui
<"' m [-* - prem - -
ami - -••. kupuj- im, m '<"» lin
trp-t-8, mol-t-te) . , .
<• treba zabiljefciti:
1. Glagoli III. 1. presli su u III. i umjeti — an
(/ prema -k po ?: L07. Ill mj.
u in ej e m). Pored u m j eti in. q glago III.,
l.i/.i samo u istoenom govoni: n _ i — ug< -i; : .krii
diti). — Veoma a 3to poraijeraju ^iatroli V. 1. i V. j M pa
a pr. pored kupati, kfip&m - i kiipl.i-
V. 1. s inf. osn. n po prezent-
ciroa n VI . kao oa pr. s «1 a-
ri v a in. govori danas
pn i
ii npkih - ij vokal i u 3pl., pa
n;i pr.\
I narjecju kajkavskom
I. pK't-r-ju. a u nekim narj _ se sto i s vokalom i
- . IV. pr. moliju.
93
2. Razlike (u konsonantima) u gl. III. 2., IV. i V. 2. iz-
medu oblika jezika stsl. i (starijega) hrv., na pr. rp'aiiit;k (Rpx-
T'kTH) i vrcil, RC^KA^ (kOAHTh) i voctll, KAfBfUJTA (KilfBfTaTH)
i klevecu itd. objasnjuju se u g 108. — Sto ima u mladim
oblicima vrt-im, v o d-i m, mis-lino itd. (naprema starijemu
vrc-u. vod-u, mis-lju . . .), to je prema ostalim oblicima,
kao sto su vrt-is (rpxthwh), vod-i (roahtx), mis-lite (avki-
cahtO itd.
2sg. Prema kcwwh, o^AvkiemH, tp'aiihiuh, a\oahiiih, iih-
ujtujH itd. ima od starine u hrv. jeziku samo bodes, umijes,trpis, molis, pises itd. Hrvatski nastavak -s postao je ne-
zavisno prema -inn, koje se nalazi u stsl.
3sg. Prema eoa*tx, o\fA\rki€TX itd. ima u hrv. jeziku samo
bode, umije . . . I u stsl. spomenicima dolazi Ssg. bez liCnoga
nastavka -tx.
Ipl. Prema ko^ata, oyA\'ki€A\x itd. dolazi u hrv. jeziku
samo bodemo, umije mo . . . Hrvatski nastavak -mo postao
je nezavisno prema -a\z, koje se nalazi u stsl.
3pl. Prema eoa^tx, oyAvkH&TX, mcaatk itd. dolazi u hrv.
jeziku samo bodu, umiju, mole (u mj. -*- po $ 107. V., a
-e mj. -a- po § 107. IV.) . . . I u stsl. spomenicima nade se
3pl. bez zavrSetka -tx
Biljeske. 1. U glagola V. 1. vokal je -a- ispred licnih
nastavaka dug u 2sg. i pi., 3sg. i lpl., buduci da je postao sa-
zimanjem od -aks- (po $ 8. 2. 3.): ispor. rA/fy\dT* (koje dolazi
ve<Tu stsl. mj. rA/fyyaieT*) i gledate itd. Prema tome postalo
je -a- dugo i u lsg. gledam. — Za glagolima V. 1 poveli su se
i ostali glagoli te imaju svi pred licnim nastavcima redovno dug
vokal: bodem, bodes, bode, b o d e m o, bodete, nosim,nosimo . . . a po torn i u 3pl. bodu, nose, prema kojemu
ce biti i umiju, g 1 e d a j u, e li v a j u . . .
2. Prema 3pl. jyAjywz (§ 102.) ima u hrv. jeziku da»lu,
a ono d od osnove (udvojene dad-) pre§lo je i u druga lica,
pa tako glasi na pr. lsg. pored starijega dam mlade dad§m . . .
Za ovim glagolom poveli su se i drugi, pa se govori na pr. pored
znam i znadem, pored i m a m i ima d em...3. Perfektivni glagoli I. vrste zalaze pocesto po oblicima
svojim u prezentu medu glagole II. vrste, te se na pr. pored
I
I II
2 A o r i a t
L AoriHAITI •
3 ii
ii hr\. jeziku n.
\ en i na -k \
osnovnim vokalom) u6uva<
Btsl. (J ti:
Isg Prema iovjti lUifTOirir
/. i k u « ii h . ., pletoh . . . p
Ipl. Prema HoyyoAti , . BArroroAi
rini (ali rijetko) C u h o mo ... p -- mi
u Ipl. prez. g l
postalo je prema Spl. Custi *o%*cn;
i
[spor. u g 1-
3pl. Moving . . n.\n om^i . , ima D
pi. IV
Bi lj . 1. Prei o ky* B ^« '- 1
•'••• 1 :1 ^ :r::
telja ri j e fa . , .. a danas ima
slozeno ua pr. donijeh, donijes >, don i i n i-
j e § e ;_' se s
2. Prema prezentu d a d e m. m itd.
(§ L30. bilj. 2.) ima i aoru idoh ] in, z
n
po-
Z n a. l m a d S DO pored i m a s m o it|
3 Imperfekt.
§ _' Prema imperfektu A lurrkAyi , . . ima u I
jeziku pK'tijah. a prema n.urky/, bio je negda imperfekt
05
p 1 e t i j e h (po zap. govoru p 1 e t i h). — Prema p 1 e t i j a h
nArrka^z imaju u mlade vrijeme i gl. I. 4. pecijah*), z e-
zijah, vrsijah (kao da je u stsl. *ii{ii, kayx, * iKf.rkajfx,
*Kpxc rkayk), koje se govori pored pecah, z c /. a h, vis ah.
Prema imperfektu B. khi<m\'%, Moyraapi, Hov'iuay* . • ,mjesto
kojega se nade i khu\"a . . ., ima u hrv. jeziku bijah. fiujah,
cuvah . . . (d postalo sazimanjem od -aa- po § s 3.).
Napose valja zabiljeziti:
Isg. Za oblik znah, bijah . . . prema bhajtl, khu\-a vidi
§ 107. I. a.
Ipl. Prema BHiaayoittx . . . nalazi se u starini i bija-
h o m o . . . (-mo prema -mk kao u Ipl. prez. g 129.), a da-
nasnje bijasmo, pletijasmo postalo je prema 2pl. bljaste
Kiiuarre, p 1 e t i j a s t e hAvrk&CTt (koje se cita u stsl. spomeni-
cima pored starijega bhhauih*i . • •)• Ispor. u g 131.
2pl. Prema b i j a h o in o, pletijahomo . . . nade se u
starih pisaca i 2pl. bijahote, pletijahote . . . mjesto bl-
jaste KHiaacrc, pletijaste rmrHvdCTl (koje se nalazi u stsl.
pored starijega KHuauirre . . .).
3pl. Za oblik znahu, bijahu . . . prema 3N4\'A*, Emiravidi g 107. V.
B i 1 j e § k e. 1 . Povodeci se koje za glagolima kao na pr. sto
su znah, i m a h . . . koje opet za oblicima peca li, z e z a h,
vrSah . . . imaju i neki glagoli I. vrste pored oblika kao sto
su p letijah, tresijah . . . jos i p 1 e t a h, tres&h . . ., a
moci i glagoli I. 6. i ne glase drukcije nego mogah, mrah . . .
2. Glagol (I. 5.) kleti; kunijah KAkH'Lira ima i prema
gl. IV. k u n j a h.
3. Od glagola biti etvIyh glasi impf. ili bijah (po istoC.
govoru bejah) prema B^a^k ili bjeh prema s'kyv;, a 2. i
govori se danas samo bjese (u starini i bje prema K'k).
4. Glagoli II. i oni III. 2., koji imaju u infinitivu -je- (it),
tvore impf. kao glagoli IV. ; ispor. tonjah roirkayA. led&h m-T^kayx i g o n j a h roNiaayx, mlacah MAAurtaa\*.
*) Prema pletijeh govorilo se otprije i peri") p li (ili p e c i h)
s i j e c i j e h itd.
I III t , k
U ii k
m y /. I I •i My/.
i pren
l»ll|. J.I lin. i i irn;
/. Ii I h. I lii ;i Ii .
I
budu . <>.| -,u - ii
-nil. i 1
-a- o duf o: pletij a b, p ,
p I B b a. I :
c>4. I m p e r a t i v
> 133. Prema tag riAmi rrpaa ill »;, i
vrsi . . ima (j mj. ki i u I. f\ L:] i w-H.wa
prema mi kao u I pi. pi . j imp r i z i k i *
&pic*fc pi •
B Ijedka. U d
ii.wrk.wA. recel pkl|"kn MftW in jvo-
rosopHTi.
\ ipose ': abiljeiiti
:
I. U i:l. I. 7. III. i . v. Li VI. mj< ~ -.--.-ii hrvatskom samo lavrteci -/ - .
- pr. I i; lftii-
u m i j m o ov.wkn.w/,. - 1 e <1 a j t < r ua v.nrn
-J. Prema prezentu z n a <l •• m, ii m itd. ima i io
rativ /. ii a (1 i. i in a <1 i . . . imaj .
5. Particip prezenta aktivni.
^ I Iblik za particip prezenta aktivni
doba prema (nom. sg. muSkoga roda) 3hm*znaje, rAAA*** gledaje, \tm.\,a hvale . . . glasi i plete . .
.
97
koje se prema n/UT'W objasnjuje kao na pr. gen. sg. zeneprema KM'kJ.
b) Prema osnovi, kakova se pokazuje u svima ostalim pa-
dezima (osim nom. sg. sred. roda), na pr. u ak. sg. musk, roda
iiact^uitk, YKaAAmTK ' ^as i(u novije vrijeme) u hrvatskom je-
ziku i nom. sg. pletuc, hvalec . . . ili pletuci, hvaleci...,
koje ce biti prvo akuz. sing, (uactjuiitm \-R4aaiiitk);
a drugo
lokat. sing, ili instr. plur. (muskoga i) srednjega roda (imitaiuth,
\'RaA/^ujTH), a ne smije se misliti, da bi moglo biti nom. pi.
mjesto starijega p 1 e t u c e, hvalece (n stsl. HArr^um, nu-aaluti), jer su to pravi prilozi po znaCenju i obliku. Skrajnje i
u pletuci i hvaleci ili je ono i, sto stoji u prilozima zirni,
ljeti, lani (lok. sing.; i mj. rk; isp. § 111. 4.) ili je ono t, sto
stoji u prilozima hr vat ski, brat ski (instr. plur.; i prema
*ki; ispor. § 111. 11. a.).
BiljeSka. 1. Danas se part. prez. akt. upotrebljava po-
najvise adverbijalno, a tako se adverbijalno (bez obzira na rod
i broj) upotrebljavao otprije i oblik za nom. pi. musk, roda ple-
tuce, h v a 1 e 6 e . . .
2. Stariji oblik na -e misli se da je uciivan na pr. u adver-
biju m u £ e (= mucke) , bote, nehote, z m i r e, 1 e 1 e,
k 1 e c e, sale.
6. Particip prezenta pasivni.
(§ 95.).
§ 135. Prema starom slovenskom TtpoMft-d-o od ThpkTH,
Tkp/Ti, hrv. trom; isp. pitom, lakom, ljubim-a-o (awkh.wa-a-©).
7. Particip preterita aktivni I
(§ 96.).
'
§ 136. Oblici za particip preterita aktivni I. glase:
a) u starlje doba prema part. A. vazam RiBkMX (od
rx3ath), nap an haiikha (od n*uiath) . . . ili prema osnovi,
kakova se pokazuje na pr. u ak. sg. muSk. roda BXBkM&lllk,
HA6TXUIK . . .: u z a m § i, p 1 e t § i, rekSi (koje se objasnjuje
kao pletuci prema nMT'td) . . .
:
Broz: Oblici. 7
I'l •
! /
0(1 .. II Fll' il V
< pr. ii ak. «K- niuAk xia siuaaiiik.
v *M ki.y.iiiK yr..\.\Mr./.niK I fll, urnj«-\»i . . liYa-
I i \ - I Iknjl" -i- l»|.j.lMl)l|jr II \l I kJ
Glagoli I. •'». imajii ilana- p.n ikl I k*0 gfaK
knjiina -«• ml. osii. ;-r. «1 | | ,,. T m una
dtDM i /a|n.i |<l | in -
i| U |i| DTll k.m i - u t i hov i
C u \ *mfll ' IqtII I glagoli I. 6. im I \
ink.i t.»ka\ particip; iipoi mkjm i inn ih nrvl
Po tome Imaju u brvatskon B. lanas ngoli I 5. 7. i II \ l.
I L—4. | . | * I•• t a v .* i, i :» a ? ft i t
pek&yli. Tako glasii pert, od on. ifiadsi i-»
prema /-//. a m j . k po £ 107. I t« iiaTli. U i
Btokavakom noma i \
B i 1 j• 1.1 »ana- : t. OH po-
najvide adverbijalao, a tako se adrerbijalno
i broj) upotrebljavao otprije i oblik u num. pi. musi-
(•uvs,.. byalivfte in stsl. hoi'kxiiii. \"KcUhk*iui
_\ Stariji oblik mis nfcoraa na pr
mlmogr&d (-rpA^i ,,,} rpjkcin -i
•
Vokal ispred -
<• G v si. n inj 8 v. v i (1
| 8 vs i ltd.
8. Particip preterita aktivni II
: 137 Prema stsl. n.w.rA. KAAAft. \\nn,n.\A \"t'»»t.\H.\x
ima U lirv. pleo, kleo, m i n u o. It v a 1 i o|
prema or,wk.\A. un.v'k.vA . • amio, vidio:
prema iuk.va. r^kiSA&, autm . . i
fgrizao, dig
(villi £ 111. 1. l.i : tako je i
- ink nj- prema i-ti : vi.li ?; I 35.). — Prema inlinitivu [do]nijeti (vidi
§ 131 ima i part. pret. akt. II. |do]nio [do]nijela
pored [dojnesao . .
99
9. Particip preterita pasivni
L/ (§ 98.).
§ 138. Particip preterita pasivni uopce je u hrvatskom je-
ziku kao i u stsl. do nekih razlika u konsonantima (na pr.
pOKA'H% i r o d en, maauitihk i m 1 a c en, cxtkopicnx i s I \ o r e n
itd.), koje se objasnjuju u § 108.
Napose treba zabiljeziti
1. da je prema kp'kith kriti: kp'akehx, SACUTh: zabiti
XAK'AiutvA . . . u hrv. jeziku -k riven, zabiven . . . (i mj. x
prema i: rw u kriti . . .). Prema tome mogu takav oblik imati
i participi glagola kao §to je ahth J i t i — liven . . . Kako ima
u stsl. OKoyTH : ok*i-kch% obuven i soym : moi'kch'a Cuvent
to ima u hrv. i duti: [na]d u v e n. Uopce o glagola I. vrste
s inf. osn. na vokal (ili sonant) pocesto se nalazi part. pret. pas.
sa zavrgetkom -ven ; ispor. nadjeti: n ad j even, satrti: sa-
t r v e n.
2. Glagoli II. imaju u hrv. jeziku particip prema A : d i g-
n u t i: d i g n u t.
3. Glagoli III. 2., koji imaju u inf. -je- (/fc), izjednacili su
se (u novije vrijeme) u part. pret. pas. s glagolima IV.; u poslo-
vici: „strpen spasen u ucuvao se stariji oblik prema ciTpiirbNl.
10. Infinitiv
(§ 78.).
§ 139. Infinitiv je uopce u hrvatskom jeziku jednak infi-
nitivu u stsl. jeziku do nekih razlika u vokalima i konsonantima
(na pr. pnuTH i reci, toh^th i tonuti itd.), koje se objas-
njuju u §§ 107. i 108.
Napose treba zabiljeziti,
1. da u hrv. jeziku pretezu oblici prezentski (ispor. g 131.
bilj. 2.; § 132. bilj. 5. i g 133.),j)a su se neki glagoli (I. vrste)
poveli u infinitivu za oblicjem osnove, kakova se pokazuje u
prezentu: tako je postalo ii,khcth starije cvisti u mlade doba
prema h,bkt,t; cvatu: cvasti: tako se objasnjuje i must]prema AwfccTH, vrsti prema Bp'kcTH, vrci prema Kp-kuiTii
(prez. Rpzr^), t u c i prema TA'kiuTH, satrti prema cKTp'kni
(prez. cxTkp/iO . . . Tako je i djesti prema ^th (pre/., glasi
i d j e d e m, a prema osn djed- nacinjen je inf. djesti kao od
irij.
i I i nil
i
|I
i m -v k i »•
•V/.ii.\.
ii poroda gL I. i . i_'
.i
•
P tu r ij e h, [do]n i j • -1 1 . . . imi
• • i i. |<l«>|n i j •• i i . . . \>
I. Samo ii r i k « » 1
1
k
/ k i .1 I j••
i .i t i.
•
• ii -/* /ill*.
\<>kal -/'. Am o\ - i k i <il»lik f ii
j• pin \ idi
II. Oblici ^la^olci >|
itskom osnovom na konaonant
K MM
jiuii. < >d otno - imaju
prema hc.wk (po % 107. l.i. j •• i 1, jest, j•
i
ik;io pleiemo pretaa iMrrufti^ I mite.
( Oblici > a in. si.j
klitimi oblici kao i b n (prema cat* kao pletu|
aafTATiza koje una pnni oblik fprema ostalim oblirimi - a.
Mjesto -tarijili oblika za kondiciona] ntJUi naitrebljavaju se danas oblici za aorist: bi h. bis rno . . . am3pl. bi ivori se Bamo bi iknje se u n aj i j
- -talo
upotrebljavati i i a oba broja
II. leg.fv,acn _ lasi u hrr. kao a glagola i prezentskom
ivom na vokal lispor. niz»- pod III. i IV.): daf; tako i 3sg.
V^ct* da, i 2pl. aacti date iu narjetjima octiralo Be jos
daste) za 3pl./^ati dadu I potonjem obliku imaju
stala lica: dad em, dadeB, dade itd.
1 imp« rativu izjednaoilo se d at i s _ igolima kao na pr.
nati 3H4TM i giasi daj ltd., a sto - _ . ori i dadi. da-
d i m o . . . to je prema prezentti d adem . , .
II. Od oanoi - (inf. jestii _ - z. prema u \\k
m, ijemo, dok je nasuprot ijes, ij e, ijete i iju prema
i j i- in . . . kao u glagola s prez. osn. na vokal lispor. ?ore pod
II). — Naprema urv*Tx ima j e d u. prema kojemu (i prema inf.
jest i) glass i ostali oblici jedem, j e d e s itd
101
Prema w>kak glasi imperativ j e (1, koje se obiCnije prema
i<i,V"<uk j e d i m o, want* j edit e (i prema prez. j e d e m) govori
j e d i i j e d i. Prema sg. j e d govori se i za pi. j e d t•
IV. Glagol R'kA'kTii [pojvjedjeti glasi danas (u narjecju
stokavskom) u prezentu i imperativu kao glagol III. 2., na pr.
RHA'KTH.
Stariji su mu oblici vein, vim, [po]vij em (kajk. ne vem,povera) K rkA\u ; vem o, v i m o, [po]v i j e m o wkwA ; vesteviste, [po]vijeste B"kcTc; kao sto je da£ prema
f\ACH i
date prema ^acti, tako je i ves, vis, [po]vije§ prema irkcn
i v e t e, v i t e, [po]v i j e t e prema K-fccTe, a prema kH^atx na-
lazi se u starini i [pripojvij edu.
Imperativ je u starini (pa i danas u dijalektima) prema
irkKAk [za"|p o v e d, a prema tome i 2pl. [zapo]vedte.
V. Glagol HM*kTH: ha\aa\k .... glasi danas u prezentu
imam . . . kao glagol V. 1., a prema tomu i infinitiv mu je
imati (u starih pisaca po zap. govoru i imiti prema hm^lth).
— Prema part prez. akt. havki: hmmujta ima jos i danas
(adjektiv) i m u c.
Broz: Oblici. 8
I-
Broz, IvanOblici jezika staroga
slovenskoga
PLEASE DO NOT REMOVE
CARDS OR SLIPS FROM THIS POCKET
UNIVERSITY OF TORONTO LIBRARY
rv*
i
j
KB
ps9r
![[PPT]ANALITIČKA KEMIJA (Analytical Chemistry) · Web viewPUFERI (Buffers) otopine koje ne mijenjaju bitno svoju pH vrijednost dodatkom izvjesne količine jake baze ili kiseline,](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/5ae225717f8b9ad47c8cb8b7/pptanaliticka-kemija-analytical-chemistry-viewpuferi-buffers-otopine-koje.jpg)
