Oblici Nautickog Prometa s Osvrtom Na Plovne Objekte u Nautickom Turizmu

OBLICI NAUTIČKO TURISTIČKOG PROMETAS OSVRTOM NA PLOVNE OBJEKTE U

NAUTIČKOM TURIZMU

Završni rad

2013.

Završni rad

Oblici nauticko turistickog prometas osvrtom na plovne objekte u

nautickom turizmu

Kolegij: Student:

Mentor: Matični broj:

Smjer:

Sadržaj

UVOD...........................................................................................................................................................1

1. TURIZAM..............................................................................................................................................2

1.1. Definicija turizma.........................................................................................................................2

1.2. Povijesni razvoj turizma...............................................................................................................4

1.3. Trendovi u suvremenom turizmu................................................................................................7

2. NAUTIČKI TURIZAM...........................................................................................................................12

2.1. Pojam i definicije nautičkog turizma..........................................................................................12

2.2. Razvoj nautičkog turizma...........................................................................................................14

2.2.1. Razvoj nautičkog turizma u svijetu.....................................................................................14

2.2.2. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj................................................................................16

2.3. Kategorije plovnih objekata nautičkog turizma.........................................................................19

3. PRIRODNI I EKOLOŠKI ASPEKTI RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA.......................................................28

3.1. Reljef i klimatski elementi..........................................................................................................28

3.2. Ekološki aspekt nautičkog turizma.............................................................................................29

4. OBLICI NAUTIČKO TURISTIČKOG PROMETA.......................................................................................31

4.1. Čarter.........................................................................................................................................32

4.1.1. Pojam čarter djelatnosti.....................................................................................................32

4.1.2. Čarter djelatnosti u Hrvatskoj............................................................................................34

škola jedrenja,...............................................................................................................................37

škola skipera (jedrenje i motorni brodovi) tijekom čitave godine sa vrhunskim instruktorima i predavačima, koji će korisnika škole osposobiti za voditelja plovila uz odgovarajući licencu,...............37

4.2. Kruzing.......................................................................................................................................40

4.2.1. Kruzing turizam u svijetu....................................................................................................41

4.2.2. Kruzing turizam u Hrvatskoj...............................................................................................42

4.3. Luke nautičkog turizma..............................................................................................................44

4.3.1. Podjela i kategorizacija luka nautičkog turizma.................................................................44

4.3.2. Marina kao luka nautičkog turizma....................................................................................49

5. RAZVOJ NAUTIČKOG TURIZMA HRVATKSE NA MODELU ACI CLUBA..................................................54

5.1. ACI CLUB – opis poduzeća i poslovne odrednice........................................................................54

5.2. Financijski pokazatelji ACI club..................................................................................................55

6. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................................58

LITERATURA...............................................................................................................................................66

POPIS TABLICA...........................................................................................................................................68

POPIS GRAFIKONA.....................................................................................................................................68

POPIS SHEMA............................................................................................................................................69

POPIS SLIKA...............................................................................................................................................69

UVOD

U ovom radu se razmatra nautički turizam i razvoj turizma u Hrvatskoj i svijetu. Nautički

turizam je jedna iznimno značajna vrsta turizma i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa koji

nastaju kretanjem ljudi plovnim objektima po moru u turističke svrhe.

Uz nautički turizam se vežu brojne druge djelatnosti morske tehnologije kao što su: luke,

pomorstvo, svjetioničari, brodarstvo, ribarstvo, zaštita mora i morskog okoliša i dr.

Kroz rad se razmatra turizam, razvoj nautičkog turizma, čarter plovila, kruzing, luke

nautičkog turizma, marine nautičkog turizma i ACI club, te prirodni i ekološki aspekti.

Ovaj diplomski rad se sastoji od 6 sadržajnih cjelina koje se međusobno nadovezuju i

nadopunjuju.

U prvom dijelu se definira turizam i razvoj turizma u svijetu i Hrvatskoj, kada su nastala

prva kretanja u turističke svrhe te kako je došlo do njihovog razvitka.

U drugom dijelu navodi se pojam i definicije nautičkog turizma, kada i kako se počeo

razvijati nautički turizam u svijetu i u Republici Hrvatskoj, te o prisutnosti i korištenju plovnih

prometnih sredstava.

Treći dio rada opisuje prirodne i ekološke aspekte koji su veoma bitni za razvoj nautičkog

turizma. Reljef i klimatski uvjeti koji omogućuju razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj, te

važnost kvalitete okoliša i njegova očuvanost, odnosno ekološka vrijednost turističkog

proizvoda.

U četvrtoj cjelini opisuju se sve vrste nautičkog turizma. Prikazuje se shematski prikaz tri

osnovna oblika nautičkog prometa: čarter, kruzing i luke nautičkog turizma. U istom dijelu

opisana je i njihova kategorizacija.

Nadalje, u petom dijelu rada spominje se ACI club kao vodeći lanac marina u Republika

Hrvatska. U nastavku se prikazuju poslovne odrednice i financijsko stanje ACI cluba-a.

1

U posljednjem dijelu tema je zaokružena zaključkom.

1. TURIZAM

Turizam je organizirano putovanje i promjena lokaliteta, kojim turista zadovoljava

potrebe za odmorom, zabavom i drugim različitim potrebama različito motiviranim.

1.1. Definicija turizma

Sama riječ „turizam“ potječe od francuske riječi tour, što u prijevodu znači putovanje,

obilazak, ekskurzija. Turizam predstavlja čin putovanja u cilju rekreacije, kao i pribavljanje

usluga radi ostvarivanja tog cilja.

Mnogo je definicija turizma, a jedna od najprihvatljivijih dali su švicarski autori Hunziker i

Krapf, a glasi: „Turizam je skup odnosa i pojava, koje proizlaze iz putovanja i boravka

posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim

boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.“1

Definicije turizma možemo sintetizirati na sljedeći način:2

nominalističke: „Turizam je kretanje u prostoru izvan mjesta stalnog boravka u cilju

upoznavanja novih stvari, ljudi i njihova života za vrijeme polaznog boravka na drugom

mjestu“ (O. Bakić, 1999)

privredne: „Turizam se može definirati kao dio nacionalne ekonomije koji snabdijeva

turiste koji posjećuju lokalitete izvan stalnog mjesta boravaka gdje žive i rade“

statističke: porijeklo tih statističkih definicija želi doći do takvog određenja pojma i

suštine turizma koji omogućava puni obuhvat i preciznu evidenciju turističkog prometa

(broj turista i njihova noćenja) i raznovrsne turističke potrošnje koja se realizira u

brojnim privrednim i neprivrednim sektorima.

univerzalne: „Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka

stranaca na nekom mjestu ukoliko taj boravaka ne znači stalno nastanjivanje i nije vezan

za stjecanje zarade“ (Krapf i Hunziker, 1942). Ova definicija je priznata od

Međunarodnog udruženja eksperta za turizam 1971. godine, iako se odnosi samo na

turiste.

1www.zakon.pravos.hr (17.07.2007)2www.sh.wikipedia.org/wiki/Turizam (18.07.2007)

2

http://www.sh.wikipedia.org/wiki/Turizam

http://www.zakon.pravos.hr/

Turizam je važan činitelj scenografskih promjena, jer vrednovanjem prirodnih ljepota i

kulturnog blaga utječe na transformaciju naselja, angažira stalnu i sezonsku radnu snagu, razvija

društvenu inicijativu i privatno poduzetništvo, usporava iseljavanje te stimulira neke oblike

tradicionalnih gospodarskih aktivnosti.

Turizam je složen turistički fenomen koji oblikuje između ostalog vrijednog domicilnog

stanovništva i gostiju i sam stvara autohtonu turističku kulturu koja je univerzalistička, vođena

principima humaniteta, etičnosti, odgovornosti i otvorenosti s jedne strane, a specifičnim radnim

vrijednostima i normama s druge strane.3

Pored pozitivnih funkcija turizma mogu se pojaviti i neki negativni utjecaji:4

turistički promet je masovna pojava jakog intenziteta i kao takva djeluje na sredinu s

kojom se susreće i to u relativno kratkom vremenu (sezoni). Ako sredina za to

pripremljena mogu nastati višestruke negativne posljedice

turistički promet je masovna pojava jakog intenziteta i kao takva djeluje na sredinu s

kojom se susreće i to u relativno kratkom vremenu (sezoni). Ako sredina za to

pripremljena mogu nastati višestruke negativne posljedice,

turistički promet izaziva veliku različitost u opterećenjima infrastrukture (naročito

saobraćajnica i vodoopskrbe), prijevoznih sredstava, prostora, zaposlenosti opskrbe i dr.,

kao sezonska pojava ne daje sigurnost u zapošljavanju i egzistenciji,

narušava odnose u prirodi, prostoru, navikama ljudi,

kao najvažnije, turistički promet može ozbiljno ugroziti čovjekovu sredinu (što se

odražava kroz povećanu buku, zagađivanje, smanjenu sigurnost u prometu i dr.),

neracionalna izgradnja može bitno pogoršati i ugroziti ambijentalne vrijednosti.

Turizam se prema posebnim oblicima ili tipovima definira s obzirom na izabrani kriterij.

Također postoje i brojne klasifikacije turizma.

3Jokić, B., „Turizam u sociokulturološkoj perspektivi“, Mikrorad, Zagreb, 1997., str. 43.4Blažević, B., „Turizam u gospodarskom sustavu“, FTHM, Rijeka, 2007., str. 475.

3

1.2. Povijesni razvoj turizma

Prva su putovanja uvjetovale različite nedaće (glad, ratovi, prirodne nepogode), kako bi ih

izbjegli pojedinci ili skupine su odlazili na put. S razvojem robne razmjene jača povezanost

među zajednicama, te dolazi do veće pokretljivosti ljudi. Izumom novca u Babilonu te

pronalaskom kotača oko 4000. godine prije Krista, potaknuta su putovanja i u udaljenije krajeve.

U starom vijeku prostor Sredozemlja predstavlja središte europske i svjetske civilizacije.

Kroz čitavo antičko razdoblje važnu ulogu imaju kopneni i pomorski trgovački putovi kojima

se prevozi roba i međusobno povezuju najudaljeniji krajevi.

Većina turističkih teoretičara pretečom turističkih putovanja Grand Tour (Veliko putovanje)

koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemići kao završnu fazu svog

obrazovanja, a trajala su između dvije i osam godina.

Putovanja u prošlosti i turistička putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i

društvenoj uvjetovanosti, tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti, socijalnom

statusu i ponašanju sudionika; po vremenskoj učestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmještaju;

po oblicima i pratećim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim

učincima.

Svi potrebni uvjeti za razvoj turizma stečeni su tek polovinom 19. stoljeća. W.Freyer u svom

djelu iz 1990. godine ističe kako treba odvojiti pojavu putovanja od pojave turizma, te koristi tri

osnovna kriterija: stupanj razvijenosti prometnih sredstava, motiv putovanja i broj sudionika na

putovanju.

Pojam putovanja svrstava u pretfazu do 1840. godine, dok turizam dijeli na tri faze:

Početna faza – od 1850. do 1914.

Razvojna faza – od 1914. do 1945.

Visoka faza – od 1945.

4

Prema UNWTO5 faze razvoja turizma dijele se:

Rano doba – prve civilizacije, Grčka, Rima, Azija,

Srednje doba – od V. do XIV. stoljeća, hodočašća, istraživačka putovanja,

Doba renesanse – od XIV. do XVII. stoljeća,

Industrijska revolucija – od 1750. – 1850., razvitak gradova, parni stroj,

Moderni turizam – razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam.

Thomas Cook je prvi organizirao putovanje 1841. godine, 570 turista su sudjelovali u

kongresu. Tada je po prvi put dobiven popust za grupno putovanje. Iznajmio je cijelu

kompoziciju i organizirao prijevoz putnika. Za putnike je osigurao čaj i svečanu muziku, a cijena

ovog aranžmana je iznosila 1 šiling.

Postigavši odličan uspjeh, Thomas Cook je prvi osnovao putničku agenciju, koja se naglo

razvijala. Godine 1851. organizirao je posjet Londonu 1864. prvo putovanje iz Engleske u

Švicarsku, godine 1869. slijedi prvo putovanje iz Europe u Egipat, a u 1871. godini je

organizirao putovanje oko svijeta.

Turizam postaje izvorom prihoda lokalnog stanovništva i daje poticaj za gospodarstveni

razvoj pa se u turističkim mjestima utemeljuju različita društva za uređenje i proljepšavanje

mjesta, za izgradnju mjestima utemeljuju različita društva za uređenje i proljepšavanje mjesta, za

izgradnju kupališta, za promet stranca i slično.

Najbrži rast turizma nastupa sredinom 20. stoljeća, kada su stvoreni prometni i svi drugi

preduvjeti za njegovo širenje. Prekretnicu u razvoju u turizmu donijeli su prometi i organizacijski

faktor – razvoj zračnog prometa.

Do razvoja turizma u Hrvatskoj dolazi oko 1850. godine, kada se razvija znatiželja za

turizmom. Tako nastaju prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasništvu, te turistička mjesta-

lječilišta na Jadranu. Turistički promet se prije svega počeo razvijati u kontinentalnom području,

s mjestima s mineralnim izvorima koja su postepeno postala lječilišta, a zatim i kupališta.

Krajem IX. stoljeća primorska mjesta počinju interesirati turiste i to ne za ljetovanje već za

zimovanje. U tadašnje vrijeme u Hrvatsku ulažu strani ulagači i izgrađuje se željeznička mreža te

se razvijaju društvene turističke organizacije.

5UNWTO . World Tourism Organisation (Svjetska turistička organizacija)

5

Nakon prvog svjetskog rata turizam u Hrvatskoj ostvaruje svoj najveći rast. Turistički

posjetitelji su uglavnom stranci, te se više od 80% inozemnog prometa odnosi na posjetitelje iz:

Austrije, Njemačke, Italije, Engleske, Čehoslovačke i Mađarske.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata turistički promet se smanjuje, te turizam nije bio prisutan u

pravom smislu. Budući da je došlo do velike devastacije, nakon rata je započeta obnova.

Hrvatska se polako počela oporavljati, te je u ovom razdoblju ostvarila svoj vrhunac u turizmu.

Zabilježeni su vrlo dobri rezultati u razvoju turizma, što se tiče broja kapaciteta, noćenja i

broja posjetitelja, dok je turistički promet konstantno bio u porastu. No, kvantiteta ne znači

nužnu i kvalitetu turističke ponude.

Identitet Hrvatske kao turističke zemlje sveden je na minimum. Kapaciteti koji su se gradili

su najčešće bili kampovi koji su privlačili turiste niže platežne moći. To je pridonijelo poimanju

Hrvatske kao „jeftine“ turističke destinacije, koja sve više zaostaje u odnosu na europska

turistička kretanja.

U razdoblju od 1991. do 1995. godine, Hrvatska se nalazila u Domovinskom ratu, te je

turizam bilo nemoguće razvijati u tom razdoblju. Od 1996. započinje ponovno oživljavanje

turizma i obnova devastiranih objekata. Strane investicije su bile rjeđe zbog skeptičnosti prema

stranom kapitalu i nesređenog stanja u državnoj administraciji, no, počinje se otvarati emitivno

tržište srednje i istočne Europe, što potpomaže ponovnom oživljavanju masovnog turizma.

Uništeni smještajni kapaciteti za vrijeme rata se polako počinju vraćati na prijeratno stanje,

no njihova je iskorištenost slaba.

Na europskom emitivnom tržištu se provodi promotivna kampanja s ciljem stvaranja

kvalitetnog imidža Hrvatske kao turističke destinacije, rezultat čega je proglašenje Hrvatske

najpoželjnijom turističkom destinacijom 2005. godine od strane Lonely Planeta.

6

1.3. Trendovi u suvremenom turizmu

Turistička putovanja više nisu luksuz, već postaju potreba modernog čovjeka. Turizam kao

tiha sila utječe na globalne promjene te kreira nove trendove u pogledu životnog stila,

nacionalnog i lokalnog identiteta, promocije, međunarodnih odnosa. Tijekom 90-ih godina

prošlog stoljeća stopa međunarodnih putovanja rasla je u prosjeku 4,3 posto godišnje. Godine

2005. broj međunarodnih turističkih putovanja diljem svijeta premašio je brojku od 800 milijuna.

Iako je broj predviđen manji rast, već tijekom 2007. granice je prešlo više od 900 milijuna

turista, odnosno više od deset milijuna ljudi putovalo je u dnevno inozemstvo, što predstavlja rast

od 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Stručnjaci Svjetske turističke organizacije predviđaju kako će se ta brojka iz godine u godinu

povećavati. Tako bi se, prema dugoročnoj viziji turizma koju su izradili u WTO-u, u 2002.

godini moglo zabilježiti 1,6 milijardi putovanja, dakle dvostruko više nego 2005. godine. U viziji

turizma obuhvaćeno je razdoblje od 1995. kao bazne godine do 2020., a u obzir su uzete sve

okolnosti koje bi mogle utjecati na turizam. Stručnjaci su svjesni da je proteklih godina došlo do

stanovitih promjena turističkim kretanjima, čak su svojevremeno predviđali da će broj putovanja

nakon 2007. godine početi lagano opadati, ali do toga ipak nije došlo.

Vjerojatno će postojati razdoblja bržeg rasta, kao što je bilo 1995.,1996. i 2000. godine, ali i

razdoblja stagnacije prometa poput 2002. i 2003. godine. U svakom slučaju, do 2020. godišnji

promet iznosit će oko 1,6 milijardi putovanja, od čega bi inter-regionalna činila 1,2 milijarde, a

400 milijuna daleka putovanja. I dalje će dominirati putovanja Europom, a na drugom mjestu

ostat će regija istočne Azije i Pacifika. Na trećem mjestu bit će obje Amerike, a za njima će

slijediti Afrika, Bliski istok te južna Azija. Upravo te regije, uključivši istočnu Aziju s

Pacifikom, pojedinačno će u tom razdoblju bilježiti najbrži rast prometa, godišnje prosječno oko

5 posto.

Za razliku od njih, najdominantnije regije – obje Amerike te Europa, neće ostvarivati znatno

veće poraste od prosječnih pa će na Europu 2020. otpadati 46 posto svih putovanja, za razliku od

superiornih 60 posto, koliko je u njoj ostvareno 1995. godine. I daleka putovanja bilježit će veći

rast, a njihov bi broji do 2020. godine trebao porasti 5,4 posto, dok bi broj inter-regionalnih

putovanja trebao porasti 3,8 posto.

7

Turizam stvara stalna i sezonska radna mjesta u hotelima, restoranima, konzultantskim i

prijevozničkim tvrtkama – osigurava veći prihod od poreza za državu i pomaže u izvozu

domaćih proizvoda. Možemo zaključiti kako turizam istodobno potiče i promovira razvoj

nacionalnog, odnosno regionalnog identiteta.

Kao prilog tome svjedoči i obraćanje glavnog tajnika WTO-a Francesca Frangiallija, u

prigodi obilježavanja Svjetskog dana turizma 2006. pod sloganom „Turizam obogaćuje“ poručio

je svijetu – razvijajte tradicionalne vrijednosti jer vas one čine posebnim, a samim time i

turistički privlačnima.6

Naime, razvojem svake pojedine djelatnosti u svrhu turizma otvaraju se nove mogućnosti

obogaćenja ponude, a tu spada i razvoj zaboravljenih kultura, lokalnih običaja, odnosno svega

što može biti povezano s turizmom i od čije se zarade dalje može ulagati u muzeje, spomenike,

nacionalne parkove, zračne luke, ceste i svu potrebnu infrastrukturu.

Turizam je nedvojbeno vodeća gospodarska grana u svijetu, najveća izvozna sila u kojoj se

zaposleni milijuni ljudi, a većinu ponude čine manji i srednji te obiteljski poduzetnici.

Razvoj upravo tog sektora pomogao je brojnim malim zemljama da se uspješno nametnu

turističkom tržištu te poboljšaju i svoju gospodarsku silu. Prema svemu sudeći, turizam postaje

vodeća svjetska industrija 21. stoljeća jer ljudi putujući troše novac, pridonose rastu prihoda

pojedinih zemalja, otvaranju novih radnih mjesta i porastu kvalitete života.

Turizam istodobno zbližava ljude, čini ih tolerantnijim i otvorenijim za druge kulture.

Turizam tako postaje instrument, ne samo svjetskog razvoja već i svjetskog mira. Većina turista

donosi odluku o tome gdje će putovati na temelju vrlo malo informacija i preporuka, a često

samo na temelju dojma stečenog gledanjem televizije, čitanjem knjiga i novina ili turističkih

brošura.

6www.bozoskoko.com/novosti/medijske-objave/novi-trendovi-u-turizmu/

8

http://www.bozoskoko.com/novosti/medijske-objave/novi-trendovi-u-turizmu/

Tablica 1: Trendovi u suvremenom turizmu

TRENDOVI U SUVREMENOM TURIZMU20. STOLJEĆE

Od 50-ih do 90-ih godina21. STOLJEĆE

započinju potkraj 20. sti obilježavaju početak 21. st

OSNOVNA OBILJEŽJA TURIZMA masovni grupni turizam krut, isti za sve „4S“ – sun, sea, sand, seks (sunce,

more, pijesak, seks) prevladava jedna vrsta odmora,

kupališno-odmorišna putovanja

diferenciran i segmentiran turizam fleksibilan, prilagodljiv za svakoga „6E“ – experience, excitement, escape,

education, entertainment, ecology (doživljaj, uzbuđenje, bijeg, obrazovanje, zabava, ekologija)

široki spektar raznih vrsta putovanja, mnogo bogatiji i aktivniji odmori

POTROŠAČ – OBILJEŽJA POTRAŽNJE pasivni i inertan dokoličar sudionik masovnih unificiranih

aranžmana konfekcionirana organizirana putovanja odmaranje nemaran odnos prema vlastitom

zdravlju (sunčanje i dokoličarenje) preplanulost je stvar prestiža slični i turistički ukusi karakteristična tipska potražnja neiskusan putnik nekritičan odnos prema cijenama

(zadovoljava sve ponuđenim) predvidivo ponašanje potrošača imitira – putuje na poznata mjesta traži poznato i popularno kupuje što se nudi (udobno) nemaran odnos prema okolišu na odmor ide jednom godišnje

dinamičan i aktivni potrošač nezavisan: individualni putnik fluidna org. putovanja (do it yourself)

ili sveobuhvatna (all inclusive) putovanja

doživljaj, aktivnost, učenje, sudjelovanje

od odmora očekuje relaksaciju duha i tijela (sport, zabava, učenje)

sunčanje se izbjegava zbog ozonskih rupa

pluralizacija turističkih ukusa diferencirana i segmentirana potražnja iskusan, dobro obrazovan i sofisticiran

putnik kritičan – traži adekvatnu vrijednost za

uloženi novac (value for money) nepredvidivo ponašanje potrošača –

veća i mnogo osobnija potrošnja kreira nešto novo, nešto drugačije i

negdje drugdje traži posebno i novo, bježi od

svakodnevnice, traži autentično i realno zahtjevan i izbirljiv, traži višu kvalitetu

i standard usluga ekološki svjestan putuje češće i kraće (više puta godišnje,

produženi vikendi)

9

TURISTIČKA INFRASTRUKTURA – OBILJEŽJA PONUDE slično unificiranost ekstenzivna neograničena izgradnja internacionalni stil gradnje ujednačena ponuda sezonski karakter poslovanja vertikalne i horizontalne integracije ograničeni i odvojeni sustavi

rezervacija

različito specijalizacija ograničena nova izgradnja i renoviranje

starog, briga za zaštitu okoliša autentičnost, identitet, prepoznatljivost snažna konkurencija među turističkim

destinacijama produljeno poslovanje dijagonalne integracije, umreženi

sustavi i tehnološka sofisticiranostTURISTIČKA POLITIKA I MARKETING

politika poticanja razvitka turističke infrastrukture

masovni marketing rigidna politika cijena kratkoročno planiranje u turizmu

politika destinacije i tržišne marke (branding) zajedno

fokusiran agresivni marketing na određene tržišne segmente

fleksibilna politika cijena (zbog oštre tržišne utakmice)

dugoročno planiranje u turizmuIzvor: Prilagođeno prema Razvojno marketinški plan turizma Opatijske rivijere: Institut za

turizam Zagreb, 2002., str. 42

Istraživanja tržišta Oesterreich-Erbung definira pet karakterističnih tipova turista izdvojenih

iz 16 standardiziranih.7

Oprezni turist na odmoru (23%) – želi mir i sigurnost. Ljenčarenje, odmor i opuštanje

primarni su motivi za putovanje. Sociodemografski profil turista: starija dob, oženjen, obrtnik,

srednji dohodak, cijeni tradiciju, harmoniju i jednostavna zadovoljstva. U reklami voli

staromodne klišeje.

Klasični kulturni turist (18%) – preferira glazbu, festivale, kulturno-povijesne spomenike,

lijepu i očuvanu prirodu. Koristi i organizirana putovanja. Star je 45-65 godina, oženjen, visoki

službenik ili slobodno zanimanje, visoki prihodi. Protivnik je reklame, više cijeni preciznu i

točnu informaciju.

Zahtjevan igrač za doživljajima (24%)- želi aktivan odmor s različitim mogućnostima

zabave, neovisan je i individualist. Očekuje avanture i kulturne manifestacije.

Ovdje spadaju samci i bračni parovi srednje dobi i visokog obrazovanja, dohotka i

zanimanja. Očekuje zahtjevnu inteligentnu reklamu s apstraktnim i bizarnim normama.

7Gračan, D., Randić, R. A., Uran M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2011., str. 165

10

Mladi turist željan uživanja(19%)- traži prije svega sunce, more i plaži, ali i aktivnost,

veselje, zabavu i poznanstva. Mlad je, neoženjen, student ili službenik sa srednjim dohotkom. Od

reklame traži da bude aktualna, moderna i s veselim slikama.

Mlade familije (15%)- najviše vole opušten odmor na suncu, moru i plaži. Ljenčarenje, kao i

pasivna zabava, osnova su odmora. Starost im je 25-45 godina, to su obični parovi s djecom,

službenici i radnici s prosječnim prihodima. U propagandi vole humor i svakidašnju atmosferu.

Izbor destinacije ovisi o podudarnosti čimbenika cilja putovanja s očekivanjima potencijalnih

turista. Izravan utjecaj na turizam imaju mjere u EU, kao što su : ukidanje graničnih kontrola,

uvođenje EURA, državna pomoć u turističkom gospodarstvu, uvođenje standarda u hotelijerstvo

i ostaloj turističkoj ponudi, uvođenje novih tehnologija i znanja, informatičkih sustava i dr.

11

2. NAUTIČKI TURIZAM

Nautički turizam je dio turističkog fenomena iz kojeg je nastao i postao podvrsta

turizma.Nautički turizam spaja dva pojma – turizam i nautički. U suvremenom značenju nautika

ili navigacija predstavlja skup praktičnih i teoretskih znanja i vještina, koja su potrebna voditelju

plovila da bi sigurno i uspješno preveo plovilo morem, od polazišne luke do luke dolaska.

2.1. Pojam i definicije nautičkog turizma

Nautički turizam je dio ili oblik turizma koji se odvija na vodi i uz vodu. To je plovidba i

boravak turista – nautičara na plovnim objektima i u lukama turizma radi odmora i rekreacije

( Zakon o turističkoj djelatnosti).

U protekla tri desetljeća nautički turizam je zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa u

europskom i hrvatskom gospodarstvu.

Danas se procjenjuje da je u cijelome svijetu u programima u vezi s nautičkim turizmom

angažirano oko 80 milijuna ljudi, od toga u Europi oko 15 milijuna. Nautički turizam kao

svojevrstan i originalan svjetski turistički fenomen označavaju neke osnovne karakteristike, a

koje se prikazuju u shemi koja slijedi u nastavku.

12

Shema 1: Temeljne karakteristike nautičkog turizma

Izvor: Gračan, D., Randić, R. A., Uran M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj

Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2011., str.

191

Prikazano je kako nautički turizma predstavlja aktivno turističko kretanje za razliku od

stacioniranih vidova turizma. Izražena je samostalnost turističkih kretanja i usluga, a posebno

usluga ishrane i smještaja. Sezonskog je karaktera (ljetni turizam), a ima mnogobrojne prednosti

13

TEMELJNE KARAKTERISTIKE NAUTIČKOG TURIZMA

Aktivno kretanje

Masovna pojava

Relativna samostalnost

Senzonalnost

Veći radijus kretanja

Veća potrošnja

Ekonomski efekti visoki

Visokovrijedna

infrastruktura

Veza s drugim aktivnostima

Turističko putovanje

Nova znanja, dojmovi

Veća potrošnja

pred drugim vidovima turizma zbog većeg radijusa kretanja (more, rijeke, jezera) i zbog

relativno veće potrošnje nautičkih turista.8

U Hrvatskoj je područje nautičkog turizma, ponude i potražnje, regulirano zakonima i

pravilnicima. Zakon o turističkoj djelatnosti (Narodne novine 1996) definira nautički turizam kao

„plovidbu i boravak turista – nautičara na plovnim objektima i boravak u lukama nautičkog

turizma radi odmora i rekreacije“ (članak 52) i upravo ta definicija nautičkog turizma, čini se

najbolje održava ono što se pod pojmom nautički turizam u nas najčešće podrazumijeva.9

2.2. Razvoj nautičkog turizma

Razvojem turizma poslije sredine 19. stoljeća, počinje i razvoj novih oblika turizma. Tako i

nautički turizam poprima nove karakteristike, glavna karakteristika je da nautički turizam postaje

dostupan svim segmentima društva i prestaje biti privilegija samo bogatih.

U hrvatskoj se počeci razvoja nautičkog turizma bilježe tek 60-ih godina 20. stoljeća, te dugo

vremena nije bio praćen odgovarajućom politikom društva.10

2.2.1. Razvoj nautičkog turizma u svijetu

U vrijeme velikih otkrića težište pomorstva preselilo se u Portugal, gdje je sredinom stoljeća

osnovana prva pomorska škola i opservatorij, a u to se vrijeme tiskaju i priručnici za plovidbu.

Veslačka natjecanja zabilježena su u Engleskoj, gdje se održavaju na Temzi još od 1715.g., a

tradicija njihova održavanja nastavila se do današnjih dana.11

U Nizozemskoj u 16. stoljeću su održavane brojne regate, te odatle dolazi naziv „yacht“ koji

se odnosi na manji brod za plovidbu i krstarenje radi zabave. Jahting se razvio u 17. i 18. st. na

rijekama i jezerima Velike Britanije, u mjestu Cowes je 1815. godine osnovan Yacht Club.

Nautički turizam dobiva veliki značaj u organiziranim putovanjima Thomasa Cooka, te se

kao posljedica masovnog nautičkog turizma razvijaju i kružna krstarenja, oceanska krstarenja,

razni oblici kruzinga, čartera i dr.

8Prema istraživanjima Instituta za turizam TOMAS Nautika 2007, prosječna potrošnja nautičara u Hrvatskoj iznosila je oko 100 eura9Mikačić, V., Horak, S., Marušić, Z., Krešić, D., Hrvatski turizam, Zagreb, 2006. godine, str. 4110Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 19611Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 197

14

Tablica 2: Tipologija zemalja koje razvijaju nautički turizam

ZEMLJE KOJE RAZVIJAJU NAUTIČKI TURIZAM

Zemlje u kojima se nautički

turizam razvio na vlastitoj

floti, koja čini pretežni dio

svih plovila

Zemlje koje razvijaju

nautički turizam pretežno na

stranim plovilima za

razonodu

Zemlje koje nemaju uvjeta za

razvoj nautičkog turizma, ali

čine veliki utjecajna razvoj u

zemljama druge skupine

SAD

Velika Britanija

Švedska

Norveška

Francuska

Italija

Hrvatska

Španjolska

Grčka

Turska

Njemačka

Austrija

Švicarska

Ostale zapadnoeuropske zemlje

Izvor: Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj

Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str.

198

Nautički turizam se u navedenim državama masovno razvio i po broju učesnika i po brojnosti

plovila. Zemlje Europske Unije (Italija, Slovenija, Grčka, Španjolska i dr.) posjeduju uvjete za

razvoj nautičkog turizma te na taj način konkuriraju Hrvatskoj.

15

Tablica 3: Nautički kapaciteti najsnažnijih svjetskih zemalja u 2004. g.

Zemlja Broj luka i pristaništa Broj vezova

Njemačka 2.000 80.000

Finska 1.700 80.000

Nizozemska 1.200 250.000

Švedska 1.000 200.000

Danska 500 56.000

Velika Britanija 355 206.000

Italija 343 90.500

Norveška 300 100.000

Španjolska 173 30.000

Grčka 140 8.400

Portugal 30 5.200

SAD 10.320 2.024.397

Novi Zeland 1.500 200.000

Kanada 1.500 250.000

Japan 567 69.000

Australija 190 23.000

Izvor: Časopis More, ožujak 2004., str. 37.

Uspoređujući Hrvatsku (koja ima 15.407 vezova) s europskim zemljama u tablici mogli bi

reći da Hrvatska ima prednost u nautičkim kapacitetima.

2.2.2. Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj

Nautički turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljeće kasnije (19.st.) nego u svijetu

(17. i 18.st.). Ono što je važnije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu Svijeta razvijao vrlo brzo

od polovice 19. st. što ne možemo reći za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautičkog turizma u

Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina 20.st. kada se osniva većina današnjih

marina i udruga nautičara što povećava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj

možemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi «bum» tek očekuje.

16

Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj

otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnosti

otočnoga prostora Hrvatska se ističe obilježjima reljefa. Naša obala je visoka, strma i stjenovita

što prostoru daje posebnu čar. Odmah iza obale uzdižu se planinski lanci Učke, Velebita, Svilaje,

Kozjaka, Mosora i Biokova.

Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i važno sagledati kako su

kapaciteti za prihvat plovila raspoređeni duž hrvatske obale? Od 363 luke, lučice, sidrišta i

marina, kvarnerski, zadarski i dubrovački akvatorij ih sadrže 60%. Ipak, ponajviše zbog

Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je šibenski akvatorij (grafikon 1.).

Po posjećenosti slijedi istarsko (gdje je općenito veća posjećenost turista) i zadarsko područje

(nautičkim turistima je ovo područje posebno zanimljivo zbog većeg broja otoka što pridonosi

zanimljivosti arhipelaga).

Grafikon 1: Promet nautičara u Hrvatskoj po regijama 2001. godine

Izvor: www.geografija.hr/clanci/print-verzija/387/nauticki-turizam-jedan-od-najperspektivnijih-

oblika-hrvatskog-turizma.htm

U ukupnom turističkom prometu Hrvatske nautički turizam čini tek 7% od ukupnih dolazaka

ili 2% ukupnih noćenja 2001. godine. Ipak, bilježi dinamične stope rasta. U zadnjih 5 godina

turistički promet nautičara je udvostručen a prosječne godišnje stope rasta iznosile su oko 15%.

Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautičari činili 76,4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos

svim iznesenim činjenicama može se konstatirati da se nautički turizam u Hrvatskoj još uvijek

nije u potpunosti afirmirao.

Većina nautičara koji dolaze u Hrvatsku dolaze iz razvijenih država Europe, dok domaći

gosti čine samo 1/10 nautičara (grafikon 2.). Razlog ovakvog nesrazmjera između broja domaćih

17

http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/387/nauticki-turizam-jedan-od-najperspektivnijih-oblika-hrvatskog-turizma.htm


i stranih nautičara možemo potražiti u činjenici da ovaj oblik turizma zahtijeva turiste nešto veće

platežne moći, da Hrvati još nisu otkrili čari nautičkog turizma a možda ponajviše činjenica da

općenito u svim oblicima turizma u Hrvatskoj, Hrvati čine vrlo mali postotak. Ukupan broj

nautičkih turista u stvarnosti je nešto veći budući da dosta gostiju sidri na «divlje» pa neki nisu ni

evidentirani.

Grafikon 2: Broj noćenja nautičkih turista u Hrvatskoj

Izvor: www.geografija.hr/clanci/print-verzija/387/nauticki-turizam-jedan-od-najperspektivnijih-

oblika-hrvatskog-turizma.htm

Tendencija nautičara je da krstare obalom i otocima (njih 71%) dok njih manji dio (25%)

borave u matičnoj luci odakle odlaze na izlete. Oni koji su u čarteru sveukupno manje troše ali

dnevno po osobi više (zbog najma broda) od onih koji imaju svoj brod. Ipak, oni sa svojim

brodom ostaju duže jer ne moraju platiti najam.

Nautičari kratko borave na jednom mjestu (u tome je Hrvatska vrlo atraktivna – nudi pregršt

prekrasnih mjesta za posjetiti), dan po dan i pol dok ukupni boravak iznosi dva do tri tjedna.

Naravno, još duže ostaju oni izvan čartera. Kod nautičkog turizma manje je naglašena

sezonalnost od stacioniranog (maritimno-odmorišnog) što da je mogućnost produžene sezone.

Produžena sezone je nešto za čime teži hrvatski turizam a nautički turizam to omogućava.

Međutim, izgleda da se to još nije prepoznalo budući da dosta marina radi samo u sezoni.

Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzažnoj slikovitosti i ekološkoj očuvanosti

što su važna obilježja za razvoj i budućnost nautičkog turizma ali nije dovoljno! Kvaliteta

ponude hrvatskih marina ne može se usporediti s ponudom marina u ostalim europskim

zemljama. Neki od pokazatelja kvalitete nautičkih luka su postojanje fitnes – centara, saune,

18



škole ronjenja, jedrenja, jahanja i zabavnih sadržaja. Potencijalni gosti to traže, a hrvatske marine

imaju eventualno jedno od navedenog. Neke hrvatske marine su još na stepenici zadovoljavanja

osnovne infrastrukture poput zadovoljavajućih sanitarija ili restorana.

Zbog relativno velike fizičke udaljenosti i dosadašnjeg neadekvatnog kvalitetnog stanja

hrvatskih prometnica Hrvatska nije toliko pristupačna osim srednjoeuropskim i

zapadnoeuropskim nautičarima koji dolaze cestom. Za razvoj nautičkog turizma iznimno je

važan i zračni promet. Uz razvijenu mrežu zračnih luka u receptivnom području vlasnici plovila

mogu brzo i udobno stići do receptivnog područja. Ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti i

dovoljno kvalificirane radne snage moguće je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u marinama

tokom cijele godine što lokalnoj ekonomiji donosi bitne financijske efekte.

Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje. Marine konstantno traže

nova ulaganja a mi to malo teže pratimo. Izlaz se vidi u restrukturiranju već postojećih luka koje

bi nadogradnjom postale marine.

Na taj način bi se izbjeglo betoniranje prirodnih površina (jer bi se marina razvijala na već

postojećoj infrastrukturi koja bi bila osnova). Sljedeći prijedlog je izgradnja privatnih marina što

bi si mogli priuštiti samo bogatiji poduzetnici ali tako bi se podignula kvaliteta same marine.

2.3. Kategorije plovnih objekata nautičkog turizma

Nautički turizam razvija se na pojedinim užim ili širim područjima, u kojima prevladavaju

određeni motivi elementi i stilovi po kojima se svojevrsni tip nautičkog turizma i stvara. Sa

stajališta organizacije plovidbe razlikujemo ove podvrste nautičkog turizma:

Individualni

Grupni – masovni

Nautički turizam u konvojima

19

Temeljna raščlamba nautičkog turističkog prometa može se izvršiti prema vodenim

površinama na kojima se promet odnosi:

Pomorski

Jezerski

Riječni promet

Prisutnost i korištenje plovnih prometnih sredstava, bilo u vodama države porijekla sredstva

(domaćim vodama) ili izvan nacionalnih vodenih granica (inozemnim vodama), za vrijeme

plovidbe ili stacioniranja, izaziva određene ekonomske, pravne, organizacione i druge posljedice.

Obzirom da je plovilo sredstvo bez kojeg nema nautičkog turizma potrebno je precizirati koje

plovne jedinice sudjeluju u nautičkom turističkom prometu.

Plovni objekti nautičkog turizma razvrstavaju se, prema vrsti usluga koje se na njima

pružaju, u sljedeće vrste:

Plovni objekt za krstarenje

Plovni objekt za iznajmljivanje bez usluge smještaja (dnevni charter)

Plovni objekt za iznajmljivanje s uslugom smještaja (čarter)12

Plovni objekti nautičkog turizma, obzirom na opremljenost, klasificiraju se:

prve kategorije – plovni objekt sa pet zvjezdica

druge kategorije – plovni objekt sa četiri zvjezdice

treće kategorije – plovni objekt s tri zvjezdice

Navedena klasifikacija i kategorizacija plovnih objekata nautičkog turizma tiču se kvalitete

smještaja putnika i turista, što znači da se kategorizacija odnosi na plovila četvrte i pete grupe,

odnosno na plovila jednodnevna i višednevna krstarenja.

Osim komfora plovilo mora zadovoljavati i druge plovidbene karakteristike, to se plovidbeni

ili tehnički aspekt plovila nautičkog turizma definira drugim standardima i zakonima vezanim za

izradu, registraciju i način korištenja plovila. Svako plovilo može biti plovilo nautičkog turizma

uz uvjet da ne služi u neke gospodarske svrhe kao npr. pomorske dizalice, pjeskari, vodonoše,

12Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautičkog turizma – urednički pročišćen teks, „Narodne novine“, broj 69/2008 i 83/2009

20

teretni brodovi itd., te da je uređeno za prijem i boravak turista na plovilu. Brodovi prema

kategorizaciji mogu biti: deplasmanci, poludeplasmanci, gliseri, jedrilice i višetrupci.

Deplasmanci su brodovi koji svojom formom sijeku more i razmiču ga preko svojih bokova.

Pri tome stvaraju veliki pramčani i krmeni val uslijed opstrujavanja vode preko svojih bokova.

Maksimalna brzina deplasmanske forme je =1.34 × korijen iz duljine vodene linije(vrijednost u

stopama),a to je ujedno i brzina vala. Da bi takva forma išla brže od gore navedene trebala bi se

kretati brze od vlastitog pramčanog vala što je gotovo nemoguće zbog ogromnog porasta otpora

sa porastom brzine. Ova formula daje samo približne vrijednosti za tipične deplasmanske forme i

česti je slučaj da se stvarna brzina broda i brzina broda dobivena ovom formulom ne poklapaju.

Brodovi deplasmanske forme su većinom stabilni,teški,spori i sigurni (dobro podnose teško

more). Česte deplasmanske forme na Jadranu su: pasare , gajete, gucevi, leuti, jedrilice, ribarski

brodovi, tankeri itd.

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Istranka/istranka.html

Proizvodnja: Kvarnerplastika ( ne postoji više pa su proizvodnju preuzeli mali privatnici)

Dužina: 499 cm

Širina: 200 cm

Težina: oko 400 kg

Nosivost: 6 osoba

21

http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Istranka/istranka.html

Poludeplasmanci su mješavina glisera i deplasmanaca jer u pravom smislu riječi

poludeplasman kao režim plovidbe postoji samo kao grba na krivulji otpora brodske forme u fazi

izglisiravanja. Naime, poludeplasmanci kakve mi poznajemo su brodovi vanjskog izgleda

deplasmanca i gliserskog dna. U većini slučajeva takvi brodovi imaju modificirano

deplasmansko dno s kolibicom. Modifikacije nisu ništa drugo nego ravnanje podvodnih rebara

da se dobije gliserska ploha,obično se dodaje i jedan pregib (eng. CHINE) da se izbjegne

penjanje vode po bokovima i zalijevanje palube. U zadnje vrijeme su jako popularni i brojka na

Jadranu im raste iz dana u dan. Ideja je da se zadrže maritimne karakteristike deplasmana i

povećaju brzine glisiranjem. Istina je negdje u sredini. Zadržavši relativno veliku masu takvi

brodovi teško mogu izglisirati pa rade u režimu gdje brod izglisava a to područje je velika

nepoznanica pa se pri projektiranju mora voditi jako puno računa jer nema konkretnih formula za

proračun nego se sve svodi na iskustvo. Za neku pristojnu brzinu troši se velika snaga. Razlog

tome je velika masa, neefikasno dno, kobilica ( dodatni otpor no bez nje nema upravljivosti). Od

modela do modela sve te karakteristike variraju i to u velikom rasponu. Kod ovakvih formi S/L

odnos se kreće između 2 i 3.

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Reful490Open/reful490open.html

Proizvodnja: -2004. g

Dužina: -490 cm

Širina: -195 cm

Težina: -197 kg

Nosivost: -5 osoba

22

http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Reful490Open/reful490open.html

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/AdriaVektor/adriaVektor.html

Proizvodnja: SAS- Vektor d.d. Zadar

Dužina: 1080 cm

Širina: 360 cm

Težina: oko 5500 kg

Gliseri su brodovi koji postižu izrazito velike brzine. Dok ne glisiraju voze u režimu

deplasmana zatim izglisiravaju i glisiraju na principu hidrodinamičnog uzgona. Glisiranje

počinje kada se koeficijent S/L (brzina u čvorovima podijeljena sa korijenom duljine vodene

linije izražene u stopama) izjednači sa 3.5. za vrijeme glisiranja nalaze se nagnuti na krmu, tj.

pod krmenim trimom koji je idealan oko 4 stupnja jer se su za taj trim otpor trenja i otpor valova

najmanji. Gliseri se projektiraju prirodnim krmenim trimom tako da se uzdužno težište masa

pomiče na krmu a razlog tome je postojanje napadnog kuta radi efikasnijeg glisiranja. Većina

glisera teško postiže idealan trim pa se na krmu dodaju takozvani flapsovi koji korigiraju trim i

naravno stvaraju dodatni otpor. Gliseri su za vrijeme glisiranje jako su osjetljivi na razmještaj

masa tj. raspored sjedenja posade i to je jako vidljivo na potrošnji goriva,a najviše se primijeti na

gliserima do 30 stopa. Trim ( pod utjecajem rasporeda masa) je također bitna stvar za vožnju u

teškom moru. Ako se vozi direktno u valove onda brod mora biti što ravniji, znači da se

koncentriraju mase više prema pramcu ( naravno biti će zalijevanja no vožnja je ugodna). Ako se

vozi niz valove radi se suprotno što znači da se masa koncentrira prema krmi. Za loše uvjete

znači visoke valove potreban je brod koji je prije svega težak i ima takozvani oblik trupa Deep-V

što znači da mu je kut između dna broda i horizontale od 21 do 24 stupnja. Posljedica toga je

velika brzina u teškom moru i relativno ugodna vožnja okomito za valove no potrošnja goriva je

23

http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/AdriaVektor/adriaVektor.html

velika jer ne postoji ravna ploha za glisiranje pa je za veće brzine potreban veći motor. Što se

težine tiče istina je da lakši brodovi brže plove no to jako ovisi o uvjetima mora i krcanja. Za

teško more koriste se teško brodovi zbog velike inercije koja ide u korist ugodnoj vožnji. Ako se

gliser koristi zbog brzine ide se na Deep-V sa jakim motorima teškom i dugačkom vodenom

linijom sa 3 spray raila. Posljedica je brži brod u velikom rasponu vremenskih prilika no zbog

male širine stabilnost je zakinuta pa se to kompenzira sa niskim težištem masa. Kod male širine

vodene linije može se desiti da se gliser namješta na jedan bok dok glisira (chine waking) što je

nepoželjno. Gliserske forme često se nazivaju „Monohedronske“ zato jer su im krmena rebra

paralelna,a na uzdužnom presjeku u nacrtu linija uzdužnice su također paralelne. Takve forme su

se pokazale kao najefikasnijekada je glisiranje u pitanju.

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/H50f/h50f.html

Proizvodnja: - RIS Zagreb (sada ih radi AD plastika nekada pod imenom h50 a nekada kako

M420)

Dužina: - 420 cm

Širina: - 180 cm

Težina: - 130 + kg (+ zato jer u ovih 130 nije uključena konzola, sjedalo i drugi dodaci)

Nosivost: - 6 osoba

24

http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/H50f/h50f.html

Jedrilice su plovila pogonjena vjetrom. Najjednostavnija podjela bi bila na jedrilice

namijenjene regatavanju i one namjene krstarenju. Filozofija projektiranja i upotrebe takva dva

tipa jedrilica jako se razlikuje. Regatne jedrilice su projektirane za postizanje što većih brzina u

određenim uvjetima jedrenja. Da bi se postizale velike brzine takve jedrilice su lagane, sa što

manjom oplakanom površinom, sa velikim jedrima i visokim jarbolima. Obično su niskog profila

na vodenoj liniji sa malim kabinama te velikog gaza sa kobilicama koje završavaju sa bulbom tj.

strujnim tijelom maloga otpora u koji se smješta olovo da bi se ukupno težište jedrilice spustilo

što više i time povećala sposobnost nošenja velikih jedara. Trenutna tendencija u projektiranju

regatnih jedrilica je proširivanje i ravnanje krmenih rebara ispod vodne linije sve sa ciljem

dobivanja potencijala za glisiranje pri jakom vjetru kod jedrenja niz valove. Iskustvo nam govori

da je za glisiranje jedrilice potrebno 12 kvadrata jedrilja po svakoj toni istisnine jedrilice, no

kako je to samo okvirni podatak ne smije ga se uzimati ozbiljno. Glisiranje jedrilice u pravom

smislu riječi rijetko se događa i kada govorimo o glisiranju jedrilice misli se na brzine veće od

brzine vala koji stvara brodska forma tj. S/L odnos između 2 i 3.5. Mane regatnih jedrilica su to

što su skupe, krhke, nekomforne, neugodne za dulji boravak na moru, komplicirane za jedrenje i

jako osjetljive na povećanje mase. Jedrilice za krstarenje su sve ono što regatne nisu i suprotno.

Ideja krstaša je da se boravak na moru učini što ugodniji. Krstaši su teški i zbog toga velike

inercije što se u lošim vremenskim uvjetima manifestira u relativno malim pramčanim i krmenim

akceleracijama, a to rezultira ugodnom plovidbom. Glavne karakteristike krstaša su lagano

upravljanje, lagano korištenje palubne opreme te opreme za sidrenje i privezivanje, veliki

prostori u unutrašnjosti broda su jako puno pretinaca i ormara, relativno mali gaz za lagano

manevriranje u plitkim uvalama i lukama, veliki tankovi goriva i pitke vode te snažni motori.

Mane takvih brodova su visoke cijene održavanja, veliki broj brodskih sistema podložnih

kvarovima, mala brzina te relativno skromne performanse jedrenja.

25

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Asoli/asoli.html

Dužina: - 550 cm

Širina: - 220 cm

Nosivost: - 4 osobe

26

http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Asoli/asoli.html

Višetrupci su poznatiji kao katamarani i trimarani tj. brodovi sa više trupova. Progonjeni su

jedrima i motorom te se ovisno o pogonu jako razlikuju. Katamarani su brodovi sa dva identična

trupa. Trimarani imaju tri trupa od kojih je centralni najveći dok su bočni identični jedan

drugome. Ideja višetrupaca je postizanje velike početne stabilnosti povećavanjem razmaka

trupova a da pritom ne dođe do dodatnog povećanja mase. Tako razmaknuti trupovi mogu biti

izuzetno uski i svojim kretanjem stvaraju izrazito malen otpor valova pa je glavnina otpora

direktno vezan na oplakanu površinu trupova tj. na otpor trena. Kod takvih trupova ne vrijedi

formula za maksimalnu brzinu vala koja se koristi kod deplasmanskih formi. Ono što često

zbunjuje je mogućnost postizanja izuzetno velikih brzina kako u deplasmanu tako i pri glisiranju

no treba napomenuti da katamaran koji glisira ima drugačija rebra od onoga koji plovi u

deplasmanskom modu. Višetrupci su u zadnje vrijeme sve popularniji zbog mogućnosti

postizanja velikih brzina sa malom potrošnjom, velikih radnih površina te maloga gaza.

Izvor tekst: http://www.inet.hr/~antuivan/visetrupci.html

Izvor slike: http://www.naucat.com/katalog/hr/katamarani-trimarani/dragonfly-32-/

Mane višetrupaca su osjetljivost na strane krcanja tj. raspored masa, velike akceleracije u

stanjima teškog mora, potreba za instalacijom dva motora, kompleksna konstrukcija te visoka

cijena koštanja i održavanja.

27

http://www.naucat.com/katalog/hr/katamarani-trimarani/dragonfly-32-/

http://www.inet.hr/~antuivan/visetrupci.html

3. PRIRODNI I EKOLOŠKI ASPEKTI RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA

Bogatstvo reljefnog oblika uvala i otoka jedan je od privlačnih elemenata nautičko-turističke

navigacije i boravka. Reljef obale je važan prirodan faktor razvoja nautičkog turizma

3.1. Reljef i klimatski elementi

Otočni arhipelazi, iako brojni u Mediteranu, nevjerojatno su raspoređeni, te predstavljaju

najpogodnije prostore za nautičko-turističku izgradnju. Brojnost otoka čini plovidbu u takvom

prostornom akvatoriju izazvanom, iziskuje više stručnog nautičkog znanja, hrabrosti, vještine i

potiče želju za ponovnim povratkom, osim toga razvedenost i prirodne ljepote obale omogućuju

krstarenja i pružaju dobra prirodna zakloništa.

Hrvatska obala, jedina od najrazvedenijih obala Mediterana, sa svojim bezbrojnim uvalama,

plažama, zaljevima, lučicama, te mnogobrojnim marinama predstavlja raj za nautičare. Prirodna

raznolikost hrvatske obale omogućuje odmor i boravak i boravak u raznolikim okruženju.

Pred hrvatskom obalom je 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena. Stalno je naseljenih šezdesetak

otoka. Prosječna temperatura mora zimi je 5C, a ljeti 22 do 27 C. na otocima prevladava

mediteranski tip klime s toplim i suhim ljetima, te blagim i umjereno kišovitim zimama, srednja

godišnja temperatura zraka iznad Jadrana iznosi 17 C. a s prosječnih oko 2 600 sunčanih sati

godišnje, Jadran i otoci u njemu spadaju među najvedrije i najsunčanije dijelove Europe.

Hrvatska obala pruža idealne uvjete za organizaciju svih vrsta sportova na vodi- motonautika,

skijanje na vodi, glisiranje, veslanje itd. čisto more ljepota i razvedenost Jadranske obale te

prirodne ljepote kojima Hrvatska obiluje, predstavljaju najvrjedniji dio i polaznu točku razvoja

nautičkog turizma.

Klima je jedan od najznačajnijih prirodnih uvjeta za razvoj turizama. O klimatskim

elementima ovise uvjeti plovidbe, boravak i rekreacijske aktivnosti.

28

Sredozemlje pripada mediteranskom tipu klime s manjim oscilacijama na pojedinim

područjima uvjetovanim geografskim položajem, razlikom i utjecajem ciklonalnih i

anticiklonalnih prilika. Odlike mediteranske klime su blage zime, posebno tiha, topla i suha ljeta.

Vjetrovi su bitna klimatska karakteristika, brzina vjetra je značajan element klime i faktor

razvoja nautičkog turizma. Vjetrovi na Jadranu su česti i javljaju se iz svih smjerova.

Najznačajniji vjetrovi na Jadranu su bura, jugo i zapadnjak.

Na klimatsku sliku jadranskog prostora utječe činjenica da se Jadransko more duboko uvuklo

u kopno, pa je stoga podložno brzim vremenskim promjenama koje dolaze se anticiklonalnog

Alpskog ili ciklonalnog Genoveškog područja. Ti pri poremećaju učestaliji su na sjevernom nego

na južnom Jadranu.13

3.2. Ekološki aspekt nautičkog turizma

U konkurentnom nadmetanju na tržištu danas ima sve veću važnost kvaliteta okoliša, njegova

atraktivnosti i očuvanost, odnosno ekološka vrijednost turističkog proizvoda. Turizam u pravilu

nije veliki onečišćivač okoliša tamo gdje je izvedena odgovarajuća tehnička komunalna

infrastruktura. Nažalost je još veliki broj turističkih mjesta na obali i otocima s neriješenim

komunalijama, odnosno izravnim ispuštanjem otpadnih voda bez prethodnog pročišćavanja u

more, neadekvatnim odlaganjem otpada i dr.

S jedne strane razvoj turizma bitno ovisi o kvaliteti okoliša kao značajan resurs, dok je s

druge strane masovni turizam svojim djelovanjem narušio okoliš. Jadransko more ne pripada

morima jačeg onečišćenja iako ima nekoliko onečišćenih područja. Ta područja su Riječki i

Bakarski zaljev, zona Zadra, Šibenska, Splita s Kaštelanskim zaljevom, te zona ušća Neretve, a

sve je to posljedica urbanizacije i prljave industrije.

Izravni ekološki učinci turizma na prirodni okoliš su povećano onečišćenje zraka, mora, voda

i tla, gomilanje otpada, povećana buka i vibracija motora, šumski požari i opće narušavanje

ekosustava. Onečišćenje mora, voda i tla nastaje radi gomilanja otpada, koji se često baca u more

i rijeke, na javne površine u naseljima i uz ceste, te na neuređena odlagališta.14

13Dulčić, A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, 2002. g., str. 4414Ibidem, str. 135

29

30

Da bi se mogla definirati politika zaštite okoliša potrebno je utvrditi objektivno stanje

okoliša, naročito izvore, veličinu i efekte zagađivanja zraka, vode, mora i tla, te stupanj

ugroženosti prirodnih izvora. Osnovni ciljevi ekološke politike su očuvanje i zaštita mora, voda,

šuma, zraka i zemljišta, kao osnovnih prirodnih resursa što se koristi za obavljanje gospodarskih

djelatnosti, turizma i rekreacije, kulturne baštine i sl.15

Projekt zaštite okoliša mora i priobalja je Europska Plava zastava za plaže i marine, koja se

godinama provodi u Europi. U projekt je danas uključen velik broj država. Plava zastava

simbolizira očuvan, siguran i ugodan okoliš namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji. Nositi Plavu

zastavu za plažu i marinu znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj

kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljenosti i uređenosti plaža i marina. Za provođenje

projekta Plava zastava u svakoj je europskoj državi zadužena samo jedna institucija ili udruga,

koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava kriterija o članstvu u FEEE-i.16

Sveukupno djelovanje za sprječavanje onečišćenja i devastaciju mora neće postići značajnije

rezultate bez ekološke kulture turista. Svi su ljudi, zapravo, okolištarci, ali su često nemarni ili ne

poznaju dovoljno bit problema. No, neophodno je uspostaviti neonečišćujuće društvo u prvih 20

godina našeg stoljeća jer, u protivnom, ljudskoj vrsti u globalnim smislu prijete velike opasnosti

od onečišćenja. Zato treba osnovati banku podataka i neprekidno obavljati motrenje i kontrolirati

stanje mora i priobalja. Takvim prostorima treba smisleno gospodariti, tj. Ni obalu ni more ne

smije se koristiti bez održivog – smisleno planiranja razvoja. Jer, sve što se radi u nekom

području mora, utječe na stanje u drugim dijelovima mora zbog povezanosti ekosustava.17

15Pomorski zbornik 43 (2005)1, 219-237, Gračan, D., Radnić, R. A., Ekološki aspekti razvoja nautičkog turizma europskog Mediterana, Opatija, 2006. g., str. 23116Ibidem, str. 23317Pomorski zbronik 38 (2000)1, 373-382, Koljatić, V., Rijeka, 2011, str. 378

31

4. OBLICI NAUTIČKO TURISTIČKOG PROMETA

U praktičnom smislu nautički turizam se odvija kroz niz gospodarskih djelatnosti, a u

teoretskom i pojmovnom smislu nautički turizam ima svoja tri osnovna pojavna oblika:18

Luke nautičkog turizma – poslovanja podrazumijeva skupinu poslova vezanih za smještaj

plovila i nautičara i pružanje niza usluga plovilima i nautičarima

Čarter/čartering – poslovanje vezano uz iznajmljivanje plovila nautičarima

Kruzing – organizirano poslovanje kao kružno putovanje plovilom kruzing kompanije ili

nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom.

Nautički turizam se može prikazati kao model kao što prikazuje shema.

Shema 2: Osnovni oblici nautičkog turizma u Hrvatskoj

18Luković, T., Nautički turizam – definiranje i razvrstavanje, Ekonomski pregled, 2007., str. 704

32

NAUTIČKI TURIZAM

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

SIDRIŠTE

ODLAGALIŠTE PLOVNIH

OBJEKATA

SUHA MARINA

MARINA

ČARTER

JAHTE NA JEDRA

MOTORNE JAHTE

KRUZING

LUKE ZA PRIHVAT KRUZERA

KRUZERI

VELIKI SVJETSKI KRUZERI

HRVATSKI OLD

KRUZERI

Izvor: Gračan, D.: Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u

Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2011., str. 218.

4.1. Čarter

Brojnost i obilježja jadranskih otoka, njihov međusobni položaj, mala udaljenost od kopna,

razvedenost obale te ukupnost eko-sustava čine to područje doista jedinstvenim i pogodnim za

nautički turizam te čarter, kao njegov sastavni dio.19

Svi spomenuti čimbenici su temelj razvoja nautičkog turizma, pa tako i čarter djelatnosti.

4.1.1. Pojam čarter djelatnosti

Čarter djelatnost je najmlađa grupa čimbenika ponude nautičkog turizma. Čarter djelatnost

obuhvaća sljedeće usluge: iznajmljivanje veza u lukama za smještaj plovnih objekata,

iznajmljivanje plovnih objekata, iznajmljivanje plovnih objekata sa posadom ili bez posade, s

pružanjem usluge ili bez usluge, radi odmora, rekreacije, krstarenja, prihvat, čuvanje i

održavanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu, usluge opskrbe vodom, gorivom,

namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom, uređenje i pripremanje objekata, davanje

informacija o vremenskoj prognozi, i slično.20

Plovila namijenjena nautičkom turizmu nalaze komercijalnu namjenu iznajmljivanjem

nautičkim turistima u različitim aranžmanima. Za ovu djelatnost uobičajen je naziv nautički

turistički čarter ili plovila koja se koriste za čarter.21 Uslugu iznajmljivanja plovila mogu

obavljati fizičke i pravne osobe ukoliko ishode rješenje da su ispunjeni minimalni tehnički uvjeti

o pružanju turističkih usluga iznajmljivanja plovila.22

Prvi brodovi za krstarenje su se pojavili u Azurnoj obali 1955. Godine. Začetnice čarter

djelatnosti u Hrvatskoj su sljedeće tvrtke ACI, SAS, Coning, AYC, Moorings, Hetzel yachting,

Ecker yacht. U početku su se pretežito iznajmljivali motorni brodovi, no danas u čarter ulaze sve

vrste plovila od jedrilice za krstarenje ili regatu, preko katamrana do motornih brodova, jahti i

megajahti.

19Gračan, D., Radnić, R.A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 21820Zakon o pružanju usluga u turizmu, Narodne novine 68/07, čl.45, str.1

21Dulčić, A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, 2002. Godina, str. 77

22Pravilnik o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost

iznajmljivanja plovila, NN 41/05, 62/09.

33

34

Postupak formiranja čarter flote je složen proces, koji se sastoji od kupovanja broda u

vlasništvu kompanije, najam brodova od privatnih lica i gospodarskih subjekata, ili zajedničkog

poslovanja s drugim čarter kompanijama.

U razdoblju od 1996.-1999. Godine najveće čarter flote su bile u vlasništvu banaka. Veliki

interes ulagača za nautički turizam tih se godina manifestirao u investiranju leasinga. Male čarter

kompanije nisu bile u stanju podmirivati svoje obveze prema bankama. Oštri leasing, uvjeti

banka i nepodmirivanje obveza pretvorili su banke gotovo preko noći u vlasnike čarter flote.

Tijekom godina, stanje na tržištu potražnje se postupno stabiliziralo i plovila su prešla ponovno u

vlasništvo čarter kompanija, dok su banke za svoje potrebe zadržale poneko plovilo.23

Ponuda plovila se odnosi na:

Iznajmljivanje plovila za nautički turizam sa ili bez skipera, ili

Iznajmljivanje grupe plovila, flotile, koja krstari (kruži) od luke do luke pod

zapovjedništvom profesionalnog kapetana.

U Sredozemlju najbrojnija plovila za iznajmljivanje u Grčkoj nautičkoj ponudi, te u novije

vrijeme i Turska razvija nautički čarter. U francuskoj se iznajmljivanjem plovila bave manje

kompanije. U francuskom dijelu Mediterana flota za iznajmljivanje broji cca. 47000 plovnih

jedinica, u Italiji cca. 3700, a u Grčkoj oko 2500 plovnih jedinica za iznajmljivanje od čega se

15000 daje u najam kao „bare boats“ (plovilo bez posade), 600 plovi u flotama i 400 plovila

dužih od 15 metara iznajmljuju sa posadom .

Europska flota nautičkih plovila veličine deset do petnaest metara, koja se iznajmljuju na

Mediteranu broji oko 10 000 jedinica. Plovila tog tipa iznajmljuju se prosječno 20 do 30 tjedana.

Profitabilnost plovila u čarteru ovisi o cijeni plovila nakon tri ili četiri godine iznajmljivanja –

prosječna profit se kreće oko dvadeset posto.

23Luković, T., Gražetić, Z., Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Split, 2007. godine, str. 122

35

Nude se nekoliko tipova čartera:

Dnevni čarter (day charter)-funkcionira u turističkom području kao dopuna hotelskom

smještaju

Lokalni čarteri su plovila koja imaju svoju luku sa privezom na području njihovog

kružnog putovanja, koji obično obuhvaća prostor od stotinjak milja. To su u

najvećem broju stariji motorni brodovi, dobro održavani, sa zavidnom rentabilnošću i

vjernom klijentelom.

Tjedni čarter jedrilica i motornih brodova obično dužine 7 do 15 metara, koji je i

najzastupljeniji

Međunarodni čarteri-za razliku od prethodnih čarter plovila, uključuju luksuznija i novija

plovila sa privilegiranim područjima aktivnosti. Plovila su opremljen kao luksuzni hoteli, a

minimalne cijene najma su od 1 do 20 tisuća eura za pojedine prestižne brodove na tjedan dana.

Na Mediteranu funkcionira između 550 i 600 velikih čarter brodova od kojih je 250

međunarodne kategorije (175 motornih jahti i 75 jedrenjaka).

Razvoj potražnje za čarter uslugama pokazuje rast britanske tvrtke „Moorings“, koja bilježi

godišnje 14 do 15 tisuća tjednih najmova brodova. Procjene ukupnog tržišta čartera usluga

pokazuju da se 55% tržišta odnosi na SAD i Kanadu, 14% na Njemačku, 12% Francuska, 5%

Švicarska, 4% Velika Britanija.

4.1.2. Čarter djelatnosti u Hrvatskoj

Trenutačno u Hrvatskoj imamo oko tisuću tvrtki koji se bave čarter-iznajmljivanjem plovila i

pružanjem smještaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloživih plovila, od tvrtke

koja posjeduje ili upravlja jednim plovilom do onih koje posjeduju ili upravljaju sa nekoliko

desetaka plovila. Velika većina tih plovila u ponudi u hrvatski čarter tvrtki spadaju u klasu

manjih brodova i jedrilica cca 12 metara dužine.

Što se tiče propisa kojim se djelatnost iznajmljivanja plovila –čarter smije obavljati, jedna od

najvažnijih je da se plovila koja se iznajmljuju u Republici Hrvatskoj moraju držati pod

hrvatskom zastavom. Tvrtka mora ishoditi koncesijsko odobrenje za obavljane te djelatnosti za

36

svaki objekt/plovilo posebno. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je i poseban

online program e-Crew koji omogućava pravnim i fizičkim osobama koje se bave

iznajmljivanjem jahti i brodica da obavezno prijave popise posade i putnika samostalno putem

Interneta, neovisno o tome gdje se nalaze, i neovisno o radnom vremenu lučkih kapetanija. Osim

ovih kratkih naputaka postoji još i velik broj Pravilnika i regulacija kojih se pružatelji usluga

najma plovila moraju pridržavati.

Posebna kategorija nautičkog turizma u kojoj leži mnogo neiskorištenog potencijala je

luksuzni čarter. Radi se o iznajmljivanju luksuznih plovila, bilo to velikih motornih jahti, velikih

jedrilica ili više trupskih brodova na oba pogona, čije cijene dosežu vrtoglavo visoke iznose za

prosječne obitelji i ljude željne kvalitetnog odmora. Prilikom „bookinga“ plovila u nekim

slučajevima znaju sudjelovati i do tri agencije odjednom.

Plovila se bookiraju tako da klijent preko svoga agenta zatraži određeno plovilo koje želi

iznajmiti na određeni period, na određenoj destinaciji i za određeni broj ljudi koji će krstariti.

Tada njegov agent započinje potragu kontaktirajući ostale agente koji su aktivni u tome području

te se pronalazi plovilo adekvatnih karakteristika i tada započinju pregovori oko uvjeta najma

plovila i svih ostalih detalja kojih može biti jako puno ali i ne mora ovisno o broju specifičnosti

želja pojedinog klijenta.

Grafikon 3: Plaćanje najma plovila (plovilo se najčešće unajmljuje preko čarter kompanije, a plovilo se plaća u Hrvatskoj)

Preko turističke agencije

19%

Na neki drugi način9%

Preko čarter kompanija72%

Izvor: Institut za turizam, Tomas nautika 2007., Zagreb

37

Grafikon 4: Plaćanje najma plovila

U Hrvatskoj60%

U nekoj drugoj zemlji40%

Izvor: Institut za turizam, Tomas nautika 2007., Zagreb

Tijekom cijelog krstarenja logistički a i kroz posadu unajmljenog plovila prati se svaki detalj

da bi klijent na kraju sišao s plovila zadovoljan i impresioniran. Najbolja reklama je upravo ta

gdje zadovoljni klijent prenosi svojim poznanicima iz tog bogatog kruga ljudi svoje dojmove o

području krstarenja, unajmljenom plovilu i njegovoj posadi te cjelokupnoj ponudi u svim lukama

stajanja tijekom krstarenja i dobivenim uslugama u njima te za vrijeme plovidbe.

Najveći nedostaci luksuznog čartera u Hrvatskoj je neadekvatno osposobljeno osoblje, slaba

ponuda luksuznih usluga i proizvoda kao što su dostupnost privatnih aviona, helikoptera,

luksuznih automobila te ugodan prijevoz njima po našim lošim obalnim i u ljetnim mjesecima

prometom zagušenim cestama. Također pristajanja velikih mega jahti su upitna budući da su

naše marine građene pred puno godina i tada su bile namijenjene manjim brodovima.

Unutar marina loši su i osnovni infrastrukturni elementi kao npr. Opskrba strujom i vodom,

servisi pranja, kemijskog čišćenja i glačanja odjeće, nedostatak luksuznih boutique-a i trgovina,

vrhunskih restorana, barova, kockarnica i noćnih klubova, raznolikosti i maštovitosti u

gastronomskoj ponudi itd. Gore navedeni preduvjeti moraju se ispuniti a najbizarnije želje

gostiju moraju postati ostvarive i brzo dostupne.

38

Uz postojeće prirodne ljepote, razvedenu obalu i mnogobrojne bajne otoke, blagu i ugodnu

klimu te uglavnom mirno more bez opasnosti od uragana i ekstremnih prirodnih pojava kao u

drugim konkurentnim područjima koja privlače luksuzne čarter jahte, Hrvatska se nautička

industrija u kratkom roku može razviti u dostupnu i primamljivu destinaciju luksuznog čartera,

ali uz kvalitetnu implementaciju pametno planiranih i ciljanih investicije te uz obavezno

obrazovanje osoblja koji će raditi na svim servisima u ovome osjetljivom i profinjenom ali i

potencijalno vrlo profitabilnom segmentu nautičkog turizma.

Vrsta čartera koja je najprisutnija u Hrvatskoj je „Bara boat“ čarter kod kojeg iznajmitelj

jahte ili jedrilice sam upravlja plovilom kao voditelj brodice. Osim najma plovila sa skiperom ili

bez, čarter tvrtke nude i sljedeće usluge:

škola jedrenja,

škola skipera (jedrenje i motorni brodovi) tijekom čitave godine sa vrhunskim instruktorima i predavačima, koji će korisnika škole osposobiti za voditelja plovila uz odgovarajući licencu,

cjelogodišnje čuvanje i brigu o brodu te servis i konzervaciju motora,

potpunu uslugu za gosta – smještaj, transfer, catering, ribolov, ronjenje, najam dodatne

opreme itd,.

mogućnost dnevnog, vikend najma ili „one way“ čartera,

niže cijene u predsezoni i postsezoni,

popuste za višetjedni najam ili rani booking te sajamski popust,

organizaciju jedriličarskih regata i flotila,

tradicionalnu gostoljubivost i profesionalnost djelatnika koji se služe s nekoliko stranih

jezika ,te stoje gostima na raspolaganju.24

Organizacija čarter tvrtke ovisi o njihovoj veličini i sadržaju njihove usluge. Neke čarter tvrtke

nude isključivo svoju flotu direktnim gostima ili agencijama, dok druge u ulozi agencije uz

ponudu svoje flote nude i plovila drugih čarter tvrtki. Mnoge čarter tvrtke u svojoj strukturi

pored agencije za iznajmljivanje plovila imaju i zastupstvo određenog proizvođača novih ili

polovnih plovila ili se bave pretprodajom polovnih prolila. Uspjeh čarter tvrtke uvelike ovisi o

stupanju modernizacije, istrošenosti i razne sposobnosti, znači, što su plovilanovija i bolje

24HGK Sektor za turizam, Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima, www.hgk.hr (04 lipnja 2010.)

39

http://www.hgk.hr/

opremljenija s modernom opremom u bazi čarter tvrtka će imati više uspjeha od onih čarter tvrtki

i koje imaju zastarjela plovila.

Danas čarter predstavlja unosnu djelatnost pri čemu se pretpostavlja da povrat uloženog

kapitala iznosi 3 do 5 godina. Preduvjet za profitabilnost je prosječna popunjenost od 16 – 20

tjedana po plovilu, što je u slučaju Hrvatske vrlo teško izvedivo. S tim da plovilo nakon 5 godina

intenziteta u čarter djelatnost treba isključiti iz flote jer plovilu cijena najma pada a zahtjeva

jednak ili povećan angažman održavanja.

Nautički turizam spada u grupu elitnog turizma. Pojam elitnog turizma uz sebe veže i

povećanu potrošnju. No potrošnja ne zavisi samo od kupovne moći nautičara već i od tržišta,

odnosno od širine i kvalitete ponude i od vrste turizma.

U anketi TOMAS 2004, istraživanje potrošnje emitivnih tržišta Europe na hrvatskom

nautičkom turističkom tržištu, ukazalo je na sljedeće rezultate, koje prikazujemo u tabeli (Tablica

4).

Tablica 4: Prosječna dnevna potrošnja nautičara u Hrvatskoj 2004. g.

Prosječna dnevna potrošnja nautičara u eurima

Srednja vrijednost

Ukupno 71,76

Organizacija plovidbe

Individualna

Čarter

55,44

139,49

Zemlja porijekla

Njemačka

Austrija

Italija

Slovenija

Hrvatska

Velika Britanija

Mađarska

Češka

Poljska

Francuska

Nizozemska

64,31

71,80

81,03

66,58

47.27

91,42

77,78

59,91

77,60

91,94

91,87

Izvor: TOMAS 2004, Luković, T., Gržetić, Z.: Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi

hrvatske i europskog dijela Mediterana.

40

Potrošnja nautičara s 71,76 eura dnevno, ako uzmemo u obzir i broj dana boravka nautičara

dolazimo do prosječne potrošnje od 1281 eura po nautičaru. Francuzi, Nizozemci i Englezi su

najbolji potrošači s preko 20% potrošnje iznad prosjeka.

Prosječna potrošnja u Hrvatskoj 2004 godine je iznosila oko 30 eura dnevno, s toga Hrvati su

najlošiji potrošači, što je i razumljivo. Po vrsti nautičkog turizma čarteraši troše 1,5 puta više od

nautičara u individualnoj plovidbi. Uzroci tome su različita struktura troškova.

U Hrvatskoj postoji Grupacija iznajmitelja plovila Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj

komori, koja okuplja sve čartere tvrtke – trgovačka društva registrirana u Hrvatskoj za obavljanje

djelatnosti iznajmljivanja plovila. Čarter tvrtke u svojoj ponudi imaju jedrilice, motorne brodove,

kamatare te manje brodice i glisere. U hrvatskom čarteru oko 75% plovila su jedrilice, a ostalo

motorne jahte i druge brodice. čarter tvrtka može imati plovila isključivo pod hrvatskom

zastavom.

Čarter tvrtke pružaju nautičara ponudu svojih usluga u svojim čarter bazama u gotovo svim

marinama i privezištima na području hrvatskog Jadranskog mora. Udruženje pružatelja usluga

smještaja na plovilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori zajedno nastupa na nautičkim

sajmovima na inozemnom turističkom tržištu te ima 12 nautičkih informatora educiranih od

strane Hrvatske turističke zajednice.25

Ranijim hrvatskim propisima bilo je dopušteno da na jahti i brodici boravi tko hoće i koliko

hoće, a od početka 2005. godine u primjeni je novi pomorski propis, koji je usmjeren na

smanjivanje iskorjenjivanje „crnog čartera“ na Jadranu, propisivanjem posjedovanja vinjete za

strane brodice i jahte. Tada se po prvi put regulirao način zakonskog nautičkog čartera na

Jadranu, koji siju obavljati samo tvrtke registrirane u Hrvatskoj za tu djelatnost. Svi ostali za

ukrcavanje i vožnju gostiju na svojim plovilima trebali su ispuniti potrebne formulare, najaviti

goste i kazati kada će se i koliko zadržati na njihovim brodovima.

Vlasnici stranih rekreacijskih plovila (jahta i brodica) moraju kupiti vinjetu za plovilo, ako

žele nesmetano ploviti u našem moru. Pod krinkom stalno novih rođaka i prijatelja na brodu suse

tako izmjenjivali gosti koji su tu uslugu iznajmljivanja broda plaćali izravno vlasniku, a da

nigdje nisu bili prijavljeni niti je i jedna pristojba za njih plaćena državi. O tome najbolje govori

podatak da je u najboljoj nautičkoj sezoni 2004. godine koja je oborila sve rekorde u dužini

25Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 224

41

trajanja i brojnosti nautičara, posebice onih na čarter plovilima, u državni proračun službeno ušlo

tek 55 milijuna kuna od nautičkog turizma.

Zakonom su predviđene kazne za fizičke osobe obrtnike i to od 3 000 do 700 000 kn, a

prekršaj pravne osobe od 3 000 do 900 000 kuna, koji se zateknu u crnom čarteru.26

4.2. Kruzing

Kruzing je vrsta biznisa nautičkog turizma, koji se organizira kao kružno putovanje plovilom

kruzing kompanije ili za svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom.27 Kruzing u

nautičkom turizmu veoma je razvijen u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, dok se u

Hrvatskoj razvija zadnjih godina posebna vrsta kruzinga „Old Cruiser“ a radi se o višednevnom

ili izletničkom krstarenju na motornim jedrenjacima-trabakulima.

Poslovanje kruzinga odvija se kroz:

poslovanje plovilima za krstarenje, kruzerima,

poslovanje specijaliziranih kruz luka.28

Razvoj tržišta usluga krstarenja može se pratiti na osnovu više izvora i područja gdje se

statistički zahvaćaju pojedini tržišni elementi, a to su:

broj putnika na kružim putovanjima koje registriraju brodske kompanije koje u svojoj

floti raspolažu brodovima na kružna putovanja,

broj brodskih kompanija koje se u svom poslovanju orijentiraju na kružna putovanja

broj registriranih brodova i njihove karakteristike, namijenjenih kružnim

putovanjima, te dinamika izgradnje novih brodova,

broj agenata, putničkih agencija koje su specijalizirane za ponudu kružnim

putovanjima, odnosno podaci o prometu u lukama koje su u programu krstarenja.29

26Čovo, P., Mrčela, A., Baričević, H., „Crni čarter“ u Republici Hrvatskoj, Rijeka, 2010. godine, str. 15227Luković, T., Gržetić, Z., Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Split, 2007., str. 12228Ibidem29Dulčić, A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, 2002. godine, str. 80

42

4.2.1. Kruzing turizam u svijetu

U europskoj potražnji za kruzing turizmom prevladava V. Britanija, dok su Hrvatsku obalu

2006. godine najviše posjećivali turisti iz Italije (28%), SAD-a (23%), Španjolske (18%),

Francuske (8%) te Njemačke (4%), to su ujedno i najznačajnije emitivne zemlje kruzing turizma

Hrvatske.

Prosječna dnevna potrošnja gostiju na kružnim putovanjima je 39 eura, dok visina potrošnje

ovisi o duljini boravka gostiju. Snaga Hrvatske na tržištu turizma jest činjenica da je Hrvatska

potpisnica gotovo svih najznačajnijih međunarodnih konvencija, a u skladu s tim usklađuje svoje

pravne propise na međunarodnoj razini.30

Tablica 5: Ukupna svjetska potražnja turista za kruzing putovanjima i dob putnika u 1995., 2000. i 2006.

GodinaBroj zainteresiranih putnika

(mil.)Dob turista na kruzeru

1995. 5,67 65

2000. 9,61 55

2006. 16,00 45



223

Broj zainteresiranih putnika raste, putovanja su cjenovno prihvatljiva, te također dolazi i do

jake konkurencije na kruzing tržištu.

Kruzing, kao jedna od tri osnovne vrste nautičkog turizma, razvio se u jedan od vodećih

svjetskih korporativnih biznisa. Kao rezultat na svjetskom tržištu specijaliziranih kruzera.

Posebno se ističu povezanost i međusobna uvjetovanost kruzera i luka za njihov prihvat.

Dinamični razvoj kruzinga vezao je uza sebe velika kapitalna ulaganja i razvoje flote sa

zadaćom da zadovolji turista, te osigura profit korporacijama.

30Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 226

43

U borbi za mega svjetsko tržište, događaju se i mega strateške organizacijske promjene

između velikih korporacija. Dolazi do spajanja velikih korporacija u korporacijske grupacije, te

je rangiranje kruzing korporacija izgubilo smisao.

Tri vodeće svjetske grupacije kruzera su:

Carnival Corporation Miami/ Florida

Royal Caribbean Cruises Miami/ Florida

Star Cruises Group

Ove tri multi-kontinentalne korporacije vladaju tržištem kruzing ponude putem deset kruz

korporacija okupljenima u njima.

4.2.2. Kruzing turizam u Hrvatskoj

U početku razvoj kruzing turizma u Hrvatskoj su određivale brodarske inozemne tvrtke.

Nakon utvrđivanja vizije i misije razvoja kruzing turizma hrvatska aktivnost u daljnjem

upravljanju se povećala. Misija razvoja hrvatskoj kruzing turizma je povećanja blagostanja

stanovništva u kruzing destinacijama te Hrvatskoj u cjelini.

Zbog atraktivnosti Hrvatska kao destinacija postaje sastavni dio itinerera kružnih putovanja.

Kruzing turizam se nalazi u fazi uzleta i očekuje se i rast potražnje.

Sljedećim grafikonom se prikazuje struktura kruzing prometa Hrvatske po broju posjetitelja u

2006. g.

44

Grafikon 5: Struktura kruzing prometa Hrvatske po broju posjetitelja u 2006. g.

Korčula4% Split

6%

Ostalo8%

Dubrovnik82%



232

Vidljivo je kako u Hrvatskoj najveći udio ima grad Dubrovnik po broju posjetitelja, slijede

ga Split i Korčula te ostatak manje luke po Jadranu.

Tržište ponude kruzinga se temelji na internetskom komunikacijskom mediju. Ta

karakteristika ponudu kruzinga čini elastičnijom u odnosu na luke nautičkog turizma. Ponuda

kruzing, u usporedbi sa svim vrstama turističke ponude – sredstvo – priroda, čine nedjeljiv spoj,

oblikovan u kruz rutu.

Hrvatska je postala prepoznatljiva po nautičkoj ponudi „Old kruzer“. Riječ je o višednevnim

ili izletničkim krstarenjima na tipičnim hrvatskim jedrenjacima tzv. trabakulima. Brodovi su vrlo

kvalitetno opremljeni i prilagođeni višednevnom boravku turista. Razvoj old kruzera potaknuo je

malo obiteljsko poduzetništvo duž jadranske obale. Male obiteljske kruzerske tvrtke usto

45

razvijaju i flotu brzih plovila srednjeg kapaciteta za prijevoz turista na dobro opremljene plaže

uzduž obale i na otocima.31

Kruzing turizam donosi niz koristi destinacijama pa je dobrodošao u svim destinacijama u

Sredozemlju, kojima je turizam značajan dio gospodarskih aktivnosti.

4.3. Luke nautičkog turizma

Luka nautičkog turizma je luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju

pravnih ili fizičkih osoba. Luka je mjesto gdje se stječu morski prometni putovi s kopnenim i

unutrašnjim vodenim putovima, radi ukrcaja ili iskrcaja, sa broda ili na brod, robu i putnike.

Nautička turistička luka je dio široke ponude koja čini osnovu razvoja nautičkog turizma.

Luke predstavljaju važna središta prometa i trgovine pa se shodno njihovim ekonomskim

funkcijama i različito definiraju.

Luka predstavlja prirodno ili umjetno zaštićen morski, riječni, kanalski ili jezerski bazen,

gdje brodovi nalaze zaklon od valova, struja, morskih mijena i leda; zaštitu od djelovanja

neprijateljskih napadaja; gdje mogu krcati gorivo, vodu i branu; izvršiti popravke na brodskom

trupu, strojevima i uređajima ili izvršiti čišćenje svih dijelova; gdje mogu sigurno i brzo iskrcati,

ukrcati i prekrcati teret i putnike i gdje se mogu odmoriti od posade.32

4.3.1. Podjela i kategorizacija luka nautičkog turizma

Pojam nautičke turističke luke obuhvaća:

turističke luke različitog tipa, namjene i veličine,

vezove uz obalu, sidrišta, privremena skloništa,

zimovališta, skladišta, radionice za plovne objekte-flotu,

brodogradilišta (brodomarine), servisne radionice, parkirališta, istezališta, dizalice

31Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 23432Luković, T., Gržetić, Z., Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Split, 2007., str. 64

46

trgovinsko-opskrbna infrastruktura i sadržaj u lukama namijenjeni nautičkom turizmu

(prometne kapacitete, objekte za dokolicu, šport, i razonodu, stanice za opskrbu, razni

prateći objekti i dr.).

Luke se mogu podijeliti i na:

primarne (tu spadaju luke tipa marina i luke tipa brodomarina),

sekundarne (male luke i lučice, yachting klubovi i klubovi za športove na vodi),

ostale nautičko-turističke luke (sidrišta, pristaništa, zimovnici, manje uvale, radionice

itd.).

Funkcije turističkih luka možemo podijeliti na dvije skupine:

ekonomske i

društvene funkcije.

Ekonomske funkcije su:

prometna (pomorski promet, cestovni promet),

trgovina na malo (roba široke potrošnje, luksuzne potrošnje i specijalizirane potrošnje),

razne druge komercijalne aktivnosti (prodaja, zastupstvo, najam plovnih jedinica itd.),

servisno (uslužna) – proizvodna (popravci i održavanje plovnih jedinica, gradnja novih

objekata),

hotelsko – ugostiteljska,

receptivna i informativna (prihvat turista, priveza plovnih jedinica, zimovanje plovnih

jedinica),

ostale tercijarne – uslužne funkcije.

Društvene funkcije su:

pasivna i aktivna dokolica,

rekreacija,

odmor,

zabava i šport,

zdravstvena funkcija i liječenje,

47

razni oblici ugođaja i rekreacije.33

Luke se još dijele na luke otvorene za javni promet i kule posebne namjene.

Luke otvorene za javni promet su morske luke koje, pod jednakim uvjetima, može

upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih

kapaciteta. Mogu biti otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet. Lučko

im se područje utvrđuje u skladu s prostornim planom, a njima upravlja lučka uprava.

Luke posebne namjene su morske luke koje su u posebnoj upotrebi ili gospodarskom

korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna

luka, ribarska luka i dr,) ili državnog tijela (vojna luka). Prema djelatnostima koje se obavljaju u

lukama posebne namjene razlikujemo: vojne luke, luke nautičkog turizma, industrijske luke,

brodogradilišne luke, sportske luke, ribarske luke i druge luke slične namjene.

Luke nautičkog turizma u Hrvatskoj razvrstavaju se u slijedeće vrste:

sidrište

privezište

suha marina

marina34

Sidrište se smatra dio vodenog prostora opremljen plutačama za privez plovila u uvali

zaštićenoj od nevremena.

Privezište je dio vodenog prostora i dio obale uređen za pristajanje plovila i opremljen

priveznim sustavom.

Suha marina je dio obale odnosno kopna posebno ograđen i uređen za pružanje usluga ostave

i čuvanja plovnih objekata, te pružanje usluga transporta plovnog objekta u vodeni prostor ili iz

vodenog prostora.

33Gračan, D., Randić, R. A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 23734Dulčić, A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, 2002., godine, str 174

48

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za pružanje usluga veza i

čuvanja plovnih objekata, te smještaja turista-nautičara u plovnom objektima odnosno u

smještajnim objektima marine.

Shema 3: Podjela luka nautičkog turizma, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, usporedno do 2008. g.

Izvor: Gračan,D., Radnić, R.A., Uran, M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj

Uniji, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011.,

str.241.

49

PODIJELA LUKA NAUTIČKOG TURIZMA

Sukladno Pravilniku iz 199.

Sidrišta

Privezišta

Suha marina

Marina (kategorije)

Sukladno Pravilniku iz 2008.

Sidrišta

Odlagalište plovnih objekata

Suha marina

Marina (sidra)

Luka koja ne ispunjava opće i posebne minimalne tehničke uvjete propisane za određenu

vrstu luka, ne može poslovati pod nazivom takve vrste luka u nautičkom turizmu. Pod općim

uvjetima se smatraju higijensko sanitarni uvjeti, rješenje odlaganja smeća, otpadnih tvari i voda,

otpadnih ulja na sanitarno-tehnički i higijenski način prije odvoženja s lokacije.

Posebni minimalni tehnički uvjeti primjenjuju se na pojedine vrste:

sidrište – mora imati plutače za privez, jedan interventan privez

privezište – mora imati priključak električne struje od 220 V na svakih 20 vezova,

priključak za higijenski ispravnu vodu na svakih 20 vezova, trgovinu živežnim

namirnicama ne dalje od 500 m, jednu zahodsku grupu na svakih 50 vezova

marine – se razvrstavaju u tri kategorije koje se označavaju odgovarajućim brojem

zvjezdica.

Hrvatska obala podijeljena je prema nadležnostima na 8 lučkih kapetanija sa sjedištem u

najvećoj luci područja i 63 ispostave u lukama koje pripadaju području lučke kapetanije.

Tablica 6: Luke i uvale pogodne za nautičare obuhvaćene Nautičkim turističkim vodičem Hrvatske

Broj

luka,

uvala

Područja

Lučka

kapetanija

Naseljenos

tMarina Sidrište

Vezovi

u moru

Mjesta

na

kopnu

Granični

prijelazOpskrba

1 2 3 4 5 6 7 8 9

33

76

14

87

53

65

3

59

Pula

Rijeka

Senj

Zadar

Šibenik

Split

Ploče

Dubrovnik

16

41

12

36

22

39

3

35

10

9

0

8

11

14

0

5

23

67

14

79

42

51

3

54

2846

2490

0

1830

3056

2617

0

1010

730

1040

0

1080

1140

680

0

240

5

0

1

1

2

4

2

4

24

56

12

68

37

51

3

42

390 204 57 333 13849 4910 19 293

Izvor: Nautički vodič Jadrana, hrvatska obala, Leksikografski zavod Zagreb 2000.

50

Nautička turistička luka promatrana kao poduzeće, postavljat će ciljeve koji su primjereni

uvjetima u kojima posluje i preferencijama vlasnika: Luka je složen sustav koji uključuje niz

tehničkih, pomorskih, ugostiteljskih, posredničkih i administrativnih djelatnosti. Stoga se u svim

tim područjima postavljaju ciljevi koje treba dostići u poslovnom procesu.35

4.3.2. Marina kao luka nautičkog turizma

Marina je tip turističke luke, talijanskog je podrijetla, a označava malu luku za prihvat

rekreacijskih plovila. Marina je specijalizirana luka ili suvremeno uređen i od valova zaštićen

akvatorij za potrebe nautičkog turizma i rekreaciju. Marina se definira i kao luka koja pruža

usluge veza i čuvanja plovnih objekata, u njoj se mogu i pružati usluge održavanja i servisiranja

koje obavljaju poduzetnici tih djelatnosti i servisi smješteni u samoj marini i izvan nje. Marina

trenutačno predstavlja krajnji domet nautičko – turističke ponude u svijetu.

Prema stupnju opremljenosti mogu se podijeliti na: standardne – s osnovnom udobnošću,

luksuzne – s visokim stupnjem udobnosti i rekreacije – mogućnost korištenja sportsko-

rekreacijskih i zabavnih sadržaja.

Prema tipovima gradnje dijele se na: američki tip – jednostavna izgradnja, funkcionalni

razmještaj, atlantski tip – slabije opremljen, manji kapacitet, mediteranski tip – manje kopnene

površine, čvrsta gradnja infrastrukturnih objekata.

S obzirom na položaj akvatorija, dijele se na: otvoreni , polu-uvučeni, uvučeni i potpuno

uvučeni.

Prema vlasništvu: privatna, komunalna i javna.

S obzirom na lokaciju podijeljene su na: morske, jezerske, riječne i kanalske marine.

Marine kao najznačajnije komercijalne luke za nautički turizam dijeli se u tri kategorije:36

Prva kategorija – marina s pet zvjezdica,

Druga kategorija – marina sa četiri zvjezdice,

35Dulčić, A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, 2002. g., str. 25236„Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma“, NN 142/99, čl. 9., točka 2.

51

Treća kategorija – marina sa tri zvjezdice.

Općim minimalnim uvjetima definirana je najniža dopuštena razina prostornih, ekoloških,

građevinskih, funkcionalnih, eksploatacijskih, sigurnosnih,sanitarnih i komunalnih elemenata,

kao minimalno prihvatljivih preduvjeta za uključivanje nekog objekta u kompleksni sustav

nautičke ponude.

Svaka kategorija marina podrazumijeva adekvatnu razinu posebnih minimalnih tehničkih uvjeta i

usluga koji su navedeni u Pravilniku.

Uz opće minimalne uvjete, marine moraju zadovoljavati i dodatne, posebne minimalne

uvjete. To su elementi kategorizacije koji se odnose na uređenje i opremu, kvantitativne i

kvalitativne osobine i usluge.

Tablica 7: Elementi kategorizacije luka nautičkog turizma

OPĆI MINIMALNI UVJETI UREĐENJE I OPREMA USLUGE

Lokacija i stupanj izgrađenosti

Zaštita okoliša

Sigurnost plovila i ljudi

Opskrba vodom

Odvod

Uklanjanje otpadnih tvari

Sanitarna opremljenost

** izgrađeni vezovi

** protupožarna zaštita

** rasvjeta

** lučka rasvjeta

Lokacija

Pristup i prometna povezanost

Kopneni prostor

Usluge prehrane i pića

Trgovine

Servisi i oprema

Ostali objekti

Usluge smještaja

Vodoopskrba

Elektroopskrba

Higijena i čistoća

Pogodnost za goste

Prostori za osoblje

*prostor na kopnu za odlaganje min.

50% plovila

* Yacht club

Usluge u marinama

Prijem i čuvarska služba

Održavanje sanitarnih i ostalih

prostora

Zaštita gostiju

Servisne i ugostiteljske usluge i

usluge trgovine

Znanje stranih jezika

* izgled osoblja

* iznajmljivanje jahti

Pogodnosti za goste

Izvor: Luković, T., Gržetić, Z.,: Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog

dijela Mediterana, 2007. g., str. 77

52

Marine kontinuirano rade na obogaćivanju i podizanju nivoa usluge, te se prilagođavaju

suvremenim potrebama i željama nautičkih gostiju.

Marine prema poziciji u odnosu na – slikoviti prikaz.

Slika 1. Marina Novigrad - uvučena

Slika 2. Marina Kremik – potpuno uvučena

53

Slika 3. Marina Vrsar – polu-uvučena

Slika 4. Marina Punat - otvorena

54

Marina Punat je smještena na najvećem jadranskom otoku Krku, na 45' 01,3'N, 14'37.6'E, a za

nautičare iz srednje Europe ima više prednosti:

povezanost otoka Krka mostom s obalom

potpuno zaštićen položaj u Puntarskoj uvali

nije daleko od omiljenog izletišta Kornati

blizina međunarodne zračne luke Rijeka

puntarska uvala s otočićem Košljunom i njegovim samostanom spada u vrh hrvatske

kulture.

Brodovi koji stacioniraju u marini „Punat“ registrirani su u sljedećim državama: Austrija

(40,73%), Njemačka (33,02), Hrvatska (6,90%), Slovenija (6,55%), Italija (12,80%), te

Francuska, Belgija, Nizozemska , Švicarska, Češka, Slovačka, Mađarska, Skandinavske zemlje i

ostalo. Prosječna duljina brodova koji posjećuju Marinu je između 10 i 11 metara, a od toga je

60% motornih i 40% jedrilica.37

Broj stalnih gostiju se rijetko mijenja, vezovi se u pravilu koriste dugi niz godina. Stalnim

gostima Marina odobrava popust na cijenu veza, koji može biti i do 18% za 35 godina

neprekinutog boravka u marini. Uz stalno usidrene brodove, u marinu godišnje dođe oko 300

brodova u tranzitu.

Marina Punat je primjer pionira u razvoju nautičkog turizma u Hrvatskoj. Dosegla je razinu

moderne i profitabilne tvrtke koja pruža kompletnu uslugu i konkurencija je mediteranskim

marinama.

37Dulčić, A., Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, 2002. g., str. 323

55

5. RAZVOJ NAUTIČKOG TURIZMA HRVATKSE NA MODELU ACI CLUBA

Sustav Adriatic Croatia International Club-a (ACI CLUB) je uvelike pridonio razvoju nautičkog

turizma Hrvatske. Njihov pothvat, izgradnja marina, je privukao i postigao sve veći interes i

prisutnost nautičara koji su sa svojim plovilima posjećivali hrvatsku obalu.

5.1. ACI CLUB – opis poduzeća i poslovne odrednice

Adriatic Croatia International Club je osnovan 1. srpnja 1983. godine. Inicijatori projekta,

osnivači ACI-a uspjeli su stvoriti lanac marina duž hrvatskog dijela Jadrana s visokokvalitetnom

i standardiziranom ponudom. Uz velike priobalne gradove, mala otočka naselja ili pak u oazama

netaknute prirode, otvarale su se marine, koje su ih oplemenile i sačuvale.

Danas je u sustavu ACI-a 21 marina. Od najsjevernije – marina u Umagu do najjužnije –

marina pokraj Dubrovnika. „Najljepše more“, sigurna plovidba, visoki sigurnosni standardi i

usluga ACI marinama, poticaj su nautičarima da Jadranom plove tijekom cijele godine. Uz

razigrane ljetne mjesece, u marinama je osobno veselo vikendima i u vrijeme blagdana, kada

usred zime ožive gradovi, a brojni ljubitelji mora, plovidbe užitka u prirodi „pune baterije“ kako

bi spremnije odgovorili na napore svakodnevice.

Marine ACI-a nude siguran vez te sve potrebne servisne usluge visoke kvalitete. Moderne i

besprijekorne usluge namijenjene posadama. Marine su i pravi gastronomski centri s vrhunskom

ponudom jela mediteranske i internacionalne kuhinje te kvalitetnih vina. ACI club je i vrhunski

organizator najvećih svjetskih jedriličarskih natjecanja. Poput ACI Match Race Cupa na kojem

već 21 godinu sudjeluju najbolji svjetski skiperi i njihove posade. ACI svojom brigom za

očuvanje okoliša u znatnom broju marina s ponosom ističu Europsku plavu zastavu – priznanje

za sigurnost i čistoću mora.

Slogan ACI cluba je:

ploviti sigurno, bezbrižno, u potpunosti se predati uživanju u kontaktu s nedirnutom

prirodom, poistovjetiti se s galebom, upijati miris mora i borovine, slušati govor vjetra, opustit se

na žalu puste uvale, može se jedino uz pouzdana i vjerna partnera, uz sustav koji nam

nenametljivo ali s puno opravdanoga samopouzdanja pruža cjelosnu podršku.38

38www.aci-club.hr

56

http://www.aci-club.hr/

ACI club je uvijek bio lider hrvatskog nautičkog turizma. ACI je izrastao u prepoznatljivi

brend ne samo Jadrana već i Mediterana. Središnje vrijednosti koje se prožimaju cijelim

sustavom ACI marina su iznad svega izvrsna usluga, ekološka osviještenost, vrhunski standardi

svih segmenata poslovanja te kontinuirani rad na poboljšanju usluga i kreiranju novih usluga

prema potrebama tržišta.

Opći cilj Aci cluba je trajno udovoljavanje potrebama klijenata, zaposlenika i

menadžmenta kako bi i dalje bili prvi izbor klijenata zbog naših konkurentskih prednosti.

Posebni ciljevi su:

na usluzi klijentima svakog trenutka

razumijevanja potreba klijenata

odgovornost prema široj društvenoj zajednici, zaposlenicima i okolišu

težnja ka stalnom napredovanju i obrazovanju naših zaposlenika

razvoj ljudskog potencijala i intelektualnog kapitala

izražena svijest o značaju svakog pojedinca za organizaciju

unapređenja modernog sustava marina

evaluacija, analiza te razvoj i poboljšanje procedure organizacije

unapređenja, razvoj i svih sustava upravljanja

Principi poslovanja ACI cluba su poštenje, zakonitost rada i poslovanja, profesionalnost,

stručnost, odgovornost objektivnost i neovisnost u radu, povjerljivost i tajnost u poslovanju te

zaštita podataka, izbjegavanje sukoba interesa, transparentnost, odnosi sa dioničarima koji se

temelje na transparentnom izvješćivanju i otvorenoj komunikaciji.

5.2. Financijski pokazatelji ACI club

Poslovni prihodi počinju se intenzivnije ostvarivati od Uskrsa, koji se 2011. godine

obilježava krajem travnja kada i službeno započinje nautička sezona, pa do konca listopada.

Istovremeno se u ovom razdoblju ostvaruju najveća ulaganja s ciljem oplemenjivanja sustava i

pripreme sezone kako bi marine dočekale goste spremne zadovoljiti njihove potrebe.

Činjenice koje su bitne za sagledavanje ostvarenja rezultata poslovanja u prvih šest mjeseci

2011. godine su još uvijek prisutna recesija nastala u ranijim razdobljima, zbog koje u Društvu

57

nisu za 2011. godinu povećavane cijene te kasno obilježavanje Uskrsa, koncem travnja čime i

započinje nautička sezona.

Društvo je u prvih šest mjeseci 2011. godine ostvarilo pozitivan bruto financijski rezultat

poslovanja u iznosu od 10.808,772 kune, što je za 3,5 milijuna kuna više od prethodne godine i

za 8,1 milijun kuna više od planirane dobiti Društva. Na dan 30.6.2011. godine na stalnom vezu

u ACI marinama bilo je 3.550 brodica, što je za 2% manje od ostvarenja prošle godine i plana za

2011. godinu. Financijski pokazatelji usluge stalnog veza, koji su u poslovnim prihodima prvih

šest mjeseci 2011. godine sudjeluju s 60%, porasli su za 5% u odnosu na ostvarenje prethodne

godine i za 4% su viši od plana. Fizički pokazatelji usluge dnevnog veza izraženi u brod danima

bilježe povećanje od 3% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine i plan. Recesija koja je

započela u prethodnim razdobljima najviše se reflektirala na smanjenje tranzita kod plovila do 8

m duljine, gdje je evidentiran njihov pad prisutnosti kako u ACI sustavu tako i općenito, u

drugim konkurentnim marinama.

S druge strane, sve je češća pojava sidrenja plovila u divljim valama te na sidrištima i

privezištima lučkih uprava u blizina marina, što za marine predstavlja apsolutnu nelojalnu

konkurenciju. Obzirom da su ovogodišnji uskršnji blagdani bili u drugoj polovici travnja,

odnosno tri tjedna kasnije nego u protekloj godini, odgođen je i početak nautičke sezone, kada se

organiziraju tradicionalne uskršnje regate i započinje tranzitni promet po marinama. Učešće

prihoda dnevnog veza u poslovnim prihodima za prvih šest mjeseci 2011.godine iznosi 14%, a

financijski efekti usluge dnevnog veza za prvih šest mjeseci, prati porast fizičkog prometa i

bilježi povećanje za 6% u odnosu na ostvarene prihode istog razdoblje prethodne godine i plan.

Mjesečni vez je kategorija usluge koja tijekom cijele godine ne prelazi učešće od 4% ukupnih

poslovnih prihoda, a odobrava se u skladu s mogućnostima pojedine marine, radi što bolje

popunjenosti kapaciteta ili pak u prijelaznim razdobljima prije sklapanja ugovora o stalnom

vezu.Prihod mjesečnog veza u izvještajnom periodu povećan je za 4% u odnosu na ostvarenje

istog razdoblja prošle godine i za 1% je povećan u odnosu na planirane prihode. Prihod zakupa

povećan je za 860 tisuća kuna u odnosu na prvih šest mjeseci prethodne godine, kada zbog

rekonstrukcije poslovne zgrade u marini Split, gdje prostori u najvećem dijelu predviđeni za

58

davanje u zakup, veći dio godine nisu bili u potpunosti u funkciji. Prihodi temeljem ostalih

usluga nautičarima povećani su za 23%.

Poslovni prihodi za prvih šest mjeseci 2011.godine ostvareni su u iznosu od 46.237.577 kuna

i za 4,5 milijuna kuna ili za 6% su viši od istog razdoblja prethodne godine. Kako Društvo

ostvaruje 65% poslovnih prihoda na stranom tržištu, fluktuacija tečaja ima značajan utjecaj na

ostvarenje prihoda. Rast tečaja tijekom prvih šest mjeseci, utjecao je na povećanje ostvarenih

prihoda u odnosu na isti period prethodne godine u ukupnom iznosu od 802 tisuće kuna.

Početni novčani saldo tijeka novca iznosio je 14.088.405 kuna dok završni saldo iznosi

30.419.443 kune, iz čega proizlazi da je tijekom prvih šest mjeseci 2011.godine došlo do neto

povećanja novca i novčanih ekvivalenata u iznosu od 16.331.038 kuna.39

39www.aci-club.hr

59


6. ZAKLJUČAK

Turizam predstavlja jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti. Turistička ponuda je

sve više orijentirana svakom turistu kao individui. Potražnja je sve zahtjevnija, a ponuda je sve

teže prati radi svoje neelastičnosti. Radi oštre konkurencije među turističkim zemljama dolazi do

unaprjeđivanja i oplemenjivanja ponuda.

Europa, sa svojim raznovrsnim prirodnim ljepotama i u ugodnom klimom, bogatim

kulturnim naslijeđem te dobrom prometnom povezanošću, u svjetskim je razmjerima bila i ostala

najatraktivnije receptivno turističko, a tako i nautičko odredište.

Na području Mediterana razvila se specifična mediteranska kultura, životni stil, temperatura i sve

ono što ga čini posebnim i jedinstvenim. na tom putu razvoja turizma na Mediteranu, zadnjih se

desetljeća razvija nautički turizam, kao selektivna turistička vrsta s izraženom pomorskom

komponentom.

Ostvarujući razvoj s visokim stopama rasta, nautički se turizam, na europskom dijelu

Mediterana, razvio kao snažan i prepoznatljiv dio ukupne turističke ponude. Oblikovanje ponude

nautičkog turizma utječe na razvoj svekolike ponude na određenom lokalitetu.

U jednom dijelu Mediterana ponuda nautičkog turizma tek je dio ukupne turističke ponude

velikih korporacija, a u drugom, većem dijelu Mediterana, predstavlja okosnicu ukupnog

razvoja. Nautički turizam se razvija po visokim stopama rasta bez obzira na kojem dijelu

Mediterana ga analiziramo.

Nautički turizam jadranskog dijela Italije, Hrvatski i Grčke razvija se kao turistički fenomen

koji se sve bolje stapa s okruženjem, istovremeno producirajući visoke stope razvoja. Njegov

razvoj je snažan i poprima ulogu pokretača svekolikog razvoja, koji se oko marina širi u

koncentričnim krugovima, podupirući opći razvoj i respektirajući prirodu na kojoj razvija svoju

ponudu.

60

Ovaj rad bi trebao ukazati u kojem se pravcu i na kakav način razvoj hrvatskog nautičkog

turizma treba odvijati. Nautika i nautički turizam u Hrvatskoj je razvijen, ponajprijemnogo

marina. Cjelokupni sadržaj predstavlja raj za nautičare.

Prirodni resursi za razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj znatno su više kategorije od razine

usluga koje u toj vrsti turizma pružamo. Hrvatska mora ostvariti zaokret u budućem turističkom

razvitku, mora razviti vlastiti turistički proizvod s naglaskom na kvalitetu. Zato se svakako treba

uzeti u obzir potrebe i mogućnosti unaprjeđenja proizvoda, ne samo kroz povećanje vezova već i

čitav niz postojećih usluga.

Zadnjih par godina Hrvatska je prepoznatljiva na karti i postaje sve popularnija u nautičkom

turizmu. Nautički turizam je u sve većem zamahu a prati ga i sve veći broj istraživanja, koje

stvaraju daljnje pretpostavke razvoja nautičkog turizma i kao turističkog fenomena i kao

gospodarske djelatnosti, ali i kao multidisciplinarne znanstvene discipline.

Hrvatska je pomorska zemlja s dugom poviješću i tradicijom u pomorstvu i turizmu te treba

očuvati sve prirodne ljepote kao što je Jadransko more koje i jest glavni motiv dolaska nautičara i

turista.

61

PRILOG

1. Ponuda čartera- najam i prodaja plovnih objekata

Čarter ili čartering je poslovanje s plovilima, odnosno brodovima, u smisli njihova iznajmljivanja nautičarima. Čarter ponuda je izrazito elastičnija od ponude marina. Tržište ponude čartera održava kontakt s nautičarom od trenutka odluke nautičara za najmom plovila, preko preuzimanja plovila, sve do povratka nautičara i plovila. Čarter kompanija ima, gotovo, neprekidan kontakt s nautičarom, tijekom njegove plovidbe, sve do trenutka povrata i naplate usluge. Stoga je najvažniji dio čartera, komunikacija.40

Čarter se u svom razvoju i povezuje s proizvodnjom brodova, a dobar je primjer njemačka čarter i brodograđevna kompanija „Bavaria Yacht GmbH“, jedna od najvećih u Europi. Ona ima jedan od najjačih posredničkih sustava, te svoje brodove, bez obzira radi li se o čarteru, prodaji plovnih plovila ili nekoj drugoj usluzi, licencira i plasira na najvišem nivou usluge.Na hrvatskoj obali Jadrana, uz „Mooring“ i „Bavaria Charter“, vodeće čarter kompanije su:

„Pitter Yachting“, 130 brodova (brodovi locirani na 5 lokacija), „Adriatic Charter“, 112 brodova (brodovi locirani na 2 lokacije Sukošan i Kaštela), „Jonathan Yachting“, 106 brodova (brodovi locirani na 5 lokacija), „Elan Yachting“, 104 broda (brodovi locirani na 4 lokacije), „Euromarine Charter“, 78 brodova (brodovi locirani na 4 lokacije).

Jedna od najznačajnijih i dobro organiziranih Hrvatskih čarter kompanija je „Euromarine Zagreb“, koja je prošla vrlo dinamičan razvojni put od 3 plovila, koja je vlasnik jedva izvukao za vrijeme ratnog razaranja u Dubrovniku, do današnje flote od 85 plovila. S tim je plovilima, tijekom rata, organizirao čarter u Palma de Mallorci, a danas na području Mediterana posluje s 85 plovila srednje veličine, marke „Jeanneau“. „Euromarine Zagreb“ tako je postala jedna od većih čarter tvrtki.

40Luković, T., Gržetić, Z., Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Split, 2007, str. 166

62

Slijedi nekoliko ponuda „Euromarine Zagreb“ ( www.euromarine.com.hr )

SUN ODYSSEY 33i

A *1 1YB

YANMAR 21 KS (3YM20)

Cijena (osnovna tvornička): 71.500,00 €

63

http://www.euromarine.com.hr/

CAP CAMARAT 5.5 WA

A *1 1A0


64

PRESTIGE 450

A *1 1WDH

2 × VOLVO D6 IPS500 (2 × 370 KS) sa Joystickom


65

2. Ponuda turističke agencije (primjer najma luksuzne jahte):

Fairline Squadron 58

Izvor: http://orvas-yachting.com/hr/anu/orvas-yachting/luxary-yachts/fairline-squadron-58/

66

http://orvas-yachting.com/hr/anu/orvas-yachting/luxary-yachts/fairline-squadron-58/

ENTERTAINMENT:

Sony LCD TV/DVD in saloon and twin guest cabin, Sony Hi-Fi surround sound system linked to fly and cockpit

TENDER & SPORTWATER TOYS:

Maestral 310, Outboarder 10 hp, wakeboard,snorkeling equipment, donut

EQUIPMENT:

Air conditioning, Generator 12 KW, Ice maker, hydraulic gangway with RC, Water maker 80L7h, dishwasher, underwater transom lights, teak deck, curtesy lightning in cockpit and fly, big seating area on fly convertible in to sunbatrhing area, Suntent, BBQ

Podaci o luksuznoj jahti:

Gradnja: Fairline UKYear of Build: 2006Model: Squadron 58Beam: 4.85Draft: 1.39Dužina broda: 17.91mGodina proizvodnje: 2006Motori: 2 x 800 hp - MANBrzina krstarenja: 32 knotBroj kabina za goste: Master double bed cabin, VIP double bed cabin, Twin bed cabinBroj gostiju: GUESTS CRUISING: up to 8 GUESTS SLEEPING: up to 6Broj posade: Captain & Hostess

Cjenik:Od 01.01. – 22.06. i od 24.08. - 31.12. iznosi 14000 po tjednuOd 22.06. – 24.08. iznosi 17000 po tjednu

67

LITERATURA

1) KNJIGE:

1. Apolonio, A.: Nautički turizam na Jadranu, Međuopćinski odbor turističkih društava južnog Jadrana, Dubrovnik, 1969.

2. Blažević, B., Turizam u gospodarskom sustavu, FMTU, Rijeka, 2007.3. Cicvarić, A.: Ekonomika turizma, Zagreb, Samobor, 1990.4. Čovo, P., Mrčela, A., Baričević, H., ''Crni Čarter'' u Republici Hrvatskoj, Pomorstvo,

Rijeka, 2010.5. Dulčić, A.: Nautički turizam: upravljanje nautičkom lukom, Ekokom, Split, 2002.6. Dulčić, A.: Tržišni aspekti razvoja nautičkog turizma, Institut za pomorsku, turističku i

obalnu privredu, Split, 1973.7. Gračan, D., Radnić R.A., Uran M., Strateška usmjerenja nautičkog turizma u Europskoj

Uniji, Sveučilište u Rijeci, FMTU, Opatija, 2011.8. Ivošević, D., Nautički turizam Hrvatske, Novigrad (istarski), vlast. nakl., 1995.9. Jokić, B., Turizam u sociokulturološkoj perspektivi, Mikrorad, Zagreb, 1997.10. Knezević, I., First European Yacht Tourism Cobgress, Rogoznica, Split, 2002.11. Laća, B., Marine, luke i lučice u funkciji nautičko-turističke ponude na prostoru zadarske

rivijere, Turizam, 1996.12. Luković, T., Gražetić, Z., Nautičko turističko tržište u teoriji i praksi Hrvatske i

europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007.13. Luković, T., Nautički turizam europskog dijela Mediterana, Hrvatska paneuropska unija,

Split, 2002.14. Luković, T., Nautički turizam – definiranje i razvrstavanje, Ekonomski pregled, 2007.15. Mikačić, V., Horak, S., Marušić, Z., Krešić, D., Hrvatski turizam, Znanstvena edicija

instituta za turizam, Zagreb, 2006.16. Šamanović, J., Nautički turizam i management marina, Visoka pomorska škola, Split,

2002.17. Vuković, B., Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Hrvatska akademija znanosti i

umjetnosti, Zagreb, 2005.18. Žabica, T., Suvremeni nautički turizam kao čimbenik kvantitativnog i kvalitativnog

razvoja turističke ponude hrvatskog Jadrana, Ekonomska misao i praksa: časopis Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 1995.

68

19.2)ČLANCI

1. Budman, M.: Neki aspekt nautičkog turizma u Hrvatskoj i svijetu, Naše more, znanstveni časopis za more i pomorstvo, 1996.

2. Dominis, Ž.: Crni čarter u hrvatskom nautičkom turizmu, Naše more, Dubrovnik, 2002.3. Gračan, D., Uran, M.: Istraživanje potreba i zadovoljstvo nautičara u ACI marinama,

hrvatskog turizma, Pomorski Zbornik, 2004.4. Gračan, D.: Kvantitativna i kvalitativna obilježja nautičkog turizma u strategiji razvitka

hrvatskog turizma, Pomorski zbornik, 2004.5. Kovačević, M.: Razvoj nautičkih luka u funkciji održivog razvoja nautičkog turizma,

Pomorski zbornik, 2004.6. Učur, M.Đ.: Rad u nautičkom turizmu, Zbornik Pravog fakulteta, Sveučilište u Rijeci,

1999.7. Winkler, Z.: Međunarodni okrugli stol Priobalje i podmorje Jadrana realna šansa za

hrvatski turizam, Zbornik izlaganja, Rijeka, 1994.8. Weber, S.: Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2002.9. Tomas Nautika 2001.10. Tomas Nautika 2007.

3) OSTALI IZVORI:

1. http://www.navis-yacht-charter.com/index.php 2. http://hrcak.srce.hr/index.php 3. http://unwto.org/en 4. http://www.dzs.hr/hrv/publication/2004/4-4-6_1h2004.htm 5. http://www.mint.hr/UserDocsImages/1999-2158.htm 6. http://www.iztzg.hr 7. http://www.htz.hr 8. http://www.zakon.pravos.hr 9. http://sh.wikipedia.org/wiki/Turizam 10. http://www.bozoskoko.com/novosti/medijske-objave/novi-trendovi-u-turizmu/ 11. http://www.hgk.hr 12. http://www.aci-club.hr 13. http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2007_TOMAS-Nautika_2007.pdf 14. http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2004_TOMAS-NAUTIKA_HR.pdf 15. http://www.inet.hr/~antuivan/index.htm

69

http://www.inet.hr/~antuivan/index.htm

http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2004_TOMAS-NAUTIKA_HR.pdf

http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2007_TOMAS-Nautika_2007.pdf


http://www.hgk.hr/

http://www.bozoskoko.com/novosti/medijske-objave/novi-trendovi-u-turizmu/

http://sh.wikipedia.org/wiki/Turizam

http://www.zakon.pravos.hr/

http://www.htz.hr/

http://www.iztzg.hr/

http://www.mint.hr/UserDocsImages/1999-2158.htm

http://www.dzs.hr/hrv/publication/2004/4-4-6_1h2004.htm

http://unwto.org/en

http://hrcak.srce.hr/index.php

http://www.navis-yacht-charter.com/index.php

POPIS TABLICA

Tablica 1: Trendovi u suvremenom turizmu................................................................................................8Tablica 2: Tipologija zemalja koje razvijaju nautički turizam...................................................................14Tablica 3: Nautički kapaciteti najsnažnijih svjetskih zemalja u 2004. g....................................................15Tablica 4: Prosječna dnevna potrošnja nautičara u Hrvatskoj 2004. g.......................................................37Tablica 5: Ukupna svjetska potražnja turista za kruzing putovanjima i dob putinika u 1995., 2000. i 2006...................................................................................................................................................................40Tablica 6: Luke i uvale pogodne za nautičare obuhvaćene Nautičkim turističkim vodičem Hrvatske.......47Tablica 7: Elementi kategorizacije luka nautičkog turizma.......................................................................49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Promet nautičara u Hrvatskoj po regijama 2001. godine........................................................16Grafikon 2: Broj noćenja nautičkih turista u Hrvatskoj.............................................................................17Grafikon 3: Plaćanje najma plovila (plovilo se najčešće unajmljuje preko čarter kompanije, a plovilo se plaća u Hrvatskoj).....................................................................................................................................34Grafikon 4: Plaćanje najma plovila...........................................................................................................35Grafikon 5: Struktura kruzing prometa Hrvatske po broju posjetitelja u 2006. g.......................................42

70

POPIS SHEMA

Shema 1: Temeljne karakteristike nautičkog turizma................................................................................12Shema 2: Osnovni oblici nautičkog turizma u Hrvatskoj...........................................................................30Shema 3: Podjela luka nautičkog turizma, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, usporedno do 2008. g..................................................................................................46

POPIS SLIKA

Slika 1. Marina Novigrad - uvučena..........................................................................................................50Slika 2. Marina Kremik – potpuno uvučena..............................................................................................50Slika 3. Marina Vrsar – polu-uvučena.......................................................................................................51Slika 4. Marina Punat - otvorena...............................................................................................................51

71

Documents

Oblici Nautickog Prometa s Osvrtom Na Plovne Objekte u Nautickom Turizmu