GRAĐEVINAR 53 (2001) 2 99

OBNOVA LIPIKA I ZDRAVSTVENO-REKREACIJSKOG CENTRA

Lipik se nalazi u zapadnoj Slavoniji,5 km jugozapadno od Pakraca, udolini rijeke Pakre i na nadmorskojvisini od 154 m, sa sjeverne i istočnestrane okružen je obroncima Psunja.Gradić je u popisu iz 1991. godineimao 3725 stanovnika. Naselje serazvilo oko izvora termomineralneljekovite vode koja po svom kemij-skom sastavu liječi mnoge bolesti,posebno lokomotornog sustava, srca,krvožilnog sustava, išijasa, lumbaga,multiple skleroze i sl. To je jedinst-vena voda u Europi s temperaturomod 64 0C, koja se ujedno upotreblja-va i za piće.Prema nekim povijesnim izvorimatermalna su se vrela u Lipiku isko-rištavali još u rimsko doba. Za raz-doblje srednjeg vijeka nema podata-

ka o postojanju naselja, iako nekiputopisci spominju ljekovitost lipič-kih voda. Navodno je to bilo nezdra-vo močvarno područje s nekolikodaščara u kojima se liječio narod iz

okolice. Turci su Pakrac i Lipik zau-zeli 1543. godine i vrlo su cijenililjekovitost vode, što je potvrđeno inazivom Ilidža (turski - ljekovitokupalište) koji se bio održao i nakonturskih vremena. No i za turske seuprave vrelo nije odvodnjavalo pase razlijevalo i tvorilo močvare.

Ovo je područje bilo na granici Sla-vonije i uže Hrvatske, poslije izmeđuturske zone i Austrije i potom civil-ne Hrvatske i Vojne Krajine pa jestoljećima bilo nerazvijeno. To jedjelovalo i na zapuštenost termalnihizvora sve do sredine 18. stoljeća.Posljednji je gospodar Pakraca i Li-pika prije turskih osvajanja bio Ni-kola Šubić Zrinski (Sigetski), a Zrin-ski su nakon 1671. (Zrinsko-Franko-panska urota) izgubili sva imanja, paje neko vrijeme vlasnik Lipika biodvorski savjetnik barun Joannes The-odorus koji je posjed (1740.) prodaobarunu Trenku. Nakon suđenja Tren-ku posjed je konfisciran pa ga je 1760.godine carica Marija Terezija poklo-nila grofovskoj obitelji Janković,koja je cijelim pakračkim imanjemupravljala punih stotinu godina. U tose vrijeme istražuju izvori termalnevode i uređuju posebne kupelji. Jan-kovići su vlastelinstvo prodali fran-cuskoj tvrtki Henry-D'Heureux-Gibal,

Obnova

RECONSTRUCTION OF LIPIK AND ITS HEALTH SPA

Lipik used to be a renowned and highly esteemed European health spa. However,the town was almost completely destroyed when in was occupied for a brief periodduring the Homeland War. Its old and protected edifices have suffered extensivedamage, and significant damage was also inflicted on its prized gardens. Most ofthe residential houses are now repaired so that the reconstruction activities havenow shifted to the protected spa complex. The reconstruction of the complex -including inter alia a special hospital - is to be carried out in several stages and it isexpected that, upon completion, this complex will make Lipik a much more pleasanttourist destination. It is believed that this town will rapidly regain its past glory andformer clientele. German and Croatian partners are jointly investing in thisreconstruction and construction of new facilities, as well as in the renewal ofvaluable gardens. At that, a special attention is paid to the renewal of protectedheritage and natural resources.

Plan Lipika s kraja 19. ili početka 20. stoljeća

Obnova

100 GRAĐEVINAR 53 (2001) 2

koja je trgovala drvom i eksploatiralahrastove šume. Ta tvrtka za termalnolječilište nije pokazivala nikakvozanimanje, ali je radi lakšeg trans-porta drva izgradila željezničku pru-gu prema Beču. Ta je pruga za daljirazvoj Lipika imala veliko značenje.

No pravi razvoj Lipika započinje1867. kada je kupalište s cijelimposjedom prodano bačvaru AntunuKnollu iz Vukovara koji je počeocjelovito uređivati kupalište. Ono jedo tada imalo nekoliko trošnih daš-čara i dvije veće zgrade u kojima jebilo kupalište te hotel i gostionica.Knoll je angažirao prve stalne liječ-nike (dr. A. Holtzera i dr. H. Kerna)koji su uveli nov i suvremen načinliječenja, a temeljito je renovirano ireorganizirano kupalište te saniranmočvarni teren. Ondašnji je zname-niti rudarski inženjer Wilhelm Zsig-mondy probušio arteški bunar do du-bine od 234 m i dobio bistru mineral-nu vodu jednolične temperature. Ta-da je iznad bunara podignut paviljonIzvor s vodom za piće. Sagrađene sunove kupke, a 1872. sagrađen je ihotel Garni, koji je kasnije dobiorenesansne zabate i današnji izgledte nazvan Kurhotel. Sjevernije jepodignut još jedan manji hotel De-pendance na mjestu starije zgrade.Lipik postaje poznat u europskim

stručnim krugovima, posjećuju gabrojni sveučilišni profesori i znanst-venici, a značajno se povećava i brojgostiju.

Lječilište 1885. godine prelazi u vlas-ništvo poznatih peštanskih liječnikaJosipa Deutscha i Ernsta Schwim-mera koji ga nastavljaju uređivati.Kupuju komplekse okolnog zemljiš-ta, grade nove i adaptiraju preostalestare kupke te hotele i gospodarskezgrade. Gradi se natkrivena šetnicau drvu i metalu Wandelbahn (1892.),s nizom dućana i središnjim glazbe-nim paviljonom, koja je zaštićena odvjetra masivnim zidom na zapadnojstrani. Godine 1893. prema projektuarhitekta Gustava Ratha iz Budim-pešte podignut je neorenesansni Kur-salon, najveća i najreprezentativnijazgrada u Lipiku, s velikom koncert-nom i plesnom dvoranom, restora-nom, kavanom, kasinom, klavir sa-

lom i posebnim ulazom iz parka. Par-kovni je prostor između tih građevi-na oblikovan kao neobarokni perivojs geometrijskom prostornom organi-zacijom i šišanim oblicima vegetacije,a preostali je dio perivoja dobio kas-noromanička obilježja. Jugozapadnood Kursalona bilo je malo jezero sotočićem, a sve su nadopunjavalibrojni ukrasni detalji poput kamenihklupa, vaza, ograda, drvenih bijelihklupa, sjenica i grmolikih aleja s per-golama i cvjetnim tepisima. Na zapad-nom je dijelu bila smještena vrtlarijasa staklenicima, a u istočnom su di-jelu perivoja bila uređena dva tenis-ka igrališta.Istodobno se do kompleksa kupališ-ta počinju graditi privatne vile u se-cesijskom stilu s reprezentativno ure-đenim vrtovima. Grade se i novi ho-teli, ali i javni objekti poput škole,pošte i općine. Malo naselje dobivaurbani karakter, a čak je 1894. pro-vedena elektrifikacija, i to gradnjomelektrične centrale u sastavu kupa-lišta. Tako je Lipik jedno od prvihnaselja u Hrvatskoj koje je imaloelektričnu rasvjetu.Dalji je razvoj lječilišta i naselja po-taknula gradnja prometnica, poseb-no gradnja željezničke pruge Barz-Pakrac, dovršena 1885. godine. Od1897. Lipik je gradnjom pruge Pak-rac-Banova Jaruga uklopljen u euro-psku željezničku mrežu, a u nepos-rednoj blizini lječilišta izgrađena ježeljeznička postaja. Tada započinjezlatno doba Lipika. Gosti pristižu izsvih krajeva Austro-Ugarske Monar-hije i Lipik se svrstava među najpoz-natija europska lječilišta u rangu sBaden Badenom i Karlovim Varyma.To je najuspješnije razdoblje 1914.prekinuo Prvi svjetski rat. U tom jeratu u lječilištu bila bolnica za ranje-ne i oboljele vojnike te je značajnodevastirano.Nakon Prvoga svjetskog rata vlasniklječilišta postaje Zemaljska zakladaza suzbijanje tuberkuloze iz Zagreba,koja obnavlja kupališta i perivoj ukojem su nastale mnoge promjene.

Kursalon na staroj razglednici

Nekadašnji izgled lječilišnog kompleksa

Obnova

GRAĐEVINAR 53 (2001) 2 101

Tada se uređuje vrt hotela Dependan-ce koji dobiva i novu fontanu, a neš-to kasnije je obnovljena i fontana is-pred Kursalona i na mjestu dotadaš-njega kamenog humka postavljenaje velika "gljiva". Sve su kupke smješ-tene ili u hotelu ili u međusobno po-vezanim zgradama u blizini hotela.U perivoju je uz tenis izgrađena kug-lana i streljana. Sagrađeni su i novipansioni, hoteli i vile.

U Drugom svjetskom ratu u sve suse lječilišne zgrade smjestili vojska ipolicija. U ratu je i lječilište i cijelomjesto uvelike stradalo. U ratu i na-kon njega brojni su vrtni objekti isadržaji nestali, a mnogi su porušeniili zapušteni. Ipak je do 1957. mnogoučinjeno na obnovi lječilišta, iako nepreviše u skladu s nekadašnjim ras-košnim sadržajima. Primjerice neka-dašnji su hoteli Dependance i Kur-hotel povezani neodgovarajućimmostom, sagrađen je plivački bazenu jugozapadnom dijelu parka te novegospodarske zgrade. Ujedno je izperivoja uklonjeno ili zamijenjenomnogo drveća.

Nakon mnogih adaptacija 1957. godi-ne lječilište je pretvoreno u Bolničkiodjel za medicinsku rehabilitaciju, a1960. izgrađena je nova bolničkazgrada koja se nikako nije uklapalau povijesnu ambijentalnu cjelinu.Nekoliko godina kasnije Odjel jepretvoren u Bolnicu za neurološkebolesti i rehabilitaciju, a u sastavusu bolnice bivši hoteli (sada nazvaniDom I. i Dom II.), nova bolničkazgrada i sva kupališta. Preostali jedio lječilišta postao tzv. radna organi-zacija, koja je u svom sastavu imalaugostiteljsko-turističku djelatnost,ali i punionicu mineralne vode. Kas-nije je punionicu preuzela Podravkakoja je Kursalon bila adaptirala utvornički pogon, no ipak je punioni-ca 1980. preseljena na novu lokaciju.Najveći je problem nastao 1982. go-dine kada je na Kursalon nadograđennovi hotel Lipik, čime je narušenaslika perivoja i uništena najstarijaaleja hrastova. U perivoju je sagra-

đeno i parkiralište, čime je jezeroznatno smanjeno. Na Wandelbahn jedograđena kuglana, u perivoju suizgrađeni brojni infrastrukturni objek-ti, a bazen na rubu perivoja pretvo-ren je u kupališno-rekreacijski centar.Zbog tih novih sadržaja nije bilo mo-guće potpuno obnoviti povijesni pe-rivoj pa je njegova rekonstrukcija1986. godine sprovedena samo djelo-mično. Inače je još 1965. godine pe-rivoj u Lipiku kao spomenik vrtnearhitekture upisan u Registar zašti-ćenih objekata prirode, a 1980. godineje urbanistička cjelina Lipika upi-

sana u registar nepokretnih spome-nika kulture.Valja reći da se u međuvremenuLipiku znatno povećao broj stanov-nika, da je otvorena i nova tvornicastakla, a značajno se povećala i ko-lektivna i individualna stambena iz-gradnja. Ipak je unatoč svim devas-tacijama uoči Domovinskog rata Li-pik bio lijep, dinamičan i prosperite-tan gradić, ali je u ratu praktički pot-puno uništen. Nakon kratkotrajneokupacije nije bilo niti jedne zgrade,ni kulturno-povijesne, ni gospodars-ke niti stambene koja je ostala neo-

Ulično pročelje nekadašjih hotela, a sadašnje bolnice

Novija zgrada bolnice

Obnova

102 GRAĐEVINAR 53 (2001) 2

štećena. Temeljito su stradali i povi-jesni Kursalon i Wandelbahn, ali isve ostale građevine lječilišnog kom-pleksa, a potpuno je stradao i povi-jesni perivoj. Iako smo u ovim našimpregledima ruševina i kasnije obno-ve obišli zaista mnogo oštećenih iuništenih naselja, najtužniji dojam,tužniji i od razorenog ali znatno ve-ćeg Vukovara, upravo je ostavljaomali i skladni Lipik kada smo gaposjetili u tijeku rata.

Upravo su ratna stradanja i poslije-ratna obnova bili tema razgovora saStjepanom Horvatom, gradonačelni-kom Lipika. On nam je rekao da jeLipik bio pod okupacijom vrlo kratko,od 12. listopada do 27. studenogakada je bila okupirana polovica gra-da, te od 27. studenoga do 5. prosin-ca 1991. kada je bio okupiran većidio grada, iako nikad u cijelosti. Čak98 posto stambenih zgrada bilo je iliuništeno ili oštećeno. Direktne suštete, prema procjenama koje je iz-radio IGH iz Zagreba, iznosile 560milijuna maraka. Indirektne štetenitko i ne spominje, pogotovo štonikakvih naknada ratnih šteta nijebilo niti su bile predviđene. Ipak ob-nova, koja je zapravo počela još 1992.godine, nije još završena i ne tečetempom koji bi zadovoljavao. Inačestambene su kuće obnavljane broj-

nim donacijama - njemačkim i tali-janskim, jer u Lipiku i oko njegapostoji veća talijanska manjina. Tali-jani su preko organizacije ISKOS inašeg Ministarstva vanjskih poslovaobnovili 285 stambenih kuća. Uzpomoć njemačke pokrajine SjeverneWestfalije izgrađeno je u Lipikuprognaničko naselje Topolik sa 300postelja, koje je i danas u funkciji iu kojem su smješteni prognanici izLipika i okolice čije kuće još nisuobnovljene. Bilo je još mnogo dona-cija, posebno je aktivan bio njemač-ki ASB, ali i Europska zajednica.

Svi su se Lipičani vratili i mnogi susvoje kuće obnavljali samostalno iliuz pomoć donacija. Obnova od stra-ne Ministarstva obnove započela jenegdje od kraja 1993. godine. Poslijese zakon mijenjao i ovisio je o brojučlanova domaćinstva pa je u Lipikuizgrađeno mnogo malih kuća koje sudosta narušile urbanistički skladnaselja. To im u početku nije sme-talo, važno je bilo da se ljudi nekakosmjeste, ali danas se vidi da je gradtakvim načinom obnove ipak izgubio.No najgore je ipak što ima mnogoruševina, i to od onih koji nemajupravo na obnovu ili se neće vraćati.Inspekcija ne dozvoljava da se takveruševine raščišćavaju iako su htjeli,to jednostavno zakonski nije reguli-rano. Inače danas je na područjugrada u koji su uključena i brojnaokolna sela obnovljeno 60 posto kuća.Mnoga su sela potpuno prazna, prim-jerice Subocka, Livađani i Bujavica,a Korita imaju samo jednog stanov-nika. I ASB i IRC se trude da u Jagmiobnove dvadesetak kuća kako bi seljudi vratili, jer se za manje ne isplatidovoditi i uključivati infrastrukturu.Inače ima slučajeva, u Kukunjevcuili u Lipiku, da su kuće obnovljene,a da u njima nitko ne stanuje. ASBse sprema napraviti reviziju i svetakve kuće oduzeti.

Prognaničko naselje Topolik

Obnovljeni hotel Lipa

Obnova

GRAĐEVINAR 53 (2001) 2 103

U Lipiku se obnavlja crkva koja jebila do temelja srušena, a srušene sui crkve u Donjem Čagliću i u Dobro-vcu. Crkva se u Lipiku upravo obnav-lja, iako mnogo veća, a obnovu finan-cira biskupija, grad Lipik i sami gra-đani. Škola u Lipiku je u funkciji, nanjoj se upravo otklanjaju neki manjinedostaci, a obnavlja se i škola u Po-ljani. Donacijama i sredstvima Minis-tarstva obnove obnovljena je zgradaopćine, a obnovljena je i zgradaCroatia osiguranja iako još nije ufunkciji.

Velika im je želja da se što prije ob-novi spomenička zgrada ergele, du-gačka 169 m i 10 m široka. Ona jetakođer potpuno uništena, a konjipobijeni ili odvedeni. Lipik je glavnikanalizacijski kolektor izgradio prijerata i na njega su gotovo svi priklju-čeni, a upravo se priključuje južnidio grada. Vodom se opkrbljuju saŠumetlice, iako su se u ratu prijeBljeska, zajedno s Pakracom, opsk-rbljivali iz podzemnih vodocrpilišta.Sada se ta voda koristi pri punjenjuLipičkog studenca, jer je voda sa Šu-metlice mnogo mekša. No prošlogsu ljeta imali nedovoljno vode saŠumetlice jer taj sustav nije do kraja

završen. Alternativa je njegovo do-vršenje, iskorištavanje vodozhvatana izvorištu kod Čaglića ili podzem-na crpilišta. Pomalo ih muči cestov-na infrastruktura, na nekim mjestimajoš postoje i pontonski mostovi, azadovoljni su opskrbom strujom iplinom koje su dobivali i u ratnimuvjetima.

Inače početak je obnove bio vrlo za-nimljivo iskustvo. Iako je sve bilopotpuno srušeno, narod se je brzo

prilagodio i nikada nisu bili složnijinego ljeti 1992. godine. Svatko jesvakome pomagao i to je zajedništvotrajalo još i tijekom 1993. godine.Sada se istopilo jer su ljudi priličnofrustrirani zbog problema u obnovi igospodarstvu.Razgovor s gradonačelnikom Lipikagosp. Horvatom zaključili smo te-mom o stanju lipičkog gospodarstva.U pripremi je stečaj s preustrojemHIRS-a (Hrvatske industrije ravnogstakla). To je pokrenuto na poticajsindikata (radnici nisu dobili 7 plaća),HEP-a i INE. Većinski vlasnik Dra-gan Marić nije uspio realizirati 43milijuna švicarskih franaka za kojeje još prije dobio jamstvo od Vlade.Bez toga nije mogao poslovati ili ućiu nove investicije. Vjerojatno će utvornici nastaviti raditi manje odpolovice radnika. Postoji još Stude-nac, Poljoprivreda Lipik, Ribnjačar-stvo Poljana, Bolnica za medicinskurehabilitaciju i Zdravstveno rekrea-cijski centar (ZRC). Svi oni rade,osim ZRC-a koji je u obnovi i koje-mu jedino radi mali hotel Lipa. Aliosim Studenca koji je potpuno obnov-ljen, svi imaju teškoća u radu, zbogratnih šteta, osnovnih sredstava, nedo-statka kapitala...Inače gradonačelnik je upravo bio upripremama za veliku aukciju slika i

Maketa obnovljenog Kursalona i Wandelbahna i novog hotela

Obnovljeni otvoreni bazen

Obnova

104 GRAĐEVINAR 53 (2001) 2

keramike koja će se uskoro održati uZagrebu u Nacionalnoj i sveučiliš-noj knjižnici. To su radovi umjetni-ka iz Hrvatske i Slovenije koji se iz-rađuju u koloniji što se u Lipiku odr-žava svake godine. Prihod s aukcijenamijenjen je obnovi Turističko lje-čilišnog centra u Lipiku.

A o obnovi Zdravstveno rekreacijs-kog centra Lipik d.d. razgovarali smos direktoricom Jasminkom Stričević,dipl. oec. Pod tim imenom djelujuod 1990., a ona i pomoćnica Gorda-

na Pešut, jedino su rukovodstvo ne-ke tvrtke ili ustanove koje je to odprije rata. Njihova borba za obnovunalikovala je onoj u ratu, a za obnovucijelog kompleksa su se odlučili zbogizuzetno dobrog prijeratnog poslova-nja, dugogodišnje tradicije i terapeut-ske vrijednosti pitke i ekološki bes-prijekorno čiste mineralne vode. Zarazliku od Specijalne bolnice za re-hanilitaciju, ZRC Lipik obavlja tu-rističku djelatnost, a prijašnja mu ibuduća ponuda uključuje i zdravstveniturizam.

U Lipik su došli 1992. godine i od-mah sredstvima HKBOR-a do travnja1994. obnovili potpuno srušeni hotelLipu, hotel sa dvadeset soba u kojemje i sada smještena njihova uprava.Bio je to zaista nepovoljan aranžmanjer su 30 posto novca morali osigu-rati kratkoročnim i nepovoljnim zaj-movima. Inače je njihov hotel u rat-nim vremenima bi prava kozmopo-litska sredina. Naime uoči Bljeska tusu bili smješteni svi mogući vojniatašei i drugo diplomatsko osoblje.

U mnogobrojnim pokušajima da sepovijesni i spomenički lječilišni kom-pleks obnovi ništa se praktički nijedogađalo do 1998. godine. Tada suuz pomoć strateškog partnera iz Nje-mačke i Njemačke banke za obnovu(KFW) uspjeli dobiti 35 milijunamaraka zajma uz jamstvo države.Predviđene četiri faze obnove stajatće približno 120 milijuna marakalječilišno-rekreacijski kompleks bitće ili privatiziran ili ustupljen u kon-cesiju. Država se tako rješava svihbriga, jer partneri TLP - ThermeLipik Projektmanagement GmbH izMünchena preuzimaju sve obveze.Kako je prvi robni zajam dobivenpreko njemačkog Hermes osiguranja,jedan je od uvjeta bio da ili izvođačili glavni projektant mora biti iz Nje-mačke. Odlučili su se za projektante,i to je tvrtka Obermeyer također izMünchena, a glavni je projektantKlaus Kohlstrung. Projekt nostrificiraAS - Arhitektonski studio d.d. iz Zag-reba.Cijeli je projekt podijeljen u 4 faze.U prvoj je fazi predviđena obnovaKursalona i Wandelbahna i izgrad-nja hotela na mjestu nekadašnjeghotela Lipik, koji je u međuvremenupotpuno srušen. U toj je fazi predvi-đena i izgradnja kompleksa otvore-nih bazena, što je i napravljeno po-četkom srpnja 2000. godine. Sve jedosadašnje radove izvodio Palir d.o.oiz Zagreba, koji sada izrađuje i spe-cijalnu konstrukciju iznad ostatakaKursalona, što će od kiše zaštiti zi-dove i omogućiti sušenje. To je bio

Početak radova na obnovi Kursalona

Pogled na fontanu ispred Kursalona

Obnova

GRAĐEVINAR 53 (2001) 2 105

zahtjev Konzervatorskog odjela izPožege iz Uprave za zaštitu kulturnebaštine, s kojim u obnovi svih spo-meničkih sadržaja neposredno sura-đuju. Druga faza predviđa uređiva-nje posebno zatvorenog akvapolisa iproduženje sezone kupanja kroz ci-jelu godinu. U toj je fazi predviđenai obnova povijesnoga zaštićenog pe-rivoja. Treća faza predviđa izgradnjunovog hotela visoke kategorije namjestu bivše vrtlarije. U četvrtoj jefazi predviđena izgradnja golf terenai obnova konjušnice i ergele. Inače

veći je dio preživjelih konja iz lipič-ke ergele u Karađorđevu. No kakoje riječ o već ostarjelim konjima vje-rojatno će se stado obnoviti uz pomoćŠpanjolske škole jahanja iz Beča.Predviđa se da bi se paralelno uređi-vala i opremala bolnica koja bi mog-la budućim posjetiteljima pružati do-datne usluge pa bi kupališno lječilišnikompleks mogao svojim uslugamazadovoljiti potrebe cijelih obitelji.

Na kraju razgovora s ljubaznom di-rektoricom i njezinom pomoćnicomsaznali smo kako se završetak prvefaze očekuje u 2003. godini, a da sepočetkom svibnja ove godine očeku-je raspisivanje međunarodnog natje-

čaja za obnovu Kursalona i Wandel-bahna. Strani su partneri i projektantivrlo zadovoljni kvalitetom dosadaš-njih radova koje je obavio Palir. Go-vorili su nam i o sretnom prijeratnomposlovanju, kada su imali 85 postot-nu popunjenost te redovno isplaći-vali plaće i otplaćivali zajmove. Pos-jećivali su ih i mnogi strani gosti, ajedini su, uz jedne toplice u Sloveni-ji, ugošćivali i Izraelce koji su izvrs-ni ali zahtjevni gosti. U međuvreme-nu ipak održavaju marketinške vezesa svojim starim gostima, a velika

im je satisfakcija što je već prvogvikenda nakon otvaranja bazena biločak 2700 posjetitelja.

Na kraju smo u Zagrebu razgovaralis prof. dr. sc. Mladenom ObadomŠćitarocijem, dipl. ing. arh., autoromstudije zaštite i obnove lječilišnogperivoja, inače jednim od koautorastudije i projekta obnove perivoja iz1985. godine. On za tvrtku Šćitarocid.o.o, zajedno s dr. sc. Bojanom Bo-janić Obad Šćitaroci, dipl. ing. arh.,studiju radi za naručitelje Arhitekton-ski studio i Zdravstveno-rekreacijskicentar. Saznali smo da se u studijipotanko govori o sadašnjem stanjuperivoja, u kojem su šetnice i staze

zapuštene i djelomice uništene te daih nije moguće u cijelosti zadržati.Saznali smo da su nasadi, drveće igrmlje u perivoju potpuno zapušteni.Većina je stabala bolesna, oštećenastreljivom u ratu ili je u lošem stanjuzbog neodržavanja. Cijeli perivojjednostavno ostavlja sliku zanemare-nog prostora koji treba žurno ali sus-tavno obnavljati. Ujedno je to rijetkiperivoj u Hrvatskoj koji ima i karto-grafski i grafički nacrt i stoga ga jepotrebno što vjernije obnoviti, a sa-čuvano je i mnogo razglednica. Pri-tom valja za pojedine dijelove primi-jeniti tri metode obnove: konzerva-ciju, restauraciju i rekonstrukciju.Zbog predviđene nove izgradnje (do-gradnja Wandelbahna i izgradnjanovog Kurhotela) primijenit će se imetoda preoblikovanja s povijesnimobilježjima. Metoda konzervacijepredviđa obnovu sačuvanih dijelovaaleja i drvoreda, pojedinih stabala iliskupina stabala. Metodom restaura-cije obnovit će se aleje i drvoredi,nestale šetnice i staze, vrt Kursalonai Wandelbahna, jezera, paviljoni, fon-tane i sve ostalo čega više u perivojunema. Metodom rekonstrukcije obno-vit će se cvjetni nasadi, posude zacvijeće i sve pojedinosti (građevne ibiljne) za koje nema sačuvanih foto-grafija, ali ih se može obnoviti natemelju povijesne građe sličnih peri-voja s početka 20. stoljeća. Preobli-kovanje je dozvoljeno samo u blizininovog Kurhotela, u blizini Wandel-bahna ili na mjestu gdje je mogućeizvesti hotelsko parkiralište. Preciz-no je razrađena obnova tlocrtne slikeperivoja i obnova pojedinih njegovihdijelova te obnova perivojno-arhite-ktonskih građevina i perivojne opre-me. Predviđena je obnova biljnogmaterijala, odvodnje i vodovoda teunalne infrastrukture.

Branko Nadilo

Fotografije: B. Morić i arhiva

Ostaci stradalog Wandelbahna