Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar...tri mosta, nalaze se i četiri željezničke stanice i 14 čuvarnica. Radi se dakle o infrastrukturi iznimnog potencĳala,

Idejno rješenje

Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar

Grad Rovinj - Općina Kanfanar

Rujan 2019.

16-2019

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | stranica 2

Naručitelj izrade: Grad Rovinj - Općina KanfanarNositelj izrade: STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ d.o.o. Rovinj

Autori:Marko Sošić, univ.spec.prosp.archdr.sc. Lido SošićSanja Bibulić, mag.ing.prosp.arch.Dunja Dukić, mag.ing.prosp.arch.Andreja Benčić, mag.ing.prosp.arch.dr.sc. Ivana VenierMarĳa Klisura, mag.ing.prosp.arch.Katarina Celĳa, univ.bacc.ing.prosp.arch.Doroteja Matić, univ.bacc.ing.prosp.arch.

Idejno rješenje

Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. RovinjDirektor: Marko Sošić, univ.spec.prosp.arch.Rovinj, rujan 2019.

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | stranica 3

SADRŽAJ1. VIZĲA I CILJEVI _5

1.1. UVOD _5

1.2. RAZVOJNI PROCES PROJEKTA _5

1.3. VIZĲA _5

1.4. CILJEVI _6

1.4.1. RAZVOJ CIKLOTURIZMA _6

1.4.2. RAZVOJ INTERMODALNOSTI I PROMICANJE ODRŽIVE MOBILNOSTI _7

1.4.3. OČUVANJE PRIRODNE, KULTURNE I INDUSTRĲSKE BAŠTINE _7

1.4.4. LOKALNI RAZVOJ I RAZVOJ KOMPLEMENTARNIH AKTIVNOSTI _7

2. PROGRAMSKI KONCEPT _9

2.1. UVOD _9

2.2. KRATAK POVĲESNI PREGLED _9

2.3. POSTOJEĆE STANJE I ANALIZE _10

2.3.1. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACĲA _10

2.3.2. STRUKTURA VLASNIŠTVA _11

2.3.3. ŽELJEZNIČKA PRUGA ROVINJ-KANFANAR _12

2.3.4. ADMINISTRATIVNA PODJELA ŽELJEZNIČKE PRUGE _13

2.3.5. PROMJENE U ŠIREM PROSTORU U POSLJEDNJIH 50 GODINA _14

2.3.6. OČUVANOST ŽELJEZNIČKE PRUGE _15

2.3.7. PROHODNOST _16

2.3.8. VISINSKO STANJE PRUGE _17

2.3.9. KULTURNA BAŠTINA U ŠIREM PODRUČJU _18

2.3.10. PRIRODNE VRĲEDNOSTI U ŠIREM PODRUČJU _21

2.3.11. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE _24

2.3.12. POSTOJEĆE KOMUNIKACĲE _24

2.3.13. AKTIVNOSTI U ŠIREM PODRUČJU _24

2.3.14. OGRANIČENJA ZA OBNOVU PRUGE _24

2.4. KONCEPT OBNOVE I PRENAMJENE PRUGE ROVINJ -KANFANAR _33

2.4.1. KONCEPT UREĐENJA ŽELJEZNIČKE PRUGE _33

2.4.2. SADRŽAJI NA TRASI PRUGE _34

2.4.3. POVEZNI PUTEVI _35

2.4.4. SADRŽAJI U ŠIREM PROSTORU _35

3. IDEJNO RJEŠENJE _39

3.1. UVOD _39

3.2. TIPOLOGĲE STAZE - STAZA NA TERENU _40

3.3. TIPOLOGĲE STAZE - STAZA NA NASIPU _41

3.4. TIPOLOGĲE STAZE - STAZA U USJEKU _42

3.5. UREĐENJE VEGETACĲE UZ STAZU _43

3.6. HORIZONTALNA SIGNALIZACĲA _44

3.7. VERTIKALNA SIGNALIZACĲA _45

3.8. POSTOJEĆI MOSTOVI _46

3.9. NOVOPLANIRANI MOSTOVI _47

3.10. TIPSKA ODMORIŠTA - PIKNIK I STAJALIŠTE _48

3.11. VIDIKOVAC _50

3.12. LAND ART ZONE _51

3.13. TIPSKO PARKIRALIŠTE - OKOMITO I PARALELNO PARKIRANJE _52

3.14. ODMORIŠTE U BLIZINI CRKVICE SV. TOME _53

3.15. VIDIKOVAC S POGLEDOM NA POVĲESNU JEZGRU GRADA ROVINJA _54

3.16. ČUVARNICA U SOŠIĆIMA - INTERPRETACĲSKI CENTAR _55

4. AKCĲSKI PLAN _63

4.1. UVOD _63

4.2. ZONE UREĐENJA _63

4.3. RAZINE UREĐENJA _64

4.3.1. RAZINA 0. _64

4.3.2. RAZINA 1. _64

4.3.3. RAZINA 2. _64

4.3.4. RAZINA 3. _64

4.3.5. RAZINA 4. _64

4.4. PROCJENA INVESTICĲSKIH ULAGANJA _64

5. LITERATURA I IZVORI PODATAKA _78

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | Vizĳa i ciljevi | stranica 4

VIZĲA I CILJEVI


1.1. UVOD

Cilj ovog idejnog rješenja je preuređenje trase nekadašnje željezničke pruge

Rovinj-Kanfanar u biciklističko-pješačku stazu.

Željeznička pruga Kanfanar-Rovinj proteže se na duljini od 20 561 m i služila

je povezivanju gospodarskih centara Austro Ugarske Monarhĳe s gradom Rovinjem,

ondašnjim snažnim industrĳskim središtem. Prometovanje prugom započinje 20.

rujna 1876. g. te se u konačnici zatvara 20. listopada 1966. g. zbog rasta konkurentnosti

cestovnog prometa, smanjenja broja putnika te nestašice sredstava za obnovu

istrošenih vozila i pruge. Trasa se nalazi na području grada Rovinja i općine Kanfanar,

te prolazi kroz katastarske općine Rovinj, Rovinjsko selo, Sošići i Kanfanar. Danas

se radi o napuštenoj i zapuštenoj željezničkoj infrastrukturi koja je u većem dĳelu

gotovo nepostojeća, odnosno u većem dĳelu nema tragova tračnica, dok je manji

dio pruge još uvĳek djelomično ili potpuno očuvan. Uz trasu, koja prolazi preko

tri mosta, nalaze se i četiri željezničke stanice i 14 čuvarnica.

Radi se dakle o infrastrukturi iznimnog potencĳala, koju ovo idejno rješenje razmatra

u cilju pretvaranja u biciklističko-pješačku infrastrukturu koja će povezati obalu

i unutrašnjost, odnosno Rovinj i Kanfanar. Ona će nuditi inovativne i suvremene

turističke sadržaje, rasteretiti cestovni promet od biciklista, omogućiti očuvanje trase

i popratnih tehničkih i graditeljskih objekata kao vrĳednog nasljeđa industrĳske

baštine, te poticati širi razvoj lokalne zajednice. Rješenje obuhvaća cĳelu trasu

nekadašnje pruge, „od stanice do stanice”, počevši dakle od željezničke stanice

u Kanfanaru sve do željezničke stanice u Rovinju. Razlog tome je potreba za

garantiranjem određenog kontinuiteta i za održavanjem povĳesne memorĳe ovoga

kraja, te zadovoljavanje potreba biciklista za dodatnim mogućnostima prĳevoza

bicikala drugim prometnim sredstvima, kao što su vlak, autobus ili brod, koji se

u ovom slučaju nalaze u neposrednoj blizini dvĳu željezničkih stanica.

1.2. RAZVOJNI PROCES PROJEKTA

Proces razvoja projekta prenamjene pruge u biciklističko-pješačku stazu izveden

je u četiri radna koraka.

U prvom su definirani vizĳa i ciljevi kao polazne osnove cĳeloga rada. Uzimaju

se u obzir načini na kojima preuređenje pruge može utjecati na razvoj cikloturizma;

na promicanje intermodalnosti, zdravog života i održivog turizma; na očuvanje kulturne,

industrĳske i prirodne baštine; na lokalni razvoj i na razvoj komplementarnih aktivnosti.

U drugom je definiran programski koncept šireg područja, koji se odnosi na

trasu i na širi pojas oko nje. Cilj ovog dĳela je postaviti temelje za integriranje

buduće biciklističke staze u šire područje uzimajući u obzir trenutno stanje pruge,

svu turističku ponudu i raznovrsne sadržaje koji se nalaze uz stazu.

Treći korak obrađuje idejno rješenje kojim se definiraju svi bitni elementi za

konačno preuređenje pruge: tipološka rješenja za stazu, odmorišta, parkirališta

i svu dodatnu opremu na trasi pruge; rješenja za raznovrsne potencĳalne sadržaje

koji bi se trebali naći na stazi i uz nju.

U zadnjem dĳelu je definiran plan koji cĳeli proces preuređenja pruge dĳeli u

nekoliko zona i nekoliko razina uređenosti putem kojih će se u konačnici omogućiti

provedba projekta.

1.3. VIZĲA

U suvremenim uvjetima sve snažnĳih potreba modernog društva za rekreacĳom

i istraživanjem svĳeta oko sebe, za očuvanjem okoliša i kulturne baštine, ali i

za mogućnostima ponovnog korištenja resursa, preuređenje trase nekadašnje

pruge Rovinj – Kanfanar u biciklističko-pješačku stazu pokazuje se kao

značajno sredstvo za revitalizacĳu cĳelog jednog područja od iznimne važnosti

za lokalno stanovništvo. Poticanjem većeg protoka ljudi, kojima će se omogućiti

razotkrivanje tajni, ljepota i čari prostora, preuređena trasa probudit će

ponovno interes prema dosad pomalo zaboravljenim mjestima. Učinit će

višeslojne prostorne vrĳednosti tog područja dostupnim, poticat će društveni

i gospodarski razvoj, posebice u zaleđu obale, te doprinĳeti ekološkoj očuvanosti

ovoga prostora i bogatĳem okolišu.

Ovo je područje zapravo bogata škrinja kulturno povĳesnih i graditeljskih posebnosti,

krajobrazno-ekoloških raznolikosti, legendi, zapisa povĳesne memorĳe, te bajkovitih

i svestranih priča koje zauzimaju važno mjesto u lokalnoj kolektivnoj imaginacĳi,

posebice zahvaljujući dugoj i turbulentnoj povĳesti ovoga kraja.

1. VIZĲA I CILJEVI


1.4. CILJEVI

Namjera ovog idejnog rješenja je razmotriti i analizirati, kroz multidisciplinarni pristup,

razne mogućnosti i ograničenja koje pruža preuređenje trase nekadašnje željezničke

pruge i njena prenamjena u biciklističko-pješačku stazu. Glavni cilj je pretvoriti

napuštenu i zapuštenu prugu u atraktivni prostor biciklističko-pješačke staze.

U tom smislu, na novu stazu valja gledati kao na novu atrakcĳu koja će, kao

takva, privući veći broj korisnika, turista i znatiželjnih posjetitelja. Želja je zapravo

da trasa oživi i kao biciklistička i kao pješačka staza koja će se moći koristiti

u raznovrsne svrhe: sportske, rekreativne, kulturne, prĳevozne, i dr. Iz tog razloga,

osim što se ovim radom predlažu rješenja vezana uz fizičko uređenje trase i opremanje

iste striktno nužnom opremom, kako bi se ona mogla koristiti, uzimaju se u obzir

i različiti korisnici i mogući načini korištenja trase, te razne tematike na koje bi

preuređenje pruge moglo imati značajan i pozitivan učinak.

Osvrćući se na širi pojas oko pruge, cilj ovog idejnog rješenja jest povezati prugu

sa svim selima i naseljima uz nju, sa svim sadržajima i zanimljivim kulturnim

i prirodnim datostima u prostoru, kako bi preuređenje iste doprinĳelo oživljavanju

jednog šireg područja i utjecalo na cjelokupni razvoj ovoga prostora, odnosno

na razvoj cikloturizma, na produženje turističke sezone, na promicanje

intermodalnosti kao zdravog i održivog načina kretanja, na očuvanje prirodne,

kulturne i industrĳske baštine, na razvoj komplementarnih aktivnosti kao

što su jahanje, plivanje i dr., te na lokalni razvoj u širem smislu (na turizam,

ugostiteljstvo, poljoprivredu, itd.).

1.4.1. RAZVOJ CIKLOTURIZMA

Ideja preuređenja trase nekadašnje pruge u biciklističko-pješačku stazu proizlazi

iz raznih i složenih potreba, te prati suvremene svjetske trendove pretvaranja napuštenih

i zapuštenih željezničkih infrastruktura u zelene staze, tzv. greenways. To najčešće

znači njihovo preuređenje u biciklističke i/ili pješačke staze i njihovo ponovno vraćanje

na korištenje građanima. Među najuspješnĳim primjerima preuređenja željezničkih

infrastruktura u gradskom kontekstu valja spomenuti Promenade Plantée ili Zelenu

šetnicu u Parizu (dužine 4,7 km) i High Line u New Yorku (dužine 2,33 km),

dok se kao zanimljivi primjeri uređenja dužih biciklističkih staza inače spominju

preuređenje nekadašnje američke autoceste Route 66 (Charboneau, 2018), uređenje

biciklističkih EuroVelo ruta rĳeke Rajne i Željezne Zavjese, te uređenje biciklističke

staze uz jezero Garda, u Italĳi, koju neki nazivaju najljepšom biciklističkom stazom

na svĳetu (Spadari, 2018).

Interes prema razvoju biciklističke infrastrukture je danas vrlo aktualan zahvaljujući

rastućem interesu prema korištenju bicikle kao održivom prĳevoznom sredstvu,

s niskim utjecajem na okoliš i pozitivnim djelovanjem na zdravlje. Interes prema

biciklu raste u odnosu na razne svrhe, rekreativne i sportske, ali i kao prĳevozno

sredstvo za obavljanje svakodnevnih potreba. U tom pogledu, na europskoj razini

je trenutno u fazi razvoja projekt Europske biciklističke federacĳe (ECF), EuroVelo,

koji nastoji povezati cĳelu Europu kroz mrežu visokokvalitetnih biciklističkih staza.

Trenutno u sklopu projekta je predviđeno 15 ruta koje prolaze kroz cĳeli kontinent,

od kojih dvĳe prolaze kroz Istarsku županĳu: Mediteranska ruta EuroVelo 8 i Jantarna

(Baltik-Adriatik) ruta EuroVelo 9. Razvojem ovog projekta, kojeg na hrvatskoj razini

vodi Koordinacĳsko tĳelo za razvoj cikloturizma, naglašava se važnost promicanja

bicikla kao prĳevoznog sredstva, ali i važnost promicanja cikloturizma kao odgovorne

i održive vrste turizma.

Važnost cikloturizma je dakle prepoznata na raznim razinama vlasti, od europske

do one državne i lokalne. Upravo u svrhu razvoja cikloturizma, u zadnjim godinama

u Hrvatskoj su donesene razne strategĳe i planovi. Na državnoj razini donesen

je „Akcĳski plan razvoja cikloturizma” (Institut za turizam - IT, 2015), dok su

na razini Istarske Županĳe doneseni „Operativni plan razvoja cikloturizma Istarske

Županĳe za razdoblje od 2019. do 2025. godine” (IPTIŽ, 2018) i „Smjernice za

unaprjeđenje cestovnih biciklističkih prometnica u Istri” (IRTA, 2017). I drugi strateški

dokumenti naglašavaju važnost cikloturizma: „Strategĳa razvoja turizma Republike

Hrvatske” (Vlada RH, 2013), „Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje

2014.-2020.” (Hrvatska turistička zajednica, 2014) i „Master plan turizma Istarske

Županĳe” (Turistička zajednica Istarske Županĳe, 2015) prepoznaju cikloturizam

kao važan proizvod kojeg treba promovirati jer može pozitivno utjecati na diversifikacĳu

turističke ponude i na razvoj „kombiniranih proizvoda” »koji povezuju, primjerice,

pustolovno-sportski turizam s gastronomĳom, kulturom ili nekom društveno korisnom

aktivnošću u sklopu 'putovanja sa značenjem'« (Vlada RH, 2013: 27). Smatra se

također da cikloturizam može utjecati na produženje turističke sezone zbog toga

što biciklisti inače izbjegavaju ljetne vrućine i preferiraju vožnju u proljetnim i

jesenskim mjesecima, kada su temperature zraka ugodnĳe i niže u odnosu na

one ljetne.

Istarska županĳa već godinama provodi razne aktivnosti u cilju razvoja cikloturizma.

Biciklizam je u Istri prepoznat kao veliki potencĳal još sredinom 1990-ih, i tada

se počinje sustavno razvĳati (Institut za poljoprivredu i turizam, 2018). Međutim,

kao što je primjer i kod drugih županĳa, u ponudi su pretežito kružne rute namĳenjene

turistima u jednoj destinacĳi, dok »ideja razvoja dužih linĳskih ruta putovanja

biciklom nĳe još [u potpunosti] zaživjela« (MedCycleTour Hrvatska, 2018). Kružne

rute su koncipirane na način da se biciklisti iz jednog odredišta mogu vratiti na

polaznu točku, dok je glavna značajka „linĳskih ruta” mogućnost putovanja od

jedne polazne točke do drugog odredišta. Kroz preuređenje i prenamjenu trase

nekadašnje pruge Rovinj-Kanfanar razvila bi se upravo linĳska biciklistička ruta

koja bi povezala Kanfanar i Rovinj, na sličan način kao što Parenzana, nekada

željeznička pruga, a danas biciklistička staza, povezuje Poreč i Savudrĳu.

U ovakvom kontekstu, preuređenje pruge Rovinj-Kanfanar moglo bi znatno utjecati

na povećanje raznolikosti turističke ponude. Naime danas sve više ljudi putuje

zbog više različitih motiva kako bi zadovoljilo »više svojih potreba tĳekom jednog

putovanja« (IT, 2018: 59). Uz to, u zadnjim se godinama bilježi trend smanjenja

važnosti pasivnog odmora, gdje su sunce i more najvažnĳi motivi dolaska

u destinacĳu, a istovremeno bilježi se rast interesa prema aktivnom odmoru,

gdje su sport i rekreacĳa sve zanimljivĳi. Valja također napomenuti da je 2017.

g. 0,2% gostĳu koristilo bicikl kao prĳevozno sredstvo kojim su doputovali u destinacĳu

(IT, 2017.). Prema istraživanjima Instituta za turizam (2018), 2017. g. 12,6%

Europska mreža biciklističkih ruta (Izvor: European Cyclists’ Federation, 2017).

Trasa Venecĳa-Rĳeka EuroVelo rute 8 (Preuzeto s http://en.eurovelo.com/ev8/from-

venice-to-rĳeka, 08.08.2019.)


gostĳu navelo je „vožnju biciklom” kao jednu od aktivnosti kojom se bavi za vrĳeme

boravka u destinacĳi, dok u Istarskoj županĳi ova brojka dostiže 23,5%. Istovremeno

procjenjuje se da će ova brojka rasti i »da će u europskim okvirima udio putovanja,

tĳekom kojih je bicikliranje glavna aktivnost ili je bicikl glavno prĳevozno sredstvo,

porasti u idućih deset godina više od 10 %« (Institut za poljoprivredu i turizam,

2018: 16). Međutim, u istom istraživanju gosti su izrazili vrlo nizak stupanj zadovoljstva

biciklističkim stazama u Hrvatskoj.

Stoga preuređenje pruge Rovinj-Kanfanar predstavlja veliki potencĳal u smislu

poboljšanja kvalitete biciklističkih staza u Hrvatskoj i općenito cjelokupne

turističke ponude. Iako je teško procĳeniti točan broj posjetitelja koji koriste bicikl

tĳekom svog putovanja (IT, 2015), prema istraživanju Europske komisĳe, procjenjuje

se da se na godišnjoj razini u Europi odvĳa 2,295 milĳardi biciklističkih turističkih

putovanja čĳa vrĳednost prelazi 44 milĳarde eura godišnje (DG za unutarnju politiku,

2012.). Ove brojke svakako ukazuju na to da je preuređenje željezničke pruge

Rovinj-Kanfanar u biciklističko-pješačku stazu zanimljivo i privlačno rješenje.

1.4.2. RAZVOJ INTERMODALNOSTI I PROMICANJEODRŽIVE MOBILNOSTI

Preuređenje nekadašnje pruge Rovinj-Kanfanar valja razmotriti i u okviru promicanja

održive mobilnosti, te u odnosu na doprinos razvoju intermodalnosti, odnosno na

integrirano korištenje različitih oblika prĳevoza tĳekom jednog putovanja zbog njihovih

ekoloških i ekonomskih prednosti. Intermodalnost može doprinĳeti smanjenju korištenja

vlastitih automobila, prebacivanjem prometa na druge oblike prĳevoza i na taj

način doprinĳeti smanjenju emisĳe stakleničkih plinova.

Glavni cilj uspostavljanja europske biciklističke mreže kroz projekt EuroVelo je upravo

promicanje ekonomski, okolišno i društveno održivih načina kretanja (European

Cyclist’s Federation, 2009) i upravo zbog toga je Europska komisĳa prepoznala

i podržala ovaj projekt kao primjer promicanja održivog, prihvatljivog za okoliš

i odgovornog turizma (EK, 2019). I hrvatska Strategĳa prometnog razvoja (MMPI,

2017) prepoznaje važnost korištenja bicikla u vidu smanjenja emisĳa stakleničkih

plinova i u odnosu na razvoj multimodalnih prometnih sustava.

U ovakvom kontekstu, preuređenje pruge u biciklističko-pješačku stazu može se

smatrati idealnim i zanimljivim rješenjem s nekoliko aspekata. S jedne strane,

preuređenje pruge omogućilo bi rasterećenje cestovnog prometa od biciklista

preusmjeravanjem istih s državne ceste D303 na sigurnĳu i alternativnu

rutu na relacĳi Rovinj - Kanfanar. S druge strane, zahvaljujući maksimalnom

nagibu od 2,1%, staza omogućuje olakšani prĳelaz gotovo 20 km dužine i 268

m visinske razlike. Uz to, valja napomenuti da je trasa pruge samo 2 km duža

od državne ceste D303, koja ima puno zavoja i dosta dionica s većim nagibom

i koja bi u odnosu na prugu bila sigurno zahtjevnĳa za bicikliste.

Ako se uzmu u obzir podaci Policĳske uprave istarske, prema kojima su u rastu

nesreće u kojima su sudjelovali biciklisti (IRTA, 2017), nova biciklistička staza može

svakako doprinĳeti povećanju razine sigurnosti za sve sudionike u prometu. U posljednjim

godinama udio biciklista u prometu je sve veći, pogotovo u pred- i posezoni,

što predstavlja veliki sigurnosni problem (Institut za poljoprivredu i turizam, 2018).

U razdoblju od 2013. do 2017. g. na području Istarske Županĳe ukupan broj

stradalih biciklista bio je 584, i to najviše na području Pule, Medulina, Poreča,

Tara-Vabrige, Vrsara, Rovinja i Umaga (Ibid, 2018). Taj se problem može rĳešiti

upravo preusmjeravanjem biciklista na alternativne rute, odnosno na ceste i staze

s manje prometa, te kreiranjem novih ruta kroz atraktivne pejzaže (IRTA, 2017.).

Osim što preuređenje pruge može doprinĳeti povećanju razine sigurnosti na cestama,

postavila bi se nova komunikacĳska veza na relacĳi Rovinj-Kanfanar koja bi omogućila

povezivanje ovih dvaju mjesta sa svim selima i naseljima koja se nalaze uz prugu:

Rovinjsko Selo, Žuntići, Bubani, Sošići, Putini, Šorići, Matohanci, Brajkovići, Pilkovići,

Kurili, Okreti - koja sveukupno broje 1769 stanovnika (Popis stanovništva, kućanstva

i stanova, 2011.). Trasa bi dakle služila kao nova infrastruktura koju bi građani

mogli koristiti tĳekom cĳele godine s ciljem zadovoljavanja raznih potreba, od sportsko-

rekreativnih do vožnje biciklom na posao. Na taj način omogućilo bi se povećanje

korištenja bicikla, kao zdravog prĳevoznog sredstva, u svakodnevne svrhe i smanjile

bi se emisĳe štetnih plinova, te utjecaj na okoliš.

U tom kontekstu, važno je razmotriti i mogućnost integriranja bicikla u sustav

javnog prometa. Upravo iz tog razloga ovo idejno rješenje obuhvaća cĳelu trasu

Rovinj-Kanfanar, „od stanice do stanice”, i to zbog mogućnosti stvaranja intermodalnih

čvorišta ili stanica putem kojih bi se bicikl mogao povezati s drugim oblicima

prĳevoza: s vlakom u Kanfanaru, te s autobusom i brodom u Rovinju. Preuređenje

trase na području željezničke stanice u Rovinju valjalo bi stoga razmotriti u većem

kontekstu buduće realizacĳe autobusne stanice na lokacĳi ex Istarski boksiti i buduće

rovinjske luke, a na području Kanfanara u odnosu na postojeći željeznički kolodvor

i autobusnu stanicu. Intermodalne stanice omogućuju olakšani prĳelaz s jednog

oblika prĳevoza na drugi i zahtĳevaju određenu infrastrukturu. Što se tiče bicikla

radi se prvenstveno o parkiralištima i spremištima za bicikle, e-bike punionicama,

te dodatnim uslugama za bicikliste. Na taj način moglo bi se u okviru duljih putovanja

poticati kombiniranje raznih oblika prĳevoza, pogotovo iz sustava javnog prĳevoza,

i smanjiti korištenje automobila.

1.4.3. OČUVANJE PRIRODNE, KULTURNE IINDUSTRĲSKE BAŠTINE

Cĳelo šire područje oko nekadašnje pruge Rovinj-Kanfanar obiluje zanimljivim kulturnim

i prirodnim znamenitostima, ali i tehničkim i graditeljskim objektima koji su nekad

bili u funkcĳi željezničkog prometa, a danas predstavljaju vrĳedno nasljeđe industrĳske

baštine (Orbanić, 2016; Orbanić, 2018). Prenamjena pruge u biciklističko-pješačku

stazu pruža dodatne mogućnosti doživljaja prostora, gdje prednost bicikliranja i

pješačenja stoji u tome da, upravo zahvaljujući njihovim sporĳim brzinama kretanja,

omogućuju upoznavanje i istraživanje prirodnih i kulturno-povĳesnih znamenitosti

s drugačĳe perspektive.

Trasa pruge se nalazi na jugu Limskog kanala koji je zbog svoje ekološke posebnosti

i jedinstvenih obilježja proglašen zaštićenim krajolikom. U kontekstu prenamjene

i preuređenja pruge, na krajolik valja gledati kao na resurs koji će svojim posebnostima

privući poveći broj korisnika. Naime, prema Europskoj konvencĳi o krajobrazima

(2002), krajolik ima važnu kulturnu, ekološku, okolišnu i društvenu funkcĳu, ali

istovremeno predstavlja i resurs koje može doprinĳeti unapređenju kvalitete života

ljudi i gospodarskom razvoju, te stvaranju novih radnih mjesta.

Osim prirodnih vrĳednost, ovo je područje značajno zbog velikog broja kulturno-

povĳesnih znamenitosti. Ovim je prostorom zapravo prolazio prastari put još iz

doba gradinskih naselja i ovčarskih puteva od Učke i središnje Istre prema Rovinju

i s rimske ceste Flavĳe prema Salinama i Rovinju i zato u tom pojasu ima puno

gradina, tumulusa, ranokršćanskih crkava, kamenih stećaka s Bogorodicom, uređenih

polja, mreža suhozida, poljskih puteva, lokvi, kažuna. Gradnjom pruge ovo se

područje obogaćuje još i nužnom infrastrukturom koja je pratila i bila povezana

s naseljima, poljskim putevima, svetištima i dr.

Uz sve to, pruga, odnosno njeni ostaci, stanice, čuvarnice, vodotornjevi, sustav

vodoopskrbe željeznice i sva ostala još postojeća oprema i uređaji, svjedoci su

industrĳalizacĳe Istre i šireg područja oko Rovinja. Preuređenjem pruge omogućilo

bi se očuvanje same povĳesne trase, ali i popratnih tehničkih i graditeljskih objekata

kao vrĳednog nasljeđa industrĳske baštine. Stanica Kanfanar je, nakon Pule, najveća

na pruzi Divača-Pula, i danas tamo »postoji vrlo vrĳedno i originalno tehničko

i graditeljsko nasljeđe« koje bi trebalo svakako očuvati (Orbanić, 2018a).

U tom pogledu valja razmotriti mogućnost uspostave interpretacĳskog centra uz

trasu pruge, s ciljem predstavljanja složene baštine ovog područja na interaktivan

i inovativan način - što bi dodatno doprinĳelo poticanju interesa prema ovom području

i njegovom oživljavanju. Naime, prenamjena pruge učinit će ovo područje dostupnim,

povećati interes prema njemu, i zbog toga omogućiti i poticati očuvanje prirodne,

kulturne i industrĳske baštine.

1.4.4. LOKALNI RAZVOJ I RAZVOJKOMPLEMENTARNIH AKTIVNOSTI

Pruga i dio tehničkih i graditeljskih objekata koji su nekad bili u funkcĳi željeznice

danas se većinom nalaze u derutnom stanju ili, kao sama pruga, gotovo su nepostojeći.

Međutim, napušteni i zapušteni prostori u degradiranom stanju mogu predstavljati

veliki potencĳal što se tiče poticanja daljnjeg razvoja jednog šireg područja (Lynch,

1972). Jedan jedini projekt može zapravo proizvesti široki niz učinaka (Hirschman,

1975: 168) i postaviti se kao širi pokretač procesa razvoja.

Naime, novouređena pješačko-biciklistička staza mogla bi potaknuti protok većeg

broja ljudi i na taj način doprinĳeti održavanju već postojećih aktivnosti u prostoru

oko pruge i na razvoj novih. Mogla bi svakako doprinĳeti razvoju turizma, naročito

ruralnog turizma, poljoprivrede, ugostiteljstva i gastronomĳe, i dr. Mogla bi poticati

posjećivanje manje poznatih mjesta i doprinĳeti povećanju potrošnje lokalnih proizvoda

i produženju turističke sezone. Smatra se npr. da planirana biciklistička staza uz

rĳeku Po, koja bi trebala povezati Venecĳu i Torino, može stvoriti 2000 novih

radnih mjesta i prihode u iznosu od 100 milĳuna eura godišnje. Smatra se također

da biciklističke staze u Europi mogu stvoriti prihode od 100 do 300.000 eura

godišnje po kilometru infrastrukture (Projekt VenTo, 2019).

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | Programski koncept | stranica 8

PROGRAMSKI KONCEPT


2. PROGRAMSKI KONCEPT

2.1. UVOD

Preuređenje trase pruge ne smĳe ostati samo po sebi cilj, već je svrha ovog

idejnog rješenja uzeti u obzir cĳeli proces preuređenja pruge kao priliku za ostvarivanjem

njenog maksimalnog potencĳala u vidu oživljavanja jednog šireg područja. Upravo

iz tog razloga programski koncept ovoga rješenja odnosi se na cĳelu trasu pruge

i širi pojas oko nje s namjerom integriranja šireg područja, uključujući i njegovu

turističku ponudu i raznovrsne sadržaje, u cĳeli proces preuređenja. Polazna osnova

cĳeloga rada je da je samo integriranim pristupom i stvaranjem sinergĳe između

raznih sadržaja, potreba i praksi u pojasu pruge moguće stvoriti temelje za njeno

buduće aktivno korištenje i na taj način doprinĳeti u svestranom obogaćivanju

i oživljavanju područja koji se proteže uz nju. Upravo je takvim pristupom moguće

povećati interes prema biciklizmu, odnosno povećati razinu korištenja bicikla kao

održivog prĳevoznog sredstva u svakodnevne svrhe (Scheurenbrand K. i dr., 2018).

U ovom su dĳelu predstavljeni rezultati povĳesne analize i analize postojećeg stanja

pruge i šireg područja oko nje, te je definiran programski koncept kao temelj

idejnog rješenja.

2.2. KRATAK POVĲESNI PREGLED

Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar nastala je kao odvojak pruge Divača-Pula, koja

je izgrađena u drugoj polovici XIX. st. za vojne potrebe Austro Ugarske Monarhĳe

i služila je povezivanju njene tadašnje glavne ratne luke i njenog glavnog grada,

odnosno Pule i Beča. Odvojak prema Rovinju je izgrađen zbog toga što je Rovinj

tada bio snažno industrĳsko i gospodarsko središte u kojem su u XIX. st. djelovale

razne tvornice (tvornica duhana, tvornica tjestenine, parni mlin, tvornica likera,

tvornica za preradu ribe i dr.). Radovi na odvojku Rovinj-Kanfanar započeli su

1873. g. i završili su 1876. g. kada je linĳa službeno otvorena. Prvi vlak je otputovao

od Kanfanara do Rovinja 20. rujna 1876. Pruga se u konačnici zatvara 20. listopada

1966. g.

Segment tlocrtnog nacrta pruge - dionica stanica Kanfanar - naselje Okreti

Izgradnja željezničke stanice u Rovinju

Zaljev Portsol - pogled na starogradsku jezgru i vagone na kraju pruge

Željeznička stanica u Kanfanaru Lokomotiva koja je bila u primjeni JŽ do 1977godine


2.3. POSTOJEĆE STANJE I ANALIZE

Postojeće stanje i analize prostora usmjerene su na otkrivanje mogućnosti, odnosno

potencĳala prenamjene postojeće zapuštene pruge u biciklističko-pješačku stazu.

Pruga se proteže kroz dvĳe administrativne jedinice, odnosno kroz grad Rovinj

i općinu Kanfanar. Promjene u širem prostoru pruge u posljednjih pola stoljeća

su značajne i odnose se na poveće obrastanje šumskim pokrovom i na nestanak

dĳelova pruge. Sačuvane su temeljne karakteristike pruge, dok su vrĳeme i društvena

nebriga ostavili većih tragova degradacĳe u pojedinim njenim dĳelovima. Visinska

razlika pruge između Rovinja i Kanfanara je 268 m a njen najveći nagib je 2,1%.

Atraktivnost šireg prostora je iznimna zbog značajnih kulturnih i prirodnih vrĳednosti

koje su prožete po užem i širem području trase pruge i dostupne posredstvom

postojećih poljskih i šumskih puteva.

2.3.1. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACĲA

Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar nalazi se unutar PPUG-a grada Rovinja i PPUO-

a općine Kanfanar. U Rovinjskom dĳelu završni dio pruge nalazi se i unutar GUP-

a.

Iz prostorno planske dokumentacĳe grada Rovinja potrebno je istaknuti sljedeće

odredbe:

• Iz PPUG-a Rovinja (S.g. br. 7/17, 7/19):

„Članak 25a.

(1) U svrhu stvaranja uvjeta za realizacĳu sportsko-rekreacĳskog koridora „Željeznička pruga

Rovinj-Kanfanar“, (R-7), ovim planom se određuje koridor uz postojeću prugu u širini do 50

metara (ukupno), od postaje Montepozzo do granice Grada Rovinja-Rovigno i općine Kanfanar.

(2) Navedeni koridor potrebno je urediti posebnim projektom uređenja koji će sadržavati način

osiguranja prohodnosti koridora za pješake, bicikliste, te eventualno posebna vozila za prĳevoz

izletnika. Uz osiguranje prohodnosti trase, projektom je potrebno odrediti točke-odmorišta na

svakih 1-2 km, na kojima bi se u obliku uređene nadstrešnice osigurao odmor korisnika koridora.

U okviru projekta potrebno je osigurati siguran pristup s koridora na sustav postojećih prometnica.

(3) Navedeni projekt uređenja potrebno je izraditi u suradnji Grada Rovinja-Rovigno i Hrvatskih

željeznica”

• Iz GUP-a grada Rovinja (S.g. br. 2/13, 7/19):

„Odredba 88.

Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno se planira rekonstrukcĳa pruge Kanfanar-

Rovinj ukinute 1967. godine. Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bila bi i u funkcĳi

lokalnog prometa na relacĳi Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar. Željezničko stajalište grada

Rovinja-Rovigno ovim planom je određeno u zoni Montepozzo. Do obnove željezničke pruge,

koridor željezničke pruge se čuva u svrhu stvaranja uvjeta za realizacĳu sportsko-rekreacĳskog

koridora „Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar“, ovim planom se određuje koridor uz postojeću

prugu u širini do 50 metara (ukupno), od postaje Montepozzo do granice Generalnog urbanističkog

plana Grada Rovinja-Rovigno Navedeni koridor potrebno je urediti posebnim projektom uređenja

koji će sadržavati način osiguranja prohodnosti koridora za pješake, bicikliste, te eventualno

posebna vozila za prĳevoz izletnika. Navedeni projekt uređenja potrebno je izraditi u suradnji

Grada Rovinja-Rovigno i Hrvatskih željeznica”

Na području grada Rovinja, prostornom planskom dokumentacĳom predviđena je

prenamjena pruge u sportsko-rekreacĳsku (R7 - sportsko - rekreacĳski koridor

željezničke pruge, PPUG Rovinj), konkretno u koridor za pješake, bicikliste te eventualno

za posebna vozila za prĳevoz izletnika. Uz to se planiraju i odmorišta, koja bi

se pružala na svakih 1-2 km udaljenosti.

Iz PPUO-a općine Kanfanar (S.g. br. 4/01, 4/04, 2/08, 7/14) proizlazi da je željeznička

pruga Rovinj-Kanfanar označena kao „Koridor željezničke pruge u ispitivanju”. Uz

to, definiran je i koridor za obnovu željezničke pruge II. reda za Rovinj. U Prostornom

planu ne postoje odredbe koje se odnose na prenamjenu trase.

PPUO Kanfanar - 1A korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje

GUP grada Rovinja - 1. Korištenje i namjena površina

PPUG Rovinja - 1. Korištenje i namjena površina


VlasništvoGrad Rovinj

Opće dobro - javna cesta

Općina Kanfanar

Privatno

Republika Hrvatska

AB

C

A

B

C

Katastarskaopćina Broj k.č. Vlasništvo KategorĳaKanfanar *2961 Republika Hrvatska ZgradaKanfanar 4494 Općina Kanfanar PrugaKanfanar *305 Republika Hrvatska ZgradaKanfanar *237 Republika Hrvatska ZgradaKanfanar *225 Republika Hrvatska ZgradaKanfanar 4327/7 Republika Hrvatska PrugaKanfanar 4327/9 Republika Hrvatska PrugaRovinj 10084/6 Grad Rovinj PrugaRovinj *2960 Republika Hrvatska ZgradaRovinj 10084/4 Grad Rovinj PrugaRovinj 9902 Opće dobro - javna cesta PrugaRovinj *2958/1 Grad Rovinj ZgradaRovinj *2959 Republika Hrvatska Zgrada

Katastarskaopćina Broj k.č. Vlasništvo KategorĳaRovinj *2955 Grad Rovinj ZgradaRovinj *3576 Grad Rovinj ZgradaRovinj *2958/3 Grad Rovinj ZgradaRovinj *2954 Grad Rovinj ZgradaRovinj 10084/1 Republika Hrvatska PrugaRovinj *2957 Grad Rovinj ZgradaRovinj *3529 Grad Rovinj ZgradaRovinj 10084/10 Grad Rovinj PrugaRovinj 10084/5 Grad Rovinj PrugaRovinj *3574 Grad Rovinj ZgradaRovinj *2953 Grad Rovinj ZgradaRovinj *2956 Grad Rovinj ZgradaRovinj 10084/9 Grad Rovinj PrugaRovinjsko Selo *34/3 Grad Rovinj ZgradaRovinjsko Selo *145 Republika Hrvatska ZgradaRovinjsko Selo 446/276 Republika Hrvatska PrugaSošići *69 Privatno ZgradaSošići *106 Privatno ZgradaSošići *108 Općina Kanfanar ZgradaSošići *291 Republika Hrvatska ZgradaSošići *107 Privatno ZgradaSošići *177 Privatno ZgradaSošići *149 Općina Kanfanar ZgradaSošići 3222 Republika Hrvatska Pruga

2.3.2. STRUKTURA VLASNIŠTVA

Trasa željezničke pruge je gotovo u cĳelosti u vlasništvu Republike Hrvatske, grada

Rovinja i općine Kanfanar, osim četiri manja građevinska objekata koja se nalaze

uz samu prugu i koja su u privatnom vlasništvu. Uz to, na granici između katastarske

općine Rovinjsko Selo i Sošići, dio puta je označen kao opće dobro - javna cesta.

Od sveukupno 25 objekata, četvero ih je dakle u privatnom vlasništvu. Radi se

o dvĳe čuvarnice (k.č. *69 i *177) - slike A i C, stanice u Sošićima (k.č. *106)

i nužnika u blizini stanice (k.č. *107) - slika B.

Pregled vlasništva objekata prikazan je u sljedećoj tablici.


2.3.3. ŽELJEZNIČKA PRUGA ROVINJ-KANFANAR

Željeznička pruga Kanfanar-Rovinj proteže se na duljini od 20 561 m. Dok je

pruga bila u funkcĳi, osim stanica u Rovinju i Kanfanaru, postojale su i stanice

u Rovinjskom Selu i u Sošićima. Čuvarnice (14 zgrada) imale su funkcĳu reguliranja

sigurnog prĳelaza poljskih puteva i puteva u blizini naseljenih mjesta na križanju

sa željezničkom prugom putem adekvatnih rampi i uređenih makadamskih puteva.

Učestalost prĳelaza puteva preko tračnica, rampe i mostovi na trasi pruge ukazuju

na veliko prisustvo ljudi na teritorĳu i veliku poljodjelsku aktivnost u vrĳeme gradnje

pruge, što je i danas trend vraćanja na poljodjelske aktivnosti i turizam u ruralnoj

Istri.

Željeznička stanica u Rovinju Željeznička stanica u Kanfanaru

Željeznička stanica u Sošićima Željeznička prugaČuvarnica u Okretima Nužnica u Sošićima

Željeznička pruga Rovinj - KanfanarStanica

Čuvarnica

Pruga Rovinj-Kanfanar, dužina = 20.561 m

Adminstrativna podjela željezničke prugeGrad Rovinj, dužina = 10.012 m

Općina Kanfanar, dužina = 10.549 m


2.3.4. ADMINISTRATIVNA PODJELA ŽELJEZNIČKEPRUGE

Trasa pruge je podĳeljena na gotovo dva jednaka dĳela između Rovinja (10 012m)

i Kanfanara (10 549m). Prolazi blizu naseljenih mjesta Rovinjsko Selo, Žuntići,

Bubani, Sošići, Putini, Šorići, Matohanci, Brajkovići, Pilkovići, Kurili, Okreti te je

umrežena i prolazi pored uređenih polja, gustih šuma, niza ruševnih crkava i drugih

ostataka sakralnih objekata, poljskih kuća, prahistorĳskih naselja, starih rimskih

cesta, ovčarskih puteva i sl.

DOF 2019. - Prvi most kod Rovinja - mj. 1:1.000 - Izvor: Studio KAPPO DOF 2019.- Željeznička stanica Sošići, općina Kanfanar - mj. 1:1.000 - Izvor: Studio KAPPO

Pruga Rovinj-Kanfanar, dužina = 20.561 m

Adminstrativna podjela željezničke prugeGrad Rovinj, dužina = 10.012 m

Općina Kanfanar, dužina = 10.549 m


2.3.5. PROMJENE U ŠIREM PROSTORU UPOSLJEDNJIH 50 GODINA

Kao što je vidljivo na karti iz 1968. g., pruga je dvĳe godina nakon njenog zatvaranja

još uvĳek bila prohodna, jasno vidljiva i dostupna, a širi je prostor oko nje bio

poljoprivredne namjene, dok je na karti iz 2018. g. pruga pretežito nevidljiva,

a poljoprivredne površine i pašnjaci prekrivni su u većem dĳelu vegetacĳom.

Gube se polja maslina, vinograda, ratarskih kultura, polja cvjetnica, orhideja i

drugih tipova travnjaka, u tim procesima siromaši bioraznolikost na račun širenja

šumskih sustava.

DOF 1968.- mj. 1:10.000 - Izvor: DGU. DOF 2018. Mj. 1:10.000 - Izvor: DGU.

DOF 1968. - mj. 1:45.000 - Izvor: DGU.

DOF 2018. - mj. 1:45.000 - Izvor: DGU.


Očuvanost željezničke prugeNema traga ili bez tračnica

Očuvana ili djelomično očuvana

Prohodnost željezničke prugeProhodno

Teže prohodno i Neprohodno

2.3.6. OČUVANOST ŽELJEZNIČKE PRUGE

Trasa nekadašnje pruge je danas većim dĳelom prekrivena vegetacĳom, koja ju

čini nepristupačnom i neprohodnom. U većem dĳelu trase danas nema tragova

nekadašnje pruge, koja je u nekim dĳelovima demontirana (najvjerojatnĳe radi

preprodaje željeza). U nekim je dĳelovima nepostojeća, a u manjem dĳelu ostaju

još uvĳek vidljivi njeni tragovi. Posebno su dobro očuvani kameni nasipi, koji u

nekim dĳelovima dostižu i 7 m visine. Prvi most je izgrađen od čelične konstrukcĳe

i izgleda u dobrom stanju, osim drvenih dĳelova koji su truli. U sklopu pruge

prisutna je još i signalizacĳa koja je u većem dĳelu sačuvana, ali oštećena. Može

se reći da je trasa pruge sačuvana u njenim osnovnim karakteristikama, a vrĳeme

i nebriga čovjeka u nekim je njenim dĳelovima ostavilo veće tragove degradacĳe.

Trasa pruge preko makadamske staze Prvi most u Rovinju

Trasa pruge bez šina Detalj čavla na pragu Dio rampe u blizini čuvarnice

Miljokaz

Detalj pruge


Prohodnost željezničke prugeProhodno

Teže prohodno i neprohodno

2.3.7. PROHODNOST

Prohodnost u pojasu pruge treba sagledati s dva vidika.

Jedno je pogled na samu trasu pruge te prirodna i druga fizička ograničenja u

svjetlu njenog uklanjanja i uređenja za potrebe prenamjene u biciklističko-pješačku

stazu. Drugi je vidik prohodnosti gusta mreža poljskih i šumskih puteva koji pokrivaju

širi teritorĳ u dugom nizu stoljeća.

Sama trasa pruge je u većem dĳelu zašikarena, neprohodna ili teško prohodna.

To predstavlja problem za obnovu pruge jer je potrebno vegetacĳu dobrim dĳelom

očistiti. Pritom treba posvetiti posebnu pažnju na veće grupe i solitere stabala

u funkcĳi potencĳala za zasjenjivanje prostora uzduž trase točkastog, grupimičnog

i linearnog karaktera.

Prohodni dio pruge

Neprohodni dio prugeNeprohodni dio pruge Prohodni i težeprohodni dio pruge Težeprohodni dio pruge

Neprohodni dio pruge Teže prohodni dio pruge


Visinsko stanje željezničke prugeUsjek

Na terenu

Manji nasip

Veći nasip

Most

2.3.8. VISINSKO STANJE PRUGE

Iz tehničkih razloga, pruga od Kanfanara (270 m.n.v.) do Rovinja (2 m.n.v.) ima

najveći nagib od 2,1 % - kako bi se omogućilo nesmetano spuštanje vlakova

s 268 metara visine. Zbog toga je izgrađena na način da se u nekim dĳelovima

nalazi u nasipu u odnosu na postojeći teren, a u nekim dĳelovima u iskopu.

Postoje još uvĳek zanimljivi nasipi i potporni zidovi izrađeni od kamenih materĳala

koji dostižu i 7 metara visine. Uz to, pruga ima mnogo zavoja, pogotovo u blizini

Kanfanara gdje se nalazi veći zavoj, kako bi se omogućilo ublažavanje nagiba.

Visoki kameni nasip Zemljani nasip

Kameni nasip srednje visinePruga na terenu

Pruga u usjeku Prvi most u Rovinju


2.3.9. KULTURNA BAŠTINA U ŠIREM PODRUČJU

U pojasu od 1 km oko pruge nalazi se veliki broj vrĳednih kulturnih spomenika

i građevina. Radi se većinom o arheološkim lokalitetima (gradinama i tumulusima),

sakralnim građevinama-crkvicama i njihovim ostacima, te mreži ovčarskih puteva

s neophodnim manjim arhaičnim građevinama za mjestimični odmor, lokvama s

vodom za napajanje stada, mreži komunikacĳa kojom su ta mjesta bila povezana

s obližnjim naseljima.

U rovinjskom dĳelu pruge, u njenoj neposrednoj blizini, odnosno na desetak metara

udaljenosti od nje, nalazi se crkva sv. Tome. Radi se o jedinom povĳesno-kulturnom

elementu u prostoru koji se fizički nalazi uz samu prugu. U obalnom dĳelu Rovinja,

neposredno prĳe završetka pruge, nalazi se kompleks Bolnice za ortopedĳu i rehabilitacĳu

Prim. dr. Martin Horvat (1888. g.) Gdje se, osim samih zgrada bolnice, nalaze

crkva sv. Pelagĳa (1888 g.), povĳesni perivoj i Vidikovac na punti Muccia (1888

g.).

U dĳelu koji se proteže kroz općinu Kanfanar nalazi se poveći broj arheoloških

lokaliteta, među kojima je najvažnĳi tumul na Maklavunu, jedno od najznačajnĳih

prapovĳesnih arheoloških lokaliteta iz brončanog doba u Istri.

Do većine spomenika može se doći makadamskim ili šumskim putevima.

Crkva sv. Kristofora Arheološko nalazište MaklavunaDetalj crkve sv. Bartola

Crkva sv. Prota

Crkva sv. Pelagĳa (nova) Vidikovac - punta Muccia Povĳesne zgrade bolničkog kompleksa

Crkva sv. Tome


Pojas oko pruge, 1 km

Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar

Kulturna baštinaArheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

Sakralna građevina

Ostalo




Kulturna baštinaArheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

Sakralna građevina


2.3.10. PRIRODNE VRĲEDNOSTI U ŠIREMPODRUČJU

Prirodne vrĳednosti u širem području pruge su u većem dĳelu šumske površine

različitih godina starosti, gustine, visine, prohodnosti i sl. Tu je velikim dĳelom

prostor pokriven plohama cvjetnih travnjaka, posebice zaštićenih orhideja i drugih

tipova suhih travnjaka.

Reljef, kako mikro tako i makroreljef, daje prostoru snažnu dinamiku i kontraste

ravnih ploha s razvedenim vrhovima i snažnim linĳama vidljivih slojeva vapnenca

koji izbĳa u strukturi litica i sl. Tu su u slici prirodnosti i vodene površine, izvori

i lokve. Lokve su u davnoj prošlosti, za prve ljudske naseobine i ondašnje stočarstvo,

bile presudne. Mnoge su opstale nekoliko milenĳa do danas. Mnoge su zbog

industrĳalizacĳe poljoprivrede izgubile na značaju i nestale. Izuzetno im je važna

uloga u staništima za faunu kao tip habitata u funkcĳi pojilišta, mjesta reprodukcĳe,

hranilišta, skloništa i sl.

U obalnom dĳelu Rovinja po poljoprivrednim poljima uređen je uz prugu odvodni

kanal Mondelako. Među značajnĳim lokvama ističe se po veličini i vitalitetu faune

Lokva Marboj.

U Općini Kanfanar ističu se po značaju i fenomenologĳi izvor Brkešva voda i Jama

kod sela Burići.

Lokva Marboj Lokva u blizini drugog mostaKanal Mondelako

Pogled na Limski kanal u blizini prugePogled iz vrha u blizini pruge

Izvor - Brkešova voda




Prirodne vrĳednostiIzvor

Lokva

Speleološki objekt

Vrh

Kanal Mondelako




Prirodne vrĳednostiIzvor

Lokva

Speleološki objekt

Vrh


2.3.11. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Određeni dĳelovi u širem pojasu trase pruge, odnosno buduće biciklističko-pješačke

staze, proglašeni su zaštićenim i upisani su u Upisnik zaštićenih područja Uprave

za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Radi se o Značajnom

krajobrazu Limskog zaljeva i posebnog rezervata Limskog zaljeva u moru, dok

u obalnom dĳelu, pruga se u manjem dĳelu nalazi unutar Značajnog krajobraza

Rovinjski otoci i priobalno područje.

Od ostalih zaštićenih područja i spomenika koji se nalaze u samoj blizini pruge

valja spomenuti drvored čempresa na rovinjskom groblju kao spomenik parkovne

arhitekture, dok se u općini Kanfanar nalazi značajni krajobraz Limske drage zaštićen

temeljem planske zaštite, i spomenici prirode Jama kod sela Burići i izvor Brkešova

voda, isto takom zaštićenim na temelju planske zaštite.

Iznimno su to važne prostorne datosti u svojstvu atraktivnih znamenitosti za turističke

posjete, naročito kada su otvorenog tipa i nalaze se u blizini biciklističko-pješačkih

ruta.

2.3.12. POSTOJEĆE KOMUNIKACĲE

Postojeće komunikacĳe/ceste koje se nalaze u području pruge su sljedeće:

• Autocesta Istarski Ipsilon A9

• Državna cesta D303, koja povezuje Kanfanar i Rovinj

• Državna cesta D75, koja povezuje Pulu i Vrsar

• Županĳska cesta Ž5095, koja povezuje Rovinj i Valaltu.

U okolici pruge nalazi se veliki broj makadamskih staza i poljskih puteva koji

povezuju poljoprivredna polja. U tom području nalazi se isto tako nekoliko uređenih

biciklističkih staza kružnog tipa.

2.3.13. AKTIVNOSTI U ŠIREM PODRUČJU

U širem području oko pruge odvĳaju se razne vrste aktivnosti, od turističko-rekreacĳskih

do industrĳsko-eksploatacĳskih aktivnosti.

U obalnomdĳelu prevladavaju turističko-ugostiteljske aktivnosti, s pratećimugostiteljskim

objektima, među kojima su jedan kamp, razni restorani, beach-barovi i dr., te

sportsko-rekreacĳske aktivnosti kao što su odbojka na pĳesku, ronjenje, jahanje

i sl. U blizini obale, u neposrednoj blizini lokve Marboj, nalazi se konjički klub

Sv. Eufemĳa, dok se uz samu obalu nalazi kompleks Bolnice za ortopedĳu i rehabilitacĳu

Prim. dr. Martin Horvat.

U kopnenom dĳelu prevladavaju poljoprivredne i eksploatacĳske aktivnosti, među

kojima kamenolom u zoni Mondelako i veliki kamenolom Kamen Pazina u Kanfanaru.

U blizini stanice u Kanfanaru nalazi se industrĳska zona u kojoj su smješteni

TDR i Istragrafika. U sklopu same stanice nalazi se kafić, dok je u blizini smješten

i supermarket.

2.3.14. OGRANIČENJA ZA OBNOVU PRUGE

Trasa nekadašnje pruge je na nekim mjestima ispresĳecana cestama namĳenjenih

za promet motornih vozila, što sigurno predstavlja ograničenje u vezi zadržavanja

povĳesne rute pruge, te garantiranja sigurnog i nesmetanog prolaska biciklista

i pješaka.

Ograničenja koja nalazimo u području pruge se odnose u većem dĳelu na postojeće

i planirane prometnice. Istarski Ipsilon presĳeče prugu odmah u blizini Kanfanara,

dok državna cesta D303 presĳeče prugu u blizini sela Okreti, i to u vrlo nezgodnom

zavoju. Od planiranih cesta, potrebno je istaknuti županĳsku cestu (obilaznicu)

na području grada Rovinja, koja bi trebala prolaziti upravo pokraj prvog mosta

pruge.

Osim prometnica, i namjena prostora M1 - pretežito stambena u zoni Montepozzo

može predstaviti ograničenje. Bilo bi stoga poželjno, u fazi izrade UPU-a III.2.

Montepozzo-Laconovo, preispitati mogućnost zadržavanja trase pruge u sklopu povĳesne

rute ili predvidjeti alternativnu rutu kojom bi se osigurala povezanost s Rovinjom.

Državna cesta D303 - u blizini sela OkretiMakadamska staza u blizini pruge.

Brza cesta Istarski Ipsilon A9 - mjesto prĳelaza pruge.




Zaštićena područja prirode RHPosebni rezervat

Spomenik parkovne arhitekture

Značajni krajobraz

Značajni krajobraz - planska zaštita




Zaštićena područja prirode RHPosebni rezervat

Značajni krajobraz

Značajni krajobraz - planska zaštita

Spomenik prirode - planska zaštitaIzvor

Speleološki objekt




Postojeće komunikacĳeDržavna cesta D303

Županĳska cesta Ž5095

Ostale komunikacĳe




Postojeće komunikacĳeBrza cesta A9

Državna cesta D303 i D75

Ostale komunikacĳe




Aktivnosti u prostoruBeach bar

Restoran

Bolnica za ortopedĳu i rehabilitacĳu

Jahački centar

Kamenolom

Poljoprivreda




Aktivnosti u prostoruKafić

Restoran

Supermarket

Industrĳska zona

Kamenolom

Poljoprivreda




OgraničenjaDržavne ceste

Županĳska cesta

Ograničenje - planirana županĳska cesta

Ograničenje - pretežito stambena namjena




OgraničenjaBrza cesta

Državne ceste


2.4. KONCEPT OBNOVE I PRENAMJENE PRUGEROVINJ -KANFANAR

2.4.1. KONCEPT UREĐENJA ŽELJEZNIČKE PRUGE

Prenamjena željezničke pruge:

• Obnova trase pruge i prenamjena u biciklističko-pješačku stazu mora u najvećoj

mogućoj mjeri pratiti povĳesnu trasu.

• Staza širine 2,5 m.

• Potrebno je adekvatno osigurati ogradom one dĳelove staze koji se nalaze na

visokom nasipu ili koji se zbog drugih razloga mogu smatrati opasnima, kako

bi se osigurala pristupačnost za osobe sa invaliditetom i kako bi staza bila

prikladna i za druge ranjive skupine (npr. za djecu i starĳe osobe).

• Postaviti brojače biciklističkog kretanja/prometa (što bi omogućilo praćenje efektivnog

broja korisnika staze i eventualno opravdalo veće investicĳe, kao što bi mogli

biti pješačko-biciklistički mostovi iznad državne ceste D303 i autoceste A9-istarskog

Y-a).

• Integrirati, gdje je moguće, tragove nekadašnje pruge u trasu.

Obnova postojećeg mosta:

• Sanacĳa konstrukcĳe mosta.

• Osigurati most postavljanjem odgovarajućih zaštitnih ograda.

Novoplanirana staza u sklopu željezničke pruge:

• Zbog sigurnosnih razloga, odnosno u svrhu sigurnog prelaska željezničke pruge,

potrebno je predvidjeti alternativnu rutu u zadnjem dĳelu staze, u blizini stanice

u Kanfanaru.

Alternativna ruta po povĳesnoj trasi:

• U slučaju realizacĳe mosta preko državne ceste D303 ili brze ceste A9, moguće

je korištenje povĳesne rute u cjelini.

Alternativna ruta:

• U slučaju da izgradnja mosta nĳe moguća, biti će potrebno koristiti alternativnu

rutu.

• Alternativna ruta mora biti fizički odvojena od prometnice.

• Prĳelaz preko državne ceste D303 mora biti kvalitetno i sigurno projektiran i

izveden.

• Prĳelaz preko Ipsilona predviđen je preko postojećeg podvožnjaka.

Alternativna ruta - Most:

• Planirani mostovi nalaze se iznad državne ceste D303 i brze ceste A9.

• Uskladiti širinu s ostatkom staze.

• Nagib staze na mostu mora biti prilagođen načinu korištenja.

• Osigurati most odgovarajućim zaštitnim ogradama.

Planirane sekundarne rute:

• Postojeće staze-poljski putevi ili novoplanirane staze povezuju kulturne i prirodne

vrĳednosti u širem području.

• Potrebno je predvidjeti odgovarajuću horizontalnu i vertikalnu signalizacĳu na

pruzi i po stazama koja će voditi do određenih točaka.

Primjer mosta

Horizontalna signalizacĳa

Primjer mosta

Biciklistička staza

Biciklistička staza Biciklistička staza

Most preko autocesteBiciklistička staza na mostu

Primjer mosta


2.4.2. SADRŽAJI NA TRASI PRUGE

Stanice u Rovinju i Kanfanaru, te čuvarnica u Rovinjskom Selu:

• Potrebno je oplemeniti Rovinjsku i Kanfanarsku stanicu s raznim sadržajima i

osmisliti ih kao glavne ulaze u stazu.

• Centar za posjetitelje i interpretacĳski centar - predvidjeti mogućnost prenamjene

dĳela željezničke stanice u Rovinju ili Kanfanaru ili čuvarnicu u Sošićima u

Interpretacĳski centar kao novu i suvremenu vrstu muzeja koji je duboko povezan

s okolnom kulturnom, povĳesnom i prirodnom baštinom, te nastoji poticati bolje

razumĳevanje, nova saznanja i istraživanje baštine na interaktivan načini i stvoriti

dublju vezu s posjetiteljima.

• Cikloturistički info punkt.

• U sklopu stanica potrebna je ugostiteljska namjena (restoran ili kafić).

• Predvidjeti servisne stanice za bicikle, e-bike punionice, bike-sharing stanice,

odmorište s nadstrešnicom ukoliko bude potrebno, stalak za bicikle u adekvatnom

broju, kante za otpatke za reciklažu (papir, plastika, komunalni otpad).

• WC.

• Dječje igralište i slične sadržaje.

Odmorište:

• Predviđeno je sveukupno 12 odmorišta na cca. 1,5 - 2 km udaljenosti.

• Odmorišta su predviđena u sklopu čuvarnica, tamo gdje je bilo moguće.

• Predviđene su nadstrešnice samo tamo gdje ne postoji visoka vegetacĳa koja

bi mogla osigurati dovoljno hlada.

• Predviđene su klupe sa stolovima (piknik zone), stalci za bicikle, ležaljke za

odmor, kante za otpatke za reciklažu (papir, plastika, komunalni otpad).

Odmorište

Odmorište Odmorište

Primjer piknik zone

Primjer interpretacĳskog centra

OdmorištePrimjer odmorišta s nadstrešnicom

Dječje igralište Servisna stanica za bicikle Servisna stanica za bicikle


Vidikovac:

• Predviđeno je sveukupno 2 vidikovca, jedan u Rovinju, s pogledom na povĳesnu

jezgru grada Rovinja i jedan u Kanfanaru, s pogledom na poljoprivredna polja.

• Odmorišta su predviđena u sklopu čuvarnica, tamo gdje je bilo moguće.

• Predviđene su nadstrešnice samo gdje ne postoji visoka vegetacĳa koja može

osigurati dovoljno hlada.

• Predviđene su klupe sa stolovima (piknik zone), stalci za bicikle, ležaljke za

odmor, kante za otpatke za reciklažu (papir, plastika, komunalni otpad).

Parkiralište:

• Predviđeno je 9 parkinga, u sklopu trase.

• Parkirališta su malih dimenzĳa, s maksimalno 5 mjesta, i neformalne naravi,

od rastresitog materĳala.

• Omogućuje se pristup pješacima s raznih mjesta.

Land art zone:

• Predviđa se dodatna kulturna vrĳednost u prostoru.

• Land art instalacĳe mogu biti manjih ili većih dimenzĳa.

• Predviđena su u sklopu odmorišta, stanica i čuvarnica.

• Tematski su povezane pruzi, te doprinose promicanju ekološke osvĳeštenosti.

2.4.3. POVEZNI PUTEVI

S naseljenim mjestima, turističkim naseljima:

• Staza se proteže preko 20 kilometara u blizini raznih naseljenih mjesta (Rovinjsko

Selo, Žuntići, Bubani, Sošići, Putini, Šorići, Matohanci, Brajkovići, Pilkovići, Kurili,

Okreti).

• Uz obalu, pruga prolazi u blizini turističkih naselja Valalta i Amarin, te se nalazi

u blizini rovinjske starogradske jezgre.

Sa sadržajima u širem području: Postojeće makadamske staze koje povezuju

trasu pruge sa sadržajima u širem području.

2.4.4. SADRŽAJI U ŠIREM PROSTORU

Aktivnosti: Bolnica za ortopedĳu i rehabilitacĳu, jahački centar, ugostiteljski objekti.

Kulturna baština: Arheološki pojedinačni lokaliteti - kopneni, sakralne građevine

i ostale kulturne vrĳednosti.

Prirodna baština: Izvori, lokve, speleološki objekti.

Vidikovci na istaknutim vrhovima koji omogućavaju prekrasne vizure na širem

krajobrazu.

Land art instalacĳa Land art instalacĳa

Land art instalacĳaLand art instalacĳaVidikovac

Vidikovac

Parking Sekundarna stanica


Sadržaji na trasi prugeStanica - centar za posjetitelje, interpretacĳski centar,ugostiteljska namjena, servisna stanica za bicikle i dr.Čuvarnica - centar za posjetitelje, interpretacĳski centar,ugostiteljska namjena, servisna stanica za bicikle i dr.

Odmorište

Vidikovac

Parking

Land art zone

Koncept uređenja trasePrenamjena željezničke pruge

Obnova postojećeg mosta

Novo planirana staza u sklopu željezničke pruge

Alternativna ruta po povĳesnoj trasi

Alternativna ruta

Alternativna ruta - most

Sadržaji u širem prostoru


Jahački centar

Ugostiteljski objekt

Arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

Sakralna građevina

Ostale kulturne vrĳednosti

Izvor

Lokva

Speleološki objekt

Vidikovac

Povezni puteviS naseljem, turističkim odredištem

S sadržajima u širem području

Koncept uređenja željezničke pruge


Sadržaji na trasi prugeStanica - centar za posjetitelje, interpretacĳski centar,ugostiteljska namjena, servisna stanica za bicikle i dr.Čuvarnica - centar za posjetitelje, interpretacĳski centar,ugostiteljska namjena, servisna stanica za bicikle i dr.

Odmorište

Vidikovac

Parking

Land art zone

Koncept uređenja trasePrenamjena željezničke pruge


Novo planirana staza u sklopu željezničke pruge

Alternativna ruta po povĳesnoj trasi

Alternativna ruta

Alternativna ruta - most

Sadržaji u širem prostoru


Jahački centar

Ugostiteljski objekt

Arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

Sakralna građevina

Ostale kulturne vrĳednosti

Izvor

Lokva

Speleološki objekt

Vidikovac

Povezni puteviS naseljem, turističkim odredištem

S sadržajima u širem području

Koncept uređenja željezničke pruge

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | Idejno rješenje | stranica 38

IDEJNO RJEŠENJE


3. IDEJNO RJEŠENJE

3.1. UVOD

Idejno rješenje obnove i prenamjene pruge Rovinj-Kanfanar u biciklističko-pješačku

stazu predviđa rješenje tipskih elementa staze sa svim sadržajima koji se nalaze

na njenoj trasi:

• Tipologĳe staze - staza na terenu

• Tipologĳe staze - staza na nasipu

• Tipologĳe staze - staza u usjeku

• Uređenje vegetacĳe uz stazu

• Horizontalna signalizacĳa

• Vertikalna signalizacĳa

• Postojeći mostovi

• Novoplanirani mostovi

• Tipska odmorišta - piknik i stajalište

• Vidikovac

• Land art zone

• Tipsko parkiralište - okomito i paralelno parkiranje

Za svaki navedeni tipski element definirane su smjernice uređenja, grafička rješenja

(tlocrt i/ili presjek i/ili detalji) i referentne slike.

Uz tipske elemente data su idejna rješenja uređenja prostora za tri zone s prĳedlogom

primjene navedenih tipoloških elemenata. Rješenja se odnose na konkretne zone

uz samu prugu, odnosno biciklističko – pješačku stazu:

• Odmorište u blizini crkvice Sv. Tome

• Vidikovac s pogledom na povĳesnu jezgru grada Rovinja-Rovigno

• Čuvarnica u Sošićima

U završnom dĳelu idejnog rješenja prikazane su posebne vizualizacĳe biciklističko-

pješačke staze s pratećim elementima uređenja prostora.


• Veći dio povĳesne trase pruge nalazi se na terenu (do +/- 1 m visine) - u

razini s okolnim krajobrazom.

• Staza se planira u širini od 2,5m s centralnom osi na osi povĳesne trase pruge.

• Planirano je zadržavanje šina na onim dionicama gdje su iste očuvane na originalnoj

lokacĳi na način da se integriraju u asfaltni zastor staze. U narednim fazama

projektne dokumentacĳe će su utvrditi faktor sigurnosti i opasnost od proklizavanja

za dionice gdje se postojeće šine zadržavaju.

• Površina staze doseže visinu šina čĳa gornja ploha ostaje vidljiva.

POSTOJEĆE STANJE TRASE PLANIRANA STAZA NA TERENU

3.2. TIPOLOGĲE STAZE - STAZA NA TERENU


• Pojedine dionice staze nalaze se na višim ili nižim nasipima.

• Konstrukcĳa staze jednaka je onoj na terenu s dodatnim elementom zaštitne

ograde visine 1,1m od pocinčanih čeličnih profila na dionicama gdje nasip prelazi

visinu od cca. 1,5 m.

• Tĳelo nasipa nerĳetko je obraslo vegetacĳom - stablašicama i visokim grmljem,

planira se njihovo djelomično zadržavanje u funkcĳi psihološke barĳere, zasjene

te svojevrsnoga zaštitnog pojasa.

POSTOJEĆE STANJE TRASE

DETALJ OGRADE

PLANIRANA STAZA NA NASIPU PRIMJER STAZE NA NASIPU VISINE DO 1,5 M S PRIRODNOM VEGETACĲOM -

PSIHOLOŠKA BARĲERA

3.3. TIPOLOGĲE STAZE - STAZA NA NASIPU


• Dĳelovi staze nalaze se ispod razine okolnog terena, u usjeku s neobrađenim

plohama kosina.

• Veći dio takvih dionica obrastao je sukcesivnom vegetacĳom koja dodatno naglašava

efekt tunela tvoreći svojevrsni zeleni strop.

• Gdje je moguće planira se zadržavanje kvalitetno razvĳenih stablašica i grmlja,

dok se dio trase staze u usjeku gdje su kamene kosine zanimljivih značajki

vegetacĳa koja zaklanja pogled na iste planira ukloniti.

POSTOJEĆE STANJE TRASE

PLANIRANA STAZA U USJEKU S VISOKOM VEGETACĲOM PLANIRANA STAZA U USJEKU BEZ VISOKE VEGETACĲE

3.4. TIPOLOGĲE STAZE - STAZA U USJEKU


POSTOJEĆE STANJE VEGETACĲE NA TRASI PRUGE UREĐENJE VEGETACĲE - GUSTA PRIRODNA VGETACĲA UREĐENJE VEGETACĲE - OTVARANJE VIZURA UREĐENJE VEGETACĲE - OMOGUĆAVANJE PRISTUPA

Vegetacĳa uz predmetnu stazu je važna komponenta ambĳentalne i boravišne vrĳednosti.

Moguće je više tipova uređenja:

• Gusta prirodna vegetacĳa koja stvara zasjenu i čini zaštitni pojas između koridora

staze i šireg okoliša.

• Uređenje vegetacĳe na način da se na pojedinim potezima otvore kvalitetne

vizure na okolni krajobraz s jedne ili obje strane.

• Uređenje koje omogućava neposredan pristup u prostor i do zanimljivih sadržaja

uz trasu staze.

3.5. UREĐENJE VEGETACĲE UZ STAZU


• Oznake horizontalne signalizacĳe iscrtavaju se na plohi staze u tri osnovne boje:

bĳela, crvena i žuta, a referenca su na elemente pruge – uzdužne linĳe (šine)

i poprečne linĳe (pragovi).

• Bĳelim grafičkim oznakama se planira označiti pozicĳa šina na dionicama gdje

su one uklonjene, preporučeni smjer kretanja, mjesta gdje su uz trasu smještena

odmorišta te drugi dodatni sadržaji te oznake kilometraže u odnosu na udaljenost

Rovinj - Kanfanar.

• Pozicĳa razgraničenja rovinjskog od kanfanarskog dĳela označena je bĳelim linĳama

s dodatnom središnjom žutom linĳom.

• Crvenom bojom izrađuju se grafike na mjestima gdje se staza križa s drugim

komunikacĳama.

• Pješačka komunikacĳa je naglašena poprečnim crtama, križanje s asfaltiranom

prometnicom početnim i završnim poprečnim crtama uz središnju punu plohu

koju prate standardni bĳeli kvadrati, a križanje s makadamskom prometnicom

odvĳa se preko uzdignute asfaltne plohe za usporavanje prometa profila šireg

od staze s odgovarajućim grafičkim oznakama.

3.6. HORIZONTALNA SIGNALIZACĲA


• Planirani elementi vertikalne signalizacĳe su informativni paneli u dvĳe dimenzĳe

te totemi u dvĳe različite visine.

• Boje i grafička obrada su usklađeni sa elementima horizontalne signalizacĳe

s crvenom koja prevladava.

• Konstrukcĳa istih planira se od drvenog nosača te panela s otiskom, a sadržavati

će različite informacĳe: mape cjelokupne trase ili pojedine dionice, sadržaji uz

trasu, udaljenost Rovinj – Kanfanar, smjer i sadržaji u širem okolišu i dr.

TIPOVI INFO PANELA I TOTEMA

3.7. VERTIKALNA SIGNALIZACĲA


3.8. POSTOJEĆI MOSTOVI

MOST S ČELIČNOM KONSTRUKCĲOM

POSTOJEĆE PLANIRANO POSTOJEĆE PLANIRANO

MOST S ARMIRANO-BETONSKOM KONSTRUKCĲOM


3.9. NOVOPLANIRANI MOSTOVI

• Na mjestima gdje se trasa željeznice križa s prometnicama D303 i A9 postoji

mogućnost izgradnje pješačko-biciklističkog mosta, u tom slučaju staza bi u cĳelosti

pratila povĳesnu trasu.

• Oblikovanje mosta razlamanjem i mjenjanjem smjera kretanja omogućeno je

da je most u potpunosti unutar granica katastarske čestice trase pruge.

• Predloženo rješenje je most na koji se pristupa rampom nagiba do 10%, ravnog

dĳela na visini +5,5m koji je koso položen na os ceste te silazne rampe.

Planirana zaštitna ograda na početnim dĳelovima ima visinu 1,1m te se postupno

povisuje do maksimalne visine od 3m.


DETALJ STALAK ZA BICIKLDETALJ KLUPA

STAJALIŠTEODMORIŠTE PIKNIK• Osim glavnih stanica, uz trasu se planiraju i tipska odmorišta na prikladnim

udaljenostima. Pozicĳe odmorišta su vezane za prateće sadržaje uz povĳesnu

prugu (čuvarnice) te doživljajne kvalitete okolnog krajobraza i dodatne sadržaje

šireg okoliša.

• Dva planirana tipa su veće odmorište – piknik i manje odmorište – stajalište.

• Oba tipa planiraju se s rastresitom podlogom s rasterom od drvenih pragova

standardnih dimenzĳa, pojasom vegetacĳe između boravišnog prostora i trase

šetnice te opremom i signalizacĳom.

• Odmorište piknik sadržava stolove s klupama, veći broj stalaka za bicikle, koševe

za otpatke i reciklažu, obavĳesni panel te dodatnu vegetacĳu u svrhu zasjene

(alternativno mogućnost postavljanja nadstrešnice).

• Stajalište je odmorište manjih dimenzĳa s klupama, kantama, stalcima i obavĳesnim

panelom. Oprema koja se postavlja je tipska ili dizajnirana s referencom na

elemente pruge.

3.10.TIPSKA ODMORIŠTA - PIKNIK I STAJALIŠTE



• Vidikovci se planiraju na dvĳe lokacĳe koje omogućavaju kvalitetne vizure na

dalji i bliži krajobraz (starogradska jezgra Rovinja, kulturni krajobraz u području

Kanfanara) sa smjerom pružanja orĳentiranim prema ciljanim sadržajima šireg

okoliša (koso položeni na trasu staze).

• Vidikovac čini čelična konstrukcĳa koja se oslanja na nosač i nasip te s podlogom

od čelične perforirane plohe u sivoj i crvenoj boji te zaštitnom ogradom. Ploha

vidikovca započinje u razini staze te se blagim nagibom uzdiže do ravnog krajnjeg

dĳela.

• Cjelinu s vidikovcem čini i manje odmorište s nadstrešnicom nasuprot staze

oblikovano prema istom principu.

3.11.VIDIKOVAC


• U pojasu uz trasu staze na većem broju lokacĳa planirane su tzv. land art

zone.

• U sklopu navedenih zona moguća je organizacĳa umjetničkih sadržaja različitih

disciplina i tipologĳa – umjetni/prirodni materĳali, trajna/povremena instalacĳa,

namĳenjena za promatranje s određene udaljenosti/mogućnost interakcĳe i dr.

koje svojom idejom i značajkama doprinose užem i širem okolišu u koji su

postavljene te podižu kvalitetu, posjećenost, ponudu i doživljaj korištenja biciklističko-

pješačke staze.

3.12.LAND ART ZONE


• Na pojedinim mjestima do kojih je moguć pristup vozilom planira se organizacĳa

manjih parkirališta s rastresitom podlogom, zelenim zaštitnim zelenilom i stablašicama

u funkcĳi zasjene.

• Gdje pristupna cesta ima odgovarajuću širinu (6m) koristi se tip parkirališta

s okomitim parkiranjem u suprotnom tip parkirališta s uzdužnim parkiranjem

• Drveni pružni pragovi se planiraju koristiti za označavanje gabarita parkirališnog

mjesta te kao rubnjak između zelenila i rastresite površine.

3.13.TIPSKO PARKIRALIŠTE - OKOMITO I PARALELNO PARKIRANJE


3.14.ODMORIŠTE U BLIZINI CRKVICE SV. TOME

Slika zidina Sv. Tome na travnoj plohi s pojedinačnim soliterima i skupinama stablašica,

okružena s gustim i razvĳenim šumskim pokrovom daje snažan kontrast i atmosferu

posebnosti kulturno-povĳesne baštine te iznimno vrĳednog odmorišta.

Pristup odmorištu je prugom i makadamskom cestom te je rĳešeno križanje s

horizontalnom signalizacĳom, uređena su dva odmorišta: piknik i jednostavno odmorište

s urbanom opremom i stalcima za bicikle.


3.15.VIDIKOVAC S POGLEDOM NA POVĲESNU JEZGRU GRADA ROVINJA

Na visokom nasipu pruge otvara se iznimna panoramska vizura na starogradsku

jezgru grada Rovinja. Pristup planiranom vidikovcu je prugom i poljskom makadamskom

cestom gdje je križanje rĳešeno horizontalnom signalizacĳom.

U nastavku vidikovca, kao njegov produžetak, uređeno je odmorište s urbanom

opremom i stalcima za bicikle. U neposrednoj blizini rĳešeno je parkiralište za

automobile s direktnim pristupom na biciklističko-pješačku stazu.


3.16.ČUVARNICA U SOŠIĆIMA - INTERPRETACĲSKI CENTAR

Čuvarnica se preuređuje u interpretacĳski centar kao središnja točka složenog odmorišta.

Uz čuvarnicu se nalazi postojeće sportsko igralište. Uređuju se dva odmorišta,

dječje igralište poseban eksponat – povĳesni vlak i parkiralište na dvĳe lokacĳe.

Na križanju pruge i asfaltirane ceste uređuje se horizontalna signalizacĳa. Boravišni

prostor sela Sošići se obogaćuje izuzetno kvalitetnim rekreativnim sadržajem.







Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | Akcĳski plan | stranica 62

AKCĲSKI PLAN


4. AKCĲSKI PLAN

PODJELA U ZONE - GRAD ROVINJ

ZONA KRATKI OPISDUŽINA(m)

R1Početna dionica staze se prostire od glavne

stanice u Rovinju do raskršća ulice Porton

Biondi s ulicom Montepozzo.

894

R2-APo pruzi, od raskršća ulice Porton Biondi s

ulicom Montepozzo do kamenoloma Montepozzo400

R2-BUređenje dionice staze uz postojeću asfaltnu

Cestu za Mondelaco te makadamskim putem

do kamenoloma Montepozzo.

471

R3Trasa dionice ide od ulaza i uz kompleks

kamenoloma Montepozzo do prvog mosta

pored naselja Mondelaco.

609

R4Dionica se prostire od mosta pokraj naselja

Mondelaco do poljskog makadamskog puta koji

ide prema lokvi Marboj.

2.484

R5

Dionica u ovoj zoni se prostire od

makadamskog puta prema lokvi Marboj do

raskršća makadamskog puta pored teritorĳa

Gumila.

2.552

R6Dionica staze u ovoj zoni ide od raskršća

makadamskog puta pored teritorĳa Gumila do

puta Rovinjsko Selo – Lim

1.972

R7Dionica staze u ovoj zoni se prostire od puta

Rovinjsko Selo – Lim do teritorĳalne granice

s općinom Kanfanar.

1.172

SVEUKUPNO A 10.083

SVEUKUPNO B 10.154

PODJELA U ZONE - OPĆINA KANFANAR

ZONA KRATKI OPIS DUŽINA (m)

K1

Početna dionica staze je nova, planirana. Prostire se od

željezničke stanice Kanfanar, u užem pojasu pruge do raskrižja s

asfaltnom cestom naselja Burići te ide pored Istragrafike (A&R

Carton Istra) i nasuprot ulaza se odvaja i spaja na povĳesnu

prugu-trasu biciklističke staze.

714

K2Ova dionica ide od spoja nove staze s povĳesnom prugom-trasom

biciklističke staze pored Istragrafike do kraja prvog velikog nasipa.1.828

K3-ADionica ide od kraja velikog nasipa po trasi pruge do kraja

planiranog mosta preko autoceste Ipsilon (Y).1.094

K3-BDionica ide od početne točke-kraja velikog nasipa pa

makadamskom cestom do podvožnjaka na autocesti (Y) te uz nju

do spoja s trasom pruge.

1.810

K4 Ova dionica ide od autoceste (Y) do naselja Okreti. 1.095

K5-APo povĳesnoj pruzi te premošćivanje državne ceste Kanfanar –

Rovinj (D-303).580

K5-BNova ruta od naselja Okreti asfaltiranim putem do državne ceste

Kanfanar – Rovinj (D-303) te uz nju do spoja s trasom pruge.917

K6

Ova dionica polazi od spoja s trasom pruge uz državnu cestu

Kanfanar – Rovinj (D-303) do križanja s makadamskim putem

neposredno prĳe mosta preko državne ceste Pula – Trst, prema

Limu.

2.183

K7Ova dionica trase pruge se proteže od križanja s makadamskim

putem pored ceste za Lim do križanja s putem Šorići – Sošići.1.684

K8Opis: Trasa dionice pruge ove zone ide od križanja s putem

Šorići – Sošići do teritorĳalne granice s gradom Rovinj.1.768

SVEUKUPNO A 10.946

SVEUKUPNO B 11.999

4.1. UVOD

Akcĳski plan ima funkcĳu identificiranja razina i zona uređenja u svrhu realizacĳe

postavki ovog Idejnog rješenja.

4.2. ZONE UREĐENJA

Temeljem građenih karakteristika pruge, neposrednih urbanih mjesta, graditeljskog

nasljeđa u prostoru trase pruge, poljskih makadamskih puteva, prirodnih posebnosti,

teritorĳalnih granica izvršena je funkcionalna podjela trase na 15 zona od kojih

je 7 zona u okvirima teritorĳa grada Rovinja, a 8 ih je u okvirima teritorĳa općine

Kanfanar.

Alternativne trase staze u odnosu na postojeću prugu predviđene su kod većih

prepreka i investicĳskih ulaganja za dosljedno vođenje trase po staroj pruzi. Alternative

A idu po povjesnoj trasi (zona R2-A, K3-A i K5-A), dok alternative B (zone

R2-B, K3-B i K5-B) zaobilaze te prepreke. U zoni R2, oblik prepreke je zona

pretežito stambena. Alternativa B je trasa uz postojeću asfaltnu cestu za Mondelaco

te makadamskim putem do kamenoloma Montepozzo i spoj na postojeću trasu

pruge. U zoni K3 prepreka je veće investicĳsko ulaganje gradnjom mosta preko

autoceste. Alternativa B je makadamskom cestom do postojećeg podvožnjaka

na brzoj cesti A9 te uz nju do spoja s trasom pruge. U zoni K5 prepreka i

veće investicĳsko ulaganje je gradnja mosta preko državne ceste Kanfanar-Rovinj

(D-303). Alternativa B je od naselja Okreti asfaltiranim putem do državne ceste

Kanfanar – Rovinj (D-303) te uz nju do spoja s trasom pruge.


Procjena investicĳskih ulaganja - Grad Rovinj

ZONA RAZINA 0 RAZINA 1 RAZINA 2 RAZINA 3 SVEUKUPNO

R1 - kn - kn - kn - kn - kn

R2-A 12.500,00 kn 60.000,00 kn 150.000,00 kn - kn 222.500,00 kn

R2-B - kn 140.000,00 kn 210.000,00 kn - kn 350.000,00 kn

R3 10.000,00 kn 490.000,00 kn 250.000,00 kn - kn 750.000,00 kn

R4 85.000,00 kn 780.000,00 kn 980.000,00 kn 145.000,00 kn 1.990.000,00 kn

R5 140.000,00 kn 980.000,00 kn 1.000.000,00 kn 170.000,00 kn 2.290.000,00 kn

R6 80.000,00 kn 475.000,00 kn 770.000,00 kn 95.000,00 kn 1.420.000,00 kn

R7 50.000,00 kn 205.000,00 kn 480.000,00 kn 95.000,00 kn 830.000,00 kn

SVEUKUPNO A 377.500,00 kn 2.990.000,00 kn 3.630.000,00 kn 505.000,00 kn 7.502.500,00 kn

SVEUKUPNO B 365.000,00 kn 3.070.000,00 kn 3.690.000,00 kn 505.000,00 kn 7.630.000,00 kn

Procjena investicĳskih ulaganja - Općina Kanfanar

ZONA RAZINA 0 RAZINA 1 RAZINA 2 RAZINA 3 SVEUKUPNO

K1 - kn - kn 310.000,00 kn - kn 310.000,00 kn

K2 75.000,00 kn 710.000,00 kn 735.000,00 kn 75.000,00 kn 1.595.000,00 kn

K3-A 45.000,00 kn 4.560.000,00 kn 420.000,00 kn 95.000,00 kn 5.120.000,00 kn

K3-B - kn 180.000,00 kn 400.000,00 kn 95.000,00 kn 675.000,00 kn

K4 50.000,00 kn 710.000,00 kn 735.000,00 kn 75.000,00 kn 1.570.000,00 kn

K5-A 20.000,00 kn 3.200.000,00 kn 225.000,00 kn 15.000,00 kn 3.460.000,00 kn

K5-B - kn 160.000,00 kn 440.000,00 kn 15.000,00 kn 615.000,00 kn

K6 85.000,00 kn 395.000,00 kn 855.000,00 kn 95.000,00 kn 1.430.000,00 kn

K7 65.000,00 kn 300.000,00 kn 670.000,00 kn 780.000,00 kn 1.815.000,00 kn

K8 80.000,00 kn 900.000,00 kn 695.000,00 kn 95.000,00 kn 1.770.000,00 kn

SVEUKUPNO A 420.000,00 kn 10.775.000,00 kn 4.645.000,00 kn 1.230.000,00 kn 17.070.000,00 kn

SVEUKUPNO B 355.000,00 kn 3.355.000,00 kn 4.840.000,00 kn 1.230.000,00 kn 9.780.000,00 kn

4.3. RAZINE UREĐENJA

S obzirom na stanje pruge i željeno uređenje planirano je 5 razina uređenja koje

po stupnju uređenosti i ispunjenju određenih funkcĳa slĳede jedna drugu do krajnjeg,

planiranog uređenja prenamjene u kvalitetnu, atraktivnu i sigurnu biciklističku stazu.

4.3.1. RAZINA 0.

Čišćenje vegetacĳskog pokrova. U ovoj fazi još nema mogućnosti korištenja trase

pruge u funkcĳi biciklističke i/ili pješačke taze. Ova radna aktivnost je predviđena

u dvĳe vremenske faze i dva stupnja intenziteta sječe.

U prvoj fazi podrazumĳeva sječu svog vegetacĳskog pokrova koji ima manji promjer

od 6-7 cm. Sječe se na panj do 4 cm visine.

U drugoj fazi se vrši selekcĳa onih stablašica i grmlja koji ostaju s razvĳenĳim

krošnjama i promjerom debla za postizanje posebnih percepcĳskih i drugih funkcionalnih

efekata.

Opseg prostora čišćenja vegetacĳskog pokrova, podrazumĳeva prostor trupa pruge

i onaj prostor i okoliš objekata na i pored trase koji su po funkcĳama neophodno

vezani za buduću namjenu.

4.3.2. RAZINA 1.

Izgradnja makadamske staze i zaštitnog sustava za sigurno korištenje je razina

uređenosti nakon koje se već može staza koristiti. Dakle, ova razina uređenosti

predviđa eliminiranje drvenih pragova i zadržavajući samo one dĳelove pragova

koji služe za stabilnost šina, izgradnja makadamske staze prosječne širine 2,5

m. po trupu pruge, gradnju posve novih dĳelova makadamskih puteva za povezivanje

prekinutih dĳelova osnovne trase te uređenje zaštitnih ograda kod većih visinskih

razlika.

4.3.3. RAZINA 2.

Nakon realizacĳe ove razine uređenosti omogućeno je nesmetano prometovanje

biciklističkom stazom. Ona predviđa asfaltiranje staze i obradu signalizacĳe. Pritom

se koriste i adaptiraju asfaltne prometnice u, pored i izvan naselja te preko državne

ceste, uređivanje horizontalne i vertikalne signalizacĳe, i sl.

4.3.4. RAZINA 3.

Primarni sadržaji koji se obrađuju u okvirima trase pruge-biciklističke staze su

čuvarnice uz prugu i njihova obnova, odmorišta i adekvatno uređena parkirališta.

Početna stanica u Rovinju i u Kanfanaru imaju bogatĳe sadržaje i opremu za

što bolje funkcioniranje cjelovite staze.

4.3.5. RAZINA 4.

Sekundarni sadržaji se odnose na one sadržaje koji obogaćuju boravišni ambĳent

te artikuliraju iznimne i posebne točke pored trase pruge-biciklističke staze poput

vidikovaca, land art instalacĳa i sl.

4.4. PROCJENA INVESTICĲSKIH ULAGANJA

Ovdje nĳe ušla u procjenu 4.-ta razina uređenosti koju je moguće realizirati korak

po korak u odnosu na mogućnosti i želje.

Za rovinjski dio trase procjena investicĳe u koji ulazi i sanacĳa mostova iznosi:

823.000,00 kn/km

Za kanfanarski dio trase – varĳanta A, procjena investicĳe u koji ne ulazi dio

investicĳe za izgradnju novih mostova iznosi:

815.000,00 kn/km

S uključivanjem varĳante B - predviđena izgradnja mostova, tada investicĳa iznosi

1.560.000 kn/km


Sadržaji u sklopu staze

Stanica

Parking

Land art zona

Način obnove pruge ili formiranje nove trase

Staza na terenu ili na manjem nasipu

Novoplanirana staza

Alternativna staza

Prĳelaz preko

Prometnice

Makadamske staze

Legenda

Zona R1

Opis: Početna dionica staze se prostire od glavne stanice u Rovinju do raskršća ulice Porton Biondi s ulicom Montepozzo.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R1-1 813 m

• Novoplanirana staza: R1-2 81 m

Sveukupna dužina: 894 m

Sadržaji:

• Željeznička stanica u Rovinju

• Parking

• Land art instalacĳe

Programski sadržaj po razini uređenosti

Razina Sadržaj Procjena investicĳskih ulaganja

0 – Čišćenje vegetacĳskog

pokrova

Trasa staze u zoni R1 je prohodna – čista, bez vegetacĳe. Ovu fazu

rada nĳe potrebno obraditi.-

1 – Izgradnja makadamske

staze i obrada njenog

sigurnog korištenja

U Zoni R1, po predloženoj trasi već postoji makadamska staza. -

2 – Asfaltiranje staze i

obrada signalizacĳe

Ova razina uređenja staze biti će izvedena u sklopu projektnih

rješenja cjelovitog obalnog pojasa. Obrada završnog materĳala osim

asfalta mogu biti i drugi tvrdi materĳali (beton, kamen, i dr.).

Investicĳa će ovisiti o razini

željene vrsnoće projektnog

rješenja uređenja obalnog pojasa

3 – Primarni sadržaji

U sklopu željezničke stanice u Rovinju potrebno je predvidjeti

sljedeće primarne sadržaje:

• info punkt (u sklopu zgrade stanice)

• interpretacĳski centar (u sklopu zgrade stanice)

• ugostiteljska namjena (u sklopu zgrade stanice)

• wc (u sklopu zgrade stanice)

• servisna stanica za bicikle

• bike-sharing stanica

• odmorište s nadstrešnicom

• stalci za bicikle u adekvatnom broju

Parking: postojeći parking pored stanice je dovoljan za potrebe ovog

projekta.



rješenja

4 – Sekundarni sadržaji

U okolišu željezničke stanice u Rovinju potrebno je predvidjeti

sljedeće sekundarne sadržaje:

• rekreacĳske i sl. sadržaje,


Od 20.000,00 do 100.000,00 kn

po instalacĳi



Stanica

Parking

Land art zona



Novoplanirana staza

Alternativna staza

Prĳelaz preko

Prometnice

Makadamske staze

Legenda

Zona R2

Opis: Predviđene su dvĳe varĳante uređenja postojeće dionice pruge.

Varĳanta A - Po pruzi, od raskršća ulice Porton Biondi s ulicom Montepozzo do kamenoloma Montepozzo

Varĳanta B - Uređenje dionice staze uz postojeću asfaltnu Cestu za Mondelaco te makadamskim putem do kamenoloma Montepozzo.

Varĳanta A - Dionice staze varĳanta po željezničkoj pruzi:


• Alternativna staza: R2-2A 37 m

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R2-3A 325 m

Varĳanta B - Dionice staze alternativne rute:


• Alternativna staza: R2-2B 433 m

Sveukupna dužina: Varĳanta A 400 m, Varĳanta B 471 m

Sadržaji:





pokrova

Varĳanta A: Potrebno je očistiti 300 m dužine u pojasu tĳela pruge

uključujući prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane staze.

Varĳanta B: Staza se rješava u sklopu prometnice - tada čišćenje

nĳe potrebno.

Varĳata A: 12.500,00 kn

Varĳanta B: -




Varĳanta A: U prvoj i drugoj dionici (R2-1 i R2-2A) potrebno je

predvidjeti prĳelaz biciklističke staze preko prometnice. Zadnja dionica

(R2-3A) planirana je po trasi pruge.

Varĳanta B: Potrebno je rĳešiti biciklističku stazu u pojasu

županĳske ceste Ž5095.


Varĳanta B: 140.000,00 kn



Varĳanta A: Asfaltirati samo zadnju dionicu (R2-3A) koja je

planirana po trasi pruge. U završnom dĳelu se nalazi ulaz u

kamenolom pa je u tom prostoru potrebno predvidjeti prĳelaz

biciklističke staze preko makadamskog puta.

Varĳanta B: Rĳešiti biciklističku stazu u pojasu županĳske ceste

Ž5095.



3 – Primarni sadržaji - -

4 – Sekundarni sadržaji Land art instalacĳeOd 20.000,00 do 100.000,00 kn

po instalacĳi



Land art zona



Staza na većem nasipu


Alternativna staza

Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona R3

Opis: Trasa dionice ide od ulaza i uz kompleks kamenoloma Montepozzo do prvog mosta pored naselja Mondelaco.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R3-1, 429 m

• Staza na većem nasipu: R3-2, 167 m

• Obnova postojećeg mosta: R3-3, 13 m


Sadržaji: -




pokrova

Potrebno je očistiti 200 m dužine u pojasu tĳela pruge uključujući

prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane staze. Na dionici R3-3

ukoliko se ukaže potreba za otvaranje vizure.

10.000,00 kn




Dionica R3-1 je pretežito makadamska staza. Šine su vidljive u

nekim dĳelovima dionice pruge - staze. Dionicu na većem nasipu R3-

2 je potrebno osigurati s zaštitnom ogradom. Dionica R3-3 je

postojeći most koji je potrebno sanirati.

490.000,00 kn


obrada signalizacĳeAsfaltirati dionicu R3-1 i R3-2. 250.000,00 kn

3 – Primarni sadržaji - -


po instalacĳi



Odmorište

Parking

Land art zona



Staza u usjeku



Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona R4

Opis: Dionica se prostire od mosta pokraj naselja Mondelako do poljskog makadamskog puta koji ide prema lokvi Marboj.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R4-2 1.110 m, R4-4 27 m, R4-6 44 m, R10 835 m

• Staza u usjeku: R4-5 122 m

• Staza na većem nasipu: R4-1 75 m, R4-3 153 m, R4-7 59 m, R4-9 43 m

• Obnova postojećeg mosta: R4-8 16 m

Sveukupna dužina: 2.484 m

Sadržaji:

• Odmorište

• Parking





pokrova


prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane staze. Na dionici R4-3

ukoliko se ukaže potreba za otvaranjem vizura.

85.000,00 kn




Urediti makadamsku stazu po svim dionicama.

Dionice na većem nasipu (R4-1, R4-3, R4-7, R4-9) potrebno je i

osigurati sa zaštitnom ogradom. Dionica R4-8 je postojeći most koji

je potrebno sanirati.

780.000,00 kn



Asfaltirati sve dionice uključujući i most. Potrebno je predvidjeti

prĳelaz biciklističke staze preko makadamske staze na dionici R4-2

(dva prĳelaza) i R4-10.

980.000,00 kn

3 – Primarni sadržajiOdmorište uz / u blizini crkve sv. Tome

Parking uz / u blizini odmorišta.145.000,00 kn


po instalacĳi



Odmorište

Vidikovac

Parking

Land art zona



Staza u usjeku


Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona R5

Opis: Dionica u ovoj zoni se prostire od makadamskog puta prema lokvi Marboj do raskršća makadamskog puta pored teritorĳa Gumila.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R5-2 560 m, R5-4 28 m, R5-7 625 m, R5-9 17 m, R5-11 339

• Staza u usjeku: R5-5 202 m, R5-8 214 m

• Staza na većem nasipu: R5-1 152 m, R5-3 193 m, R5-6 91 m, R5-10 131 m


Sadržaji:

• Dva odmorišta

• Vidikovac

• Parking





pokrova

Potrebno je čistiti 2552 m dužine u pojasu tĳela pruge uključujući

prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane staze.140.000,00 kn





Dionice na većem nasipu (R5-1, R5-3, R5-6, R5-10) osigurati sa

zaštitnom ogradom.

980.000,00 kn



Asfaltirati sve dionice.

Predvidjeti prĳelaz biciklističke staze preko makadamske staze na

dionici R5-1, R5-4 i R5-9.

1.000.000,00 kn


Predviđena su dva odmorišta uz povĳesne čuvarnice. Ukoliko je

moguće, integrirati čuvarnicu u rješenje.

Parking je planiran uz / u blizini vidikovca.

170.000,00 kn


Vidikovac na kamenom nasipu, visine 8 m, otvara pogled na

povĳesnu jezgru grada Rovinja.

Land art instalacĳe

Vidikovac 300.000,00 kn


Od 20.000,00 do 100.000,00 kn

po instalacĳi



Odmorište

Vidikovac

Parking

Land art zona



Staza u usjeku


Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona R6

Opis: Dionica staze u ovoj zoni ide od raskršća makadamskog puta pored teritorĳa Gumila do puta Rovinjsko Selo - Lim

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R6-1 1557 m, R6-3 66m, R6-5 62 m

• Staza u usjeku: R6-4 184 m

• Staza na većem nasipu: R6-2 103 m


Sadržaji:

• Odmorište

• Parking





pokrova







Dionicu na većem nasipu R6-2 potrebno je i osigurati zaštitnom

ogradom.

475.000,00 kn



Asfaltirati sve dionice. Predvidjeti prĳelaze biciklističke staze preko

makadamske staze na dionici R6-1 (dva prĳelaza).770.000,00 kn


Predviđeno je odmorište u blizini povĳesne čuvarnice. Ukoliko je


Parking je planiran uz / u blizini odmorišta.

95.000,00 kn


po instalacĳi

Zona R7

Opis: Dionica staze u ovoj zoni se prostire od puta Rovinjsko Selo – Lim do teritorĳalne granice s općinom Kanfanar.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: R7-1 1.172 m


Sadržaji:

• Odmorište

• Parking




pokrova

Potrebno je čistiti 1.172 m dužine u pojasu tĳela pruge uključujući





Urediti makadamsku stazu po cĳeloj dionici R7-1. 205.000,00 kn



Asfaltirati cĳelu dionicu R7-1.


dionicu R7-1 (četiri prĳelaza).

480.000,00 kn

3 – Primarni sadržajiPredviđeno je odmorište uz / u blizini povĳesne čuvarnice.

Parking je planiran uz / u blizini odmorišta.95.000,00 kn

4 – Sekundarni sadržaji - -



Stanica

Odmorište

Parking

Land art zona



Novoplanirana staza

Prĳelaz preko

Željezničke pruge

Makadamske staze

Legenda

Zona K1

Opis: Početna dionica staze je nova, planirana. Prostire se od željezničke stanice Kanfanar, u užem pojasu pruge do raskrižja s

asfaltnom cestom naselja Burići te ide pored Istragrafike (A&R Carton Istra) i nasuprot ulaza se odvaja i spaja na povĳesnu prugu-trasu

biciklističke staze.

Dionice staze:

• Novoplanirana staza: K1-1 714 m


Sadržaji:

• Željeznička stanica u Kanfanaru

• Parking




pokrovaDionica K1-1 je prohodna, ova faza nĳe potrebna. -




Dionica K1-1 je već u dobrom dĳelu asfaltirana ili obrađena

makadamskim materĳalom.-



Dio asfaltirane površine u okvirima željezničke stanice moguće je

urediti i regulirati u biciklističku stazu primjenom horizontalne i

vertikalne signalizacĳe. Potrebno je obraditi siguran prĳelaz preko

željezničke pruge te izgraditi biciklističku stazu u okvirima lokalne

ceste (210 m) te u dĳelu postojećeg makadamskog puta (158 m).

310.000,00 kn


U sklopu željezničke stanice u Kanfanaru potrebno je predvidjeti

sljedeće primarne sadržaje:

• info punkt (u sklopu zgrade stanice)

• interpretacĳski centar (u sklopu zgrade stanice)

• ugostiteljska namjena (u sklopu zgrade stanice)

• wc

• servisna stanica za bicikle

• bike-sharing stanica

• odmorište s nadstrešnicom

• stalci za bicikle u adekvatnom broju

• dječje igralište i slične sadržaje

Parking: u blizini stanice postojeći parking je dovoljan za potrebe

ovog projekta.



rješenja


U sklopu željeznička stanica u Kanfanaru potrebno je predvidjeti

sljedeće sekundarne sadržaje:

• dječje igralište i slične sadržaje



rješenja



Odmorište

Parking

Land art zona



Novoplanirana staza

Staza u usjeku


Novoplanirani most

Alternativna staza

Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona K2

Opis: Ova dionica ide od spoja nove staze s povĳesnom prugom-trasom biciklističke staze pored Istragrafike do kraja prvog velikog

nasipa.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: K2-1, 1.519 m

• Staza na većem nasipu: K2-2, 309 m


Sadržaji:

• Odmorište





pokrova

Potrebno je očistiti 1.828 m dužine u pojasu tĳela pruge uključujući

prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane staze. Na dionici K2-2

izvesti čišćenje vegetacĳe ukoliko se ukaže potreba za otvaranjem

vizura.

75.000,00 kn





Dionicu na većem nasipu K2-2 potrebno je osigurati zaštitnom

ogradom.

710.000,00 kn





dionici K2-2 (4 prĳelaza).

735.000,00 kn

3 – Primarni sadržaji Predviđeno je odmorište uz / u blizini povĳesne čuvarnice. 75.000,00 kn


po instalacĳi



Odmorište

Parking

Land art zona



Novoplanirana staza

Staza u usjeku


Novoplanirani most

Alternativna staza

Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona K3

Opis: Ova dionica staze je predložena u dvĳe varĳante.

Varĳanta A - Dionica ide od kraja velikog nasipa po trasi pruge do kraja planiranog mosta preko autoceste Ipsilon (Y).

Varĳanta B - Dionica ide od početne točke-kraja velikog nasipa pa makadamskom cestom do podvožnjaka na autocesti (Y) te uz nju

do spoja s trasom pruge.


• Staza na terenu ili na manjem nasipu: K3-2A 779 m

• Staza u usjeku: K1-1A 257 m

• Novoplanirani most: K3-2A 61 m


• Alternativna staza: K3-1B 1.810 m

Sveukupna dužina: Varĳanta A 1.094m, Varĳanta B 1.810 m

Sadržaji:

• Odmorište





pokrova

Varĳanta A: Potrebno je očistiti 1.036 m dužine u pojasu tĳela

pruge uključujući prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane

staze.

Varĳanta B: Staza će se rĳešiti u sklopu postojećih makadamskih

puteva - tada čišćenje nĳe potrebno.


Varĳanta B: -




Varĳanta A: Urediti makadamsku stazu po dionicu K3-1A i K3-2A.

Na dionici K3-3A potrebna je izgradnja novog mosta preko brze ceste

A9 – Ipsilon.

Varĳanta B: Staza (dionica K3-1B) će se rĳešiti u sklopu postojećeg

makadamskog puta (1.200 m) i nove staze (610 m).

Varĳata A: 4.560.000,00 kn




Varĳanta A: Asfaltirati cĳelu dionicu K3-1A.

Predvidjeti prĳelaz biciklističke staze preko makadamskog puta staze

na dionici K3-1A (tri prĳelaza).

Most je već rĳešen u prvoj razini uređenja.

Varĳanta B: Asfaltiranje cĳele dionice K3-1B.



3 – Primarni sadržajiPredviđeno je jedno odmorište za svaku varĳantu. U sklopu varĳante

po pruzi predviđena je odmorište u blizini čuvarnice.




po instalacĳi



Odmorište

Parking

Land art zona



Novoplanirani most

Alternativna staza

Prĳelaz preko

Prometnice

Makadamske staze

Legenda

Zona K4

Opis: Ova dionica ide od autoceste (Y) do naselja Okreti.

Dionice staze:



Sadržaji:

• Odmorište





pokrova






Urediti makadamsku stazu po cĳeloj dionici. 710.000,00 kn



Asfaltirati cĳelu dionicu.

Predvidjeti prĳelaz biciklističke staze preko makadamskog puta na

dionici K4-1.

735.000,00 kn

3 – Primarni sadržaji Predviđeno je odmorište uz / u blizini povĳesne čuvarnice. 75.000,00 kn


po instalacĳi

Zona K5

Opis: U ovoj zoni predviđene su dvĳe varĳante.

Varĳanta A - Po povĳesnoj pruzi te premošćivanje državne ceste Kanfanar – Rovinj (D-303).

Varĳanta B - Nova ruta od naselja Okreti asfaltiranim putem do državne ceste Kanfanar – Rovinj (D-303) te uz nju do spoja s

trasom pruge.


• Staza na terenu ili na manjem nasipu: K5-1A 556 m

• Novoplanirani most: K5-2A 24 m


• Alternativna staza: K5-1B 917 m

Sveukupna dužina: Varĳanta A 580 m, Varĳanta B 917 m

Sadržaji:

• Parking





pokrova

Varĳanta A: Potrebno je očistiti 556 m dužine u pojasu tĳela pruge

uključujući prostor uz objekte u funkcĳi pruge - planirane staze.

Varĳanta B: Potrebno je čišćenje samo uz novoplaniranu stazu uz

državnu cestu D303.


Varĳanta B: -




Varĳanta A: Urediti makadamsku stazu po dionici K5-1A.

Na dionici K5-2A potrebna je izgradnja novog mosta preko državne

ceste D303.

Varĳanta B: Staza će se rĳešiti u sklopu postojećih cesta sela

Okreti (420 m) i uz novoplaniranu stazu (497 m) uz državnu cestu

D303. Potrebno je predvidjeti prĳelaz preko državne ceste D303.

Varĳata A: 3.200.000,00 kn




Varĳanta A: Asfaltirati cĳelu dionicu K5-1A.


dionici K5-1A.

Most je već rĳešen u prvoj razini uređenja.

Varĳanta B: Asfaltiranje cĳele dionice K3-1B.



3 – Primarni sadržaji Parking 15.000,00 kn


po instalacĳi



Čuvarnica

Odmorište

Parking

Land art zona




Novoplanirani most

Alternativna staza

Prĳelaz preko

Prometnice

Makadamske staze

Legenda

Zona K6

Opis: Ova dionica polazi od spoja s trasom pruge uz državnu cestu Kanfanar – Rovinj (D-303) do križanja s makadamskim putem

neposredno prĳe mosta preko državne ceste Pula – Trst, prema Limu.

Dionice staze:



Sadržaji:

• Odmorište

• Parking





pokrova






Urediti makadamsku stazu po cĳeloj dionici.395.000,00 kn



Asfaltirati cĳelu dionicu.


dionici K6-1.855.000,00 kn

3 – Primarni sadržajiPredviđeno je odmorište uz / u blizini povĳesne čuvarnice.

Parking je predviđen u blizini sela Pilkovići. 80.000,00 kn


po instalacĳi

Zona K7

Opis: Ova dionica trase pruge se proteže od križanja s makadamskim putem pored ceste za Lim do križanja s putem Šorići – Sošići.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: K7-1 203 m, K7-3 1.467 m

• Obnova postojećeg mosta: K7-2, 14 m


Sadržaji:

• Čuvarnica u selo Sošići

• Odmorište

• Parking





pokrova







Dionica K7-2 je postojeći most koji je potrebno sanirati.300.000,00 kn



Asfaltirati dionicu K7-1, K7-2 i K7-3. Predvidjeti prĳelaz biciklističke

staze preko makadamskog puta na dionici K7-1 i K7-3, te preko

prometnice u selu Matohanci na dionici K7-3.

670.000,00 kn


U sklopu čuvarnice u selu Sošići potrebno je predvidjeti sljedeće

sadržaje:

• info punkt, interpretacĳski centar, wc (u sklopu čuvarnice)

• servisna stanica za bicikle, odmorište s nadstrešnicom, stalci za bicikle

u adekvatnom broju

Parking: uz / u blizini čuvarnice predviđen je parking.

780.000,00 kn

4 – Sekundarni sadržaji• Dječje igralište i slične sadržaje u sklopu čuvarnice


Dječje igralište 700.000,00 kn

Od 20.000,00 do 100.000,00 kn

po instalacĳi



Odmorište

Vidikovac

Parking

Land art zona



Staza u usjeku


Prĳelaz preko

Makadamske staze

Legenda

Zona K8

Opis: Trasa dionice pruge ove zone ide od križanja s putem Šorići – Sošići do teritorĳalne granice s gradom Rovinj.

Dionice staze:

• Staza na terenu ili na manjem nasipu: K8-1 438 m, K8-3 59 m, K8-5 120 m, K8-7 – 60 m, K8-9 – 71 m, K8-11 194 m

• Staza u usjeku: K8-4 218 m, K8-8 137 m

• Staza na većem nasipu: K8-2 62 m, K8-6 187 m, K8-10 222 m


Sadržaji:

• Odmorišta

• Vidikovac

• Parking





pokrova







Dionice na većem nasipu (K8-2, K8-6, K8-10) potrebno je i osigurati

s ogradom.

900.000,00 kn





dionici K8-1, K8-5, K8-7 i K8-9.

80.000,00 kn


Predviđeno je odmorište uz / u blizini povĳese čuvarnice. Ukoliko je


Parking je planiran u blizini vidikovca.

695.000,00 kn


Vidikovac na kamenom nasipu visine 8 m otvara pogled na

poljoprivrednim površinama.


Vidikovac 300.000,00 kn


Od 20.000,00 do 100.000,00 kn

po instalacĳi

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | Zaključak | stranica 77

LITERATURA I IZVORI PODATAKA

Studio za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. | 16-2019 | Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar | Idejno rješenje | Zaključak | stranica 78

5. LITERATURA I IZVORI PODATAKA

1. DG za unutarnju politiku (2012). The European Cycle Route Network

EuroVelo. Preuzeto s https://ecf.com/files/wp-

content/uploads/studiesdownload.pdf (14.08.2018.)

2. Charboneau, M. (2018), Get Your Kicks Biking Route 66, CityLab, Preuzeto

s https://www.citylab.com/life/2018/07/get-your-kicks-biking-route-66/565175/

(14.08.2018.)

3. European Cyclists’ Federation (2009). EuroVelo - The European Cycle Route

Network. Preuzeto s http://www.eurovelo.org/wp-

content/uploads/2011/08/090219_eurovelo.pdf (14.08.2019.)

4. European Cyclists’ Federation (2017). EuroVelo 8 - Mediterranean Route:

Corporate Design for Partners. Preuzeto s https://cikloturizam.hr/wp-

content/uploads/2018/02/EuroVelo_8_CDM_Final_Jan-2018.-min.pdf (6.8.2019.)

5. Europska Komisĳa (2019). Cycling routes

(https://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/offer/sustainable/cycling-routes_en)

Pristupljeno 14.08.2019.

6. Europska konvencĳa o krajobrazima (2002), preuzeto s

https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/DisplayDCTMContent?docu

mentId=09000016802f3fa5 (6.09.2019.)

7. EuroVelo web stranice (2019). EuroVelo 8 - Mediterranean Route - Venice-

Rĳeka. Preuzeto s http://en.eurovelo.com/ev8/from-venice-to-rĳeka

(08.08.2019.)

8. Hirschman A.O. (1975), “I progetti di sviluppo”, Franco Angeli Editore,

Milano.

9. Hrvatska turistička zajednica (2014). Strateški marketinški plan hrvatskog

turizma za razdoblje 2014.-2020. - Sažetak. Preuzeto s

https://htz.hr/sites/default/files/2016-11/SMPHT-2014-2020-Sazetak.pdf

(12.08.2019.)

10. Institut za poljoprivredu i turizam Istarske Županĳe (2018). Operativni plan

razvoja cikloturizma Istarske Županĳe za razdoblje od 2019. do 2025.

godine. Preuzeto s https://istra-

istria.hr/fileadmin/dokumenti/turizam/181228_Nacrt_cikloturizam.pdf

(08.08.2019.)

11. Institut za turizam (2015). Akcĳski plan razvoja cikloturizma. Preuzeto s

https://mint.gov.hr/UserDocsImages/AA_2018_c-

dokumenti/akcĳski%20planovi/004_151014_akc_p_ciklo.pdf (14.08.2019.)

12. Institut za turizam (2018). Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj -

TOMAS Ljeto 2017. Preuzeto s http://www.iztzg.hr/hr/institut/tomas-ljeto/

(14.08.2019.)

13. IRTA (2017). Smjernice za unaprjeđenje cestovnih biciklističkih prometnica

u Istri. Preuzeto s https://www.istra-

istria.hr/fileadmin/dokumenti/turizam/180123_Smjernice.pdf (8.08.2019.)

14. Lynch K. (1972), “What time is this place?”, The MIT Press, Cambridge

and London.

15. MedCycleTour Hrvatska (2018). Projekt MedCycle Tour. Obrada rezultata za

prikupljanje inicĳalnih podataka. Preuzeto s

https://htz.hr/sites/default/files/2018-05/Sistematizacĳa-i-preporuke-za-EV8-u-

RH.pdf (06.08.2019.)

16. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture - MMPI (2017). Strategĳa

prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017-2030). Preuzeto s

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Strategĳe/MMPI%202017-

2030%20STRAT%20PROM%20RZV%20RH%2025-8_17.pdf (14.08.2019.)

17. Orbanić, J. (2016), “Trasiranje pruge na području Kanfanara”, Dvegrajski

zbornik, 3-2016.

18. Orbanić, J. (2018a), “Tehničko i graditeljsko nasljeđe željezničke stanice

Kanfanar”, Dvegrajski zbornik, 4-2018.

19. Orbanić, J. (2018b), “Vodoopskrba željeznice na području Kanfanara i

Rovinja”, Dvegrajski zbornik, 4-2018.

20. Popis stanovništva, kućanstva i stanova, 2011. Preuzeto s

https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabsxls.htm

(02.09.2019.)

21. Projekt VenTo (2019), “VENTO può generare un indotto turistico

straordinario”, preuzeto s http://www.progetto.vento.polimi.it/indotto.html

(06.09.2019.)

22. Scheurenbrand K., Parsons E., Cappellini B. i Patterson A. (2018), “Cycling

into Headwinds: Analyzing Practices that Inhibit Sustainability”, Journal of

Public Policy & Marketing, SAGE, 1-2018.

23. Spadari, M. (2018), ‘World’s most beautiful cycle path’ opens on Lake

Garda. Corriere della Sera, Preuzeto s

https://www.corriere.it/english/18_luglio_12/world-s-most-beautiful-cycle-path-

opens-on-lake-garda-7a1260d4-85f1-11e8-b570-8bf371a11210.s (14.08.2019.)

24. Turistička zajednica Istarske Županĳe (2015). Master plan turizma Istarske

Županĳe 2015.-2025. Preuzeto s

https://istra.hr/downloadf/Master_Plan_Turizma_Istarske_Zupanĳe_2015-

2025.pdf (16.08.2019.)

25. Vlada Republike Hrvatske (2013). Strategĳa razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. Godine. Preuzeto s https://mint.gov.hr/strategĳa-razvoja-

turizma-11411/11411 (12.08.2019.)

26. Talĳanska srednja škola Rovinj, učenici 3a razreda (2019), „Duž pruge

Rovinj-Kanfanar”, Grafomat Rovigno

POPIS POSJEĆENIH WEB STRANICA

http://www.bioportal.hr/gis/ - Bioportal

https://ecf.com/ - European Cyclists’ Federation

www.eurovelo.org - Europska biciklistička mreža

http://www.eurovelo8.com - EuroVelo 8 - Mediteranska ruta

http://en.eurovelo.com/ - EuroVelo, the European cycle route network

https://htz.hr/ - Hrvatska turistička zajednica

http://www.irta.hr/hr/ - Istarska razvojna turistička agencĳa (IRTA)

http://www.iztzg.hr/ - Institut za turizam

https://istra-istria.hr - Istarska Županĳa

http://www.istria-bike.com/hr - Istria Bike

https://cikloturizam.hr/ - Koordinacĳsko tĳelo za razvoj cikloturizma Hrvatske

http://www.lamediterraneeavelo.org/ - La Méditerranée à velo (francuski dio rute

EuroVelo 8)

https://mmpi.gov.hr - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

https://mint.gov.hr/ - Ministarstvo turizma

https://mzoe.gov.hr/ - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

http://www.progetto.vento.polimi.it/ - Projekt VenTo - biciklistička staza Venecĳa-

Torino

http://kolesarji.org/ - Slovenska kolesarska mreža

POPIS PRAVILNIKA

Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi (NN br. 28/2016)

Pravilnik o funkcionalnim kategorĳama za određivanje mreže biciklističkih ruta (NN

91/13, 114/17)

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10,74/11, 80/13, 158/13,

92/14, 64/15, 108/17)

Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09)

European Cyclists’ Federation (2011). EuroVelo - Guidance on the route development

process

European Cyclists’ Federation (2013). EuroVelo the European cycle route network

- European Certification Standard

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj | Centener 40 | 52210 Rovinj - Rovigno | T +385 091 6830 001 | [email protected] | www.studio-kappo.com

Documents

Obnova i prenamjena željezničke pruge Rovinj - Kanfanar...tri mosta, nalaze se i četiri željezničke stanice i 14 čuvarnica. Radi se dakle o infrastrukturi iznimnog potencĳala,