of 85 /85
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN OBNOVLJENI NASTAVNI PLAN I OBRAZOVNI PROGRAM za smjer OBRADA PODATAKA Varaždin, travanj, 1994.

Obnovljeni nastavni plan i program za smjer Obrada podataka, 1994

Embed Size (px)

Citation preview

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VARAŽDIN

OBNOVLJENI

NASTAVNI PLAN I OBRAZOVNI PROGRAM

za smjer

OBRADA PODATAKA

Varaždin, travanj, 1994.

SVEUČILIŠTE u z a g r e b u FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

V A R A Ž D I N

2. Stručni naziv

- Informatičar

- Associate in Informatics

- Graduaierter Informatiker (Grad. Informatiker)

5. Uvjeti upisa na studij

Dodiplomski sveučilišni studij ovoga Fakulteta može upisati osoba koja je stekla odgovarajuću srednju školsku ili srednju stručnu spremu.

Pod odgovarajućom srednjom školskom odnosno stručnom spremom smatraju se završeni srednjoškolski programi u trajanju četiri godine.

Izbor iizmeđu pristupnika obavlja se putem razredbenog postupka.

13. Uvjeti upisa studenata u višu godinu

Student stječe pravo upisa u višu godinu studija bez dva položena predmeta iz tekuće godine studija.

PREGLED NASTAVNIH DISCIPLINA I NJIHOVIH NOSITELJA za smjer "Obrada podataka”

Nastavna d isc ip lin a N o s i t e l j

1. Informatika

2. Matematika

3. Vjerojatnost i statistika

4 . Osnove gospodarstva

5. Orgartizadja poduzeća

6. Osnove programiranja

7. Komunikologija

8. Engleski za informatičare

9. Tjelesna i zdravstvena kiultura

10. Ekonomiak poduzeća

11. Operacijski sustavi

12. Metode programiranja i programski jezici

13. Građa raćunalskih sustava

14. Organiazaacija obrade podataka

15. Strukturiranje poslovnih informacija

16. Modeli podataka

17. Upravljanje bazama podataka

18. Informacijski sustavi

19. Raćunalske komunikacije

20. Strani jez ik IEngleski jezik N jemački jez ik Ruski jezik Francuski jezik

21. Tehnološki sustavi

22. Pravo za informatičare

23. Strani jezik IIEngleski jezik N jemački jezik Ruski jezik Francuski jezik

24. Informacijsko-dokumentacijski sustavi

25. Oblikovanje teksta i slike

26. Automatizacija uredskog poslovanja

Doc dr. Zeljko Hutinski

Prof. dr. Ivan Lončar Doc. dr. Trtiomir Hunjak

Doc. dr. Kisto Kero

Doc. dr. M iivo j Ređep

Prof. dr. Miroslav l u gaj

Doc. dr. Stavko Viđović Doc. dr. Nina Llpljin

Prof. dr. Franjo šulak

Doc. dr. Stjepo Vojvoda

Josip Novak, prof.. predavač

Prof. dr. Franjo Ruža Prof. dr. Boris Zver

Prof. dr. Velim ir Topolovec

Doc. dr. Stavko Vidović Doc. dr. Nina Lipljin

Prof. dr. Boris Aurer

Prof. dr. Zdravko Krakar

Prof. dr. Stjepan Bratko Doc. dr. Ladislav Miko

Doc. dr. Mirko Maleković

Doc. dr. Mirko Maleković

Doc. dr. Josip Brumec

Mr. Antun Brumnić. predavač

Doc. dr. Stjepo Vojvoda Vesna Šimunić. prof.. predavač Vladimir C iglar, prof.. predavač Višnja Fara. prof., predavač

Doc. dr. Verica Duganđžić

Prof. dr. Branko Smerđel

Doc. dr. Stjepo Vojvoda Vesna Šimunić. prof.. predavač Vladimir Ciglar, prof.. predavač Višnja Fara. prof., predavač

Prof. dr. Nenad Prelog

Doc. dr. Zvonim ir Sabati

Doc dr. Zvoniomir Sabati

27 Elektronička razmjena podataka

26. Organizacija zaštite informacijskih sustava

29 Zemljopisni informacijski sustavi

30 Uvod u stručni i znanstveni rad

31. Kultura govorenja i pisanja

Mr. Antun Brumnić. predavač

Doc dr. Zeljko Hutinski

Prof. dr. Zdravko Krakar

Prof. dr. Miroslav Zugaj

Vladimir Ciglar, prof.. predavač

OBNOVLJENI

NASTAVNI PLAN l OBRAZOVNI PROGRAM

za smjer

"OBRADA PODATAKA"

Stupanj stručne spreme: Vl/1

Stručni naziv: INFORMATIČAR

Nositelj studija: Fakultet organizacije i informatike Varaždin

Svrha smjera:

Svrha studija na ovom smjeru je obrazovanje stručnjaka za korištenjesuvremenih informacijskih tehnologija na poslovima i zadacima vezanim uzstrukturiranje i obradu baza podataka u specijaliziranim informatičkimcentrima ili odjelima poduzeća i ustanova gdje je izražena upravo potreba zalogičkim strukturiranjem informacija i njihovim pravodobnim korištenjem.Bazična znanja, koja se stječu obrazovanjem, omogućuju im brzoprilagođavanje i uključivanje u korištenje različitih informacijskih tehnologija,čime se osposobljavaju za uspješno organiziranje i pripremu rada kodkorištenja istih, uključujući i izradu programske opreme (programa,programskih paketa i baza podataka) u različite poslovne svrhe. Opravdanoststudija i njegovu aktualnost posebno je moguće potkrijepiti činjenicom da seovaj profil kadrova (informatičar) nalazi na popisima deficitarnih kadrova i dase završenim studentima već u toku studija nudi zaposlenje (na zavodima za zapošljavanje nema informatičara na čekanju).

Koncepcija smjera:

Obrazovanje na ovom smjeru zasniva se na izučavanju sadržaja iz temeljnih informacijskih disciplina koje se izučavaju na Fakultetu, s posebnom orijentacijom na stručne aplikativne predmete s područja organizacije i pripreme rada u informatičkom centru te strukturiranja i obrada baza podataka.

2

Izvođenje nastave

Nastava se na ovom smjeru izvodi kroz četiri semestra. Na prvoj godini studija pretežno su zastupljene nastavne discipline koje su preduvjet za svladavanje specifične građe na drugoj godini studija koja se odnosi na znanja vezana uz organizaciju i pripremu rada pomoću različitih informacijskih tehnologija. Nastavni plan obuhvaća 1700 (ili 70 %) sati nastave iz obaveznih, 240 (ili 13.33%) sati nastave iz izbornih i 60 (3.33) sati nastave iz neobaveznih disciplina. Izborni i neobavezni predmeti omogućuju, studentima da se po želji profiliraju prema vlastitim sklonostima. Student nije dužan upisati neobavezne predmete. Izborne predmete student upisuje prema vlastitom nahođenju. Moguće je da minimalan broj sati tih ^predmeta (30 sati godišnje) prenese u drugu godinu studija kako bi obavio optimalan izbor predmeta (zbog različite satnice pojedinih predmeta).

Nastava je organizirana u dva semestra tijekom jedne školske godine: zimski i ljetni. Svaki semestar traje 15 tjedana. Godišnja obaveza studenata iznosi 900 sati nastave i u nju su uključeni svi oblici nastave. ovu obavezu nisu ubrojeni sati nastave tjelesnog odgoja na prvoj i drugoj godini studija.

Nastava se organizira uglavnom u tri karakteristična oblika: predavanja, vježbe i seminari. Zbog specifičnosti studija velik broj sati nastave odvija se na elektroničkim računalima (IBM, VAX, UNISVS, PC kompatibilna računala,, mreže računala - LAN, DECNET i dr.) što se vidi iz sadržaja nastavnih' disciplina u nastavku ovog teksta.

Kao pomoć za što bolje svladavanje nastavnog gradiva organiziraju se konsultacije od 6 sati tjedno za svaku nastavnu disciplinu. Radi’ produbljavanja pojedinih teoretskih cjelina i što boljeg upoznavanja prakse nastavnici organiziraju predavanja istaknutih znanstvenika i stučnjaka.

3

S A D R Ž A JStr.

1. PREGLED NASTAVNIH DISCIPLINA PO GODINAMA STUDIJA

2. SADRŽAJI OBVEZATNIH NASTAVNIH DISCIPLINA 72.1. Informatika 82.2. Matematika 102.3. Vjerojatnost i statistika 122.4. Osnove gospodarstva 132.5. Organizacija poduzeća 162.6. Komunikologija 192.7. Osnove programiranja 212.8. Operacijski sustavi 232.9. Engleski za informatičare 252.10. Tjelesna i zdravstvena kultura 272.11. Ekonomika poduzeća 282.12. Organizacija obrade podataka 302.13. Metode programiranja i programski jezici 322.14. Građa računalskih sustava 342.15. Strukturiranje poslovnih informacija 362.16. Modeli podataka 382.17. Upravljanje bazama podataka 392.18. Informacijski sustavi 402.19. Računalske komunikacije 42

3. SADRŽAJI IZBORNIH I NEOBVEZATNIH NASTAVNIH DISCIPLINA3.1. Strani jezik I 443.2. Strani jezik II 503.3. Pravo za informatičare 583.4. Informacijsko-dokumentacijski sustavi 613.5. Elektronička razmjena podataka 643.6. Tehnološki sustavi 663.7. Organizacija zaštite informacijskih sustava 683.8. Automatizacija uredskog poslovanja 70 .3.9. Oblikovanje teksta i slike 723.10.Zemljopisni informacijski sustavi 743.11 Uvod u stručni i znanstveni rad 763.12. Kultura govorenja i pisanja 78

4

1 PREGLED NASTAVNIH DISCIPLINA PO GODINAMA STUDIJA

Tablica 1.: Pregled nastavnih disciplina I godine studija

Red.broj

N A S T A V N A D IS C IPLIN A U kupno S atn ica po sem. I II

1. Informatika 90 4+22\s Matematika 90 2+1 1+23 J Vjerojatnost i statistika 90 2+1 1+2A. Osnove gospodarstva 90 3+35. Organizacija poduzeća 90 2+1 2+16. Komunikologija 90 2+1 1+27. Osnove programiranja 90 - 3+38. Operacijski sustavi 60 - 2+29.4/ Engleski za informatičare 60 1+1 1+110. Izborni predmeti 15011. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

12. UKUPNO SATI NASTAVE 900+60 450+30 450+30

Tablica 2.: Pregled nastavnih d iscip lina li godine studija

Red. NASTAVNA DISCIPLINAbroj

Ukupno Satnica po sem.III IV

t iEkonomika poduzeća 90 2+1 1+2Organizacija obrade podataka 90 2+1 1+2

3. Metode programiranja iprogramski jezici 60 2+2 -

A . / Građa računalskih sustava 60 2+2 -5.6.

Strukturiranje poslovnih inform. Modeli podataka

9060

2+12+2

2+1

7. Upravljanje bazama podataka 60 - 2+28. Informacijski sustavi 60 - 2+29. Računalske komunikacije 60 2+2 -10. Engleski za informatičare 60 1 + 1 1 + 111. Izborni predmeti 15012. Neobavezni predmet 6013. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 0+2 0+2

14. UKUPNO SATI NASTAVE 900+60 450+30 450+30

Popis izbornih predmeta

Predmet Sati nastave

I godina studija:1. Strani jezik I 902. Informacijsko-dokumentacijski

sustavi i mikrografija 603. Tehnološki sustavi 604. Oblikovanje teksta i slike 60

II godina studija:5. Strani jezik II 90 " -6. Pravo za informatičare 60 *. :7.Elektronička razmjena podataka 60 2 •8.Organizacija zaštite u informatici 609. Automatizacija uredskog poslovanja 60

Popis neobaveznih predmeta

Predmet Sati nastave

1. Kultura govorenja i pisanja 60 i ' 12. Zemljopisni informacijski sustavi 60 y • .3. Uvod u stručni i znanstveni rad 60

6

2. SADRŽAJI OBVEZATNIH NASTAVNIH DISCIPLINA

7

1. INFOR M ATIKA

Semestar: I

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.INFORMATIČKI IZAZOV: Počeci računalske revolucije. Uvod u informatičko društvo. Područja informatičke primjene.

52.TEMELJNE INFORMATIČKE POSTAVKE: Evolucija informacijske znanosti. Razvoj informatike. Matematičke, logičke i tehničke komponente računalskih sustava.

103.VON NEUMANNOV MODEL RAČUNALSKIH SUSTAVA: Prikaz Von Neumannova modela. Materijalni nositelji podataka. Ulazi u računalo. Sekundarne jedinice računala. Izlazi iz računala. Središnja jedinica računala. Odlaganje i čuvanje informacijskog sadržaja.

154.PROGRAMSKA PODRŠKA: Sustavna programska podrška. Aplikativna programska podrška. Datoteke i baze podataka. Komunikacije i mreže podataka.

255.KORISTENJE RAČUNALA U UPRAVLJANJU INFORMACIJAMA: Razvoj sustava. Upravljački informacijski sustavi. Računala u upravljanju. Sustavi za podršku odlučivanju. Ekspertni sustavi.

206.PROJEKT PETE GENERACIJE RAČUNALA. Model pete generacije računala. Osnove izgradnje računala šeste generacije.

107.DRUŠTVENE IMPLIKACIJE INFORMATIKE: Informatičke karijere. Računala i društvo.

5

Ukupno: predavanja 60 vježbi 30

Izvedbeni program :

Sadržaj predmeta izvodi se u prvom semestru sa satnicom od 4 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno. Temeljna znanja koja se stječu ovim predmetom osnova su za studij ostalih predmeta struke u višoj godini studija. Predavanja se izvode pretežno na uobičajeni način uz korištenje didaktičkih i tehničkih pomagala. Vježbe se isključivo izvode na IBM PC ili njima kompatibilnim računalima s odgovarajućom . programskom podrškom. Budući da je cilj kolegija da na interdisciplinarni naćin tijekom studija upozna polaznike sa strukturom struke, vježbe se izvode na

umrezemm i samostalnim računalima Programski alati koji se koristi- tijekom Izvođenja vježbi mogu biti MS DOS, Windows, Winword, CorelDraw, Excel, VVordStar. Lotus 12. Ouatro, dBASE 3+. dBASE IV,Paradox i si.

Provjera znanja:

Vježbe Iz kolegija potrebno je kolokvirati, a položeni kolokviji uvjet su za pristup ispitu. Ispit se polaže pismeno i usmeno.

Literatura:

Osnovna:1.Grbavac V., Informatika: Kompjutori i primjena, Školska knjiga, Zagreb,1988.2.Cerić V., K.Curko, Z.Dovedan et al.. Poslovna informatika I, DRIP, Zagreb,1992.3 Smiljanić G., Osnove digitalnih računala, Školska knjiga, Zagreb. 1990.A Tuđman M., Teorija informacijske znanosti, Informator, Zagreb, 1990.Dopunska:I .Dietel H M., B.Dietel, Computers and data processing, Academic PressINC. 1985.2.Sumner M., Computers concepts and use, Prentice-Hall Int. Editions, 1988.3.Long L., Introduction to computers and Information processing, Prentice- Hall Int. Editions, 1988.

2. MATEMATIKA

Semestri: I / II

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.ALGEBRA SUDOVA: Pojam suda. Operacije sa sudovima. Semantička tabela, konjunktivna i disjunktivna normalna forma. Minimalizacija. Logički element. Predikati i kvantifikatori.

92.SKUPOVI, RELACIJE, FUNKCIJE: Relacije među skupovima. Operacije na skupovima. Binarne relacije. Svojstva binarnih relacija. Relacija ekvivalencije i particija. Uređajne relacije. Funkcije: specijalne funkcije, inverznafunkcija, kompozicija funkcija. Skupovi brojeva. Konačni i beskonačni skupovi.

93.OSNOVE TEHNIKE PREBROJAVANJA: Pojmovi iz kombinatorike. Permutacije. Kombinacije. Varijacije. Dirichletov princip.

64.MATRICE I DETERMINANTE. Matrični račun, determinante, inverzna matrica. Matrične jednadžbe.

65.SUSTAVI JEDNADŽBI I NEJEDNADŽBI: Rješavanje sustava jednadžbi Gaussovim postupkom, pomoću determinanti, pomoću inverzne matrice. Opće rješenje sustava linearnih nejednadžbi.

96.DIFERENCIJALNI RAČUN: Realne funkcije realne varijable. Nizovi i redovi. Granična vrijednost funkcije, neprekidna funkcija. Derivacija i pravila za deriviranje. Primjena derivacije: područje rasta i pada funkcije,jednadžba tangente, ekstremne vrijednosti funkcije.

247.INTEGRALNI RAČUN: Neodređeni integral. Metode za integriranje: metoda supstitucije, parcijalna integracija, integriranje razlomljenih racionalnih funkcija. Određeni integral. Primjena određenog integrala u izračunavanju površina.

188. PRIVREDNI I KAMATNI RAČUN: Omjeri, razmjeri i primjene. Jednostavni i složeni kamatni račun i primjene.

9

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

10

Izvedbeni program :

Sadržaj predmeta izvodi se na prvoj godini studija Nastava se izvodi u tjednoj satnici od 2 sata predavanja i 1 sat vježbi u zimskom i 1 sat predavanja i 2 sata vježbi u ljetnom semestru

Provjera znanja:

Provjera usvojenog znanja provodi se na vježbama, zadavanjem zadataka za individualni rad, te na kolokviju na kraju zimskog semestra. Nakon odslušanog gradiva polaže se ispit. Kolokvij i ispit sastoje se iz pismenog iusmenog dijela.

Literatura:

Osnovna:1.Balog B., T. Hunjak, I. Kocijan, I. Lončar, Matematika, FOI, Varaždin, 1982.2.Kreć I., I.Lončar, P.Lončar, Viša matematika, Geotehnički fakultet,Varaždin, 1990.Dopunska:I .Kurepa S., Matematička analiza 1., Tehnička knjiga, Zagreb, 1961.

11

3. VJEROJATNOST I STATISTIKA

Sem estri: I i II

S a d ria j nastavnog predmeta:

1. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI: Pojam slučaja i vjerojatnosti. Zakon velikih brojeva Protivna vjerojatnost .Totafna vjerojatnostSložena vjerojatnost. Relativna vjerojatnost. Bayesov teorem.

102.UVOD U STATISTIKU I STATISTIČKE METODE: Statistički pojmovi.Statistički skupovi. Karakteristike statističkih skupova.

323.TEORIJA KORELACIJE I VREMENSKI NIZOVI: Linearna korelacija. Nelinearna korelacija. Analiza vremenskih nizova. Linearni trend. Nelinearni trend.

244. METODA UZORAKA: Teorija distribucija. Procjene nepoznatih karakteristika distribucije. Testiranje hipoteze o nepoznatim karakte­ristikama distribucije.

24

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

Izvedbeni program :

Nastava se odvija kroz predavanja i vježbe tokom zimskog (2+1) i ljetnog semestra (1+2). Nastava obuhvaća studijsku obradu svih teorijskih činjenica ove discipline. Na vježbama se na konkretnim zadacima uvježbava i provjerava teorijsko i praktično znanje studenata Polovica od ukupnog broja sati za vježbe predviđena je za rad na ektronioteom računalu

Provjera znanja:

Znanje se provjerava na kolokvijima i ispitu. Kolokviji (organiziraju se tri tijekom školske godine) i ispit sastoje se iz pismenog i usmenog dijela

Literatura:

1.Serdar V . I. Sošić. Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb. 19812.Vranić V., Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga, Zagreb, 1971.3,Bojanić M., I. Lončar, Zbirka zadataka iz statistike, FOI. Varaždin, 1992

12

4. OSNOVE GOSPODARSTVA

Semestar: I

Sadržaj nastavnog predmeta:

I PRISTUP GOSPODARSTVU: Gospodarski sustavi. Nastanak ikarakteristike robne proizvodnje (roba, nastanak i oblici djelovanja novca,cijene, tržište).

42.VISAK PROIZVODA: Nastajanje viška rada i problem njegove raspodjele. Akumulacija kao uvjet tehnološkog razvoja i procesi koji se javljaju s rastom tehnike i tehnologije. Obrtni ciklus proizvodnih faktora i utjecaj pojedinih elemenata na proizvodne tokove.

83. PROIZVODNJA I PROFIT: Mjerenje uspješnosti poslovanja. Konkurencija i koncentracija. Osobna primanja radnika. Tehnologija, kontrola i sukob na radnom mjestu. Investiranje i zaposlenost Akcionarska društva.

64 OBLICI DJELOVANJA KAPITALA: Trgovina Bankarstvo. Specifičnosti poljoprivrede.

45.MAKROEKONOMSKE KATEGORIJE: Društveni bruto-proizvod. Narodni dohodak, njegova raspodjela i preraspodjela Oblici potrošnje.

106.POREMEĆAJI U PRIVREDNIM TIJEKOVIMA: Nezaposlenost, inflacija,recesija.

47.DRZAVA I PRIVREDA: Gospodarske aktivnosti države i oblici njezinog djelovanja.

68.KARAKTERISTIKE RAZVIJENOG SVIJETA DANAS: Oblid centralizacije kapitala i njegovo djelovanje na unutarnjem odnosno vanjskom tržištu. Suvremeni kapital te njegovi međunarodni tokovi Odnosi razvijenog i nerazvijenog svijeta danas. Mogućnosti stvaranja novog međunarodnog gospodarskog poretka.

129 OSNOVNE ZNAČAJKE TEHNOLOGIJE: Pojam tehnologije. Kratki osvrt na razvoj tehnologije i promjene u društvu kao posljedica razvoja tehnologije. Karakteristike tehnologije.

410.ODREĐENJE TEHNOLOŠKIH PROMJENA Odnosi znanosti i tehnološkog razvoja, politika razvoja demografska pitanja, energija,sirovine, okolina.

4I I TEHNOLOŠKO DRUŠTVO: Znanstveno-tehnički pogled i svijet, problemi izazvani tehnološkim razvojem: dominacija tehnološkog razvoja,

13

institucionalizacija promjena. Informatičko društvo. karakteristike suvremenog informatičkog društva, prognoze razvoja.

812.EFEKTI TEHNOLOŠKOG RAZVOJA: Promjene u gospodarstvu izazvane tehnološkim razvojem: struktura zaposlenog stanovništva. narodnidohodak, demografske promjene, urbanizacija, životni standard, eksploatacija prirodnih resursa, čovjekova okolina i promjene u njoj izazvane tehnološkim razvojem.

13.TEHNOLOŠKI RAZVOJ I MEĐUNARODNI ODNOSI: Promjene u međunarodnim odnosima izazvane tehnološkim razvojem: odumiranjeradničke klase, negativni efekti kao posljedica promjena u tehnologiji.

414.TRANSFER TEHNOLOGIJE: Poimanje pojmova transfera tehnologije i znanja, tehnološki razvoj i transfer tehnologije. Vrste i načini transfera tehnologije i znanja. Pretpostavke uspješnog transfera tehnologije, ocjena transfera. Vertikalni i horizontalni transfer. Transfer tehnologije sjever-jug, prednosti i nedostaci.

415.POGLEDI NA MOGUĆNOST DALJNJEG RAZVOJA POSTINDU- STRIJSKOG DRUŠTVA.

4

Ukupno: predavanja 45 vjeZbi 45

Izvedbeni program :

Građa predviđena ovim nastavnim programom obrađuje se u prvom semestru u 45 sati predavanja, a u 45 sati seminara obrađuju se i pojašnjavaju sloZenije i značajnije teme. Na seminarima pojedine teme obrađuju se uz pomoć pismenih priopćenja, organizaraju se rasprave i diskusije na određenu temu. Uz to materija se produbljuje i putem specijalističkih predavanja poznatih znanstvenika.

Provjera znanja:

Aktivnost i znanje studenata provjerava se na kolokvijima koji se organiziraju za verificiranje apsolviranog gradiva po pojedinim tematskim područjima, te usmenim ispitima na kojima se priznaju i uzimaju u obzir rezultati iz seminara i kolokvija.

14

Literatura:

Osnovna:1.Edwards R., S. Bowles: Razumijevanje kapitalizma: Konkurencija, komanda i mijena u privredi SAD, Školska knjiga, Zagreb, 19912.Dragičević A.: Politička ekonomija prijelaznog društva. Školska knjiga, Zagreb, 1991.Dopunska:1.Dragičević A., Kritika političke ekonomije, Globus, Zagreb, 1984.2.Dragičević A., Suton socijalizma, A. Cesarec, Zagreb, 1986.3.Evans C., Kompjutorski izazov, Globus, Zagreb, 1983.4.Galbraith K., Nova industrijska država, Stvarnost, Zagreb, 1978.5.Kahn H , Slijedećih 200 godina, Stvarnost. Zagreb, 1977.6.Rifkin J., Posustajanje budućnosti, Naprijed, Zagreb, 1986. 7.Serrvan-Schreiber J.J., Svjetski izazov, Globus, Zagreb, 1981.8.Srića V., Od krize do vizije, Privredni vjesnik, Zagreb, 1988.9.Toffler A., Sok budućnosti, O. Keršovani, Rijeka. 1976.

15

5. ORGANIZACIJA PODUZEĆA

Semestri: 11II

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.DEFINIRANJE ORGANIZACIJE. SMJEROVI I TENDENCIJE RAZVOJA: Organizacija kao društveni fenomen. Pojam organizacije, organizacije rada i organizacije poduzeća. Organizacija kao znanost i kao praktična disciplina. Predmet znanosti o organizaciji. Metode znanosti o organizaciji (organizacijskoj znanosti). Razvoj organizacijske znanosti (smjerovi, škole, etape, prilazi) i tendencije razvoja.

2.TEORETSKI TEMELJI ORGANIZACIJE: Svrha, ciljevi i zadaci organizacije. Načela organizacije, osnove organizacije. Organizacijske vrste. Faktori organizacije. Subjekt i objekt organizacije.

83.INFORMIRANJE. KOMUNICIRANJE I ORGANIZACIJA: Pojam i značenje informacija i komunikacija. Međuzavisnost između informacije i organizacije. Sadržaj i vrsta informacija. Izgradnja komunikacijskog sustava. Menagement - sustav informiranja.

44.OBLICI I TIPOVI ORGANIZACIJA: Organizacija kao sustav. Privredne i neprivredne organizacije. Vrste privrednih organizacija. Vrste neprivrednih organizacija. Pravni aspekti organizacije.

65.ŽIVOTNI VIJEK ORGANIZACIJE: Činioci životnog vijeka organizacije. Upravljanje životnim vijekom organizacije.

46.PODUZEĆE, PRIVREDNA ORGANIZACIJA: O privrednom poduzeću. Vrste poduzeća. Osnivanje poduzeća. Kupnja i prodaja poduzeća. Udruživanje poduzeća. Djelatnost poduzeća. Prestanak poduzeća.

57.RESURSI U PODUZEČU: Kapital. Ljudski resursi. Informacije

98.MODELIRANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PODUZEĆA: Faktori utjecaja na oblikovanje organizacije poduzeća (unutarnji i vanjski faktori). Organizacijska struktura poduzeća. Raščlanjivanje i grupiranje zadataka u poduzeću.

89.UPRAVUANJE I RUKOVOĐENJE PODUZEČEM: Pojam upravljanja, pojam rukovođenja. Organi upravljanja. Organi rukovođenja. Međusobni odnosi organa upravljanja i rukovođenja.

710.MANAGEMENT: Planiranje. Organiziranje. Vođenje i kontrola.

811.POSLOVNI PROCESI I FUNKCIJE U PODUZEĆU: Poslovni proces i dekompozicija procesa. Procesi. Aktivnosti. Matrica odgovornosti. Matrica

16

međuzavisnosti. Poslovne funkcije. Organizaci|a (unkci|e istraživala i razvoja proizvoda. Organizacija razvoja tunkcije. Organizacija kadrovske funkcije Organizacija proizvodne funkcije Organizacija prodajne funkciie Organizacija nabavne funkcije. Organizacija financijske funkcije. Organizacija pomoćno-lehnićkih službi

1212.ORGANIZACIJA I REORGANIZACIJA PODUZEĆA; KAKO RJEŠAVATI ORGANIZACIJSKE PROBLEME: Organizacija i reorganizacija poduzeća.Pristupi i postupci u rješavanju organizacijskih problema. Organizacijska sredstva. Grafičko prikazivanje organizacije. Uloga i važnost informacijske tehnologije u organizaciji.

513.ORGANIZACIJSKI CONSALTING: O organizacijskom consaltingu. Konsultantska etika.

414.POGLEDI NA ORGANIZACIJU PODUZEĆA U DRUGIM ZEMLJAMA:. Njemačka, Italija, SAD, Engleska, Japan i dr.

3

Ukupno: predavanja 60 seminari 30

Izvedbeni program :

Nastavni program predmeta izvodi se u prvom i drugom semestru. U svakom semestru ima 30 sati predavanja i 15 sati seminara. Na predavanjima se obrađuju tematske qeline u okviru sadržaja nastavnog predmeta. Na seminarima se proširuje i produbljuje problematika iz sadržaja predavanja, s naglaskom na praktične i aktualne aplikacije. U realizaciji sadržaja ovog programa pretežno će se koristiti metoda usmenog izlaganja. Pri tome će ono biti upotpunjeno:

-različitim vizualnim prikazima, shemama, ilustracijama crteža, dijagramima,tablicama i si. (uz korištenje grafoskopa, dijaprojektora i videa),

-demonstracijom pojedinih metoda i tehnika rada u živo,-prikazivanjem kratkometražnih filmova iz područja organizacijepoduzeća,-demonstracijom korištenja računala u organizaciji poduzeća.

Na seminarima se obrađuju zadane teme bilo u pisanom obliku (individualno ili timski iz više stručnih i znanstvenih izvora), bilo usmenim izlaganjem ili raspravom o temi. Od studenata se zahtijeva pripremanje za

seminare, te poznavanje i rješavanje određene tematike U okviru cjelokupnog predmeta izvode se dva specijalistička predavanja a organizira se i jedna stručna ekskurzija (posjet poduzeću)

Provjera znanja:

Praćenje rada redovitih studenata i provjera njihova znanja obavit će se na ove načine: referatima na seminarima, aktivnostima za vrijeme rasprava, pisanim radovima iz područja organizacije poduzeća,organiziranjem četiri testiranja znanja u toku predavanja (fakultativno), te pismenim i usmenim ispitom. Za izvanredne studente oblici praćenja rada i provjere znanja su pismeni i usmeni ispit. Na završnom pismenom i usmenom ispitu uzimaju se u obzir postignuti rezultati i aktivnosti studenta tijekom nastave, poradi čega se sistematski prati njegovo znanje

Literatura:

Osnovna:1.2ugaj M., M.Cingula, Temelji organizacije poduzeća, FOI i FOING Varaždin, 1992.Dopunska:1.Barbić J., Ulaganje kapitala, prodaja i transformacija poduzeća, Zagrebačka poslovna škola, Zagreb, 1990.2.Bahtijarević-Siber i dr., Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991.3.Gorupić D., D. jr., Gorupić, PODUZEĆE - Postanak i razvoj poduzetništva i poduzeća, Informator, Zagreb, 19904.Hax A.C., N.S. Majluf, Strategisches management. Campus Verlag, Frankfurt, 1988.5.Koontz H., H. VVeihrich, Management, Ninght Edition, Mc Graw - Hill, New York, 1989.6.Megginson L.C., D.C.,Mosley, P.H.jr.,Pietri, Management. Concepts and Applications, Third Edition, HarperS Row, New York, 1989.7.Novak M., P. Sikavica, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb. 1992. 8,Salitrežić T., M. Zugaj, Oblikovanje i vrednovanje rada, Studij rada 2., Ekonomski fakultet, Osijek, 1980.9.Sikavica P., Modeliranje organizacijske strukture poduzeća, Informator, Zagreb, 1990.10.Vila A., Teorija i praksa funkcioniranja organizacije, Informator, Zagreb, 1983.11.Dopunska literatura su i aktualni zakoni koji se odnose na organizaciju poduzeća, članci i dijelovi knjiga iz šireg područja organizacije, a koja se obrađuje na seminarskoj nastavi.

18

6. KOMUNIKOLOGIJA

Semestri: I i II

S ad ria j nastavnog predmeta:

1.UVOD: Pojavni oblici komunikacijskih aktivnosti u radu informatičara i organizatora Mogući utjecaji komuniciranja između projektanata i korisnika na efikasnost novog sustava te zadovoljstvo s poslom korisnika

82.ČOVJEK - ANIMAL SYMBOLICUM: Razvoj simboličke sposobnosti kod čovjeka te njeno značenje za pojedinca i društvo. Pojam, predmet i metode komunikologije - znanosti o sadržajima, oblicima, svrsi i efektimasimboličke interakcije kojom se ljudi sporazumijevaju, kooperiraju te podstiču na aktivnost. Oblici komuniciranja.

203. INTERPERSONALNO KOMUNICIRANJE: Sadržajni i odnosni aspekt interpersonalne komunikacije. Verbalano komuniciranje. Neverbalnokomuniciranje. Smetnje u interpersonalnoj komunikaciji Svjesno i nesvjesno, namjerno i nenamjerno u interpersonalnoj komunikaciji Psihološki i sociološki temelji interpersonalne komunikacije. Interpersonalno komuniciranje u kontekstu male grupe, ogramzacije i različitosti kultura. Izvori i načini prevladavanja konflikata u interpersonalnoj komunikaciji.Principi i tehnike optimalnog komuniciranja.

324.KOMUNIKACIJSKI ASPEKTI AKTIVIRANJA, ISPITIVANJA TE MIJE­NJANJA MIŠLJENJA KORISNIKA: Grupne tehnike mijenjanja, stvaranja i selekcije ideja. Tehnike ispitivanja i mišljenja, potreba i stavova konsnika. Sastanci. Prezentacija prijedloga, rješenja ideja. Edukacija konsnika. Promocija informatizacije kao organizirani proces komuniciranja s korisnicima u toku razvoja informacijskog sustava

30

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

Izvedbeni program :

Nastavni se program izvodi putem predavanja i vježbi tijekom prvog (2+1) i drugog (1+2) semestra. Na predavanjima se izlaze sva matenja kolegija, a na vježbama studenti kroz referate produbljuju studijske sadržaje. Javnim izlaganjem referata i praktičnih zadataka studenti vježbaju praktičnu primjenu studijskih sadržaja. Specijalistička predavanja poznatihznanstvenika i stručnjaka iz područja komunikologije dopunjuju iosvježavaju nastavne sadržaje.

19

Provjera znanja:

Oblici praćenja rada i provjere znanja studenata ostvaruju se kroz jedan pisani prikaz članka iz inozemne stručne literature, jedno rješenje praktičnog zadatka, te usmeni i pismeni ispit

Lite ratura :

Osnovna:1.Grupa autora, Osnove komuniciranja za informatičare, Školska knjiga, Zagreb, (u pripremi)Dopunska:IN ovose l P., Delegatsko informiranje, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1977.2.Mumford L., Mit o mašini, Grafički zavod Hrvatske. 1986.3.Pečjak V., Putevi do ideja, Ljubljana, 1989.4.Škarić I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 1982.5.Škiljan Đ., U pozadini znaka, Školska knjiga zagreb. 1985.

7. OSNOVE PROGRAMIRANJA

Semestar: II

Sadržaj nastavnog predmeta:

1 PROBLEM, PROGRAM I RAČUNALO Problemski zadatak, analiza problema, konceptualno rješenje, oblikovanje i konstrukcija programa. Program u računalu: uloga radne memorije, procesora, vanjskih jedinica isistemskih programa.

62.OSNOVNE STRUKTURE PODATAKA: Skalami tipovi podataka (q'elobrojni, logički, alfanumerički, realni...). Statičke strukture podataka (bitovi,znaci, polja, slogovi). Datoteke.

63 OSNOVNI ALGORITMI: Dijagrami toka podataka. Elementarni algoritmi: sekvenca, selekcija, iteracija, skok. Strukturiranje algoritama. Kontrolne strukture i njihova klasifikacija.

184 OSNOVE PROGRAMSKIH JEZIKA: Definicija podatkovnih tipova i struktura. Pseudokod. Osnovne naredbe, izrazi i funkcije programskog jezika. Sintaksa i semantika naredbi.

125.ULAZ I IZLAZ PODATAKA: Ulazne i izlazne operacije pomoću ulaznih i izlaznih jedinica računala. Rad s datotekama.

126.KONSTRUKCIJA PROGRAMA: Pisanje i provjera programa. Potprogrami, funkcije i argumenti. Biblioteke programa. Mehanizmi pozivanja potprograma.Strukturiranje programa.

7.PROGRAMSKE TEHNIKE: Sortiranje. Tehnike grananja. Brojači. Operacije nad vektorima. Složenost algoritma.

18.8.RAD S RAČUNALOM: Rad s katalozima, datotekama, editorima, prevoditeljima i programima za posluživanje u osnovnim operacijskimsustavima.

Ukupno: predavanja vježbi

21

Izvedbeni program :

Sadržaj predmeta izvodi se putem predavanja i vježbi tijekom drugog semestra (3 sata predavanja i 3 sata vježbi tjedno). Vježbe se izvode na računalima po grupama. Konstrukcija programa u vježbama izvodil će se različitim programskim jezicima. Kompletno će se obraditi programski jezik Pascal.

Provjera znanja:

Tijekom vježbi svaki student mora samostalno izraditi određen broj programa do-faze implementacije. Složenost programa kroz vježbe slijedi sadržaj predavanja. Na kraju semestra student polaže ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Student može pristupiti ispitu tek kada je položio ispit iz predmeta Informatika.

L ite ratura :

Osnovna:1.VlašićZ., Pascal, priručnik s riješenim primjerima, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985.2.Alagić S., Principi programiranja, Svjetlost, Sarajevo, 1976.3.Dujmović J.J.: Programski jezici i metode programiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.Dopunska:I.Dovedan Z., M. Smilevski, M. Stamenković, Pascal i programiranje, Zveza organizacij za tehnično kulturo Slovenije, Ljubljana, 1989.2.Savick. W.J., Pascal, an introduction to the art and Science ofprogramming, Benjamin Cummings Publishing Company, 1991.

22

8. OPERACIJSKI SUSTAVI

Semestar: II

S ad ria j nastavnog predmeta:

1.UV0D: Podjela softwarea. Definicija operativnog sustava. Vrste operativnih sustava (batch sustavi, time-sharing sustavi, real-time sustavi). Funkcije i karakteristike operativnih sustava i sistemskog softvvarea. Povijesni razvoj operativnih sustava. Generiranje i korištenje operativnih sustava.

12.PREKIDI I NJIHOVO PROCESIRANJE: Mehanizam i vrste prekida. Analiza i obrada prekida. Maskiranje prekida i poziv privilegiranih instrukcija. Primjeri prekidnih situacija.

23.PARALELNI PROCESI: Odnosi među procesima. Međusobno isključenje procesa. Tehnike sinhronizacije procesa. Problemi implementacije. Interprocesna komunikacija. Semaforska tehnika. Zastoji.

44.NUKLEUS OPERATIVNOG SUSTAVA: Struktura nukleusa. Prikazprocesa i kontrolni blokovi procesa. Dispečer. WAIT I SIGNAL, operacije i njihova implementacija.

25.UPRAVLJANJE MEMORIJOM: Bežični koncepti alokacije memorije. Kontinuirana pojedinačna alokacija memorije. Pristupi rješavanja problema fragmentacije memorije. Vrste alokacije memorije (alokacija memorije u particijama, stranicama i segmentima, straničenje na zahtjev itd.). Virtualna memorija. Razine memorije. Strategije upravljanja memorijom. Ispitivanje efikasnosti algoritama (FIFO, BIFO, LRU, LFU, OPT, itd.). Model radnog skupa stranica i efekt zasićenja.

106.UPRAVLJANJE ULAZOM/IZLAZOM: Ulazno/izlazna procedura. Upravljač jedinica. Prikaz postupka upravljanja.

27.UPRAVLJANJE DATOTEČNIM SUSTAVIMA: Logička i fizička organizacija datoteke. Zaštita i protekcija datotečnog sustava. Opći model datotečnog sustava.

28.UPRAVLJANJE PROCESOROM: Algoritmi upravljanja procesorom (RR, SJF, FB itd.). Određivanje prioriteta. Multiprocesorski sustavi.

49.DISTRIBUIRANI SUSTAVI: Funkcije i struktura distribuiranog operativnog sustava Komunikacijski sustavi. Povezivanje i protokoli.

2

23

10 KONTROLNO-UPRAVLJAČKI Ji ,'iK: Pnm|eri operalivmh sustavaCP/M. MS DOS VAX/VMS, UNIX i drugi

111.VJE2BE IZ PRIMJENE KONKRETNIH OPERATIVNIH SUSTAVA

30

Ukupno: predavanja 30 v|ezbi 30

Izvedbeni program :

Sadržaj kolegija izvodi se u drugom semestru putem predavanja i vježbi koje se izvode po grupama studenata. Vježbe se izvode s operativnim sustavom VAX/VMS, operativnim sustavom PC/MS DOS i operativnim sustavom UNIX. Osim toga, na vježbama se nastoji na konkretnim primjerima operativnih sustava objasniti koncept i određene teoretske postavke. Nastava se, dakle, provodi na tri razine: teorija, primjena teoretskih postavki, te praktičan rad na raćunalskom sustavu. Gradivo se produbljuje pomoću povremenih specijalističkih predavanja istaknutih znanstvenika. Predviđene su i demonstracije novih uređaja i metoda, odnosno novih verzija operativnih sustava.

Provjera znanja:

Oblici praćenja rada studenata i provjere znanja jesu: samostalne obrade pojedinih tema, vježbe te pismeni i usmeni ispit. Ispitu iz ovog predmeta može pristupiti student koji je položio ispit iz Informatike.

Literatura:

Osnovna:IK va tem ik R.. Operativni sistemi, Informator, Zagreb, 1987.2.Peterson J., A. Silberschatz. Operating systems concepts. Addison- Wesley, 1983.Dopunska:1.Mandick S.E., J.J: Donovan, Operating systems, McGraw-Hill. 1974.2.Davis W.S., Operating Systems, A Systematic Vievv, Addison-Wesley,1992.3.Tanebaum A. S., Modem Operating Sjstems Prentice Hali, 1992.4.Simrin S., MS-DOS Bible, Howard W. Sams Co., 1988.5.Hubbard J.R., A gentle introduction to the VAX system, TAB BOOKS, 1987.6.2agar M , UNIX i kako ga koristiti. DRIP, 19897.Coffin S., UNIX: The complete reference, McGraw-Hill, 1988.8. ... Priručnici proizvođača za pojedine operativne sustave.

24

9. ENGLESKI ZA INFORMATIČARE

Semestri: I, II, III i IV

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.UVOD U ENGLESKI JEZIK: Engleska grafija i izgovor: engleski alfabet, engleski fonološki sustav, fonetska transkripcija, izgovor engleskih glasova uusporedenju s hrvatskim, neke izgovorne razlike između britanske i američke varijante engleskog jezika. Osnove engleske gramatike: vrste riječi, finitni i nefinitni glagolski oblici i njihova upotreba, imenice, član, zamjenice, pridjevi, brojevi, prilozi, važniji veznici i prijedlozi, osnove reda riječi.

542.PROUČAVANJE STRUĆNOG LEKSIKA IZ PODRUČJA INFORMATIKE: Elektroničko računalo i njegova primjena: vrste računala, glavni dijelovi, nosioci podataka, prikazivanje i korištenje rezultata obrade, upravljanje računalom. Programski jezici i programiranje, vrste programskih jezika, engleski elementi u programskim jezicima Basic, Cobol i Fortran, izrada programa, vrste programa. Baze podataka: struktura, pristup i dohvat podataka. Informacijske mreže i sustavi: struktura, upotreba, zaštita podataka i sustava. Mikrofilm u informacijskim sustavima: računalni ulaz i izlaz na mikrofilmu. Prirodni jezik i računalo: obrada teksta, sinteza i prepoznavanje govora, strojno prevođenje. Umjetna inteligencija i ekspertnisustavi.

66

Ukupno: predavanja 60 vježbi 60

Izvedbeni program :

Engleski za informatičare izučava se u prvoj i drugoj godini studija s ukupno 120 sati nastave. Nastava se u obje godine izvodi s jednim satom predavanja i jednim satom vježbi.

Provjera znanja:

U toku nastavnog procesa znanje studenata se neprekidno prati i provjerava putem vježbi i na temelju izrade odgovarajućih praktičnih zadataka i testova. Poslije drugog semestra održava se redovan kolokvij koji nije obavezan za sve studente. Kolokvij se polaže pismeno i usmeno, a položeno se gradivo priznaje na završnom ispitu. Iz ovog predmeta polaže se je d a n

25

i s i k o j i se održava nakon završetka četvrtog semestra Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela Pismeni dio traje dva školska sata, a usmeni 15 do 30 minuta Na pismenom dijelu ispita student se moze služiti rječnikom

Literatura:

Osnovna:I.Brinta J., B. Grgić, Engleska gramatika za svakoga, Školska knjiga, Zagreb, 1983.2.Izbor stručnih tekstova iz informatičkih publikacija na engleskom jeziku Dopunska:1.Vojvoda S., English for Students of Economics, Organization and Information Science, FOI, Varaždin, 1982.2.Drvodelić M., Hrvatsko - engleski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1992.3.Drvodelić M., Englesko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1992.4.Burger E., S. Turk, Obrada podataka i programiranje (Peterojezični tehnički rječnik: engleski, njemački, francuski i hrvatski), Tehnička knjiga, Zagreb, 1984,

26

10. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Sem estri: I, II, III i IV

S ad ria j nastavnog predmeta:

Sadržaji nastave tjelesnog odgoja obuhvaćaju: programe izbornih sportova, osnovne kineziološke transformacije (za studente s manjim sposobnostima i nižom razinom motoričkih znanja), osnovne informacije iz kontrole (samotestiranje) i osnove teorije i metodike sporta Student se slobodno opredjeljuje za jednu od devet predloženih aktivnosti: atletika, sportska gimnastika, estetska gimnastika, košarka, rukomet, nogomet, odbojka, stolni tenis i judo-samoobrana.

Posebne programe kinezioloških aktivnosti za svaku pojedinu grupu studenata obavezni su izraditi predavači (nosioci nastave) nakon utvrđivanja dimenzija somatskog i psihosomatskog statusa studenata (utvrđivanje inicijalnog stanja), a na bazi dosadašnjeg iskustva u provođenju nastave tjelesnog odgoja u visokoškolskim ustanovama.

Ukupno sati vježbi 60 + 60

Izvedbeni program :

Nastava tjelesnog odgoja izvodi se u prva četiri semestra studija s ukupno 120 sati a u okviru 42-satnog radnog tjedna studenta. Nastava se izvodi po grupama no odgovarajućim sportskim objektima u Varaždinu.

Provjera znanja:

Student je obavezan redovno sudjelovati na nastavi tjelesnog odgoja i izvršavati druge obaveze utvrđene nastavnim planom i programom. Program tjelesnog odgoja upisuje se u indeks. Iz tjelesnog odgoja se ne polaže ispit, već se na kraju semestra ovjerava uredno pohađanje nastave.

Literatura:

Za ovaj predmet nije predviđeno izučavanje posebne literature.

27

11. EKONOMIKA PODUZEĆA

Semestar: III I IV

S a d ria j nastavnog predmeta:

1 UVOD: Temeljni pojmovi ekonomike poduzeća4

2.POSLOVANJE PODUZEĆA: Temeljni zakoni i primjeri poslovanja poduzeća.

103.SREDSTVA PODUZEĆA: Izvori sredstava, prikupljanje kapitala, rezultati ulaganja i poslovanja (ukupan prihod, dohodak, dobitak, gubitak, raspodjela rezultata). Mjerila uspješnosti poslovanja (proizvodnost rada, ekonomičnost, rentabilnost, akumulativnost).

164.ELEMENTI RADNOG PROCESA: Rad, sredstva za rad, prednosti rada, uvjeti i rezultati njihova korištenja, kapaciteti sredstava za rad(posebno pitanje iskorištenja).

105.TEORIJA TROŠKOVA: Pojam i vrste troškova. Granični troškovi, primjena teorije graničnih troškova. Odlučivanje na temelju graničnih troškova Kalkulacije (vrste i metode) te politika cijena.

206.FUNKCIJE U PODUZEĆIMA: Upravljanje (pravo vlasništva i pravo upravljanja), rukovođenje, planiranje, organiziranje, nadzor-kontrola, razvoj, financijska funkcija, tržišna funkcija, proizvodnja.

107.POSLOVNA POLITIKA PODUZEĆA: Uvjeti u kojima se formira poslovna politika.

12

8 INFORMACIJE I ODLUČIVANJE U PODUZEĆU: Informacije kao podloga za odlučivanje, vrste odluka, povezanost informiranja s ostalim funkcijama, korištenje informatičke opreme i ekonomiziranje u njezinu korištenju.

8

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

Izvedbeni program :

Sadržaj predmeta izvodi se u trećem i četvrtom semestru sa satnicom 2+1 i 1 +2 Koristi se seminarski oblik rada i vrše se v|ezbe s računskim primjerima,izračunavanje uspješnosti poslovanja (proizvodnost rada, ekonomičnost, rentabilnost), J e , grafička i računska interpretacija kretanja troškova. Analiza i iznošenje primjera iz prakse (o uspješnosti, troškovima,

28

poslovno) politici), pretežni su sadržaj seminara i vježbi Pored loga, materija se produbljuje i pomoću specijalističkih predavala poznatihznanstvenika.

Provjera znanja:

S provjerom znanja započinje r§dom na primjerima i rješavanjem zadataka. Provode se dva obavezna testiranja znanja studenata, a organizira se i neobavezan kolokvij, dok se po završetku predavanja polaže ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Na pismenom dijelu ispita provjerava se sposobnost izračunavanja uspješnosti, troškova, izrada kalkulacija i dr na temelju numeričkih podataka koje student dobije u pismenom obliku. Ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili ispit iz predmeta Osnove gospodarstva.

Literatura:

Osnovna:1 Ruža F., Ekonomika i organizacija udruženog rada, FOI Varaždin. 1981. Dopunska:Djela iz područja ekonomike, troškova, funkcija, raspodjele i poslovne politike, a koriste se zavisno o temama na seminarima i vježbama.

12. ORGANIZACIJA OBRADE PODATAKA

Semestar: III i IV

Sadržaj nastavnog predm eta:

1.ODNOS POSLOVNOG (ORGANIZACIJSKOG) I INFORMACIJSKOG SUSTAVA: Sustavni pristup poslovnom sustavu. Odnos poslovnog sustava i vlastite okoline. Analiza temeljnih poslovnih procedura. Povezivanje poslovnih i informacijskih ciljeva. Informacijski sustav kao dio poslovnog sustava. Tipovi informacijskih sustava i njihov odnos prema piramidi poslovnog sustava. Organizacija izgradnje IS-a.

152.0RGANIZACIJA I RAD' INFORMACIJSKOG CENTRA Dosadašnji razvoj organizacijskih oblika info funkcije. Današnje stanje. Definicija uloge informacijskog centra. Lodranje informacijskog centra. Svojstva i vrste informacijskih centara. Interna tehnologija rada informacijskog centra. Mogući oblici interne organizacije informacijskog centra i njegove funkcije. Upravljanje informacijskim centrom. Organiziranje poslova razvoja i održavanje informacijskog sustava u informacijskom centru. Normizacija (standardizacija) u informatici. Vođenje i realizacija projekata informatizacije.

203.0RGANIZACIJA KORIŠTENJA INFORMACIJA: Odnosi centralizacije i decentralizacije informacijskih poslova. Korištenje informacija iz poslovnih IS-a. Informatizacija uredskog poslovanja. Specijalizirani IS (proizvodnje, zemljopisnih sustava, zdravstva, bankarstva, šumarstva). Korištenje vanjskih baza podataka. Korištenje informacija iz informacijskog centra. Unapređenje odnosa korisnici - informacijski centar.

454.0CJENA DJELOTVORNOSTI INFORMACIJSKE FUNKCIJE: Metodeocjene zrelosti postojećeg stanja poslovnog i informacijskog sustava. Mjere unapređenja i potrebni preduvjeti. Kvaliteta informacijskog sustava. Upravljanje promjenama.

10

Ukupno: predavanja 60vježbi i seminara 30

Izvedbeni program :

Nastavni program predmeta izvodi se kroz predavanja, vježbe i seminarske radove. Na predavanjima se iznose tematske qeline prema sadržaju nastavnog predmeta, dok se u obliku vježbi i seminarskih radova proširuje i produbljuje problematika iz sadržaja predavanja. Sadržaji se izvode u trećem i četvrtom semestru s tjednom satnicom od 2+1 i 1+2 sata predavanja i vježbi

30

respektivno U realizaciji sadržaja pretežno se koriste metode usmenog izlaganja koje se upotpunjavaju:

- različitim vizualnim prikazima, shemama, dijagramima, tablicama i si., najčešće pomoću grafoskopa,- izradom zadataka i obradom različitih tema,- analizom primjera i slučajeva,- video prikazom filmovanih zapisa iz prakse o temama u svezi s predmetom.

Seminar se sastoji iz obrade zadane teme, te njenom prezentiranju pred auditorijem.

Provjera znanja:

Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se putem v ježb i, seminara i aktivnostima za vrijeme rasprava. Pišu se dva testa tijekom predavanja, a polaže se pismeni i usmeni isp it Na završnom ispitu uzimaju se u obzir ukupni rezultati i aktivnosti studenata tijekom studija. Ispitu mogu postupiti studenti koji su položili Metode programiranja i programski jezici i Organizacija poduzeća.

Lite ratura :

Osnovna:1 .Krakar Z., Pristup organizaciji izgradnje i uporabi informacijskih sustava, FOI, Varaždin, 1994. (skripta u pripremi)Dopunska:I.Strahonja V. i dr., Projektiranje informacijskih sustava. Hrvatska informatička zajednica i INA INFO, Zagreb, 1992.2.Srića V., Informatički inženjering i menadžment, DRIP, Zagreb, 1990.3 ... Informacijski centar poduzeća, Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske, Zagreb, 1990.4. .. Kvaliteta u informatici, Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske, Opatija, 1993.5. Grbavac V., Analiza i implementacija informatičkih sustava, Školska krgiga, Zagreb, 1991.6. Kao dopunska literatura služe i časopisi, članci i dijelovi knjiga iz šireg područja organizacije izgradnje i funkcioniranja informacijskih sustava.

31

13. METODE PROGRAMIRANJA I PROGRAMSKI JEZICI

Semestar: III

S ad ria j nastavnog predmeta

1.VISI PROGRAMSKI JEZICI: Komparacija mogućnosti: podatkovnestrukture i osnovni algoritmi. EBNF notacija i notacija sa zagradama.

22.MODELI POSLOVNIH OBRADA Poslovne funkcije i poslovne obrade. Model podataka: E-R shema. Model procesa: dijagrami toka, dijagrami procesa, dijagrami akcija. Specifikacija zahtjeva za aplikacijsku programsku opremu.

23.DINAMIČKE STRUKTURE PODATAKA: Strukture promjenljive veličine: (x>lja, tablice, repovi slogovi i datoteke.

24.SLOŽENI ALGORITMI : Generaliziranje selekcije. Iteracije s brojačima i selektorima. Strukturni dijagrami. Analiza složenosti algoritama i korektnosti programa.

65.STRUKTURNO PROGRAMIRANJE: Temeljni teorem strukturiranosti programa. Strukturirani program i metodika razvitka.

46.RAD S DATOTEKAMA: Tipovi organizacije datoteka. Pristupdatotekama (otvaranje, zatvaranje). Obrada datoteka (pretraživanje,obrada, sortiranje).

7.KONSTRUKCIJA SL02ENIH PROGRAMA: Konstrukcija transakcijskih programa. Razmjena podataka unutar programa. Komuniciranje među programima. Tehnike realizacije korisničkog sučelja.

88 VlSl PROGRAMSKI JEZICI: Realizacija transformacijskih i transakcijskih programa u različitim jezicima. Standardi programskih jezika. Pregled i podobnost za poslovne obrade.

69.DINAMIČKE STRUKTURE PODATAKA: Promjenljive strukture tipa lista i binarno stablo. Baze podataka.

610.SLO2ENI ALGORITMI: Rekurzivni postupci Operacije nad stablima i tablicama odlučivanja. Klasifikacija algoritama Nestrukturirani programi i njihovo strukturiranje Tehnike zaštite podataka

611. RAD S BAZAMA PODATAKA Konstrukcija programa pomoću CASE alata (4GL). Rad s relacijskim bazama podataka SQL upitni jezik.

612.APLIKACIJSKI GENERATORI: Jezici četvrte generacije. Automatska konstrukcija programa. Viši programski jezici u aplikacijskim generatorima.

32

13 OSNOVE EVALUACIJE PROGRAMA: Pokazatelji performanci programa. Kontrola kvalitete Tehnologija i ekonomika proizvodnje aplikacijske opreme Metodika evaluacije i selekcije Prodaja i zakup programa Zaštita autorskihprava

214 DOKUMENTACIJA PROGRAMA: Dokumentacija modula, programa i programskih sustava. Korisničke upute

2

2

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program

Predmet se izvodi pomoću predavanja i vježbi tijekom trećeg (2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno). Vježbe se izvode na računalima po grupama. Konstrukcija programa u vježbama izvodit će se različitim programskim jezicima. Kompletno će se obraditi programski jezik Cobol.

Provjera znanja

Tijekom vježbi svaki student ima samostalno izraditi odrađen broj programa do faze implementacije. Složenost programa kroz vježbe slijedi sadržaj predavanja. Na kraju semestra student polaže ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili ispit iz Matematike i Programiranja.

Literatura:

Osnovna:1.Tkalac S., Programski jezik Cobol, Informator, Zagreb, 1983.2.Alagić S., Principi programiranja, Svjetlost, Sarajevo, 1976.3.Dujmović J.J., Programski jezici i metode programiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.Dopunska:1.Graver R.T., M A. Cravvford, Structured Cobol, A pragmatic Aproach,Prentice Hali, 1981.

33

14.GRAĐA RAČUNALSKIH SUSTAVA

Semestar: III

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.VRSTE I SVOJSTVA RAČUNALSKIH SUSTAVA. Sastavni dijelovi. Način povezivanja. Korištenje.

82.SKLOPOVSKA TEHNOLOGIJA. Svojstva, razine integracije, komponente.

43.JEDNOPROCESORI. Von Neumanov model - registarski stroj. Organizacija memorije. Korištenje registara. Mikroprogramirana upravljačka jedinica

84.VRSTE PODATAKA. Načini adresiranja. Skup instrukcija. Duljina i format riječi.

45.HIJERARHIJA MEMORIJE. Kašnjenje (latencija). Vrste memorija i njihova svojstva.

6.VANJSKE JEDINICE. Način povezivanja. Ulazno/izlazne aktivnosti. Vanjske memorije. Povezivanje i način rada.

87.PARALELNA OBRADA. Klasifikacija računala. Cjevovodni sustavi. Pojmovi i kategorije.

8.VEKTORSKI PROCESORI. Koncept superračunala. Cray računala4

9.VISEPROCESORSKI SUSTAVI. Temeljna svojstva. Sinkronizacija procesa, Međuspojne mreže.

410.NOVE GENERACIJE RAČUNALA I RAČUNALSKIH SUSTAVA.

4

Ukupno: predavanja 30vježbi 30

Izvedbeni program :

Sadržaj predmeta izvodi se tijekom trećeg semestra (dva sata predavanja i dva sata vježbi). Vježbe služe kao ilustracija gradiva s predavanja. Vježbe se sastoje od auditomih vježbi i praktikuma. Praktikum obuhvaća rad sa simulatorom školskog računala i analiza slučaja fcase") arhitekture računala VAX-11.U skladu s tehničkim mogućnostima praktikum se može i drugačije

v izvoditi.

34

Provjera znanja:

Za provjeru znanja služe pismeni zadaci koje studenti trebaju izraditi na kraju semestra Nakon obavljenih vježbi te uspješno izrađenih i obranjenih zadataka, studenti pristupaju usmenom ispitu Ispitu mogu pristupiti studenti koji položili ispit Operacijski sustavi

Literatura:

1 Dasgupta S., Computer Architecture: A Modem Syntesis, vol 1 i 2, J. Wiley & Sons, 1989. (Prijevod knjige u pripremi prof. dr. B Aurer)2.Kliček B., Grada računarskih sistema. Vježbe u asembleru računala VAX-11, FOI, Varaždin, 1989.3,Smiljanić G., Osnove digitalnih računala. Školska knjiga, Zagreb, 1990.

35

15. STRUKTURIRANJE POSLOVNIH INFORMACIJA

Semestri III i IV

Sadržaj nastavnog predmeta

1. Uvod u poslovni Informacijski sustav: Značaj i obilježja poslovnog informacijskog sustava. Podjele poslovnih informacija. Položaj računovodstva i računovodstvenih informacija u poslovnom informacijskom sustavu. Računovodstveno komuniciranje i razvrstavanje računovodstvenih informacija.

2. Imovina i kapital poduzeća: Odvijanje poslovnog procesa Dugotrajna i kratkotrajna imovina. Kapital, dugoročne i kratkoročne obveze poduzeća. Bilance poduzeća. Računovodstvene informacije koje pružaju bilance poduzeća.

83. Prikupljanje podataka pomoću knjigovodstvenih isprava:

Sastavljanje i sadržaj knjigovodstvenih isprava. Kontrola i čuvanje knjigovodstvenih isprava. Cirkulacija knjigovodstvenih isprava

84. izvori podataka za računovodstveno informiranje: Pojam

poslovnih knjiga i njihovo razvrstavanje. Temeljne i pomoćne knjige. Razrada analitičkih evidencija kao izvora informacija potrebnih za donošenje poslovnih odluka u poduzeću.

85. Računski plan: Oblikovanje računskog plana. Računovodstveni

računi. Oblici i razvrstavanje računovodstvenih računa Računovodstvena načela i standardi.

86. Korisnic i računovodstvenih informacija: Selekcija

računovodstvenih informacija za pojedine korisnike unutar poduzeća. Vanjski korisnici računovodstvenih informacija. Dostavljanje računovodstvenih informacija korisnicima pomoću elektroničkog računala. Godišnje izvješće.

87. Tržišni inform acijski sustav: Značaj i obilježja poslovnih

informacija. Tržišne informacije kao determinante za poslovnu politiku gospodarskog sustava i gospodarskih subjekata. Razine sustava. Temelji sustava. Subsistemi prodaje, nabave, promocije, politike cijena, distribucije. Klasifikacija tržišnih informacija za potrebe bitnih funkcija marketinga.

98. Sustav marketinga: Osnove sustava Način funkcioniranja sustava

Planiranje sustava. Istraživanje sustava Kontrola sustava. Funkcije marketinga. Marketing miks. Upravljanje marketingom Informacije kao podloga odlučivanju u marketingu. Kadrovi i marketing.

99. Inform atički marketing: Odnos između informatike i marketinga

Teorijski pristup i osnove odnosa. Informatičko tržište. Marketing visokih

36

tehnologija. Marketing, informatika i svjetski tokovi razvoja. Marketing, informatika i viši oblici gospodarske suradnje sa svijetom.

910. Strukturiranje I modeliranje poslovnih informacija: Marketing

informacijski sustav. Istraživanje tržišta. Planiranje i razvoj, te oblikovanje proizvoda Informacije potrebne za utvrđivanje cijena. Korekcija između marketinga i logistike. Prodaja. Promocija. Kontrola marketinga. Suvremene tendencije i transformacije marketinga. Marketing kao društvena kategorija. Državni marketing. Megamarketing.

911. Korelacija između tržišnog inform acijskog sustava i korisnika

informacija. Praktični primjeri.Načini korištenja Metode. Kontrola. Selekcija i oblikovanje informacija. Prezentacija informacija. Metode i vrste. Informacije i odlučivanje u marketingu.

9

Ukupno: predavanja 60 Vježbe 30

Izvedbeni programSadržaj nastavnog predmeta izvodi se kroz predavanja, vježbe i

seminare. Rad sa studentima također se odvija u okviru invididualnih i grupnih konzultacija. Sadržaji se izvode u trećem (2+1) i četvrtom (2+1)semestru.

Provjera znanja:

Tijekom školske godine permanentno se provjerava stečeno znanje putem vježbi, referata i testova. Na kraju trećeg semestra polaže se kolokvij, a na kraju četvrtog semestra polaže se usmeni ispit.

Literatura: O s n o v n a :

1. Računovodstvo poduzetnika I. - Računovodstvo, revizija i financije,Zagreb, 1993.

2. Računovodstvo poduzetnika II. - Računovodstvo, revizija i financije,Zagreb, 1993.

3. Računovodstvo I, Savez računovodstvenih i financijskih radnika Hrvatske, Zagreb, 1992.

4. Prof.dr.Fedor Rocco: Marketinško upravljanje, Školska knjiga,Zagreb, 1994.

5. Dr. S. Bratko, dr.R.Obraz, dr. V. Henich: Prodaja u marketingu, Narodne novine, Zagreb, 1994.

6. Philip Kotler. Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1991. D o p u n s k a :

1. Paul A.Samuelson / VVilliam D. Nordhaus: Ekonomija, Mate, Zagreb, 1992.

2. Aktualni članci iz domaće i strane literature.

16. MODELI PODATAKA

Semestar: III

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.RELACIJSKI MODEL PODATAKA: Relacija. Tablićno predstavljanje relacije. Relacijski operatori. Funkcijske zavisnosti. Normalizirane relacije.Nenormalizirane relacije.

202.ER-MODEL PODATAKA: Klase objekata. Svojstva objekata. Veze između klasa objekata. Apstrakcije. ER-dijagram. Prevođenje ER-dijagrama u shemu relacijske baze podataka. ^

3.PREGLED DRUGIH MODELA PODATAKA: Mrežni model. Hijerarhijskimodel. Objektno-orijentirani model. Logika kao model podataka i

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program :

Predmet se izvodi tijekom trećeg semestra sa satnicom 2 sata predavanja i 2 sata vježbi koje se izvode na računalu uz primjenu odgovarajućih programskih proizvoda.

Provjera znanja:

Nakon što je predmet odslušan i obavljene sve potrebne vježbe studenti pristupaju pismenom dijelu ispita. Po položenom pismenom ispitu polaže se usmeni ispit. Studenti mogu pristupiti ispitu tek nakon što su položili ispite iz predmeta Programiranje i Matematika.

Literatura:

Osnovna:Radovan M., Baza podataka: Relacijski pristup i SQL, 1993 Dopunska:Ullman J.D.: Database and Knovvledge-Base Systems, Vol.1, 1989

38

17. UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA

Semestar: IV

Sadržaj nastavnog predmeta:

1 .BAZA PODATAKA: Pojam baze podataka. Upravljanje podacima. Relacijska baza podataka. Sustav za upravljanje bazom podataka Relacijski upitni jezici (ISBL, SQL, QUEL, QBI-Paradox).

202.SQL: Kreiranje tablice. Osnovni upiti. Zbirni upiti. Podupiti. Mijenjanje sadržaja. Pogledi. Integritet baze podataka (vrste integnranih ograničenja). Osiguranje baze podataka (razina sustava, razina objekta, praćenje pristupa). Transakcije (zaključivanje, zastoj). Strukturne osobine (indeksi, katalog sustava). Dalji razvoj (proširenja SQL, logičke baze podataka, objektno- orijentirane baze podataka, distribuirane baze podataka)

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program :

Predmet se izvodi tijekom četvrtog semestra sa satnicom 2 sata predavanja i 2 sata vježbi koje se izvode na računalu uz primjenu odgovarajućih programskih proizvoda.

Provjera znanja:

Nakon što je predmet odslušan i obavljene sve potrebne vježbe studenti pristupaju usmenom ispitu. Studenti mogu pristupiti ispitu tek nakon što su položili ispit iz predmeta Modeli podataka.

Literatura:

Osnovna:Radovan M., Baza podataka: Relacijski pristup i SQL, 1993.Dopunska:Groff J. R., P.N. Weinberg, Using SQL, 1990.

39

18. INFORMACIJSKI SUSTAVI

Semestar: IV

S a d ria j nastavnog predmeta:

1.POSLOVNI SUSTAV I NJEGOV INFORMACIJSKI PODSUSTAV: Funkcije i procesi izvođenja, upravljanja i odlučivanja. Poslovna tehnologija poduzeća i njezina povezanost s informacijskim sustavom.

42.2IVOTNI CIKLUS INFORMACIJSKOG SUSTAVA: Faze životnog ciklusa informacijskog sustava. Nolan-ove faze informatičkog razvoja poduzeća.

43.STRATEGIJSK0 PLANIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA: Poslovni procesi kao osnovica poslovne tehnologije i ishodišna točka projektiranja informacijskog sustava (IS). Klase podataka. Matrica procesi/klase, njezina dijagonalizacija i oblikovanje osnovne arhitekture IS-a.

104.METODE PROJEKTIRANJA IS-a: Pristupi projektiranju IS-a (linearni, evolucijski, prototipni). Pregled strukturnih metoda projektiranja. Informacijskoinženjerstvo. Pojam CASE-alata i aplikacijskih generatora. Značaj metoda projektiranja IS-a za sporazumijevanje između informatičara i korisnika.

85.TEHNIKE MODELIRANJA PROCESA: Dijagram tijeka podataka (DTP). Notacija DTP-a i pravila primjene. Logički i fizički DTP. Dijagram konteksta injegova detaljizacija. Akcijski dijagram.

6.TEHNIKE MODELIRANJA PODATAKA: Model objekti-veze-svojstva (ERA- model). Klasifikatori i identifikatori. Martin-ova i Chen-ova notacija. Vrsta, tip i kardinalnost veze. Jaki i slabi objekti. Sinteza složenih ERA-modela.

107.RELACIJSKI MODEL PODATAKA:Relacijska shema kao naslovljena tabela. Atributi relacije. Ključevi relacijske sheme (primami, sekundarni i vanjski). Osnovne operacije nad relacijskim shemama (unija, razlika, presjek, selekcija, projekcija, Kartezijev produkt, pridruživanje). Načela poslovne normalizacije relacijskog modela. Prevođenje ERA-a modela u relacijski model.

108.ORGANIZACIJA PROJEKTA IZGRADNJE IS-a: Organizacija projektnog tima. Neke tehnike planiranja i vođenja projekta. Oblik i način izvještavanja poslovodstva o tijeku rada na projektu.

2

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

40

Izvedbeni program:

Nastavni se program izvodi u A. semestru Nastava se sastoji od 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno, te kroz konsultacije tijekom izrade seminarskog rada. Na predavanjima se daju osnovne stručne i teorijske činjenice Značajan se naglasak daje praktičnom radu kroz vježbe, na izabranim primjerima iz poslovne prakse. Vježbe se izvode uz korištenje računala, CASE-alata i aplikacijskih generatora.

Provjera znanja:

Znanje studenata se provjerava tijekom nastave na vježbama, te kroz izradu seminarskog rada. Gradivo se kolokvira u svezi s seminarskim radom tri puta tijekom semestra. Položeni kolokviji su uvjet za usmeni ispit. Ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili ispit iz predmeta Programiranje i Modelipodataka.

Literatura:

Osnovna:1.Radovan M., Projektiranje informacijskih sistema, Informator, Zagreb1991.2. Strahonja V., M. Varga, M. Pavlić, Projektiranje informacijskih sustava (Metodološki priručnik), Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske i INA- INFO, Zagreb, 1992.3.Downs, E., P. Clare, I. Coe, Structured Systems Analysis and DesignMethod, Prentice Hali, Englevvood Cliffs, 1998.4.Brumec J., Informacijsko inzenjerstvo (u pripremi)Dopunska:1.Martin J., C. McClure, Stuctured Techniques for Computing, Prentice Hali, Englevvood Cliffs, N.J., 1985.

41

19. RAĆUNALSKE KOMUNIKACIJE

S em estarlll

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.UVOD: Uloga sustava za komunikaciju podacima i računalnih mreža u suvremenom društvu. Razvoj računalnih komunikacija. Arhitektura mreža računala (ISO/OSI referentni model).

82.FIZIKALNE OSNOVE TELEKOMUNIKACIJA

123.ELEMENTI MREŽA ZA PRIJENOS PODATAKA: Vodovi i sredstva njihovog ostvarenja. Modemi. Komunikacijski procesori. Multipleksori. Koncentratori. Čvorovi za komutaciju vodova i paketa. Mrežni mostovi, usmjerivači, mrežni prolazi.

125.ZAŠTITA PODATAKA OD POGREŠAKA: Pogreške u prijenosu podataka. Postupci za otkrivanje pogrešaka. Mehanizmi otklanjanja pogrešaka.

46.SIGURNOST RAČUNALNIH KOMUNIKACIJA: Ugroženost komunikacijskih sustava. Načini zaštite. Sigurnosni mehanizmi.

48.ARHITEKTURE MREŽA RAČUNALA I PROTOKOLI: Opća struktura. Slojevi arhitekture. Struktura komunikacijskog sustava.

109.OSNOVNE KARAKTERISTIKE MRE2A VELIKOG DOSEGA (WAN), LOKALNIH (LAN) I GRADSKIH (MAN) MREŽA I NJIHOVA PRIMJENA: WAN:Telefonska mreža (usluge prijenosa podataka). Mreže za prijenos podataka s "komutacijom vodova"). Mreže s komutacijom poruka. Mreže s komutacijom paketa i standardi. Digitalna mreža s integriranim uslugama. LAN: Lokalne mreže (topologija, sredstva za prijenos, načini pristupa, sklopovski elementi, standardi). Automatske kućne telefonske centrale.MAN: Gradska mreža (standardi, karakteristike).

10

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program :

Sadržaj nastavnog predmeta izvodi se tijekom trećeg semestra sa satnicom od dva sata predavanja i dva sata vježbi. Ostvaruje se putem predavanja, auditomih vježbi, laboratorijskih vježbi s računalima, seminarskih radova, konsultacija.

42

Provjera znanja:

Znanje studenata se prati i ocjenjuje na pismenim i usmenim kolokvijima, preko izrade seminarskih radova, rješavanjem zadataka, te na ispitu koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Ispitu mogu pristupiti studenti koji su položili ispit iz Operacijskih sustava.

Literatura:

Osnovna:1.Brumnić A., Uvod u računarske komunikacije i mreže, III izdanje, Naučna knjiga Beograd i FOI Varaždin, 1989.2.Brumnić A., Računarske komunikacije i mreže - Zbirka primjera, Naučnaknjiga, Beograd, 1990.Dopunska:1.Turk S., Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991.2.Coulouris G.F., J. Doiimore, Distributed systems - concepts and design, Addison-Wesley Publishing Co., VVokongham, 1988.3.Sloman M., J. Kramer, Distributed systems and Computer networks, Prentice Hali Int., Englewood Cliffs, 1987.4.Terplan K., Communication Netvvorks management, Prentice Hali Int., Eralevvood Cliffs, 1987.5.Tanenbaum A.S., Computer Netvvorks, Prentice Hali Int., Englewood Cliffs, 1989.

43

3. SADRŽAJI IZBORNIH I NEOBVEZATNIH NASTAVNIH DISCIPLINA

1. STRANI JEZIK I (engleski, njemački, ruski, francuski)

Izborni predmet

Ciljevi i zadaci izučavanja:

Na Fakultetu studenti nastavljaju izučavati onaj strani jezik koji su učili u srednjoj školi. Za uspješno savladavanje nastavnog programa potrebno je da student posjeduje onu razinu znanja koja je predviđena nastavnimprogramom srednje škole.

Nastavni program iz Stranog jezika I usko je povezan s nastavnim programom iz Stranog jezika II, pa se osnovni ciljevi i zadaci ostvaruju na obje razine nastave. Učenje Stranog jezika I naročito ima zadatak daosposobi studente:

-da svladaju komunikaciju na stranom jeziku koja je usko povezana s informatičkim obrazovnim profilom,-da usvoje osnovni stručni leksik iz područja masovnih medija, informacijskih centara i službi, telekomunikacija i elektroničkog računala,-da sustavno usvoje važnije gramatičke strukture stranog jezika, osobito one koje se učestalo javljaju u stručnom jeziku informatike,-da se upoznaju sa znanstvenim i tehničkim dostignućima naroda čiji jezik izučavaju, osobito na području informacijskih znanosti i telekomunikacija,-da stječu i razvijaju navike samostalnog služenja priručnicima, stručnom literaturom, dokumentacijom i drugim izvorima znanja na stranom jeziku.

Način izvođenja nastave

Strani jezik I izučava se u prvoj godini studija s ukupno 90 sati nastave. U prvom semestru nastava se izvodi s 2 sata predavanja i 1 sat vježbi, a u drugom semestru s 1 satom predavanja i 2 sata vježbi. Nastava je organizirana za engleski, njemački, ruski i francuski jezik. U izvođenju nastave primjenjuju se posebni pristupi, metode i tehnike rada. Osim predavanja i vježbi, obavljaju se i različiti praktički zadaci kao što su prijevodi, praćenje u stranoj literaturi aktualnog problema iz struke, prikupljanje stručnog leksika i dr.

44

Provjera znanja

U toku nastavnog procesa znanje studenata neprekidno se prati i provjerava u toku vježbi i na temelju izrade praktičkih zadataka i odgovarajućih testova. Poslije prvog semestra održava se redovan kolokvij koji nije obavezan za sve studente. Kolokvij se polaZe pismeno i usmeno, a položeno gradivo priznaje se na godišnjem ispitu. Ispit iz stranog jezika sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio traje dva školska sala, a usmeni 15 do 30 minuta. Na pismenom ispitu student se može služiti rječnikom. Tekstovni materijali, seminarski, ispitni i drugi zadaci uzimaju se izravno iz predmeta struke koju student studira, tako da se istovremeno povezuje znanje iz struke i stranog jezika u funkciji te struke.

45

ENGLESKI JEZIK I

Semestri: I i II

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.PROUČAVANJE STRUČNIH TEKSTOVA: Informacijske itelekomunikacijske službe u Hrvatskoj i zemljama engleskog jezičnog područja: informacijski i bibliotečni centri, javna glasila, bibliografske baze podataka, telefonske, nadijske i telefaksne veze, satelitske komunikacije, optičke komunikacije. Izražavanje matematičkih pojmova na engleskom jeziku: čitanje brojeva i brojevnih izraza, osnovne aritmetičke operacije, brojevni sustavi, binarni brojevni sustav. Elektroničko računalo i njegova primjena: vrste računala, osnovni dijelovi računala, povijest razvoja elektroničkog računala, obrada podataka i prikazivanje rezultata obrade. Informatičko obrazovanje u zemljama engleskog jezičnog područja: akademski stupnjevi, zvanja i zanimanja na području informatike.

402.UVOD U ENGLESKI JEZIK INFORMATIČKE STRUKE: Osobine engleskog jezika na području informatike, englesko informatičko nazivlje i njegovatvorba, važniji informatički rječnici na engleskom jeziku, tumačenje informatičkih izraza u engleskim informatičkim rječnicima, engleske posuđenice u hrvatskom informatičkom nazivlju, načela prevođenja engleskih informatičkih izraza na hrvatski jezik.

103.PREGLED ENGLESKIH GRAMATIČKIH STRUKTURA: Vrste riječi i njihova upotreba: imenice, član, zamjenice, pridjevi, brojevi, prilozi i glagoli. Fonetika i fonologija: engleski fonološki sustav, fonetska transkripcija, vježbe izgovora na kontrasnoj osnovi, značenje i upotreba osnovnih tipova intonacije.

40

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

Literatura:

Osnovna:1.Vojvoda S., English for Students of Economics, Organization and Information Science, FOI, Varaždin, 1982.2.Filipović R., An Outline of English Grammar, Školska knjiga, Zagreb, 1980. Dopunska:1.Drvodelić M., Hrvatsko - engleski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1992.2.Drvodelić M., Englesko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1992.3.Filipović R., Englesko - hrvatski rječnik, Školska knjiga i Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1993.

46

NJEM AČKI JEZIK I

Sem estri: I i II

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.PROUČAVANJE STRUČNIH TEKSTOVA IZ SLIJEDEĆIH PODRUČJA: Pojam informatike, kibemetika i teorija informacija. Razvoj informatike u Hrvatskoj i u zemljama njemačkog jezičnog područja. Povijest razvoja elektroničkog računala, područja primjene elektroničkog računala, generacije računalskih sustava, oblici i razvoj obrade podataka, nazivi u oblasti obrade podataka, mikroprocesori i mikroračunala. Matematički pojmovi: osnovnearitmetičke operacije, razlomci, brojevni sustavi, binarni brojevni sustav, oktalni brojevni sustav, heksadecimalni brojevni sustav. Mas-mediji: novine, radio, televizija. Pošta i telekomunikacije. Telematika: teleprinter, telekopimi aparati, teletex, uređaji, videotex sistem. Biblioteke i centri za informatiku. Informatička pismenost i informacijsko društvo.

502.GRAMATIČKA STRUKTURA NJEMAČKOG JEZIKA: Prijeglas i prijevoj, rečenična intonacija, član i uporaba člana, deklinacija imenica, deklinacijastranih riječi, vlastitih i geografskih imena, složenice, brojevi, deklinacija i komparacija pridjeva, prijedlozi, prilozi, glagoli: jaki, slabi, nepravilni, prosti, složeni, imperativ, konjunktiv, aktiv, pasiv, red riječi u glavnoj i zavisnoj rečenici.

40

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

Lite ratura :

Osnovna:I.Simunić V., Z. Divjak, Deutsch fur Informatiker, Informator, Zagreb, 1992.2.Medić V., Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Dopunska:1.Uroić M., A. Humn, Njemačko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1993.2.Jakić B., A. Hurm, Hrvatsko - njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

47

RUSKI JEZIK I

Semestri: 11II

S adria j nastavnog predmeta:

1.RAD NA TEKSTOVIMA: Rusija - zemlja, ljudi i običaji. Suvremena društvena zbivanja u Rusiji - perestrojka, glasnost, reforme. Organizacija znanstvenog rada u Rusiji. Izobrazba informatičkih kadrova u Rusiji (organizacija studija informatike). Informatika - znanost. Osnove informatike. Štampam materijali kao izvori informacija (novine i časopisi u ZND-u). Informatički časopisi i edicije u Rusiji. Računalo - osnovne etape razvoja jedinstvenog sustava NTI.

402.UVOD U JEZIK STRUKE: Naučni stil jezika. Podstilovi naučnog stila jezika. Zakonitosti i pravila preuzimanja informatičke terminologije s engleskog, njemačkog i francuskog jezika u ruskom jeziku. Pravila i upute prevođenja stručnih tekstova s ruskog jezika. Metodske upute rada s rječnikom.

103.GRAMATIKA: Kratak pregled gramatike ruskog jezika. Fonetika: poseban izgovor nekih glasova, meki suglasnici u ruskom jeziku, glasovne promjene, tvrdi i meki znak. Morfologija: ukazivanje i analiza morfoloških razlika u ruskom i hrvatskom jeziku. Upotreba "oborotov". Komparativ i superlativ. Glagolski oblici. Prilozi kao promjenljiva vrsta riječi. Rjećce i uzvici.

40

Ukupno: predavanja 45 vježbi 45

Literatura:

Osnovna:1.Ciglar V., Ruski jezik, FOI, Varaždin, 1976., skripta2.Poljanec R., Gramatika ruskog jezika. Školska knjiga, Zagreb, 1980.3.Poljanec R., Rusko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1980.Dopunska:Studenti su obavezni redovito pratiti mjesečnik "Sputnjik" i jedan informatički časopis na ruskom jeziku.

48

FRANCUSKI JEZIK I

Semestri: I i II

SadriaJ nastavnog predm eta:

1.PROUČAVANJE STRUČNIH TEKSTOVA IZ SLIJEDEĆIH PODRUČJA: Pojam informatike. Kibemetika i teorija informacija. Razvoj informatike u Hrvatskoj i u Francuskoj. Povijest razvoja elektroničkog računala. Područja primjene elektroničkog računala. Oblici i razvoj obrade podataka, nazivi u oblasti obrade podataka. Matematički pojmovi: osnovne aritmetičke operacije, razlomci, brojevni sustavi. Mas-mediji: novine, radio, televizija. Pošta i telekomunikacije. Telematika: teleprinter, teletex, videotex. Biblioteke i centri za informatiku. Informatička pismenost i informatičko društvo.

502.GRAMATIČKA STRUKTURA FRANCUSKOG JEZIKA: Rod i množina imenica. Određeni, neodređeni i partitivni član. Vrste, rod, množina i komparacija pridjeva. Brojevi. Zamjenice. Zamjenični prilozi. Prilozi. Glagoli.Glagolski oblici u indikativu. Upotreba vremena. Prijedlozi.

40

Ukupno: predavanja 45 vježbi: 45

Literatura:

Osnovna:1. Batušić I., Le francais et la France de l’economiste, Školska knjiga, Zagreb, 1990.2. Horetzky E., Precis pratique de grammaire franpaise, Školska knjiga, Zagreb, 1990.Dopunska:I.Putanec V., Francusko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

2. STRANI JEZIK II (engleski, njemački, ruski, francuski)

Izborni predmet

C iljevi I zadaci Izučavanja:

Nastavni program iz Stranog jezika II nadovozuje se na nastavni program iz Stranog jezika I, pa se osnovni ciljevi i zadaci zajednički ostvaruju na obje razine nastave. Da bi mogao uspješno savladati nastavni program iz Stranog jezika II, student mora prethodno usvojiti sadržaje u okviru predmeta Strani jezik I. Učenje Stranog jezika II naročito ima zadatak da osposobi studente:

-da steknu sposobnost usmenog i pismenog komuniciranja na stranom jeziku u okviru stručnih sadržaja predviđenih za informatički obrazovni profil,-da usvoje osnovni stručni leksik iz svih važnijih područja informatike koja izučavaju u toku studija,-da sustavno usvoje važnije gramatičke strukture stranog jezika, osobito one koje se učestalo javljaju u stručnom jeziku informatike,-da se uz pomoć rječnika mogu uspješno koristiti stručnim informacijama koje su sadržane u informatičkim publikacijama na stranom jeziku,-da mogu uspješno pratiti tok stručnih skupova koji se održavaju na stranom jeziku,-da steknu navike samostalnog služenja rječnicima, enciklopedijama i drugim izvorima znanja na stranom jeziku.

Izvedbeni program :

Nastava se izvodi s 1 satom predavanja i 2 sata vježbi tijekom druge godine studija. Organizirana je za engleski, njemački, ruski i francuski jezik. U izvođenju nastave primjenjuju se posebni pristupi, metode i tehnike rada. Osim predavanja i vježbi, obavljaju se i različiti praktični zadaci kao što su prijevodi, praćenje u stranoj literaturi aktualnog probelma iz struke, prikupljanje informatičkog stručnog nazivlja i razvijanje onih komunikacijskih sposobnosti koje su potrebne za rad u informatičkoj struci.

50

Provjera znanja:

Tijekom nastavnoga procesa znanje studenata se neprekidno prati i provjerava putem vježbi i na temelju izvršavanja praktičkih zadataka i izrade odgovarajućih testova. Poslije trećeg semestra održava se redovan kolokvij koji nije obavezan za sve studente. Kolokvij se polaže pismeno i usmeno, a položeno se gradivo priznaje na godišnjem ispitu. Godišnji ispit iz Stranog jezika II sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio traje dva školska sata, a usmeni 15 do 30 minuta. Tekstovni materijali, seminarski, ispitni i drugi zadaci uzimaju se izravno iz predmeta struke koju student studira, tako da se istovremeno povezuje znanje iz informatičke struke i stranog jezika u funkciji te struke.

51

ENGLESKI JEZIK II

Sadria j nastavnog predmeta:

1.PROUČAVANJE STRUĆNIH TEKSTOVA: Informatika i njen odnos prema srodnim znanstvenim disciplinama: informatika, informacijska znanost, računalna znanost, informatologija. Telekomunikacije i informatika. Informacijski sustavi: baza podataka, sustavi za dohvat baza podataka, informacijske mreže, sustavi za prijenos podataka, zaštita podataka i sustava. Programiranje i programski jezici: vrste programskih jezika, važniji programski jezici i njihova svojstva, proces programiranja, vrste programa, prevodilački programi. Operativni sustavi: obilježja i funkcije. Struktura i organizacija podataka: zapisi i datoteke, osnovni tipovi organizacije podataka. Mikrofilm kao sredstvo organizacije i pohrane podataka: osnovni mikrofilmski oblici, mikrofilm i elektronička obrada podataka. Umjetna inteligencija i ekspertni sustavi. Obrada teksta, sinteza i prepoznavanje govora, strojno prevođenje.

392.STRUCNI SKUPOVI NA ENGLESKOM JEZIKU: Osnovni nazivi i pojmovi: organizacijske pripreme, pozivi i obavijesti, prijava za sudjelovanje, tok sastanka, aktivno sudjelovanje na sastanku.

63.OSNOVE PISMENOG KOMUNICIRANJA: Vrste pisama: osobna i poslovna pisma, glavni dijelovi pisma, vrste poslovnih pisama.

154.PREGLED ENGLESKIH GRAMATIČKIH STRUKTURA: Glagoli:neodređeni glagolski oblici, upotreba modalnih glagola, aktivne i pasivne konstrukcije. Prijedlozi, veznici i riječi za isticanje. Rečenica i njena struktura: prosta i složena rečenica, vrste zavisno složenih rečenica. Tipične gramatičke konstrukcije u informatičkim tekstovima i njihovo prevođenje na hrvatski jezik. Kratice i njihova upotreba.

30

Ukupno; predavanja 30 _ vježbi 6 0 '

52

Literatura:

Osnovna:1.Vojvoda S.. English for Students of Economics, Organization and Information Science, FOI, Varaždin. 1982.2.Urbany M., Bussines Letters in English, Školska knjiga, Zagreb, 1983.3 Filipović R., An Outline of English Grammar, Školska knjiga, Zagreb, 1980.Dopunska:I .Drvodelić M., Hrvatsko - engleski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1992.2.Drvodelić M., Englesko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1992.3.Filipović R., Englesko - hrvatski rječnik, Školska knjiga i Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1993.4.Burger E., S. Turk, Obrada podataka i programiranje (Peterojezićni tehnički rječnik: engleski, njemački, francuski, ruski i hrvatski), Tehnička knjiga, Zagreb, 1984.

53

NJEM AČKI JEZIK II

S ad ria j nastavnog predmeta:

1.PROUČAVANJE STRUČNIH TEKSTOVA iz slijedećih područja: elektroničko računalo i njegova primjena: vrste računala, osnovni dijelovi računala, nosioci podataka, načini obrade podataka, prikazivanje i korištenje rezultata obrade. Programski jezici i programiranje: vrsteprogramskih jezika, proces programiranja, vrste programa. Struktura iorganizacija podataka: slogovi podataka i datoteke, osnovni tipoviorganizacije podataka. Informacijski sustavi: baze podataka, sustavi za pretraživanje informacija, informacijske mreže, prijenos podataka iinformacija, zaštita podataka. Mikrofilmski informacijski sustavi:mogućnosti primjene mikrofilma, mikrofilm i elektronička obrada podataka.

442.POSLOVNI, STRUČNI I ZNANSTVENI KONTAKTI: organizacija i tijek stručnih skupova na njemačkom jeziku.

63.OSNOVE PISMENOG KOMUNICIRANJA NA NJEMAČKOM JEZIKU: Automatizacija poslovnih komunikacija. Obrada teksta. Informacijsko- dokumentacijske ustanove i službe: informacijski centri, specijaliziranebiblioteke, terminološki centri. Komunikacije i mreže podataka.

164.GRAMATIČKA SVOJSTVA STRUČNIH TEKSTOVA: Vrste zavisnihrečenica. Infinitivne i participijalne grupe. Kondicional i njegova uporaba. Upravni i neupravni govor.

24

Ukupno:predavanja 30 vježbi 60

54

Lite ratura :

Osnovna:I.S imunić V., Z. Divjak, Deutsch fur Informatiker, Informator, Zagreb, 1992. 2.Simunić V., Deutsche Geschaftskorrespondenz und Burokommunikation, Školska knjiga, Zagreb, 1992.3,Medić V., Kleine deutsche Grammatik, Školska knjiga, Zagreb. 1988. Dopunska:1.Uroić M., A. Hurm, Njemačko - hrvatski rječnik. Školska knjiga, Zagreb, 1993.2.Jakić B., A. Hurm, Hrvatsko - njemački rječnik. Školska knjiga, Zagreb, 1990.3.Burger E., Technik-VVOrterbuch: Datenerfassung/Programmierung, VEBVerlag Technik, Berlin. 1976.4.Can W., J. Amkreutz, WOrterbuch der Datenvefarbeitung, Datakontext- Verlag, KOIn, 1987.5. Izbor tekstova iz znanstveno-stručnih publikacija na njemačkom jeziku.

55

RUSKI JEZIK II

S adria j nastavnog predmeta:

1 RAD NA TEKSTOVIMA: Informatika - organizacija državnog sustava NTI u Rusiji Uvod u programiranje i jezici programiranja Upravljanje - informacija - tezaurus. Informacijski sustavi budućnosti Računalo i čovjek. Računalo u svakodnevnom životu. Informacija i stvaralački rad Vjerojatnost i informacija. Znanstvena informacija i prognoziranje. PTT veze - izvori i sredstva informiranja. Telekominikacije kao sredstvo povezivanja.Biblioteke i bibliotečni sustavi.

472.POSLOVNI, STRUČNI t ZNANSTVENI KONTAKTI: Sastavljanje poziva i dnevnog reda za skupove i sastanke. Vođenje sastanaka i skupova. Organizacija informiranja na skupovima i savjetovanjima. Škole biznisa. Holding poduzeća u suvremenoj ekonomiji. EKI - kolektivna valutna jedinica zajedničkog tržišta. Poslovno dopisivanje. Upit, ponuda, narudžba. Pravila i principi sastavljanja ugovora. Saopćenja putem telegrama, teleprintera, telefaksa.

353.GRAMATIKA I PRAVOPIS: Sintaksa rečenice. Upravni i neupravni govor. Veliko i malo slovo. Pisanje skraćenica

8

Ukupno: predavanja 30 vježbi 60

Literatura:

Osnovna:1.Ciglar V., Ruski jezik, FOI Varaždin, 1976. (skripta)2,Poljanec R., Gramatika ruskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.3.Švob L., Vanjskotrgovinska korespodencija. Školska knjiga, Zagreb, 1964.4,Poljanec R., Rusko-drvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1980.Dopunska:Studenti su obavezni pratiti mjesečnik "Sputnjik" i jedan informatički časopis na ruskom jeziku. Oni će također koristiti časopise i poblikacije izbogatog fonda fakultetske biblioteke.

56

FRANCUSKI JE Z IK II

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.PROUČAVANJE STRUČNIH TEKSTOVA iz slijedećih područja: Elektroničko računalo i njegova primjena: vrste računala, osnovni dijelovi računala, nosioci podataka, načini obrade podataka. Programski jezici i programiranje: vrste programskih jezika, proces programiranja, vrste programa. Struktura i organizacija podataka: slogovi podataka i datoteke, osnovni tipovi organizacije podataka. Informacijski sustavi, baze podataka, informacijske mreže, prijenos podataka i informacija, zaštita podataka. Mikrofilmski informacijski sustavi: mogućnost primjene mikrofilma: mikrofilm i elektronička obrada podataka. Poslovni, stručni i znanstveni kontakti.

382.OSNOVE PISMENOG KOMUNICIRANJA NA FRANCUSKOM JEZIKU: Obrada teksta. Informacijsko-dokumentacijske ustanove i službe. Komunikacije i mreže podataka.

223.GRAMATIČKE STRUKTURE: Slaganje vremena. Tvorba i upotrebakonjuktiva. Aktivne i pasivne konstrukcije. Upravni i neupravni govor. Kondicionalne rečenice. Glagolski pridjev i glagolski prilog.

30

Ukupno: predavanja 30 vježbi 60

Lite ratura :

Osnovna:1.Batušić I., Le frangais et la France de I' economiste. Školska knjiga,Zagreb, 1990.2.Batušić I., La correspondance commerciale frangaise, Školska knjiga,Zagreb, 1990.3.Horetzky E., Prćcis pratique de grammaire frangaise, Školska knjiga,Zagreb, 1990.4.izbor tekstova iz informatičkih publikacija na francuskom jeziku. Dopunska:I.Putanec V., Francusko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

57

3. PRAVO ZA INFORMATIČARE

Izborni predmet

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.OSNOVNI POJMOVI IZ TEORIJE DR2AVE I PRAVA: Pojam države. Pojam prava. Klasifikacija pravnih disciplina. Heteronomna i autonomna prava. Međunarodna i domicilna prava.

42.OSNOVE USTAVNOG PRAVA: Politički sustavi i njihovo pravno organiziranje. Vrste ustava. Sadržaji ustava. Organizacija najviše vlasti u pojedinoj državi. Sustavi s jedinstvom vlasti. Sustavi podjele vlasti. Monarhije, predsjedničke republike, potpredsjednički sustavi, parlamentarne države, skupštinske države. Izborni sustavi. Slobode, prava i dužnosti građana. Promjene (revizije) ustava. Državna uprava i osnove pravosudnog sustava. Izborni sustavi.

53.POZITIVNI USTAV REPUBLIKE HRVATSKE: Osnove političkog sustava. Organizacija vlasti u Hrvatskoj. Predsjednik republike, Sabor, Vlada Hrvatske. Pravosudni i drugi organi u Hrvatskoj. Sustav uprave. Slobode, prava i dužnosti građana. Izborni sustav. Revizioni sustav. Osnove za informatička i informacijska prava u Republici Hrvatskoj.

54.OSNOVE GRAĐANSKOG PRAVA: Osnovni pojmovi imovinskog prava, posebno industrijskog prava. Zaštita građanskog prava - pravosudni sustav.

45.0SN0VE TRGOVAČKOG PRAVA: Pojam trgovačkog prava. Statusna pitanja i prava poduzeća i drugih subjekata privređivanja. Ugovori o isporuci roba i usluga. Javna poduzeća i infrastruktura. Adhezioni ugovori. Pravni sustavi pojedinih međunarodnih prometnih mreža i ekonomskih, tehničkih i organizacijskih sustava, posebno u okviru transporta, komunikacija i prijenosa informacija. Odgovornost subjekata u sustavu privrednog prava, te naplata i sustav utvrđivanja naknada i šteta.

66.0RGANIZACIJA UPRAVE I UPRAVNO PRAVO: Pojam i organizacija' državne uprave. Ostvarivanje funkcija države. Zaštita prava građana. Organizacija uprave. Državna uprava i njezino funkcioniranje. Lokalna uprava i njezino funkcioniranje i odnosi sa državnom upravom. Uprava i građani. Funkcije uprave u funkcioniranju političkog, privrednog i javnog života. Javna ovlaštenja pojedinih subjekata i njihova kontrola u upravi. Upravni nadzor, stućni nadzor. Utvrđivanje činjenica, prava i dužnosti građana u upravnom postupku. Resori uprave.

57.USTROJSTVO I DJELOVANJE JAVNOG SEKTORA. Pojam javni sektor. Javne ovlasti. Prijenos javnih ovlasti s državnih organa. Pravni režim društvenih djelatnosti, infrastrukturnih i komunalnih djelatnosti.

5

58

8 INFORMATIČKA I INFORMACIJSKA PRAVA. Pravni sustav informatike Autorska prava i njihova zaštita u okviru računala. Problemi pravne zaštite hardvvarea i softvvarea, copyrighta. Informatičko pravo kao dio građanskih i privrednih prava. Međunarodni aspekti informatičkog prava, posebno vezano za komunikacijske sustave. Javno informiranje. Pravni sustav društvenog informiranja.

208. MEĐU NARODNI INFORMATIČKI I INFORMACIJSKI SUSTAV I NJEGOVO PFtAVNO REGULIRANJE. Stvaranje sustava i mreža za informiranje globalnog znanja. Međunarodne konvencije, rezolucije i uvjeti prodaje koje definiraju pojedine tvrtke. Odnos između domicilnog i međunarodnog prava u odnosu na informiranje.

6

Ukupno: predavanja 45 vježbi 15

Izvedbeni p rogram :

Sadržaj predmeta izvodi se tijekom druge godine studija kroz 45 sati predavanja i .15 sati seminara na slijedeće teme:

1. analiza Ustava Hrvatske,2.ugovori građanskog prava, njihov sadržaj, bitne klauzule, pravna zaštita,3.naknada štete: stvarna šteta, izgubljena dobit, materijalna šteta, sudskazaštita u zemlji i svijetu,4.arbitraža i arbitrazni postupak,5.adhezioni ugovori i njihov pravni sustav, te sustav zaštite građana od monopolnih situacija,6.organizacija uprave u Hrvatskoj i njezino funkcioniranje,7.odnos uprave i lokalne samouprave, te rješavanje o pravima građana, 8.institut "ombusmana" (pučki pravobranitelj) i njegove funkcije u zaštiti prava građana pred organima uprave,9.upravni postupak, rješenja, žalbe i dvostepenost u postupku te sudska zaštita prava građana,10.javno informiranje. analiza normativnog i realnog sustava javnog informiranja,11.društveni sustav informiranja i njegovo funkcioniranje,12.aktivno i pasivno pravo informiranja,13.analiza pozitivnog pravnog sustava u našoj zemlji, s posebnim osvrtom na probleme informiranja.14.Međunarodne konvencije i njihova primjena u pravu.15. Pravni režim javnog sektora

59

Provjera m anja :

Znan|o studenata provjerava se kroz sudjelovanje u pripremi seminara i aktivnosti kroz diskusiju na temu koja se izlaZe na seminaru. Ova se aktivnost vrednuje i ulazi u konačnu ocjenu ispita.

Literatura:

Osnovna:1.Mecanović I., Pravo informacija, Osijek,1993. (upripremi)2.Sokol S , Đ. Smerdel, Ustavno pravo. Školska knjiga, Zagreb, 1992.3.Mecanović I., Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, Osijek, 1993.Dopunska:I .Pusić E , nauka o upravi, IX izdanje, Narodne novine, Zagreb, 1989.2.Gatarić Đ., Transformacija drZavne uprave, Narodne novine, Zagreb,1989.3.Vedriš M., P. Klarić, Osnove imovinskog prava. Pravni fakultet, Zagreb,1985.4. ... Ljudska prava, osnovni međunarodni dokumenti. Školske novine, Zagreb, 1990.5.Rodin S., Pravni sustav i institucije Evropske zajednice, Zagrebačka poslovna škola, Zagreb, 1990.

60

4. INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJSKI SUSTAVI

Izborn i predmet

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.KRIZA INFORMACIJA: Kako, kada, zašto? Putevi nešavanja. Informacijska ekonomija i informacijsko društvo. Telerad. Informacijskisustav kao kružni proces.

42.UVOD U INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJSKU DJELATNOST: Pojam, uloga i društveno značenje. Definicija temeljnih pojmova. Razvoj kroz povijest, konstituiranje djelatnosti. Ishodište informacijskih znanosti. Odnos prema drugim područjima, disciplinama i djelatnostima.

43. INFORMACIJSKA INFRASTRUKTURA DRUŠTVA: Pojavni oblici: biblioteke, arhivi. INDOK-centri, referalni centri, centri za analizu informacija, informacijska mreža. Elementi koji omogućavaju funkcioniranje: oprema, prostor, fondovi, organizacija, metode i tehnike, operacionalne procedure, kompatibilnost, financiranje.

44.PROIZVODI, USLUGE, OPERACIJE: Istraživanje, prikupljanje, odabir, organizacija, vrednovanje, obrada, stukturiranje, pohrana, pretraživanje,pronalaženje, prijenos, raspačavanje, tumačenje, uspoređivanje, iskazivanje, zaštita informacija.

45.VRSTE INFORMACIJA I TIPOLOGIJA DOKUMENATA: Podjela prema sadržaju, vremenu i obliku. Uloga publikacija u prijenosu informacija. Publikacije i povećanje njihove važnosti.

46.FORMALNA (FIZIČKA) I STVARNA (SADRŽAJNA) OBRADA DOKUMENATA: Analitičko sintetička obrada informacija. Sažimanje. Indeksiranje. Jezici za indeksiranje. Tezaurusi.

47.NAČELA KLASIFIKACIJE. Najvažniji klasifikacijski sustavi i njihova kritika. Katalogizacija. Vrste kataloga. Standardizacija. Standardi za bibliografski opis: ISBD.

48.POHRANA, PRETRAŽIVANJE I PRONALAŽENJE INFORMACIJA: Selektivna diseminacija informacija. Profili. Ključne riječi. Efikasnost pretraživanja. Metode mjerenja efikasnosti.

49.METODE ISTRAŽIVANJA INFORMACIJSKIH POTREBA: Direktne i indirektne metode. Anketa, intervju, promatranje, eksperiment. Analiza sadržaja. Longitudinalne studije.

410.CITIRANJE: Upotreba citata u određivanju informacijskih potreba. Korisničke studije. Osnove bibliometrije. 4

61

11 INFORMACIJSKA PROFESIJA: Nastanak, nove mogućnosti.Međunarodni programi za suradnju na području informacijske djelatnosti.Svjetski sustav znanstvenih i tehnoloških informacija.

412.UPOTREBA MIKRORAČUNALA U INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJ- SKOJ DJELATNOSTI: Obrada teksta, izgradnja i pretraživanje bibliografskih i tekstualnih baza podataka.

413.ULOGA REPROGRAFIJE U INFORMACIJSKO-DOKUMENTACIJSKOJ DJELATNOSTI.

414.GLAVNA PODRUČJA PRIMJENE MIKROGRAFIJE: Snimanje, razvijanje, kopiranje, dupliciranje, repropovećavanje.

415.SMJEŠTAJ I PRONALAŽENJE DOKUMENTACIJE NA MIKROFILMU: Povezivanje s računalima, primjena COM-a.

4

Ukupno: predavanja 45 vježbi 15

Izvedbeni program :

Sadržaj nastavnog programa će se realizirati kroz predavanja i vježbe tijekom prve godine studija.. Za svaku nastavnu cjelinu predviđena su četiri školska sata - 3 sata predavanja i 1 sat vježbi.

Provjera znanja:

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Za pristupanje pismenom dijelu ispita potrebno je kolokvirati vježbe te položiti ispit iz predmeta Informatika.

Literatura:

Osnovna: (proučiti najmanje tri djela)1. Prelog N., Pogled kroz ekran - Vodič u informacijsko društvo, DRIP, Zagreb, 1992.2.Mihajlov A.I., R. S. Giljarevskij, Uvod u informatiku / dokumentaciju, Referalni centar Sveučilišta, Zagreb., 1977.3.Težak B., Informaciono-dokumentaciono-komunikacioni (INDOK) sistem, Informacione znanosti i službe, njihova struktura, odnosi i politika, Informatologia Yugoslavica 1 (1-4) str 1-30, 1969.4.Tuđman M., Teorija informacijskih znanosti, Informator, Zagreb, 1986.6.Bergstein A., S. Kapustić, Mikrografija, Zagreb, Samobor, 1989.

62

Dopunska:I.Cooper M.D., The Structure and Future of the Information Economy2 Doli R., Information Technoloay and its Socioeconomic and Academic Inpact. Outline Review, 5(1) 37-46 (1983)3.Dragičević A., Vizija i zbilja, ITRO August Cesarec, Zagreb, 19864.Friedrich G., A, Shaff, Mikroelektronika i društvo, CGP Delo, Globus, Zagreb, 1987.5.Jevtić B., Informatizaciono doba, CGP Delo, Globus, Zagreb, 1987.6.Kubler H.D., Kompakcije - Kako kompjutori mijenjaju socijalne odnose?, Marksizam u svetu, 6-7,1986. str. 145-166.7.0bradović J.. Rad i mikroelektronika / sociološki i sociopsihološki pristup, CIIR, Zagreb. 1988.8.Prelog N., O informacijskom društvu, proizvodnji i radu, Politička misao, Vot. 24, br. 2.1987., str. 19-26.9.Pulić A.. Informacijska ekonomija i informacijsko društvo, Privredni vijesnik, Zagreb, 1990.10.Pulić A., Elementi informacijske ekonomije, Birotehnika, Zagreb, 1992.II,Row(ey J.E., Elektroničko računalo u biblioteci, HBD, Zagreb, 1984. 12.Srića V., Od krize do vizije, Privredni vijesnik, Zagreb, 1998.13.Srića V. (ur), Budućnost pripada informatici. Centar društvenih djelatnosti omladine, Zagreb, 1984.14.Schemeni J.R. et al., Bibliography on information societes, UCLA, GSLIS, Los Angeles, 1985.15.Shera J.S., D.B. Cleveland, Historv and Foundations of Information Science. Annual Revievv of Information Science and Technology, 12, 1977.,pp. 249-275.16. Sulak F., Otpori informatizaciji jugoslavenskog društva, Politička misao, Vol. 24, br. 2, 1987., str. 25-43.17.Tuđman M., Struktura kulturne informacije, Zavod za kulturu Hrvatske, Zagreb, 1983.18.UNISIST - Studijski izvještaj o provedivosti svjetkog sistema naučnih informacija, Referalni centar Sveučilišta, Zagreb, 1977.19.UNISIS II - Međuvladina konferencija o znanstvenim i tehnološkim informacijama za razvoj, Referalni centar Sveučilišta, Zagreb, 1980.20.Urquhart D.J., Načela bibliotekarstva. Izdavački centar Rijeka, Rijeka,1986.

5. ELEKTRONIČKA RAZMJENA PODATAKA

Izborni predmet

Sadria j nastavnog predmeta:

1 RAZLOZI UVOĐENJA ELEKTRONIČKE RAZMJENE PODATAKA (ERP).

42 PREDUVJETI ZA OSTVARENJE ERP Zakonski, aplikacijski,komunikacijski.

43.MODEL OTVORENOG SUSTAVA ZA ERP.

84.ULOGA RAČUNALNIH KOMUNIKACIJA ZA OSTVARENJE ERP.

85.PROBLEMI SIGURNOSTI.

86 UTJECAJ ERP NA INFORMACIJSKI SUSTAV.

47.ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE EFIKASNOSTI KORIŠTENJA ERP.

48.PRIMJERI KORIŠTENJA ERP: Unutar poduzeća Između poduzeća. Državna uprava. Platni sustav.

20

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program :

Nastavni program discipline izvodi se sa satnicom od 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom druge godine studija. U ostvarivanju sadržaja nastavnog predmeta koristit će se predavanja, auditome vježbe, laboratorijske vježbe s računalima, seminarski radovi, konzultacije.

Provjera znanja:

Pismeni i usmeni kolokviji, izrada seminarskih radova, rješavanje zadataka, pismeni i usmeni ispit. Preduvjet za pristupanje ispitu je položen ispit izpredmeta Raćunalske komunikacije.

64

Lite ratura :

Osnovna:1. ... Zbornik radova "Posvetovanje izmenjave podatkom", Moderna organizacija, Kranj, 1990.2.Grićar J. (ed)., Proceedings of the Third EDI Conference, Modernaorganizacija, Kranj, 1990.Dopunska:1. ... JUS standard: Elektronska razmjena podataka za administra-ciju, trgovinu i transport - sintaksa pravila na nivou primjene, Savezni zavod za standardizaciju, Beograd, 1991.

65

6. TEHNOLOŠKI SUSTAVI

Izborn i predmet

S a d ria j nastavnog predmeta:

1.POIMAN JE POJMOVA TEHNIKE I TEHNOLOGIJE: Znanstveno-tehnološki pogled na svijet. Značaj tehnologije za suvremeni i budući razvoj. Veze kolegija s informacijskim disciplinama. Doprinos kolegija obrazovanju informatičara. Kvalitativni i kvantitativni pristup razvoju tehnologije. Tehnologija i problemi ekologije. Problemi određivanja predviđenog razvoja tehnologije i posljedica toga razvoja.

52.TEHNOLOŠKI SUSTAVI: Sistemski pristup izučavanju tehnoloških sustava. Karakteristike tehnoloških sustava, metodologija izučavanja, zakonitosti tehnoloških sustava. Proizvodno tehnološki sustavi. Struktura proizvodno- tehnoloških sustava: ulazni elementi, tehnološki proces, izlazni elementi. Tehničko-tehnološka analiza proizvodno-tehnoloških sustava, razvoj novihmetoda organizacije i upravljanja proizvodno-tehnološkim sustavima. Automatizacija proizvodnje.

103.TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI PROGRES: Pojam, pretpostavke, karakteristike, pokazatelji i pravci razvoja. Međuodnos znanstvenoistraživačkog rada itehnološkog progresa. Faze tehnološkog progresa, invencija, inovacija, difuzija inovacije. Kontrola tehnološkog progresa (opasne tehnologije, superotrovi i druga zagađivala), određivanje (ograničavanje) tehnološkog progresa, granice rasta. Ekologizacija prozivodnje, čiste tehnologije i tehnologije budućnosti. Novi materijali kao osnove tehnologija budućnosti. Ekološko inženjerstvo.

204.TEHNOLOŠKA PREDVIĐANJA: Tehnološka predviđanja i planiranje. Tehnološka predviđanja i tehnologije budućnosti. Uloga eksperata. Definicija tehnoloških predviđanja. Metode tehnoloških predviđanja, eksploratome, intuitivne, normativne i droge metode. Oblasti primjene metoda tehnoloških predviđanja.

10 '

5. TRANSFER TEHNOLOGIJE: Poimanje pojmova transfera tehnologije i znanja. Izazov tehnoloških inovacija i transfer tehnologije. Vrste i putevi transfera. Pretpostavke za uspješni transfer tehnologije. Transfer tehnologije sjever-jug, prednosti i nedostaci. Organizacijski i komunikacijski aspekt transfera tehnologije. Internacionalne perspektive transfera.

15

Ukupno: predavanja 45 vježbi 15

66

Izvedbeni program:

Nastavni program predmeta izvodi se u jednom semestru sa satnicom od tri sata predavanja i jednog sata vježbi tjedno tijekom prve godine studija. U okviru predavanja iznose se tematske cjeline definirane sadržajem nastavnog predmeta. Seminarska nastava obuhvaća usmene i pismene rasprave izabranih tema u individualnom i timskom obliku. U izvođenju predavanja i seminara koriste se audio i vizualna nastavna pomagala. Gradivo seprodubljuje na konzultacijama i putem specijalističkih predavanja.

Provjera znanja:

Znanje studenata provjerava se i prati putem konzultacija, pisanih seminarskih radova, rješavanja zadanih pismenih zadataka, kolokvija i ispita. Preduvjet za pristupanje ispitu je položen ispit iz Osnova gospodarstva..

Literatura:

Osnovna:"I.Musil V., Pregrad B.. Zerjav B., Tehnološki sistemi in proizvodi", Ekonomsko poslovna fakulteta Maribor, Maribor, 1992.2.Trbojević-Gobac S., Tehnologija proizvodnih procesa, Informator, Zagreb,1987.3.RadićZ_, Tehnološke procjene, Školska knjiga, Zagreb, 1982.Dopunska:1.Pregrad B., Musil V., Tehnološki procesi in ekotehnika I i II, VEKS Maribor, 1982.2.Gibson D.V., VVilliams F., Technology Transfer, Sage publications, Newbury Park, Califomia, 1990.3.Loveridge R., Pit M., The Strategic Management of Technological Inovation, J. Wi!ey & Sons, New York, 1990.

67

7. ORGANIZACIJA ZAŠTITE U INFORMATICI

Izborni predmet

S ad ria j nastavnog predmeta:

1.RAZLOZI I OBLICI UGROŽAVANJA INFORMACIJSKIH CENTARA: Značenje informacijskog sadržaja. Ekonomski, kulturni ili politički motivi ugrožavanja. Vrste i oblici ugrožavanja kroz povijest. Ugrožavanje strojnih i građevinskih elemenata informacijskog sustava, ugrožavanje programske osnovice. Ugrožavanje komunikacija, ugrožavanje djelatnika.

102. MANAGEMENT ZAŠTITE INFORMACIJSKIH SUSTAVA: Strategija, organizacija i djelatnici. Management rizika. Analiza rizika. Određivanje prioriteta. Plan sigurnosti informacijskog sustava. Kontrola opravdanosti pretpostavljenog rizika. Zaštita od pretpostavljenih rizika.

83.PRISTUP ORGANIZIRANJU I PROJEKTIRANJU ZAŠTITE: Standardi u projektiranju zaštite informacijskih centara. Načini ostvarivanja zaštite informacijskog sadržaja prema mjestu ugrožavanja, te mjestu i metodi zaštite. Koraci prilikom utvrđivanja potrebe i načina zaštite pojedinih centara s različito vrednovanim značenjem. Metode projektiranja sustava zaštite s obzirom na različito postavljene ciljeve.

204.MJERE ZAŠTITE INFORMACIJSKOG SUSTAVA: Pravne mjere zaštite. Organizacijske mjere zaštite. Mjere fizičke zaštite. Mjere zaštite komunikacije. Ergonomske mjere kao element zaštite.

205.VALORIZACIJA USPJEŠNOSTI PRIMJENJENE METODE ZAŠTITE: Analiza uspješnosti primjenjenih metoda zaštite informacijskog centra, sadržaja i korisnika. Provjera funkcionalnosti zaštite informacija.

2

Ukupno: predavanja 40 vježbi 20 '

Izvedbeni program:

Predmet se izvodi tijekom IV semestra. Kroz predavanja studenti se upoznaju s metodama procjene rizika, metodama projektiranja i izgradnje zaštitnog sustava informacijskog centra. Na vježbama se upoznaju sa sredstvima i tehnikama kojima se ostvaruje željeni nivo zaštite. Dio vježbi organizira se na tehničkim sredsvima za konkretan rad na zaštiti. Specijalistička predavanja istaknutih znanstvenika ili praktičara na tom području sastavni su dio nastave.

68

Provjera znanja:

Sustavno praćenje rada studenata i njihove aktivnosti na predavanjima i vježbama uz usmeni ispit nakon odslušanih predavanja i izvedbenih vježbi, sastavni su dio ocjene iz predmeta. Preduvjet . pristupanju ispita je položen ispit iz predmeta " G r a d a r a č u n a l s k i h s u s t a v a " .

Lite ratura :

Osnovna:1.Bergstein A., Kapustić S., Mikrografija, 'Zagreb', Samobor, 1989.2.Ellis C.A., Design of Office Information Systems, Springer-Verlag, Berlin,1987.

69

8. AUTOMATIZACIJA UREDSKOG POSLOVANJA

Izborn i predm et

S ad ria j nastavnog predmeta:

1.UREDSKO POSLOVANJE: Priroda uredskog poslovanja. Aktivnosti i funkcije. Povijest. Industrijska revolucija: jedinstvo radnog mjesta i radnog vremena. Standardizacija, specijalizacija, sinkronizacija, koncentracija, maksimalizacija, centralizacija.

62.DANASNJI RAZVOJ: Informacijska tehnologija kao integracija raznorodnih aktivnosti i strojeva. Svaki uređaj kao ulazna ili izlazna jedinica osobnog računala. Suvremenom uredu informacijska tehnologija omogućuje fleksibilno radno vrijeme.

3.TEHNOLOGIJA I OPREMA: Ulazne jedinice: prepoznavanje glasa, prepoznavanje rukopisa, prepoznavanje znakova. Pohrana (optički diskovi s ili bez mogućnosti promjene sadržaja, standardi). Izlaz (tekst, slika, zvuk/glas, integracija).

4.KOMUNIKACIJA: LAN i WAN, PBX, ISDN E/MAIL, te le * teletekst, videotex, telefaximil, elektronički prijenos novca, informacijski servisi, telekonferencije, EDIFACT, OSI.

5.SOFTWARE: Tipične uredske operacije i mogućnost korištenja računala za njihovo izvršavanje, unapređivanje ili mijenjanje. Obrada teksta, baze podataka, tablične kalkulacije, grafika, statistika i prezentacija, komunikacija, planiranje aktivnosti kao tipični informatizirani poslovi.

106.PRIMJENA: Mobilni ured i telerad. Problemi konverzije s medija na medij, s jezika na jezik. Kompjutorska stenografija . Multimedijski sustavi.

87.PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE UREDSKIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA: Analiza i procedura. Utjecaj na produktivnost, efikasnost i efektivnost. Studija slučajeva.

8.PERSPEKTIVE : Nova integracija - prijenos rezultata obrade iz aplikacije u aplikaciju; prijenos jednog medija na drugi. Budućnost uredskih informacijskih sustava.

6

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

70

I z v e d b e n i p r o ^ r z m :

Sadržaj nastavnog programa ostvarit će se na predavanjima, audilornim vježbama, laboratorijskim vježbama s računalima, te uz pomoć seminarskih radova. Sadržaj se izvodi tijekom druge godine studija sa satnicom od 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno.

Provjera znanja:

Znanje se provjerava putem pismenog i usmenog kolokvija, izradom seminarskih radova, rješavanjem zadataka, te pismenog i usmenog ispita. Ispitu se može pristupiti po položenom ispitu iz Informacijskih sustava.

Lite ratura :

Osnovna:1.Informacijski sistemi u uredskom poslovanju, DRIP, Zagreb, 1990.2. ... Informacijski sistemi u uredskom poslovanju, Zbornik radova II simpozija, FOI, Varaždin, 1990.Dopunska:1.Martin J.. Design and Strategy for Distributed Data Processing, Prentice- Hall Inc., London, 1981.2.Stuck B.W., E. Arthurs, Computer and Communications Network Performance Analysis Primer), Prentice-Hall Inc., Englevvood Cliffs, NewJersey, 1985.

71

9. O BLIKOVANJE TEKSTA I SLIKE

Izborni predmet

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.VIDEOTEX: Uvod: opis videotexa. Sklopovska i programska rješenja: procesiranje, pohranjivanje i prenošenje podataka, alternativni pristupi s prednostima i nedostacima. Privatne i javne mreže.

Primjene: Javne mreže: područje korištenja, primjeri. Privatne mreže:područje korištenja, primjeri. Implikacije: implikacije na postojećim sustavima kao što su novine, TV, uredsko vođenje (ured bez papira), reklamno, kupovanje, obrazovanje.

82.OBLIKOVANJE TEKSTA: Usporedba ručnog ciklusa editiranja teksta i onog baziranog na računalu. Unos. kreiranje (dizajn), ispravak, produkcija.

Sklopovska i programska rješenja: ulazne i izlazne jedinice. Utjecaj sintakse: struktura programa za obradu teksta. Korisnička sučelja: jezično orjentirana, orjentirana prema funkcijskim tipkama, orjentirana prema izboru naredbi.

Funkcionalna svojstva: kreiranje teksta, ekranski pregledi, formatiranje, radnje između datoteka, pretraživanja uzoraka, editiranje hypertexta. Funkcije editiranja: kopiranje, premještanje, brisanje.

Linijsko-orjentirani i ekransko-orjentirani editori. Sintaksa direktnih editora. Primjeri sustava za uređenje teksta.

Procesori riječi: Namjenski građeni uređivači. Programski paketi, primjeri.

Primjene: Ispisivanje i izdavanje. Programiranje. Otvaranje dokumenata. Uredsko poslovanje.

243.RACUNALSKA GRAFIKA I OBRADA SLIKE: Uvod: Povijesni razvoj. 'Svojstva (osobine) vizualnih sustava, ljudsko opažanje okom.

Sklopovska rješenja: Sklopovska rješenja za ekranski prikaz i crtanje. Ulazne jedinice. Građa grafičkih sustava.

Tehnike stvaranja grafike. Neposredno stvaranje grafike: sklopovsko-programska sučelja, osnova algoritma dvo-tro-dimenzionalne grafike.

Tehnika obrade slike: korekcije slike, snimanje i pojačavanje. Slijed obrade. Kodiranje i kompresija slike: analiziranje i simboličan opis.Programski paketi i građa uređaja za obradu slike.

72

<?

Primjene: Prepoznavanje uzoraka (uključujući OCR). Izglod uređajaKontrola procesa. CAD. Primjena u medicini. Računalsko nadahnjivanje. Grafika za umjetnost i projektiranje.

28

Ukupno: predavanja 45 vježbi 15

Izvedbeni program :

Nastavni će se program realizirati kroz predavanja i vježbe tijekom prve godine studija s tjednom obavezom od 3 sata predavanja i 1 sata vježbi. Vježbe će se u pravilu izvoditi uz pomoć računala.

Provjera znanja:

Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Za pristup pismenom dijelu ispita potrebno je kolokvirati vježbe te položtiti ispit iz predmeta Informatika.

Lite ratura :

Osnovna:1.Sabati Z., Kako standardizirati integraciju teksta i slike, skripta u pripremi 2.2iljak V., Stolno izdavaštvo, obrada teksta i slike računalom, DRIP, Zagreb,1990.Dopunska:I.K Ieper M.L. The illustrated handbook of desktop publishing and tvpesetting, Graphic Dimensions, 1987.z.Miles J., Design for Desktop Publishing, Gordon Fraser, London, 1987.3.Holtz M., Mastering Ventura, San Francisco, 1989.4.The Wait Groupe, Stockford J., Desk Publishing Bible, Hovvard W. Sams and Co., 1987.

73

10. ZEMLJOPISNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

Neobavezni predmet

S adria j nastavnog predmeta:

1.DIGITALIZACIJA KARTOGRAFSKIH PODATAKA: Metodom skeniranja ili preko digitajzera sa mogućnošću selektivnog pristupa podacima i iscrtavanjem planova u različitim mjerilima. Usporediti metode skeniranja sa metodom pomoću digitajzera te donositi odluke o načinu rada te potrebnoj opremi.

2.POVEZIVANJE BAZA:Digitalnih kartografskih podataka i baza tekstualnih podataka o prostoru. Istražiti veze između baze podataka o prostoru i atributa ostalih podataka vezanih na lokacije.

103. MOGUĆNOSTI POVEZIVANJA I PRIJENOSA KARTOGRAFSKIH DIGITALNIH PODATAKA preko mreže za prijenos podataka.

104.MOGUĆNOST PRIKAZA TOPOGRAFIJE TERENA pomoću digitalizacije tehnićkih karata s ciljem stvaranja baze podataka o fizičkom izgledu terena.

105.SATELITSKI PODACI PRI IZRADI KARTOGRAFSKIH I TABELARNIH PRIKAZA PROSTORA.

106.OSOBITOSTI PODRUČJA PRIMJENE: Katastar. Metropola Zagreb,županije, općine. Urbanisti, projektanti. Planiranje prostora i pripreme građevinskog zemljišta. Građevinarstvo. Ekologija. Komunalne djelatnosti. Vodoprivreda. Uprave prihoda. Poljoprivreda. Statistika. PTH, ZPH. Promet. Hidrometeorologija. Šumarstvo. Zdravstvo. Geologija.

10

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program :

Nastavni program se izvodi s tjednom satnicom od 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom druge godine studija. Vježbe se izvode na računalu uz primjenu programa ARC-INFO (edukacijska verzija).

Provjera znanja:

Znanje se provjerava na pismenom i usmenom ispitu. Ispitu se može pristupiti nakon položeno ispita iz predmeta Informacijski sustavi.

Lite ratura :

Obavezna:1. ... ARC/INFO Softvvare Descriplion, ESRI, New York, 1989.2.Camarata S.J.Jr., Distributed Computing, What it Means bon Geographic Information Systems, Califomia, Redlands, ESRI, 1989.3. ... Graphics program Generator, Priručnik, IBM Publication NumberGH20-5620-4, Los Angeles. . __4.Marić J., V. Maček, Uvođenje relacijske baze GEO podataka, Zbornik radova br. 12, FOI, Varaždin,5.Marić J., Komunalni informacijski sustavi, Mladost, Zagreb., 1986.,6.Lipovšćak B., V. Maček., Geografski informacijski sustav metropole Zagreb (ZGIS), HAZU, bilten br. 11 (1991) Savjeta za istraživanja i fotointerpretaciju, Zagreb..Dopunska:1.Brown R., Tecnical Mapping, Computer Graphjic VVorld, str. 113-117, 1989. 2.Shoor R., Beyuond GIS, Computer Graphic World, str. 87-90.1989.3.Chambers D., Overwiew of GIS Database Design, ARC News, ESRI, Redlands, 1989.4.Spoljar J., Kompjutorizacija u geodeziji i prostornom planiranju, Međimurje - časopis za društvena pitanja i kulturu, br. 9. str. 71-78, Čakovec,1986.5. ... PC ARC/INFO Technical Guide to Hardvvare Options, ESRI, New York, 1989.6.Brendt E.S. Fonelli, R. Honson, Using PC ARC/INFO for Industrial Resources Management, New York, 1989.7. ... PC Understanding GIS, ESRI, New York, 1990.8.Star J., Estates J., Geographic Information Systems, Prentice Hali, N. Jersey, 1991.9....Joint Nondic Project: NORDISK KVANTIF, Comunity Benefit of Digital Spatial Information, Final Report, 1987.

75

11. UVOD U STRUČNI I ZNANSTVENI RAD

Neobavezni predmet

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.ZNANOST I ZNANSTVENI RAD: Pojam znanosti i znanstvenog rada. Predmet znanstvenog istraživanja. Znanost kao društvena pojava. Uzajamno djelovanje znanosti. Klasifikacija znanosti i znanstvenog rada. Znanstveni individualni i timski rad. Znanost i kultura. Znanost i filozofija Znanost o znanosti. Važnost i uloga znanosti.

62.ZNANSTVENE INSTITIJCIJE: Akademija znanosti, sveučilišta, samostalni instituti, instituti u privredi i društvenim djelatnostima.

23.ZNANSTVENA I TEHNOLOŠKA POLITIKA: Znanstvena politika. Tehnološka politika.

4

4.ZNANSTVENE KATEGORIJE: Pojam, sud, zaključak, definicija, divizija, distinkcija, eksplanacija, predviđanje, znanstveno otkriće, dokaz, opovrgavanje, znanstveni problem, hipoteza, teorija, zakon, verifikacija,znanstvene činjenice.

85.ZNANSTVENE METODE: Pojam znanstvene metode, klasifikacija metoda, analiza i sinteza, apstrakcija, generalizacija, induktivna i deduktivna metoda, promatranje, eksperiment, brojenje, mjerenje, statističke metode, metodekauzalne indukcije, aksiomatska metoda, metoda modeliranja, metoda klasifikacije, komparativna metoda, historijska metoda, genetička metoda, anketa, intervju.

106.TRAŽENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA: Pojam znanstvenih informacija. Informacijski sustav u znanosti. Pronalaženje znanstvenih informacija. Prikupljanje znanstvenih informacija.

87.ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE: Pojam istraživanja i znanstvenog istraživanja. Istraživanje kao sustav. Uloga u istraživanju društvenih pojava. Idejni projekt istraživanja. Izvedbeni projekt istraživanja. Faze istraživanja.

108.VRSTE ZNANSTVENIH I STRUČNIH RADOVA: Pojam znanstvenih i stručnih radova. Klasifikacija znanstvenih i stručnih radova. Vrste znans tvenih i stručnih radova po obliku. Vrste znanstvenih i stručnih radova posadržaju.

76

P DIJELOVI TEKSTA, PRIPREMA RUKOPISA I OBRANA RADA: Procesnastajanja teksta. Faze pisanja teksta. Redigiranje i korigiranje rukopisa. Tehnička priprema rukopisa za tisak. Obrana rada.

Ukupno: predavanja 30 vježbi 30

Izvedbeni program :

Studijska građa obrađuje se na predavanjima i seminarima tijekom jednog semestra. Sadržaj seminara obuhvaća rasprave o posebno odabranim temama. U okviru predmeta izvodi se jedno specijalističko predavanje.

Provjera znanja:

Oblici praćenja rada redovnih studenata i provjere znanja jesu: referati na seminarima, aktivnost za vrijeme rasprava, te pismeni i usmeni ispit. Za izvanredne studente oblici praćenja rada i provjere znanja su pismeni i usmeni ispit. Na završnom pismenom i usmenom ispitu uzimaju se u obzir postignuti rezultati i aktivnosti studenata tijekom studija na predmetu, i u tu svrhu sustavno se provjerava njihovo znanje.

Lite ratura :

Osnovna:1.2ugaj M., Osnove znanstvenog i stručnog rada, "Zagreb", Samobor 1989. Dopunska:1.Bazala V., Pogled na probleme suvremene znanosti, Školska knjiga. Zagreb, 1986.2.Ben-David J., Uloga znanstvenika u društvu, Školska knjiga, Zagerb 1986.3.Eco U., Kako se piše diplomska radnja, Pitanja, 5/6, Zagreb 1980.4.Koen M., Nejgel E., Uvod u logiku i naučni metod (prijevod s engleskog), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, II. izdanje, Beograd 1977.5.Pavić H., Znanstvene informacije, Školska knjiga, Zagreb 1980.6.Vujević M., Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Informator, Zagreb, 1983.7.Dopunska literatura su i aktualni članci i dijelovi knjiga iz šireg područja znanosti o znanosti.

77

12. KULTURA GOVORENJA I PISANJA

Neobavezni predmet

Sadržaj nastavnog predmeta:

1.POJAM KULTURE GOVORENJA I PISANJA: Lingvistički, estetski i socijalni aspekt kulture govorenja i pisanja. Značenje kulture govorenja i pisanja u komuniciranju sa strankama, poslovnim partnerima, gostima i suradnicima.

42.ELEMENTI JEZIKA I GOVORA: Komunikacija, informacija. Psihofiziološki i socijalni aspekt sporazumijevanja. Proces sporazumijevanja (komunikacijski činitelji).

3.GOVORNI ORGANI I FONETIKA GOVORA: Osnovni govorni organi (pomični i nepomični). Opis i dioba glasova. Nastajanje glasova. Diobaglasova - akustičke i artikulacijske osobine.

44.FONOLOGIJA: Fonološki sustav hrvatskog jezika. Fonološki i fonetski aspekti glasovnih promjena. Glasovni zakoni.

45.PROZODIJA: Naglasne osobine riječi. Raspodjela naglasaka i zanoglasne dužine. Naglasna cjelina. Pomicanje naglasaka.

46.MORFOLOGIJA I SINTAKSA: Oblici riječi. Alternacija fonema i fonemskih skupina na morfološkoj razini. Tvorba riječi. Gramatičko ustrojstvo rečenice, sklapanje rečenica. Preoblike gramatičkog ustrojstva rečenica.

47.KOMPOZICIJA GOVORA: Rečenica u intelektualnom i emocionalnom govoru. Jezgrovitost. Redundantnost. Vrste govora. •

48.TEKST: Kompozicija i stilistika teksta. Bibliografske bilješke (vrste, oblikovanje, fusnote), anotacija (struktura anotacija, stilsko obilježje anotacija, anotacije referata, razgovora i si.). Pismo, sastavljanje pisma. Prenošenje teksta s diktafona, kazetofona i si.

10 '

9.INFORMACIJA: Prenošenje i sažimanje informacija. Preoblikovanjepismene u usmenu informaciju i obratno. Usmeno i pismeno informiranje (plan informiranja, konciznost, usmjerenost).

1010.KONVERZACIJA: Elementi umješne konverzacije. Kultura i pincipi dijaloga. Elementi dikcije. Usmjerenost.

10

Ukupno: predavanja 40 vježbi 20

78

Izvedbeni program :

Nastavu ćine predavanja, seminari i vježbe. Osnovni tipovi govornih vježbi: gramatičke, fonološke, morfološke, sintaktičke, leksičke, akcenatske, intonacijske, stilsko-kompozicijske (razgovaranje, opisivanje, pripovijedanje,tumačenje, upućivanje, raspravljanje). Oblici pismenih vježbi: diktati, organizacija pisanog teksta, pisanje i redigiranje teksta. U realizaciji programa koriste se suvremena audio-vizualna sredstva i pomagla, te suvremeni udžbenici, znanstvena i stručna literatura na našem i stranom jeziku.

Provjera znanja:

U toku nastavnog procesa znanje studenata neprekidno se prati i provjerava na vježbama i seminarima. Nakon završene nastave (na kraju semestra) polaže se ispit. Ispit se sastoji iz pismenog dijela (dva školska sata) i usmenog dijela (15 do 20 minuta).

Literatura:

Osnovna:1. ... Priručna gramatika Hrvatskog književnog jezika, Školska knjiga, Zagreb 2.8abić, Finka, Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1990.Dopunska:1.Časopis "Jezik", mjesečnik, Zavod za jezik, Zagreb2. Povremeno korištenje stručne literature, novina i drugih časopisa.

79

FKP12102