OBRASCI NASLJEIVANJA (2. dio)
Multipli aleli i kompleksna svojstva Anticipacija Mozaicizam
Uniparentalna disomija Gensko utiskivanje
Sindromi i poremeajiMitohondrijsko nasljeivanje7. poglavlje - od
"Utvrivanje naina nasljeivanja genetikih poremeaja"
Odreivanje naina nasljeivanja genetikih poremeaja
Autosomno dominantno- zahvaena oba spola u jednakim omjerima -
zahvaene osobe kroz vie generacija - oba spola su prenositelji
poremeaja
Autosomno recesivno- zahvaena oba spola u jednakim omjerima -
obino su zahvaeni pojedinci u istoj generaciji - ukazuje na mogue
krvno srodstvo roditelja
X-vezano dominantno- zahvaena oba spola, ali prevalentno ene -
poremeaji su blai kod ena - mukarci mogu prenijeti poremeaj kerima,
ali ne i sinovima
X-vezano recesivno- zahvaeni samo mukarci - ene su prenositelji;
nisu zahvaene - mukarci ne mogu prenijeti poremeaj na sinove
Y-vezano- zahvaeni samo mukarci - mukarci uvijek prenose
poremeaj na svoje sinove
Multipli aleli
Aleli se nalaze na homolognim kromosomima Svaki roditelj potomku
prenosi po jedan alel za jedno obiljeje Neki geni imaju vie od dva
alelna oblika Ti tzv. multipli aleli rezultat su mutacije normalnog
gena
Novonastali aleli mogu biti dominantni ili recesivni u odnosu na
normalni alelPrimjer multiplih alela je ABO sustav krvnih grupa
Kompleksna svojstva
Stanja koja su puno ea od klasinih mendelskih poremeaja Ova
stanja posljedica su interakcija vie gena
Efekti tih interakcija mogu biti aditivni ili limitirajui
Koncept oligogenskog nasljeivanja oznaava poremeaje uzrokovane
interakcijama malih skupina genskih lokusa
Primjeri oligogenskih poremeaja:1) Digensko nasljeivanje- zbog
aditivnih efekata heterozigotnih mutacija na dva razliita genska
lokusa - dakle interakcija dvaju gena je potrebna za izraaj
fenotipa - primjer kod ljudi je retinitis pigmentosa, uzrokovana
dvostrukim heterozigotnim mutacijama nepovezanih gena periferina i
ROM1
2) Trialelno nasljeivanje- zahtijeva homozigotne mutacije na
jednom lokusu i heterozigotne mutacije na drugom - primjer je
Bardet-Biedlov sindrom rijedak sindrom dismorfizma (pretilost,
polidaktilija, renalne malformacije, retinalna pigmentacija,
mentalna retardacija)
ANTICIPACIJA
Prijevremena pojava bolesti ili tei oblik iste kod potomka u
odnosu na roditeljePosljedica ekspanzije nestabilnih ponavljajuih
sljedova tripleta Primjer su Huntingtonova bolest i miotonika
distrofija
Teki neonatalni oblik miotonike distrofije
Ekspanzija CTG ponavljajueg tripleta na 3 netranslatiranom kraju
gena za miotoniku distrofiju dogaa se predominantno u mejozi
majke
Slina se ekspanzija dogaa i kod Huntingtonove bolesti Drugi
primjeri anticipacije su sindrom fragilnog X kromosoma i
spinocerebelarne ataksije
MOZAICIZAM
Osoba (ili samo neko specifino tkivo) moe sadravati vie od jedne
stanine linije, i tada pokazuje mozaicizamUzrok je pogrjeka u
mitozi tijekom bilo kojeg stadija nakon zaea Somatski mozaicizam i
gonadni mozaicizam
Somatski mozaicizam
Oituje se blaim oblicima poremeaja nego inae, ili lokalizacijom
defekta samo u odreenom dijelu tijelaMoe se i ne mora prenijeti
slijedeoj generaciji sa potpunom ekspresijom, ovisno zahvaa li
mutacija sve ili samo neke spolne stanice
Gonadni mozaicizam
Npr. u sluajevima kada su roditelji fenotipski normalni, dok
djeca pokazuju autosomne dominantne poremeaje- Demonstrirana je
tako mutacija u genu za kolagen u dijelu sperme kliniki zdravog oca
koji ima dvoje djece sa razliitim
partnerima, a oba djeteta boluju od bolestikrhkih kostiju
(osteogenesis imperfecta)
UNIPARENTALNA DISOMIJA
Uniparentalna izodisomija ako osoba naslijedi dvije kopije istog
homologa od jednog roditelja, zbog pogrjeke tijekom mejoze II
Uniparentalna heterodisomija ako osoba naslijedi dva razliita
homologa od istog roditelja, zbog pogrjeke u mejozi I U poetku je
takva osoba trisomina, a onda gubi kromosom i postaje disomina
(jedna treina sa uniparentalnom disomijom)
Gameta jednog roditelja moe biti i nulisominaKromosom 15
Prader-Willi, Angelmanov sindrom Kromosom 11 Beckwith-Wiedemannov
sindrom
UNIPARENTALNA DISOMIJA
GENOMSKO UTISKIVANJE
Epigenetski fenomen
Roditeljsko podrijetlo gena ili genomsko utiskivanje, odreuje
neke klinike manifestacijeMetilacija (utiskivanje) DNA je glavni
mehanizam Utisnuti geni nalaze se na tzv. diferencijalnim
metiliranim regijama (DMR), koje sadravaju i regije (ICR -
imprinting control regions) koje kontroliraju ekspresiju gena
unutar metiliranih domena
PRADER-WILLIJEV SINDROM
1 na 20 000 novoroenadi
Nizak rast, pretilost, hipogonadizam, tekoe u uenju 50%-60%
osoba sa PWS ima deleciju proksimalnog dijela dugog kraka kromosoma
15 samo ako je ta regija naslijeena od oca!25%-30% ima majinu
uniparentalnu disomiju
ANGELMANOV SINDROM
1 na 15 000 novoroenadi Epilepsija, tekoe u uenju, ataksian hod,
osjeaj sree 70% osoba sa Angelmanovim sindromom ima deleciju iste
regije kao kod PWS, ali na homologu koji su naslijedili od majke!
5% osoba ima oevu uniparentalnu disomiju
BECKWITH-WIEDEMANNOV SINDROM
Razliite klinike manifestacije
Glavna karakteristika je pretjerani rast (makrosomia,
makroglossia)Defekti abdominalnog zida (omfalokele, umbilikalna
hernija) Neonatalna hipoglikemija Razliiti drugi defekti
Genomsko utiskivanje, somatski mozaicizam, mnogobrojni
geniDuplikacija 11p15 kromosoma 11 podrijetlom od oca
RUSSEL-SILVEROV SINDROM
Suprotne karakteristike od BWS; karakteriziran jako usporenim
rastom Pseudohidrocefalini izgled glave 10% sluajeva zbog majine
uniparentalne disomije Duplikacija 11p15 kromosoma 11 podrijetlom
od majke (za razliku od BWS gdje ta regija potjee od oca)
MITOHONDRIJSKO NASLJEIVANJE
Mitohondriji se, zajedno sa svojom DNA, nasljeuju od majke preko
oocite (majinsko ili matrilinealno nasljeivanje) Mitohondrijska DNA
sklonija mutacijama nego nuklearna DNA Svi mitohondriji jedne osobe
sadravaju identinu DNA homoplazmija Heteroplazmija se pojavljuje
kod mutacija Raspon heteroplazmije odreuje ozbiljnost posljedica i
teinu fenotipskog izraaja Mutacije u genima koji kodiraju
mitohondrijske proteine (a koji se nalaze u nuklearnoj DNA) mogu
takoer teko poremetiti funkcije respiracijskog lanca
