Obrazovanje za održivi Razvoj_2011

Agencija za odgoj i obrazovanje

Obrazovanje za odrivi razvojPrirunik za osnovne i srednje kole

NAKLADNIKAgencija za odgoj i obrazovanjeDonje Svetice 38, 10000 Zagrebwww.azoo.hr

ZA NAKLADNIKAVinko Filipovi, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje

UREDNIKMiroslav Mianovi

ZBORNIK PRIREDILEBranka Vrbanec, prof.mr. sc. Diana Garaimag. Anita Paali

OBLIKOVANJE I SLOGKaramanDesign www.karaman-design.com

TISAKDomagoj Dizajn d.o.o.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 767454

ISBN 978-953-7290-24-5

Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanjeTiskano u Hrvatskoj 2011.

Obrazovanje za odrivi razvojPrirunik za osnovne i srednje kole

Zagreb, 2011.

Agencija za odgoj i obrazovanje

Sadraj

Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1.Polazitaobrazovanjazaodrivirazvoj

1.1. Uvodno o odrivom razvoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

1.2. UN-ovo Desetljee obrazovanja za odrivi razvoj . . . . . . . . . . 18

1.3. Tematsko odreenje obrazovanja za odrivi razvoj . . . . . . . . 22

1.4. Uenike kompetencije kao cilj obrazovanja za odrivi razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

1.5. Uloga obrazovanja u Strategiji odrivog razvoja Hrvatske. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

1.6. Uporita u Nacionalnom okvirnom kurikulumu . . . . . . . . . . 26

1.7. Kriteriji kvalitete uporite za planiranje, provedbu i vrednovanje kolskih aktivnosti OOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

2. OOR kao inovativni koncept u izobrazbi nastavnika

2.1. Jaanje nastavnikih kompetencija iskustvenim uenjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

2.2. Nastavnike kompetencije vane za OOR . . . . . . . . . . . . . . . . 59

2.3. Osobno upravljanje kompetencijama i portfolio . . . . . . . . . . . 61

3.MetodologijakoritenaurazvojukolskihOOR-projekata

3.1. Akcijsko istraivanje kao alat u provedbi OOR-a . . . . . . . . . . 65

3.2. Metode prikupljanja podataka za razvoj, provedbu i vrednovanje projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

3.2.1. SWOT-analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

3.2.2. Analiza projektnoga okruenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

3.2.3. Dnevnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

3.2.4. Metoda kratkoga promiljanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

3.2.5. Foto-izvjee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

3.2.6. Ispitivanje miljenja pomou kartica . . . . . . . . . . . . . . 72

3.2.7. Upitnik oblikovanje i koritenje . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

3.2.8. Intervju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

3.2.9. Metoda grupne rasprave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

3.2.10. Promatranje sa sudjelovanjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

3.2.11. Portfolio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

3.3. Smjernice za izradu skice projekta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

3.4. Smjernice za oblikovanje i pisanje prikaza projekata. . . . . . . 88

3.5. Novi nain poduavanja i uenja u obrazovanju za odrivi razvoj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

4.ProduktiprojektaosposobljavanjapouavateljazaOOR

4.1. Projekti sudionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

4.1.1. Gimnazija akovec: Bakine jabuke i ekoloki otisak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

4.1.2. Srednja kola Prelog: Drava i Mura su nae rijeke . . . 123

4.1.3. Medicinska kola Dubrovnik: Stari lijekovi opa opasnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132

4.1.4. Elektroindustrijska i obrtnika kola Rijeka: Rije . . 140

4.1.5. Tehnika kola Daruvar: Kako poboljati kvalitetu ivota u koli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

4.1.6. Osnovna kola Ksavera andora Gjalskog Zabok: Neka zastava bude zelenija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

4.1.7. Gimnazija Nova Gradika: Bocku boce gladnima hrana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

4.1.8. Osnovna kola ijana Pula: Bolji odnos prema zdravlju zapoinje s dorukom . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

4.1.9. Osnovna kola Legrad: Zubi-vila . . . . . . . . . . . . . . . . 175

4.2. Kurikulum za rad multiplikatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

5.Mreazainovacijeiistraivanje

5.1. Mrea multiplikatora OOR-a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

Autori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201

7Uvod

Ovaj je prirunik plod trogodinjeg projekta osposobljavanja i usavra-vanja multiplikatora ili pouavatelja za obrazovanje za odrivi razvoj (podrazumijeva se i odgoj), koji se realizirao u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje s hrvatskim uredom austrijske udruge za meu-narodnu suradnju Kultur-kontakt. Prirunik je nastao s ciljem obje-dinjavanja prikaza kolskih projekata sudionika projekta s teoretskim podlogama i alatima, kojima su nas bogato opskrbili nai austrijski predavai i mentori prof. dr. Franz Raditz i dr. Regina Steiner.

Projekt osposobljavanja multiplikatora za obrazovanje za odrivi ra-zvoj zamiljen je zbog potrebe obogaivanja ponude strunog usavra-vanja prosvjetnih djelatnika u podruju obrazovanja za odrivi razvoj, na temelju ciljeva UN-ova Desetljea obrazovanja za odrivi razvoj i Strategije odrivog razvoja Republike Hrvatske, a u kontekstu kuriku-larnih promjena u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Sve je zapoelo suradnjom Agencije za odgoj i obrazovanje i Kultur-kontakta u organizaciji Bilateralne konferencije o obrazovanju za odr-ivi razvoj, koja je na inicijativu i uz financijsku potporu Republike Austrije uspjeno odrana u prosincu 2007. u Zagrebu. Veliki interes sudionika i njihov konstruktivni doprinos zakljucima konferencije usmjerili su nas na konkretno osmiljavanje projekta edukacije mul-tiplikatora, koji e u konanici doprinijeti da se naela, ideje i dobri primjeri obrazovanja za odrivi razvoj diseminiraju to irem krugu odgojno-obrazovnih ustanova Republike Hrvatske.

eljeli smo da skupina sudionika projekta bude arolika po strunom sastavu, teritorijalnoj zastupljenosti, ulogama koje obnaaju u kolama i razinama sustava iz kojih dolaze. Do samog kraja, do isteka trogo-dinje provedbe modularnog strunog usavravanja ostali su oni naj-uporniji i najvie motivirani, odnosno kolegice i kolega koji su uspjeli svoj rad u projektu, u smislu izgraivanja vlastite uloge multiplikatora uklopiti u ostale svoje obveze, to nije bilo nimalo lako.

lanovi projektne grupe iz kola su ravnateljice, strune suradnice, profesorice jezinog i drutveno-humanistikog podruja te profesori prirodoslovnog podruja i savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje.

upanije iz kojih sudionici dolaze su Dubrovako-neretvanska, Brod-sko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Istarska, Koprivniko-krie-vaka, Meimurska, Krapinsko-zagorska i Primorsko-goranska, a sa-vjetnice su iz podrunica u Rijeci i Osijeku te iz Zagreba. Prostorna rasporeenost sudionika projekta omoguit e formiranje regionalnih

UVOD8

timova za provedbu daljnjeg usavravanja prosvjetnih djelatnika na regionalnoj razini.

Nai su austrijski voditelji u strukturiranju modula edukacije krenuli od ideje da e se kompetencije buduih multiplikatora najbolje razviti uz primjenu participativnih metoda uz iskustveno i suradniko ue-nje. Stoga su od samog poetka inicirali osmiljavanje i provedbu kol-skih projekata iz podruja obrazovanja za odrivi razvoj. Stvarnom provedbom, stalnom refleksijom i sustavnom prezentacijom projeka-ta te evaluacijom uinjenog, razvijali smo iroku lepezu kompetenci-ja. Pri tome projekt svakog multiplikatora postaje okolina za vlasti-to iskustveno uenje, za suradniko uenje te za pouavanje drugih. Predstavljanje vlastitog projekta, ne kao modela ili uzora, ve kao kri-vudavog puta do konstruiranja jasnih spoznaja, vrijednih iskustava te konkretnih i vidljivih uradaka, bit e oslonac i okosnica u daljnjoj multiplikaciji obrazovanja za odrivi razvoj.

U svim su se zastupljenim kolama razvijali projekti, iji su prikazi glavni sastavni dio prirunika. U razvoju projekata koritena je ra-zliita metodologija, koja je uz nunu teoretsku podlogu, takoer dio ovog prirunika. Moe se rei da su u okviru trogodinje provedbe projekta nastala etiri produkta: kolski projekti, zbirka metodolokih alata, kurikulum za provedbu buduih edukacija i sam prirunik.

Svrha je prirunika da bude oslonac i vodi provoditeljima usavrava-nja u podruju obrazovanja za odrivi razvoj, da bude udbenik za polaznike tih strunih usavravanja, ali i inspiracija i poticaj najirem krugu prosvjetara pozvanih da daju svoj obol promicanju odrivog ra-zvoja i osposobljavanju mladih da postanu njegovi dionici.

Na svakom od est edukacijskih modula nastajao je poneki dio kol-skih projekata: bilo da su roene neke nove ideje, bilo da su sugestije kolega i voditelja ugraene u projekt ili su nekako utjecale na puta-nju njegovog razvoja. Izmeu pojedinih modula, autori su prikupljali podatke, pisali dnevnik i izvjea razliitih formata. U zavrnim eta-pama projekta, nakon edukacijskih modula projekt se nije samo pre-priavao kolegama iz grupe, ve je prikazan i na posteru, a potom su napisana izvjea studije, koje su proitali i komentirali kritiki pri-jatelji i voditelji projekta. Nakon kruga itanja, uslijedilo je korigiranje ili dopunjavanje prikaza. Nai su voditelji esto naglaavali kako je na djelu timsko mentoriranje.

Uvodni su dijelovi prirunika djelo viih savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje, a nastali su na temelju materijala koritenog tijekom edukacijskih modula. Materijali su bili u formi ppt prezentacija, krat-

UVOD 9

kih podsjetnika s natuknicama, radnih listia, izvoda iz strune lite-rature i autorskih tekstova strunih voditelja projekta prof. dr. Franza Raditza i dr. Regine Steiner. Tekstove nije bilo mogue jednostavno uklopiti u prirunik, ve ih je trebalo preraditi, skratiti ili prestruktu-rirati, a mjestimino pojasniti i proiriti. Svaka je od savjetnica stoga pripremila dio teksta, o kojem je kasnije zajedniki raspravljano te su unesene dogovorene korekcije ili nadopune.

Dosta smo raspravljali o tome hoemo li koristiti termin Odgoj i obra-zovanje za odrivi razvoj ili samo Obrazovanje za odrivi razvoj. U pr-vom bi sluaju kratica bila OOOR, a u drugom OOR. Bez svake sumnje, u podruju obrazovanja za odrivi razvoj, odgojno je djelovanje izni-mno vano i mora biti naglaeno pa bi stoga svakako prevladala opcija OOOR. Meutim, ako u naziv podruja ukljuimo i rijei odgoj, cije-la sintagma postaje nespretna i predugaka. Stoga se ipak, iskljuivo zbog jednostavnosti priklanjamo drugoj opciji i skraenici OOR. Osim toga, mnogi strunjaci s podruja obrazovnih znanosti zastupaju ideju da pojam obrazovanje ukljuuje i odgoj. U svakom sluaju, itatelje molimo da ne izgube iz vida apsolutni i nuni naglasak na odgojnom djelovanju u podruju odrivog razvoja.

Ovaj je prirunik namijenjen svim profilima obrazovnih radnika. Ipak, radi lakeg itanja teksta odluili smo u uvodnim, teoretskim dijelovima koristiti openiti naziv nastavnici, koji svakako podrazu-mijeva sve navedene profile. Naravno da su autori studija, opisujui konkretne situacija koristili i odgovarajue nazivlje.

Smatrali smo da bi obilje referenci u samom tekstu moglo oteavati itanje pa su podaci o koritenoj literaturi navedeni u zasebnom po-glavlju. Ovaj je prirunik namijenjen praktinoj primjeni u kolama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama pa smatramo da je orijen-tiranost na korisnika njegova najvanija dimenzija i osnovno naelo njegova oblikovanja.

mr. sc. Diana Garai Voditeljica projekta u Agenciji za odgoj i obrazovanje

1 Polazita obrazovanja za odrivi razvoj

131. POLAZITA OBRAZOVANJA ZA ODRIVI RAZVOJ

1.1.Uvodnooodrivomrazvoju

Pripremila Diana Garai prema: Regina Steiner, FORUM Umweltbildung

ovjeanstvo se nalazi pred odluujuim trenutkom u svojoj povijesti. Svjedoci smo sve vee neravnopravnosti izmeu naroda i unutar nacija, siromatvo je u porastu, sve je vie gladi, bolesti i nepismenih... tovie, ubrzano je oneie-nje ekosustava o kojima ovisi i naa dobrobit.

Preambula Agende 21

Dokument, koji se esto citira i nakon kojeg je sintagma odrivi razvoj ula u iroku upotrebu AGENDA 21 Program promjena za 21. stolje-e, prihvaen na svjetskom skupu dravnika odranom 1992. godine u Rio de Janeiru. Nama je taj skup posebno vaan jer je tom prilikom Republika Hrvatska prvi put sudjelovala na nekoj meunarodnoj dr-avnikoj konferenciji kao samostalna drava.

Ocjena stanja od prije dvadesetak godina, navedena u citatu, djeluje posve aktualno, tovie navedeni problemi nisu rijeeni ve se zao-travaju, a gorue je pitanje moguih posljedica klimatskih promjena.

Tehnoloki je razvoj nemogue zaustaviti, a prati ga proizvodnja ot-pada i oneienja i neprekidna potraga za sirovinama te njihovo pre-komjerno iskoritavanje. Potronja energije u posljednjih sto godina vrtoglavo raste jer se energija koristi za crpljenje sirovina, transport, tehnoloku obradu i proizvodnju roba, prijenos roba do korisnika te za samo koritenje proizvoda, a potom i za obradu otpada koji od njih nastaje. Tomu treba pribrojiti energiju koja se troi u kuanstvima za zagrijavanje i/ ili rashlaivanje te energiju za proizvodnju svjetlosti. Dio te cjelokupne proizvedene energije pretvara se u otpadnu topli-nu pa se podruja intenzivnih ljudskih aktivnosti i gusto naseljena urbana sredita, u odnosu na prirodni okoli, pretvaraju u toplinske otoke. Veliki dio svjetske energije jo se uvijek proizvodi iz fosilnih goriva. Posljedica toga je porast udjela ugljikovog dioksida u atmos-feri, to uz proizvedenu otpadnu toplinu moe znaajno pridonijeti pojaavanju efekta staklenika i zagrijavanju Zemlje. Premda izvjea Svjetske meteoroloke organizacije u posljednjih nekoliko godina svje-doe o klimatskim ekstremima i porastu prosjene globalne tempera-ture, znanstvenici se jo uvijek spore oko pitanja je li za uoene kli-matske nestabilnosti presudan utjecaj ovjeka ili se radi o Sunevim ili geolokim ciklusima promjena. Ako bismo i zanemarili zbivanja u atmosferi, iluzorno bi bilo oekivati da utjecaj ljudske civilizacije na

14 ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA ODRIVI RAZVOJ

na planet nee imati dalekosene negativne posljedice, zbog kojih e trpjeti budue generacije. Oneienja ili ak kontaminacije nekih di-jelova Zemlje, ugroenost kvalitete pitke vode i nestanak vode iz poje-dinih podruja, irenje pustinja, mijenjanje krajolika i nestanak uma, propadanje tala, unitavanje stanita i nestanak pojedinih biolokih vrsta ono je to ostavljamo u nasljee. Stoga se jo sredinom pro-log stoljea digao glas ekologa i zelenih pokreta o potrebi promjene ljudskog odnosa prema okoliu, a Svjetska komisija za okoli i razvoj donosi 1987. godine strateke preporuke i oblikuje sljedeu definiciju:

Odrivijerazvojtakavrazvoj,kojiomoguujezadovoljavanjepotrebausadanjostibezugroavanjamogunostibuduihgeneracijadaionezadovoljavajusvojepotrebe.

Ideja odrivog razvoja poiva na tri jednako vrijedne i meusobno pro-ete komponente:

Drutvo (socijalna komponenta): drutvo u cjelini tei zadovoljenju osnovnih potreba svih svojih lanova, a razliite drutvene skupine tee zadovoljenju svojih specifinih potreba radei pritisak na vlada-jue i upravljake strukture. Ti su pritisci uzrok promjena koje dovo-de do razvoja drutva. Napretkom smatramo promjene koje doprinose zadovoljenju egzistencijalnih potreba zajednice, a u skladu su s ope-prihvaenim civilizacijskim vrijednostima poput jednakosti i jedna-kopravnosti.

Gospodarstvo (ekonomska komponenta): gospodarstvo je zamanjak razvoja drave, jer omoguuje stvaranje dobiti koja se ulae u zadovo-ljavanje potreba i poboljanje uvjeta ivota drutva u cjelini, drutve-nih skupina i pojedinaca. No, te potrebe i ivotni uvjeti jako se razli-kuju u pojedinim dravama, a i meu drutvenim skupinama unutar pojedinih drava. Velike razlike izmeu bogatih i siromanih drava, izmeu bogatih i siromanih drutvenih skupina sada su tolike da po-staju ozbiljna prijetnja daljnjem razvoju svjetskog gospodarstva. Mno-gi se sada slau da je ozbiljna ugroenost svjetskog okolia i svjetske ekonomije posljedica neumjerene, nezasitne i bezumne potronje ono-ga malog udjela bogatih u ukupnom svjetskom stanovnitvu. Naalost, njihov nain ivota nametnuo se kao opi ideal i cilj, iako sada po-staje jasno da Zemlja jednostavno ne moe podnijeti jo vei pritisak potronje i porast ekolokog otiska1 njezina cjelokupnog stanovnitva.

1 Ekoloki je otisak mjera ovjekova utjecaja na okoli izraena kao povri-na zemlje koja je potrebna za proizvodnju hrane, sirovina za sve to koristi-mo, za proizvodnju energije te za apsorbiranje svih vrsta otpada u okoliu.


Upravo ova komponenta odrivog razvoja sadri najvei unutarnji konflikt i kontradikciju: potronja pokree gospodarstvo i time omo-guuje razvoj drutva, ali istodob-no proizvodi neminovne tete za okoli. Stoga je za odgovorne gos-podarstvenike i politiare najvei izazov odabrati takve djelatnosti i stimulirati takve razvojne pro-jekte i tehnologije koji e donositi dobit za razvoj drutva, ali e mi-nimalno utjecati na okoli.

Prirodni okoli (ekoloka kompo-nenta): priroda je okvir, temelj i preduvjet razvoja drutva i gos-podarstva. Sve ljudske aktivnosti unose poremeaj u odravanje krhke prirodne ravnotee, no ne-ke poremeaje priroda moe neu-tralizirati ili apsorbirati, a da se ravnotea dugorono ne remeti. Problem je gomilanje onih poremeaja koji e rezultirati trajnom promjenom ravnotee nekog sustava. Eko-sustavi su meusobno povezani pa se poremeaj ravnotee u jednom moe oitovati u mrei ekosustava ili ak u globalnom sustavu. Poseb-no je vano imati na umu da su mnogi resursi, bez kojih ne moemo zamisliti sadanji svijet, neobnovljivi, odnosno da im je koliina ogra-niena pa jedino logino postupanje moe biti racionalnost iskorita-vanja i istodobna stimulacija istraivanja zamjenskih sirovina i nove tehnologije. Takvo logino postupanje podrazumijeva smanjenje pro-fita zbog ulaganja u istraivanja pa je ono esto rtva u utrci za brzom zaradom. Neki poremeaji u okoliu uzrokuju domino-efekt i njihove su dalekosene posljedice jo uvijek teko sagledive. Primjer za ovu tvrdnju je unitavanje tropskih prauma radi prodaje drvne sirovine ili radi krenja prostora za poljoprivredne povrine.

Dalekosene posljedice toga divljakog unitavanja, zbog kojeg su ve nestale mnoge bioloke vrste, jesu erozija i nestajanje tla te smanjenje udjela tropskih prauma u globalnoj proizvodnji kisika i apsorpciji

Ekoloki se otisak moe izraunati za pojedinca, zajednicu, naselje, grad, dr-avu. Vie na www.myfootprint.org

Tri stupa odrivog razvoja:

Drutvo (socijalna komponenta): slo-boda, sigurnost, stabilnost, zdravlje, razvoj osobnosti, jednakopravnost, solidarnost, odranje kulturne razli-itosti.

Gospodarstvo (ekonomska komponen-ta): uinkovitija upotreba resursa, nove proizvodne tehnologije, kvali-teta dobara i usluga, strukture vlasti, pravedna podjela materijalnih doba-ra, mogunost zaposlenja.

Prirodni okoli (ekoloka komponenta): ouvanje prirodnih resursa, biodiver-zitet, kruni tok tvari, emisije tetnih tvari, odrivo iskoritavanje zemljita, pravodobno i djelotvorno rjeavanja problema, estetska vrijednost prirode.

UKRATKO


ugljikovog dioksida. Ipak, valja imati na umu da se sve to dogaa u ek-stremno siromanim i nerazvijenim zemljama, koje pritisnute funkci-oniranjem svjetskog trita, esto nemaju drugog izbora za ostvarenje ekonomske dobiti da bi osigurale minimum egzistencije stanovnitva i opstanak vlastite drave.

Ovaj kratki prikaz nedvosmisleno pokazuje da je zapravo nemogue meusobno odijeliti komponente odrivog razvoja te da razmatrajui jednu od njih neminovno ukljuujemo i druge. Stoga moemo zakljui-ti da je odrivi razvoj iznimno sloen koncept vrlo opsenog sadraja.

Kritikekonceptaodrivograzvoja

ORkaoprazankompromis?

Intenzivne meunarodne aktivnosti i brojni dosadanji skupovi o Ze-mlji i odrivom razvoju ovjeanstva, nisu donijeli bitna poboljanja i negativni se trendovi nisu zaustavili. Moe se, ipak, primijetiti da je drutvo sve vie senzibilizirano za pitanja zatite okolia i prirode, da jaa graanska svijest i inicijativa, da jaaju zahtjevi za demokratskim rjeenjima i jednakim pravima svih ljudi. Napredak se oituje kroz legislativu drava i meunarodno pravo i kroz meunarodne sporazu-me na podruju zatite prirode i okolia. Ipak, mnoga pitanja odrivog razvoja na razliitim razinama drutvenog ustroja ovise izravno o po-litikoj volji te e, titei neke ue i kratkorone interese, neodgovorni politiari izbjei moralnu obvezu doprinosa odrivom razvoju. U za-dovoljenju trenutanih interesa, koji e se oitovati veim zapoljava-njem stanovnitva ili dobivanjem na izborima, nasuprot dugoronim izgledima odrivog razvoja, esto pobijedi kratkorona opcija. Stoga kritiari koncepta odrivog razvoja ukazuju na lanost kompromisa koji je temelj ove ideje.

ORkaonormativnikoncepttkoodreujevrijednosti?

Neke kritike koncepta odrivog razvoja dovode u pitanje svaki njegov aspekt pa se postavlja pitanje opih vrijednosti i tko je taj koji ih odreu-je. Postoje razmiljanja da je nama sada nemogue predvidjeti potrebe buduih generacija, to dovodi u pitanje i sam smisao odrivog razvoja.

ORsenemoeplanirati

esto smo svjedoci nepredvidivih ili teko predvidivih dogaanja (po-put prirodnih katastrofa) koja nas upozore koliko smo, uz svu nau tehnologiju, jo uvijek nemoni u odnosu na prirodne sile. Postavlja se pitanje bi li izgradnja sustava obrane od poplava ili sustava za na-vodnjavanje vie pridonijela dobrobiti lokalnog stanovnitva ili bi bila


vea dugorona teta nastala nepopravljivim naruavanjem prirodne ravnotee. Takva su pitanja i odluke u samoj biti koncepta odrivosti i najee su vrlo teka. Ponekad se moe doi do genijalnih rjeenja izuma, inovacija. No, svakako, genijalna rjeenja nije mogue planirati jer ne znamo tono kakve nam sve izazove priprema budunost i hoe li se u kritinom trenutku roditi pravo rjeenje.

Naglaavanjeodgovornostipojedincaipremalopanjeposveenestrukturalnimkomponentama

Obrazovanje je ve preuzelo zadau senzibiliziranja pojedinaca za pi-tanja odrivog razvoja pa ekoloki osvijeteni pojedinci u razvijenim zemljama brinu o postupanju s kunim otpadom, tednji energije, ak i dobrovoljno plaaju razliite oblike ekolokih poreza. Ipak, treba znati da ovakva nastojanja pojedinaca imaju malu mogunost stvarnog utjecaja na velike sustave, ukoliko nisu podrana na razini drutveno-gospodarskih i upravljakih struktura. Ne moemo individualno ute-djeti na grijanju, ako nam centralni distributer toplane nije ostavio mogunost regulacije u stanu, nema nam smisla odvojeno sakupljati otpad ako nije uspostavljen sustav gospodarenja otpadom i slino Meutim, sigurno je da neki pojedinci itekako mogu utjecati na velike sustave, a to su donositelji odluka u gospodarstvu, politici i upravlja-kim strukturama. Ukoliko su odgojem i obrazovanjem senzibilizirani za okoli, za potrebe i prava drugih ljudi, ako su usvojili odgovarajue znanje i vrijednosti te razvili odgovornost to e se jamano odraziti u njihovim odlukama. Konano, ne treba ispustiti iz vida i mogu-nost utjecanja svakoga punoljetnog pojedinca, koji se bori za vlastite potrebe i vrijednosti sudjelujui na izborima te koristei demokratske instrumente civilnog drutva.

Zasigurno je potrebna korjenita promjena odnosa ljudi spram okolia. Ona se i dogaa sve vie i to se oituje nizom pokazatelja. Vjerojatno e nas budunost prisiliti na jo vee promjene, no pitanje je hoe li se one dogoditi dovoljno brzo. Ono to bi zaista donijelo kvalitetnu promjenu i pribliavanje odrivom razvoju, jest poveanje empatije u drutvu. Kad ne bismo mogli biti indiferentni prema nezadovoljenim potrebama drugih ljudi, prema njihovim problemima, vjerojatno bi-smo i postupali s vie obzira. Ako bismo tu empatiju proirili i na dru-ga iva bia, izgubila bi se potreba tumaenja vanosti zatite prirode i okolia. Ali ono to je u ivome svijetu iskonska borba za opstanak, u ljudskoj je vrsti preraslo u nezasitnu tenju za materijalnim dobitkom i esto nemilosrdnu borbu za vlastiti probitak na raun drugih ljudi, na raun drugih ivih bia, prirode i okolia. Sadanja nejednolika i


nepravedna raspodjela svjetskih bogatstava osnovna je zapreka odr-ivog razvoja. Ne moe se zatititi okoli dok polovica ovjeanstva ivi u siromatvu pa je promjena svjetskog poretka vrlo opravdan cilj i zapravo preduvjet odrivosti.

Prilike koje odrivi razvoj prua obrazovanju:

usmjerenost na probleme okolia, socijalne probleme i probleme razvoja, uzimajui u obzir globalnu dimenziju i dimenziju budunosti

zbog neodreenosti koncepta OR-amogunost spajanja razliitih inicija-tiva ime se stvara dinamiko polje za kreativna rjeenja

sudjelovanje svih drutvenih skupina OR kao proces uenja orijentacija u obrazovanju

1.2.UN-ovoDesetljeeobrazovanjazaodrivirazvoj

(DOOR: 2005-2014)Pripremila Diana Garai prema: Regina Steiner, FORUM Umweltbildung

Cilj je UN-ova desetljea za OOR osposobiti ljude za prepoznavanje postojeih problema odrivosti na regionalnoj i na globalnoj razini, za procjenu tih proble-ma te za aktivno sudjelovanje u procesima razvoja i oblikovanja sadanjosti i budunosti.

Da bi se skrenula pozornost svjetske javnosti na vanu, ak presudnu ulogu obrazovanja za ostvarivanje odrivosti, Ujedinjeni narodi pro-glaavaju razdoblje od 2005. do 2014. godine Desetljeem obrazovanja za odrivi razvoj.

U provedbi aktivnosti Desetljea obrazovanja za odrivi razvoj vodea je uloga povjerena UNESCO-u, ije je podruje djelovanja obrazovanje, znanost i kultura te ostalim tijelima UN-a. Oekuje se da zemlje, lani-ce UN-a, provode sustavno vrednovanje ostvarenja i uinaka provede-nih aktivnosti na podruju obrazovanja za odrivi razvoj te da e biti mogue tijekom Desetljea uoiti napredak. U brojnim publikacijama, tiskanim u sklopu Desetljea, nude se modeli i rjeenja za drave i drutva koja jo nisu razvila vlastite strategije, teorijska uporita i od-govarajue materijale.


Budui da je odrivi razvoj vrlo kompleksan i slabo definiran koncept, iznimno je teko definirati obrazovanje koje se tim konceptom bavi. Vjerojatno je najbolji nain pokuati prvo utvrditi sadraje, odnosno teme koje pripadaju obrazovanju za odrivi razvoj.

Meu tematskim podrujima Desetljea obrazovanja za odrivi razvoj istiu se teme: jednakost spolova, zdravstvena zatita, zatita okoli-a, ljudska prava, kulturna raznolikost, mir i sigurnost, odrivi razvoj gradova, odriva proizvodnja i potronja.

Izazovizaobrazovanjezaodrivirazvoj

Obrazovanje za odrivi razvoj je obrazovanje za ivot, odnosno za sva-kodnevno ponaanje i djelovanje. Ono ukljuuje stjecanje znanja, ali znanje bez vrijednosti i stavova nije dostatno. Nuno je stei procedu-ralna znanja i razviti spremnost za ukljuivanje i djelovanje u skladu s vlastitim uvjerenjima i naelima. Stoga obrazovanje za odrivi razvoj ne bi smjela biti samo jo jedna tema u kurikulumu koja ostaje na ra-zini teorije, ve bi ga trebalo usmjeriti na stjecanje kompetencija kroz djelovanje.

kolajesamojedanodmnogihutjecajaprevelikaoekivanja

Iluzorno je oekivati da iskljuivo kola moe postii eljene rezultate dok su uenici izloeni utjecaju monih medija, koji mogu upuivati sasvim suprotne poruke, primjerice u smislu poticanja konzumerizma. To naravno ne znai da kola smije odustati. Moda je rjeenje u tome da se kola posveti zadai oblikovanja uenikoga kritikog stava prema porukama iz medija, odnosno prema informacijama iz drugih izvora.

Problemi odrivog razvoja su toliko kompleksni da ih djeca ne mogu ni pojmiti. Suoavanje s tim problemima moe kod njih izazvati samo osjeaj nemoi i strah od budunosti. Oba su ta osjeaja blokirajua i kontraproduktivna. U takvoj situaciji uenici e esto reagirati na najloginiji nain: izbjegavanjem razmiljanja o tim temama i okre-tanjem glave. Jo je tetniji uinak zastraivanja scenarijima crne bu-dunosti, osjeaj da zbog neizvjesnosti za sutranjicu, ivimo samo danas i za danas. Sutra nije vano i o sutra ne moramo brinuti; neemo gledati u budunost, jer e se tamo ionako dogoditi katastrofa.

Preporukezaobrazovanjezaodrivirazvoj

Kako odabrati temu na kojoj emo pouavati o odrivosti? Kakvo je pouavanje uinkovito i kakve se posljedice za kolu mogu oekivati?

Prijedlozi i preporuke iz svjetske literature:


Zahtjevi koji se stavljaju pred OOR:

osigurati optimizam usprkos priznavanja drutvenih problema pedagoka vizija ne smije predlagati jedinstven pogled jer je stvarnost

kompleksna i pluralistika kolsko obrazovanje ne smije biti jedini oblik OOR jer su nune i politike

i drutvene promjene.

Christine Knzli (2003)

Obrazovanje za odrivost usmjereno je na vrijednosti:

uvaavanje drugih (sadanjih i buduih generacija) uvaavanje razliitosti obzir prema prirodnim resursima naega planeta razumijevanje, smisao za pravednost, odgovornost, spremnost na dija-

log, istraivaki duh i odgovorno djelovanje.

UNESCO (2005)

Pedagoka naela obrazovanja za odrivi razvoj:

interdisciplinarnost i cjelovitost orijentiranost na vrijednosti poticanje kritikog razmiljanja orijentiranost na rjeavanje problema metodika raznolikost otvorenost za sudjelovanje lokalna relevantnost.

UNESCO (2005)

Tema obrazovanja za odrivi razvoj mora:

biti sredinja i/ili globalna tema za odrive procese razvoja biti tema s dugoronijim znaenjem imati kao podlogu diferencirano znanje pokazivati to je mogue vei potencijal za djelovanje.

Gerhard de Haan i drugi

Odabir teme na kojoj emo pouavati o odrivom razvoju je vano pita-nje. injenica je da je mnogo lake ukazati na pojave neodrivosti nego na pozitivne primjere. S druge strane, pozitivni primjeri imaju golemu i neprocjenjivu snagu. Oni ine razliku izmeu utopije i stvarnosti,


pokazuju da se odrivost zaista moe ostvariti, inspiracija su i poti-caj. Stoga je u pripremi programa obrazovanja za odrivi razvoj vano prikupiti pozitivne i uspjene primjere. Nikome nee biti poticajno ui u projekt koji je borba s vjetrenjaama. Kau da nema nita stimula-tivnije od uspjeha. Stoga se treba usmjeriti na mogue i ostvarivo, s pogledom u budunost koju sami oblikujemo i koju ovisno o naim svakodnevnim izborima, moemo uiniti svijetlom i optimistinom.

Doprinos OOR-a koli i nastavi

Zamiljanje bolje budunosti Kritiko razmiljanje Sustavno razmiljanje Sudjelovanje u donoenju odluka Partnerstvo Tilbury (Sidney) Interdisciplinarno znanje Participativno uenje Inovativne strukture De Haan (Berlin) Orijentacija na probleme Uzimanje iskustva u obzir Suradnja

Kyburz-Graber (Zrich)

OOR polazi od budunosti kakvu elimo i trai naine kako da do takve budu-nosti doemo.

Preduvjeti:

VIZIJE (ciljevi) MOTIVACIJA (htjeti, trebati/ morati, smjeti) MO (znanje, kritiko razmiljanje, sustavno razmiljanje, sposobnosti,

osjeaj vlastite uinkovitosti) DJELOVANJE (planiranje, djelovanje, evaluacija).

Gerhard de Haan, Berlin


1.3.Tematskoodreenjeobrazovanjazaodrivirazvoj

razvoj ruralnih i gradskih podruja

graanstvo, demokracija

Kjune teme OOR-a

obrasci proizvodnje i potronje upravljanje prirodnim resursima

drutvena odgovornost klimatske promjene

ekonomija zdravlje

mir zatita okolia

etika raznolikost

ljudska prava eliminacija siromatva

Slika 1. Teme obrazovanja za odrivi razvoj

Slika 1 prikazuje teme obrazovanja za odrivi razvoj kako ih daje UNE-CE-ova2 opa Strategija. Zbog jednostavnosti popis je donekle skraen, a pojedine su formulacije pojednostavljene. Tako se primjerice tema zdravlje odnosi i na zdravlje zajednice i na zdravlje pojedinca i na zdravlje okolia, tema raznolikosti obuhvaa i bioloku i kulturalnu raznolikost te potovanje prava na razliitost. Etika obuhvaa pitanja vrijednosti, koje su u samoj sri obrazovanja za odrivi razvoj, a uz drutvenu odgovornost svakako valja izgraivati i odgovornost svakog pojedinca.

1.4.Uenikekompetencijekaociljobrazovanjazaodrivirazvoj

Pripremila Diana Garai prema UNECE-ovoj Strategiji obrazovanja za odr-ivi raz voj

Cilj obrazovanja za odrivi razvoj je osposobiti dananje uenike za vrijeme koje dolazi, vrijeme u kojem e oni biti dio radno aktivnog stanovnitva, u kojem e donositi odgovorne i dalekosene odluke. To budue vrijeme moe biti vrlo razliito od sadanjice i mi danas teko

2 Gospodarsko i socijalno vijee UN-a za Europu i Euroaziju


moemo predvidjeti koja e to konkretna znanja i vjetine biti nuni. Potrebe svijeta rada moda se mogu i vie puta temeljito izmijeniti tijekom budueg ivota naih uenika. Stoga je zaista lako zakljuiti da emo ih najbolje pripremiti ako ih nauimo da sami ue, da budu za to otvoreni i spremni uiti cijeli ivot. Po tom misaonom obrascu, strunjaci angairani od strane UN-a, napravili su popis kompetencija koje e biti nune u budunosti i koje e u najmanju ruku dobro doi u neizvjesnom i turbulentnom svijetu sutranjice.

Jo potkraj prolog milenija, UNESCO (generalni sekretar J. Delors, 1998) definira ciljeve obrazovanja u 21. stoljeu, svrstavajui ih u e-tiri skupine ili etiri stupa, prema etiri podruja uenja i razvoja.

1. Razvoj kognitivnih sposobnosti i stjecanje znanja te osposoblja-vanje za cjeloivotno uenje, opisano je nazivom stupa: uiti uiti

2. Psihomotoriko podruje razvoja jednako je vano kao i kogni-tivno. Dananje kolovanje preesto ostaje na teorijskoj razini i nedovoljno se panje posveuje razvoju sposobnosti praktine i ivotne primjene znanja. Potrebno je nauiti kako se neto moe napraviti, ali i uiti radei inei. Stoga je naziv toga stupa uiti initi. Govori se o stjecanju proceduralnog znanja i o razvoju vje-tina i spremnosti za djelovanje.

3. Svaki pojedinac ima jednako pravo na obrazovanje, tovie svat-ko bi trebao dobiti obrazovanje koje e u najveoj mjeri zadovoljiti potrebe i interese pojedinca te omoguiti razvoj njegovih poten-cijala. Obrazovanje treba omoguiti stasanje mlade osobe u kom-pletnu linost, treba joj omoguiti samoostvarenje pa je taj stup nazvan uiti biti.

4. Socijalne su vjetine i spremnost za suradnju te ivot i rad u za-jednici takoer vano podruje uenja i razvoja. No sve to postaje jo vanije u procesima globalizacije, u uvjetima velikih migra-cija stanovnitva i susreta razliitih kultura. Stoga je to podruje razvoja definirano nazivom stupa uiti ivjeti i raditi zajedno.

Unutar svakog stupa UN-ovi su strunjaci razvrstali kompetencije koje bi se trebale razvijati obrazovanjem za odrivi razvoj.

Uiti uiti

Kompleksnost miljenja i sistemsko miljenje (kompleksni pro-blemi odrivosti mogu se razumjeti i rijeiti jedino kognitivnim procesima viih razina).

Sposobnost postavljanja analitikih pitanja i kritikog miljenja. Sposobnost i odvanost za svladavanje zapreka i rjeavanje pro-

blema.


Holistiki pristup i interdisciplinarnost u razmiljanju sposob-nost povezivanja znanja.

Kreativnost miljenja izlazak izvan ustaljenih okvira i stereoti-pa te orijentacija ka budunosti.

Sposobnost upravljanja promjenama, emu je preduvjet sposob-nost definiranja problema.

Uiti initi

Sposobnost primjene znanja u kontekstu ivotne situacije. Djelovanje s odgovornou, opredjeljenjem/odlunou, ali uz ou-

vanje samopotovanja. Sposobnost suoavanja s krizama i rizicima. Odluivanje u situacijama neizvjesnosti.

Uiti biti

Sposobnost samoizraavanja (svojih stajalita, interesa, tenji, na-ela) i komunikacije.

Samosvijest. Sposobnost utvrivanja i razjanjavanja vrednota. Sposobnost savladavanja stresa.

Uiti ivjeti i raditi zajedno

Uvaavanje drugih. Odgovornost djelovanja (lokalno i globalno). Sposobnost i vjetina suradnje i timskog rada. Spremnost prihvaanja podjele zaduenja i preuzimanje odgovor-

nosti. Sudjelovanje u demokratskom odluivanju. Vjetina identificiranja socijalnih partnera i njihovih interesa. Vjetina pregovaranja i postizanja sporazuma.

1.5.UlogaobrazovanjauStrategijiodrivograzvojaHrvatske

Pripremila Marijana Toljan prema tekstu Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske s internetskih stranica Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (www. mzopu.hr)

Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske krovni je dokument odrivog razvoja drave, donesen 20. veljae 2009. Prema Zakonu o za-titi okolia nova se strategija donosi svakih deset godina, a iznimno i ranije na prijedlog nadlenog ministarstva. Odrivi razvoj prema Stra-tegiji pretpostavlja ostvarivanje tri opa cilja: stabilnoga gospodarskog


razvoja, pravedne raspodjele socijalnih mogunosti i zatite okolia. Ti se ciljevi, uz uvaavanje odgovornosti drave na meunarodnoj ra-zini za globalna pitanja, mogu ostvariti jedino u zajednikoj suradnji svih dionika.

Usmjeravanje Republike Hrvatske prema odrivom razvitku temelji se na sljedeim opim naelima:

promicanje i zatita temeljnih ljudskih prava zatita zdravlja ljudi solidarnost unutar i meu generacijama ostvarenje otvorenog i demokratskog drutva ukljuivanje graana ukljuivanje poslodavaca i socijalnih partnera socijalna odgovornost poslodavaca integracija gospodarskih, socijalnih i okolinih sastavnica u izra-

di svih politika obrazovanjezaodrivirazvoj usklaenost politika svih razina uprave i lokalne samouprave upotrebe najbolje mogue dostupne tehnologije obnavljanje prirodnih resursa promicanje odrive potronje i proizvodnje predostronost i prevencija oneiiva plaa za oneienja koja nanosi okoliu.

Kljuni izazovi ostvarenja odrivog razvoja Republike Hrvatske teme-lje se na osam kljunih podruja:

1. poticaj rasta broja stanovnika RH-a2. okoli i prirodna dobra3. usmjeravanje na odrivu proizvodnju i potronju4. ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde5. postizanje energetske neovisnosti i rasta uinkovitosti koritenja

energije6. jaanje javnog zdravstva7. povezivanje Republike Hrvatske8. zatita Jadranskog mora, priobalja i otoka.

U svakom od osam kljunih izazova potrebno je ostvariti sljedee pret-postavke:

provesti reforme i nastaviti izgraivati uinkovitu dravu podiiobrazovnurazinusvihgraanaigraditidrutvotemelje-

nonaznanju podupirati kulturu istraivanja i ulaganja u razvitak prilagoditi se klimatskim promjenama.


Provedba Strategije obuhvaa:

uvaavanje koncepta odrivog razvoja prilikom donoenja svih politika

stvaranje pozitivnog okruenja na svim razinama uprave i lokal-ne samouprave (informiranje javnosti, jaanje svijesti, podupira-nje obrazovanja na svim razinama).

Strategija e se provoditi putem Akcijskih planova.

Obrazovanje za odrivi razvoj treba se provoditi na tri razine:

formalnim obrazovanjem u nastavnim institucijama izvan uobiajenih obrazovnih ustanova, primjerice, aktivnostima

nevladinih organizacija (neformalno obrazovanje) putem medija (novine, televizija, radio) da bi obrazovanje za odr-

ivi razvitak bilo sastavni dio svakodnevnog ivota.

Uspjeh u promjeni veine trendova koji vode u neodrivost uvelike ovisi o kvaliteti obrazovanja za odrivi razvoj i to na svim razinama obrazovnog sustava.

Teme obrazovanja za odrivi razvoj: ublaavanje siromatva, osigu-ravanje mira, etinost, odgovornost na lokalnom i globalnom planu, demokracija, pravda, sigurnost, ljudska prava, zdravlje, jednakost spo-lova, kulturna batina, ruralni i urbani razvoj, odriva proizvodnja i potronja, koorporacijska odgovornost, zatita okolia i prirode, uprav-ljanje prirodnim resursima, bioloka i krajobrazna raznolikost.

Postojee nastavne programe svih razina formalnog obrazovanja nu-no je izmijeniti i prilagoditi tako da u veoj mjeri ukljuuju naela i vrijednosti odrivosti i interdisciplinarnog proimanja njegovih triju sastavnica.

1.6.UporitauNacionalnomokvirnomkurikulumu

Pripremila Marijana Toljan prema tekstu Nacionalnog okvirnog kurikuluma objavljenom na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (www.mzos.hr)

Nacionalni okvirni kurikulum (MZO, 2010) temeljni je dokument koji odreuje bitne sastavnice odgojno-obrazovnog sustava, od pred-kolske razine do zavretka srednjokolskoga odgoja i obrazovanja. Osnovno obiljeje Nacionalnoga okvirnog kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i uenika postignua (ishode uenja) za razli-ku od (do)sadanjega usmjeravanja na sadraje.


Odgojno-obrazovne vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost, a koje su ujedno od velikog znaenja za Obra-zovanje o odrivom razvoju jesu:

znanje solidarnost identitet odgovornost.

U sklopu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma definirane su i meu-predmetne teme. Obvezne su u svim nastavnim predmetima pa su ih nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli obvezni ostvarivati. kole imaju mogunost osmisliti naine ostvarivanja svake od meu-predmetnih tema:

Osobni i socijalni razvoj Zdravlje, sigurnost i zatita okolia Uiti kako uiti Poduzetnitvo Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije Graanski odgoj i obrazovanje.

U svakoj od navedenih tema prepoznaju se sadraji obrazovanja za odrivi razvoj, to je znaajno uporite za njegovu provedbu. Interdis-ciplinarni pristup podrazumijeva ostvarivanje elemenata obrazovanja za odrivi razvoj u sklopu svih odgojno-obrazovnih podruja.

1.7. Kriterijikvaliteteuporitezaplaniranje,pro-vedbuivrednovanjekolskihaktivnostiOOR-a

Publikacija Kriteriji kvalitete za OOR kole nastala je kao rezultat isto-imenoga meunarodnog projekta, a na hrvatski je jezik prevedena i tiskana u sklopu suradnje s meunarodnom mreom ENSI te uz fi-nancijsku potporu Austrijskog ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture.

Kriteriji kvalitete za OOR kole mogu posluiti odgojno-obrazovnim ustanovama kao smjerokaz za planiranje aktivnosti, jer ukazuju na tematsku irinu obrazovanja za odrivi razvoj, na potrebu zahvaa-nja sve tri domene razvoja uenika, istiu vanost odnosa meu sudi-onicima odgojno-obrazovnog procesa te prikazuju spektar razliitih mogunosti djelovanja kole. Nakon teorijskih razmatranja o potrebi provedbe OOR te o ciljevima u OOR, Kriteriji kvalitete pokazuju kako ga se moe ili treba provoditi.


Kriteriji kvalitete su ipak prvenstveno uoblieni kao instrument za sa-movrednovanje kola, koji se koristi tijekom provedbe nekog sklopa aktivnosti i po zavretku cijelog projekta ili nekog ciklusa aktivnosti. Oni se sastoje od 15 kriterija, a svaki kriterij sadri indikatore (opis ponaanja sudionika neke aktivnosti ili opis situacije) prema kojima se moe raspoznati stupanj ostvarenosti kriterija. Taj popis indikatora nije definiran i kole su ga pozvane nadopunjavati i prilagoavati svo-jim uvjetima.

Osim indikatora, uz svaki od 15 kriterija postoji opis podruja koje on zahvaa te primjer iz nastavne prakse. Primjeri su prie o razliitim i prepoznatljivim aspektima kolskog ivota i oni najbolje opisuju samu sr svakog kriterija.

U naem Projektu osposobljavanja pouavatelja za obrazovanje za odr-ivi razvoj, kriteriji kvalitete bili su nam stalni oslonac. Koristili su ih autori projekata od izrade prve skice svojeg rada pa do zavrne evalu-acije. Koristili su ih i kritiki prijatelji i cijela grupa te su posluili i kao orijentir i za evaluaciju pojedinih zadataka prilikom izvjetavanja o razvoju projekata i u zavrnoj evaluaciji.

KriterijikvalitetezaOORkole

Priredila Diana Garai prema: S. Breiting, M. Mayer, F. Morgensen, Kriteriji kvalitete za OORkole, Be, 2005.3

Kriterije kvalitete u odgoju i obrazovanju za odrivi razvoj (OOR) raz-vili su strunjaci meunarodne organizacije ENSI Environment and School Initiatives (www.ensi.org). Ti kriteriji kvalitete nisu konani, a ni potpuni te kole potiu da ih dorauju i prilagoavaju svojim uvjeti-ma i iskustvima i da ta iskustva i spoznaje podijele s drugima u zajed-nikom istraivanju mogunosti i pronalaenju sustavnih, cjelovitih i inovativnih rjeenja u provedbi odgoja i obrazovanja za odrivi razvoj. Oni bi ujedno trebali postati kolama putokaz za samoprocjenu.

Kriteriji kvalitete u odgoju i obrazovanju za odrivi razvoj mogu se podijeliti u tri osnovna podruja djelovanja kole i vezani su uz:

I. kvalitetu pouavanja i procese uenjaII. politiku kole i organizaciju rada

III. odnose kole s vanjskim imbenicima

3 Cjeloviti tekst publikacije moe se nai na e-adresi: www.azoo.hr/Priru-nici


U sklopu tri osnovna podruja postoji po nekoliko kriterija kvalitete prikazanih u tablici.

Podruja djelovanja kole Kriteriji kvalitete

I. Kvaliteta pouavanja i procesi uenja

Pristup pouavanju-uenjuVidljivi rezultati u koli i lokalnoj zajedniciPogled u budunostKultura sloenosti (kompleksnosti)Kritiko miljenje i jezik mogunostiRazjanjavanje vrednota (vrijednosti)Spoznavanje kroz aktivnosti (akcije)Ukljuenost i sudjelovanjeNastavni sadraji (okvir predmeta)

II. Politika kole i organizacija rada kolska politika i planiranjekolsko ozrajeUpravljanje kolomProcjene OOR-a inicijativa na razini kole

III. Odnosi kole s vanjskim im-benicima

Suradnja s lokalnom zajednicomUmreavanje i partnerstvo

I. Kriterijikvalitetevezaniuzkvalitetupouavanjaiproceseuenja

1. Pristuppouavanjuiuenju

Odrivi razvoj nije nepromjenjiv koncept, ve ideja podlona promje-nama u traganju za smjerom razvoja drutva koji e donijeti dobrobit veini lanova dananjeg drutva te ljudskog drutva u budunosti i koji e istodobno smanjiti na negativni utjecaj na okoli. Za to su potrebni aktivni, kreativni i kritini graani, koji suradnjom mogu savladati probleme i sukobe i koji znaju kombinirati teorijsko znanje s praktinim inovacijama i idejama. Pristup u pouavanju i uenju mo-ra u sredite postavljati uenika i osigurati kontekst u kojem uenici mogu razvijati svoje ideje, vrijednosti te razumijevanje i promiljanje ivotne stvarnosti. Uenicima treba omoguiti aktivno sudjelovanje u izgradnji vlastitog znanja. Budui da su pitanja vezana uz odrivi razvoj esto kontroverzna i komplicirana, vano je znati kako rijeiti sukobe i kompleksne situacije. OOR se moe se provesti tijekom pou-avanja odgovarajuih podruja razliitih nastavnih predmeta, uz na-glaene praktine implikacije za ueniki svakodnevni ivot i njihovo neposredno okruenje lokalnu zajednicu. Istodobno, takav pristup


moe ojaati ueniko samopouzdanje, to je jedan od najvanijih ci-ljeva odgoja i obrazovanja.

Upravljanje kolom, odnosi u koli

kolska politika i planiranje,vrednovanje uspjenosti

Kriteriji kvalitete za OOR u kolama

Neposredan rad uitelja/nastavnika s uenicima: suradniko i iskustveno uenje,

uenici aktivno stjeu kompetencije, sudjeluju u odluivanju; potie se razvoj

stavova i vrijednosti, razvija kritiko i kompleksno miljenje, kreativnost, orijentira-nost prema budunosti, vjeba se donoenje

odluka i prihvaanje odgovornosti

kolsko ozraje

Odnosi kole s lokalnom zajednicom

Umreavanje i partnerstvo s drugim kolamai strunim institucijama, NVO-ima

Slika 2. Shematski prikaz triju podruja kriterija kvalitete za kole koje provode OOR

Primjer1

Uenici 8. razreda prouavali su upotrebu pesticida na konkretnim primjerima lokalnih poljoprivrednika. Posjetili su uzgajivaa mladog luka, koji je svoju malu farmu podigao na unajmljenoj zemlji. Stigao je s obitelji prije godinu dana iz dijela zemlje kojeg su unitile poplave nakon velikih kia. Mnoge su obitelji tada pretrpjele velike tete.

U razgovoru s farmerom uenici su dobili odgovore na pripremljena pitanja o uporabi pesticida, ali su i saznali o tegobama s kojim se far-mer i njegova obitelj bore. Nametao se zakljuak da je uporaba pesti-cida izazvala mnoge zdravstvene probleme tih ljudi. S druge strane, njihova je uporaba znaila viestruki urod mladog luka. Farmer je ko-


ristio vei broj gredica da bi uvijek imao luk u razliitim fazama rasta. Jedanput mjeseno brao je luk i prodavao ga na trnici oblinjeg grada, gdje bi postigao najbolju cijenu. Od prihoda je mogao prehraniti obitelj koja je ivjela u skromnoj kuici i platiti najamninu za zemlju, a vei-nu novca slao je ostatku obitelji u starom kraju.

Uenici su primijetili gredicu s lukom koji je izgledao manje svjee i zdravo nego ostali. Mnoge biljke su imale smee dijelove na listovima zbog nametnika. Na njihovo iznenaenje farmer im je priznao da je taj luk namijenjen konzumaciji njega i njegove obitelji pa tu gredicu nije poprskao pesticidima. Nadobudni uenici pitali su ga zato i inae ne prodaje netretirano povre na trnici. Odgovorio je da za takvo ne moe dobiti dobru cijenu, jer ne izgleda privlano poput tretiranog povra.

Po povratku u kolu uenici su bili skloni negativno misliti o farmeru, zakljuivi da ima dvostruki moral jer samo nastoji doi do zarade. Uitelj ih je potakao da sagledaju farmerovu dilemu, kao osobni kon-flikt i ukazao im je na koncept mehanizma trita.

Uzrujani time to su vidjeli uenici su odluili dublje istraiti pro-blem. Nakon rasprave (oluje ide-ja) odluili su istraiti stajalita svojih roditelja o tom pitanju i napraviti praktini eksperiment na svojoj maloj lokalnoj trnici.

Kupili su nekoliko svenjeva mla dog luka privlanog izgleda i nekoliko svenjeva mladog luka bez pesticida, te su ih odnijeli na trnicu. Pripremili su velike nat-pise s objanjenjem o tome koja je razlika izmeu ponuenog luka. Namjeravali su ih prodavati po istoj cijeni. Na trnici su napra-vili anketu o reakcijama i milje-njima kupaca. Projekt je zavrio izlobom i predstavljanjem u koli. Razred je opisao svoja sa-znanja i brige. U kojem se smje-ru treba rjeavati ovaj problem? glasilo je pitanje, koje je putem medija upueno zajednici.

Pristup pouavanju i uenju

Uitelji su otvoreni za sluanje te cijene zabrinutost, iskustva, ideje i oekivanja uenika, a u planiranju pouavanja fleksibilni su i otvoreni za promjene.

Uitelji potiu suradniko i iskustve-no uenje.

Uitelji pouavanje temelje na prak-tinim aktivnostima, povezujui ih s uenikim razvojem ideja (koncepa-ta) i teorija.

Uitelji stvaraju uvjete za sudjelova-nje uenika i osiguravaju ozraje za razvoj njihovih vlastitih naina ue-nja, ideja i pogleda.

Naini vrednovanja uenikovih po-stignua, u skladu su s navedenim kriterijima.

UKRATKO


2.Vidljivirezultatiukoliiulokalnojzajednici

OOR trai praktine aktivnosti i donoenje odluka pouavanje ne smije ostati na tome da se samo govori o budunosti, ve treba djelo-vati za budunost. Ipak, osnovni cilj kolskih aktivnosti nisu fiziki/ tehniki vidljivi rezultati ve ueniko uenje i sudjelovanje.

Odgojno-obrazovni ciljevi i ciljevi odrivog razvoja nemaju uvijek iste prioritete. S odgojno-obrazovnog stajalita nije toliko vaan sam problem i njegovo rjeavanje, odnosno vidljivi rezultat aktivnosti nije iskljuivi, ni primarni cilj. Mnogo je vanije proizlazi li usmjerenost na odreeni problem iz uenikih ideja i miljenja te vode li uitelji rauna o razvoju sloenog, kritikog razmiljanja i o objanjavanju vri-jednosti kada uenici istrauju i pokuavaju rijeiti problem.

Gospodarenje vodom ili energijom, zbrinjavanje otpada ili preureenje kolskog dvorita primjeri su tema (problema) u kojima je sudjelovanje temeljna stvar pa se uenicima ne nude gotova i jednostavna rjeenja, ve se ostavlja prostor za neodreenost. To ukljuuje mogunost ra-zliitih stajalita i demokratsko odluivanje. Uloga je uitelja objasni-ti institucionalne ovlasti i odnose moi drutvene, institucionalne, ekonomske da uenici ne bi stvorili pogrenu predodbu da e sami biti u prilici donijeti konanu odluku.

Osnovni cilj je da uenici razumiju kako stvari funkcioniraju u real-nosti da bi ih, po potrebi u budunosti, mogli mijenjati. Rezultat moe biti vie ili manje uspjean, ali treba izbjei mogunost da eventualni neuspjeh izazove frustriranost uenika. No, kad se postigne rezultat i kada san o promjeni postane stvarnost zbog zajednikog truda razreda ili kole, vrlo je vano cijeniti tu promjenu te njegovati i ouvati dobi-vene rezultate. U mnogim je sluajevima tee ouvati i nadograivati postignute promjene nego ostvariti proces promjene. To moe poslui-ti kao tema za razmatranje uenicima i cijeloj koli.

Primjer2

U seoskoj je koli zabrinutost uitelja izazivala uma koja se nalazi neposredno uz kolu. Ta je uma godinama zaputana, u nju je malo ljudi iz sela zalazilo, jer ne samo da je bila neprohodna i puna trnja, ve se tu nagomilalo i raznovrsnog otpada. Roditelji su branili djeci da odlaze u umu smatrajui je opasnim mjestom. Djeca su, meutim, bila fascinirana umom i eljela su je istraivati, odnosno koristiti za svoje aktivnosti.

Uz pomo uitelja, koji su imali sluha za djeje ideje, elje i potrebe, djeca su odluila traiti zajednicu i roditelje za pomo u ienju ume


od odbaenog otpada. U elji da to mjesto postane pristupanije djeca su s uiteljima napravila konkretan plan o svemu to treba uiniti i kakav je slijed pojedinih koraka.

Nakon trodnevnih radova na ienju, koje je organizirala i platila lo-kalna zajednica, a prikljuili su se mnogi roditelji i drugi mjetani, zaputena je uma postala dostupnija i privlanija ljudima. Ureenje ume postalo je sredite mjesnih zbivanja pa su tu zasaene dodatne autohtone biljke, a ukrasno kamenje postavljeno je du istraivake staze. Zajednica pomagala u pripremi terena da bi se sadnjom razlii-tih vrsta drvea povealo bogatstvo biljne raznolikosti.

uma se sada koristi u obrazov-ne svrhe kao nastavak kolskog dvorita, ali i kao svojevrsni bo-taniki vrt za prouavanje tije-kom cijele godine. Posebni kol-ski programi bave se razliitim aspektima ume tijekom godine, a uitelji i djeca se redovito brinu o njoj. Mjetani esto dolaze u to podruje radi sportskih aktivno-sti, a vikendima i blagdanima to je mjesto za obiteljske etnje.

3.Pogledubudunost

Tema razvoja drutva nije neto o emu mlai uenici razmiljaju pa im je potrebno usmjeravanje i pomo da bi razumjeli procese drutve-nog razvoja. U nekim kulturama, uenici su uglavnom koncentrirani na sebe, vlastiti razvoj i razvoj svojih vrnjaka, a drutvo koje ih okru-uje doivljavaju prilino statinim. U nekim drugim kulturama nesi-gurnost i nedostatak stabilnosti su toliki da uenici smatraju da nema smisla razmiljati o budunosti. Budunost poinje svake sekunde i ono to mi, zajedno s ostalima inimo utjee na nau budunost to su polazita za razmatranje pitanja o budunosti i razvoju. Vano je pogledati i u prolost te otkriti to je oblikovalo promjene s kojima smo ve upoznati i uvjete u kojima sada ivimo.

Promiljajui o budunosti, neemo vidjeti razvoj kao jedan, unapri-jed odreeni smjer, ve naznaiti mnoge mogunosti za odluivanje, alternativna rjeenja i pravce razvoja. Bez razumijevanja alternativnih budunosti, nema mjesta demokraciji. Demokracija se temelji na ideji da zajedno oblikujemo budunost koju elimo. Sve odluke i promjene imaju implikacije u blioj i daljnjoj budunosti. Pokuaj predvianja

Vidljivi rezultati u koli i lokalnoj zajednici

Fizike/tehnike promjene u koli i u lokalnoj zajednici, koje su vane za OOR, daju mogunost za pouavanje i uenje te se koriste za sudjelovanje i demokratsko donoenje odluka.

Njeguju se i zadravaju postignute pro mjene i ishodi u koli i lokalnoj za-jednici.

UKRATKO


i razmiljanje o tome koje implikacije su najpoeljnije pomae ueni-cima da aktivno sudjeluju u oblikovanju budunosti drutva i uvjeta njihova svakodnevnog ivota. Prihvaanje nemogunosti eliminacije rizika i nesigurnosti dio je razumijevanja i sazrijevanja, zajedno s pri-hvaanjem mogunosti uenja iz prolosti, na temelju uinjenih po-greaka.

Primjer3

Uiteljica je eljela na konkretan nain obraditi meugeneracijske as-pekte razvoja sa svojim 5. razredom. Prvo im je zadala neobian zada-tak: zatraila je da zamisle koliko e tko od njih imati unuka. Zatim su trebali izabrati jedno od unuadi i zamisliti kako bi izgledao/ -la, da bi mogli izraditi njegov/ njezin mali model. Uenicima su podijeljeni unaprijed izrezani komadi kartona, razliite boje kola papira i ostalo to je potrebno za krojenje odjee modelu unueta. Gotova je lutka unuk/-a potom trebala dobiti ime, a uiteljica je zatraila da uenici zamisle to bi unuetu mogla biti najdraa hrana i u emu bi najvie uivalo. Cijela je ova motivacija trebala posluiti kao most u budunost i pomo za uivljavanje uenika u ivot svoje potencijalne unuadi.

Dok su se uenici bavili modelima, uiteljica je du zida uionice na-pravila lentu vremena, oznaivi tekuu godinu i nekoliko desetljea u prolosti te nekoliko desetljea u budunosti. Nakon krae raspra-ve s uiteljicom o znaenju takve lente vremena, razred je raspravio

i raunao koliko e godina proi dok njihovi unuci navre godi-ne, koje su im dodijelili u svojim zamiljanjima. Na kraju su svi njihovi modeli unuii postav-ljeni iznad lente uz odgovarajue godine.

Od tog je trenutka programska za-daa uiteljice da potakne ueni-ke na razmiljanje o problemima budunosti postala jednostavna. Imajui u vidu svoju imaginarnu unuad, s kojom je ve uspostav-ljena mentalna i emocionalna ve-za, uenici su na drukiji nain promiljali i doivljavali anse i prijetnje budunosti, koje svoje korijene imaju u dananjoj situa-

Pogled u budunost

Na temelju vizija i moguih scenarija, uenici istrauju alternativne naine raz voja, predviaju promjene u bu-dunosti i postavljaju kriterije izbora.

Uenici usporeuju kratkorone i du-gorone uinke donesenih odluka i alternativnih rjeenja.

Uenici trae vezu izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti da bi dublje shvatili problem i njegov razvoj kroz vrijeme.

Uenici upoznaju planiranje kao na-in smanjivanja buduih rizika, ali razumiju da je rizik dio ivota i ue prihvaati nesigurnost.

UKRATKO


ciji. Uenici su sada bili naroito motivirani razmiljati o moguim rjeenjima sadanjih problema na nain koji nee ugroziti anse budu-ih narataja za dobar ivot. Uenici su razumjeli da bi mnoge tenje sadanjih generacija mogle biti u suprotnosti s interesima buduih te da sva naa ponaanja trebaju biti popraena tom milju.

4.Kulturasloenosti(kompleksnosti)

Sloenost postaje jedna od kljunih rijei u OOR-u, ali se njezino zna-enje i izazovi koje postavlja obrazovanju jo trebaju istraiti. Proizla-zea ideja odnosi se na kompleksnost svijeta u cjelini, na kompleksnost problema okolia i razvoja, na potrebu kompleksnog razmiljanja.

Naa ekoloka kriza je prepoznata kao rezultat primjene naina razmi-ljanja orijentiranog na jednostavno rjeavanje problema i na razu-mijevanje stvari tako da ih ralanjujemo, bavei se odvojeno pojedi-nim dijelovima. Obrazovanje ima glavnu ulogu u stvaranju kulture sloenosti. Postoje tri razliita aspekta koja razmatraju istraivai ob-razovanja i praktiari u kolama, a koji se mogu primijeniti na sve dis-cipline i kolske aktivnosti da bi se izgradilo obrazovanje orijentirano na sloenost:

a) Usmjerenost na odnose, u prostoru i vremenu, koji povezuju sva iva bia meusobno te s prirodnim, drutvenim i ekonomskim dogaanjima; povezuje se individualno s globalnim ponaanjem da bi se izgradio sustavan i cjeloviti pogled na stvarnost i po-takla sposobnost shvaanja poveznica izmeu globalnih efekata i lokalnih aktivnosti.

b) Uvaavanje raznovrsnosti s jedne i ogranienja s druge strane, kao mo gunosti za budunost. Ogranienja otvaraju prostor za ne-predvidljivi razvoj i kreativnost. Uenje je samo po sebi primjer takvih polukaotinih, nepredvidljivih procesa, u kojima indivi-dualna razliitost i ogranienja okruenja doputaju konstrukciju osobnih znaenja i rjeenja.

c) Osvjetavanje ogranienosti (resursa, vremena potrebnog za bio-loke cikluse, potencijala ljudskog uma), zajedno s osvjetava-njem nepredvidljivost sloenih prirodnih i drutvenih sustava te s rizikom koji se vee uz svaku aktivnost ili neaktivnost.

Spoznaja u takvom kontekstu, nije samo racionalna ve se temelji i na emocijama i vrijednostima te ukljuuje suosjeajnost, potovanje raznolikosti (bioloke, drutvene, kulturne) i svijest o granicama samog znanja. Mudrost i oprez u planiranju aktivnosti proizlaze iz ovoga sloenog svjetonazora: Oprez znai biti svjestan granica naeg znanja te, ako sumnjate u ozbiljne posljedice neke odluke, oekujte


najgore i uzmite to u obzir kada procjenjujete pozitivne i negativ-ne strane alternativnih rjeenja.

Primjer4

Izazov kompleksnosti bio je sre-dinja tema cjelokupnog ivota male osnovne kole. Ne samo pro gram rada kole, ve i cijela njezina organizacija bila je us-mje rena prema tom izazovu, koji se nametnuo iz njihove realnosti, njihove svakodnevnice. Budui da se radilo o uenicima razred-ne nastave, prvo pitanje koje su uitelji postavili bilo je to kom-pleksnost za nas znai? i to kompleksnost znai za nau ma-lu djecu?

Uitelji su odluili da e njiho-vi programi rada za sve razrede ukljuiti Veze i odnose kao sre-dinju temu. Iz toga je proizaao poseban interes za astronomiju i promatranje neba: Opaajui kretanje sunca i zvijezda, uenici su nauili o vremenu i prostoru, a potom se nametnulo pitanje o mjestu naeg planeta i ovjeka na

njemu. Uenici su nauili ekati i vezati to vrijeme ekanja s osjea-njem otkria (otkrivanja).

Uitelji su vjerovali da se djeca ne mogu brinuti za drvo ili vodu, ukoliko nemaju vremena za igru, za uivanje u izravnom kontaktu s prirodom, u kojem e je doivjeti svim osjetilima. Stoga se izvanuionika nasta-va odravala po svakom vremenu, a uenici su se pripremali za svaki odlazak u prirodu, ne samo u smislu zadataka, ve i za nepredviene okolnosti, pitajui se to u uiniti ako?. Nakon izlazaka u priro-du, uenici su promiljali i izvjetavali o doivljenom (emocionalni do-ivljaj), svojim opaanjima, jesu li doivjeli neto nepredvieno i kako su se s tim nosili. Empatija (suosjeanje) s prirodom nadalje je razvijana kroz mitove i prie, pri emu se uenike poticalo da smisle vlastiti mit.

Kultura sloenosti

Uenici pokuavaju stvoriti svoje vla-stito shvaanje problema, istraujui razliite interese i poglede zaintere-siranih drutvenih skupina prije nego se sami upuste u pokuaj nalaenja rjeenja.

Pouavanje u svim predmetima na-glasak stavlja na meuodnose, vi-estruke meusobne utjecaje i inte-rakcije meu pojavama, dogaajima, procesima.

Uenici se mogu suoiti s razliitosti-ma (biolokim, socijalnim i kultural-nim) i njihovim uvaavanjem, a te se razliitosti sagledavaju kao prednost i bogatstvo, kao mogunosti za pro-mjenu.

Uenici se potiu da sluaju svoje osjeaje i da ih koriste pri razumije-vanju problema i situacija.

Uenici i uitelji prihvaaju nesigur-nost kao dio svakodnevnog ivota i pripremaju se oekivati neoekiva-no i suoiti se s tim, dok su istovre-meno svjesni vanosti naela predo-stronosti.

UKRATKO


Od uenika se oekivalo da odravaju i kolski vrt i brinu o njemu, osnaujui spoznaje o vezama i odnosima u prirodi koje su otkrili. Brinui o malim stvarima, razumijevajui povezanosti i meuovisno-sti na bliskim primjerima iz vlastitog okruenja i na temelju neposred-nog iskustva, razvit e senzibilnost i za veliko i daleko, kao to za njih jest pitanje odrivog razvoja.

5.Kritikomiljenjeijezikmogunosti

Uenici su svakodnevno izloeni velikoj koliini informacija infor-macija koje su sloene, pune neodreenosti i esto proturjene, a neri-jetko i neutralne u odnosu na vrednote i politiku. To znai da znanje nije objektivan fenomen koji je jednak iz svih perspektiva i u svakom trenutku.

Da bi postali aktivni i odgovorni graani, uenici moraju moi samostal-no razmiljati, ne uzimajui sve vrste informacija i argumenata zdravo za gotovo. Oni trebaju razmiljati o pretpostavkama koje ine podlogu odreenim tvrdnjama, miljenjima i nainima gledanja na stvari.

S druge strane, kombiniranjem kritikog razmiljanja i jezika mogu-nosti naglaava se da biti kritiko ljudsko bie ne znai biti negativan i skeptian prema svemu i svaemu na deterministiki nain. ovjek koji kritiki razmilja nije neovjek ve ljudsko bie koje tei spojiti kritiki proces razmiljanja i ispitivanja sa suosjeajnim i optimisti-kim vienjem potencijala, traei rjeenja i pozitivna usmjerenja. Jezik mogunosti naglaava da ovjek koji kritiki razmilja ne tei utvrditi ogranienja, ve kreativno i otvorenog uma istrauje, a inspiriraju ga naini koji su se pokazali uspjenima i plodonosnima za druge u drugim kulturama, drugim vremenskim razdobljima i drugim situ-acijama. Usredotoujui se ne samo na ono to bi moglo biti krivo ve i na ono to bi moglo biti pravo, kritiko razmiljanje zajedno s jezikom mogunosti daje ljudima osobne i kolektivne kapacitete koji mogu biti pokretai promjena i ukazivati na novu viziju budunosti, to je veoma potrebno kada nam je cilj odrivi razvoj.

Primjer5

Uenici 7. razreda radili su na projektu koji se bavio pitanjima i proble-mima vezanim uz uporabu pesticida. Da bi uenici dobili uvid u ovaj sloeni problem, uitelj se dosjetio kako da postanu svjesni sukoba interesa povezanih uz ovo pitanje. Polovica razreda je trebala zauzeti jednu stranu te identificirati i analizirati argumente za uporabu pesti-cida. Druga polovica razreda je trebala zauzeti suprotnu stranu, trae-i argumente protiv. tovie, traeno je od njih da pronau bitne in-


formacije koje bi poduprle njihova stajalita: Mogli su koristiti tiskani ili vizualni materijal (knjige, novine, internet...) ili su mogli potraiti sugovornike u lokalnoj zajednici koje bi intervjuirati. Konano, ueni-ci su morali obraniti svoja stajalita na debati u razredu.

Da bi se pojaao dojam autenti-nosti ovog kolskog zadatka, na debatu su pozvani predstavnici bitnih skupina iz lokalne zajed-nice (tradicionalni poljoprivred-nik, poljoprivrednik koji se bavi organskom proizvodnjom povr-a, poslovoa lokalnog duana, predstavnik udruge potroaa).

Nakon rasprave uenici su u gru-pama dodatno raspravljali, a tek su potom trebali zauzeti vlastita stajalita o tom pitanju.

U tom procesu oni nisu samo pitani o svojim stavovima i ar-gumentima o upotrebi pesticida, ve i o alternativama i moguim djelovanjima koje bi mogli pre-

poruiti koristei argumente koje su uli, usvojili i prihvatili tijekom prethodnih aktivnosti.

6.Razjanjavanjevrednota

Vrijednosti su vaan dio kulture sloenosti i izgradnje kritikog razmi-ljanja. OOR se jednako temelji i na vrijednostima i na racionalnosti. Sljedea je poruka vana: ako kao vrednotu prihvaamo potovanje ra-zliitosti ljudskih bia, moramo primjenjivati tu vrednotu prihvaajui postojanje drugih i drugaijih vrijednosti kod drugih osoba.

Vrijednosti se ne mogu jednostavno prenijeti drugoj osobi, niti je lako promijeniti neije ve usvojene vrijednosti. Istraivanja pokazuju da kratkorona promjena ponaanja ne korespondira s rastom dugorono orijentiranih vrijednosti. Da bi se poelo s preispitivanjem vrijednosti, prvi je izazov osvijestiti na kojima od njih poiva na svakodnevni ivot.

U naem drutvu deklarirane vrijednosti esto odstupaju od vrijed-nosti koje se manifestiraju aktivnostima, jer se mijeaju s interesima osobe o kojoj se radi. U mnogim se sluajevima neija na vrijednosti-

Kritiko miljenje i jezik mogunosti

Uenici razmatraju odnose moi i oprene interese npr. u lokalnoj situ-aciji; izmeu zemalja; izmeu sada-njih i buduih generacija

Uenici se potiu da gledaju stvari iz razliitih perspektiva i razvijaju suo-sjeanje identificirajui se s drugima.

Uenici se potiu na diskusije u koji-ma e iznositi argumente za razliita gledita.

Uenici trae primjere rjeenja koja su se pokazala dobrima u drugim si-tuacijama kako bi mogli zamisliti nove mogunosti rjeavanja problema ko-jim se bave.

UKRATKO


ma temeljena miljenja i odluke, predstavljaju drugima kao injenice ili nepobitni zakljuci.

Uiteljeva uloga u procesu objanjavanja vrijednosti i razvoja je teka: s jedne strane, mora objasniti i jasno prikazati svoje osobne vrijedno-sti, a s druge strane mora potovati vrijednosti uenika.

Primjer6

Rad s uenicima, posebno u podruju razvoja vrednota mnogo je tei uiteljima koji su predani ekolozi. Svjesna toga, grupa je uitelja ra-zjanjavanje stavova i izgradnju uenikog vrijednosnog sustava stavi-la u sredite zajednikog istraivanja. Cilj njihova projekta, a ujedno izazov za njih same, bila je ideja: moe imati svoja vrsta uvjerenja i po njima postupati, ali istodobno ostavi prostor drugaijim uvjerenji-ma ostalih.

Problem oko kojeg se cijela pria isprela bio je veliki broj lovaca meu roditeljima uenika. U jednoj je raspravi nekoliko uenika postavilo pitanje nije li kontradiktorno i nedosljedno baviti se lovom i ubijati ivotinje, a istodobno iskazivati ljubav prema prirodi, kao to to lovci esto ine. Uitelji u poetnoj fazi nisu otkriti vlastite stavove, ali su organizirali vie kontakata s udrugama lovaca, upravom za zatitu u-ma i lokalnom udrugom protivnika lova. Jedan je stari lovac zamoljen da ispria prie o tome to ga fascinira u lovu. Povijest tog kraja istra-ena je kroz tradiciju lova.

S pitanja lovstva dolo se i do glo-balnih problema te je postavljeno pitanje o utjecaju lova na ouva-nje bioraznolikosti. Napravljena je razlika izmeu lova ugroe-nih vrsta i lova ivotinja koje su prenapuile podruje koje im je ovjek ostavio. U razmatranje su uzeti i raspravljeni regional-ni, nacionalni i internacionalni zakoni. Uitelji su poticali ra-spravu, pomaui uenicima da razjasne vlastita stajalita i da postave vana pitanja. Nastav-nici su takoer izloili svoja mi-ljenja, no o pitanju lova nisu bili jednoglasni.

Razjanjavanje vrednota

Radi se na razlikovanju injeninog znanja od uvrijeenih miljenja te se istrauju vrijednosti i interesi u poza-dini tih miljenja.

U nastavi se ostavlja prostor za raz-janjavanje i rasprave o vlastitom ue nikom sustavu vrednota, pri e-mu se potie refleksija (promiljanje) te potovanje i razumijevanje tuih uvjerenja i vrednota.

Uitelji prihvaaju izazov nename-tanja vlastitih vrijednosti i miljenja, to omoguuje uenicima slobodno izraavanje i zadravanje vlastitih miljenja.

UKRATKO


Rezultati i pitanja koja su uenici postavili na kraju projekta pokazala su duboko razumijevanje ne samo dileme lova nego i promjenjivih od-nosa ovjeka i ivih bia u razliitom vremenu i razliitim dijelovima svijeta.

7.Uenjekrozaktivnosti

Aktivna perspektiva znai da uenici, zajedno sa svojim uiteljem, od-luuju djelovati da bi rijeili ili protumaili problem odrivog razvoja na kojem rade i da nakon toga razmiljaju o procesu aktivnosti. Aktiv-nost je dakle usmjerena na promjenu: promjenu u uenikom osobnom nainu ivota i/ili u uenikim uvjetima ivota.

Logika podloga za akciju lei u injenici da uinkovito uenje proi-zlazi iz ukljuivanja u autentine aktivnosti rjeavanja problema. Raz-matranjem dokaza, traenjem relevantnih informacija, propitivanjem valjanosti izvora informacija, analiziranjem pretpostavki, otkrivanjem pristranosti, istraivanjem alternativa i predstavljanjem vlastitih svje-tonazora i mogunosti djelovanja, uenici postaju mudriji po pitanju mehanizama, fenomena i zapreka povezanih s rjeavanjem problema okolia.

Uz ovakvo razumnije stjecanje znanja, razvija se i metaznanje koje uenici usvajaju osobnim ukljuivanjem u rjeavanje problema u stvarnom svijetu. Tijekom tog procesa esto se susreu s odraslim ljudima koji imaju vremena sasluati ih i koji ih ozbiljno shvaaju. Ta-kvim pristupom uenici mogu razviti povjerenje u osobno i zajedni-ko djelovanje, a postaju svjesni koliko je vano ukljuiti se i aktivno sudjelovati.

Primjer7

Razred 10-godinjaka radio je na problemu Postupamo li razumno glede pakiranja/ambalae? Sve je poelo zapaanjima nekih uenika da recikliranje ambalae nije uobiajeno u njihovom svakodnevnom ivotu. Neka su djeca uoila da se plastine boce za tekuinu kojom se peru vjetrobranska stakla, koje se prodaju na benzinskoj postaji ne recikliraju.

Prije nego se pozabave tim konkretnim problemom, uiteljica je e-ljela openito obuhvatiti problem ambalae, kako bi uenici produ-bili razumijevanje tog pitanja. Uenici su istraivali koliine i vrste ambalae u razliitim lokalnim trgovinama, analizirali su plastinu ambalau sagledavajui njezin ivotni ciklus, posjetili su firme koje se bave recikliranjem plastike, izveli su igranje uloga, kako bi razot-krili sukob interesa u pitanjima ambalairanja, i sastavili su upitnik s


ciljem otkrivanja stavova mjeta-na o pakiranju proizvoda.

Na temelju steenih znanja i pi-tanja koja su se otvorila tijekom istraivanja, uenici su odluili pisati odboru za ambalau kako bi saznali o etiketiranju (nalje-pnicama) proizvoda, gradskoj upravi o problemu odlaganja ot-pada i razliitim proizvoaima o uoenim koliinama ambalae za pojedine vrste roba.

Nakon to su identificirali razli-ite argumente, stavove i inje-nice o ambalairanju, uenici su, zajedno s uiteljicom odlui-li pisati i benzinskoj kompaniji od koje je cijeli projekt krenuo Objasnili su svoje istraivanje i predloili recikliranje plastinih bo-ca. Primili su odgovor u kojem kompanija istie da to smatra dobrom idejom i da e ozbiljno razmotriti uspostavljanje sustava recikliranja na temelju uenikog istraivanja.

8.Ukljuenostisudjelovanje

Ideja sudjelovanja je blisko povezana s idealom demokracije. Sudjelo-vati znai biti dijelom neega, dijeliti odgovornost i biti ukljuen u za-jednike aktivnosti sve su to stvari koje pomau u pripremi uenika za osnovnu strukturu drutvenog ivota. Ipak, sudjelovanje nije dano samo po sebi ono ovisi o uenikovim vjetinama i kompetencijama na odreenom podruju, ali i o vanjskim uvjetima kao to su: kol-ska kultura, ozraje pouavanja, odabrane teme i kompetencije ui-telja. Prema tome, sredinji je izazov za uitelja dati prostora razvoju uenikove sposobnost sudjelovanja i stalno je unapreivati. Sluanje drugih i izraavanje svojih vienja i stajalita, preuzimanje odgovor-nosti i utjecanja na stvari su koje treba nauiti

S aspekta uenja sudjelovanje igra znaajnu ulogu, stavljajui uenike u sredite procesa uenja, ime taj proces postaje njihovo vlasnitvo. Sudjelovanje potie motivaciju za diskusiju, pronalaenje rjeenja i djelovanja u drutvenom kontekstu. tovie, ueniko sudjelovanje je kljuno, jer se proces uenja reflektira na njihove ivote i budunosti. Meutim, sudjelovanje ne znai da uenici trebaju odluivati o svemu

Uenje/spoznavanje kroz aktivnosti

Aktivnosti imaju ponajprije edukativ-nu vrijednost, a ne slue samo za rje-avanje konkretnih problema.

Uenici sudjeluju u odluivanju o ak-tivnostima/akcijama i ue na temelju promiljanja o vlastitim iskustvima.

Pouavanje se temelji na kreiranju autentinih strategija aktivnosti, mo-gunostima koje proizlaze iz tih ak-tivnosti te na iskustvu iz provedenih aktivnosti.

Aktivnosti su popraene promiljanji-ma o moguim lokalnim i globalnim uincima te usporeivanjem rizika i mogunosti alternativnih odluka.

UKRATKO


vezano uz projekt ili nastavu. Vano je uenicima omoguiti sudjelo-vanje na najvioj razini njihovih mogunosti, ali uitelj je onaj koji je odgovoran za cjelokupnu kvalitetu uenja koje se odvija u odreenom vremenu.

Primjer8

Uiteljica 8. razreda je uvjerena da se odgoj za odrivi razvoj temelji na sudjelovanju (participaciji). Pohaajui nie razrede, uenici po-stupno poveavaju kompetencije sudionitva i dijeljenja odgovornosti.

Poela je planirano kreirati razrednu atmosferu u kojoj uenici aktiv-no sudjeluju, slobodno iskazuju miljenja i ideje, biraju metode uenja i aktivnosti, odnosno suodluuju o izvedbi nastave. Meutim, u poet-nom razdoblju je o izboru nastavnih tema odluivala uiteljica.

Kasnije, budui da su uenici razvijali kompetencije, uiteljica im je davala sve vie odgovornosti i mogunosti izbora, da bi na kraju ue-nici donosili gotovo sve odluke o nastavi i uenju, ukljuujui teme projekata, metode rada, izbor akcija i naina vrednovanja. Uenici su provodili i evaluaciju svega to se radilo te samovrednovanje.

Vaan aspekt ovakvog pristupa i djelovanja uiteljice u poticanju uenikog sudjelovanja bio je na-in na koji su postavljena pravila (raz redna pravila rada i ponaa-nja). Pravila su donesena raspra-vom i dogovaranjem (pregovara-njem).

Bila su svima poznata i jasna, iz-vjeena na vidljivom mjestu. Od-nosi snaga (moi i ovlasti) bili su transparentni, tako da su uenici vrlo dobro znali na to i kada mo-gu, a na to i kada ne mogu utje-

cati. Uiteljica je povremeno trebala podsjeati na usvojena pravila, ali je pritom bila svjesna vanosti vlastitog primjera i pomno je pazila da se i sama tih pravila pridrava.

9.Nastavnisadraji(okvirpredmeta)

Predmeti iz nastavnog programa mogu puno ponuditi za OOR. Meu-tim, problemima odrivog razvoja se rijetko moe baviti samo jedan predmet u nastavnom programu. Ukljuit emo onaj predmet koji mo-

Ukljuenost i sudjelovanje

Naglasak je na razvoju uenikih vje-tina svrhovitog sudjelovanja i surad-nje: meusobno sluanje, izraavanje miljenja i stajalita, preuzimanje od-govornosti i pokazivanje solidarnosti.

Uenicima se daje mogunost su-djelovanja u procesu odluivanja, u skladu s njihovim godinama i spo-sobnostima.

Uenici stjeu iskustva uprocesima demokratskog sudjelovanja.

UKRATKO


e, uz ostale predmete pridonijeti odgovaranju na pitanja vezana uz odabrani problem. Prirodne i drutvene znanosti se ukljuuju jer su modeli i koncepti koji im pripadaju orue pomou kojeg e uenici razumjeti kompleksnost problema na kojem se radi.

Problem moemo zamisliti kao stvarni, trodimenzionalni teritorij, a pojedine predmete kao razliite vrste zemljovida (politiki, klimatski, geoloki, itd.), korisne za razumijevanje i planiranje aktivnosti. Koje zemljovide trebamo, ovisi o tome to elimo. Nije potrebno koristiti sve mogue karte, ve je vano iskoristiti njihove mogunosti, ra-zumjeti proces pojednostavljenja kompleksnosti, a da se zemljovidi pobrkaju sa samim teritorijem.

Rad s problemima i pitanjima vezanim uz odrivi razvoj izlazi izvan okvira pojedinog predmeta. Naglasak je na jaanju veza (suodnosa) meu predmetima i meu njihovim nainima vienja istog proble-ma, a da se pri tome sam problem ne (fragmentira) rascjepka.

OOR takoer treba primjerima i stavovima poduprijeti uenje unutar tradicionalnih predmeta, obogaujui ih aktualnou i inovativno-u. kolama postaje izazov istraiti do koje je mjere mogue koristiti OOR za poboljanje efekata uenja i poveanje znaaja onoga to se ui unutar tradicionalnih predmeta. Problemski orijentirano pouava-nje, autentinost tema i interdisciplinarni pristup u radu na pitanjima odrivog razvoja moe proiriti i kvalitetom obogatiti esto izolirane, akademski i teorijski orijentirane nastavne programe tradicionalnih predmeta.

Primjer9

Srednjokolci su uoili razliite vidove iskoritavanja oblinjeg poto-ka. Na njemu je bila farma za uzgoj riba, a bilo je i ribia, koji su pecali pastrve. Otvorila su se pitanja poput: Kako funkcionira riblja farma? Kako ona utjee na kvalitetu vode (jer pastrve koje tamo oduvijek ive trae istu vodu)? Koje su najcjenjenije vrste riba? Ima li ribi zakon-sko pravo pecati gdje god hoe?

Za uvod u istraivanje uenici su uzeli uzorke vode, sakupili pred-stavnike flore i faune da bi oformili dva identina akvarija. U jedan od akvarija dodali su neto vie nutrienata i nakon nekog vremena tu se voda zamutila, a broj vodenih organizama se smanjio. Time su uenici stekli predodbu o negativnom utjecaju riblje farme na kvalitetu vode potoka. Uenici su razmatrali konstrukciju i tehnike aspekte funk-cioniranja farme, poput mehanizama za hranjenje ribe i obogaivanje vode kisikom.


Za razmatranje drutvenog as-pekta odabranog problema, ue-nici su potraili zakonsku regu-lativu o voenju ribljih farmi i ribolovu. Potom su intervjuirali farmera i ribia, koristei pret-hodno steena znanja u utvriva-nju i analiziranju argumenata i miljenja suprotstavljanih strana u ovom sluaju farmera i ribia. Uenici su bili toliko zaokupljeni i predani u tom radu pa su inter-vjui prerasli u javno izloeno iz-vjee na razini cijele kole.

Uiteljeva ideja bila je koristiti koncepte biologije, kemije, geo-grafije, matematike i drutvenih predmeta (nutrienti, metaboli-zam, razgradnja, raspon, oksida-

cija, dozvola, ekonomski i drugi interesi, ogranienja, vrednote eti-ki aspekt...) Uenici su na kraju bili svjesni da im je znanje steeno pri realizaciji projekta pomoglo u dubljem i cjelovitijem razumijevanju problema te u obogaivanju i osnaivanju argumenata pri razmatranju sukobljenih interesa.

II. Kriterijikvalitetevezaniuzpolitikukoleiorganizacijurada

10.kolskapolitikaiplaniranje

kolska politika ima vanjsku i unutarnju funkciju, a OOR moe podr-ati obje. kola koja iskazuje svoje opredjeljenje za OOR i koja je jasno profilirala svoju orijentiranost ka budunosti moe samo profitirati. Unutranja politika, u smislu zajednike usmjerenosti nastojanja da OOR postane vodei motiv za promiljanje i inovaciju, moe kolu ra-zviti u dinaminu organizaciju koja ui. Bit OOR-a podrazumijeva atmosferu razmjene ideja i razmiljanja temeljenih na vizijama budu-nosti. Taj nain moe odvratiti pozornost od dnevnih rutina i trivijal-nih zadataka te osnaiti i angairati sve lanove kole, u sluaju kad vodstvo kole razumije taj potencijal. U svim kolama glavnu ulogu ima ravnatelj, koji bi trebao osnaiti potencijale i energiju ljudi u koli. Tijekom planiranja obavezan je zajedniki dogovor o smjeru kojim se

Nastavni sadraji (okvir predmeta)

Pouavanje kree od konkretnih problema/ izazova, a nastavno je gradivo u funkciji razvoja uenikog razumijevanja (aktualnost i ivotna primjenjivost kolskog uenja).

Teorije i koncepti znanstvenih dis-ciplina (predmetni sadraji) koriste se za racionaliziranje esto naivnog i nekritikog iskustvenog znanja (novo se uenje nadograuje na predkon-cepte ili ispravlja krive koncepte)

Uitelji u OOR-u nalaze ideje, primje-re i mogunosti za aktualno stvar-nim ivotom inspirirano i inovativno pouavanje u okviru tradicionalnih predmeta.

UKRATKO


eli ii, a mali koraci u pravom smjeru su odriviji od opsenih pro-mjena u prekratkom vremenu.

U kolama koje dobro funkcioniraju kompetencija kole je mnogo vi-e od samog zbroja individualnih kompetencija. Ima smisla shvaati kolsku kulturu kao izraz kolske kolektivne memorije, tj. da se no-va iskustva, razmiljanja, inovacije i ostalo ugrauju u kolsku kultu-ru, mijenjajui nain na koji ljudi komuniciraju, raspravljaju i djeluju. Ravnateljeva je obveza otvarati prostor i situacije te podrati takve procese, ali bi cilj, zadae i organizaciju aktivnosti trebali razraditi svi lanovi kole kao zajedniku viziju.

Primjer10

Ravnatelj je sazvao nastavniko vijee inspiriran saznanjem da je ovo desetljee posveeno odgoju i obrazovanju za odrivi razvoj. Pozvao je i predstavnike roditelja i nekoliko kljunih osoba iz lokalne zajednice. Unaprijed je upoznao sudionike sastanka o tome to je saznao o deset-ljeu OOR-a. U pozivu je nagovijestio kako smatra da je to dobra ideja, ali da nije siguran bi li se kola trebala posebno posvetiti odrivom razvoju.

Tijekom sastanka sve su grupe pozvane iznijeti argumente ZA i PRO-TIV koncentriranih aktivnosti u smislu odrivog razvoja. Nije done-sena konana odluka, ali su oformljene radne grupe koje su trebale detaljnije istraiti pojedina otvorena pitanja. Vano je bilo prosuditi koliko bi iskustva iz dosadanjih aktivnosti i projekata mogla biti ko-risna u ovom novom kontekstu. Nadalje je trebalo prosuditi kako e fokusiranje na odrivi razvoj utjecati na ueniko stjecanje znanja u temeljnim predmetima i kako e se to odraziti na zavrne ispite. Roditelji i partneri iz lo-kalne zajednice su potaknuti na iznoenje miljenja i iskazivanje vlastitih interesa.

Na sljedeem su sastanku rad-ne grupe izvijestile o svojim sa-znanjima i razvila se rasprava. Zakljueno je da se kola treba baviti edukacijom za odrivi ra-zvoj, ali su sve (interesne) grupe izrazile i nesigurnost o tome to

kolska politika i planiranje

kola ukljuuje OOR u svoju misiju (opredjeljenje) i godinji plan rada.

Vodstvo kole potie uitelje da pri-mjenom pogleda u budunost du-gorono planiraju OOR

kola odreuje odgovarajue ue-niko vrijeme za OOR i za zajednika promiljanja, razjanjavanja i razmje-nu iskustava uitelja

kola osmiljava naine na koje e se odgovoriti potrebama uitelja za nji-hovo daljnje obrazovanje relevantno za OOR.

UKRATKO


treba dalje initi. Mnogi su naglasili kako se u sljedeim koracima u razvoju tog projekta (ili opredjeljenja kole) treba oekivati istraiva-nje i uenje svih ukljuenih aktera, a ne glatki napredak i brzi uspjeh. Dogovoreno je da se sastavi popis kriterija kvalitete u radu kole na OOR-u, a da se postojei popis iskustava i snaga uzme kao polazite. S ciljem ukljuivanja svih zaposlenika, utvreni su i dogovoreni brojni meukoraci.

11.kolskoozraje

kolsko ozraje je koncept koji je teko definirati, ali ga je doivio sva-ki uitelj i uenik. kolsko ozraje snano utjee na ukupnost odnosa izmeu uenika, uitelja, zaposlenika kole i vodstva kole, roditelja i lokalne zajednice I stvoreno je tim odnosima. Razliite grupe u ko-li (uitelji, uenici, itd.) razliito doivljavaju kolsko ozraje. Unutar svake od ovih grupa, ozraje se moe takoer doivjeti potpuno razli-ito. Jak osjeaj identiteta, ponos zbog pripadanja, a istodobno i osjeaj da su dvojbe i kritike ne samo doputene ve i dobrodole, za mnoge u koli mogu biti glavne komponente pozitivnoga kolskog ozraja.

OOR moe imati pozitivan utjecaj na kolsko ozraje, jer se sudjelova-nje, kritiko razmiljanje, razjanjavanje vrijednosti, autentine akcije i prihvaanje kompleksnosti mogu najbolje usvojiti u koli gdje je sve to uobiajena znaajka kolskog rada.

Za OOR je takoer vano da su svi lanovi kolske zajednice svjesni svoje misije i doprinosa: Osoblje i zaposlenici u kantini jednako su vani kao i uitelji ili roditelji, da bi se izgradila svakodnevna praksa potovanja, brige za kolske resurse, povjerenje u pravila demokracije i zadovoljstvo drutvenim okruenjem i ozrajem za uenje.

Primjer11

kolu malog grada karakteriziraju drugaiji planovi nastavnog rada, koji se nude uenicima, jer je projektni rad na pitanjima odrivog razvoja centralna tema svakog razreda. Uitelji vjeruju da je dobro osjeanje u koli kljuni aspekt uspjenosti. pa nastoje to i uenicima omoguiti s jednakom posveenou s kojom ih ele pripremiti za bu-dunost. Uitelji smatraju da je vano osigurati konstruktivno ozraje, koje je bogato izazovima i misle da je to za uenike mnogo bolje od kompetitivnog (suparnikog) ozraja.

kolsko vodstvo nastoji pravedno raspodijeliti zaduenja i odgovorno-sti meu nastavnicima: neki vode razredne projekte, drugi su zadue-ni za suradnju s drugim kolama, za integriranje uenika s tekoama ili za komuniciranje s lokalnom zajednicom ili prosvjetnim vlas ti ma.


Roditelji i lokalna zajednica su-stavno su informirani o kol-skim aktivnostima i vrlo su po-nosni na svoju kolu. Formirane su asocijacije roditelja i graana da bi bile potpora koli. Aktiv-nosti asocijacija planiraju se za-jedno sa

Documents

Obrazovanje za održivi Razvoj_2011