odbojka pravila

Embed Size (px)

Citation preview

PRAVILA IGRETEKST PRAVILA Zvanina pravila odbojke Odobrena na 31. kongresu FIVB 2008Primenjuju se u svim takmienjima od 1.1. 2009. i na svim takmienjima koja se zavravaju 2009. god. Tekst u boji oznaava pravilo: ija je samo formulacija promenjena radi boljeg razumevanja ili pravilo koje je sutinski promenjenoPriredili i preveli: Nenad Panjak i Igor ulibrk Izvor: www.fivb.com NEZVANIAN PREVODNapomena priredjivaa: Sav tekst koji je u originalnoj verziji u boji, ovde je podvuen, da bi bio oznaen i posle tampanja ovog teksta u crno-beloj verziji www.mso.bap.rs

FIVB Pravila igre tekst

SADRAJKarakteristike igre Deo 1 Filozofija pravila i suenja Deo 2 Igra POGLAVLJE 1 Objekti i oprema1. 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 3. 3.1 3.2 3.3 Prostor za igru............................................................................................................................................................. 6 Dimenzije Podloga za igru Linije terena Zone i prostori Temperatura Osvetljenje Mrea i stubovi.............................................................................................................................................................8 Visina mree Struktura Bone trake Antene Stubovi Dodatna oprema LOPTE..........................................................................................................................................................................9 Standardi Jednoobraznost lopti Sistem sa tri lopte

POGLAVLJE 2 Uesnici4. 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 5. 5.1 5.2 5.3 Ekipe...........................................................................................................................................................................10 Sastav ekipe Mesto ekipe Oprema Promena opreme Zabranjeni predmeti Lideri ekipe................................................................................................................................................................11 Kapiten Trener Pomonik trenera

POGLAVLJE 2 Tok igre6. 6.1 6.2 6.3 6.4 7. 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 Osvajanje poena, pobeda u setu, pobeda u utakmici.............................................................................................13 Osvajanje poena Pobeda u setu Pobeda u utakmici Neodazivanje i kompletna ekipa Elementi igre..............................................................................................................................................................14 reb Zagrevanje (pre utakmice) Poetne postave Pozicije Poziciona grekaNenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs str. 2

FIVB Pravila igre tekst 7.6 7.7 Rotacija Rotaciona greka

POGLAVLJE 4 Akcije u igri.8. 8.1 8.2 8.3 8.4 9. 9.1 9.2 9.3 10. 10.1 10.2 10.3 11. 11.1 11.2 11.3 11.4 12. 12.1 12.2 12.3 12.4 12.5 12.6 12.7 13. 13.1 13.2 13.3 14. 14.1 14.2 14.3 14.4 14.5 14.6 Situacije u igri.......................................................................................................................................................17 Lopta u igri Lopta van igre Lopta ''unutra'' Lopta ''u autu'' Igra loptom............................................................................................................................................................17 Odigravanja ekipa Karakteristike odigravanja Greke u igri loptom Lopta na mrei......................................................................................................................................................18 Lopta prelazi mreu Lopta u dodiruje mreu Lopta u mrei Igra kod mree....................................................................................................................................................19 Prelaz preko mree Prelaz ispod mree Dodir mree Greke igraa pored mree Servis......................................................................................................................................................................20 Prvi servis u setu Redosled serviranja Odobrenje za servis Izvoenje servisa Zaklon Greke za vreme izvoenja servisa Greke servisa i pozicione greke Udarac u napadu...................................................................................................................................................21 Karakteristike udarca u napadu Ogranienja za udarac u napadu Greke udarca u napadu Blok.........................................................................................................................................................................22 Blokiranje Dodir bloka Blokiranjnje u protivnikom prostoru Blok i odigravanje ekipe Blokiranje servisa Greke blokiranja

POGLAVLJE 5 Prekidi, pauze i odugovlaenje15. 15.1 15.2 15.3 15.4 15.5 15.6 Pravilni prekidi igre..............................................................................................................................................24 Broj pravilnih prekida igre Zahtev za pravilan prekid Redosled prekida Tajm-aut i tehnki tajm-aut Zamena igraa Neosnovani zahtevi

16. Odugovlaenja igre...............................................................................................................................................26 16.1 Vrste odugovlaenjaNenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs str. 3

FIVB Pravila igre tekst 16.2 Sankcije za odugovlaenje 17. 17.1 17.2 17.3 Izuzetni prekidi igre.............................................................................................................................................26 Povreda Spoljno ometanje Produenj prekidi

18. Pauze izmeu setova i promena polja.................................................................................................................27 18.1 Pauze izmeu setova 18.2 Promena polja

POGLAVLJE 6 Libero19. Libero..........................................................................................................................................................................28 19.1 Odreivanje Libera 19.2 Oprema 19.3 Akcije u kojima uestvuje Libero

POGLAVLJE 7 Ponaanje uesnika20. Pravila o ponaanju..............................................................................................................................................30 20.1 Sportsko ponaanje 20.2 Fer-plej 21. 21.1 21.2 21.3 21.4 21.5 21.6 Prekraji pravila o ponaanju.............................................................................................................................30 Manji prekraji Nedozvoljeno ponaanje Skala sankcija Primena sankcija za nesportsko ponaanje Nesportsko ponaanje pre i izmeu setova Kartoni za sankcionisanje

DEO II SUDIJE, NJIHOVE NADLENOSTI I ZVANINI ZNACIPOGLAVLJE 8 Sudije22. Sastav i postupci sudijskog kolegijuma.............................................................................................................32 22.1 Sastav 22.2 Postupci 23. 23.1 23.2 23.3 24. 24.1 24.2 24.3 Prvi sudija.............................................................................................................................................................33 Mesto Ovlaenja Nadlenosti Drugi sudija...........................................................................................................................................................34 Mesto Ovlaenja Nadlenosti

25. Zapisniar..............................................................................................................................................................35 25.1 Mesto 25.2 Nadlenosti 26. Pomonik zapisniara..........................................................................................................................................36 26.1 MestoNenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs str. 4

FIVB Pravila igre tekst 26.2 Nadlenosti 27. Linijske sudije..............................................................................................................................................................36 27.1 Mesto 27.2 Nadlenosti 28. Zvanini znaci..........................................................................................................................................................37 28.1 Zvanini sudijski znaci 28.2 Znaci zastavicom linijskih sudija

DEO III DIJAGRAMI (CRTEI)1a 1b 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Prostor za takmienje Prostor za igru Teren za igru Izgled mree Pozicija igraa Lopta prelazi vertikalnu ravan mree ka protivnikom polju Grupni zaklon Dovren blok Napad igraa zadnje linije Skala nesportskog ponaanja Poloaj sudijskog kolegijuma i njihovih pomonika

11 12

Zvanini sudijski znaci Zvanini znaci zastavicom linijskih sudija

DEO IV DEFINICIJE

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 5

FIVB Pravila igre tekst

DEO IPOGLAVLJE 1

OBJEKTI I OPREMAPRAVILO VIDI PRAVILO

1.

PROSTOR ZA IGRUProstor za igru ini teren i slobodna zona. Pravougaonog je oblika i simetrian. 1.1, D.1a, D.1b D.2

1.1

DIMENZIJE Teren je pravougaonik dimenzija 18 x 9 m, okruen sa svih strana slobodnom zonom irokom najmanje 3 m. Slobodan vazduni prostor za igru podrazumeva vazduni prostor iznad prostora za igru u kojem nema nikakvih prepreka. Slobodan vazduni prostor za igru mora da iznosi najmanje 7 m u visinu, raunajui od podloge za igru. Za FIVB svetska i zvanina takmienja slobodna zona iznosi najmanje 5 m od bonih i 8 m od osnovnih linija. Slobodan vazduni prostor za igru iznosi najmanje 12,5 m u visinu, raunajui od podloge za igru.

1.2 1.2.1

POVRINA PROSTORA ZA IGRU Podloga mora biti, ravna, horizontalna i jednoobrazna. Ne sme da predstavlja nikakvu opasnost za povredu igraa. Zabranjeno je igrati na neravnoj ili klizavoj podlozi. Za FIVB svetska i zvanina takmienja dozvoljena je samo drvena ili sintetika podloga. Svaka podloga mora biti prethodno odobrena od strane FIVB.

1.2.2

Na zatvorenim terenima, povrina terena mora biti svetle boje. Za FIVB svetska i zvanina takmienja linije terene moraju biti bele boje. Teren i slobodna zona moraju biti obojeni drugim, meusobno razliitim bojama. 1.1, 1.3 1.3

1.2.3

Na otvorenim terenima, dozvoljen je nagib od 5 mm, radi drenae. Linije nainjene od vrstog materijala su zabranjene. LINIJE TERENA Sve linije su iroke 5 cm. Moraju biti svetle boje, razliite od boje podloge i svih ostalih linija. Granine linije Dve bone i dve osnovne linije oznaavaju teren. Obe bone i obe osnovne linije su ucrtane unutar dimenzija terena.

1.3 1.3.1 1.3.2

D.2 1.2.2

1.1

1.3.3

Srednja linija Osa srednje linije deli teren na dva jednaka polja, dimenzija 9 x 9 m. Srednja linija, svom svojom D.2 irinom, rauna se kao sastavni deo i jednog i drugog polja. Ova linija se prostire ispod mree od jedne do druge bone linije.

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 6

FIVB Pravila igre tekst 1.3.4 Linija napada U oba polja, linija napada ija je zadnja ivica ucrtana 3 m od ose srednje linije, oznaava prednju zonu. 1.3.3, 1.4.1

Za FIVB svetska i zvanina takmienja linija napada je od bonih linija produena D.2 dodatkom od pet isprekidanih linija, dugakih 15 cm i irokih 5 cm, koje su ucrtane na meusobnoj razdaljini od 20 cm, a u ukupnoj duini od 1,75 m. Posebna linija (coachs restriction line) koja ograniava kretanje trenera (isprekidana linija, ucrtana 1.75 m od bone linije, paralelna sa bonom linijom, i prostire se od linije napada do osnovne linije) se sastoji od linija dugakih 15 cm, ucrtanih na meusobnoj razdaljini od 20 cm. 1.4 1.4.1 ZONE I PROSTORI Prednja zona Prednja zona, u svakom polju, je ograniena osom srednje linije i zadnjom ivicom linije napada. Smatra se da se prednja zona, van bonih linija, prostire do kraja slobodne zone. 1.4.2 Zona za serviranje Zona za serviranje je prostor irine 9 m koji se nalazi iza sveke osnovne linije. Bono je ograniena sa dve kratke linije, duine po 15 cm, koje su ucrtane 20 cm iza osnovne linije, kao produeci osnovnih linija. Obe kratke linije su ukljuene u irinu zone za serviranje. U dubinu, zona za serviranje se prostire do kraja slobodne zone. 1.4.3 Zona za zamenu igraa Zona za zamenu igraa je ograniena produetkom obe linije napada do zapisnikog stola. 1.4.4. Zona za zamenu Libera Zona za zamenu Libera je deo slobodne zone, kod klupe za rezervne igrae, i ograniena je produetkom linije napada do osnovne linije. 1.4.5. Prostor za zagrevanje Za FIVB svetska i zvanina takmienja, prostor za zamenu igraa je priblino veliine 3 x 3 m i nalazi se u uglovima, sa strane obe klupe za rezervne igrae, izvan slobodne zone. 1.4.6. Kazneni prostor Kazneni prostor je pribline veliine 1 x 1 m i opremljen je sa dve stolice. Nalazi se u kontrolnom prostoru, izvan produetaka obe osnovne linije. Mogu biti ogranieni crvenom linijom, irine 5 cm. 1.5. TEMPERATURA Najnia temperatura ne sme biti nia od 10O C (50O F). Za FIVB svetska i zvanina takmienja temeperatura ne sme biti via od 25o C (77o F), niti nia od 15oC (61O F). 1.6. OSVETLJENJE Za FIVB svetska i zvanina takmienja osvetljenje prostora za igru mora biti izmeu 1000 i 1500 luksa, mereno 1 m iznad podloge prostora za igru.Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

D.1b, D.2

1.3.3, 1.3.4

1.3.2, D.1b

1.3.4, D.1b

19.3.2.4 D.1b

D.1a, D.1b

D.1a, D.1b

1.

str. 7

FIVB Pravila igre tekst

PRAVILO

VIDI PRAVILO

2.2.1

MREA I STUBOVIVISINA MREE Mrea je postavljena vertikalno iznad srednje linije i njen vrh se nalazi na visini od 2,43 m za mukarce i 2,24 m za ene. 1.3.3 1.1., 1.3.2 2.1.1

2.2

Njena visina se meri na sredini terena. Visina mree (iznad bonih linija) mora biti potpuna jednaka i ne sme prelaziti propisanu visinu za vie od 2 cm. STRUKTURA Mrea je 1 m iroka i 9,50 do 10 m duga (po 25 do 50 cm sa svake strane bonih traka) napravljena od

2.2

1.3 crnih kvadratnih polja, stranice 10 cm. Na njenom vrhu se nalazi horizontalna traka, irine 7 cm, napravljena od dvostruko presavijenog belog platna, priivenog celom duinom mree. Na svakom kraju trake su rupe, kroz koji prolazi kanap, koji vezuje traku za stubove i dri gornji deo mree zategnutim. Kroz traku je provuena savitljiva ica (sajla) koja vezuje mreu za stubove i i zatee njen gornji deo. Na dnu mree je jo jedna horizontalna traka, irine 5 cm, slina onoj na vrhu mree kroz koju je provuen kanap. Taj kanap vezuje mreu za stubove i zatee njen donji deo. 2.3. BONE TRAKE Dve bele trake su uvrene na mrei vertikalno i nalaze se direktno iznad svake bone linije. iroke su 5 cm, duge 1 m i smatraju se delom mree. 2.4 ANTENE Antena je savitljiva ipka duga 1,80 m i prenika 10 mm, napravljena od fiberglasa ili slinog materijala. Antena je uvrena za spoljnu ivicu svake bone trake. Antene su postavljene na suprotnim stranama mree. Gornjih 80 cm svake antene se prostire iznad mree i oznaene su trakama razliitih boja, najbolje crvenim i belim. Antene se smatraju delom mree i bono ograniavaju prostor za prelaz lopte. 2.5 2.5.1 STUBOVI Stubovi koji dre mreu postavljeni su od 0,50 do 1,00 m izvan bonih linija. Visoki su 2,55 m i najbolje ako im se visina moe podeavati. Za sva FIVB svetska i zvanina takmienja, stubovi koji dre mreu su postavljeni na udaljenosti od 1 m izvan bonih linija. Stubovi su okrugli i glatki, fiksirani za podlogu bez ica. Ne smeju imati delove koji predstavlju opasnost ili smetnju.Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs str. 8

1.3.2 D.3

2.3, D.3

10.1.1 D.3, D.5

D.3

FIVB Pravila igre tekst

2.6

DODATNA OPREMA Svuadodatna opremu je regulisana propisima FIVB-a.

PRAVILO

VIDI PRAVILO

3.3.1

LOPTESTANDARDI Lopta mora biti okrugla, napravljena od meke prirodne ili sintetike koe, sa ''duicom'' od gume ili slinog materijala. Boja moe biti jednoobrazno svetla ili kombinacija boja. Sintetika koa i kombinacija boja lopti koje se koriste u meunarodnim zvaninim takmienjima mora biti u skladu sa FIVB standardima. Obim lopte iznosi 65-67 cm a teina 260-280 g. Unutranji pritisak iznosi od 0,30 do 0,325 kg/cm2 (4,26 - 4,61 psi) (294,3 318,82 mbar ili hpa).

3.2

JEDNOOBRAZNOST LOPTI Sve lopte koje se koriste na utakmici moraju imati iste standarde u pogledu obima, teine, pritiska, tipa, boje itd. FIVB svetska i zvanina takmienja, kao i nacionalni ampionati i lige ampiona se moraju igrati loptama koje je odobrio FIVB, osim u sluaju date saglasnosti od strane FIVB. 1.3

3.3

SISTEM SA TRI LOPTE Za FIVB svetska i zvanina takmienja koristie se tri lopte. U ovom sluaju, est skupljaa lopti su rasporedjeni u svakom uglu slobodne zone i po jedan iza prvog i drugog sudije. D.10

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 9

FIVB Pravila igre tekst

POGLAVLJE 2

UESNICIPRAVILO VIDI PRAVILO

4.4.1 4.1.1

EKIPESASTAV EKIPE Ekipa se moe sastojati od najvie 12 igraa, jednog trenera, jednog pomonika trenera, jednog masera i jednog lekara. Za FIVB svetska i zvanina takmienja lekar mora biti prethodno akreditovan od strane FIVB. Za FIVB i svetska seniorska takminenja, ekipa se moe sastojati od maksimalno 14 (etrnaest) igraa (maksimalno 12 (dvanaest) regularnih igraa). 5.2, 5.3

4.1.2 4.1.3

Jedan od igraa, izuzev Libera, je kapiten ekipe i mora biti oznaen u zapisniku. Samo igrai upisani u zapisnik mogu ui u teren i igrati utakmicu. Kada trener i kapiten ekipe potpiu zapisnik sastav ekipe, upisan u zapisnik, se vie ne moe menjati.

5.1, 19.1.3 1,. 5.1.1, 5.2.2

4.2 4.2.1

MESTO UESNIKA Igrai koji nisu igri moraju ili sedeti na svojoj klupi ili biti u svom prostoru za zagrevanje. Trener i ostali lanovi ekipe sede na klupi, ali je mogu privremeno napustiti. Klupe za ekipe se nalaze pored zapisnikog stola, izvan slobodne zone. 1.4.5, 5.2.3, 7.3.3 D.1a, D.1b

4.2.2 4.2.3 4.2.3.1 4.2.3.2 4.2.4 4.3

Samo je lanovima ekipe dozvoljeno da sede na klupi za vreme utakmice i da uestvuju u zagrevanju. 4.1.1, 7.2 Igrai koji nisu u igri mogu se zagrevati bez lopti: u toku igre: u zoni za zagrevanje; za vreme tajm-auta i tehnikih tajm-auta: u slobodnoj zoni, iza svog polja. Za vreme pauze izmeu setova, igrai se mogu zagrevati sa loptama u slobodnoj zoni. OPREMA Oprema igraa se sastoji od: dresa, ortsa, arapa (uniforma) i patika. 1.4.5, 8.1 D.1a, D.1b 1.3.3, 15.4 18.1

4.3.1 4.3.2

Boja i dizajn dresova, ortseva i arapa mora biti jednoobrazni sa svaku ekipu (osim za Libera). Uniforma mora biti ista. Patike moraju biti lagane i savtiljive sa gumenim ili onom od kompozitnog materijala, bez potpetica. Za seniorska FIVB svetska i zvanina takmienja zabranjeno je nositi patike koje su izrazito crne sa onovima koji ostavljaju tragove.

4.1, 19.2

4.3.3 4.3.3.1

Dresovi moraju biti oznaeni brojevima od 1 do 18. Za FIVB, svetska i zvanina takmienja, dresovi mogu biti oznaeni brojevima od 1 do 20. Brojevi se nalaze na sredini prednje i zadnje strane dresova. Boja i ton brojeva moraju biti razliiti u odnosu na boju i ton dresova.

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 10

FIVB Pravila igre tekst 4.3.3.2 Brojevi na prednjoj strani dresa moraju biti visoki najmanje 15 cm, a na zadnjoj strani najmanje 20 cm. Traka kojom su brojevi ispisani mora biti iroka najmanje 2 cm. Za FIVB svetska i zvanina takmienja broj igraa se mora postaviti i na desnu nogavicu ortsa. Visina broja mora biti od 4 do 6 cm, a irina trake kojom je broj ispisan mora da iznosi najmanje 1 cm. Dresovi i ortsevi moraju biti u skladu sa FIVB standardima. 4.3.4 4.3.5 Kapiten ekipe mora imati, ispod broja na grudima, traku veliine 8 x 2 cm. Zabranjeno je nositi uniformu razliite boje u odnosu na ostale igrae (ne vai za Libere) i/ili bez zvanine numeracije (Pravilo 4.3.3). ZAMENA OPREME Prvi sudija moe, jednom ili vie igraa, odobriti: da igraju bosi, Na FIVB svetskim i zvaninim takmienjima zabranjeno je igrati bos. promenu mokrih ili oteenih uniformi izmeu setova ili posle zamene igraa, pod uslovom da je boja, dizajn i broj novih uniformi isti, da po hladnom vremenu igraju u trenerkama pod uslovom da su one iste boje i dizajna za celu ekipu (osim za Libere) i numerisane u skladu sa Pravilom 4.3.3. ZABRANJENI PREDMETI Zabranjeno je nositi predmete koji mogu izazvati povredu ili dati igrau vetaku prednost. Igrai, na sopstveni rizik, mogu nositi naoare ili soiva..VIDI PRAVILO

5.1 19.2

4.4 4.4.1 4.4.2 4.4.3

23

4.3, 15.5 4.1.1, 19.2

4.5 4.5.1 4.5.2PRAVILO

5.

LIDERI EKIPEKapiten ekipe i trener su odgovorni za ponaanje i disciplinu lanova svoje ekipe. Liberi ne mogu biti kapiteni ekipe. 20 19.3

5.1. 5.1.1 5.1.2

KAPITEN PRE UTAKMICE, kapiten ekipe potpisuje zapisnik i predstavlja svoju ekipu na rebanju. 7.1, 25.2.1.1

ZA VREME UTAKMICE kapiten ekipe je kapiten u igri dok je na terenu. Kada kapiten ekipe nije na 15.2.1 terenu, trener ili sam kapiten ekipe moraju odrediti drugog igraa na terenu, ali ne Libera, koji e 19.1.3 preuzeti ulogu kapitena u igri. Kapiten u igri obavlja tu ulogu dok ne izadje sa terena zamenom igraa ili dok se ne vrati kapiten ekipe ili dok se set ne zavri. Kada je lopta van igre, samo je kapitenu u igri dozvoljeno da se obrati sudijama: 8.2

5.1.2.1

da bi zamolio za objanjenje o primeni ili tumaenju Pravila igre kao i da bi preneo zahteve ili pitanja 23.2.4 svojih saigraa. Ako se kapiten u igri ne slae sa objanjenjem prvog sudije, on moe odluiti da uloi protest protiv odluke sudije, ali u tom sluaju odmah mora obavestiti prvog sudiju da zadrava pravo da na kraju utakmice, u zapisnik, upie zvanian protest, da bi zamolio za odobrenje za: a) potpunu ili deliminu zamenu opreme, b) proveru pozicija ekipa,Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

5.1.2.2

4.3, 4.4.2 7.4str. 11

FIVB Pravila igre tekst c) proveru poda, mree, lopti itd.; 5.1.2.3 5.1.3 5.1.3.1 5.1.3.2 u odsustvu trenera da trai tajm-aute i zamene igraa. NA KRAJU UTAKMICE kapiten ekipe: zahvaljuje sudijama i potpisuje zapisnik radi potvrde rezultata utakmice; ako je na vreme obavestio prvog sudiju, moe da potvrdi i upie u zapisnik zvanian protest u vezi sa tumaenjem ili primenom Pravila igre od strane sudije. TRENER Za vreme utakmice trener, izvan terena, vodi igru svoje ekipe. Bira poetne postave, njihove zamene i uzima tajm-aute. U obavljanju tih poslova zvanino lice za kontakt mu je drugi sudija PRE UTAKMICE trener upisuje ili proverava prezimena i brojeve svojih igraa u zapisniku a zatim ga potpisuje. ZA VREME UTAKMICE, trener: pre svakog seta daje drugom sudiji ili zapisniaru uredno popunjene i potpisane listie sa poetnom postavom; sedi na klupi najblie zapisniaru ali to mesto moe napustiti; trai tajm-aute i zamene igraa; moe, kao i ostali lanovi ekipe, davati instrukcije igraima na terenu. Trener moe davati ove instrukcije stojei ili hodajui unutar slobodne zone ispred klupe svoje ekipe, od produetka linije napada do prostora za zagrevanje, bez ometanja i odugovlaenja utakmice. Za FIVB, svetska i zvanina takmienja, tener moe da se kree samo iza posebno ucrtane linije (coachs restriction line). 5.3 5.3.1 5.3.2 POMONIK TRENERA Pomonik trenera sedi na klupi za igrae, ali nema prava da intervenie za vreme utakmice. Ako trener mora da napusti svoju ekipu zbog bilo kojeg razloga, ukljuujui i sankcije, pomonik trenera moe, na zahtev kapitena u igri, i uz odobrenje prvog sudije, preuzeti funkcije trenera do povratka trenera. 5.1.2 5.2 7.3.2 4.2 15.4, 15.5 1.3.4 1.4.5 1.1, 7.3.2, 15.4, 15.5. 4.1, 19.1.3 25.2.1.1 1.2, 2, 2 15.2.1, 15.4, 15.5 6.3 25.2.3.3 5.1.2.1 25.2.3.2

5.2 5.2.1 5.2.2 5.2.3 5.2.3.1 5.2.3.2 5.2.3.3 5.2.3.4

D1a, 1b, 2

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 12

FIVB Pravila igre tekst

POGLAVLJE 3

TOK IGREPRAVILO VIDI PRAVILO

6.6.1 6.1.1 6.1.1.1 6.1.1.2 6.1.1.3 6.1.2

OSVAJANJE POENA, POBEDA U SETU I UTAKMICIOSVAJANJE POENA Poen Ekipa osvaja poen: ako uspeno upuena lopta dodirne protivnikog polja; kada protivnika ekipa uini greku; kada protivnika ekipa dobije kaznu. Greka Ekipa ini greku inei akciju u igri koja je suprotna pravilima (ili naruava pravila na neki drugi nain). Sudije procenjuju greke i odreuju posledice u skladu sa Pravilima igre: ako su dve ili vie greaka uinjene jedna za drugom, rauna se samo prva. ako protivnici dve ili vie greaka uine istovremeno, dosuuje se OBOSTRANA GREKA i nadigravanje se ponavlja. 6.1.2, D.11 (23) 8.3, 10.1.1 6.12., D.11(23) 16.2.3, 21.3.1

6.1.2.1 6.1.2.2 6.1.3

Nadigravanje i okonano nadigravanje Nadigravanje je niz akcija u igri od trenutka servisnog udarca, od strane servera, do trenutka kad 8.1, 8.2 je lopta bude van igre. Okonano nadigravanje je niz akcija u igri koje imaju za posledicu osvajanje poena. ako ekipa koja servira pobedi u nadigravanju, ona osvaja poen i nastavlja da servira; ako ekipa koja prima servis pobedi u nadigravanju, ona osvaja poen i mora sledea servirati. POBEDA U SETU U setu (osim u odluujuem, 5. setu) pobeuje ekipa koja prva osvoji 25 poena sa vostvom od najmanje dva poena. U sluaju nereenog rezultata 24-24, igra se nastavlja dok se ne postigne vostvo od dva poena (26-24; 27-25; ...). POBEDA U UTAKMICI Pobednik utakmice je ekipa koja osvoji tri seta. U sluaju izjednaenog rezultata 2-2, odluujui (peti) set se igra do 15 poena sa vostvom od najmanje dva poena. NEODAZIVANJE I NEKOMPLETNA EKIPA Ako ekipa odbije da igra nakon to je bila pozvana da to uini, smatrae se da se nije odazvala da igra i gubi utakmicu rezultatom 0-3 i 0-25 u svakom setu. Ekipa koja se bez opravdanog razloga ne pojavi na terenu smatra se da se nije odazvala a posledice su kao u Pravilu 6.4.1 . 6.2, 6.3 D.11(9) 6.3.2

6.1.3.1 6.1.3.2 6.2

6.3 6.3.1 6.3.2

D.11(9) 6.2 7.1, 15.4.1

6.4 6.4.1 6.4.2

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 13

FIVB Pravila igre tekst

6.4.3

Ekipa koja je proglaena NEKOMPLETNOM za set ili utakmicu, gubi set ili utakmicu. Protivnikoj ekipi se dodaju poeni, ili poeni i setovi, neophodni za pobedu u setu ili utakmici. Nekompletna ekipa zadrava svoje poene i setove.

6.2, 6.3 7.3.1

PRAVILO

VIDI PRAVILO

7.7.1.

ELEMENTI IGREREB Pre poetka utakmice, prvi sudija vri reb, radi odreivanja prava na prvi servis i strana terena za prvi set. 12.1.1 Ako se igra odluujui set, vri se novi reb. 6.3.2 5.1

7.1.1 7.1.2 7.1.2.1

reb se obavlja u prisustvu oba kapitena ekipa. Pobednik reba bira: pravo serviranja ili prijema servisa, ILI

12.1.1

7.1.2.2

stranu terena. Onome ko u rebanji izgubi, ostaje izbor preostalog.

7.1.3 7.2 7.2.1 7.2.2

U sluaju naizmeninog zagrevanja, ekipa koja ima prvi servis prva se zagreva na mrei. ZAGREVANJE (pre utakmice) Ako su ekipe prethodno imale slobodan teren na raspologanju, imaju 6 minuta u sluaju zajednikog zagrevanja na mrei, u protivnom imaju 10 minuta. Ako bilo koji kapiten ekipe zahteva zasebno (naizmenino) zagrevanje na mreu, svaka ekipa se moe zagrevati na mreu po 3 minuta odnosno 5 minuta, u skladu sa Pravilom 7.2.1. POETNA POSTAVA EKIPE Svaka ekipa uvek mora imati 6 igraa u igri. Poetna postava ekipe ukazuje na redosled rotiranja igraa na terenu. Taj redosled se mora potovati tokom celog seta.

7.2

7.2.1

7.3 7.3.1

6.4.3 7.5 5.2.3.1, 19.1.2, 24.3.1, 25.2.1.2 7.3.2, 15.5, 19.1.2, 15.2.2, 15.5 24.3.1

7.3.2 7.3.3 7.3.4 7.3.5

Pre poetka svakog seta, trener mora na listiu za postavu, prijaviti poetnu postavu svoje ekipe. Listi, uredno popunjen i potpisan, predaje drugom sudiji ili zapisniaru. Igrau koji nisu u poetnoj postavi za set, su zamene za taj set (osim Libera). Poto se listi sa postavom preda drugom sudiju ili zapisniaru, nikakva promena u postavi ne moe biti odobrena bez pravilne zamene. U sluaju razlike izmeu stvarne pozicije igraa na terenu i na listiu za postavu, postupak je:

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 14

FIVB Pravila igre tekst 7.3.5.1 7.3.5.2. 7.3.5.3 kada se takva razlika utvrdi pre poetka seta, pozicija igraa na terenu se mora ispraviti u skladu sa listiem za postavu i to bez sankcija; kada se, pre poetka seta, na terenu nalazi igra koji nije upisan na listiu za postavu za taj set, taj igra mora biti promenjen u skladu sa listiem za postavu i to bez sankcija. meutim, ako trener eli da zadri na terenu tog neupisanog igraa/e mora zatraiti pravilnu zamenu/e koja/e e se upisati u zapisnik. POZICIJE IGRAA U trenutku kada server udari loptu, obe ekipe se moraju nalaziti u okviru svog polja, rasporeene prema redosledu rotacije (osim servera). Pozicije igraa su oznaene brojevima na sledei nain: tri igraa pored mree su su igrai prednje linije i zauzimaju pozicije 4 (prednji-levi), 3 (prednji-srednji) i 2 (srednji desni); ostala tri igraa su igrai zadnje linije i zauzimaju pozicije 5 (zadnji-levi), 6 (zadnji-srednji) i 1 (zadnji-desni). Odnos pozicija izmeu igraa: svaki igra zadnje linije mora biti dalji od srednje linije u odnosu na njemu odgovarajueg igraa prednje linije; Odgovarajui igrai prednje i zadnje linije moraju biti bono postavljeni prema redosledu odreenom u Pravilu 7.4.1. Pozicije igraa se odreuju i kontroliu na osnovu pozicije stopala koja dodiruju tlo, i to: bar deo stopala svakog igraa prednje linije mora biti blii srednjoj liniji u odnosu na stopala njemu odgovarajueg igraa zadnje linije; bar deo stopala svakog desnog (levog) igraa mora biti blii desnoj (levoj) bonoj liniji u odnosu na stopala srednjeg igraa te linije. Posle servisnog udarca, igrai se mogu slobodno kretati i zauzeti bilo koju poziciju u svom polju i slobodnoj zoni. D.4 1.3.3 1.3.2 11.2.2 7.3.2 7.3.2 15.2.2

7.4

D.4 7.6.1, 8.1, 12.4

7.4.1 7.4.1.1. 7.4.1.2 7.4.2 7.4.2.1

7.4.2.2 7.4.3 7.4.3.1 7.4.3.2 7.4.4

7.5 7.5.1 7.5.2 7.5.3 7.5.4 7.5.4.1 7.5.4.2

POZICIONA GREKA Ekipa ini pozicionu greku ako bilo koji igra nije u pravilnoj poziciji u trenutku kada server udari loptu. Ako server uini servisnu greku u momentu servisnog udarca, rauna se da je ta greka nastupila pre pozicione greke. Ako servis postane pogrean posle servisnog udarca, prva je nastupila poziciona greka. Posledice pozicione greke su sledee: ekipa se sankcionie dodeljivanjem poena i servisa protivnikoj ekipi; pozicija igraa ispravlja.

D.4 D.11(13) 7.3, 7.4 12.4, 12.7.1 12.7.2

6.1.3 7.3, 7.4

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 15

FIVB Pravila igre tekst

7.6 7.6.1 7.6.2

ROTACIJA Redosled rotacije je odreen poetnom postavom ekipe, a kontrolie se redoslodom serviranja i pozicijom igraa tokom seta. 7.6.1, 7.4.1 12.2

Kada ekipa koja je primala servis stekne pravo da servira, njeni igrai se rotiraju za jednu poziciju, 12.2.2.2 u smeru kazaljke na satu: igra sa pozicije 2 se rotira na poziciju 1 da servira, igra sa pozicije 1 rotira se na poziciju 6, itd.

7.7 7.7.1 7.7.1.1 7.7.1.2 7.7.2

ROTACIONA GREKA Rotacina greka je uinjena kada SERVIS nije izveden u skladu sa redosledom rotacije. Posledice su sledee: ekipa se sankcionie dodeljivanjem poena i servisa protivnikoj ekipi; redosled rotiranja se ispravlja. Pored toga, zapisniar treba da utvrdi taan trenutak nastanka greke i svi poeni te ekipe, osvojeni posle toga, se moraju ponititi. Poeni protivnika ostaju vaei. Ako se taj trenutak ne moe utvrditi, nee biti ponitavanja poena nego je dodeljivanjem poena i servisa protivnikoj ekipi jedina sankcija.

D.11(13) 7.6.1, 12 6.1.3 7.6.1 25.2.2.2

6.1.3

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 16

FIVB Pravila igre tekst

POGLAVLJE 4

AKCIJE U IGRIPRAVILO VIDI PRAVILO

8.8.1

SITUACIJE U IGRILOPTA U IGRI Lopta je u igri od trenutka servisnog udarca koji je odobrio prvi sudija. LOPTA VAN IGRE Lopta je van igre od trenutka uinjene greke koju je zvidukom dosudio jedan od sudija, a ako greke nema, od trenutka zviduka. LOPTA ''UNUTRA'' Lopta je ''unutra'' kada dodirne pod terena, ukljuujui i granine linije. LOPTA ''U AUTU'' Lopta je ''u autu'' kada: je deo lopte koji dodiruje pod potpuno izvan graninih linija; dodirne predmet izvan terena, plafon ili osobu koja nije u igri; dodirne antenu, kanape i sajle to dre mreu, stubove ili samu mreu izvan bonih traka; prelazi vertikalnu ravan mree, bilo delimino bilo potpuno izvan prostora za prelaz, osim u sluaju iz Pravila 10.1.2; u celosti proe kroz donji prostor ispod mree. D.11(14),D12.(1) 1.1, 1.3.2 D11.(15) 1.3.2, D11(15) D12(2) D11(15) D.12(4) 2.3, D.12(4) D.5, D11(15) 10.1.1, D11(15), D.5 23.3.2.3f, D.5 D.11(22)VIDI PRAVILO

12.3

8.2

8.3

8.4 8.4.1 8.4.2 8.4.3 8.4.4 8.4.5PRAVILO

9.

IGRA LOPTOMSvaka ekipa mora igrati unutar svog polja i svoje slobodne zone (osim u sluaja iz Pravila 10.1.2). Meutim, lopta moe biti vraena izvan slobodne zone.

9.1

ODIGRAVANJA EKIPA Odigravanje je bilo koji kontakt sa loptom od strane igraa u igri. Ekipa ima pravo na najvie tri odigravanja (ne raunajui blokiranje, Pravilo 14.4.1) da bi vratila loptu. Ako koristi vie od tri, ekipa ini greku: ''ETIRI ODIGRAVANJA''.

9.1.1

UZASTOPNI KONTAKTI Igra ne sme dva puta uzastopna odigrati loptu (osim u sluajevima iz Pravila 9.2.3, 14.2 i 14.4.2). ISTOVREMENI KONTAKTI Dva ili tri igraa smeju dodirnuti loptu u istom trenutku. Kada dva (tri) saigraa dodirnu loptu istovremeno, to se rauna kao dva (tri) odigravanja (izuzev u sluaju blokiranja). Ako oni nastoje da odigraju loptom ali samo je jedan od njih dodirne, to se rauna kao jedno odigravanje. Sudar igraa ne predstavlja greku. Kada dva protivnika igraa istovremeno, iznad mree, dodirnu loptu a lopta ostane u igri, ekipa koja je prihvati ima pravo na nova tri odigravanja. Ako takva lopta ode u ''aut'', to jeNenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

9.2.3,14.2, 14.4.2

9.2 9.1.2.1

9.1.2.2

str. 17

FIVB Pravila igre tekst greka ekipe sa suprotne strane. 9.1.2.3 9.1.3 Ako istovremena odigravanja loptom, protivnikih igraa, iznad mree, dovede do produenog kontakta, igra se nastavlja. POMO PRI ODIGRAVANJU U okviru prostora za igru, igrau nije dozvoljeno da se pomogne saigraem ili bilo kojom konstrukcijom/predmetom u nastojanju da odigra loptu. Meutim, igra koji je u opasnosti da uini greku (dodirne mreu ili pree srednju liniju itd.) sme biti zaustavljen ili zadran od saigraa. KARAKTERISTIKE ODIGRAVANJA Lopta moe dodirnuti bilo koji deo tela. Lopta ne sme biti zadrana i/ili baena. Moe se odbiti u bilo kom pravcu. Lopta sme dodirnuti razliite delove tela pod uslovom da su kontakti izvedeni istovremeno. Izuzeci: 9.2.3.1 9.2.3.2 u sluaju blokiranja, uzastopni kontakti mogu biti uinjeni od strane jednog ili vie blokera pod uslovom da su se kontakti dogodili za vreme jedne akcije; u sluaju prvog odigravanja ekipe, lopta moe uzastopno dodirnuti razliite delove tela pod uslovom da je do kontakata dolo u jednom pokretu. GREKE U IGRI LOPTOM ETIRI ODIGRAVANJA: pre nego to vrati loptu ekipa odigrava etir puta. POMO PRI ODIGRAVANJU: igra se pomogne saigraem ili bilo kojom konstrukcijom/predmetom u nastojanju da odigra loptu, u okviru prostora za igru. ZADRANA LOPTA: lopta je zadrana i/ili baena tj. lopta se ne odbija prilikom odigravanja DVOSTRUKI KONTAKT: igra/ica odigrava loptu dva puta uzastopno ili lopta uzastopno dodirne razliite delove tela. 9.1, D.11(18) 9.1.3 9.2.2, D.11.(16) 9.2.3, D.11(17) 14.1.1, 14.2 9.1, 14.4.1 9.1.2.2,.

9.2 9.2.1 9.2.2 9.2.3

9.3 9.3.1 9.3.2 9.3.3 9.3.4

PRAVILO

VIDI PRAVILO

10.10.1 10.1.1 10.1.1.1 10.1.1.2 10.1.1.3 10.1.2 10.1.2.1 10.1.2.2

LOPTA NA MREILOPTA PRELAZI PREKO MREE Lopta poslata u protivniko polje mora prei preko mree u okviru prostora za prelaz. Prostor za prelaz je deo vertikalne ravni mree i ogranien je: odozdo, gornjom ivicom mree; sa strane, antenama i njihovim zamiljenim produecima; odozgo, plafonom. Lopta koja je prela ravan mree ka protivnikoj slobodnoj zoni, potpuno ili delimino kroz spoljni prostor, sme biti vraena u okviru dozvoljenih odigravanja a pod uslovima: da igra ne dodirne protivniko polje; da lopta koja je vraena, ponovo prelazi ravan mree potpuno ili delimino kroz spoljni prostor na Protivnika ekipa ne sme spreiti takvu akciju.Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

10.2. D.5 2.2 2.4

9.,1 D5b 11.2.2 11.4.4, D5bstr. 18

FIVB Pravila igre tekst 10.1.3 Lopta, koja se kree ka protivnikom prostoru ispod mree, je u igri do trenutka kada u celosti pree vertikalnu ravan mree. LOPTA DODIRUJE MREU Prilikom prelaska mree, lopta je sme dodirnuti. LOPTA U MREI Lopta koja je je poslata u mreu moe biti vraena u okviru tri odigravanja ekipe. Ako lopta pocepa ili obori mreu, nadigravanje se ponitava i ponavlja.VIDI PRAVILO

23.3.2.3f D5, D11(22)

10.2 10.3 10.3.1 10.3.2PRAVILO

10.1.1

9.1

11.11.1 11.1.1 11.1.2

IGRA PORED MREEPRELAZ PREKO MREE Prilikom blokiranja, igra sme dodirnuti loptu preko mree, pod uslovom da ne ometa protivnikovu igru pre ili za vreme protivnikovog udarca u napadu. Posle udarca u napadu, igrau je dozovoljeno da predje rukom preko mree, pod uslovom da se kontakt dogodio u sopstvenom prostoru za igru. PRELAZ ISPOD MREE Dozvoljeno je prei u protivniki vazduni prostor ispod mree pod uslovom da to ne ometa protivnikovu igru. Prelaz u protivniko polje, preko srednje linije: dozvoljeno je dodirnuti protivniko polje stopalom (stopalima), pod uslovom da je jedan deo stopala kojima je izvren prelaz u kontaktu sa srednjom linijom, ili direktno iznad nje. dozvoljeno je dodirnuti protivniko polje sa bilo kojim delom tela iznad stopala, pod uslovom da to ne ometa protivnikovu igru. Igra moe ui u protivniko polje poto lopta bude van igre. Igrai mogu prei u protivniku slobodnu zonu pod uslovom da ne ometaju protivnikovu igru. DODIR MREE Dodir mree od strane igraa nije greka, osim ako ometa igru. 11.4.4,24.3.2.3 24.3.2.3.c, D3 1.3.3 11.2.2.1 D.11(22) 1.3.3 D.11(22) 1.3.3,11.2.2.1 D.11(22) 8.2 14.1 14.3

11.2 11.2.1 11.2.2 11.2.2.1

11.2.2.2 11.2.3 11.2.4 11.3 11.3.1 11.3.2 11.3.3 11.4 11.4.1

Igrai mogu dodirnuti stub, sajlu/konopac ili bilo koji drugi predmet izvan antena, ukljuujui i samu D3 mreu, pod uslovom to da ne ometa igru. Kada je lopta upuena u mreu i to prouzrokuje da mrea dodirne protivnika, nema greke. GREKE IGRAA PORED MREE Igra dodirne loptu ili protivnika u protivnikom prostoru pre ili za vreme protivnikog udarca u napadu. 11.1.1, D.11(20)

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 19

FIVB Pravila igre tekst 11.4.2 11.4.3 11.4.4 Igra ometa protivnikovu igru prelaenjem u protivnikov prostor ispod mree. Igraevo stopalo (stopala) potpuno pree u protivniko polje. Igra ometa protivnikovu igru, tako to, izmeu ostalog: - dodiruje gornju traku mree, ili gornjih 80 cm antene za vreme akcije odigravanja loptom, ili - oslanja se na mreu istovremeno sa odigravanjem lopte, ili - pravi prednost u odnosu na protivnika - uini akcije koje spreavaju/ometaju legitiman pokuaj protivnika da odigra loptu. 11.2.1 11.1.2.2 D11 (22) 11.3.1 11.3.1 D.11(19)

PRAVILO

VIDI PRAVILO

12.

SERVISServis je akcija kojim desni igra zadnje linije, koji se nalazi u zoni za serviranje, ubacuje loptu u igru. 8.1, 12.4.1

12.1 12.1.1 12.1.2 12.2 12.1 12.2.2 12.2.2.1 12.2.2.2 12.3

PRVI SERVIS U SETU Prvi servis u prvom setu, kao i u odluujuem (petom) setu, izvodi ekipa odreena rebom. Ostali setovi poinju servisom ekipe koja nije prva servirala u prethodnom setu. REDOSLED SERVIRANJA Igrai moraju slediti redosled serviranja upisan na listi za postavu. Posle prvog servisa u setu, koji e igra servirati odreuje se na sledei nain: kada ekipa koja servira pobedi u nadigravanju, igra (ili njegova zamena) koji je prethodno servirao servira ponovo. kada ekipa koja je primala servis pobedi u nadigravanju, stie pravo da servira i rotira se pre samog servisa. Servirae igra koji se pomera sa prednje-desne pozicije na zadnju-desnu poziciju. ODOBRENJE SERVISA Prvi sudija odobrava servis, poto je proverio da su obe ekipe spremne za igru i da je lopta u posedu servera. IZVOENJE SERVISA Lopta mora biti udarena jedom akom ili bilo kojim drugim delom ruke, poto je izbaena ili isputena iz ruke (ruku). Samo je jednom dozvoljeno izbaciti ili ispustiti loptu. Driblanje ili prebacivanje lopte iz ruke u ruku je dozvoljeno. U momentu servsinog udarca ili odraza prilikom skok servisa, server ne sme dodirivati teren (ukljuujui osnovnu liniju) niti pod izvan zone za serviranje. 1.4.2 27.2.1.4 D.12(4) D.12(22) 7.3.1 7.3.2 12.1 6.1.3, 15.5 6.1.3, 7.6.2 6.3.2, 7.1

12, D.11(1,2) D.11(10)

12.4 12.4.1 12.4.2 12.4.3

Posle udarca, server moe kroiti/doskoiti izvan zone za serviranje ili u teren. 12.4.4 12.4.5 12.5 Server mora udariti loptu u roku od 8 sekundi poto je prvi sudija zvidukom dao znak za servis. Servis izveden pre sudijinog zviduka se ponitava i ponavlja. ZAKLON 12.3 D.11 (12)

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 20

FIVB Pravila igre tekst 12.5.1 Igrai ekipe koja servira ne smeju, spreavati protivnike igrae, pojedinanim ili grupnim zaklanjanjem (''maskom'') da vide servera ili putanju lopte. Igra ili grupa igraa ekipe koja servira ini zaklon ako: mae rukama, skae ili se kree levo desno za vreme izvoenja servisa, ili stoje grupisani da bi prikrili putanju lopte. 12.5.2 12.4, D.6

12.5.2

12.6 12.6.1 12.6.1.1 12.6.1.2 12.6.2

GREKE ZA VREME SERVIRANJA Greke servisa Sledee greke dovode do promene servisa ak i ako je protivnik u pogrenoj poziciji. Server: naruava redosled serviranja, ne izvodi servis pravilno. Greke posle servisnog udarca Poto je lopta pravilno udarena, servis postaje pogrean (osim ako je igra u pogrenoj poziciji) ako lopta: dodirne igraa ekipe koja servira ili ne pree vertikalnu ravan mree potpuno unutar prostora za prelaz; ode u ''aut''; prelazi preko zaklona; GREKE SERVIRANJA I POZICIONE GREKE Ako server ini greku u momentu servisnog udarca (nepravilno izvoenje, pogrean redosled serviranja, itd.), a protivnik je u pogrenog poziciji, sankcionie se greka serviranja. Naprotiv, ako je izvoenje servisa bilo pravilno, a servis kasnije postaje pogrean (ode u aut, prelazi preko zaklona, itd.), prvo je uinjena poziciona greka i ona se sankcionie. 7.5.1, 7.5.2 12.6.1 7.5.3, 12.6.2 12.2.2.2, 12.7.1 12.7.1 12.2 12.4 12.4 12.7.2 8.4.4, 8.4.5 10.1.1, D.11(19) 8.4, D11(15) 12.5, D11(12)

12.6.2.1 12.6.2.2 12.6.2.3 12.7 12.7.1 12.7.2

PRAVILO

VIDI PRAVILO

13.13.1. 13.1.1 13.1.2 13.1.3

UDARAC U NAPADUKARAKTERISTIKE UDARCA U NAPADU Udarcima u napadu se smatraju sve akcije kojima se lopta upuuje ka protivniku sa izuzetkom servisa i bloka. Za vreme udarca u napadu, kuvanje je dozvoljeno ako je kontak ist i ako lopta nije zadrana ili baena. Udarac u napadu je izveden u trenutku kada lopta potpuno pree vertikalnu ravan mree ili je dodirne protivnik. 12, 14.1.1 D2 9.2.2

13.2 13.2.1

OGRANIENJA UDARCA U NAPADU Igra prednje linije sme izvesti udarac u napadu na bilo kojoj visini, pod uslovom da je kontakt sa loptom ostvaren u sopstvenom prostoru za igru (osim u sluaju iz Pravila 13.2.4). 7.4.1.1

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 21

FIVB Pravila igre tekst 13.2.2 13.2.2.1 13.2.2.2 13.2.3 13.2.4 Igra zadnje linije moe izvesti udarac u napadu na bilo kojoj visini iza prednje zone: prilikom odraza, igraevo stopalo (stopala) ne sme ni dodirivati niti prelaziti linije napada; posle udarca, igra moe doskoiti u prednju zonu. Takoe, igra zadnje linije moe izvesti udarac u napadu iz prednje zone, ako je u momentu kontakta deo lopte ispod gornje ivice mree. Nijednom igrau nije dozvoljeno da izvede udarac u napadu na protivnikov servis kada je lopta u prednjoj zoni i u celosti iznad gornje ivice mree. GREKE UDARCA U NAPADU Igra odigrava loptu unutar protivnikovog prostora za igru. Igra udari loptu u ''aut''. Igra zadnje linije izvede udarac u napadu iz prednje zone, ako je u trenutku udarca lopta u celosti iznad gornje ivice mree. Igra izvede udarac u napadu na protivnikov servis, kada je lopta u prednjoj zoni i u celosti iznad gornje ivice mree. Libero izvede udarac u napadu u trenutku kada je lopta u celosti iznad gornje ivice mree. Igra izvede udarac u napadu kada je lopta u celosti iznad gornje ivice, a digao ju je Libero prstima iz svoje prednje zone. 13.2.1 D11 (20) 8.4, D11 (15) 1.4.1, 7.4.1.2, 13.2.3,D.11(21) 1.4.1, 13.2.4, D.11(21) 19.3.2, 23.3.2.3d D.11(21) 1.4.1,19.3.1.4, 23.3.2.3e, D.11(21)VIDI PRAVILO

1.4.1, 7.4.1.2, 19.3.1.2, D.8 1.3.4 1.4.1 1.4.1, 7.4.1.2 D.8 1.4.1

13.3 13.3.1 13.3.2 13.3.3 13.3.4 13.3.5 13.3.6

PRAVILO

14.14.1

BLOKBlokiranje je akcija igraa koji su u blizini mree, kojom se lopta koja dolazi sa protivnike strane 7.4.1.1. presree, izdizanjem iznad gornje ivice mree, bez obzira na visinu kontakta sa loptom. Samo je igraima prednje zone dozvoljeno da izvedu akciju blokiranja ali u momentu kontakta sa loptom, deo tela mora biti iznad gornje ivice mree. Pokuaj bloka Pokuaj bloka je akcija blokiranja bez dodira lopte. Izveden blok Blok je izveden kada bloker dodirne loptu. Grupni blok Grupni blok ine dva ili tri igraa koji su blizu jedan drugome i izveden je kada lopta dodirne jednog od njih. DODIR BLOKA Jedan ili vie igraa koji blokiraju mogu ostvariti uzastopne (brze i neprekidane) kontakte sa loptom, 9.1.1; 9.2.3 pod uslovom su se kontakti dogodili za vreme jedne akcije. BLOKIRANJE U PROTIVNIKOM PROSTORU Prilikom blokiranja, igrai mogu postaviti svoje ake i ruke preko mree, pod uslovom da to ne ometa 13.1.1 protivnikovu igru. Znai, nije dozvoljeno dodirnuti loptu preko mree dok protivnik ne izvri udarac u napadu. BLOK I ODIGRAVANJA EKIPE D.7

14.1.1 14.1.3 14.1.4

14.2

14.3

14.4

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 22

FIVB Pravila igre tekst 14.4.1 14.4.2 14.5 14.6 14.6.1 14.6.2 14.6.3 14.6.4 14.6.5 14.6.6 Dodir bloka se ne rauna kao odigravanje ekipe. Zato, posle dodira bloka ekipa ima pravo na jo tri odigravanja da bi vratila loptu. Prvo odigravanje posle bloka moe daizvede bilo koji igra, ukljuujui onoga koji je dodirnuo loptu u bloku. BLOKIRANJE SERVISA Zabranjeno je blokirati protivniki servis. GREKE BLOKIRANJA Bloker dodirne loptu u protivnikom prostoru ili pre ili istovremeno sa protivnikovim udarcem u napadu. Igra zadnje linije ili Libero izvede akciju blokiranja ili uestvuje u izvedenom grupnom bloku. Blokiranje protivnikog servisa. Lopta od bloka odlazi ''u aut''. Blokiranje lopte u protivnikom prstoru izvan antene. Libero pokua individualni ili grupni blok. 14.1.1 19.3.1.3 9.1, 14.4.2 14.4.1 D11 (12) D.11(12) 14.3 14.1, 14.5 19.3.1.3 14.5 D11(12) 8.5

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 23

FIVB Pravila igre tekst

POGLAVLJE 5

PREKIDI, PAUZE I ODUGOVLAENJAPRAVILO VIDI PRAVILO

15.

PRAVILNI PREKIDI IGREPravilni prekidi igre su TAJM-AUTI i ZAMENE IGRAA. Prekid je vreme izmeu jednog okonanog nadigravanja i zviduka prvog sudije za sledei servis. 15.4, 15.5 8.1, 8.2

15.1

BROJ PRAVLNIH PREKIDA IGRE Svaka ekipa ima pravo da zatrai najvie dva tajm auta i est zamena igraa, po setu. ZAHTEV ZA PRAVILNE PREKIDE IGRE Pravilne prekide igre moe zahtevati trener, a u odsustvu trenera, kapiten u igri. Zahtev se ini pokazivanjem odgovarajueg znaka rukom, kada je lopta van igre i pre zviduka za servis. Za FIVB svetska i zvanina takmienja obavezno je korienje zvunog signala a potom znaka rukom prilikom zahteva za tajm-aut.

6.2,15.4, 15.5

15.2 15.2.1

5.1.2, 5.2 15 8.2, 12.3 D.11 (4,5)

15.2.2 15.3 15.3.1

Zamena pre poetka seta je dozvoljena i upisuje se kao pravilna zamena za taj set. REDOSLED PREKIDA Zahtev za jedan ili dva tajm-auta i jedan zahtev za zamenu igraa od strane obe ekipe moe da sledi jedan za drugim bez potrebe da se igra nastavi. Meutim, za vreme istog prekida, ekipa nema pravo da ponovi zahtev za zamenu igraa. Dva ili vie igraa mogu biti zamenjena za vreme istog prekida. TAJM-AUTI I TEHNIKI TAJM-AUTI Svi zatraeni tajm-auti traju 30 sekundi. Za FIVB svetska i zvanina takmienja, u prva etiri seta, dva dodatna ''tehnika tajm-auta'' u trajanju 60 sekundi, primenjuju se automatski kada ekipa koja vodi osvoji 8. i 16. poen. U odluujuem (petom) setu, nema ''tehnikih tajm-auta''; samo dva tajma-auta u trajanju od 30 sekundi mogu biti zatraena od strane svake ekipe.

7.3.4

15.4, 15.5 15.5, 15.6.1

15.3.2

15.4 15.4.1

D.11(4) 15.3.1 6.3.2

15.4.2

Za vreme tajm-auta, igrai koji su u igri moraju otii u slobodnu zonu, u blizinu svoje klupe za rezervne igrae. ZAMENA IGRAA Zamena igraa je in kojim igra (ali ne i Libero ili igra umesto koga je Libero u igri), posle upisivanja u zapisnik, ulazi u igru na poziciju drugog igraa koji, u tom trenutku, mora da napusti teren. Zamenu igraa mora da odobri sudija. D.11(5) D.11(5) 15.10, 19.3.2

15.5

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 24

FIVB Pravila igre tekst 15.6 15.6.1 15.6.2 15.6.3 OGRANIENJA KOD ZAMENE IGRAA Jedna ekipa ima pravo na najvie est zamena igraa u setu. Jedan ili vie igraa mogu biti zamenjeni istovremeno. Igra poetne postave moe napustiti igru, pa se potom vratiti, ali samo jednom u setu i to na svoju prethodnu poziciju u postavi. Igra-zamena, moe ui u igru na mesto igraa poetne postave, ali samo jednom u setu i moe biti zamenjen samo istim igraem poetne postave. IZUZETNA ZAMENA Igra (osim Libera), koji ne moe nastaviti igru zbog povrede ili bolesti mora biti pravilno zamenjen. Ako to nije mogue, ekipa ima pravo na IZUZETNU zamenu, bez ogranienja iz Pravila 15.6. Izuzetna zamena znai da bilo koji igra koji nije na terenu u momentu kada se povreda desila (osim Libera i igraa umesto koga je Libero u igri), moe biti zamena za povreenog igraa u igri. Ovako zamenjeni povreeni igra se ne moe vratiti u igru na toj utakmici. Izuzetna zamena se, ni u kom sluaju, ne moe raunati u pravilne zamene. 15.8 ZAMENA ISKLJUENOG ILI ODSTRANJENOG IGRAA ISKLJUEN ili ODSTRANJEN igra mora biti zamenjen pravilno. Ako to nije mogue, ekipa se proglaava NEKOMPLETNOM. NEPRAVILNA ZAMENA Zamena je nepravilna ako prevazilazi ogranienja iz Pravila 15.6 (osim u sluaju iz Pravila 15.7). Kada ekipa izvri nepravilnu zamenu a igra se nastavi, postupak je sledei: ekipa se kanjava dodeljivanjem poena i servisa protivnikoj ekipi, zamena se ispravlja, poeni ekipe koja je uinila greku, osvojeni posle uinjene greke, se ponitavaju. Protivnikovi poeni ostaju vaei. POSTUPAK ZAMENE Zamena igraa se mora izvesti u zoni za zamenu. Zamena traje samo onoliko vremena koliko je potrebno za upisivanje u zapisnik i ulazak odnosno izlazak igraa. Zahtev za zamenu igraa predstavlja ulazak igraa-zamene/a, koji je spreman za igru, u zonu za zamenu, za vreme redovnog prekida. Ako to nije sluaj, zamena igraa se nee odobriti i ekipa se sancionie za odugovlaenje. Zahtev za zamenu igraa mora biti potvren i oglaen od strane zapisniara ili drugog sudije, sirenom odnosno pitaljkom. Za FIVB i zvanina takmienja, prilikom zamene se koriste tablice sa brojevima. 15.10.4 Ako ekipa namerava da izvri vie od jedne zamene, samo igrai-zamene koji se istovremeno nalaze u zoni za zamenu smatraju se obuhvaeni upuenim zahtevom.Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

7.3.1 7.3.1

15.7.

15.6, 19.3.3

6.4.3, 7.3.1 15.6, 21.3.2 21.3.3

15.9 15.9.1 15.9.2 15.9.2.1 15.9.2.2 15.9.2.3

8.1, 15.6 6.1.3

15.10 15.10.1 15.10.2 15.10.3a 15.10.3b 15.10.3c

1.4.3, D.1b 15.10.3 25.2.2.3 1.4.3, 7.3.3, 15.6.3 16.2

5.2 15.2.1str. 25

FIVB Pravila igre tekst U tom, sluaju zamene se izvode sukcesivno, jedan po jedan par igraa 15.11 15.11.1 NEOSNOVANI ZAHTEVI Neosnovano je zahtevati bilo kakav prekid igre: 15 6.1.3, 15.2.1 15.2.1 15.3.2 15.1 15.11.3, 16.1 25.2.2.6 16.1 15.3.2

15.11.1.1 za vreme nadigravanja, u trenutku ili posle zviduka za servis, 15.11.1.2 od strane neovlaenog lana ekipe, 15.11.1.3 za zamenu igraa, a pre nego to je igra nastavljena posle zamene iste ekipe, 15.11.1.4 posle iskorienog dozvoljenog broja tajm-auta i zamena igraa. 15.11.2 15.11.3 Prvi neosnovani zahtev u utakmici, koji ne utie niti ju ne odugovlai igru, bie odbijen bez ikakvih posledica. Svaki sledei neosnovani zahtev u utakmici od strane iste ekipe predstavlja odugovlaenje.

PRAVILO

VIDI PRAVILO

16.16.1 16.1.1 16.1.1 16.1.2 16.1.3 16.1.4 16.1.5 16.2 16.2.1 16.2.1.1 16.2.1.2 16.2.2 16.2.3

ODUGOVLAENJE IGREVRSTE ODUGOVLAENJA Nepravilna akcije kojom se odlae nastavak igre je odugovlaenje i podrazumeva izmeu ostalog: odugovlaenje zamene, produavanje drugih prekida igre, poto je bio dat znak za nastavak igre, traenje nepravilne zamene, ponavljanje neosnovanog zahteva, odugovlaenje igre od strane lana ekipe. SANKCIJE ZA ODUGOVLAENJE ''Opomena za odugovlaenje'' i ''kazna ua odugovlaenje'' su sankcije za ekipu. Sankcije za odugovlaenje vae za celu utakmicu. Sve sankcije za odugovlaenje se upisuju u zapisnik. Prvo odugovlaenje u utakmici od strane bilo kog lana ekipe se sankcionie ''OPOMENOM ZA ODUGOVLAENJE''. Drugo i sva sledea odugovlaenja, bilo koje vrste, od strane bilo kog lana iste ekipe, u istoj utakmici, predstavljaju greku i sankcioniu se ''KAZNOM ZA ODUGOVLAENJE'': dodeljivanje poena i servisa protivnikoj ekipi. Sankcije za odugovlaenje dodeljene pre ili izmeu setova se primenjuju u narednom setu. 6.3 25.2.2.6 4.1.1 D.11(25) 6.1.3, D.11(25) 18.1 D9 15.10.2 15 15.9 15.11.3

16.2.4

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 26

FIVB Pravila igre tekstPRAVILO VIDI PRAVILO

17.17.1 17.1.1

IZUZETNI PREKIDI IGREPOVREDA Ako se dogodi ozbiljna nezgoda (povreda, nesrean sluaj) dok lopta u igri, sudija mora odmah zaustaviti igru i dozvoliti medicinskom osoblju da ue u teren. Nadigravanje se zatim ponavlja. Ako povreeni igra ne moe biti zamenjen ni pravilno ni izuzetno, igrau se dozvoljava 3 minuta za oporavak, ali ne vie od jednom za istog igraa u utakmici. Ako se igra ne oporavi, njegova ekipa se proglaava nekompletnom. 6.1.3 15.6, 15.7 24.2.8 6.4.3, 7.3.1 6.1.3 8.1

17.1.2

17.2

SPOLJNO OMETANJE Ako za vreme igre doe do bilo kakvog ometanja spolja, igra se prekida i nadigravanje se ponavlja. PRODUENI PREKIDI Ako nepredviene okolnosti prekinu utakmicu, prvi sudija, organizator i Kontrolni komitet (ako postoji) e odluiti o merama koje e se preduzeti da bi se ponovo upostavili normalni uslovi za igru. Ako se dogode jedan ili vie prekida, koji ukupno traju 4 sata ili manje: ako se utakmica nastavlja na istom terenu, prekinuti set se normalno nastvalja sa istim rezultatom, igraima i pozicijama. Rezultati ve odigranih setova ostaju na snazi. ako se utakmica nastavlja na drugom terenu, prekinuti set se ponitava i ponavlja sa istim lanovima ekipe i istim poetnim postavama. Rezultati ve odigranih setova ostaju na snazi. Ako se dogode jedan ili vie prekida, koji ukupno traju due od 4 sata, cela utakmica se ponavlja.

17.3 17.3.1 17.3.2 17.3.2.1 17.3.2 17.3.3PRAVILO

6.3

17.3.1 1., 7.3 7.3 6.3VIDI PRAVILO

18.18.1

PAUZE I PROMENA POLJAPAUZE Pauza je vreme izmeu setova. Sve pauze izmeu setova traju po tri minuta. Za vreme te pauze, obavlja se promena polja i u zapisnik se upisuju poetne postave ekipa. Pauza izmeu drugog i treeg seta se moe produiti do 10 minuta od strane nadlenog organa, a na zahtev organizatora. 4.2.4 18.2, 25.2.1.2

18.2 18.2.1 18.2.2

PROMENA POLJA Posle svakog seta ekipe menjaju polja, sa izuzetkom odluujeeg seta. U odluujuem setu, im ekipa koja vodi osvoji 8. poen, ekipe, bez odugovlaenja, menjaju polja, a pozicije igraa ostaju iste. Ako promena nije uinjena, u trenutku kada je ekipa koja vodi osvojila 8. poen, obavie se im se greka uoi. Posle promene polja rezultat ostaje isti.

D11(3) 7.1 6.3.2, 7.4.1 25.2.2.5

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 27

FIVB Pravila igre tekst

POGLAVLJE 6

LIBEROPRAVILO VIDI PRAVILO

19.19.1 19.1.1

LIBEROODREIVANJE LIBERA Svaka ekipa ima pravo da, sa liste igraa, odredi do 2 (dva) specijalizovana odbrambena igraa: Libera. Za FIVB i svetska takmienja za seniore kada ekipa ima pravo na vie od 12 (dvanaest) igraa obavezna je da odredi, sa liste igraa, 2 (dva) specijalizovana odbrambena igraa: Libera. Svi Liberi moraju biti, pre utakmice, upisan u zapisnik, u specijalnu rubriku predvienu za to. Za FIVB, svetska i zvanina takmienja, svi liberi moraju biti upisani u zapisnik, pre utakmica, samo u specijalnu rubriku predvienu za to. Jedan Libero, odreen od strane trenera, pre poetka utakmice, e obavljati ulogu Libera na terenu. Ako postoji, drugi Libero je rezerva. Libero ne moe biti ni kapiten ekipe, ni kapiten u igri, u isto vreme dok obavlja funkciju Libera. 5.2.2 25.2.1.1 26.2.1.1 5. 4.1.1

19.1.2

19.1.3 19.1.4 19.2

OPREMA Liberi moraju nositi uniforme (ili prsluk za novoodreenog libera) iji dresovi, 4.3 moraju biti kontrastne boje u odnosu na boju dresova ostalih lanove ekipe. Uniforma Libera moe biti drugaijeg dizajna, ali mora biti numerisana kao kod ostalih lanova ekipe. Za FIVB, svetska i zvanina takmienja novoodreeni Libero mora nositi dres istog stila i boje kao i prvobitni Libero, a zadrava svoj broj. AKCIJE U KOJIMA UESTVUJE LIBERO Akcije u igri Liberu je dozvoljeno da ue u igru na mesto bilo kog igraa zadnje linije. 7.4.1.2

19.3 19.3.1 19.3.1.1 19.3.1.2

Libero ima ogranienje da igra kao igra zadnje linije i nije mu dozvoljeno da izvede udarac u napadu 13.2.2, (ni iz terena, ni iz slobodne zone) ako je u momentu kontakta lopta u celosti iznad gornje ivice 13.3.3, mree. 13.3.4 Libero ne sme da servirati, blokirati ili pokuati da blokira. Igra ne sme izvesti udarac u napadu ako je lopta potpuno iznad gornje ivice mree, a tu loptu je Libero digao prstima iz svoje prednje zone ili njenog produetka. Ako Libero uini takvu akciju izvan svoje prednje zone ili njenog produetka, udarac u napadu se moe slobodno izvesti. Zamena sa Liberom Zamene igraa u kojima uestvuje Libero se ne raunaju u pravilne zamene. 15.5 12, 14.1 14.6.2, 14.6.6 1.4.1, 13.3.6 D1b

19.3.1.3 19.3.1.4

19.3.2 19.3.2.1

Njihov broj je neogranien, ali izmeu dve zamene sa Liberom mora postojati okonano 6.1.3 nadigravanje (osim u sluajevima povrede/bolesti Libera ili kada se ekipa morala rotirati zbog kazne). Libera moe zameniti samo igra na ije mesto je Libero uao.

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 28

FIVB Pravila igre tekst

19.3.2.2

Zamena igraa sa Liberom se mogu obaviti samo dok je lopta van igre i pre zviduka za servis. Na poetku svakog seta, Libero ne moe ui u teren dok drugi sudija ne proveri poetnu postavu.

8.2, 12.3 7.3.2, 12.1

19.3.2.3

Zamena igraa sa Liberom izvedena posle zviduka za servis a pre servisnog udarca nee biti odbijena, ali e posle zavretka nadigravanja ekipa biti usmeno upozorena. 12.3, 12.4 Prilikom sledeih zakasnelih zamena igra se odmah prekida i primenjuje se sankcija za odugovlaenje. Ekipa koja e sledea servirati odreuje se na osnovu posledica sankcije za odugovlaenje.

19.3.2.4

Libero i igra sa kojim je Libero zamenio mesto, mogu uci ili izai sa terena kroz "zonu za zamenu Libera" samo preko bone linije ispred sopstvene klupe za rezervne igrae, a izmeu linije napada i osnovne linije. Posledice nepravilne zamene igraa i Libera su iste kao za rotacionu greku. Ponovno odreivanje Libera: Trener moe, iz bilo kog razloga ali samo jednom u utakmici, da zameni Libera koji je poeo utakmicu sa rezervnim Liberom, i to samo posle redovnog povratka igraa na teren umesto Libera. Ova zamena se upisuje u rubriku Primedbe u zapisniku i u list za kontrolu Libera. Prvobitni Libero se ne moe ponovo vratiti u igru do kraja utakmice. U sluaju bolesti ili povrede rezervnog Libera, trener moe odrediti bilo kog od ostalih igraa (osim prvobitnog Libera) koji nije na terenu u momentu odreivanja, da bude Libero do kraja utakmice. Kapiten ekipe moe, u sluaju da trener to zahteva, postati novoodreeni Libero, ako odustane od prava i dunosti kapitena ekipe. Zamena zbog povrede/bolesti Libera ili novoodreenog Libera, se ne rauna kao zamena izmeu kojih se mora okonati nadigravanje.

1.4.4, 7.5.1 D.1b 7.7.2 26.2.2.2 19.3.2.1

19.3.2.5 19.3.3 19.3.3.1

5.1.2, 19.3.2.1

19.3.3.2

Sluaj ponovnog odreivanja Libera, se mora upisati u zapisnik u rubriku za primedbe.

7.3.2, 19.1.2, 25.2.2.7

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 29

FIVB Pravila igre tekst

POGLAVLJE 7

PONAANJE UESNIKAPRAVILO VIDI PRAVILO

20.20.1 20.1.1 20.1.2

PRAVILA O PONAANJUSPORTSKO PONAANJE Uesnici moraju znati ''Zvanina pravila odbojke'' i pridravati ih se. Uesnici moraju prihvatati odluke sudija u sportskom duhu, bez osporavanja. U sluaju nejasnoe, razjanjenje moe zahtevati samo kapiten u igri. 5.1.2.1

20.1.3

Uesnici se moraju suzdravati od akcija ili ponaanja koji imaju za cilj da utiu na odluke sudija ili da prikriju uinjene greke sopstvene ekipe. FER-PLEJ Uesnici se moraju ponaati sa potovanjem i utivo, u duhu FER-PLEJA, ne samo prema sudijama nego i prema drugim slubenim licima, protivnicima, saigraima i gledaocima. Za vreme utakmice, dozvoljena je komunikacije izmeu lanova ekipe.5.2.3.4

20.2 20.2.1 20.2.2

21.21.1

NEDOZVOLJENO PONAANJE I SANKCIONISANJEMANJI PREKRAJI Manji prekraju pravila o ponaanju nisu predmet sankcionisanja. Dunost je prvog sudije da sprei ekipe da dou nivoa koji se sanckonie. Sudija to ini opomenom (usmeno ili znak rukom) lanu ekipe ili ekipi preko kapitena u igri. Ova opomena nije sankcija i nema trenutne posledice. Ne upisuje se u zapisnik 5.1.2, 21.3

21.2.

PREKRAJI KOJI SE SANKCIONIU Nekorektno ponaanje lana ekipe prema slubenim licima, protvnicima, saigraima ili gledaocima je klasifikovano, prema ozbiljnosti prekraja, u tri kategorije: Neuljudno ponaanje: ponaanje protivno lepim manirima, moralnim naelima ili bilo koji postupak koji izraava omalovaavanje. Nasilniko ponaanje: pogrdne ili uvredljive rei ili gestovi. Agresija: stvarni fiziki napad ili agresivno ponaanje ili pretnja. SKALA SANKCIJA Prema proceni prvog sudije i u zavisnosti ozbiljnosti prekraja, sankcije koje e biti primenjene i upisane u zapisnik su sledee: Kazna, Iskljuenje ili Odstranjenje.

4.1.1

21.2.1 21.2.2 21.2.3 21.3

D.9 21.2, 25.2.2.6

21.3.1

Kazna D.11(6) Prvo neuljudno ponaanje u utakmici od strane bilo kog lana ekipe se kanjava dodeljivanjem poena 4.1.1, 21.3.1 i servisa protivniku. Iskljuenje D.11 (7)

21.3.2

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 30

FIVB Pravila igre tekst 21.3.2.1 lan ekipe koji je sankcionisan iskljuenjem ne moe igrati do kraja seta i mora ostati da sedi u kaznenom prostoru, bez drugih posledica. Iskljueni trener gubi pravo da intervenie u setu i mora sedeti u kaznenom prostoru. 21.3.2.2 21.3.2.3 21.3.3 21.3.3.1 21.3.3.2 21.3.3 21.3.4 Prvo nasilniko ponaanje od strane lana ekipe se sankcionie iskljuenjem, bez drugih posledica. Drugo neuljudno ponaanje u istoj utakmici, od strane istog lana ekipe, sankcinie se iskljuenjem, bez drugih posledica. Odstranjenje lan ekipe koji je sankcionisan odstranjenjem mora napustiti takmiarski kontrolni prostor do kraja utakmice, bez drugih posledica. D.11(8) 4.1.1, D.1a 4.1.1, 21.2.2 1.4.6, 4.1.1, 5.2.1, 5.3.2 D.1a, D1b

Prvi fiziki napad, nagovetaj ili pretnja agresijom se sankcionie odstranjenjem, bez drugih posledica. 21.2.3 Drugo nasilniko ponaanje, u istoj utakmici, od strane istog lana ekipe, sankcionie se odstranjenjem, bez drugih posledica. Tree neuljudno ponaanje, u istoj utakmici, od strane istog lana ekipe, sankcionie se odstranjenjem, bez drugih posledica. PRIMENA SANKCIJA ZA NEDOZVOLJENO PONAANJE Sve sankcije za prekraje su individulane sankcije, ostaju na snazi za vreme cele utakmice i upisuju se u zapisnik. Ponavljanje prekraja od strane istog lana ekipe u istoj utakmici se progresivno sankcionie (lan ekipe dobija teu sankciju za svaki sledei prekraj). Iskljuenje i odstranjenje zbog nasilnikog odnosno agresivnog ponaanja ne zahteva prethodnu sankciju. PREKRAJI PRE I IZMEU SETOVA Bilo koji prekraj koji se dogodi pre ili izmeu setova, se sankcionie u skladu sa Pravilom 21.3 i sankcije se primenjuju u sledeem setu. KARTONI ZA SANKCIONISANJE Opomena: usmeno ili znak rukom, bez kartona Kazna: uti karton Iskljuenje: crveni karton Odstranjenje: uti + crveni karton (zajedno) 21.3 25.2.2.6 4.1.1, 21.2 21.3, D.9 21.2, 21.3 4.1.1, 21.2.2 4.1.1, 21.2.1

21.4 21.4.1 21.4.2 21.4.3

21.5

18.1 21.2, 21.3 D.11 (6,7,8) 21.1 21.3.1 21.3.2 21.3.3

21.6

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 31

FIVB Pravila igre tekst

SUDIJE, NADLENOSTI I ZVANINI ZNACI POGLAVLJE 8

SUDIJEPRAVILO VIDI PRAVILO

22.22.1

SUDIJSKI KOLEGIJUM I POSTUPCISASTAV Sudijski kolegijum za utakmicu, se sastoji od sledeih slubenih lica: - prvog sudije -drugog sudije -zapisniara -etvoro (dvoje) linijskih sudija Njihov poloaj je prikazan na crteu 10 (D-10). Za FIVB svetska i zvanina takmienja, obavezno je prisustvo pomonika zapisniara. 26. 23 24 25 27

22.2 22.1.1 22.2.1.1 22.2.1.2 22.2.2 22.2.3 22.2.3.1

POSTUPCI Samo prvi i drugi sudija mogu korisiti pitaljku za vreme utakmice: Prvi sudija daje znak i zvidukom odobrava izvoenje servisa kojim poinje nadigravanje; Prvi i drugi sudija oznaavaju kraj nadigravanja zvidukom, pod uslovom da su sigurni da je uinjena greka i da su odredili vrstu greke; Oni mogu upotrebiti pitaljku i kad je lopta van igre da bi pokazali da li odobravaju ili odbijaju zahtev 5.1.2, 8.2 ekipe. Odmah poto su zvidukom oznaili okonanje nadigravanja, sudije moraju da pokau zvaninim sudijskim znakom: Ako je greku dosudio prvi sudija, pokazuje: a) ekipu koja e servirati, b) vrstu greke, c) igraa/igrae koji su uinili greku (ako je neophodno). Drugi sudija sledi prvog sudiju ponavljajui zvanine znakove rukom. Ako je greku dosudio drugi sudija, pokazuje: a) vrstu greke, b) igraa koji je pogreio (ako je neophodno) c) ekipu koja e servirati sledei znak prvog sudije. 22.2.1.2 28.1 D.11(2) 12.2.2, D.11(2) 6.1.3, 12.3

22.2.3.2

12.2.2

U ovom sluaju, prvi sudija ne pokazuje ni prirodu greke ni igraa koji ju je uinio nego samo ekipu D11(2) koja e servirati. 22.2.3.3 U sluaju greke udarca u napadu igraa zadnje linije ili Libera oboje sudija pokazuju u skladu sa 22.2.3.1 i 22.2.3.2, kako je gore navedeno. 12.2.2, 13.3.3 13.3.5 19.3.1.2 23.3.2.3d 23.3.2.3e D11(21) 17.3, D11(23)

22.2.3.4

U sluaju obostrane greke, oboje sudija pokazuju: a) vrstu greke, b) igraa/e koji su uini greku (ako je neophodno)Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 32

FIVB Pravila igre tekst c) ekipu koja e servirati kako je pokazao prvi sudija.PRAVILO

12.2.2 D11(2)VIDI PRAVILO

23.23.1

PRVI SUDIJAPrvi sudija obavlja svoje funkcije sedei ili stojei na sudijskoj platformi koja se nalazi na jednom kraju mree. Nivo njegovog vidnog polja mora biti otprilike 50 cm iznad nivoa mree. OVLAENJA Prvi sudija vodi uatkmicu od poetka do kraja. Njegova su ovlaenja iznad ovlaenja svih lanova sudijskog kolegijuma i lanova ekipa. Za vreme utakmice, odluke prvog sudije su konane. Ovlaen je da poniti odluke drugih lanova sudijskog kolegijuma ako primeti da su pogrene Prvi sudija moe promeniti lana sudijskog kolegijuma koji svoje funkcnije ne obavlja valjano. 4.1.1, 6.3 D.1a, D.1b, D.10

23.2 23.2.1

23.2.2 23.2.3 23.2.4

Takoe, prvi sudija kontrolie rad skupljaa lopti, brisaa poda i brzih brisaa. Prvi sudija ima pravo da odlui o bilo kom pitanju u vezi sa igrom, ukljuujui i ona koja nisu ureena Pravilima igre. Prvi sudija nee dozvoliti bilo kakvu diskusiju u vezi sa svojim odlukama. Na zahtev kapitena u igri, prvi sudija e dati objanjenje o primeni ili tumaenju Pravila igre na osnovu kojih je doneo odluku. Ako se kapiten u igri ne slae sa objanjenjem prvog sudije i odlui da uloi prostest, mora odmah rezervisati pravo da podnese i upie protest u zapisnik na kraju utakmice. Prvi sudija mora dozvoliti korienje ovog prava kapitena u igri.

3.3

20.1.2 5.12.1 5.1.2.1, 5.1.3.2, 25.2.3.2 POGLAVLJE 1 23.3.1.1

23.2.5

Prvi sudija je odgovoran da utvrdi pre i za vreme utakmice da li oprema prostora za igru i uslovi u tom prostoru odgovaraju propisanim. NADLENOSTI Pre utakmice, prvi sudija provera uslove u prostoru za igru, lopte i ostalu opremu, obavlja reb sa kapitenima ekipa, nadgleda zagrevanje. Za vreme utakmice prvi sudija je ovlaen da: dodeljuje opomene ekipama, sankncionie nedozvoljeno ponaanje i odugovlaenje igre, odluuje o: a) grekama servera i pozicionim grekama ekipe koja servira ukljuujui i zaklon, b) grekama odigravanja loptom c) grekama iznad mree i njenom gornjem delu,

23.3 23.3.1 23.3.1.1 23.3.1.2 23.3.1.3 23.3.2 23.3.2.1 23.3.2.2 23.3.2.3

POGLAVLJE 1 23.2.5 7.1 7.2

21.1 16.2, 21.2

7.4, 12.4 12.5, 12.7.1 D4 9.3 11.3.1, 11.4.1 11.4.4str. 33

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

FIVB Pravila igre tekst d) grekama udarca u napadu Libera i igraa zadnje linije 13.3.3, 13.3.5 24.3.2.4 D11(21) 1.4.1, 13.3.6 24.3.2.4, D11(21) 8.4.5, 24.3.2.7 D5 14.6.2, 14.6.6 D11(12) 25.2.3.3VIDI PRAVILO

e) izvedenom udarcu u napadu, iznad gornje ivice mree, na loptu koju je Libero digao prstima iz sopstvene prednje zone ili njenog produetka, f) prolasku lopte u celosti kroz donji prostor ispod mree. g) Izveden blok igraa zadnje linije ili pokuaj blokiranja Libera. 23.3.3PRAVILO

Na kraju utakmice, proverava i potpisuje zapisnik.

24.24.1

DRUGI SUDIJAMESTO Drugi sudija obavlja svoje funkcije stojei izvan terena, u blizini stuba, na suprotnoj strani terena od prvog sudije prema kome je okrenut licem. D.1a, D.1b, D.10

24.2 24.2.1

OVLAENJA Drugi sudija je pomonik prvog sudije, ali ima i sopstveni delokrug nadlenosti. Ako prvi sudija postane nesposoban da nastavi svoj posao, drugi sudija ga moe zameniti. 24.3

24.2.2 24.2.3 24.2.4 24.2.5 24.2.6 24.2.7 24.2.8 24.2.9 24.2.10

Drugi sudija moe, bez zviduka, da signalizira i one greke koje nisu u njegovom delokrugu nadlenosti, ali na tome ne sme da insistira kod prvog sudije. Prvi sudija kontrolie rad zapisniara. Drugi sudja nadgleda lanove ekipa na klupi za rezervne igrae i obavetava prvog sudiju o njihovim nedozvoljenom ponaanju. Drugi sudija nadgleda igrae u zoni za zagrevanje. Drugi sudija odobrava prekide, kontorlie njhovo trajanje i odbija neosnovane zahteve. Drugi sudija kontrolie broj tajm-auta i zamena igraa koji je iskoristila svaka ekipa i o drugom tajm-autu, petoj i estoj zameni igraa obavetava prvog sudiju i odgovarajueg trenera.

24.3 25.3, 26.2 4.2.1 4.2.3 15, 15.11 25.2.2.3 15.1, 25.2.23

U sluaju povrede igraa, drugi sudija odobrava izuzetnu zamenu ili vreme od tri minuta za oporavak 15.7, 17.1.2 Drugi sudija proverava stanje poda, uglavnom u prednjoj zoni. Takoe, za vreme utakmice proverava 1.2.1, 3 da li lopte i dalje ispunjavaju predviene kriterijume. Drugi sudija nadgleda lanove ekipa u kaznenim zonama i obavetava prvog sudiju o nedozvoljenom ponaanju. 1.4.6, 21.3.2

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 34

FIVB Pravila igre tekst 24.3 24.3.1 24.3.2 24.3.2.1 24.3.2.2 24.3.2.3 24.3.2.4 NADLENOSTI Na poetku svakog seta, kod promene polja u odluujuem setu i kad god je potrebno, 5.2.3.1, sudija provera da li stvarne pozicije igraa na terenu odgovaraju onima na listiu za poetnu postavu. 7.3.2, 7.3.5 18.2.2 Za vreme utakmice, drugi sudija odluuje, zvidukom dosuuje i pokazuje: prelaz u protivniko polje i prostor ispod mree, pozicione greke ekipe koja prima servis, nedozvoljen kontakt igraa sa mreom na njenom donjem delu ili sa antenom na svojoj strani terena, izveden blok igraa zadnje linije ili pokuaj blokiranja Libera; ili greku udarca u napadu igraa zadnje linije ili Libera. 11.2, D5 7.5, D4 11.3.1 13.3.3, 14.6.2, 14.6.6 23.3.2.3d,e,g D11 (12) 8.4.2 8.3 8.4.3, 8.4.4 D5 25.2.3.3VIDI PRAVILO

24.3.2.5 24.3.2.6 24.3.2.7 24.3.3PRAVILO

kontakt lopte sa spoljnim predmetom, kontakt lopte sa podom kada prvi sudija nije u poziciji da vidi kontakt; ako lopta koja je upuena u protivnki teren prelazi mreu potpuno ili delimino izvan prostora za prelaz, ili ako dodiruje antenu. Na kraju utakmice, potpisuje zapisnik.

25.25.1

ZAPISNIARMESTO Zapisniar obavlja svoje funkcije sedei za zapisnikim stolom, na suprotnoj strani terena od prvog sudije i njemu okrenut licem. NADLENOSTI Vodi zapisnik u skladu sa Pravilima igre, saraujui sa drugim sudijom.. Koristi sirenu ili drugu zvunu napravu da oznai nepravilnosti ili da bi signalizirao sudijama na osnovu svojih zaduenja. Pre utakmice i seta, zapisniar: upisuje podatke o utakmici i ekipama, ukljuujui prezime i broj Libera a na osnovu vaee procedure 4.1, 5.1.1, te prikuplja potpise kapitena i trenera; 5.2.2, 7.3.2, 19.1.2, 19.3.3.2, upisuje poetnu postavu obe ekipe na osnovu listia za postavu; 5.2.3.1, 7.3.2 Ako listie ne primi na vreme, o tome odmah obavetava drugog sudiju. D.1a, D1b D.10

25.2

25.2.1 25.2.1.1 25.2.1.2

25.2.2 25.2.2.1 25.2.2.2 25.2.2.3 25.2.2.4 25.2.2.5

Za vreme utakmice, zapisniar: upisuje osvojene poene kontrolie redosled serviranja obe ekipe i signalizira sudijama svaku svaku greku, odmah posle servisnog udarca; ovlaen je da potvrdi i oglasi zahtev za zamenu igraa korienjem sirene. Kontrolie broj i upisuje zamene i tajm-aute, te informie drugog sudiju. obavetava sudije o zahtevu za prekid koji nije u skladu sa pravilima; objavljuje sudijama kraj setova i osvajanje 8. poena u odluujuem setu; 6.1 12.2 15.1, 15.4.1, 24.2.6, 24.2.7, 15.11 6.2, 15.4.1, 18.2.2,str. 35

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

FIVB Pravila igre tekst 25.2.2.6 25.2.2.7 25.2.3 25.2.3.1 25.2.3.2 25.2.3.3 upisuje svaku sankciju i neosnovane zahteve; upisuje i sve ostale dogaaje koje mu naloi drugi sudija, npr. izuzetne zamene, vreme za oporavak povreenog igraa, produene prekide, spoljanje ometanje itd. Na kraju utakmice, zapisniar: upisuje konaan rezultat; u sluaju protesta a sa prethodnom dozvolom prvog sudije, upisuje ili dozvoljava kapitenu ekipe/u igri da upie u zapisnik izjavu o situaciji zbog koje protestuje. potpie zapisnik, a zatim prikuplja potpise kapitena ekipa pa onda sudija. 6.3 5.1.2.1 5.1.3.2 23.2.4 5.1.3.1, 23.3.3 24.3.3VIDI PRAVILO

15.11.3, 16.2, 21.3 15.7, 17.1.2 17.2, 17.3

PRAVILO

26.26.1

POMONIK ZAPISNIARAMESTO Pomonik zapisniara obavlja svoje funkcije sedei pored zapisniara za zapisnikim stolom. 22.1, D1a D1b, D10

26.2

NADLENOSTI Pomonik zapisniara upisuje zamene u kojima uestvuje Libero. Pomae u administrativnim dunostima zapisniaru. Ako zapisniar postane nesposoban da obavlja svoj posao, zamenie ga pomonik zapisniara.

19.3

26.2.1 26.2.1.1 26.2.1.2 26.2.2 26.2.2.1 26.2.2.2 26.2.2.3 26.2.2.4 26.2.2.5 26.2.2.7 26.2.3 26.2.3.1 26.2.3.2

Pre utakmice i seta, pomonik zapisniara: priprema list za kontrolu Libera, priprema rezervni zapisnik, Za vreme utakmice, pomonik zapisniara: upisuje sve detalje u vezi za ulaskom/izlaskom Libera, obavetava sudije o bilo kakvoj greci u vezi ulaskom/izlaskom Libera, koristei sirenu, zapoinje i zavrava merenje tehnikog tajm-auta, okree brojeve na runom semaforu koji se nalazi na zapisnikom stolu, proverava tanost podataka na elektronskom semafora ako je neophodno, aurira rezervni zapisnik i daje ga zapisniaru. Na kraju utakmice, pomonik zapisniara: potpisuje list za kontrolu Libera i predaje ga na proveru; potpisuje zapisnik. 25.2.2.1 25.2.1.1 19.3.1.1 19.3.2.1 15.4.1

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 36

FIVB Pravila igre tekst

PRAVILO

VIDI PRAVILO

27.27.1

LINIJSKE SUDIJEMESTO Ako su prisutna samo dvojica linijskih sudija, oni stoje kod uglova terena najbliim desnoj ruci svakog sudije, dijagonalno na 1 do 2 m od ugla. Svaki od njih kontrolie dve linije, osnovnu i bonu na svojoj strani terena. Na FIVB svetskim i zvaninim takmienjima, obavezno je prisustvo etvoro linijskih sudija. Oni stoje u slobodnoj zoni na 1 do 3 m od svakog ugla terena, u zamiljenom produetku linija koje kontroliu. D.10 D.1a, D.1b, D.10

27.2 27.2.1 27.2.1.1 27.2.1.2 27.2.1.3

NADLENOSTI Linijske sudije obavljaju svoje funkcije koristei zastavice (40 x 40 cm) kao to prikazano na dijagramu 12, pokazajui: lopta ''unutra'' ili ''aut'' kad god lopta padne u blizinu njhovih linija, dodir ''aut'' lopti od strane ekipe koja prima loptu, kada lopta dodirne antenu, kada servirana lopta prelazi mreu van prostora za prelaz, itd. 8.3, 8.4 D12(1,2) 8.4, D.12(3) 8.4.3, 8.4.4 10.1.1, D5 D12(4) 7.4, D.12(4) 12.4.3 11.3.1, 11.4.4 D.12 (4) 10.1.1, D5 D12(4)

27.2.1.4 27.2.1.5 27.2.1.6 27.2.1.7 27.2.2

ako bilo koji igra (izuzev servera) stoji van svog polja u trenutku servisnog udarca; greku prestupa osnovne linije, igraa koji servira; bilo koji kontakt igraa sa antenom na svojoj strani terena, a za vreme akcije odigravanja loptom ili za vreme ometanja igre; prelazak lopte preko mree u protivniko polje a van prostora za prelaz, ili dodir sa antenom na svojoj strani terena. Na zahtev prvog sudije, linijski sudija mora ponoviti svoj znak.

28.28.1

ZVANINI ZNACISUDIJSKI ZNACI RUKOM Sudije moraju zvaninim znakom rukom pokazati razlog za svoj zviuduk (vrstu dosuene greke ili vrstu odobrenog prekida). Znak mora biti na trenutak zadran, a ako je pokazan jednom rukom, ruka odgovara strani ekipe koja je uinila greku ili uputila zahtev. ZNACI ZASTAVICOM LINIJSKIH SUDIJA Linijske sudije moraju pokazati zvaninim znakom zastavicom vrstu uinjene greke i za trenutak zadrati znak. D.11

28.2

D.12

Nenad Panjak, Igor ulibrk Nezvanian prevod teksta Pravila igre 2009-2012 www.mso.bap.rs

str. 37