Odbor regija želi dobrodošlicu hrvatskim

lokalnim i regionalnim vlastima

Fotografi je : Arhivi Odbora regija; Europska unija; Zvonimir Frka-Petešić; Grad Vodice; Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ured u Kutini; Darko Puharić, Design studio D.

© Europska unija 2012

Umnožavanje je dozvoljeno pod uvjetom navođenja izvora.

Tiskano u Belgiji

1

Sadržaj

Uvod - Mercedes Bresso, Predsjednica Odbora regija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslovaEuropa obogaćena hrvatskim iskustvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Arsen Bauk, hrvatski ministar uprave Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo uključivanje građana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Vojko Obersnel, predsjednik hrvatskog IzaslanstvaLokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Hrvatska na putu u EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Hrvatska na lokalnoj razini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Pogodnosti europske regionalne politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2. Ukratko o Odboru regija – zajednici europskih lokalnih i regionalnih vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

3. Hrvatska i Odbor regija – Jačanje odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Suradnja Hrvatske s Odborom regija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Hrvatski promatrači u Odboru regija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Kontakti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2

3

Uvodnik Mercedes Bresso,

Predsjednica Odbora regija

Hrvatska će uskoro biti dijelom Europske unije time što će postati njezinom 28. članicom, zbog čega Odbor regija dijeli opće zadovoljstvo.

U tome osobno imam dodatni privilegij prihvaćanja u naše okrilje raznolikih europskih prostora koji obogaćuju našu instituciju. Od obala rijeke Dunav pa sve do plaža i otoka Jadranskoga mora, hrvatske općine, gradovi i županije pre-poznaju se diljem svijeta zbog svoje povijesti, umjetnosti, prirodnih ljepota i ljudskogih postignuća.

Prošli smo dugačak put zahvaljujući strasti i marljivom radu kako hrvatskih tako i europskih institucija. I ono najvažnije, Hrvati su prošloga siječnja glasali za Europu. Reforme su po-duzete u svim sektorima, od gospodarstva do uprave, i taj proces još uvijek traje, sa svim usponima i padovima. U tom je smislu često zadatak župana, gradonačelnika i načelnika komunicirati s lokalnim zajednicama kako bi im objasnili do-brobit, ali i obveze koje proizlaze iz pripajanja i rada u Europ-skoj uniji, traženja rješenja i iskorištavanja prilika.

To je uloga svake članice našeg Odbora. Iz tog sam razloga posebno ponosna što se već u veljači 2012. izaslanstvo od 9 hrvatskih promatrača pridružilo Odboru regija stvorivši time od Odbora regija prvo političko tijelo u Europi u kojemu je za-

živjelo to proširenje. Oni će uskoro postati punopravni člano-vi i to je jedan od razloga zbog kojeg s veseljem očekujemo 1. srpnja 2013. Uvjerena sam da će njihovo aktivno zalaganje, u Bruxellesu i kod kuće, donijeti pozitivnu promjenu za hrvat-ske lokalne zajednice, ali i za Odbor.

Hrvatska doista ima velik potencijal za dokazivanje kako lo-kalni i regionalni razvoj može napredovati. U ovom trenutku Hrvatska može kombinirati unaprijeđenu potporu europske regionalne politike s poboljšanim sustavom lokalne i regio-nalne samouprave. Ako se reforme postignu, osnaživanje i decentralizacija mogu postati snažan pokretač za državu, baš kao i nadahnuće za druge.

Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji šalje vrlo pozitivan si-gnal za cjelokupni proces proširenja. Uvjerena sam kako će Hrvatska igrati ulogu političkog predstavnika zemalja zapad-nog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji. U tom smislu, lokalna i regionalna tijela mogu osigurati pozitivan utjecaj zahvaljujući svojim dobro uspostavljenim mrežama za suradnju u regiji.

Vjerujem da zajednički rad donosi otkrića i napredak. Poku-šajmo učiniti najviše što možemo.

4

Europa obogaćenahrvatskim iskustvima Vesna Pusić, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, u siječnju ove godine hrvatski su građani na referendumu uvjerljivo podržali članstvo u Europskoj uniji. Tako će po okončanju postupka ratifika-cije, koji u državama članicama dobro napreduje, Hrvat-ska postati 28. članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Nakon dugotrajnih i složenih pregovora, zavr-šenih u lipnju 2011. godine, Hrvatska je postigla jedan od svojih najvažnijih ciljeva od stjecanja nezavisnosti. Među mnogobrojnim vrijednostima članstva u Europ-skoj uniji, upravo zbog nedavnog ratnog iskustva, po-sebno vrednujemo mir i stabilnost koje je Unija zajam-čila velikom dijelu Europe tijekom proteklih više od pola stoljeća. Članstvo za Hrvatsku znači potvrdu europskih vrijednosti koje i sama njeguje – vrijednosti demokraci-je, tolerancije, promicanja ljudskih prava.

U protekla dva desetljeća i tijekom pristupnih prego-vora, Hrvatska se nije samo reformirala i pripremala za članstvo, nego je i izgrađivala svoje institucije i sebe kao državu. Time je stekla vrijedno i jedinstveno iskustvo koje spremno dijeli ne samo sa susjedima u regiji gdje, budući da je najviše napredovala, Hrvatska djeluje kao stabilizirajući čimbenik, već i s drugim državama šireg europskog susjedstva, osobito južnog Mediterana. Tako ćemo, primjerice, na sedmoj konferenciji Croatia Sum-mit, koja će se održati u Dubrovniku u srpnju 2012. ra-spravljati upravo o temi izgradnje države u svjetlu steče-nog iskustva kroz proces europskih integracija.

Cijenimo priliku priliku da hrvatske regije i lokalne za-jednice aktivno sudjeluju u oblikovanju i provođenju Kohezijske politike Europske unije. Njezin cilj, postizanje uravnoteženog razvitka u Europi, u čemu su ta politika i njezin instrument – strukturni fondovi – već niz godina poznati po svojoj uspješnosti, bit će sve važniji u današ-njem globaliziranom svijetu, u kojemu su upravo regije

sve češće nositelji međunarodne suradnje, ali, svojom raznolikošću, i protuteža uniformnosti globalizacijskih procesa.

Hrvatske regije zaista su raznolike – od jedne od najdužih i najrazvedenijih obala na Sredozemlju do podunavskih prostora, od srednjoeuropskih do mediteranskih grado-va, one obiluju raznolikošću kulturne baštine i krajolika, ali i prometnim i energetskim potencijalom takvog geo-grafskog položaja. Očuvanost prirodnog okoliša prido-nosi kvaliteti okoliša i biološkoj raznolikosti našega kon-tinenta te omogućuje proizvodnju ekološki uzgojene hrane, a nadaleko prepoznata ljepota krajolika hrvatsku obalu, koju krasi tisuću otoka, čini omiljenim turističkim odredištem. Upravo ta raznolikost njezinih regija omo-gućuje Hrvatskoj, kao srednjoeuropskoj i mediteranskoj zemlji, suradnju u okviru širih regionalnih asocijacija – Dunavske strategije, Jadransko-jonske inicijative i Unije za Mediteran.

Jedan od važnih elemenata dobrog funkcioniranja drža-ve je regionalna i lokalna uprava i samouprava. Budući da su upravo lokalne vlasti najbliže potrebama građana te, u skladu s načelom supsidijarnosti, na njih mogu naj-bolje odgovoriti, izuzetno je važno da lokalne i regional-ne vlasti djeluju ne samo u partnerstvu sa svojim nacio-nalnim vladama već i da artikuliraju svoje stavove kroz vlastito europsko tijelo, Odbor regija.

Sudjelovanje hrvatske delegacije promatrača u Odboru regija nastavak je dosadašnje suradnje hrvatskih lokal-nih i regionalnih vlasti s europskim kolegama. Uvjerena sam da će hrvatski promatrači, koji će već sljedeće godi-ne postati punopravni članovi Odbora regija, svojim spe-cifičnim iskustvom uspješno pridonijeti radu tog važnog europskog savjetodavnog tijela.

5

Ojačajmo lokalne institucije i potaknimo

uključivanje građana Arsen Bauk,

hrvatski ministar uprave

U razdoblju koje je obuhvatilo manje od godinu dana Hrvatska je napravila velik dio poslova koji se odnose na pristupanje Eu-ropskoj uniji. Pregovori o pristupanju dovršeni su 2011., Ugovor o pristupanju potpisan je 9. prosinca 2011., a 22. siječnja 2012. održan je referendum o pristupanju Europskoj uniji.

Oko toga da je Europska unija dio hrvatske sadašnjosti i bu-dućnosti postoji stvaran politički konsenzus. Ulaskom u Europ-sku uniju Hrvatsku i njene građane očekuje velik zadatak koji će uključivati unaprjeđenje ili reformu bitnih struktura države. Jedna od važnijih reformi države, društva i gospodarstva, koju je najavio program nove hrvatske vlade, jest reforma lokalne i regionalne samouprave, odnosno proces decentralizacije. Hr-vatska je višekratno ocijenjena kao jedna od europskih zema-lja koja ima izrazito visok stupanj centralizacije u upravljanju državom. Iz tog se razloga smatra prevelikom i neodrživom jer centraliziranost vodi k daljnjem rastu disproporcija u razvoju različitih dijelova države i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje. Zato danas, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uni-ju u statusu članice, reforma lokalne i regionalne samouprave predstavlja zadatak koji treba započeti bez odlaganja.

Ova Vlada je svjesna da uz postojeće okolnosti postoji jasna tendencija povećanja razlika na štetu slabije razvijenih i nera-zvijenih hrvatskih regija te da se regionalni i lokalni razvojni ciljevi vrlo teško prepoznaju u postojećim provedbenim pla-novima. Stoga je odlučna u namjeri da napravi veliki zaokret kojim će, umjesto da i dalje jača centralne, državne institucije, u narednom razdoblju ojačati lokalne institucije.

Načelo supsidijarnosti, kojim ćemo se voditi u toj reformi, prepustit će višoj, centralnoj razini samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova. Naravno da će se ona rješe-nja i modeli koji su se u dosadašnjoj praksi pokazali dobrima primjenjivati i dalje.

Kao u svakoj reformi, i u ovoj trebamo biti spremni na teškoće i otpore. Očekujemo različite stavove u pogledu pristupa i širine potrebnih promjena. Činjenica je da postojeći sustav lokalne i područne samouprave postoji gotovo dvadeset godina i dok neki zagovaraju radikalne promjene, drugi će predlagati da se ne promijeni ništa. Na sve to ne treba gledati kao na razlog za odustajanje, već kao na poticaj za pridobivanje povjerenja i podrške građana.

Zbog navedenih razloga provest ćemo široku javnu raspravu svih zainteresiranih strana kako bismo defi nirali tri aspekta de-centralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcij-ski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fi skalni (izvori fi nanciranja). Time bismo defi nirali i model za novi regi-onalni ustroj koji bi zadovoljio tri osnovna zahtjeva – ekonom-sku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomsku učinkovitost vidimo kao stvaranje područnih i lokalnih admi-nistrativnih jedinica koje će imati dovoljno fi nancijskih, ljud-skih, upravljačkih i drugih potencijala za osiguravanje kvalitet-ne javne usluge građanima po prihvatljivim uvjetima. Nadalje, kriterij lokalne demokracije znači stvaranje takvog administra-tivnog ustroja koji će osigurati blizinu i suradnju između poli-tičkih centara odlučivanja i građana da bi omogućili njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja odluka. Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvog administrativnog ustroja u kojem će regionalne i lokalne ad-ministrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne i povijesne cjeline u kojima će građani koji u njima žive dijeliti zajednički identitet.

Krajnji cilj koji želimo postići ovom reformom jest zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj iz perspektive članice Europske unije.

6

Lokalne i regionalne vlasti – čimbenici rasta Vojko Obersnel, Predsjednik hrvatskog Izaslanstva promatrača, gradonačelnik Rijeke

Potpisivanje Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji veliki je uspjeh svih nas. Europska unija ima apsolutno nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hr-vatskog društva, kao i činjenici da je Hrvatska stasala do te mjere da može zauzeti mjesto među europskim državama. Hrvatska postaje dio Europe koja je iznjedrila demokraciju, civilno društvo, ljudska prava, prosvjetiteljstvo, individuali-zam, socijalnu državu, nevjerojatna društvena, ekonomska i kulturna dostignuća.

Lokalne i regionalne vlasti najbolji su dokaz koliko je sličnosti Hrvatske s državama Europske unije, kao i hrvatskih građana s građanima ostalih europskih zemalja. Kao predstavnici lo-kalnih i regionalnih vlasti, svi dijelimo stu želju da nas naše nacionalne vlade priznaju kao partnere bez kojih je teško ostvariti dugoročne ciljeve i razvoj. Mi smo ta razina koja je najbliža građanima, koja je u neposrednom kontaktu s njiho-vima potrebama i problemima; mi smo ti koji najbolje osjete i prepoznaju njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Za-daća nam je stvoriti mogućnosti i učiniti našim građanima život ugodnim na područjima obrazovanja, sporta, kulture, socijalne politike, zdravlja, zaštite okoliša i nizu drugih pod-ručja, ovisno o našim ovlastima. I pritom nema razlike između građana u Europi, bez obzira gdje žive i kojim jezikom govo-re, pa tako niti njihovih lokalnih i regionalnih vlasti.

Kao predsjednik Udruge gradova, uključen sam u suradnju Hrvatske s Odborom regija od samih početaka i svjestan sam važnosti koju Odbor ima za lokalne i regionalne vlasti u Euro-

pi. Odbor regija bavi se politikama koje se provode na lokal-noj i regionalnoj razini i imaju ogroman utjecaj na živote gra-đana u lokalnim zajednicama.Uloga Odbora regija važna je jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građa-na Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske unije imaju prilike aktivno sudjelovati u zakonodavnom pro-cesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način utjecati na to da politike budu što primjenjivije i što bolje od-govaraju na potrebe građana Europske unije.

Izuzetno mi je drago što dolazimo kao promatrači u Odbor regija u trenutku kad je njegova uloga ojačana Lisabonskim ugovorom. To je nedvojbeno dokaz spremnosti europskih in-stitucija da uključe lokalne i regionalne vlasti diljem Europe i njihove predstavnike u Bruxellesu u sve europske procese kao ravnopravnog partnera.

U narednih godinu dana hrvatsko izaslanstvo promatrača bit će u prilici detaljnije upoznati rad Odbora regija i više surađi-vati s čelnicima lokalnih i regionalnih vlasti u Europi.Nastojat ćemo se što bolje pripremiti za buduće vrijeme, kad će Hr-vatska biti punopravna članica Europske unije. Siguran sam da mnogi hrvatski gradovi, općine i županije već i sad mogu biti usporediv primjer te da ćemo kroz naše sudjelovanje u radu Odbora regija ravnopravno s europskim kolegama dije-liti naša iskustva i znanja.

7

1. Novi obzori: Hrvatska i Europska unija

Hrvatska na putu u Europsku uniju Smještena na raskrižju Sredozemlja i Srednje Europe, stara europska nacija i ujedno mlada država Hrvatska ponovno je postala nezavisna 1991., nakon raspada Jugoslavije. Za razli-ku od mirnih procesa demokratskih tranzicija koji su se odvili drugdje u Srednjoj Europi, Hrvatska je nažalost iskusila rat i okupaciju četvrtine svojeg teritorija, koja je trajala sve do 1995., kada je njegov veći dio oslobođen. Otada je Hrvatska dala sve od sebe da zaliječi rane toga razdoblja (više od 13.000 ubijenih, pola milijuna izbjegli-ca i 37 milijardi dolara ukupne štete) te je ulo-žila goleme na-pore da popravi ratne štete i pro-vede zahtjevan program povrat-ka izbjeglica.

Hrvatska je istodobno pro-vodila nužne d e m o k r a t s k e promjene i preš-la s planskog na tržišno gospo-darstvo. Usto je morala izgraditi većinu institu-cija potrebnih za normalno funkcioniranje države. Reforme su 2000. godine poprimile novi zamah. Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) gotovo se udvostručio u posljednjem desetljeću, a BDP po stanovniku iznosi danas 61% od prosjeka Europske unije te čak nadmašu-je nekoliko njezinih novih članica. Hrvatska je također izgradi-la 900 kilometara novih autocesta, pa njezina modernizirana cestovna infrastruktura danas povezuje susjedne zemlje –

kako članice EU-a, tako i one koje to nisu. Ugošćujući svake godine više od 10 milijuna stranih turista, Hrvatska se ponov-no uspela među najbolje turističke destinacije u Europi.

U veljači 2003. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Eu-ropskoj uniji, a država kandidatkinja postala je u lipnju 2004. Pregovori o pristupanju započeli su 3. listopada 2005., a za-vršeni su 30. lipnja 2011. Tih šest godina koliko su pregovori

trajali obilježilo je čak pet uza-stopnih kriza Europske unije – institucional-na kriza 2005. nakon neuspje-ha Ustavnog ugovora, zatim fi nancijska kriza 2007., ekonom-ska kriza 2008., kriza Eurozone i naposljetku kriza Schengen-skog prostora. Hrvatski uspjeh tim je veći ako se ima na umu da su u međuvre-menu kriteriji za članstvo znatno postroženi, što je bilo poslje-dica iskustava stečenih u pret-hodnim krugo-vima proširenja. Ugovor o pristu-panju Hrvatske Europskoj uniji

potpisan je 9. prosinca 2011. Nakon što su hrvatski građani na referendumu 22. siječnja 2012. podržali članstvo u Uniji dvotrećinskom većinom, potvrdio ga je i Hrvatski sabor. Kada Ugovor ratifi ciraju parlamenti svih država članica EU-a, Hrvat-ska će – kao što se očekuje – 1. srpnja 2013. postati 28. člani-com Europske unije.

Ličko-senjska županija

Karlovačka županija

Istarska županija

Zadarska županija

Sisačko-moslavačka županija

Osječko-baranjska županija

Zagrebačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Šibensko-kninska županija

Primorsko-goranska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija

Vukovarsko-srijemska županijaBrodsko-posavska županija

Virovitičko-podravska županija

Požeško-slavonska županija

Varaždinska županija

Koprivničko-križevačka županija

Grad Zagreb

Krapinsko-zagorska županija

Međimurska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

SENJ

GOSPIĆ

GRAČAC

GLINA

UDBINA

DVOR

KNIN

SISAK

OGULIN

OTOČAC

SLUNJ

DRNIŠ

OMIŠ

CRES

TRILJ

MUĆ

BILJE

BENKOVAC

VOĆIN

ŠIBENIK

BRINJE

SINJ

PAKRAC

GRAD ZAGREB

SUNJA

PERUŠIĆ

LIPIK

ČABAR

KUTINA

PETRINJA

LOVINAC

NOVSKA

KARLOVAC

OBROVAC

KLIS

ČAZMA

VRLIKA

VOJNIĆ

STON

GVOZD

OZALJ

KRIŽEVCI

ILOK

PAG

NIJEMCI

VRGORAC

NAŠICE

DRAŽ

DONJI LAPAC

LEKENIK

DELNICE

RUŽIĆ

SALI

KRIŽ

KISTANJE

PLITVIČKA JEZERA

KARLOBAG

BUZET

HRVACE

UNEŠIĆ

VRBOVSKO

RAKOVICA

KRK

OSIJEK

SAMOBOR

OTOK

PAZIN

ERVENIK

ČAGLIN

SIRAČ

BRESTOVAC

ERDUT

KONAVLE

PLAŠKI

VELIKA

MATULJI

JELSA

VRHOVINE

VELIKA GORICA

SKRADIN

VRBANJA

SLATINA

TOPUSKO

ČEPIN

ĐULOVAC

POPOVAČA

GAREŠNICA

PLOČE

DRENOVCI

KUTJEVO

BAKAR

BJELOVAR

ĐAKOVO

SOPJE

KRŠAN

KOŠKA

ČAČINCI

OKUČANI

RAB

OREBIĆ

CERNIK

LANIŠĆE

JOSIPDOL

SIBINJ

BARILOVIĆ

VRBOVEC

BEREK

PLETERNICA

POŽEGA

VIS

MLJET

IVANSKA

NIN

PITOMAČA

GRUBIŠNO POLJE

MARINA

VALPOVO

VIROVITICA

PROMINA

STARIGRAD

NOVI VINODOLSKI

MRKOPALJ

TRPINJA

RAŠA

TOUNJ

ZAGVOZD

KLANA

ĐURĐEVAC

KRNJAK

JASTREBARSKO

VIRJE

SUHOPOLJE

GOLA

VILJEVO

JASENOVAC

DARDAIVANIĆ-GRAD

KAPELA

GRADINA

DRENJE

ČAVLE

IVANEC

MARČANA

BAŠKA

BISKUPIJA

LOVREĆ

JELENJE

HVAR

LABIN

LUKAČ

RASINJA

JASENICE

SPLIT

DUBRAVA

VRBJE

KNEŽEVI VINOGRADI

ŽMINJ

ZADAR

FUŽINE

PISAROVINA

SABORSKO

NETRETIĆ

CETINGRAD

BIZOVAC

PUČIŠĆA

SEGET

BEBRINA

KORČULA

ZDENCI

PODGORAČ

GARČIN

CRNAC

SOKOLOVAC

VODICE

BARBAN

KAPTOL

ORLE

KIJEVO

NOVALJA

TRNAVA

DICMO

VUKOVARSEMELJCI

ORAHOVICA

ZLATAR

GRADEC

RUGVICA

ORIOVAC

VELIKI GRĐEVAC

BLATO

CERNA

LASINJA

SVETI IVAN ZELINA

IVANKOVO

CEROVLJE

BOSILJEVO

ŽUMBERAK

MAJUR

VINKOVCI

BEDNJA

DUBROVNIK

LIPOVLJANI

KRAŠIĆ

BOŠNJACI

POKUPSKO

NOVA KAPELA

ŠOLTA

ČAĐAVICA PETLOVAC

LEĆEVICA

NOVI MAROF

ROVIŠĆE

POLIČNIK

LUPOGLAV

CIVLJANE

BUJE - BUIE

JAGODNJAK

GRADAC

BELIŠĆE

DEŽANOVAC

ĐURĐENOVAC

OPATIJA

SELCA

PIĆAN

NOVA RAČA

DONJI MIHOLJAC

CISTA PROVO

VRSI

MARTINSKA VES

TINJAN

SKRAD

PRELOG

PRGOMET

PODGORA

ČAKOVEC

KOPRIVNICA

BISTRA

RAŽANAC

MAGADENOVAC

SLIVNO

VINODOLSKA OPĆINA

IMOTSKI

KONČANICA

LUDBREG

HRVATSKA DUBICA

DRAGANIĆ

NEREŽIŠĆA

ŠTEFANJE

MOLVE

KLAKAR

VELIKA LUDINA

PAKOŠTANE

ČEMINAC

ŠESTANOVAC

DARUVAR

VRBNIK

VIR

VRPOLJE

LEVANJSKA VAROŠ

PODCRKAVLJE

LOVAS

KAŠTELA

TOVARNIK

POPOVAC

POSEDARJE

TISNO

LOKVE

RAVNA GORA

BALE - VALLE

MARKUŠICAJAKŠIĆ

ŠPIŠIĆ BUKOVICA

RIJEKA

ZAŽABLJE

DOBRINJ

ŠTITARDAVOR

LOBOR

KLINČA SELA

RUNOVIĆI

GUNDINCI

REŠETARI

POREČ - PARENZO

LEGRAD

STANKOVCI

PREGRADA

VARAŽDIN

MILNA

RIBNIK

STARI JANKOVCI

SVETI IVAN ŽABNO

DONJI KUKURUZARI

DRAGALIĆ

POSTIRA

SUKOŠAN

PAŠMAN

SOLIN

GORJANI

TOMPOJEVCI

ŽUPANJA

DESINIĆ

FARKAŠEVAC

ROGOZNICA

GRADIŠTE

KANFANAR

BOL

PRIVLAKA

KRAPINA

PUNAT

ZAPREŠIĆ

CESTICA

NUŠTAR

TORDINCI

ZABOK

DUGA RESA

NEDELIŠĆE

DUGOPOLJE

BABINA GREDA

KOMIŽA

PREKO

ĐURMANEC

ŽAKANJE

PROLOŽAC

VELIKA PISANICA

PRIMOŠTEN

PRESEKA

VINICA

NOVIGRAD

SUĆURAJ

KRAVARSKO

TRPANJ

NOVA BUKOVICA

ANTUNOVAC

VIŠKOVCI

GUNJA

DUGO SELO

VUKA

OMIŠALJ

PIROVAC

STARA GRADIŠKA

DRNJE

STARI GRAD

LASTOVO

KOLAN

VELIKA KOPANICA

SMOKVICA

BRELA

BILICE

ŠODOLOVCI

SVETA NEDELJA

MIKLEUŠ

MARIJA BISTRICA

MARUŠEVEC

PUNITOVCI

JALŽABET

ŠTRIGOVA

PETRIJANEC

BELICA

BRDOVEC

PODBABLJE

SVETI ĐURĐ

JANJINA

KALNIK

KAROJBA

POLAČA

BROD MORAVICE

POVLJANA

HLEBINE

RAKOVECJAKOVLJE

VIDOVEC

BEDEKOVČINA

ZEMUNIK DONJI

MAKARSKA

RADOBOJ

BREZNICA

LUKA

BOROVO

TUHELJ

KALINOVAC

SUPETAR

TUČEPI

NOVO VIRJE

SIKIREVCI

DOMAŠINEC

SELNICA

LJUBEŠĆICA

POJEZERJE

STUPNIK

OPUZEN

PODTUREN

STRIZIVOJNA

JESENJE

OROSLAVJE

HUM NA SUTLI

SUTIVAN

LOVRAN

ŠKABRNJA

VRSAR - ORSERA

TROGIR

MALI LOŠINJ

DUBROVAČKO PRIMORJE

STARO PETROVO SELO

MARIJANCI

GRAČIŠĆE

LEPOGLAVA

OPRISAVCI

GENERALSKI STOL

UMAG -UMAGO

SVETVINČENAT

ŠANDROVAC

BRCKOVLJANI

METKOVIĆ

VODNJAN - DIGNANO

KLOŠTAR IVANIĆ

MAČE

PETRIJEVCI

BUDINŠČINA

MARTIJANEC

FERIČANCI

PETERANEC

ROVINJ -ROVIGNO

BELI MANASTIR

VELA LUKA

KONJŠČINA

BOGDANOVCI

KULA NORINSKA

PULA - POLA

MEDULIN

SATNICA ĐAKOVAČKA

SVETI PETAR OREHOVEC

HERCEGOVAC

VELIKO TROJSTVO

VARAŽDINSKE TOPLICE

VISOKO

LIŽNJAN - LISIGNANO

BRODSKI STUPNIK

STARI MIKANOVCI

DONJI ANDRIJEVCI

VELIKA TRNOVITICA

SLAVONSKI BROD

DONJA MOTIČINA

BUKOVLJENOVA

GRADIŠKA

SEVERIN

OPRTALJ - PORTOLE

VIŠNJAN - VISIGNANO

LOKVIČIĆI

FERDINANDOVAC

KLANJEC

NOVIGRAD PODRAVSKI

GORNJA STUBICA

DONJA VOĆA

ANDRIJAŠEVCI

DONJA STUBICA

HRAŠĆINA

GROŽNJAN - GRISIGNANA

KOTORIBAMALA

SUBOTICA

VLADISLAVCI

VOĐINCI

MALI BUKOVEC

PUŠĆA

SVETI FILIP I JAKOV

CRIKVENICA

LIŠANE OSTROVIČKE

KLOŠTAR PODRAVSKI

KRAPINSKE TOPLICE

VELIKO TRGOVIŠĆE

MIHOVLJAN

LOPAR

GORNJI BOGIĆEVCI

SRAČINEC

GORIČAN

HRVATSKA KOSTAJNICA

TKON

KLENOVNIK

ERNESTINOVO

SVETILOVREČ

MOŠĆENIČKA DRAGA

KALI

BEDENICA

ĐELEKOVEC

GORNJA RIJEKA

VIŠKOVO

DONJI KRALJEVEC

BAŠKA VODA

BIOGRAD NA MORU

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

PODRAVSKA MOSLAVINA

OREHOVICA

DUBRAVICA

TRIBUNJ

VIŽINADA -VISINADA

KOPRIVNIČKI BREGI

MALINSKA-DUBAŠNICA

MURSKO SREDIŠĆE

BIBINJE

MURTER - KORNATI

PRIMORSKI DOLAC

BREZNIČKI HUM

NEGOSLAVCI

SVETA MARIJA

KOPRIVNIČKI IVANEC

SVETI ILIJA

KAMANJE

ZMIJAVCI

GORNJI MIHALJEVEC

MOTOVUN - MONTONA

KUMROVEC

PETROVSKO

KASTAV

TRNOVEC BARTOLOVEČKI

ZAGORSKA SELA

ZRINSKI TOPOLOVAC

JARMINA

GORNJA VRBA

KRALJEVICA

ZLATAR BISTRICA

STUBIČKE TOPLICE

VELIKI BUKOVEC

VRATIŠINEC

PODRAVSKE SESVETE

SVETI JURAJ NA BREGU

OKRUG

ZADVARJE

KRALJEVEC NA SUTLI

BRTONIGLA -VERTENEGLIO

GORNJI KNEGINEC

SLAVONSKI ŠAMAC

ŽUPA DUBROVAČKA

DUGI RAT

NOVIGRAD -CITTANOVA

DONJA DUBRAVA

SVETI MARTIN NA MURI

MARIJA GORICA

KOSTRENA

BERETINEC

GALOVAC

LUMBARDA

PODSTRANA

TAR-VABRIGA - TORRE-ABREGA

PRIBISLAVEC

DONJI VIDOVEC

FAŽANA -FASANA

NOVI GOLUBOVEC

KAŠTELIR-LABINCI -CASTELLIERE-S. DOMENICA

KUKLJICA

SVETI PETARU ŠUMI

STRAHONINEC

DEKANOVEC

FUNTANA -FONTANE

ŠENKOVEC

PRIVLAKA

OTOK

SVETA NEDELJA

REPUBLIKA HRVATSKA PREGLEDNA KARTA

ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVAIzvornik karte: Registar prostornih jedinicaStanje podataka na dan 01.01.2012.

8

Pravo hrvatskih građana na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, a ogleda se po-najprije u pravu na samostalno obavljanje poslova lokalnog značaja, samostalno uređenje unutarnjeg ustrojstva i organi-zacije lokalnih jedinica, samostalno uređenje djelokruga tije-la lokalnih jedinica, neposredan izbor članova predstavničkih i izvršnih tijela lokalnih jedinica, vlastite prihode i samostalno raspolaganje vlastitim prihodima.

Hrvatska ima 21 jedinicu regionalne samouprave: 20 županija i Grad Zagreb koji, kao glavni grad i najveća urbana cjelina, isto-vremeno obnaša status grada i županije. Svaka županija (osim Grada Zagreba) sastoji se od gradova i općina, a jedan od gra-dova na području županije ima status županijskog sjedišta. Postoji ukupno 127 gradova (uključujući Zagreb) i 429 općina. Najveći je Grad Zagreb s otprilike 800 000 stanovnika, a najma-nja je Općina Civljane s 240 stanovnika. Ostali veći gradovi su Split, Rijeka, Osijek (između 100 000 i 200 000 stanovnika) te Zadar, Slavonski Brod, Velika Gorica, Karlovac i Pula.

Unutar skupine gradova izdvaja se kategorija tzv. velikih gra-dova, odnosno 15 lokalnih jedinica koje imaju više od 35 000 stanovnika.

Svaka općina, grad i županija ima predstavničko tijelo (op-ćinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupština) i izvrš-no tijelo (općinski načelnik, gradonačelnik ili župan). Članovi predstavničkih tijela i izvršna tijela biraju se izravno na man-dat od četiri godine.

Općina i grad obavljaju poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, ko-munalne djelatnosti i komunalni red, skrb o djeci, socijalnu

skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazo-vanje, zaštitu potrošača, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr. Uz ove poslove, veliki grad i grad-sjedište županije obavljaju i poslove održavanja javnih cesta, izdavanje građevinskih i lo-kacijskih dozvola i drugih akata koji se odnose na gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja te druge poslo-ve propisane zakonom.

Županija obavlja poslove koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastruk-turu, održavanje javnih cesta, prostorno i urbanističko plani-ranje, itd.

Lokalna i regionalna samouprava fi nancira se od prihoda iz vlastitih izvora (prihoda od imovine, poreza, novčanih kazni, upravnih pristojbi i dr.), zajedničkih prihoda, pomoći, primita-ka od fi nancijske imovine i zaduživanja.

Na lokalnoj i regionalnoj razini 22 nacionalne manjine, koliko ih je prepoznato u preambuli hrvatskog Ustava i koje uku-pno predstavljaju oko 7% stanovništva, ostvaruju politička i druga manjinska prava, poput prava na odgovarajuću zastu-pljenost u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, prava na uporabu manjinskog jezika i pisma.

Hrvatska lokalna i regionalna samouprava svoje interese za-stupa putem tri nacionalne udruge: Udruge gradova, Udru-ge općina i Hrvatske zajednice županija. Predsjednik Udruge gradova je g. Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke; Udruge općina, g. Đuro Bukvić, načelnik Općine Lukač, a Hr-vatske zajednice županija, g. Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

Hrvatska na lokalnoj razini

9

Kohezijska (regionalna) politika Europske unije osmišljena je kako bi smanjila razlike u stupnju gospodarske, društve-ne i socijalne razvijenosti država članica i njihovih regija te poticala razvoj konkurentnosti EU-a na globalnoj razini. U razdoblju od 2007. do 2013. više od trećine ukupnog prora-čuna Europske unije na-mijenjeno je kohezijskoj politici (347 milijardi eura), a instrumenti ove politike su strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijski fond. Glavni ciljevi kohezijske politike u tom razdoblju su:

• Konvergencija (stimu-liranje rasta i zaposle-nosti u najslabije razvi-jenim regijama; BDP po glavi stanovnika manji od 75% prosjeka EU-a),

• Regionalna konkuren-tnost i zapošljavanje (odnosi se na sve regije koje ne zadovoljavaju kriterije cilja konver-gencije),

• Europska teritorijalna suradnja (prekogranič-na, transnacionalna i međuregionalna) (obu-hvaća sve regije).

Pregovorima u okviru poglavlja “Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumena-ta“, Hrvatska je radila na stvaranju preduvjeta za korištenje strukturnih instrumenata koji uključuju pripremu strateških dokumenata, pripremu projekata, odgovarajuće administra-tivne kapacitete te dobre rezultate u provedbi pretpristupnih programa.

Hrvatska je provodila projekte u okviru programa pretpristu-pne pomoći PHARE, ISPA i SAPARD te program IPA, čija je pro-vedba i dalje u tijeku.

Nakon što Hrvatska postane država članica, EU će projekte čija je provedba već započela u okviru pretpristupne pomoći (komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala programa IPA) tretirati kao projekte u sklopu strukturnih fon-dova i Kohezijskog fonda. Hrvatska je osigurala da se na te-melju važećih propisa do kraja fi nancijskog okvira 2007-2013, projekti provode prema pravilu N+3, prema kojem sredstva koja se izdvajaju, primjerice, u 2013. godini moraju biti iskori-štena do kraja 2016.

Središnje tijelo za koordiniranje pripreme programa EU-a, praćenja njihove provedbe te evaluaciju u pristupnom i post-

pristupnom razdoblju je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koje obavlja i poslove bivšega Sre-dišnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a. Informacije o programiranju mogu se pronaći na internetskoj adresi: www.mrrfeu.hr

Informacije o provedbi programa pretpristu-pne pomoći IPA (jav-ni natječaji i najave) mogu se pronaći na internetskoj stranici Središnje agencije za fi nanciranje i ugovara-nje (SAFU): www.safu.hr. Kao Provedbena agencija, SAFU je nad-ležan za cjelokupno upravljanje sredstvima, natječajne procedure, ugovaranje, plaćanja, računovodstvo te iz-vještavanje o fi nancira-nju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe pro-grama iz EU fondova u Hrvatskoj.

Od datuma pristupa-nja, na temelju sadaš-nje pravne stečevine EU-a, svim trima stati-stičkim regijama Hrvat-ske koje prema katego-rizaciji Eurostata ulaze u razinu NUTS 2 (Sje-verozapadna Hrvatska, Središnja i istočna (Pa-

nonska) Hrvatska te Jadranska Hrvatska) postaju dostupna sredstva za pomoć u okviru cilja „Konvergencije“.

Od datuma pristupanja, Hrvatska je također otvorena mo-gućnost korištenja sredstava Kohezijskog fonda.

Među manjim područjima, koji odgovaraju trećoj statističkoj razini (NUTS 3), sva područja duž kopnene granice Hrvatske i sva pomorska granična područja mogu sudjelovati u progra-mima i projektima prekogranične suradnje u okviru cilja Eu-ropske teritorijalne suradnje. Sve statističke regije Hrvatske razine NUTS 2 bit će uključene u zajedničke ili posebne skupi-ne regija u svrhu transnacionalne suradnje te će se međuregi-onalna suradnja moći odvijati na cijelom teritoriju Hrvatske.

Od 2014. godine, za Hrvatsku će, kao i za ostale države člani-ce EU-a, biti predviđena odgovarajuća sredstva u okviru Više-godišnjeg fi nancijskog okvira EU za razdoblje 2014.–2020., o čijoj se strukturi, sveukupnom obujmu, iznosima po pojedi-načnim proračunskim glavama te izvorima i metodologiji pri-kupljanja proračunskih sredstava trenutačno vode rasprave i pregovori unutar Europske unije.

Pogodnosti europske regionalne politike

Promovirana putem Europske unije, Makroregionalna strategija predstavlja inovativni način teritorijalne suradnje različitih lokalnih dionika, regija i država s uravnoteženim i održivim razvojem kao zajedničkim ciljem. Hrvatska aktivno surađuje u Podunavlju, a od 2010. Hrvatska je također ključni akter u Jadransko-Jonskoj makroregiji, uz aktivnu potporu Odbora regija

10

Kao neki od primjera uspješnih europskih projekata u Hrvat-skoj među onima koji se odnose na promet može se nave-sti obnova željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna granica, na krajnjem istoku zemlje. To je jedan od najvećih fi -nancijskih projekata u Hrvatskoj fi nanciran iz europskih pret-pristupnih fondova i prvi kojim se sufi nanciraju ulaganja u že-ljezničku infrastrukturu. Na području zaštite okoliša, može se istaknuti Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bika-rac u Šibensko-kninskoj županiji, na jadranskoj obali, čiji je cilj uvođenje modernog i ekološki prihvatljivog sustava gos-

podarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije usklađenog s hrvatskim propisima i europskim standardima. Što se tiče prekogranične suradnje može se izdvojiti primjer projekta prekogranične suradnje Hrvatska–Italija, PHARE 2006 WINE-DEV, čiji je korisnik Općina Lovas u hrvatskom Podunavlju, a svrha projekta je doprinos održivom i integri-ranom razvoju proizvodnje vina na području Vukovarsko-sri-jemske županije kroz razmjenu inovativnih metodologija.

Slijede podaci o najvažnijim projektima.

Potpora Hrvatskoj u praksi: priče o uspjehu

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina Grad Rijeka

Ukupna vrijednost: 49,3 milijuna eura

Sufi nanciranje: 22,3 milijuna eura, pretpristupni program IPA

Nositelj projekta: Ekoplus d.o.o.

Partneri u projektu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primor-sko-goranska županija, Grad Rijeka

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina sre-dišnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti po-strojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortira-nog komunalnog otpada. Integralni sustav gospodarenja otpadom temelji se na smanjivanju količina proizvedenog otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijed-nih sastojaka u materijalne ili energetske svrhe te trajnom odlaganju uz strogu primjenu propisa. Cilj je projekta sma-njiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpu-nu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka te uz primjenu viso-kih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u Primorsko-goranskoj županiji.

„Remedisanus“ Krapinsko-zagorska županija

Ukupna vrijednost: 1,1 milijuna eura

Sufi nanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična su-radnja Slovenija–Hrvatska

Partneri na projektu: Zagorska razvojna agencija, Grad Za-prešić, Općina Brežice, Općina Sevnica i Institut za okoliš i prostor Slovenije

Glavni je cilj “Remedisanusa” zaštititi okoliš i očuvati prirod-na i kulturna bogatstva pograničnog područja te pridonijeti općoj zaštiti okoliša pograničnog područja kroz mijenjanje postojećih navika štetnih za okoliš. Glavne su aktivnosti ovog projekta analiza te potom sanacija divljih odlagališta otpada, snimanje edukativnog fi lma i provedba edukacije u široj jav-nosti, uspostava interakcijske platforme te uspostava sabira-lišnih otoka.

Mura – Drava.Bike – Mursko-dravske biciklističke staze Varaždinska županija i Međimurska županija

Ukupna vrijednost: 1,8 milijuna eura

Sufi nanciranje: pretpristupni program IPA prekogranična su-radnja Slovenija–Hrvatska

Partneri na projektu: deset slovenskih i hrvatskih partnera odnosno pograničnih regija koje su povezane rijekama Mu-rom i Dravom, točnije, obuhvaća Pomursku i Podravsku regiju u Sloveniji i Varaždinsku i Međimursku županiju u Hrvatskoj

Cilj projekta je uspostavljanje atraktivne pogranične turistič-ke destinacije što ujedno znači poticanje gospodarskog rasta jačanjem uslužnog sektora u obje pogranične regije. Osim uređenja atraktivnih i sigurnih biciklističkih staza, u okviru projekta organizira se odgovarajuća prateća infrastruktura te veza s ugostiteljskom ponudom u okolici i s prirodnim i kulturnim znamenitostima u tom području. Osim toga, Mura – Drava.Bike omogućit će i nastavak ruta “Murradweg” i “Dra-uradweg” te će na taj način biti uvrštena na popis europskih biciklističkih ruta. www.mura-drava.eu

11

Razvojem umjetničkih vještina do svijeta rada Grad Kutina

Ukupna vrijednost: 102,5 tisuća eura

Sufi nanciranje: iz pretpristupnog programa IPA – Razvoj ljudskih potencijala

Nositelj projekta: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područ-na služba Kutina

Partneri u projektu: Udruga „OSI“ – osoba s invaliditetom Kutina, Pučko otvoreno učilište Kutina, Grad Kutina, Muzej Moslavine Kutina

Ciljana skupina ovog jednogodišnjeg projekta bile su neza-poslene osobe s invaliditetom na području Grada Kutine. Cilj projekta bilo je pridonijeti povećanju zapošljivosti osoba s in-validitetom i smanjenju socijalne isključenosti u Sisačko-mo-slavačkoj županiji. Projektom je unaprijeđena razina znanja i vještina osoba s invaliditetom na području Sisačko-mosla-vačke županije provođenjem prilagođenih obrazovnih pro-grama i aktivnosti socijalnog poduzetništva.

Stvorimo prilike za nezaposlene mlade na tržištu rada – ŠANSA Dubrovačko-neretvanska županija

Ukupna vrijednost: 108,3 tisuća eura

Sufi nanciranje: “Mladi na tržištu rada” - EuropeAid/129227/M/ACT/HR

Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovač-ko-neretvanske županije DUNEA d.o.o.

Partner u projektu: Dubrovački centar za poduzetništvo

Ciljana skupina projekta su dugoročno nezaposleni mladi i mladi bez radnog iskustva u dobnoj skupini od 20 do 29 go-dina. Projekt će pružiti poboljšano znanje i vještine osnova poduzetništva za potencijalne mlade poduzetnike kroz us-postavu specijaliziranog trening programa za poduzetništvo; unaprijeđeno radno iskustvo kroz provedbu dvodnevnog procesa tzv. praćenja u odabranoj tvrtci u sektoru od inte-resa za polaznika; promovirati poduzetništvo mladih kroz niz promotivnih aktivnosti i osigurati kontinuiranu podršku i savjetodavne usluge mladim nezaposlenim osobama kroz inovativnu web-platformu.

Priroda za budućnost Dubrovačko-neretvanska županija

Ukupna vrijednost: 404,7 tisuća eura

Sufi nanciranje: IPA prekogranični program Hrvatska – Crna Gora 2007–2013

Nositelj projekta: Regionalna razvojna agencija Dubrovač-ko-neretvanske županije DUNEA d.o.o.

Partner u projektu: Javna ustanova za upravljanje zaštiće-nom prirodnom baštinom Dubrovačko-neretvanske župani-je (Hrvatska) i Javno poduzeće za nacionalne parkove (Crna Gora)

Cilj projekta je poboljšanje turističke ponude na pogranič-nom području Hrvatske i Crne Gore kroz turističku valori-zaciju zaštićenih prirodnih područja, predstavljajući ih kao zajedničku turističku ponudu regije. Projektne aktivnosti se odnose na provedbu biomonitoringa špiljskih objekata, us-postavu herpetološkog rezervata u Dubrovačkom primorju, infrastrukturni radovi na špilji Šipun (Konavli) i vidikovca La-stovsko otočje te njihovo uređenje, uspostavljanje vidikovca u Nacionalnim parkovima Lovčen i Skadarsko jezero te istra-živanje 12 špiljskih objekata od kojih su dva i označena u Na-cionalnom parku Skadarsko jezero, osmišljavanje tematske staze bioraznolikosti na Baćinskim jezerima i dovršenje ra-dova na tematskim stazama u Nacionalnim parkovima Crne Gore.

Turistički „Eko-etno centar Adica“Grad Vukovar

Ukupna vrijednost projekta: 781,8 tisuća eura

– sredstva EU-a: 585,4 tisuća eura– Grad Vukovar: 196,4 tisuća eura

EU sufi nanciranje - instrument predpristupne pomoći pre-kograničnog programa za Hrvatsku i Crnu Goru

Nositelj projekta: Grad Vukovar

Suradnici: Eco-cultural Alliance Vukovar, Turistička zajednica grada Vukovara i Udruženje obrtnika Vukovar

Opći cilj ovog projekta je pridonijeti održivom društveno-ekonomskom razvoju Vukovarsko-srijemske županije pobolj-šanjem i širenjem lokalne turističke ponude na području gra-da Vukovara. Projektom će se razviti i poboljšati s turizmom povezana javna infrastruktura kao što je ponuda restorana i vinskog podruma te prostorije za održavanje radionica iz sta-rih zanata.

12

Tehnološki park / BISC Nova Gradiška Grad Nova Gradiška

Ukupna vrijednost projekta: 1,15 milijuna eura

– sredstva EU-a: 803,1 tisuća eura

Nositelj: Grad Nova Gradiška

Suradnici: Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje, Strojarski fakultet Slavonski Brod, Sveučilište J.J.Strossmayera Osijek, Conzorzio per l’AREA di ricerca sci-entifi ca e technologica di Trieste - AREA Science park Italija, Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška, Elektrotehnička škola Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Slavonski Brod, Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, Regionalna razvojna agencija IAL FV Italija

Unaprjeđenje konkurentnosti Brodsko-posavske županije kao jedne od najslabije razvijenih u Hrvatskoj cilj je ovog pro-jekta s naglaskom na transferu znanja i novim tehnologijama te razvoj kapaciteta za pružanje poslovnih usluga. U ovom in-kubatoru svoje će poslovne nedoumice rješavati mali i sred-nji poduzetnici dok će se obrtnici, radnici, učenici i studenti na tom mjestu dodatno obrazovati i usavršavati.

Regionalni Poslovni Centar za potporu poslovanju i gospodarskih aktivnosti Općina Lovas

Ukupna vrijednost projekta: 543,2 tisuća eura

– sredstva EU-a: 407,4 tisuća eura– Općina Lovas s partnerima: 135,8 tisuća eura

Nositelj projekta: Općina Lovas

Partneri: Vukovarsko-srijemska županija, Općina Tompojev-ci, Ured za međunarodnu suradnju TNTL, Udruga vinograda-ra i vinara TNTL i Udruga korisnika sustava za navodnjavanje Opatovac

Glavni cilj ovog projekta je ojačati malo i srednje poduzetniš-tvo na području Općine Lovas kroz pomoć poduzetnicima u uspostavljanju poslova, podupiranje postojećih malih podu-zetnika i inovativne ekonomske aktivnosti. Tijekom provedbe projekta izgradit će se regionalna poslovna zgrada u Poslov-noj zoni Lovas koja će sadržavati šest ureda namijenjena po-slovnim subjektima kao i konferencijsku dvoranu.

Završetak Memorijalnog centra „Faust Vrančić“ Otok Prvić

Ukupna vrijednost projekta: 1,3 milijuna eura

– sredstva EU-a: 960 tisuća eura– Grad Vodice s partnerom: 346,5 tisuća eura

Nositelj: Grad Vodice

Partner: Turistička zajednica grada Vodice

Do sada je Grad Vodice uložio oko 450 000 eura, i napravio najveći dio osnovnih građevinskih radova, a cilj je dovršetak i otvaranje jedinstvenog Memorijalnog centra posvećenog poznatom hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju padobrana, inženjeru, svećeniku, biskupu Faustu Vrančiću koji je živio na otoku Prviću, i čiji se grob nalazi u crkvi u Prvić Luci. Cilj je projekta potpora razvoju turizma na otoku Prviću i u Vodicama te povećanje ponude u području kulturnog tu-rizma.

13

2. Ukratko o Odboru regija – zajednica europskih lokalnih i regionalnih vlasti

Zašto Odbor Regija?Tri glavne institucije za odlučivanje u Europskoj uniji (EU) su Europski parlament koji zastupa građane EU-a i oni ga izrav-no biraju, Vijeće Europske unije koje zastupa pojedinačne države članice te Europska komisija koja podupire interese Unije kao cjeline.

Međutim, lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za proved-bu velike većine odluka donesenih na europskoj razini - oko dvije trećine zakonodavstva EU-a provodi se u praksi na pod-nacionalnoj razini.

Zbog toga je 1994. godine osnovan Odbor regija (CoR) da bi lokalnim i regionalnim vlastima pružio priliku da izraze svoje nazore o sadržaju zakonskih prijedloga EU u fazi izrade radi njihove prilagodbe potrebama građana.

Europski ugovori predviđaju da se CoR mora konzultirati kad god se podnose prijedlozi u područjima koja bi mogla imati posljedice na lokalnoj ili regionalnoj razini. U praksi to znači da se CoR konzultira o većini europskih zakona.

U ugovoru iz Maastrichta (1992.) navedeno je pet područja za obvezne konzultacije: ekonomska i socijalna kohezija, tran-

seuropska mreža, zdravstvo, obrazovanje i kultura. Ugovoru iz Amsterdama (1997.) dodano je još pet područja: politika zapošljavanja, socijalna politika, okoliš, stručno osposoblja-vanje i prijevoz. Nakon stupanja na snagu Lisabonskog spo-razuma (2009.), Odbor regija stekao je nove ovlasti, kako u području teritorijalne kohezije tako i u smislu praćenja načela supsidijarnosti. CoR sada ima veću savjetodavnu ulogu, a ta-kođer i novi utjecaj na provedbu višerazinskog upravljanja. Europski parlament, Komisija i Vijeće moraju se konzultirati s Odborom regija prilikom donošenja zakona u bilo kojem području s regionalnim utjecajem. Mišljenja Odbora sada po-krivaju nekoliko novih područja politike, uključujući energiju i klimatske promjene.

Međutim, sve tri institucije također se mogu posavjetovati s CoR-om i izvan tih područja, uvide li lokalne ili regionalne im-plikacije u svom radu. CoR također može staviti svoje priorite-te na dnevni red EU-a izlaganjem mišljenja na vlastitu inicija-tivu i izradom izvješća o temama za koje je zainteresiran. Ali angažman CoR-a ne prestaje nakon što izloži svoje mišljenje o prijedlogu Komisije. CoR se također ima pravo obratiti Komi-siji, Parlamentu i Vijeću u slučaju da ne prihvate njegovo sta-jalište. U iznimnim slučajevima, CoR se može obratiti i Europ-skom sudu pravde ako smatra da nije primjereno konzultiran.

14

Kako Odbor regija funkcionira?

CoR se sastoji od 344 člana i istog broja zamjenskih člano-va. Ove članove imenuju države članice na razdoblje od pet godina i mogu biti ponovo birani. Oni moraju imati izborni mandat ili biti politički odgovorni izabranoj skupštini.

Iz tog razloga, članovi kojima prestaje takav mandat auto-matski gube svoje mjesto u CoR-u.

Svaka država bira svoje članove na vlastiti način, s tim da čla-novi moraju odražavati političku i geografsku ravnotežu i biti izabrani i na regionalnoj i na lokalnoj razini. Članovi CoR-a biraju vlastitog predsjednika - trenutno je to gđa Mercedes Bresso iz regije Pijemont u Italiji.

Rad CoR-a podijeljen je unutar šest specijaliziranih povje-renstava:− Politika teritorijalne kohezije (COTER)− Ekonomska i socijalna politika(ECOS)− Okoliš, klimatske promjene i energija (ENVE)− Kultura, obrazovanje i istraživanje (EDUC)

− Građanstvo, upravljanje, institucijski i vanjski poslovi (CIVEX)− Prirodni resursi (NAT)

Povjerenstva, koja okupljaju članove CoR-a, izrađuju nacrte mi-šljenja o zakonskim prijedlozima EU-a. O nacrtu se zatim glasu-je na jednom od pet plenarnih zasjedanja CoR-a, koja se održa-vaju svake godine. Usvojen je samo ako dobije većinu glasova.

Četiri su političke skupine zastupljene u CoR-u: Europska pučka stranka (EPP), Stranka europskih socijalista (PES), Savez

liberala i demokrata za Europu (ALDE) i Europske savez (EA).

Rad Odbora, istinske političke skupštine, utemeljen je na tri

osnovna načela:

− Načelo supsidijarnosti: ovo načelo zahtijeva da odluke koje

treba donijeti na razini države najbolje služe općim interesi-

ma. EU se ne treba baviti inicijativama koje bi bolje provodile

nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti.

− Načelo blizine: sve razine vlasti moraju raditi što transpa-

rentnije, što bliže s javnošću, tako da građani znaju tko je za

što odgovoran i kako mogu priopćiti svoja gledišta.

− Načelo partnerstva: europske, nacionalne, regionalne i lo-

kalne vlasti moraju raditi zajedno kroz cijeli proces odluči-

vanja.

Približavanje Europske unije građanimaIako se veliki dio rada CoR-a oslanja na njegovu uključenost u zakonodavni proces, njegova uloga tu ne prestaje. Članovi CoR-a iz dana u dan žive i rade u svojim regijama i gradovima kao regionalni predsjednici, gradonačelnici i lokalnih vijeć-nici. To im omogućuje da ostanu u kontaktu s problemima ljudi koje predstavljaju, što pak omogućuje da ova stajališta prenesu u središte europskog sustava kada dođu u Bruxelles na sastanke CoR-a.

Osim toga, CoR redovito usavršava profi l lokalnih i regional-nih vlasti prema europskoj razini organiziranjem konferenci-ja, seminara i izložbi tijekom cijele godine.

15

3. Hrvatska i Odbor regija: jačanje odnosa

Hrvatske lokalne i regionalne vlasti u raznim institucional-nim oblicima surađuju s Odborom regija još od 2006. godine, kada je u Bruxellesu održan prvi sastanak Radne skupne za Hrvatsku. Tijekom iduće tri godine održano je šest sastanaka Radne skupine, a 2007. godine na sastanku u Zagrebu sudje-lovao je i tadašnji predsjednik Odbora regija, g. Luc Van den Brande. Sastanak Radne skupine u Zagrebu organizirale su Udruga gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatska zajednica županija.

Na jednom od posljednjih sastanaka Radne skupine g. Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, predstavio je inicijativu hrvatskih nacionalnih udruženja lo-kalnih i regionalnih vlasti za uspostavom Zajedničkog savje-todavnog odbora između Hrvatske i Odbora regija. Inicijativu je podržala hrvatska Vlada, a inauguracijski sastanak održan je u Dubrovniku, u lipnju 2010. godine. U Zajedničkom sa-vjetodavnom odboru sudjelovalo je ukupno jedanaest pred-stavnika hrvatskih gradova, općina i županija te jedanaest članova Odbora regija, pod supredsjedanjem gđe Linde Gill-ham, vijećnice Okruga Runnymede i g. Nikole Dobroslavića, dubrovačko-neretvanskog župana.

U dvije godine održana su četiri sastanka – dva u Bruxellesu i dva u Hrvatskoj (Dubrovnik i Vukovar). Hrvatski i europski predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti raspravljali su o broj-nim temama od zajedničkog interesa i razmjenjivali iskustva.

Razgovaralo se o ovlastima i fi nanciranju lokalnih i regional-nih vlasti u zemljama Europske unije i Hrvatskoj, makrore-gijama i njihovoj ulozi u razvoju županija, gradova i općina, ulozi lokalnih vlasti u razvoju održivog turizma, suradnji nacionalnih vlada i lokalnih i regionalnih vlasti u vrijeme gospodarske krize te o projektima u gradovima, općinama i županijama fi nanciranima iz europskih fondova. Na svim sa-stancima razgovaralo se i o napretku i najnovijim postignu-ćima u pregovorima između Hrvatske i Europske unije. Ova suradnja pridonijela je boljem razumijevanju i većem intere-su hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti da i dalje budu uklju-čeni u aktivnosti Odbora regija. Sedmero članova sadašnjeg izaslanstva promatrača sudjelovalo je u radu Zajedničkog sa-vjetodavnog odbora.

U travnju 2011. godine, Hrvatsku je posjetila i predsjednica Odbora regija gđa Mercedes Bresso. U Zagrebu se sastala s dužnosnicima udruženja lokalnih i regionalnih vlasti s kojima je razgovarala o budućem izaslanstvu promatrača u Odboru regija, suradnji Hrvatske i Odbora regija te važnosti decen-tralizacije i jačanja administrativnih kapaciteta u gradovima, općina i županijama. Uz Zagreb posjetila je i Vukovar u kojem je sudjelovala na sastanku Dunavske inicijative.

Predstavnici hrvatskih lokalnih i regionalnih vlasti od početka sudjeluju i u radu ARLEM-a (Skupštine euro-mediteranskih regionalnih i lokalnih vlasti), čija je glavna uloga dati euro-

Hrvatski izaslanici u Odboru regija

Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso, te Lindom Gilham (EA/UK) i Nikolom Dobroslavićem, supredsjedateljima Zajedničkog savjetodavnog odbora EU–Hrvatska pri Odboru regija.

16

mediteranskom partnerstvu lokalnu i regionalnu dimenziju. Inauguracijski sastanak ARLEM-a održan je u siječnju 2010. godine u Barceloni. Hrvatski predstavnici u ARLEM-u su istar-ski župan g. Ivan Jakovčić, ujedno i član Biroa ARLEM-a i g. Danijel Katičin, načelnik Općine Tkon. Glavni ciljevi ARLEM-a su uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u daljnji razvoj ovog područja, jačanje suradnje unatoč političkim i instituci-onalnim preprekama te uspostava konkretnih projekata na ovom području. ARLEM broji 84 člana iz Europske unije i 16 mediteranskih partnera, a u Biro ARLEM-a imenovano je 8 članova. Za formuliranje mišljenja ARLEM-a zadužena su dva povjerenstva: za gospodarska, socijalna i teritorijalna pitanja i za održivi razvoj. Hrvatski član Ivan Jakovčić ujedno je i su-predsjedatelj Povjerenstva za gospodarska, socijalna i teri-torijalna pitanja te je bio domaćin trećeg sastanka Komisije održanog u srpnju 2011. godine u Poreču.

Hrvatski gradovi i općine te Udruga gradova i Udruga općina kao podupiruće strukture, uključeni su u inicijativu Europske komisije Savez gradonačelnika (Covenant of Mayors), koju Odbor regija podržava od samog početka 2008. godine. Pot-pisivanjem inicijative gradovi i općine uključuju se u borbu protiv klimatskih promjena, razvijanje održivih izvora energi-je i smanjenje emisije CO2 za 20% kroz povećanje energetske učinkovitosti i stvaranje novih oblika energije. Do danas je inicijativu potpisalo 3773 lokalnih jedinica u 27 članica Eu-ropske unije i 19 ostalih zemalja. Potpisnici su i 38 hrvatskih gradova i općina, a prvi među njima inicijativu su potpisali gradovi Zagreb i Rijeka.

Hrvatske županije, gradovi i općine, putem svojih predstavni-štava u Bruxellesu sudjeluju u godišnjem okupljanju europ-skih gradova i regija OPEN DAYS u organizaciji Odbora regija od 2005. godine.

Hrvatski predstavnici s predsjednicom Odbora regija Mercedes Bresso i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, tijekom plenarnog zasjedanja Odbora regija, Bruxelles, svibanj 2012.

17

Izaslanstvo hrvatskih promatrača broji devet članova, pred-stavnika lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj, koji su ne-posredno izabrani na posljednjim lokalnim izborima odr-žanima 2009. godine. U izaslanstvu su četiri predstavnika regionalnih vlasti (županija) i pet predstavnika lokalnih vla-sti (tri iz gradova i dva iz općina). Članove Izaslanstva je na prijedlog nacionalnih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti imenovalo Ministarstvo uprave, u čijoj je nadležnosti lokalna i regionalna samouprava u Hrvatskoj. Izaslanstvo sudjeluje na plenarnim sjednicama i u radu Biroa, a od 1. srpnja 2012. godine sudjelovat će i u radu svih šest povjerenstava Odbora

regija. Članovi izaslanstva sudjeluju u radu svojih političkih skupina – Stranke europskih socijalista (PES), Europske pučke stranke (EPP) i Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE). Na poziv Vojko Obersnela, gradonačelnika Rijeke i predsjed-nika hrvatskog Izaslanstva promatrača u Odboru regija, PES grupa održat će izvanrednu sjednicu 31. kolovoza 2012. u Ri-jeci na temu Održivog razvoja kroz industrijsku obnovu. Na poziv Ivana Jakovčića, istarskog župana i promatrača u Od-boru regija, sjednica ALDE grupe održat će se u Poreču 19. listopada 2012. s fokusom na prijedloge za otvaranje novih radnih mjesta.

Hrvatski predstavnici i predsjednik CIVEX-a Luc Van den Brande.

Hrvatski promatrači u Odboru regija

18

Vojko ObersnelGradonačelnik Grada Rijeke — PES Predsjednik Izaslanstva

Mi koji dolazimo iz lokalnih i regionalnih vlasti, najbolje poznajemo potrebe naših građana, s obzirom na to da smo im najbliža razina vlasti. U neposrednom smo kontaktu s njihovima potrebama i pro-blemima i najbolje prepoznajemo njihovo zadovoljstvo, ali i nezadovoljstvo. Zadaća nam je stvoriti mogućnosti i ugodan život u područjima obrazovanja, sporta, kulture, socijalne politike, zdravlja, za-štite okoliša. Naši ciljevi ne razlikuju se od ciljeva naših europskih kolega. Upravo zato je uloga Odbora regija značajna jer njegovi članovi zastupaju zajedničke interese svih građana Europe i kroz dijalog pokušavaju doći do najboljih rješenja za svoje lokalne i regionalne zajednice. Putem Odbora regija, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja Europske unije imaju prilike sudjelovati u zakono-davnom procesu od najranije faze izrade europskih politika i na taj način utjecati na to da te politike budu što primjenjivije i što bolje odgovaraju potrebama građana Europske unije.

Nikola Dobroslavić Župan Dubrovačko-neretvanske županije — EPP Zamjenik predsjednika Izaslanstva

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska regija, poznata turistička destinacija, s povi-jesnim gradom Dubrovnikom kao svojim sjedištem i svojim glavnim turističkim brandom. Ona je me-đutim i regija sa značajnom poljoprivredom u dolini rijeke Neretve, s važnom lukom Ploče, izuzetnom marikulturom i vrhunskim vinima. To je i regija u kojoj djeluju tri sveučilišta i jedna visoka američka škola, što pokazuje naše stremljenje k regiji znanja i kvalitetnog obrazovanja.

Za nas je regionalni razvoj važna sastavnica djelovanja županije, suradnja s drugim regijama vrelo zna-nja i iskustava, a djelovanje u Odboru regija Europske unije počast i povlastica. Sudjelovanje u Odboru regija shvaćamo kao mogućnost stjecanja znanja, razmjenu iskustava, predstavljanja naših iskustava, ali i sudjelovanja u kreiranju regionalnih i lokalnih, ali i ukupnih europskih politika.

Siniša Hajdaš DončićŽupan Krapinsko-zagorske županije — PES

Krapinsko-zagorska županija kohezijsku politiku EU vidi kao politiku sa stvarnom dodanom vrijedno-šću, čiji ciljevi pokazuju dimenziju europskih integracija. Regionalnu dimenziju treba razmotriti kao važan čimbenik za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije. Nadam se da će budućnost donijeti alate i mehanizme koji će učinkovito poduprijeti regionalne specifi čnosti, posebno u slučajevi-ma kada regije moraju nadvladati svoja socijalna i ekonomska ograničenja. Vjerujem da će fi nancijska platforma biti prilagođena regionalnim zahtjevima, kapacitetima i mogućnostima, ali i da regije mora-ju graditi vlastite kapacitete da bi osigurale razvoj.

Predrag Štromar Župan Varaždinske županije — ALDE

Vizija Varaždinske županije je postati konkurentna sredina koja svojim građanima osigurava visoku kvalitetu života i rada, kroz ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje kao pokretačke snage razvoja. U 2010. godini, zauzeli smo prvo mjesto među županijama po konkurentnosti, a želimo postati i županija najobrazovanijih ljudi u regiji. U svom radu kroz Odbor regija trudit ću se da zahtjevi regija i jedinica lokalnih vlasti budu uzeti u obzir kod kreiranja snažne regionalne politike. Vjerujem kako ujedinjeni u zajedničkom interesu, poštujući načelo supsidijarnosti, možemo raditi na jačanju regionalne i lokalne razine, vodeći brigu i računa o utvrđenim specifi čnim regionalnim i lokalnim posebnostima i priorite-tima. Smatram da je dužnost i obveza regionalnih vlasti utvrditi prioritete razvoja svojih zajednica u konzultativnom procesu s građanima i svim dionicima strateškog planiranja, uz istovremeno zalaganje za zaštitu interesa svojih regija na nacionalnim i europskim razinama institucionalnim putem.

Ivan Jakovčić Župan Istarske županije — ALDE

Osim što je savez država, Europska unija je i savez regija, odnosno lokalnih i regionalnih vlasti, zastu-pljenih u Odboru regija (Committee of the Regions). Upravo imenovano izaslanstvo promatrača hrvat-skih lokalnih i regionalnih vlasti u Odboru regija, kojeg sam i ja član, izuzetno je bitno iz razloga što je razina lokalnih i regionalnih vlasti bliža građanima, koja je, po načelu supisidijarnosti, važna razina za donošenje odluka i strategija. U Europskoj uniji, ali i u Hrvatskoj, to se sve više prepoznaje.

19

Jelena Pavičić VukičevićZamjenica gradonačelnika Grada Zagreba — PES

Grad Zagreb, kao glavni grad, ne zaboravlja na partnerstvo s našom širom regijom i drugim hrvatskim regijama i gradovima. Zagreb je prepoznat kao grad znanja i poduzetništva, tradicije, kulture, koji je siguran i zabavan za život. Istodobno, svjesni smo vrijednosti i osjetljivosti naših prirodnih resursa, okoliša, krajobrazne i biološke raznolikosti.

Davor Žmegač Gradonačelnik Grada Kutine (Sisačko-moslavačka županija) — ALDE

Nova regionalna politika predstavlja za Hrvatsku jedan od ključnih razvojnih potencijala i jedan od najvažnijih alata za postizanje ujednačenog stupnja razvoja svih dijelova Hrvatske. Jačanje uloge gra-dova i regija te fi skalna i upravna decentralizacija prilika je koju Hrvatska ne smije propustiti, a u čemu je ključan proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Zbog svega navedenog sudjelovanje u radu Odbora regija je mogućnost da Hrvatska pridonese zajedničkom razvoju, razmjeni iskustava i razvoju moderne, efi kasne i tolerantne zajednice europskih građana.

Đuro Bukvić Načelnik Općine Lukač (Virovitičko-podravska županija) — EPP

U općinama živi gotovo jedna trećina hrvatskih građana koji, jednako kao i građani drugih europskih država, od lokalne vlasti očekuju da im osigura uvjete za život i rad, da se skrbi o komunalnoj infra-strukturi, ulicama, javnim površinama i da osniva dječje vrtiće. Stoga mislim da je važno sudjelovati u radu Odbora regija jer on, između ostalog, predstavlja i jedinstveno mjesto razmjene dobre prakse između europskih lokalnih dužnosnika.

Ivana Posavec Krivec Načelnica Općine Križ (Zagrebačka županija) — PES

Čvrsto vjerujem u europsku budućnost Hrvatske. Iako se povremeno mogu čuti kritički stavovi o Eu-ropskoj uniji, realnost i iskustva država članica, usprkos sveopćoj krizi, govore kako članstvo nudi per-spektivu i budućnost. Europska je unija prilika da male lokalne jedinice bilo samostalno ili udružene, ostvare zacrtane planove u sveopćem razvitku svog područja. Europska unija i njeni fondovi prilika su da osiguramo bolju budućnost naše djece.

20

Odbor regija i Izaslanstvo Republike Hrvatske

Odbor regija Bâtiment Jacques DelorsRue Belliard/Belliardstraat 99-101B-1040 Bruxelles/BrusselTel: +32 (0)22822211Fax: +32 (0)22822325www.cor.europa.eu

Koordinacija hrvatskog Izaslanstva promatrača u Odboru regija

Gđa Sofi ja BabićNacionalna koordinatoricaUdruga gradova u Republici Hrvatskoj Medveščak 1710 000 ZagrebRepublika HrvatskaTel: +385 1 6313 325Fax: +385 1 4668 003E-mail: sofi ja@udruga-gradova.hr www.udruga-gradova.hr

G. Mladen IvanovićZamjenik nacionalnog koordinatoraUdruga općina u Republici Hrvatskoj Hrgovići 5910 000 ZagrebRepublika HrvatskaTel: +385 1 3689 153Fax: +385 1 3637 116E-mail: mivanovic@udruga-opcina.hrwww.udruga-opcina.hr

Uredi hrvatskih gradova i općina u Bruxellesu

Ured hrvatskih regija 84 Avenue de Tervueren B-1040 BruxellesTel/fax: +32 2 736 8587E-mail: iris.jakupic@croatianregions.euwww.croatianregions.eu

Ured Dubrovačko-neretvanske županije 47 Rue de ToulouseB-1000 BruxellesT: +32 2 280 28 22F: +32 2 230 13 40E-mail: katarina@dubrovnik-neretva.eu www.dubrovnik-neretva.eu

Ured Istarske županije 49 Rue du Commerce B-1000 Bruxelles Tel: +32 2 502 55 91Fax: +32 2 502 46 37 E-mail: eu.offi ce@istra-istria.hr www.istra-europa.eu

Ured Osječko-baranjske županije 18B Rue MontoyerB-1000 BruxellesTelefon: +32 2 335 00 92Fax: +32 2 230 27 33E-mail: slavonija@slavonija.be

Udruge lokalnih i regionalnih vlasti

Udruga gradova u Republici Hrvatskoj Medveščak 1710 000 ZagrebRepublika HrvatskaTel: +385 1 6313 323Fax: +385 1 4668 003E-mail: info@udruga-gradova.hr www.udruga-gradova.hr

Udruga općina u Republici HrvatskojHrgovići 5910 000 ZagrebRepublika HrvatskaTel: +385 1 3689 151Fax: +385 1 3637 116E-mail: info@udruga-opcina.hr www.udruga-opcina.hr

Hrvatska zajednica županija Ulica grada Vukovara 27110 000 ZagrebTel: +385 1 6110 361Fax: +385 1 604 767E-mail: tajnistvo@hrvzz.hr www.hrvzz.hr

Diplomatsko-konzularna predstavništva

Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji Avenue des Arts 501000 BruxellesTel: +32 2 507 54 11 Fax: +32 2 646 56 64E-mail: cromiss.eu@mvep.hrwww.eu.mfa.hr

Delegacija Europske unije u HrvatskojTrg žrtava fašizma 610000 ZagrebTel: +385 (0) 1 4896 500 Fax: +385 (0) 1 4896 555E-mail: delegation-croatia@eeas.europa.euwww.delhrv.ec.europa.eu

Kontakti

Rue Belliard/Belliardstraat 101 _ 1040 Bruxelles/Brussel _ BELGIQUE/BELGÏETel. +32 2/282 22 11 _ Fax +32 2/282 23 25

www.cor.europa.eu

Lipanj 2012.

cdr_

1555

/3-2

012/

HR

Izdavač: Uprava za komunikaciju, novinstvo i javne priredbe