87
ARHITEKTONSKE KONsTRUKCIJE I MATERIJALI 3 Pitanja za pripremu ispita ak.god. 2013./2014. Teme: Stubišta općenito; drvena, čelična I staklena stubišta:4 Zavojita stubišta: viseća i konzolna stubišta (18 + 12 pitanja) I.M. 1. Dimenzioniranje stuba? Formule za širine stuba? Prosječna duljina koraka čovjeka po horizontalnoj površini iznosi 63 (62-64) cm. Što je površina strmija, korak postaje kraći, pa se pri uspinjanju po stubama normalne visine (13-19 cm), korak smanjuje za dvostruku visinu. Širine stuba određene su formulama: za vst = 13 -19 cm šst = (63-64) – 2 x vst za vst > 19 cm šst = 500 / vst za vst < 13 cm šst = 48 - vst 2. Smjer uspinjanja (linija hoda)? (shema jednokrakog ravnog dvokrakog dvosmjernog ravnog stubišta) I Smjer uspinjanja kod zavojitih stuba? Smjer uspinjanja (središnja linija, linija hoda) označuje se punom tankom linijom po sredini kraka tako da se kružićem označi početak, a strelicom završetak uspinjanja od kata do kata. Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45 cm od zida. Linija hoda počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom. 3. Vrste vertikalnih komunikacija s obzirom na nagib? Rampa? Dopusteni nagib, svijetla širina u vanjskom i u unutarnjem prostoru? rampe 0°- 20° stube 15°- 45° ljestvene = brodske stube 45°- 75° ljestve 75°- 90° Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati: – dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%), – svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u u. prostoru – odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe, 4. Katna i svijetla visina stubišta? Kako se zove prva, a kako zadnja stuba u kraku? Min i maks. broj stuba u kraku? Podest? Duljina podesta? Prva stuba u kraku je početna ili nastupna stuba, a zadnja je ujedno i sastavni dio podesta i to je završna ili istupna stuba. Visina kata je visina od gotovog poda nižeg do gotovog poda višeg kata, svijetla visina od nastupa do donje plohe stropa. Stubišni krak mora imati najmanje 3 stube, ali najviše 18 stuba. Preporuka: - u jednom kraku obično ima 10-12 stube, ali ne više od 15 stuba

Odgovori AKM3

  • Upload
    b-g

  • View
    360

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

odgovori

Citation preview

Page 1: Odgovori AKM3

ARHITEKTONSKE KONsTRUKCIJE I MATERIJALI 3 Pitanja za pripremu ispita ak.god. 2013./2014.

Teme: Stubišta općenito; drvena, čelična I staklena stubišta:4

Zavojita stubišta: viseća i konzolna stubišta (18 + 12 pitanja) I.M.

1. Dimenzioniranje stuba? Formule za širine stuba? Prosječna duljina koraka čovjeka po horizontalnoj površini iznosi 63 (62-64) cm. Što je površina strmija, korak postaje kraći, pa se pri uspinjanju po stubama normalne visine (13-19 cm), korak smanjuje za dvostruku visinu. Širine stuba određene su formulama:za vst = 13 -19 cm šst = (63-64) – 2 x vstza vst > 19 cm šst = 500 / vstza vst < 13 cm šst = 48 - vst

2. Smjer uspinjanja (linija hoda)? (shema jednokrakog ravnog dvokrakog dvosmjernog ravnog stubišta) I Smjer uspinjanja kod zavojitih stuba? Smjer uspinjanja (središnja linija, linija hoda) označuje se punom tankom linijom po sredini kraka tako da se kružićem označi početak, a strelicom završetak uspinjanja od kata do kata. Kod zavojitih stuba smjer uspinjanja je 45 cm od zida. Linija hoda počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom.

3. Vrste vertikalnih komunikacija s obzirom na nagib? Rampa? Dopusteni nagib, svijetla širina u vanjskom i u unutarnjem prostoru? rampe 0°- 20° stube 15°- 45° ljestvene = brodske stube 45°- 75° ljestve 75°- 90°Rampa mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:– dopušteni nagib do uključivo 1:20 (5%),– svijetlu širinu od najmanje 120 cm u vanjskom prostoru, odnosno najmanje 90 cm u u. prostoru– odmorišni podest najmanje dužine od 150 cm na svakih 6 m dužine rampe,

4. Katna i svijetla visina stubišta? Kako se zove prva, a kako zadnja stuba u kraku? Min i maks. broj stuba u kraku? Podest? Duljina podesta? Prva stuba u kraku je početna ili nastupna stuba, a zadnja je ujedno i sastavni dio podesta i to je završna ili istupna stuba.Visina kata je visina od gotovog poda nižeg do gotovog poda višeg kata, svijetla visina od nastupa do donje plohe stropa.Stubišni krak mora imati najmanje 3 stube, ali najviše 18 stuba. Preporuka:- u jednom kraku obično ima 10-12 stube, ali ne više od 15 stuba- postava podesta poslije 15 stubaDuljina podesta samo kod jednosmjernog dvokrakog stubista = nkoraka (63-64) + šst

5. Svijetla širina kraka? 0 čemu ovisi? (skica) -svijetla širina kraka u unutarnjem i vanjskom prostoru, te visina i širina stuba u zgradama j., posl. i st. namjene? - svijetla širina kraka, te visina i širina stuba u radnim i pomoćnim prostorijama? - svijetla širina kraka, te visina i širina stuba u školskim ustanovama? Širina krakova ovisi o namjeni stubišta i o prometu koji se očekuje.Pod korisnom širinom kraka podrazumijeva se širina mjerena između rukohvata i zida.

Page 2: Odgovori AKM3

Širina krakova je propisana:zgrade javne, poslovne, stambene (zgrada s 10 i više stanova) i stambeno-poslovne namjene

- svijetla širina stubišnog kraka u unutarnjem prostoru iznosi najmanje 110 cmradne i pomoćne prostorije

- korisna širina stubišnog kraka unutarnjih stubišta ne može biti manja od 110 cm, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u zgradiškole

- širina stubišnog kraka za predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove iznosi najmanje 120 cm

6. Podjela stubištaStube i stubišta se dijele prema:- položaju u zgradi: vanjska ili unutrašnja,- važnosti u namjeni: glavna ili sporedna,- obliku u tlocrtu: pravolinijska (ravna, lomljena - L, U, T oblika) i

krivolinijska (zavojita, mješovita, polukružna i kružna),- broju krakova: jednokraka, dvokraka i višekraka,- konstrukcijama i materijalima: masivna i lagana stubišta,- statičkoj shemi: konzolna i gredna,- obliku jedinične nastupne plohe u tlocrtu: ravne, klinaste i savijene,- obliku u presjeku: dio krute ravne plohe,

blok stube,trokutastog oblika ilioblika prema izboru (s horizontalnom gaznom površinom).

7. Rukohvat? Vrste materijala, oblici, učvršćenje? Visina rukohvata i ograda na stubištu? Kako se mjeri? (skica) I Visina ograde galerija i mostova? Krakovi i podesti stubišta ograđuju se s otvorene strane ogradom visokom minimalno 100 cm.Ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj dužini kraka. Rukohvati i zaštitne ograde na stubištu u radnim i pomoćnim prostorijama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje površine gazišta, mjereno okomito od sredine gazišta stepeništa do vrha rukohvata odnosno ograde. Galerije, platforme (podiji), prelazne rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini većoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se može pasti, moraju biti ograđene čvrstom zaštitnom ogradom. Konstrukcija zaštitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez stršećih dijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeću osoba. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda.visina rukohvata za djecu: preporuka visine ≥ 75 cmOblik rukohvata vezan je na dimenziju šake. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka može po njima kliziti bez prekida.

8. U kojim se građevinama treba prirmijeniti Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti? Propisi iz graditeljske regulative RH koji propisuju zahtjeve za stubište? Stubišta u individualnim obiteljskim kućama? Pravilnikom se propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) i unapređivanja pristupačnosti građevinama javne, poslovne, stambene i stambeno-

Page 3: Odgovori AKM3

poslovne namjene, te uvjeti i način jednostavne prilagodbe pristupačnosti građevina stambene i stambeno-poslovne namjene. Građevina stambene namjene je stambena zgrada s deset i više stanova, isključivo stambene namjene.

Propisi : PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU, DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARDI, ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI, ZAKON O POŽARU, PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA ZAŠTITU VISOKIH OBJEKATA OD POŽARA, PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA RADNE I POMOĆNE PROSTORIJE, PRAVILNIK O OSIGURANJU PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENE POKRETLJIVOSTI Svaka zemlja ima svoje nacionalne propise, pa su tako i odredbe o stubištima u građevinskoj regulativi različite.Njemačka - DIN norme (Deutsches Institut für Normung, Deutsche Industrie-Norm)DIN 18065: Treppenmaße DIN 18065: Treppen, Geländer, Handlauf- norma regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta, stubama, ogradama i rukohvatima

STUBIŠTA U INDIVIDUALNIM OBITELJSKIM KUĆAMA = INTERNA (KUĆNA) STUBIŠTA- povezuju prostor iste namjene ili se nalaze unutar prostorije neke druge namjene - ograničen broj ljudi - mogu biti minimalnih širina: min. širina kraka treba iznositi barem 90 cm - mogu imati strmije krakove: širina pojedinačne stube najmanje 25 cm, a visina najviše 19 cm - po načinu izvedbe i dizajna prilagođuju se interijeru

9. Način crtanja stubišta kod višekatnih zgrada? Skica početnog kata (podruma), prizemlja i zadnjeg kata? Na primjeru jednokrakog ravnog stubišta ili dvokrakog dvosmjernog ravnog stubišta.U početnom kraku crta se samo dio prvog kraka do kose linije koja ide od ruba ograde treće stube do završne stube kraka.Stubišni krak koji polazi iz crtanog tlocrta u slijedeći kat ucrtava se do kose linije, koja presjeca krak od ruba ograde treće stube do završne stube kraka. U ostalom dijelu crta se vidljivi dio stubišnih krakova i podesta, koji vode iz nižeg kata do tlocrta kata koji se crta. U zadnjem katu se crtaju svi vidljivi stubišni krakovi koji vode iz nižeg kata do završnog.

10. Drvena / čelična stubišta: osnovni elementi /vrste građe / vrste i dimenzije tetiva i nastupa? (skica i opis) I Odnos nastupa i njegovog pridržavanja? Odnos nastupa i tetiva? elementi:TETIVE primarni nosivi elementi (nosači, grede) koji svladavaju raspon i prenose opterećenjaNASTUPI (GAZIŠTA) I ČELA sekundarni nosivi elementi koji oblikuju jedinične stube koje omogućavaju kretanjeOGRADA kao cjelina podrazumijeva rješavanje sheme nosivosti, ispunu i rukohvatgrađa:DRVENA GRAĐA - puno drvo, sastavljeni ili ljepljeni presjeci od nekoliko drvenih dij. Najčešće se izvode stube od platica.TETIVE: platice debljine 4-8 cm (6/20, 6/22, 6/24, 6/28 cm). NASTUPI: debljine 4-5 cm; čela debljine 2-3 cm

Građa za tetive, dijelove nastupa, ogradu i međusobne veze od čeličnih proizvoda: šipkasti čelik, plosnati čelik, čelični limovi, brodski limovi, čelične cijevi, čelične užadi, čelični nosači i proflirani štapovi raznih oblika poprečnog presjeka.NASTUPI - od čeličnih limova (ravni, rebrasti, brazdasti lim), ravnih i perforiranih limenih ploča, rešetkaTETIVE - od čeličnih elemenata: samostalni (valjani čelični profili - IPN, UPN, IPC, HEA, HEB i dr.), pojačani ili u komb.

- plošni, vareni i sastavljeni profili

Page 4: Odgovori AKM3
Page 5: Odgovori AKM3
Page 6: Odgovori AKM3

11 Drvena I čeIična stubišta: vrste? (prikazati detalje karaktenstične stube, poprečni i uzdužni presjek i opis)

Page 7: Odgovori AKM3

12. Drveno umetnuto I utoreno / nasađeno stubište (prikazati osnovne detalje: donji i gornji Iežaj i karakterističnu stubu ^^^ + ograda)

Page 8: Odgovori AKM3

13. Drveno stubiste, gornji lezaj: veza tetive i ab. . drvene konstrukcije putem metalne veze / drvene konstrukcije tesarskim vezom (skica presjeka i opis) ^^^14. Drveno stubiste, donji Iežaj: veza tetive i ab. I drvene konstrukcije I pod; podest (skica presjeka i opis) ^^^

15. Drveno stubiste, drveni rukohvat i ograda (prikazati detalje karakterstične stube, poprečni i uzdužni presjek i opis)

Page 9: Odgovori AKM3

16. Čelično stubiste, gornji Iezaj: veza tetive i ab I čelične konstrukcije (skica presjeka i opis) 17. Čelično stubiste, donji Iežai: veza tetive i ab. konstrukcije poda / čelicnog podesta (skica presjeka i opis)

Page 10: Odgovori AKM3

18. Čelično stubiste, rukohvat ograda (prikazati detalj karakteristične stube, pogled, presjek i opis)

Page 11: Odgovori AKM3

1. Staklena gazišta (skica poprečnog presjeka stube i opis)?

2. Kako se sprecava klizanje kod staklenih stuba? Gornje staklo je (radi sigurnosti i zaštite od ozljede kod loma stakla) od sigurnosnog kaljenog stakla s protukliznim sitotiskom

6. Gdje se more izvesti zavojito stubiete? Dozvoljena širina stube na unutarnjem rubu? Zavojita, spiralna i ravna stubišta s klinastim stubama se rade kada nema dovoljno prostora ili zbog uštede stubišnog prostora. Na najužem dijelu širina gazišta ne smije biti manja od 13 cm.

3. Staklena ograda stubista (skica presjeka i opis)?

Page 12: Odgovori AKM3

4. Staklena ograda galerije (detalj sidrenja: skica presjeka i opis)? ^^^

5. Sistemi prihvata staklene ograde?

7. Podjela stubista prema obliku krakova? ravnisavijeni, lučni - osovina kraka je lagano savijenazavojiti - osovina kraka je krivulja i dio kružnicespiralni - osovina kraka je zatvorena krivuljamješoviti - osovina kraka je djelomično ravna i djelomično krivulja

- ako se u stubištu kombiniraju ravne i klinaste stube

9. Tlocrtni oblici zavojitih stuba? ------------------------------------------------>

8. Rektifikacija stuba? Grafičke metode konstruiranja zavojitog stubišta REKTIFIKACIJA STUBA: postupan prijelaz iz ravnih do maksimalno skošene stube u tjemenu, a vrši se postupnim, ravnomjernim, sve većim smanjivanjem širine stuba na unutarnjem rubu. Ako se dobije širina manja od 7 cm, savijanje stuba treba početi prije.

Page 13: Odgovori AKM3

Konstruiranje zavojitog stubišta sa slijedom promjenjivih širina unutarnjeg ruba pojedine stube može se izvesti pomoću različitih grafičkih metoda:1. Metoda polukruga2. Metoda evolvente (ili metoda jednakih dijelova)3. Metoda razvijenog unutarnjeg ruba

10. Stubišta kružnog tlocrtnog oblika? Oblici, vrste, odnos nastupa i njegovog pridržavanja? Spiralno stubište sa stupom (= jarbolom) u osi. Vertikalna konstrukcija u koju se upiru/povezuju slobodni (uži) krajevi klinastih stuba. /stubišta s punim vretenom/Središnja os može biti i prazna. Otvoreno spiralno stubište sa stubišnim oknom. Unutarnji krajevi klinastih stuba su slobodni. /stubišta sa šupljim vretenom/Kružna stubišta manjeg promjera s punim vretenom = spiralna stubišta.Osnovni oblici stubišta: okrugli, kvadratični, poligonalni

11. Viseće stubiste, moguci odnosi nastupa, šipki, rukohvata, stropa i poda? (skice)

Page 14: Odgovori AKM3

12. Konzolno stubište, prikazati detalj karakteristične stube i ograde? (skica presjeka i opis)

Page 15: Odgovori AKM3

Tema KoNsTRuKcIJE oPLosJA ZGRADE (13 pitanja) v.Z.

1 Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oploešjana masivne i lagane i koja je bitna razlika izmedu njih (s gledsita fizikalnih procesa)? Sa stanovišta fizikalnih procesa bitno se razlikuju masivne i lagane konstrukcije oplošja. Kriterij za podjelu konstr. na mas. i lagane je površinska masa konstrukcije : 100kg/m2 Bitna razlika između mas. i lag. konstr. oćituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti : masivne imaju zadovoljavajuca svojstva, a lagane postizu zadovoljavajuca svojstva samo ako imaju propisanu U-vrijednost za zidove U ≤0,35W/(m2K) i za krovove U ≤0,30W/(m2K) što znači da u odnosi na masivne moraju imat veću debljinu toplinske izolacije

2 Principi rjesavanja sastava gradevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova. POROTHERM BLOK (topl-izol. blok) i YTONG BLOK (plinobetonski blok)

3. Principi rjesavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima viseslojnih zidova kada je toplnska izolacija bliže vanjskoj strani

Page 16: Odgovori AKM3
Page 17: Odgovori AKM3

4.Principi rjesavanja sastava gradevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima viseslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

5. Prlncipi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog flzikalnog procesa prikazite na primjerima višesIojnih zidova kada je toplinska izolacIja bIiže unutarnjoj strani.

Page 18: Odgovori AKM3

6. Principi rjesavanja sastava gradevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa prikažite na primjenrna viesIojnih zidova kacda je toplinska izolacija u cijeloj debljini gradevnog dijela.

7. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke iii keramike.

Page 19: Odgovori AKM3

8. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih pIoča

9. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata

Page 20: Odgovori AKM3

10. Opisite i prikažite crtežom (skicom) “ETICs fasadni sustav (vrste materijala. načini učvrscenja i izvedba).

11. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča

Page 21: Odgovori AKM3

12. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.

13. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih iii sličnih ploca.

Page 22: Odgovori AKM3

Tema: KoNsTRUKcIJE oPLoSJA zGRADE — obloThi matenjali — metali (28 pitanja) B.M.

1. Prednosti metalnih obloga ovojnice zgrade - prednost metalnih obloga - velika trajnost u ispravnoj primjeni, nepotrebno održavanje, potpuno brtvljenje (kod krovnih ploha posebno)- neki metali potpuno rezistentni na atmosfersku koroziju nakon stvaranja površinskog sloja patine koji sprečava dublju oksidaciju - bakar, cink, aluminij, srebro, olovo- neki metali ne korodiraju skoro uopće - inox čelik, nikal, krom, zlato

2. Mane limenih obloga i načini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga 1. veliko toplinsko rastezanje; za temperaturnu razliku 50 °C po 1m dužine lim se povećava:- cink 1.5 mm- bakar 0.86 mm- čelik 0.61 mm-osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni ležajevi, izbjegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima, zakovicama i sl;-dilatiranje u polja sa dovoljnim širinama reški između ploha u istoj ravnini)2. potpuna vodonepropusnost (i paronepropusnost) ; mogućnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom- osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske završne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije za ispravan fizikaln i proces (sprječavanje pojave kondenzata koji će namočiti slojeve)3. korozija u kontaktu s materijalima na bazi cementa, vapna - razaranje alkalnim spojevima - isto i u kontaktu sa drvom - agresivni organski spojevi- osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal4. galvanske struje i korozorija - elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešće) - metal viši potencijal razara metal nižeg potencijala - na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage- osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenka, premaz, guma, plastika) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji - samo u interieuru i to ne svugdje!

različitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu!

3. što su limovi. podruje primjene I metalni materijali koji se najčešće koriste u graditeljstvu - limovi - metalni materijali u obliku folija ili tankih ploča (0.5 - 5 mm - najčešće)ZA METALNE OBLOGE PRETEŽITO SE KORISTE LIMOVI:- obloge fasada, - obloge kosih krovnih ploha - pokrovi limom,- interieurske obloge - najčešće podgledi stropovaostale primjene limova:- izvedba krovnih žlijebova i oluka, - opšavi, klupčice i drugi limarski detalji,- konstruktivni limovi (ravni- deblji, profilirani -tanji) - limovi u sendvič toplinskoizolacijskim panelima

Page 23: Odgovori AKM3

najčešće korišteni metali za obloge - limovi (i druga metalna galanterija): aluminijski limovi, čelični limovi, bakreni limovi, cinčani limovi, titancink i dr. legure- rjeđe korišteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima: mesing/bronca, mjed, titan, olovo, krom, nikal, srebro, zlato, ...

4. Najčešće koristeni metali za obloge i ugradenu metalnu galanteriju u amitekturi aluminijski limovi, čelični limovi, bakreni limovi, cinčani limovi, titancink i dr. legure

5. Najčešći oblici metalnih proizvoda za obloge - ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata, OSB, stolarske ploče), budući da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinčani, cinčani, cinkotit lim)- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita (falc-dach)(aluminijski, čelični lim)- ravni limovi s ukrućenim rubovima - tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2- 3 mm) kao plitke kutije - samonosivi, kruti, na provjetravanoj metalnoj potkonstrukcija za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim, deblji čelični limovi)- fasadni sendvič limeni paneli - obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani, debljine obložnih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

6. Načini proizvodnje metainih elemenata PROIZVODNJA METALNIH MATERIJALA- lijevanje (specijalne forme),- kovanje,- valjanje, izvlačenje (cijevi, nosivi profili, plosni profili, šipke, žice, limovi),- ekstrudiranje (aluminijski profili)

- limovi - ravni i profilirani - valjanjem obradivog metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka- limeni proizvodi - u pločama (1000x2000 mm) - deblji limovi 1 - 5 mm- trake u smotcima (600-800 mm) - tanji limovi 0.5 - 0.8 mm

7. Moguce antikorozivne zastite čeličnih metalnih elemenata i obloga (legiranjem s nehrđajućim metalima - nije potreban naknadna antikorozivna zaštita)- premazi (lakovi, ulja), plastificiranje, eloksiranje, cinčanje, niklanje, kromiranje, predoksidacija, bruniranje, pozlaćivanje, ...ovisno o vrsti metala

8. Najčešće antikorozivne zastite aluminijskih metainih elemenata i obloga Al - prirodno patinira - zaštitni sloj oksida žućkaste boje - neugledan nakon oksidacijeantikorozivna zaštita - radi izbjegavanja stvaranja prirodne žućkaste patine : plastificiranje i eloksiranje - najčešće - trajna zaštita površine, ali relativnom male otpornosti na habanje - ne koristiti na podovima!plastificiranje - nanošenje plastičnog praha prskanjem, taljenje u čvrsto sljubljenu plastičnu prevlaku u pećima; veličine el. ograničene veličinom peći; veliki spektar boja i izgleda površine (glatka monokromatska, prskana, narančina kora)- eloksiranje - nanošenje nehrđajućeg metalnog praha - metalik izgled površine; boje ograničene na tonove metala - natur aluminijska boja, mesing, mjed, zlatna, crna, tamnosmeđa - vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zaštitnog filma

9. Moguce antikorozivne zastite bakrenlh metalnih elemenata i obloga patinira samo površinski u zeleno, uglavnom za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predviđa trajno održavanje- površinska obrada polirana, satinirana, ličenje bezbojnim lakom za spriječavanje patiniranja (ne kod površina izloženih habanju - podne trake)

10. Galvanske struje, način Izbjegavanja,štete elektrolitska pojava na dodiru metala različitih električnih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najčešće) - metal viši potencijal razara metal nižeg potencijala - na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage - osigurati odjeljivanje različitih metala (ljepenka, premaz, guma, plastika) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale pokrova, opšava, žlijebova i oluka (npr. bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci i čavli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji – moguće samo u interieuru i to ne svugdje!

11. “Nehrđajući˝ metali i finalne povrsinske obrade nehrdajucih metala - ne oksidiraju, ne patiniraju izloženi atmosferi- krom, nikal - uglavnom se koriste kao prevlake, nanose se u vrućim kupkama na čelik ili druge metale - mikronske debljine sloja podložne mehaničkim oštećenjima prirodni izgled prevlake je polirani, zrcalni- zlato - rijetko (krovovi), srebro - nikad u arhitekturi - samo kao prevlake

Page 24: Odgovori AKM3

- titan - u glavnom u legurama, limovi za obloge

12 Načini povezivanja limova u graditeijstvu, opis svojstava pojedine vrste povezivanja - lemljenje - tanji limovi - spajanje kovinom nižeg tališta (za pocinčane i cinčane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra), mjesto lemljenja 1.5 - 3 cm širine, dobro očišćeno- zakivanje - spoj zakovicama od istovjetnog metala - potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem - samo za manje duljine ploha- spoj prijevojem (utorom) potpuno fleksibilan - rub jedne ploče preklapa se s rubom druge ploče kao jednostruki ili dvostruki prijevoj, stojeći ili ležeći, osiguranje od odizanja od podloge s prikvačnicama (perima) koje osiguravaju klizni ležaj- vijčani spojevi, zavarivanje – samo kod debljih limova (> 3 mm)

13. vrste limova I metalne galantenje za izvedbu iimarskih detalja na zgradama - prozorske klupčice, horizontalni gornji opšavi zidova, rubni opšavi krovova s raznim vrstama pokrova, žlijebovi, oluci, rubni limovi uz nadozide, dimnjake, žbukane plohe - limarski detalji izvedeni s ravnim limovima, odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije - koriste se razne vrste limova i odgovarajuća spojna sredstva i metalni nosači za za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: - pocinčani limovi s pocinčanim čeličnim kukama, čavlima, zakovicama, vijcima - aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) - bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama, bakrenim čavlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) - plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama, inox zakovicama i vijcima

14, Vrste limova i metaine galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama - fasadne obloge - obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i spriječavanje kondenzata ispod završne limene obloge- koriste se razne vrste limova i odgovarajuća spojna sredstva i metalni nosači za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja:- aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) - ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili- bakreni limovi s pobakrenim čeličnim kukama, bakrenim čavlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)- pocinčani, cinčani, cinkotit limovi s pocinčanim čeličnim, čavlima, zakovicama, vijcima- plastificirani čelični limovi s plastificiranim čeličnim kukama, inox zakovicama i vijcima- inox, corten čelični limovi - debljina lima ovisno o načinu ukrute- kompozitni limovi (višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom, srednji sloj daje krutost plohi - obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond ili sl. ploče debljine 2-3 mm), obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obloga

15. vrste limova i metalne galantenje za izvedbu krovnih obloga na zgradama - ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata, OSB, stolarske ploče), budući da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinčani, cinčani, cinkotit lim) - valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita tkz. falc-dach (aluminijski, čelični lim); profilirani krovni limovi kaširaju se filcom s donje strane, za apsorpciju kondenzata i buke kiše, kod izvedbe s provjetravanim zračnim slojem - krovni sendvič limeni paneli - obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, obložni limovi s gornje strane visoko profilirani, debljine obložnih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vani OSTALI POKROVI LIMOM naborani limovi, kompozitne ploče, sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli

16. Obilci Iimova za izvedbu fasadnlh I potrebna potkonstrukclja - ravni limovi izvedeni s prijevojima - tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podložnoj oplati (daščana oplata, OSB, stolarske ploče), budući da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinčani, cinčani, cinkotit lim)- valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima - tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima - posebna podvrsta - limena korita (falc-dach)(aluminijski, čelični lim)- ravni limovi s ukrućenim rubovima - tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2- 3 mm) kao plitke kutije - samonosivi, kruti, na provjetravanoj metalnoj potkonstrukcija za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim, deblji čelični limovi)- fasadni sendvič limeni paneli - obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, obložni limovi jednostrano ili obostrano profilirani, debljine obložnih limova 0,5 - 0.6 mm, debljine ploča i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

17. Polaganje ravnih limova za fasadne I krovne obioge na podlogu - potrebni siojevi potkons. i uvjeti ispravne izvedbePolaganje ravnih limova – meke, deformabilne ravne plohe – polaganje uvijek na punu oplatu (drvenu) od koje je lim odvojen odgovarajućom folijom, ovisnoj o vrsti lima (materijal folije kompatibian metalu lima koji ne izaziva koroziju i s vremenom, proboj lima)

Page 25: Odgovori AKM3

18. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija, pragova, rubnih Ietvca izloženih habanju — zašto?podni metalni profili - metalni profili za izvedbu graničnika podnih obloga, dilatacija, pragova, rubnih letvica - izložene su habanju - svaka zaštita plohe će se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja - koristiti samo nehrđajuće metale bez dodatne zaštitne obrade površine - inox, mesing, natur aluminij (Al samo u interieuru)

20 Područje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama, materijal i obrada povrsina istegnuti lim – isteg (ekspandirani metal) i perforirani lim (bakar)perforirane limene ploče za stropne obloge na potkonstrukciji – čelik, Al (visoka zvučna apsorpcija za ploče kaširane filcem odozgora)istegnuti (ekpandirani) metal – “isteg” (ovdje bakar) – potrebne ukrute ruba ploča radi oštrih rubova i mekoće ruba - savijanje ploča ili točkasto zavarivanje na L profile

21. Područje primjene naboranih limova na zgradama, materijali i obrada povrsinel - podne limene plohe protuklizne naborane površine u raznim uzorcima- inox ili aluminij gotove ploče s naborima gornje površine, ne predviđa se naknadna obrada površine, deblji limovi (obično 2 - 5 mm)

22. Kompozitne metalne ploče, opis. područje primjene - višeslojne ploče s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom- srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje učešće skupog metalnog materijala u ploči - ispuna obično tvrde ploče XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastične mase (Alucobond, Alpolic ili sl. ploče debljine 2-3 mm),- obično aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga- kompozitne ploče za interieusrku oblogu - kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploča

19. Obloge pročelja zgrada s limovima ukrućenima u jednom smjeru ili valovitim limovima - prostorni prikaz jedne varijante sa potrebnim slojevima potkonstukcije za osiguranje toplinske izolaclje bez toplinskih mostova, zaštite od prodora kite I provjetravanja

23. sendvič limeni toplinskoizolacijski paneli, opis, područje primjene - fasadni i krovni paneli- obostrana obloga tanki čelični plastificirani lim ili alum. plast. ili eloksirani lim, debljine obložnih limova 0,5 - 0.6 mm,- obložni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela, nisko profilirani kod fasadnih panela

Page 26: Odgovori AKM3

- ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 - 20 cm - ne provjetrava se potkonstrukcija, ploče obloge čine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru

24 Polaganje Iimenih obloga fasada I krovova na podlogu - ravni limovi - skicirati oblogu s lzvedbom potkonstrukcije 25. Polaganje Iimenih obloga fasada i krovova na podlogu - profilirani limovi - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskih mostova, zastite od prodora kiše i provjetravanje

26. Polaganje Iimenih obloga fasada na podlogu - ukručene limene pIoče (kazete) - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije za

Page 27: Odgovori AKM3

osiguranje toplinske izolacije bez toplinskin mostova, zastite od prodora kise I provjetravanje

27. Sendvič laki paneli s limenim oblogama - vrste, opis, skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta - zidni i krovni paneli

28. Laki temmoizolacijski sendvic fasadni zid formiran in situ - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije za osiguranje toplinske izolacije bez toplinskih mostova, zastite xd prodora kite i provjetravange

Page 28: Odgovori AKM3

Tema. KoNsTRUKCIJE oPLoSJA zGRADE — obloThi materijali — drvo (23 pitanja) B.M

1. Podjela unutranjih podova od drva s obzirom na format drvenih elemenata parketne daščice (parketi raznih dimenzija)podovi od drvenih dasaka (seljački pod, brodski pod, panel parket, sportski pod)podovi od ploča, panela (podignuti podovi, prenosivi podovi)

2. Povrsinske obrade drvenih podova neobrađeno drvo koje se brusi, kita i lakira ili premazuje nakon ugradnjegotovi parket - prethodno površinski obrađeno drvo koje se samo učvršćuje na podlogu

3. Nabrojite naječešće vrste parketa lam parketklasični parketdvoslojni panel parketmasivni parket tehno parket (industrijski)gotovi parket

4. Razlika lzmedu visesIojnih i masivnih parketnih daiščica I dasaka

Page 29: Odgovori AKM3

5. Načini polaganja drvenih podova na podlogu lijepljenje (preferiraju se dvokomponentna fleksibilna ljepila)čavlanje ili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kopče)slobodno polaganje (panel parket, laminat parket od prerađenog drva)podignuti podovi na nosačimasportski podovi na potkonstukciji

6. što je drveni sportski pod elastična potkonstrukcija od višeslojnih izmaknutih redova letvi za montažu sportskog podaNelijepljeni “klik” rubni spoj ploča na pero i utor

7. Koji se drveni podovi mogu korstiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima gotovi parketi (dvoslojni,masivni), dascani podovi (seljacki podovi) :masivne daske, viseslojne daske; plivajuci parket

8. vrste premaza za drvene podne povrsIne - lakovimat, polumat, sjajnibezbojni ili toniranivodeni, nitro, poliuretanski (posebno kvalitetni,otporni na habanje, najskuplji)- uljni premazina bazi ulja i voska - brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza omogućuju “disanje” drva - nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova- lazurni premazi (bajc)prodiru u drvo, ostaje vidljiva tekstura, ali mijenjanju boju površine (moguća je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva kod daski od jeftinijih vrsta drva – boje mahagonij, eban, trešnja, orah ili sl.)

9. Karakterlstike Lakova za parkete. mane lakiranja drvenih podova mat, polumat, sjajnibezbojni ili toniranivodeni, nitro, poliuretanski (posebno kvalitetni,otporni na habanje, najskuplji)

10. što je lazurni premaz za drvo, funkclja, svoystva Lazurni netransparentni i tranparentni premazi s raznim pigmentacijama i imitacijama drugih vrsta drva na boru, jeli i boru

11. Prednosti premaza drvenih podova s voskom brzo sušenje i korištenje poda neposredno nakon namaza; omogućuju “disanje” drva - nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale građevinske vlage kao kod lakiranih podova

12. Funkcija i oblici zidnih i stropnih drvenih obloga

Page 30: Odgovori AKM3

Obloge su najčešće dekorativne ili u funkciji zvučne apsorpcije- daske na pero i utor- drvene ploče (često u perforiranoj izvedbi za zvučnu apsorpociju)- drvene ploče od ukočenog furniranog drva, prerađenog furniranog drva i dr.

13. Vrste i izvedba drvenih zvučnoapsorpciiskih obloga zidova i stropova - Interieurske zidne obloge punim i perfororanim (zvučnoapsorpcijskim) drvenim furniranim lakiranim pločama, skriveno fiksiranje kopčama, vidljivo fiksiranje vijcima- Interieurske stropne obloge perfororanim (zvučnoapsorpcijskim) drvenim furniranim lakiranim pločama, skriveno i vidljivo fiksiranje na T ovjesu- Interieurska i stropna obloga od mdf ploča, furniranih i lakiranih, izvedba prostora velikog tonskog studija promjenjive akustike s refleksnim kliznim stropnim ili rotirajućim zidnim pločama i zvučnoapsorpcijskim perforiranim zidnim i kutnim pločama

14. Forme I nazivi drvenih vanjskih podnih obloga PODNE OBLOGE - PALUBE (DECKING), PONTONI, STAZEdrvo visoke otpornosti na atmosferilije i biološke šteteu formi dasaka, kvadratnih ploča, “nautik” (brodskog) parketa

15. Nabrojlte nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge I potrebne karakterlstike drva uglavnom egzotične vrste drva (tik, iroko, lapacho, bangkirai, azobe) i trajnijih crnogorisa (sibirski ariš, douglasova jela) ili posebno tretirano drvo – termički obrađene (zaparene, kuhane) lokalne europske vrste drva (hrast, smreka i sl.)

16. Način postave vanjskih drvenih paluba - preporučIjiva izvedba, zašto preporuča se izvedba obloge odvojene od terena, na provjetravanoj potkonstrukciji - trajnost (smanjena mogućnost trulenja) i izbjegavanje deformacije podne obloge (izvijanje, uvijanje, koritanje) uslijed razlike u vlažnosti gornje i donje strane dasaka

17. Opis, poprecni i uzdužni presjek podne konstrukcije ravnog krova - terase iznad grijanog prostora s izvedbom procjedne obloge terase s drvom - drvene palube

18. vrste fasadnih obloga drvom I na bazi drva daščane oplate - daščice (drvena šindra), vertikalne daske, horizontalne daske (uglavnom drvo trajnih crnogorica)drvene ploče - vodootporne furnirane šperploče, bakelitne furnirane ploče (Prodema), umjetne drvene ploče - HDF - high density fibreboard (Trespa, Funder Max)

obloge odvojene od površine nosivog dijela zida, na provjetravanoj potkonstrukciji - trajnost i izbjegavanje deformacije uslijed razlike u vlažnosti

19. Koye vrste drva se najcešće koriste za daščane fasadne obloge uglavnom drvo trajnih crnogorica

20. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom I zašto

Page 31: Odgovori AKM3

preporuča se izvedba obloge odvojene od terena, na provjetravanoj potkonstrukciji - trajnost (smanjena mogućnost trulenja) i izbjegavanje deformacije podne obloge (izvijanje, uvijanje, koritanje) uslijed razlike u vlažnosti gornje i donje strane dasaka

21. Skicirati i opisite principe provjetravanja izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom Osiguravanje vertikalnog provjetravanja fasadne obloge s drvenim vertikalnim ili horizontalnim daskama – moguće varijante izvedbe potkonstrukcije (sve varijante se odnose na potkonstrukciju ispred kišne brane i toplinske izolacije zida!)

Osiguravanje vertikalnog provjetravanja fasadne obloge s drvenim oplatama – izbjegavanje toplinskog mosta kroz potkonstrukciju – metalne vilice s podmetačima za prekid toplinskog mosta (nabijena toplinska izolacija preko vilica) ili dvostruki roštilj drvenih letvi između slojeva toplinske izolacije

22. Sto su HPL fasadne ploče Obloga HPL pločama (high pressure laminat) - ploče od prerađenog drveta obložene obostrano visokootpornom melaminskom folijom s uzorkom)

23. Principi zastite drvenih konsturkcijskih i obIožnih elemeriata izIoženih atmosferiijama ventilacija potkonstrukcije, odvajanje od zone prskanja kiše, prekrivanje limenim opšavima

Page 32: Odgovori AKM3

Tema VRATA (16 pitanja)

1. Navedite zahtjeve za vrata. -povezivanje/odjeljivanje prostora- osvjetljavanje i provjetravanje- toplinska zastita- zvucna zastica- protupozarna i protuprovalna zastita- zastita od atmosferskih utjecaja (vanjska vrata)- ostali posebni zahtjevi

3. Načini pokretanja vratnih krila (otvaranja/zatvaranja vrata). - ručni- automatski (elektromehanicki, hidraulicki ili pneumatski) s pustanjem u pokret : a) ručnob) automatskim putem (kontaktni tepih, kontaktni prag, fotoelektr. putem preko induktivnog magneta ili ultrazvukom)

2. Podjela vrata prema načinu otvaranja. Skica vrata prema načinu otvaranja.

4. Smjer otvaranja vrata (skica).

Page 33: Odgovori AKM3

5. što su dvostruka vrata i kada se koriste (skica).

6. Osnovne mjere koje odreduju dimenziju otvora (skica).

Page 34: Odgovori AKM3

7. veličine otvora vrata za pojedine namjene prostorija. vrata svijetle širine :60 cm - wc,ostava70 cm - kupaonica,kuhinja80 cm - sobe110cm - bolesnicke sobe u bolnicama

8. Načini ugradnje vrata. Opišite pojedini način ugradnje. - mokra - u tankim zidovima njprije se postavlja dovratnik koji na bocnim stranama ima plitke zljebove ili pribijenu trokutastu letvicu, a zatim se s obje strane izvodi zid koji ulazi u zlijeb dovratnika ili se lementi zida sijeku i prislanjaju uz letvicu. u debele zidove najcesce se ugraduje dovratnik u gotov zid, ali prije zbukanja- polusuha - u zid se istodobno sa zidanjem ugraduju okviri od letvi na koji se kasnije ucvrte gotova vrata- suha - gotova vrata se ucvrste na posebne ugradene komade/elemente u ozbukani zid

9. Materijali za izradu vrata. drvo, metal (aluminij,celik), staklo, PVC

10. MogucI načini pokretanja vratnih kifla (otvaranje/zatvaranje vrata). Navedite i opisite.odg na 3. pitanje :)11. Nacrtajte dovratnik od drvenlh platica

Page 35: Odgovori AKM3

12. Vrste vratnih krila. - vrata od letvi- dascana vrata- vrata s ukladom- ustakljena vrata- puna glatka vrata- tapecirana vrata

13. Vratna krila s ukladom - vrste uklada (skica).

14 Prag vrata (skica)

Page 36: Odgovori AKM3

a) isti nivo poda u obje susjedne prostonje, b) razIieiti nivo poda u susjednim prostonjama

15. Nacrtajte prag vanjskih vrata

16. Nabrojite osnovne vrste okova za vrata - petlje (nasadna petlja, usječna petlja) - bušene petlje - mimokretna petlja.- zasuni - narba - lokot (cilindrični lokot) - brave i kvake - okovni za klizna vrata (podne vodilice, odni odbojnici)

Tema: PRozoRI I INsoLAcIJA (22 pitanja) Vi.

1. Navedite zahtjeve za prozore.

Page 37: Odgovori AKM3

- osvjetljenje i provjetravanje prostorija- toplinska i zvucna zastita- otpornost na pozar i propustanje dima- zastita od atmosferskih utjecaja- zastita od osuncanja (insolacije)- sigurnost

2. Iz kojih razloga je važno provjetravanje prostorija? zbog dovodenja kisika za disanje, uklanjanja oneciscenja u zraku (Co2, neugodni mirisi, dusicni oksidi, ugljikovodici) i kontrole vlaznosti - isusivanje.

3. Navedite moguce načine prozračivanja prostorija I koje su njihove prednosti/mane

4. Ukupno dnevno osvjetljenje - od kojih se komponenti sastoji? difuzno svjetlo neba i suncevo svjetlo+difuzno svjetlo reflektirano od vanjskih objekata i povrsina+difuzno svjetlo reflektirano od povrsina u prostoru

5. Navedite sigumosne zahtjeve za prozore. - dimenzije, mjesto ugradnje, sigurnost pri rukovanju (otvaranje, zatvaranje) te ostale sigurnosne mjere ovisno o namjeni i mjestu ugradnje

6. što je koeficijent prolaska topline prozora i o čemu ovisi?

Page 38: Odgovori AKM3

7. Podjela prozora prema načinu otvaranja. zaokretni, otklopni, zaokretno-otklopni, obrtni (prevrtni), horizontalni posmicni, vert. posmicni, sklopivi prozov, fiksni

8. Tipovi prozora prema broju krila (po dubini). .JEDNOSTRUKI s jednostrukim i dvostrukim ostakljenjem.DVOSTRUKI klasicni tip (odvojena krla) i spojni prozori (krilo na krilo).TROSTRUKI (specijalni)

9. Nacrtajte (skica) dvostruki prozor krilo na krilo (tiocrt i presjek). 10. Nacrtajte (skica) dvostruki klasični prozor (tlocrt i presjek).

11. što je prozorskl pristupak? strana s koje se montira prozor, unutarnja ili vanjska, ili bez pristupka, odn izbočenje u zidu gdje onda sjeda prozor

12. Nabrojite materjale za izradu prozora. drvo, metal (aluminij,čelik),PVC

13. Prikažite skicom prozorski profil od PVC-a objasnite broj komora profila. 14. Navedite osnovne elemente I dijelove prozora (skica).

15. Prozorska klupčica (vanjska I unutarnja). Materijali za izvedbu. skica 16. Prikažite skicom razlku izmedu krovnog prozora i krovne kućIce (objasnite prednosti I mane)

Page 39: Odgovori AKM3

17. Okov prozora - navedite osnovne vrste okova. petlje - nasadna, cilindricna, francuska; nauglice - oštrokutna, zaobljenaskakavica ; zadržač; odbojnik; bravica a spojna krilatrio vijak; uklopni trnjednokraka kvakica - poluoliva ; dvokrara kvakica - olivaškare - nasadne izvlačne, ovjesne dvokračne, skrivene sa zaustavljačem, nazubljene18. Sto je insolacija? Insolacija (osunčanje) je ozračivanje Sunčevim zrakama na površini Zemlje. Definira segustoćom toka, snage, na jedinicu ploštine na horizontalnoj površini Zemlje. Jedinicainsolacije je W/m2, a za veće jedinice vremena (dan, mjesec i godinu) J/dan22.

19. Sto utječe na insolaciju zgracde? kut pod kojim suncane zrake padaju na pročelje i visina sunca

20. Navedite načine zastite od insolacije. - arhitektonska geometrija – zelenilo, trijemovi, strehe, nadstrešnice, balkoni- elementi vanjske zaštite od sunca – pokretni i nepokretni brisoleji, žaluzine, tende, rolete...- elementi unutarnje zaštite od sunca – žaluzine, tolete, roloi, zavjese...- elementi unutar stakla za zaštitu od sunca i usmjerenje svjetla – holografski elementi,reflektirajuća stakla i folije, staklo koje usmjerava svjetlo, prizme...- inteligentna pročelja, suvremena ostakljenja- višefunkcionalni konstruktivni elementi zgrade

21 Brisoleji— objasnite pravilnu izvedbu obzlrom na njihov položaj I stranu svijeta. U pravilu se na južnoj strani postavljaju horizontalni elementi jer ljetno južno Sunc upada pod visokim kutom te ga horizontalna ploha ne propušta do ostakljenja. zimsko Sunce upada pod blagim kutom pa horizontalni elementi ne psrečavaju prolaz do ostakljenja. na zapadnoj i istočnoj strani se postavljaju vertikalni elementi koji mogu rasprsiti zrake buduci da zapadno sunce uvijek upada pod blagim kutom

22. Objasnite način dokazivanja zastite od osunčanja prema Tehnickom proplsu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti (NN 110/08).

Page 40: Odgovori AKM3

Tema STAKLo U ARHITEKTURI (2o pitanja) - V.Z.

1. Navedite sirovine za proizvodnju stakla. - osnovne (ulaze u konstituciju stakla - kremeni pijecak SiO2 ili silicij dioksid, soda i vapnenac ili dolomit)- pomocne (sredstva za bojenje, bistrenje, homogeniziranje, zamucivanje..)

2. Navedite proizvode od stakla u arthitekturi.

Page 41: Odgovori AKM3

-ravno staklo- stakleni blokovi, opeke, crijepovi- staklena vlakna (optička vlakna, staklena vuna)- staklena pjena (toplinska izolacija)

3 Navedite načine proizvodnje ravnog stakla - izvlačenjem trake- float postupa- valjanje/lijevanje

4. Navedite tehnološke postupke obrade stakla. rezanje, poliranje, brušenje, brušenje, graviranje, pjeskarenje, jetkanje, kaljenje, savijanje, emajliranje, laminiranje, ljepljenje

5. Opisite ukratko ,,float˝ postupak proizvodnje stakla? danas prevladava u svijetu. široka traka rastopljene staklene mase klizi po tekucem metalu (kositar) u komori s kontroliranom atmosferom nakon čega se postepeno hladi. tim postupkkom dobivamo staklo idealno ravne površine (kao površina tekućine). osobitost proizvoda dobivenog tim postupkom je prozirnost i bistrina staklene mase, ujednačenost debljine i paralelenost površine.

6. Navedite najvece proizvodne dimenzje stakla i o čemu u pravilu ovise 600*321cm i određene su mogucnostima transporta

7. to je kaljeno staklo i koje su mu karakteristike? ili ESG je termički prednapeto staklo. dobiveno je naknadnom doradom i spada u grupu sigurnostnih stakala. ponovnim zagrijavanjem ravnog stakla na 600 stupnjeva staklo omeksa. naglim hladenjem omeksanog stakla dobiva se staklo u cijim je vanjskim slojevima stvoren napon pritiska, a u unutrasnjim slojevima napon vlaka. ovo naponsko stanje pozitivno utjece na povecanje otpornosti stakla na udar i toplinske razlike. ukoliko dode do loma kaljenog stakla oslobodeni naponi uzrokuju prskanje stakla u male komadice tupih bridova koji ostaju medusobno labavo povezani. ova stakla se ugraduju na mjestima gdje se trazi povecana otpornost na mehanicke udarce i sigurnost u slucaju loma. ESG se vise ne moze naknadno obrađivati. i kod njega treba racunati s minimalnom neravnosti površine

8. Što je laminirano staklo? višeslojna stakla (VG) sastavljena od dvije ili vise ploca stakla koje su medusobno sljepljene po cijeloj povrsini pomocu jedne ili vise folija. ta folija je polyvinil-butyrale (PVB), a njene su odlike prozirnost, izdrzljivost, elasticnost i adhezija na staklo. spada u grupu sigurnosnih stakala (sigurnost od loma, neprobojnosti)

9. Vrste laminiranog stakia - prema karakteristikama. - Zaštita od buke- Zaštita od udarca- Zaštita od direktnog napada krutim predmetom- Zaštita od provale- Zaštita od metaka

10. Vrste reflektirajucih stakla. Ogledalo – staklena ploča kojoj ne na jednu površinu nanesen talog srebrnog nitrata uslijedčega ona postaje neprozirnom pa se na suprotnoj površini odražava jasna slika okoline.Srebro je zaštićeno dodatnim slojem određenog metala i sa dva sloja posebno zapečeneboje čime se osigurava postojanost i dugorajnost ogledalaJednosmjerno promatračko staklo

11. Kako se proizvodi lijevano staklo i koje su osnovne vrste lijevanog (valjanog) stakla u arhitekturilijevanjem taline na ravnu povrsinu i izravnavanjem valjkom. danas se talina lije medu vodom hladene valjke,koji ga oblikuju u kontinuiranu traku odredene sirine i debljine. vrste : ornament staklo, brazdasto staklo, sirovo staklo, i armirano (zicano) staklo

12. Navedlte vrstu stakla prema obliku loma prikazanom na crtežu I slici. u prezentaciji prouci :)

13. to je IZO staklo? Prikažite crtežom i opisite

Page 42: Odgovori AKM3

14. Kako se postiže poboljšana toplinska zaštita IZO stakla? primjenom IZO stakla kojima su tehnoloski poboljsana svojstva djelovanjem na prijenos i zracenje toplinskog protoka.zamjena suhog zraka inertnim plinovima je prvi korak, a drugi korak je koristenje LOW-E stakla u sastavu IZO stakla (na povrsinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zracenje IC - zrake). kroz stakla ˝niske emisije˝ gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vracaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi

15. Objasnite to su LOW-E stakla I za što se koriste. na povrsinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zracenje IC - zrake. kroz stakla ˝niske emisije˝ gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vracaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi

16. Objasnite razliku izmedu satiniranih i pjeskarenih stakla S = dekorativna stakla kod koji se djelomicna prozirnost postize obradom jedne povrsine staklene ploce kiselinom (jetkanje)P = dekorativna stakla kod koji se djelomicna prozirnost postize obradom povrsine pjeskarenjem (nanosenje abrazivnog sredstva na staklo pod visokim tlakom)

17. Stakla za zaštitu od vatre Vatrootpornost podrazumijeva sposobnost nekog materijala da pod utjecajem vatre zadrzava u potpunosti ili djelomicno- fizicku cjelovitost i stabilnost (R)- cjelovitost na prolaz plamena, dima i crućih plinova (E)- prolaz topline (I)- te maksimalni toplinski tok u kW/m2 (W) sa strane izlozene djelovanju vatre na suptornu neizlozenu stranuklasifikacija stakla odredena je opisanim osobitostima i vremenom potrebnim da se staklo raspadne - mjereno uvijek u intervalim 15,30,60,90,120minuta od trenutka paljenja plamena do raspada staklene ploce. rezultati testiranja (testiran mora biti cijeli sustav : staklo, okvir, nacin ostakljenja i tehnologija ugradnje) su uvijek predstavljeni kao klasifikacijski razred (kategorija) i vrijeme otpornosti

18. Nabrojite vrste sigurnosnog stakla. - Ljepljeno sigurnosno staklo- Float- Od sigurnosnog kaljenog stakla- Od djelomično kaljenog stakla

19. Koji parametri odreduju staklo?svjetlosni : prolaz (transmisija)svjetlosti LT, odbijanje (refleksija) svjetlosti LR, energetski (toplinski) : direktni prolaz (transmisija) energije ET, odbijanje energije ER, upijanje (apsorpcija) energije EA, solarni faktor ili ukupni prolaz energije SF, koeficijent zasjenjenja SC, indeks selektivnosti IS, koef. topl. provodljivosti U (K) i razmjerni dobitak topline RHG

Page 43: Odgovori AKM3

20. Objasnite sto je stupanj propustanja ukupne energije kroz ostakljenje - gtot i o čemu ovisi.

Tema: osTAKLJENA PRoÔELJA (12 pitanja) v.z. 1. Navedite I ukratko opisite opterecenja kojima je izIožena ostakljena fasada. - težina (vlastita,stakla) - savijanje, izvijanje- udari vjetra (brzina strujanja obrnuto je proporcionalna tlaku, opt. vjetrom raste s kvadratom brzine vjetra)- savijanje- toplinska naprezanja - rastezanje, dilatacija(max dozvoljeni progib nosaca s obzirom na staticke karakteristike stakla izinosi f=l/300 za stakla do 3m visine ili f<8mm za stakla preko 3m visine)

2. Navedite i opisite oslonce za sidrenje profila ostakljenih fasada.

Page 44: Odgovori AKM3

3. Navedite vrste ostakljenih fasada. 5. Opisite i skicom prikazite pojedinu vrstu ostakljenih fasadaKontinuirane fasade – sa vertikalnom i horzitalnom pokrivnom kapomStrukturalne fasade – sa ljepljenim staklom, horizontalnom ili vertikalnom gumenosilikonskom figuromPolustrukturalne fasade – strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno služi kao mehaničko osiguranje staklaKombinirane fasade – vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna poktivna kapaElement fasade – sa kontinurianim, strukturalnim, i kombiniranim izgledom – elementi se izrađuju u radioni, slažu na objektu bez skeleDvostruke fasade – mogu biti kontinuirane i prekinute„Spider“ fasade – fasade s točkasto učvršćenim stalkom

4. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.

Page 45: Odgovori AKM3

6. Na crtezu I skici prepoznajte odredenu vrstu ostakljene fasade :)

7. Opisite princip montaže kontinuirane ostakljene fasade--------------------------------------------------------------------------------------->

8. Koje su prednosti element fasada u odnosu na klasicne” ostakljene fasade?- izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji se se dogadali u montazi)- bitno ubrzana montaza (fasada raste zajedno sa objektom)- broj radnika na montazi smanjen u odnosu na ugradu klasicnih fasada- katno zatvaranje fasade, koje omogucuje rad drugim izvodacima- nije potrebna skela kod montaze

9. PriKažite crtezom/skicom razlicite nosace IZO stakla kod tockasto ucvrscenih (Spider) fasada.

Page 46: Odgovori AKM3

10. Koje su prednosti dvostrukih fasada? - dugotrajnost- bolja toplinska i zvucna izolacija- ekoloska zastita- prirodno kruzenje zraka- bolje iskoristavanje energije (prirodne i rekuperirane)

11. Navedite, opisite i skicom prikazite osnovne grupe dvostrukih fasada.

12. Navedite moguce zastite od sunca ostakljenih procelja primjerenih na visokim objektima. metalnim resetkama, PMMA (polimetilmetaakrilat) - AKRIL, prednapete PVC membrane na čel. potkonstrukciji

Tema DvOsTRuKA osTAKLJeNA PRoOeLJA (12 pitanja) v.Z.

1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedece:- osvijetljenost prostora- ograničenje toplinskih gubitaka- zaštita od pregirjavanja- zvučna zaštita- mehanička svojstva- ventilacija prostora

2. Prikazite crtezom i opisite dvostruku ostakljenu fasadu.vanjska fasada - ima ulogu zastite od vanjskih utjecaja, sadrzi otvore za dobro provjetravanje zracnog meduprostora i prostorija zgrade. moze imati uredaju za zatvaranje otvora. najcesce je ostakljena jednoslojnim staklom, a stakla su sigurnosna (kaljena,laminirana)međuprostor - može biti kont. otvoren zbog provjetravanja i s mogucnoscu zatvaranja meduprostora. najcesce se u njemu smjesta uredaj za zastitu od suncevog zracenja. sirine je min 20 do 120cm. cesto je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i odrzavanjaunutarnja fasada - glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka, u pravilu od dvoslojnog stakla (IZO), ostakljene plohe se najcesce mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostorija3. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od 3 elementa. Navedite ih i svaki opisite. ^^^

Page 47: Odgovori AKM3

4 Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod razlicitih kompozicija ostakljenja (za odgovor prouciti dijagram ˝svojstava stakala u odnosu na razlicite kompozicije ostakljenja˝) 6. Opisite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline U (za odgovor- prouciti dijagram ˝odnos vrste fasadnog sustava I vrste ostakljenja prema vrjednostl U)

7. Opisite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante).Zagrijavanje vanjske ostakljenje plohe i međuprostora dvostruke fasade – može se računati s dobicima topline od sunčevog zračenja (bez zasjenjenja)a - unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran; međuprostor zatvoren; zrak u međuprostoru se zagrijva i služi kao tampon prostor između unutarnjeg i vanjskog prostorab – međuprostor otvoren za ulaz svježeg zraka; lagano zagrijani svježi zrak međuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostorac – unutarnji prostor grijan, odvod zraka iz unutarnjeg prostora puem podnog kanala u međuprostor; međuprostor dodatno zagrijavan potrošenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor) 8. Opislte djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante).Zagrijavanje vanjske ostakljene plohe i međuprostora dvostruke fasade. U međuprostoru je zaštita od sunčevog zračenja. Međuprostor je ventiliran.a – sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zaštite i od unutarnje plohe ostakljenja; unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziranb – sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja; unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziranc – sunčevo zračenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zaštite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja; unutarnji prostor se ventilira na međuprostor 9. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. Pregrađena dvostruka fasada – najstariji oblik; zračni prostor prekinut horizontalnim i verzikalnim pregradama (područja konstruktivnih granica ili prostorija); svaki dio ima zasebne ulaze i izlaze zraka; sprječava prijenos buke, mirisa, vatre i dima; pogodna kod naglašenih zahtjeva zaštite od buke i požaraPregrađena dvostruka fasada s nepregrađenim dijelovima za ventilaciju – neprekinuti dio zračnog međuprostora služi za pojačanu ventilaciju – odvođenje potrošenog zraka iz prostorijeDvostruka fasada s horizontalnim koridorima – horizontalno spojen zračni prostor po etažama; prekidaju se samo tamo gdje je potrebna pojačana zvučna zaštita između prostorija i na mjestima požarnih odsječaka zgrade; prekidi se provode i na uglovima zgrade; svaki horizontalni koridor ima otvore na dnu i vrhuNepregrađena dvostruka fasada – zračni prostor je spojen h i v po cijeloj fasadi; veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krova zgrade; za vrijeme sezone grijanja međuprostor može biti zatvoren eadi smanjenja toplinskih gubitaka10. Obrazlozite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). Vanjsko staklo dvostruke fasade je zimi hladnije. Kod otvorenog međuprostora i provjetravanja prostorije preko međuprostora dvostruke fasade može se pojaviti manja količina kondezacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka (gdje ulazi ugrijani zrak)Kod zatvorenog međuprostora kondezacija će se pojaviti po cijeloj površini stakla jer će ugrijani zrak ispuniti cijeli međuprostor i kondezirati se na hladnoj plohi stakla. U takvim slučajevima prozori se ne smiju otvarati, a ventiliranje prostorija trebalo bi biti mehaničko (sustav ventilacije prostorija)

Page 48: Odgovori AKM3

11. Obrazlozite kakva je osvijetljenost unutamjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene tasade.Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za širinu zračnog međuprostora. Dvostruka fasada smanjuje količinu svjelta u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla (za 10% kod običnog prozirnog stakla, 7-8% kod viskotransparentnih stakala).

12. Obrazlozite svojstva zvucne izolacije dvostruke fasade .Ovisi o – vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja; širini međurazmaka i između unutarnje i vanjske plohe fasade; stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenjaNajbolji ucinak bi bio kod potpuno zatvorenih sustava dvostruke fasade sto je rijetko slucaj. zbog potrebe ventilacije meduprostora i otvorenih otvora za prozracivanje efekt zvucne izolacije je slabiji nego li u slucaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena.

Tema: PRoCELJA? - OTVoRI. IzVEDBA I UGRADNJA (9 pitanja) V.Z. 1. što nazivamo simetrično, a to asimetricno IZo staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetricnog IZO stakla?Pod simetričnim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugrađena oba stakla iste debljine, dok je asimetrično izo-staklo ono u kojem je jedno staklo (najčešće vanjsko) deblje od drugog.Razlozi za upotrebu asimetričnog stakla – različiti zahtjevi koji se postavljaju na optornosti i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla (vanjsko staklo reflektirajuće, odraz čišći); razlozi zvučne izolacije (različite debljine staklenih ploha imaju različitu površinsku masu, deblje staklo vanjsko).

2. Navedite i objasnite moguce deformacije IZO stakla.Nevidljive deformacije – promjene vrijednosti toplinske izolacije; povećanje napetosti zaptivnih materijala; povećanje napetosti staklaVidljive deformacije – nepravilan odraz slike okoliša; prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u pročelju; orošavanje IZO-stakla u međuprostoru ili na vanjskim površinama; pucanje stakla; pojava duginih boja na staklu 3. Nacrtajte i opisite crtez prikljucka zida i doprozomika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.

4. sto su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugradenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme.

Page 49: Odgovori AKM3

5. Navedite moguce nacine ugradnje prozora. Opisite pojedine nacine ugradnje - (opisano kod vrata!)

6. sto je propisano Tehnickim propisom za prozore i vrata? Ovim se Tehničkim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, propisuju tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode – prozore i vrata koji se ugrađuju građevine, te način potvrđivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.Tehnička svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predviđenom roku trajanja građevine uz propisanu odnosno projektom određenu ugradnju i održavanje, oni podnesu utjecaje uobičajene uporabe i utjecaje okoline, tako da građevina u koju su ugrađeni ispunjava bitne zahtjeve.Svojstva – optpornosti na opterećenje vjetrom; vodonepropusnost; propusnost traka; prolaska topline; zvučne izolacije; optornosti na požar i propuštanje dima

7. sto je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer ucvrscenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.

Page 50: Odgovori AKM3

8. Nacrtajte prozor i prozorsku klupcicu (vanjska i unutamja). Opisite crtezvec gore kod prozora nacrtano :) 9. Navedite i opsitie ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid. S vanjske strane potrebno je spriječiti ulazak oborinske vode, ali i osigurati difuziju vodene pare, odnosno spriječiti vodenu paru da se kondezira u materijalima ugrađenim u spoj. Iz tih razloga potrebo je ugraditi materijale, brtve i trake određenih svojstava koje će osigurati navedeno.Traka za brtvljenje prozora – posebnom membranom koja se brzo sušiPUR – ekspandirajuća pjena (uloga toplinske izolacije spoja)Vlaknasta traka za brtvljenje, unutarnja – za brtvljenje kod unutarnjih spojnih fuga na prozorima koje je potrebno naknadno ožbukatiSpecijalno ljepilo za sigurno i trajno ljepljenje fleksibilnih traka

Tema: sUHoMoNTAzNI susTAvI (26 pitanja) V.Z.

1. sto se podrazumijeva pod pojmom suhomontažna gradnja? Navedite prednosti suhomontažne gradnje. Pregradni zidovi, zidne obloge, spušteni stropovi, plivajući podovi ..(nenosive pregrade i obloge).Prendnosti – male debljine i težine pregradnih zidova; za statiku objekta nema proračunskih teškoća, bez naknadne izvedbe utora za instalacije; čišća s manje građevinskog otpada; brzo, fleksibilno i ekonomično; bez sučenja, odmah se nastavlja daljnja obrada površina; gips jamči udobnu klimu za stanovanja; certificirana zaštita od buke i požara; dodatna i naknadna toplinska izolacija.

2. Sto su gips-kartonske ploce? Navedite vrste gips-kartonskih pIocaploče od 2 kartona i gipsa izmedu njih. debljine ovisno o namjeni 8-25mm. najcesca debljina 1,25cm = 0,5inch; Stanradne ploče tipa A; Impregnirane ploče tipa H, Protupožarne ploče tipa F; Masivne ploče, Impregn. – protupož. ploče tipa HF; Knauf AQUAPANEL ploče, Knauf FIREBOARD ploče; ostale ploče (podne, perforirane, užljebljene...)

3. Navedite (i prikažite crteZom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.

Page 51: Odgovori AKM3

4. Lagana pregrada — od cega se sastoji? Prikažite crtežom s opisom.

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim plocama i metalnom potkonstrukcijom - osnovne vrste. Prikažite crtežom s opisom. ^^^

6. Opisite i prikazite crtezom nacin izvedbe Iaganih pregrada od gips-kartonskih pIoca na metalnoj potkonstrukciji.1. gornje i donje vodilice2. vertikalni nosaci3. obloga s jedne strane konstrukcije4. ispuna prostora izmedu konstrukcije : zvucna/topl izolacija (izborno)5. obloga s druge strane konstrukcije

7. Nacrtajte i opisite spoj zida lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih pIoca na metalnoj potkonstrukciji.

8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikažite crtežom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pIocama na metalnoj potkonstrukciji

Page 52: Odgovori AKM3

9. Navedite o cemu ovisi dopustena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim plocama na metalnoj potkonstrukciji. o dimenziji nosivih profila, razmaku nosivih profila, tipu pregrade i podrucju primjene

10. Opisite nacin ugradnje sanitame opreme na lagane gips-kartonske pregrade. tipska sanitarna oprema :- čeličnim nosačem za tipski zidni WC (predmontirana oprema s ugrađenim vodokotlicem)- nosač za umivaonike s prilozenom potrebnom opremom za montazu pribora- čel. nosac za zidne bojlere (montaza s dva okomita UA profila s tipskim uticnim kutnicima na podu i na stropu)11. Nacini vjesanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica). pregradne zidove dopusteno je opteretiti konzolnim teretima od 0,7kN (70kg) po metru duljine. razmak ucvrscenja posebnih tipli za supljine je uvijek ≥75mm. tereti do 15kg pricvrscuju se kukama. konzolne terete treba ucvrstiti s minimalno 2 vijka. tereti do 150kg po metru duljine zida ucvrscuju se za posebne nosace.

12. Zidne obloge od gips-kartonskih pIoca. Kada se koriste. Navedite opsitie nacine izvedbe. Poboljšanje toplinske izolacije (polistiren ili mineralna vuna); poboljšanje zvučne izolacije (s mineralnom vunom); izradu ravne površine bez posebnih zahtjeva (lijepljenje na podogu).Izvedba – lijepljenjem na podlogu (jednoslojno); vijcima na potkonsturkciju točkasto vezanu za podlogu (jedno/dvoslojno); vijcima na samostojeću potkonstrukciju (jedno/dvoslojno)

13. Prikažite crtežom i opisite zidnu oblogu od gips-kartonskih pIoca za poboljšanje zvucne izolacije masivne pregrade.

Page 53: Odgovori AKM3

14. Stupnjevi kvalitete zavrsne obrade povrsina. (Q=K)Stupanj kvalitete Q1 – temeljno zaglađivanjeStupanj kvalitete Q2 – standardno zaglađivanjeStupanj kvalitete Q3 – posebno zaglađivanje do 2 mmStupanj kvalitete Q4 – vrhunska površina 2 do 4 mm

15. Navedite osnovne vrste plivajucih podova izvedenih gips-kartonskim plocama. Mokri estrih (klasični cementni estrih, tekući gipsani estrih)Suhi estrih : Troslojni element TUB F 141 - 1*25,0mm – polažu se na ravnu i nosivu podlogu prema uputama proizvođača (spojevi utor-pero).Podne gipsane ploče F146 – dvoslojno polaganje 2*12,5mmVIDIFLOOR gipsvlaknaste ploče – 2*10mm gipsvlaknaste ploče + 10mm kamene vune + 100 gipsvlaknaste pločePerlitni nasip – minimalna debljina 10m, do visne 60mm bez mehaničkog stišnjavanja, ploče za stišnjavanje

16. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opisite primjer plivajuceg poda izvedenog gips-kartonskim plocama.

Page 54: Odgovori AKM3

17. Poviseni (dvostruki) pod - opisite i prikažite crtezom. ------->Postupno posavljanje čeličnih nosača s navojem; maksimalna fleksibilnost kod naknadne montaže nosača i loča; pod je opteretiv već nakon postavljenog 1. sloja ploča, više od 90% slobodnog prostora u podnoj šupljini.1. sloj ploča d=25mm; 2. sloj ploča d=13mmČelični nosači se lijepe za pod posebnim ljepilom; standardni razmaci između nosača su 600mm bez međusobnih poprečnih ukruta; PVC pločice položene su na čelične pločice, a štite od prenosa udarne buke; nosači se postavljaju na spojevima ploča 1. sloja, ploče se ne lijepe za nosače.

18. Nabrojite i ukratko opisite vrste spustenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gips-kartonskim plocama.- spusteni strop s celicnom potkonstrukcijom- spusteni strop s dvostrukom celicnom potkonstrukcijom- spusteni strop na drvenoj potkonstrukciji- spusteni strop na Cd profilima i visilicama

19. Nacrtajte (crtez spoja spustenog stropa i vertikalne pregrade — zida) i opisite spusteni strop izveden gips-kartonskim plocama na celicnoj potkonstrukciji — direktni ovjes.

20. Nacrtajte (crtez spoja spustenog stropa i vertikalne pregrade — zida) i opisite spusteni strop izveden gips-kartonskim plocama na celcinoj potkonstrukciji - na visilicama.

Page 55: Odgovori AKM3

21. Nacrtajte (crtez spoja spustenog stropa i vertikalne pregrade - zida) i opisite samonosivi spusteni strop izveden gips-kartonskim plocama s ceIicnom potkonstrukcijom.

22. Spusteni stropovi od gips-kartonskih ploca na metalnoj potkonstrukciji. Kada se moraju izvesti dilatacije u spustenim stropovima. Prikažite crtezom s opisom dilatacijski spoj.

Page 56: Odgovori AKM3

23. Kada se izvode spusteni stropovi s akustik plocama? Prikažite crtezom s opisom.

24. Dvostruki spusteni strop - kada se izvodi? Prikazite crtezom s opisom.

25. Kasetni spusteni strop - prikazite crtezom s opisom

Page 57: Odgovori AKM3

26. Klima stropovi - kratak opis s crtezom i prednosti. Učinkovita izmjena zračenja između stropnog hlađenja i osoba u prostoriji stvara ugodnuprostornu klimu. prijenos energije : 65% zracenje i 35% strujanje. Prednosti – ravnomjerna raspodjela temperature; ugodna klima u prostoru; bez opterećenja šuma od uređaja; minimalno zračno strujanje; otpada bakterijsko opterećenje; niski troškovi održavanja; niski pogonski troškovi; arhitektonska sloboda oblikovanja; ...

Tema: ZASTITA oD POZARA (27 pitanja) V.Z./M.B.

1. Bitni zahtjev za gradevinu - zastita od požara. sto je potrebno osigurati pri projektiranju gradevina sa stanovista zastite od poZara?1.mehanička otpornost i stabilnost 2. zaštita od požara

Page 58: Odgovori AKM3

3. higijena, zdravlje i zaštita okoliša 4. sigurnost u korištenju 5. zaštita od buke 6. ušteda energije i toplinska zaštita Zaštita od požara tako da se u slučaju požara: – očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom, – spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, – spriječi širenje vatre na susjedne građevine, – omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, – omogući zaštita spašavatelja.Kod projektiranja zaštite od požara zgrade :-pravilan odabir građevinskih MATERIJALA u pogledu njihovih požarnih značajku-pravilan odabir građevinskih ELEMENATA i KONSTRUKCIJA u pogledu otpornosti na požar-pravilno PROJEKTIRANJE građevine (požarni sektori, izlazni putevi, vatrogasni pristupi...)

2. Elaborat zastite od požara. sto definira i za koje je gradevine potrebna njegova izrada? –daje podatke za projektiranje mjera ZOP-a–izrađuje ga ovlaštena osoba–ovlast daje MUP RHPrema ZAHTJEVNOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA (čl. 27 Zakona o ZOP-a NN 92/10) građevine se dijele na:• skupina 1 – manje zahtjevne građevine• skupina 2 – zahtjevne građevine Elaborat zaštite od požara se izrađuje samo za građevine iz skupine 2 :- zgrade za stanovanje sa više od 10 stanova- hoteli- samostojeći restorani, barovi i ostale zgrade za kratkotrajni boravak 50 i više ljudi- uredske zgrade uključujući i konferencijske i kongresne centre- zgrade za trgovinu na veliko i malo površine poslovnog prostora iznad 100 m²- školske, fakultetske zgrade i zgrade za znanstveno-istraživačku djelatnost- kino i koncertne dvorane, operne kuće, kazališta, plesne dvorane i diskoklubovi- bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i institucionalnu skrb- dvorane za sportove koji se održavaju u zatvorenom prostoru i imaju prostore za gledatelje i sudionike- muzeji, umjetničke galerije i knjižnice

3. sto je požarno opteretenje, kakva požarna opteretenja razlikujemo i koje su mjerne jedinice? POŽARNO OPTEREĆENJE je količina toplinske energije koja se može razviti u nekom prostoru, a nastaje sagorijevanjem građevine i njenog sadržaja. Mjerna jedinica je Joule (Džul) [J]. UKUPNO POŽARNO OPTEREĆENJE je toplina koja se može osloboditi iz kalorične moći svega upaljivog materijala u promatranom prostoru. [MJ] SPECIFIČNO POŽARNO OPTEREĆENJE je prosječni iznos ukupnog požarnog opterećenja po jedinici površine. [MJ/m2] Zgrada može imati NISKO specifično požarno opterećenje 0-1 GJ/m2 SREDNJE specifično požarno opterećenje 1-2 GJ/m2 VISOKO specifično požarno opterećenje > 2 GJ/m2

4. sto je otpomost na požar i koje su osnovne funkcije koje konstruktivni element mora zadovoljiti? OTPORNOST NA POŽAR je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija, pri djelovanju standardnog požara, ne izgubi ni jednu od standardom predviđenih funkcija. Spomenute funkcije su: (R) NOSIVOST - svojstvo konstruktivnog elementa da podnese opterećenje u uvjetima požara (E) CJELOVITOST - svojstvo konstrukcijskog elementa da održi funkciju odvajanja pri sprečavanju širenja plamena (da ne dođe do pojave pukotina kroz koje se može proširiti požar)(I)IZOLACIJA - svojstvo konstrukcijskog elementa da spriječi razvoj visokih temperatura na neizloženoj površini građevinskog elementa (dozvoljen prosjek 140 ºC, a lokalno 180 ºC)

5. Konstrukcijski element, izložen standardnom pozarnom ispitivanju, zadrzi svojstvo nosivosti 145 minuta, svojstvo cjelovitosti 105 minuta, svojstvo izolacije 68 minuta te otpomost na mehanicke udare 108 minuta. Koja ce biti rezultirajuca otpomost na poZar tog elementa ukoliko se radi o nosivom zidu, a kolika ukoliko se radi o pregradnom zidu?Požarni zid mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara (M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa se minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i vremena: REI-M 90.REZULTIRAJUĆA OTPORNOST NA POŽAR se izražava kao vrijeme u minutama u kojem je element sposoban podnijeti izloženost standardnom požaru prije nego je dosegnuto granično stanje.Vrijednosti u minutama kojima se označavaju elementi su: 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240 i 360Vrijednosti dobivene ispitivanjima se uvijek zaokružuju na nižu vrijednost.PRIMJER: ako konstrukcijski element, izložen standardnom požarnom ispitivanju, zadrži svojstvo nosivosti 165 min, svojstvo cjelovitosti 84 min i svojstvo izolacije 43 min, klasificirati će se u slijedeće razrede:R120 (samo za nosivost)RE60 (za nosivost i cjelovitost)REI30 (za nosivost, cjelovitost i izolaciju) 6. Zasto se celcine konstrukcije lose ponasaju u uvjetima požara i koji su načini zastite?

Page 59: Odgovori AKM3

UTJECAJ TEMPERATURE NA ČELIK Temp. 400-600 ºC čvrstoća pada na 50 % Temp. > 800 ºC čvrstoća pada ispod 10 % TEMPERATURE U POŽARU Početna faza < 600 ºC Razbuktala faza 600 – 900 ºC Faza punog razvoja požara > 900 ºC (najčešće 1000-1100 ºC, rijetko 1200-1300 ºC)DEFORMACIJE ČELIČNOG NOSAČA1.faza: toplinsko rastezanje nosača ruši oslonce 2.faza: savijanje i kolaps konstrukcijeZAŠTITA : postava vatrootpornih ploča, prskanje zaštitnih slojeva, sustav hladenja fasadnih stupova sa velikim sustavima spojenih posuda u kojima se nalazi voda, stupovi obloženi slojem od 3 cm betona od vermikulita – vermobetona (vermikulit je prirodni silikat iz grupe tinjaca koji se koristi kao agregat).

7. Opisite ponasanje armirano betonskih konstrukcija u pozaru.- betonske i armiranobetonske konstrukcije se u pravilu NE RUŠE uslijed požara- ali porastom temperature dolazi do opadanja TLAČNE ČVRSTOĆE betona- za beton je nepovoljna i akcija gašenja požara jer nastupa NAGLO HLAĐENJE konstrukcije- do opadanja tlačne čvrstoće dolazi zbog dehidratacije cementa uslijed visoke temperature- dolazi do smanjenja volumena cementa, i do povećanja volumena agregata- unatoč smanjenju volumena cementa dolazi do širenja betona jer se se agregat povećava u puno većoj mjeri nego što se cement skuplja- u konstrukciji nastaju velike toplinske deformacije, opterećenja na konstrukciju te odlamanje ili pucanje slojeva betona uslijed povećanja volumena-za zaštitu od požara bitna je DEBLJINA BETONSKOG SLOJA koji štiti armaturu od kritične temperature- važna je i vrsta agregata i cementa, te vlažnost, zbijenost i poroznost betona te veličina presjeka- prilikom požara visokim temperaturama izloženi su samo površinski slojevi betona, dok temperatura slojeva nekoliko cm ispod površine najčešće ne prijeđe 250 – 300 ºC

8. Opisite ponasanje drvenih konstrukcija u pozaru.Pri temperaturama 150 – 270 ºC na drvetu se stvara ugljenizirani sloj koji štiti ostatak drveta od visokih temperatura. λ DRVETA = 0,20 W/mK λ UGLJENA = 0,02 W/mK Pri temperaturama većim od 270 ºC dolazi do gorenja zaštitnog sloja drvenog ugljena i mehaničkog razaranja drveta. PIROLIZA - kemijska razgradnja organskih tvari na visokoj temperaturi, bez prisutnosti kisika i vode.

9. Koji su nacini zastite drvenih konstrukcja od pozara? 1.OBLOGE I ŽBUKANJE - obloge od mineralne vune i negorivih ploča - žbukanjem se sprječava zagrijavanje drveta do temperature zapaljenja - žbuke na bazi gipsa, perlita, vermikulita… - problem pričvršćenja žbuke za površinu drveta i mala mehanička otpornost na udarce2.PREMAZI - 3 vrste - ekspandirajući premazi koji kao toplinski izolator štite drvo od zagrijavanja - ekspandirajući premazi koji stvaraju izolacijski sloj pjene uz trošenje topline i stvaranje hladnih inertnih plinova - ekspandirajući premazi koji stvaraju izolacijski sloj pjene koja sprječava dotok kisika3.IMPREGNIRANJE - zaštitno sredstvo (otopine na bazi sulfata i fosfora) se pod pritiskom utiskuju u pore drveta i dobiva se teško gorivi materijal - impregnacija se radi na već oblikovanom elementu - skup postupak, uzrokuje smanjenje nosivosti i koroziju metalnih spojeva10. Nabrojite nekolko nacina prijenosa pozara kroz gradevinu.

Page 60: Odgovori AKM3

11. Sto je pozaRNi sektor? - po ISO/IEC GUIDE 52 - dio građevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na požar u vr. u kojem će biti isključen rizik od njegovog širenja na druge dijelove građevine ili iz drugih dijelova na taj dio.- po ISO/TC 21 – dio zgrade koji se sastoji iz jedne ili više prostorija izgrađen tako da u određenom trajanju spriječi širenje požara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale dijelove.- po Pravilniku o otpornosti na požar NN 29/13 - Požarni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom i elementima određene otpornosti na požar.*ISO – International Organization for Standardization, ICE – International Electrotechnical Comission, TC – Technical Committees

12. Skicirajte nacine sprecavanja sirenja pozara preko vanjske strane objekta: na ravnom dijelu, preko ugla gradevine i na spoju viseg i nizeg dijela gradevine.

Page 61: Odgovori AKM3

13. Detalj izvedbe pozarnog zida na kosom krovu.

Page 62: Odgovori AKM3

14. Nacini sprecavanja sirenja pozara preko fasade

15. cime se sprecava sirenje požara kroz instalacijske kanale i gdje se ugraduje?Vatrootporna obloga ventilacijskog kanalaVatrootporne zaklopke na granici požarnih sektoraProdori instalacija kroz vatrootporne zidove – zaštita ekspandirajućim jastučićima ili protupožarnim žbukama

16. Sustavi za odvodnju dima i/ili topline iz sigurnosnlh stubista.

17. Opisite dva razlicita pristupa zastiti od pozara: preskriptivni i inženjerski. a) “preskriptivni” pristupPodrazumjeva striktno pridržavanje postojeće tehničke regulative iz predmetnog područja, npr. TRVB 125 i dr. Poštivanjem odredaba iz korištene tehničke regulative pretpostavlja se da su sustavi ispravno dimenzionirani i da implicitno ispunjavaju postavljene zadaće -> standard u projektantskom radu!b) “performance based” (inženjerski) pristupTreba dokazati unaprijed zadano svojstvo, odnosno postavljeni zahtjev -> primjereno velikim i kompleksnim objektima i razvojno-istraživačkom radu. Najčešće detaljni kompjuterski modeli kojima se dokazuje zadovoljenjenje bitnog uvjeta za građevinu.

18. Evakuacijski putovi: gdje ih je potrebno predvidjeti, kuda moraju voditi i koje je osnovno naceIo projektiranja evakuacijskih putova? U svakom objektu namijenjenom za rad se mora omogućiti evakuacija i spašavanje radnika u slučaju ugrožavanja života i zdravlja.Evakuacijski put mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora unutar objekta.Projektiranje ovih puteva ovisi o: - namjeni i visini građevine

Page 63: Odgovori AKM3

- broju ljudi u građevini- tehnološkom procesu- požarnom opterećenju- stupnju opremljenosti- lokacijiOsnovno načelo pri projektiranju i izvedbi evakuacijskih putova je da osoba ugrožena u požaru mora imati mogućnost izlaska u najmanje dva različita smjera, kako bi se u slučaju prodora dima i vatre u jedan dio, mogao koristiti drugi dio izlaznog puta.

19. Na koji nacin se racunaju dlmenzije (sirine) evakuacijskih putova? Primjer: Izračun potrebne širine izlaza za uredski kat površine 1500 m2. U uredima je predviđeno 9,3 m2 po osobi (prema Prilogu 4, Tablica 1 Pravilnika). Broj osoba = 1500 / 9,3 = 163Ukupna potrebna svijetla širina izlaza za promatrani primjer:SŠ = 163 (broj ljudi) x 8 mm = 1304 mm = 1,304 m8mm je podatak iz tablice u pravilniku o otpornosti na požar za šrinu stubišta po osobi

20. Koje su najdulje dimenzije evakuacijskih putova za gradevine s ugradenim sustavom za automatsku dojavu i gasenje požara, za zgrade bez takvih sustava i za industrijeske i podzemne gradevine? 60,40,40(60)

21. Koje se gradevine moraju stititi unutarnjom hidrantskom mrezom? (nabrojite nekoliko) 7 Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN8/06)UNUTARNJA HIDRANTSKA MREŽA za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu koji se štiti, a završava bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili vatrogasnom cijevi sa spojnicama i mlaznicom.– građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima – građevine koje svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara sukladno odredbama Pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 64/94) – objekti čija je kota poda najviše etaže namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najniže kote površine uz stambeni objekt koja služi kao vatrogasni pristup – mjesta okupljanja većeg broja ljudi u građevinama (više od 50 osoba) – garaže i parkirališta u građevinama, čija je površina veća od 100 m2 – građevine i prostori namijenjeni trgovini čija je površina veća od 100 m2 – podzemne etaže površine veće od 100 m2VANJSKA HIDRANTSKA MREŽA za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.– građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara – naseljena mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav

22. objasnite princip funkcioniranja sprinkler sustava za gasenje požara.Sprinkler sustavi su stabilni automatski uređaji za dojavu i gašenje požara odmah i samo na mjestu njegovog nastajanja. To je dopunski sustav gašenja koji se koristi u zgradama povećane požarne opasnosti. Sprinkler sustav je uvijek odvojen od hidrantske mreže. Kod aktiviranja sprinkler sustava voda koja se raspršuje na mlaznicama lokalizira požar do dolaska vatrogasne postrojbe koje dovrše gašenje požara. Sustav se opskrbljuje vodom iz spremnika pod pritiskom, a dopunjava se vodom iz vodovoda. U mlaznici postoji staklena ampula (zatvarač) punjena tekućinom. Povećanjem temperature tekućina ekspandira te lomi ampulu koja otpušta ventil. Na dnu mlaznica ima krilca koja raspršuju vodu na veće područje.

23. sto su vatrogasni pristupi I od cega se sastoje? Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani do građevina kako bi se vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.), omogućavaju da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara, a sastoje se od:1. Vatrogasni prilazi - površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina predviđenih za operativni rad vatrogasnih vozila na spašavanju osoba i gašenju požara.2. Površine za operativni rad ili manevriranje - čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih pristupa povezane s javnim prometnim površinama. One služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcija spašavanja i gašenja.

24. Koji se dijelovi gradevIne ne mogu koristiti kao vatrogasni pristupi? Samo pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima su otvori, mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi. Pristupi koji se nalaze uzduž vanjskih zidova građevina na kojima nema otvora, ne mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi za tu građevinu.

25. Kolike su minimalne dimenzlje operativne povrsine za vatrogasno vozilo ovisno o vIsinl zgrade koju se stiti? Minimalne dimenzije operativne površine iznose: 11 x 5,5 m u slučaju zgrade više od 40 m i paralelne orijentacije operativne površine u odnosu na zgradu: 11 x 7 mKada se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prilaz kroz građevinu, tada on treba biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje: 3 x 4 mŠirine vatrogasnih prilaza uz zavoj moraju početi i završiti najmanje 10 m prije i poslije zavoja.

Page 64: Odgovori AKM3

26. Skicirajte poIožaj operativnih povrsina za vatrogasna vozila uz zgradu visine do 16 metara i zgradu visine preko 16 metara? 0 cemu ovisi udaljenost operativne povrsine od zgrade?

27. 0 cemu ovise radijusi prometnih povrsina vatrogasnih prilaza?Radijusi prometnih površina vatrogasnih prilaza ovise o širini prometne površine vatrogasnog prilaza i visini zgrade koju se štiti.

Tema: PREGRADNE sTIJENE (11 pitanja) V.Z.

1. sto podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? - građevni dijelovi koji pregraduju prostor i ne preuzimaju opterecenja drugih gradevnih dijelova.zahtjevi ovise o namjeni i specificnostima prostora :- zvucna i toplinska zastita- zastita od pozara- zastita od zracenja i radijacije- ostali zahtjevi (neprobojnost...)

2. Navedite moguce nacine lzvedbe pregradnih nenosivih zidova I stijena?

3. cvrsto ugradene stijene. Nabrojite vrste cvrsto ugradenin stijena i materijale od kojih se Izvode

Page 65: Odgovori AKM3

4. cvrsto ugradene stijene. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke razIititih debijina) s kratkim opisom posebnosti pri zvedbi (kada se konste, kako se zidaju i ostalo)

5. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Medukatne konstrukcije armiranobetonske pIoce d=20 cm s izvedenim plivajucim podom i spustenim stropom. namjerno cu ga ignorirat jer nema smisla,a ako dode svi skupa cemo improvizirat :D

6. Pregrade od porobetonskih blokova - opisite ukratko nacin izvedbe i posebnosti. pregradni zidovi izraduju se od YTONG zidnih ploca debljine 10,12.5 i 15cm. svaki treci red po visini OBAVEZNO je potrebno ucvrstiti u bocnu nosivu konstrukciju pomocu elasticnog ankera,s pocincanim cavlima. svaki drugi blog zadnjeg reda zida obavezno ucvrstiti u stropnu konstrukciju pomocu elasticnog ankera. zidove treba vertikalno dilazirati s bocnim nosivim zidovima usirini fuge od 1cm, te istu zapuniti pur pjenom. pregradni zid dilatirati sa stropnom konstrukcijom u sirini fuge od 2cm,i opet zapunit sa put pjenoooom. prije nanosenja unutarnje YTONG tankoslojne bjele zbuke postaviti aluminijske ugaone profile na sve otvore pomocu YTONG tankoslojnog morta. sliceve i razna udubljenja moramo jedan dan prije popuniti unutarnjom zbukom,naravno YTONG marke!. tankoslojna unutarnja zbuka nanasa se direktno na otprašenu povrsinu zida strojno ili rucno u debljini 2-9mm. kod debljina manjih od 4mm mora se povrsina zida premazati impregnacijskim premazom. nanesena zbuka se zatim ravna aluminijskom letvom te zavrsno obraduje nakon 60-90 minuta ovisno o upojnosti podloge i vanjske temperetaute. zbunu nije potrebno armirati mrezicom :)UKRATKO TENA :)

7. Cvrsto ugradene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima pri izvedbi. ploče su u modularnim širinama, a bočne stranice često predviđene s perom i utorom.

Page 66: Odgovori AKM3
Page 67: Odgovori AKM3

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe.

Page 68: Odgovori AKM3

9. Stijene od staklenih U-lamela — moguci načini izvedbe.

Page 69: Odgovori AKM3

10. što su Monier stijene i kako se izvode. Opisite i prikažite crtežom.

11. Pomične pregrade — opis, namjena, svojstva, primjena. prvenstveno namijenja pregradivanju predavaonica, kongresnih sala, kazalisnih dvorana..za razliku od obicnih kliznih vrata mogu imati jako dobra zvucno izolacijska svojstvasustavi ovjesenja i vodilica mogucuju velike duzine pregrada (do50m) i visine (do9,5m)vecina sustava zahtjeva samo jednu vodilicu u stropu, u podu nisu potrebne vodilice, u sklopljenom polozaju zauzimaju malo mjesta, mogucnost organizacije panela u vise ravnina- najprikladnije rjesenje za pregradivanje velikih prostora- dimenzije jednog panela : š 60-125cm; v 200-900cm; d 10cm