1. Ukratko opišite faze razvoja alatnih strojeva/sustava. Značajke suvremenih proizvodnih sustava

2. Inteligentni obradni sustavi i automatsko upravljanje strojevima. Što je prethodilo njihovom nastanku i koji su ciljevi njihovog razvoja.

Prvi numerički upravljani alatni stroj napravljen je u Americi početkom 50.-tih godina uzpomoć znanstvenika MIT-a. JEDINICE u koju se program unosio preko bušene papirne vrpce. Tadašnja upravljačka jedinica je bila veća od samog stroja. U odnosu na konvencionalne strojeve značajna je promjena bila uvonenje zasebnihistosmjernih motora za pogon glavnog vretena i suporta. U našoj zemlji tvornica «PRVOMAJSKA» iz Zagreba je prva nabavila numeričkiupravljanu konzolnu glodalicu 1969. (SHARMANN FB100 s upravljačkom jedinicomDEKAMAT), a sama je počela serijski proizvoditi numerički upravljane strojeve od 1978.godine. Osnova je numeričkog upravljanja, upravljanje strojem pomoću unaprijed definiranogprograma. Prve upravljačke jedinice bile su bez kompjutora i nosile su naziv NC upravljačke jedinice (Numerical Control), a budući da se program sastojao od brojaka i slova, otuda nazivNumeričko upravljanje. Današnje upravljačke jedinice granene su na principu korištenja mikroprocesora, tj. malog elektroničkog računala koje se može programirati i time ostvariti proces numeričkog upravljanja. Zbog toga se takove upravljačke jedinice zovu CNC (Computer Numerical Control ) upravljačke jedinice.Karakteristike CNC strojevamogućnost obrade najsloženijih strojnih dijelovavisoka produktivnostvelika brzina rada zbog povećanih režima radarobusnija konstrukcija strojabolje vonenje (npr. kuglično navojno vreteno), što rezultira većom preciznošću(0.001mm)obilno podmazivanje i hlanenje alata (do 100 l/min i više ) čime se produžuje vijektrajanja alatakorištenje najkvalitetnijih alata sa reznim oštricama od tvrdih metala i keramike

Najnoviji strojevi su tzv. OBRADNI CENTRI koji obranuju radne predmete veoma složenegeometrije s visokim stupnjem točnosti. Ovi strojevi omogućuju kompletnu obradu radnogpredmeta uz automatsku izmjenu alata ( magazin sa mehaničkom rukom za izmjenu alata).Radni predmet ima mogućnost zakretanja i pomicanja u više smjerova.Povezivanje više CNC strojeva čini tzv. FLEKSIBILNI OBRADNI CENTAR – sadržinekoliko obradnih centara povezanih sistemom transporta.Najnovije dostignuće je povezivanje niza fleksibilnih obradnih centara koje poslužuju roboti.To su «tvornice bez ljudi» potpuno automatizirane u kojima se postiže najveća produktivnost.

3. Fleksibilnost i učinkovitost obradnih sustava. Objasnite termine i načine ostvarenja.

4. Objasnite uvjete proizvodnje u malim serijama. Zahtjevi kod takve proizvodnje. Osvrnite se na troškove proizvodnje.

Na ta pitanja nešt muljate ....

5.Opišite očekivanja od suvremene proizvodnje i značajke suvremenih proizvoda

Smanjenje vremena protoka proizvoda kroz proizvodne procese,skraćivanje roka izrade proizvoda, povećanje proizvodnosti, smanjenje obrtnih sredstava za poluproizvode i sirovce, pouzdanije planiranje proizvodnje-JIT proizvodnja, smanjenje troškova održavanja, smanjenje potrebnog proizvodnog prostora, poboljšanje uvjeta rada.

6. Što podrazumijevamo pod pojmom rekonfigurabilnost strojeva?

Pod pojmom rekonfigurabilnost strojeva podrazumijevamo da se taj stroj može prilagoditi potrebama takvi strojevi moraju udovoljiti zahtjeve za brzim prilagodbama.

Rekonfigurabilni proizvodni sustav (RPS) obuhvaća skup naprednih tehnologija. RPS omogućava ostvarivanje paradigme globalne proizvodnje i povećava efekte poslovanja unutar paradigme masovne prilagodbe proizvoda približavajući produktivnost linijskih proizvodnih sustava (LPS) prilagodljivosti fleksibilnih proizvodnih sustava (FPS) vodeći računa jednostavnosti materijalnih tokova i upravljivosti sustavom.

Skraćenica RMS. Osnovni cilj RMS-a je povećanje brzine odgovora na zahtjeve tržišta. Rekonfigurabilni obradni sustavi su fleksibilni ali u ograničenom opsegu. Njihova fleksibilnost je ograničena samo na proizvodnju porodica izradaka. Proizvodnja korištenjem RMS- a kreće se od malih do vrlo velikih serija proizvoda.

Idealni RMS posjeduje šest osnovnih karakteristika: - modularnost; predstavlja razdjeljivanje proizvodnih funkcija na različite operacijske jedinice kako bi se njima moglo upravljati izmeĎu različitih proizvodnih shema

- integritet; predstavlja sposobnost brzog i preciznog integriranja različitih modula u skupove mehaničkih, informacijskih ili upravljačkih sučelja

- prilagodljivu fleksibilnost; omogućuje konstruiranje sustava za proizvodnju familije dijelova, prije nego proizvodnju pojedinog dijela

- raspon djelovanja; predstavlja sposobnost lake promjene proizvodnih kapaciteta sa prenamjenama komponenti postojećeg proizvodnog sustava

- promjenjivost; je sposobnost promjene funkcionalnosti postojećeg sustava, strojeva i upravljačkih računala kako bi se zadovoljili novi proizvodni zahtjevi

- dijagnosticiranje; je sposobnost automatskog uvida u trenutno stanje sustava i detekcije mogućih zastoja, te pronalaska rješenja za njihovo otklanjanjeOd specifičnih načina upravljanja proizvodnjom potrebno je navesti:

- direktno numeričko upravljanje ili DNC;

- fleksibilni obradni sustavi ili FMS

- rekonfigurabilni proizvodni sustavi ili RMS

7. Što podrazumijevamo pod pojmom integracija obradnih sustava.

Pod ovim sustavom podrazumijevamo proces. Alat (proces = sučelje alata=obradak). Također podrazumijevamo projektiranje sustava,CAD pod taj dio također spada prihvat alata i obratka, pogoni i prigoni (glavna i posmična gibanja), ostale komponenete sustava, simulacija, upravljanje procesom i sustavom,CAM, integracija, autonomnost, projektiranje , CAPP itd.

8 Podjela obradnih sustava prema DIN 69651

Slika prikazuje općeniti pregled obradnih sustava prema DIN 69651 standardu u kojemu su obradni centri i obradni sustavi izdvojeni, a primjenjuju se kod obrade odvajanjem čestica [2]. U ovom radu su obuhvaćeni samo obradni sustavi koji se najčešće primjenjuju u praksi, a to su sustavi za obradu tokarenjem, glodanjem, bušenjem i brušenjem.

9. Objasnite oblike numeričkog upravljanja.

NC (NU) – numeričko upravljanje- je mikroprocesorski baziran upravljački sustav koji prihvaća set programskih naredbi, izlaznu upravljačku procesnu informaciju prema stroju, prihvaća povratnu informaciju dobivenu od senzora smještenog na stroju i baziran na oba dvije naredbe i povratnoj vezi, osiguravajući da se operacija gibanja i brzina izvedu.

CNC (RNU) – računalno numeričko upravljanje – je samostalni NC sustav za jedan alatni stroj koji koristi računalo za upravljanje radom stroja pomoću naredbi pohranjenih u momoriji računala. Uloga računala je primjena svih ili svake pojedinačne NC naredbe.

DNC (DNU) – direktno numeričko upravljanje – jedno računalo više strojeva AC (AU) – adaptivno upravljanje ili automatsko upravljanje podrazumijeva projektiranje upravljanja

(upravljačkih strategija) u cilju : unapređenja procesa proizvodne, efekasnije potrošnje energije, ostvarivanje neovisnog, naprednog i inteligentnog upravljanja.

FMS (FOS) – fleksibilni obradni sustav – to su specijalizirani proizvodni sustavi za proizvodnju vrlo malog broja proizvoda koriste specijalizirane alate, teško se prebacuje na proizvodnju novog proizvoda, sastoje se od više NS koji su međusobno spojeni. Integrirani upravljački sustav radi ostvarenja ekonomičnosti i dobri su a male serije.

CIM – računalom integrirana proizvodna koncepcija- predstavlja povezani informacijski—tehnički sustav koji koristi zajedničku bazu podataka znanja. Obuhvaća usklađivanje povezivanje razvoja projektiranja, planiranja, obrade do ispitivanja i isporuke. tj. svih stupnjeva u procesu proizvodnje.

10.Ukratko opišite povijest numeričkog upravljanja

1959 –MIT – APT programski jezik danas se koristi 5 – 10 %

1960 –DNC – traka šalje izravno u stroj

1970 – CNC

11. Objasnite razliku NC, CNC i DNC sustava

Piše pod 8 pitanjem.

12. Navedite i objasnite zahtijeve koji se postavljaju pri uvođenju NC.

istovremeno gruba i fina obrada visoka statička i dinamička krutost zaštita klizača i mjernih sustava izvedba prijenosnika pomoćnih kretanja na vrlo malim otporima zbog točnog povezivanja klizača razvoj prijenosnog mehanizma za glavno kretanje: zahtjevi za konstantnim brzinama rezanja, zahtjev

za smanjenje dimenzija, zahtjev za točno pozicioniranje alata koji su doveli do razvoja uređaja za mjerenje

13. Što je NC sustav, NC stroj. Ciljevi numeričkog upravljanja

NC sustav je sustav u kojem se kontrola pojedinih aktivnosti ostvaruje numeričkim podacima. Sustav treba automatski prevesti / pretvoriti najmanje jedan dio onih podataka. Podatci se pretvaraju u dvije vrste upravljačkih signala:pulsevi električnih veličina: pozicioniranje pokretnih dijelova stroja te on/off upravljački signali:uključenje rotacija vretena, dovod SHIPA, izbor reznog alata, stop, stezanje i otpuštanje (alata/obratka).

NC stroj obuhvaća upravljački sustav sadržan od mikroprocesorski baziranog hardvera i softvera te servo sustava koji uključuje pretvornike za mjerenje brzine , uređaje za postizanje određenog gibanja i položaja te mehaničke i elektriničke komponente koje su nužne za specifične primjere. Jedan NC stroj poslužuje se harddverom, softverom i informacijama za izvršenje svih proizvodnih funkcija.

Ciljevi numeričkog upravljanja:Pozicioniranje – pozicija alata (rezna oštrica, ispitni senzor ili žica za zavarivanje; Gibanje- smjer i brzina alata su kontrolirani tako da je gibanje alata unaprijed poznato. ; Pomoćne funkcije.

14. Navedite prednosti i nedostatke CNC obrada

Prednosti:

troškovi alata su smanjeni optimalnim izborom brzina i posmaka smanjuje se broj hvataljki, stezaljki osobito onih za pozicioniranje kompleksni dijelovi se mogu obrađivati kao i geometrije kada je traka jednom pripremljena smanjuju se vremena podešavanja stroja i ciklusi skračuje se vrijeme izobrazbe.

Nedostaci:

veliki investicijski troškovi smanjuje se fleksibilnost stroja upravljački sustavi su skupi troškovi i održavanje rastu s zahtjevima za upravljivost

15. Objasnite sustav i princip automatskog upravljanja.

AC (AU) – adaptivno upravljanje ili automatsko upravljanje podrazumijeva projektiranje upravljanja (upravljačkih strategija) u cilju : unapređenja procesa proizvodne, efekasnije potrošnje energije, ostvarivanje neovisnog, naprednog i inteligentnog upravljanja.

Ulaz Proces Izlaz

16. Vrste (izvedbe) sustava CNC upravljanja obzirom na tijek upravljačkih informacia.

Upravljanje u zatvorenoj petlji ( closed loop control) postoji povratna informacija sa senzora prema upravljačkoj jedinici.Senzori za pozicioniranje –Resolveri – povratna veza s upravljačkom jedinicom, podatak o poziciji se uspoređuje s ciljanom vrijednosti , moguća korekcija greške pozicioniranja.

Upravljanje u otvorenoj petlji ( open loop control) nema povratne informacije prema upravljačkoj jedinici. Upravljačka jedinica prihvaća da je željena pozicija ostvarena. Nema mogućnosti kompenzacije pozicioniranja. Za pogon se koriste motori s malim moemntom. Manje složen sustav , jeftin, niži troškovi održavanja.

17. Tehnike CNC programiranja. Navedite i objasnite prednosti i nedostatke.

Ručno programiranje (MPP- Manual port programing ) – programer pri ručnim programiranjem upisuje direktni program u jezik razumljiv upravljačkoj jedinici. Kod ručnog programiranja potreno je definirati orjentirani kordinatni sustav, karakteristične točke obradnog sustava ( nul točka stroja, referntna točka nosača alata , nul točka obratka, granična točka, geometrijske te tehnološke podloge).

Računalom potpomognuto programiranje (poluautomatsko) – računalo obavlja obradu jednog dijela upravljačkih informacija iz plana obrade.

CAD/CAM podpomognuto programiranje – pri automatiziranom programinranju tehnolog programer piše program u nekom jeziku čijom se obradom dobije CLDATA datoteka. Najpoznatiji sustavi su APT, EXAPT, COMPACT II, GLT,ELAN i sl. Format i jezik CL datoteka su oćeniti te ih je u narednoj fazi potrebno prevesti u jezik koji odgovara određena upravljačka jedinica.

18. Navedite i objasnite sadržaj podataka koji se nalaze u NC kodu

Struktura i sadržaj programa definiran je propisom DIN 66025. Svakom programu slobodno se odabire naziv,pri čemu je pravilo da prva dva znaka moraju biti slovo ili znak za podvlačenje, a ostali znakovi mogu biti slova engleske abecede ili brojke ( najviše ukupno 24 znaka). Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska rečenica. Blok se satoji od RIJEČI (npr. G90) , a riječ od ADRESE i pripadajuće brojčane vrijednosti. Za riječ često koristimo naziv funkcija programa. Blok može sadržavati najviše do 512 znakova, uključujući komentar i znak za kraj retka. Između riječi treba se nalaziti minimalno jedno prazno mjesto. Pri pisanju riječi nema razlike između velikih i malih slova.

Ukratko: g kodovi, podaci o kordinatama, funkcije posmaka, pomoćne funkcije, n-broj bloka programa, T-broj alata koji se koristi, S-naredba za vreteno (brzina).

19. Objasnite STEP_NC sustav i usporedite ga sa tradicionalnim programiranjem (G kode).

STEP_NC je jezik upravljačkih računala obradnih strojeva koji proširuje ISO 10303 STEP standarde s modelom obrade u ISO 14649 standard, dodajući podatke geometrijskih dimenzija i tolerancija za provjeru. Nadalje upravlja protokom STEP PDM modela za integraciju u širu primjenu. Njegovi kombinirani rezultati su standardizirani kao ISO 10303-238.

STEP NC je osmišljen kao zamjena za standardni NC-kod sa suvremenim asocijativnim protokom, koji povezuje podatke CNC procesa s opisom konačne geometrije izratka dok je on u fazi obrade. STEP NC može koristiti velik opseg geometrijskih podataka, od onih step standarda za komunikaciju sa strojno neovisnim putanjama alata , do onih korištenih kod cnc programa. On može opskrbiti cam sustav i upravljačka računala s opisanim operacijama i step cad geometrijama na način da obradak, izradak, stezne naprave i oblici alata budu vizualno analizirani u kontekstu putanje alata.

Unos podataka u CNC upravljačko računalo u obliku standardnog NC-koda je uvijek specifičan za određeni stroj i ograničen naredbama koje upravljaju osima. Na taj način alat koji vrši obradu ne posjeduje skoro nimalo informacija o željenim rezultatima obrade. STEP-NC omogućuje da mnogo više informacija o procesu obrade bude poslano u upravljačko računalostroja i da nove informacije o obratku koji je u fazi izrade budu konstantno dostavljane. Neke od mogućnosti ovog načina programiranja su:

opis putanje alata koja je prenosiva i neovisna o geometriji stroja; vizualno praćenje procesa, prikazujući obradu u kontekstu stroja i obratka, simulacija direktno na zaslonu stroja, u svrhu kontrole kolizija i ostalih neželjenih događaja; pojednostavljena provjera zadanih tolerancija. Mogućnost ispitivanja planova obrade povezanih sa zadanim

tolerancijama direktno na stroju; optimizacija posmaka i brzine obrade korištenjem tolerancija i informacija dobivenih kroz poprečne presjeke

i podatka pristiglih od senzora; asocijativnost, tako da se povratna veza može slati od obrade nazad prema CAD modelu.

20. Razvoj NC i CNC strojeva. Stanje i zastupljenost NC strojeva u proizvodnji.

21. Utjecaj zahtijava tržišta na razvoj NC strojeva.

CNC strojevi se sve više razvijaju i u današnjem svijetu su sve više zastupljeni petoosni strojevi i oni ljudi koji konstruiraju strojevi i korisnici koji se njima služe stalno prate razvoj svih tih područja. Stoga se u budućnosti može očekivati potreba za sve educiranijim kadrom za primjenu petoosne obrade i svih povezanih tehnologija općenito. Također se danas sve više koristi i koristiit će se druge suvremene tehnologije poput vizualne i digitalne proizvodnje. Kao što je izrada komponenta iz 3D CAD moedal iz računala itd. itd.

22. Što je to RS 274 D. Objasnite prednosti i nedostatke.

RS-274D(ISO 6983 iz 1983) i STEP NC (rSO 10303-Ap 238 i ISo 14469)

RS-274D- Trenutni NC-programi su temeljeni na ISO 6983 standardu nazvanom NC-kod ili G-kod, gdje su gibanja pomičnih dijelova stroja potrebna za obradu određena položajem i pomakom alata u odnosu na osi stroja.Nedostaci:

- NC-kod nizak oblik upravljačkog jezika, koji CNC-u dostavlja ograničene informacije isključujući vrijedne podatke kao što su geometrija dijela i plan obrade

- Unatoč velikoj učinkovitosti CAD/CAM i CNC sustava upravljanja, njihovo međusobno neadekvatno sučelje koči predviđeni rast produktivnosti.

- Programiranje NC-koda rezultira golemim programima koji su složeni za izvođenje, a korekcija grešaka i upravljanje izvršenjem programa je ograničeno.

- mnogo različitih jezika i različitih specifičnih dodataka od strane proizvođača na programski jezik, pa su programi za izradu komponenti nerazumljivi između različitih upravljačkih uređaja.

STEP NCSTEP-NC je osmišljen kao zamjena za standardni NC-kod sa suvremenim asocijativnim protokolom, koji povezuje podatke CNC procesa s opisom konačne geometrije izratka dok je on u fazi obrade. STEP-NC može koristiti velik opseg geometrijskih podataka, od onih STEP standarda za komunikaciju sa strojno neovisnim putanjama alata, do onih korištenih kod CNC programa. On može opskrbiti CAM sustav i upravljačka računala s opisanim operacijama i STEP CAD geometrijama na način da obradak, izradak, stezne naprave i oblici alata budu vizualno analizirani u kontekstu putanja alata.AP 238 – je model podataka unutar STEP-NC standarda. Opisuje „što“ uklanja materijal za odvajanje, a ne „kako“ dobiti zadanu geometriju iz sirovog komada, tj. koji koraci mogu dovesti do nove geometrije.

23. CNC strojevi – glodalice. Podjela i izvedbe strojeva, broj i oznaka NC osi. Skica

Glodalica je stroj koji koristi glodalo kao osnovni alat te ima mogućnost rezanja pri istovremenom kretanju alata duž najmanje dvije osi. Glodalice možemo razvrstati u tri osnovne skupine: prema broju osi, prema smjeru osi, prema načinu izmjene alata. Nutra- van horizontalne, Gore-dole vertikalne. Horizontalne i vertikalne glodalice razlikuju se u tehnološkim karakteristikama. Horizonatalne glodalice imaju bolji pristup radnom prostoru tj. prostor iznad radnog stola je slobodan što omogućava obradu dijelova većih dimenzija i masa. Također se koriste za obradu prizmatičnih dijelova ( blokova motora).Portalne glodalice imaju tri osi , veći stupanj fleksibilnosti ima glodalica s više osi. U upotrebi su također izrazi dva i pol (2 ½) osni strojevi ili tri i pol osni strojevi.

24. Izvedbe prihvata alata na glodalicama. Prednosti i nedostatci

CAT, BT,SK,HSK ; CAT je najstarija izvedba nastala u SAD. Poboljšanje ove izvedbe je BT izvedba ,a razvijena je u Japanu. Obje izvedbe imaju držač s konusom 7:24. U Europi je razvijena SK izvedba , a u Njemačkoj je izvedba KSH s konusom 1:10.ISO 7388/1 SK

dimenzija konusa držaća 7:24 velika masa držača i velika je dužina konusa aksijalna točnost sustava ovisi o aksijalnoj sili stezanja

alata

smanjena ja radijalna i aksijalna točnost sustavakod većih učestalosti vrtnje

nije pogodan za VBO (visoko brzinska obrada) ISO 40, ISO 50... konus ne smije biti samokočan

HSK držaći alata

o oblik A ima prijenos okretnog momenta preko utora na kraju konusao Oblik B ima prijenos okretnog momenta preko utora na prirubnicio B namjenjen za teže uvjete obrade (uz iste dimenzije)o dimenzija konusa držaća 1:10o mala je masa držaća jer je šupliji i kraća je dužina konusao ne smije biti samokočano kratki je hod kod izvlačenja iz glavnog vretenao velika aksijalna i radijalna točnost sustava, jer držač nasjeda

u konus i na čelo GV AS

o visoka statička i dinamička krutost sustavao sustav je pogodan za VBO

premještanje alata

unaprijed (prije obrade) izmjeriti određenu dimenziju oštrice alata postaviti oštricu alata na određenu dimenziju izmjerene dimenzije ponjeti u NU AS,tj. uneti u NU AS

prednamještanje alata

1) na uređaj za prednamještanje alata u službi alata (skladište), više NU AS2) na samom alatnom stroju pomoću ticala (jedan jedini stroj)

Spremište alata prema obliku može biti:

kružno

lančano GOC

kazetno

regalno

revolverska glava – TOC, NU TOC

Alati u spremištu mogu biti postavljeni:

redosljedno – po redosljedu odvijanja operacija nasumične – kodirani su držači alata

25. Objasnite razliku u poslovima i nadležnostima koje obavlja CNC operater i CNC programer.

CNC operater je osoba koja na stroju nadzire i upravlja postupkom izrade predmeta na osnovu tehnološke dokumentacije dobivene od CNC programera.Mora znati rukovati upravljačkom jedinicom stroja čitati tehničku dokumentaciju izmjeriti i odrediti korekcije, itd.

CNC programer je osoba koja ima veliku odgovornost. On je odgovoran za pravilan odabir tehnologije obrade, alata i slijeda zahvata kao i za moguće probleme vezane za operacije izrade na CNC stroju. On je također odgovoran za kvalitetu izrade proizvoda. Zadataka CNC programera je izraditi kompletnu tehnološku dokumentaciju na osnovu koje će operater na CNC stroju izraditi predmet.

26. Koje faze i dokumente sadržava postupak izrade tehnologije obrade na CNC strojevima.

Sadrži faze :

analize crteža i izratka i pripremka odabira tehnološkog postupka (plan rezanja) definiranja plana stezanja odabir strojeva i alata za obradu, tehnoloških parametara obrade, geometerije izratka prilagođene izradi

programa.

Tada se dobije upravljački program (CAM) definiran određenim programskim jezikom (ISO 6983 ili DIN 66024) kako bi ih upravljačka jedinica stroja mogla učitati i obraditi.

27.Objasnite razliku IGES; STEP i SET.

Na radnoj stanici CAD/CNC programira se na temelju informacija preuzetih iz CAD/CAM baze podataka koje vidljiva na ekranu. Interaktivni softver CNC obavlja sve potrebne proračune za putanje alata te izvesti potrebne korekcije. Nakon definiranja pozicije i kretanja alata, unošenjem programskih sekvenci, automatski se generira CNC program. Obrada informacija izvodi se u CNC procesoru, dok se u CNC postprocesoru izvodi prilagođavanje obrađenih informacija određenom upravljačkom sustavu CNC stroja. Sve informacije mogu se pohraniti u CAD/CAM bazu.

Prijenos potrebnih podataka za izradu NC programa iz CAD sustava obavlja se sučeljem za izmjenu podataka :

IGES - Initial Graphic Exchange Specification, USA, STEP - Standard for the Exchange of Product Model Data, USA SET – Standard d'Echange et de Transfert, Francuska.

Značajka integriranih CAD/CAM sustava je da CAD sustav ima integrirani univerzalni upravljački postprocesor koji omogućuje prilagodbu upravljačkoj jedinici NC/CNC stroja. Raznolikost postojećih sustava CATIA, EDS (I-DEAS, Unigraphics), Pro/ENGINEER, CADAM, CADTOOL, MASTERCAM i sl. smanjuje standardizaciju i kompatibilnost postojećih sustava.

IGES je skraćenica za: Initial Graphics Exchange Specification

Temeljne odrednice za razmjenu grafike (IGES) (izgovara se oku-Jess ) je format datoteke koja definira dobavljača

neutralni format podataka koja omogućuje digitalnu razmjenu informacija među projektiranje s pomoću

računala (CAD) sustava.

Službeni naziv IGES je digitalni prikaz za komunikacije opisa definicije podataka , prvi put objavljena u siječnju 1980

od strane US National Bureau of Standards kao NBSIR 80-1978 . Mnogi dokumenti (poput ranih verzija Obrana

norme MIL-PRF-28000 [ 1 ] i MIL-STD-1840 [ 2 ] ) iz njega kao i ASME Y14.26M i oznaka ANSI odbora koji je odobrio

IGES verziju 1.0.

Korištenje IGES, CAD korisnik može razmjenjivati modela podataka proizvoda u obliku shemama i ova

tj i plošne ili krutih modeliranja predstavljanja . Prijave podržava IGES uključivati tradicionalnu inženjerske crteže ,

modele za analizu i druge proizvodne funkcije.

ISO 10303 ILI STEP je ISO standard za računalno -protumačiva zastupanje i razmjenu od proizvoda za proizvodnju

informacija . Njegov službeni naziv je: automatizacije i integracija - Proizvod Prikaz i razmjena podataka . Poznato je

neformalno kao "korak", koja se zalaže za "Standard za razmjenu podataka modela proizvoda".

Međunarodna norma ima za cilj osigurati mehanizam koji je sposoban za opisivanje podataka o proizvodu tijekom

životnog ciklusa proizvoda , neovisno od bilo kojeg sustava. Priroda ovog opisa čini pogodnim ne samo za razmjenu

datoteka neutralne, ali i kao temelj za provedbu i dijeljenje proizvoda baze podataka i arhiviranje.

Set (sažetak vrsta podataka)

U računalnoj znanosti , skup je sažetak struktura podataka koja može pohraniti određene vrijednosti, bez

određenog reda , a ne ponavlja vrijednosti. To je računalo implementacija matematičkog pojma konačan skup . Za

razliku od većine drugih vrsta prikupljanja, umjesto preuzimanja određeni element iz skupa, jedna obično testira

vrijednost za članstvo u setu.

Neki set strukture podataka su dizajnirani za statične ili smrznuto skupova koje se ne mijenjaju nakon što su

izgrađeni. Statička setovi omogućuju samo upita operacije na svojim elemenata - kao što je provjeravanje da li je

zadana vrijednost je u setu ili nabrajanja vrijednosti u nekom proizvoljnom redoslijedu. Ostale varijante,

nazivaju dinamički ili promjenjiv seta , dopuštaju i umetanje i / ili brisanje elemenata iz skupa.

Skup može se provesti na više načina. Na primjer, može se koristiti popis , ignorirajući redoslijed elemenata i brigu

kako bi se izbjeglo ponovljenih vrijednosti. Postavlja se često provodi korištenjem različitih okusa drveća i pokušava ,

ili hash tablica .

Skup se može vidjeti, a provodi, kao (djelomično) asocijativnog niza , u kojem je vrijednost svakog ključ-vrijednost par

ima jedinicom .

28. Što je to upravljačka jedinica stroja i od čega se sastoji.

Svakim CNC strojem upravlja se pomoću posebnog softvera ( programa ) i upravlačke jedinice. Mi se koristimo upravljačkom jedinicom SINUMERIK 840 D. Postoje i druge vrste upravljačkih jedinica kao što su HAAS, Fanuc, Fagor, Okuma,Yasnac itd. Upravljačka jedinica se sastoji od adresno brajčanog dijela koji služi za pisanje i ispravljanje programa. te od strojnog dijela koji služi za upravljanje posmacima, alatima, načinom rada, pomicanju alata, zaustavljanju straja taj dio služi isključivo za kuminikaciju sa strojem.

29.Što je to CLDATA (DIN 66215) i čemu služi postprocesiranje?

Datotetka (CLDATA) sadrži programske kodove geometrijskih i tehnoloških informacija PTP. Ti podaci se ne mogu primijeniti za upravljanje CNC stroja. Prilagodba ovih podataka određenoj vrsti UJ stroja obavlja se posebnim programskim paketom (postprocesorom) koji najćešće definira proizvođač stroja.

postprocesiranje – osnovni zadatak CL datoteku prilagoditi numerički upravljanom stroju-upravljačkoj jedinici (UJ).

30. Značajke CNC stroja.. Objasnite složenost zamjene „čovjekovih osjetila“ senzorima i uvođenje numeričkog upravljanja.

Značajke cnc stroja su : točnost, ponovljivost, snaga pogonskog elektro motora na vretenu i motora za pogon osi , broj upravljačkih osi- simultanih i /ili neovisnih , radni prostor –veličina x,y,z- druge značajke stroja i kontrolera.

31. Objasnite razvoj strukture od CNC stroja do FOS.

FMS (FOS) – fleksibilni obradni sustav – to su specijalizirani proizvodni sustavi za proizvodnju vrlo malog broja proizvoda koriste specijalizirane alate, teško se prebacuje na proizvodnju novog proizvoda, sastoje se od više NS koji su međusobno spojeni. Integrirani upravljački sustav radi ostvarenja ekonomičnosti i dobri su a male serije.

Zašto se uveo FOS : jer omogućava rad i roku, povećava iskorištenje stroja, smanjuje broj prolaza, smanjuje wip (aktivnost u tijeku workin progress), mogu se raditi prizmatični i rotacijski dijelovi, koriste se horizontalni obradni centri (HMC) 9 HEAD INDEXERS (HI), imaju magazine alata i sustave za automatsku izmjenu alata. Svojstva : široki spektar dijelova, dijelovi se prepoznaju po šifri, mnogo različitih strojeva, mali FOS postaje fleksibilna čelija. Po čemu ih prepoznajemo : automatski reprogramibilni strojevi, automatska dostava i izmjena alata, automatsko rukovanje materijalom, upravljanje s jednog mjesta. Komponente FOS-a : proizvodna oprema – strojevi, oprema za rukovanje, transport i skladištenje, oprema za upravljanje-računalo

32.Nabava CNC stroja. Koja se pitanje i dileme postavljaju prije donošenja odluke?

Muljajte nekaj nemam trenutno inspiracije.

33.Objasnite razliku između broja osi i broj osi numeričko upravljanih na obradnom stroju. Koja je razlika 2 ½ i 3D upravljanja.

Razlika je u tome što ako ima više osi stroj može na više načina vršiti određene operaicije, što više osi to bolje , ali to i znači što više osi to skuplji stroj. Ovaj prvi je dva i pol osni stroja i ima mogučnosti u x,y osi a u z osi ima ograničene mogučnosti, dok 3D upravljanja mi možemo izraditi program na stroju,zatim možemo napraviti simulaciju tih obrada u 3D i zatim možemo krenut u izradu tog obratka.

34. Objasnite izvedbe revolverskih glava na obradnim strojevima i prednosti njihove primjene.

Alati se smještaju u revolver glavu prema planu alata. Revolver glava može imati 6,8,12 mjesta za smještaj alata. Svako mjesto označeno je odgovarajućim brojem. S obzirom na os rotacije revolverske glave u odnosu prema osi rotacije obratka razlikuju se tri vrste revolverskih glava:

revolverska glava paralelna s osi rotacije ( zauzima manji prostor, ali uključuje mogučnost sudara) revolverska glava kojoj je os rotacije okomita na os radnog komada (zauzima veći prostor,sudar izbjegnut) revolverska glava s koso postavljenom osi rotacije (kompromisno rješenje)

35. Definirajte postupak odabira i zadavanja alata. Što se postiže predpodešavanjem, a što korekcijom alata. Kako se one definiraju u NC programu.

Plan alata je dokument koji omogućava operateru na stroju da izvrši predpodešavanje alata te obradu s točno određenim lalatima, redoslijedom i načinom kako je predvišeno u planu. On sadrži podatke: naziv, tip i oznaka alata, vrstu i oznaku držača alata, dimenzije alata, broj mjesta gdje se smješta alat u magazin alata ili revolver glavi, broj, značenje i način određivanja pojedine korekcije alata, za obrade koje dugo trajaju treba osigurati potrebnu dokumentaciju za alate.

36.Navedite i objasnite sustave za automatsku izmjenu alata. Navedite najčešće izvedbe i broj alata u magazinu.

Izmjena alata mora biti napravljena zbog visokog stupnja automatizacije CNC stroja

Glodalice i obradni centri koriste veći broj alata pa su ovdje dominanta spremišta alata (magazini):

disk nosača alata (12-36 alata) prstenasti nosač alata (36-60 alata) lončani nosač alata (60-80 alata) kazetni (80 i više alata) regalni nosač alata (do 180 alata)

37. Što je to modularna izmjena alata i što su to gonjeni alati.

Gonjeni alati - svi alati rotiraju i imaju glavno gibanje (glodala, svrdla, brusne ploče) obradak miruje ili ima C-os , glavno gibanje je rotacija alata ,alat ima posmično gibanje (X,Y,Z)

Modularna izmjena alata ??

38.Navedite i objasnite značaj višenamjenskih alata..

/

39. Stezanje rotacijskih alata, radijalni udar alata i duljina prepusta alata. Koji su uvjeti i kako se kontrolira.

/

40. Objasnite toplinsko stezanje rotacijskih alata na obradne strojeve .

TOPLINSKO STEZANJE-zasniva se na poporcionalnom širenju materijala poradi zagrijavanja. Držač alata se zag.na tem 300 stupnjeva do 340 pri čemu se povečava unutarnji promjer. Alat se stavlja u zagrijani i prošireni držać na točnu određenu duljinu. Pri hlađenju na sobnu tem držač se skuplja te se ostvaruje čvrsti stezni spoj alat-držać alata. Zagrijavanje traje 5 do 10 sekundi lokalno na mjestu gdje se ostvaruje spoj pa je prijelaz topline na ostale dijelove alata malen. Kako su držaći izrađeni od posebno specijalno tolninskog otpornog čelika postupak je moguče ponoviti i više od 5000 puta a da se ne izgubi visoka elastičnost materijala i centričnost spoja.

41. Objasnite Weldon prihvate alata. Koliki je radijalni udar i površina stezanja?

/

42. Koje geometrijske sustave razlikujemo na NC strojevima i koja je veza između njih (referentna i nul točka).

43. Koje referentne točke poznajete na stroju (ne nul točke) i čemu one služe?

CNC strojevi imaju tri međusobno neovisna geometrijska sustava: geometrijski sustav stroja, geometrijski sustav izratka, geometrijski sustav alata. Svaki od tih sustava ima proizvoljno (dogovoreno) odabranu referentnu (nul) točku. Da bi vođenje oštrice alata bilo moguće, potrebno je precizno definirati matematičku vezu među pojedinim referentnim točkama. Sve referentne točke definiraju se s obzirom na strojni koordinatni sustav.

M- strojna nultočka – određuje ju proizvođač cnc stroja i ne može se mijenjati. Ona je ishodište strojnog koordinatnog sustava i od nje se računaju svi pomaci alata.

W- nultočka izratka- proizvoljno odabrana točka na obratku. S obzirom na tu točku programiraju se sve koordinate točaka putanje alata u apsolutnom koordinatnom sustavu

A- privremena nultočka obratka- smješta se na čelo stezne glave ,a postavlja se funkcija G54 N-referentna točka alata – početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držaća alata. Određuje ju

proizvođač stroja i ne može se mijenjati R- referentna točka stroja- točka u radnom području stroja koja je određena krajnjim prekidačima. Služi za

kalibriranje mjernog sustava.Pri uključenju stroja, a prije početka izrade, alat moramo dovesti u točku R po svim osima.

B- početna točka alata- od te točke prvi alat počinje s obradom i u njoj se obavlja izmjena alata. Ne mora biti neophodno definirana.

44. Navedite i objasnite izvedbe pogona NC osi ?

Prema vrstama primjene, pogoni se dijele:

na posmične pogone za sve NC-osi (npr. X,Y,Z) na pogon glavnog vretena (npr. vreteno glodala obradnog centra, vreteno tokarskog stroja ili pogon

brusilice) na pomoćne pogone (npr. za izmjenu alata, izmjenu paleta ili rotacijskog stola)

Pogon glavnog radnog vretena alatnog stroja mora pružiti dovoljno snage za obradu odvajanjem čestice te osvisno o izvedbi za pokrivanje gubitaka izazvanih trenjem među mehaničkim komponentama u pogonskom landcu.Glavni pogon može biti izveden kao direktni pogon ili elektromehanički pogon.

Posmični pogoni pružaju mehaničku energiju potrebnu za gibanja NC osi i ispunjavaju višestruke namjene prijenosa i pozicioniranja unutar proizvodne jedinke. Visokobrzinska obrada popraćena je visokim posmičnim brzinama koje zahtijevaju velika ubrzanja i usporavanja izvršnih elemenata dovodeći do značajnih promjena uvjeta rezanja.Bitne komponente posmičnog pogona su : motor, mehanički dijelovi osi sa sustavom mjerenja pozicije, upravljački dio sastavljen od energetskog i regulacijskog dijela.

45. Što je to PLC i što čini njegovu strukturu?

PLC je program logic controler . Funkcije mogu biti automatske a to su : pokretanje ili zaustavljanje glavnog vretena, upravljanje brzinama, pozicioniranje alata, upravljanje posmičnim brzinama, izmjena alata u vretenu. Osnovni dijelovi PLC-a su : ulazni dio (digitalni, analogni ulazi), izlazni dio (digitalni analogni izlazi), CPU tj. centralna procesna jedinica, memorijski blok za program i podatke, mrežni dio sa napajanjem te komunikacijskim sučeljem, moduli za proširenje.

46. Dijagramski objasnite utjecaj veličine dijelova (gabariti) i veličine serija(broj komada) na odabir obradnog stroja/sustava. Ukratko opišite posebnost i mogućnosti obradnog centra (OC) važne kod odabira stroja. Kojoj grupi strojeva OC pripadaju: pojedinačni, prilagodljivi , neprilagodljivi?

Obradni centri su numerički upravljani alatni strojevi čija je karakteristika više različitih operacija u jednom stezanju sirovca. To omogućuje automatsa izmjena alata te spremište alata. Operater izmjenjuje izratke i sirovce, a može se izmjena vršiti i pomoću okretnog stola s paletama ili izmjenjivačima paleta. Obradni centri mogu biti izvedeni kao samostalni ili kao obradni moduli prilagođeni fleksibilnom obradnom centru. Obradni centri pripadaju grupi pojedinačni strojeva oni su karakteristični po niskoj proizvosti, velikom asortimanu, malom veličinom serije i visokom fleksibilnošću.

Kod izbora obradnih sustava treba uzeti u obzir zahtjeve postavljene na određenu proizvodnju. Ovisno o uvjetima proizvodnje, mogu se pojaviti sljedeće kombinacije:

NEPOVEZANI NUMERIČKI UPRAVLJANI STROJEVI – upotrebljavaju se za proizvodnju istovrsnih izradaka sa srednjim do relativno velikim brojem komada.

NEPOVEZANI OBRADNI CENTRI- koriste se kod obrade različitih vrsta izradaka u srednjim serijama a zahtjevi za točnost ne dozvoljavaju veći broj stezanja.

FLEKSIBILNE OBRADNE PROSTORNE STRUKTURE- koriste se u slučaju obrade velikog broja različitih obradaka, tj. kada je potrebna velika protočnost.

47. Pogonski sustavi obradnih strojeva (navedite izvedbe prema namjeni gibanja i funkcija). Prednosti i nedostatci. Objasnite: a) pogonski sustav direktnog pogona glavnog vretena (skicirajte osnovne elemente u nizu) i b) motorvretena.

Pogonski sustavi se dijele na sustave za glavno i pomoćno gibanje. Pogonski sustavi za glavno gibanje daju momente i brzine rezanja kojima se ostvaruje proces obrade. Sastoje se od pogonskog elektromotora, prigona i vreteništa za glavno kružno gibanje. Pogonski sustav za glavno translacijsko gibanje čine pogonski elektromotor, prigon te mehanizam za pretvaranje rotacije u translaciju.Pogonski sustavi pomoćnog gibanja daju momente i brzine gibanja kojima se održava proces obrade. Prigoni alatnih strojeva predstavljaju jedan od osnovnih elemenata konstrukcije i dijele se na prigone za glavno i pomoćno gibanje. Obje vrste prigona izranuju se tako da omogućuju rotacijsko i translacijsko gibanje.

Motovreteno je karakteristično po tome jer se u njemu nalaze i glavno vreteno i AC ili DC motor. Rotor elektromotora je u tom slučaju ujedno i glavno vreteno a kućište glavnog vretena je stator elektromotora . Prednosti motovretena su : kompaktnost, velika preciznost te jednostavna ugradnja, međutim nedostatak je nepovoljno toplinsko djelovanje. Primjenjuje se kod visokobrzinskih obrada.

48. Mjerni sustavi na obradnim strojevima. Podjela sustava. Mogućnosti mjerenja. Način mjerenja, oblik signala, princip,..

Predmet mjerenja na obradnim strojevima je položaj alata ili obratka (direktno i indirektno ) te stanje alata (istrošenost). Mjerni sustav čini : 1. Senzor (element koji prikuplja podatke o mjerenoj veličini ) , te 2. element za prijenos podataka o mjerenoj veličini TRANSDUCER (pretvorba) i TRANSMITER (prijenos). Senzor je komponenta koja prikuplja i prenosi informacije bitne za proizvodni proces. Senzor je primarni osjetilni element koji pretvara fizikalnu veličinu u elektronički oblik, te on vrši prvo pretvaranje fizikalne veličine u vise pretvaranja. Sustavi za mjerenja na NU strojevima : Oblik mjerenja:direktni , indirektni ; Princip mjerenja: apsolutni, relativni .

49. Objasnite i skicirajte indukcijske mjerne sustave za pravocrtnu i rotacijsku os.

50. Usporedite tri tehnike ispitivanja točnosti pozicioniranja.

Laserski iterfometri - laserski iferometar je sposoban mjeriti pet od šest stupnjeva slobode : linearno pozicioniranje, horizontalnu pravucrtnost ,vertikalnu pravocrtnost, nagib i skretanje, kao i okomitost između dvije osi.

Autokoliator – je optički uređaj za ustanovljavanje malih vrijednosti kuta s velikom točnošču. U žarišnoj ravnini kolimacione leće smještena je mjerna skala koja se prosvjetljava izvorom svjetla. Slika skale preslika se u beskonačnost. Ako se na put paralelnog svjetlosnog snopa stavi ogledalo te ukoliko ono ne stoji okomito na os autokolimatora , u okularu koji sadrži ciljnu marku dolazi do pomaka reflektirane slike skala prema ciljnoj marci u ovisnosti od nagiba ogledala po zakonu refleksije.

Lineali- je materijalni predstavnik za danu točnost, pravocrtne referentne linije od reference prema kojoj se odstupanja od pravocrtnosti ili ravnosti zadane površine mogu odrediti.

51. Namjena transportnih sustava i sustava rukovanja.

Namjena transportni sustava i sustava rukavanja je za transport alata, transport obratka, transport paleta.

52.Nabrojite najčešće izvedbe transportnih sustava. Posebno objasnite transportni sustav sa automatski vođenim kolicima (AGV).

Izvedbe transportnih sustava : Pokretna traka- riječ je o konvejerima koji transportiraju obratke pomoću palate ili pojedinačne radne predmete uzduž transporte linije.

Automatski vođena koliza – u ovu kategoriju transportnih sustava svrstavamo različite vrste kolica sa vlastitim pogonom. S aspekta fleksibilnosti, odnosno mogućnosti različitih kretanja.

Komponente: transportna oprema, upravljački uređaji , dodatna i pomoćna oprema za rukovanje transportiranim materijalom , transportni putovi i ljudi.

Oprema za neprekinuti tok materijala : trakasti transporteri,valjčani transporteri, lančani transporteri, vertikalne podizne teretne platforme, ostala transportna sredstva.

61. Tipovi uređaja za izmjenu paleta za obradne centre i FOS.

'tip A'', je uzdužno pomični nosač paleta na uređaju za izmjenu paleta, a koristi se kad radni stol nema uzdužno kretanje,

''tip B'', je uzdužno nepomični nosač paleta uređaja za izmjenu paleta, a koristi se kad radni stol ima uzdužno kretanje,

''tip C'', je uređaj za izmjnu paleta s pokretnim stolom oko vertikalneose, a koristi se kad radni stol ima uzdužno kretanje,

''tip D'', je uređaj za izmjenu paleta sa stolom okrenutim okohorizontalne ose, a koristi se kad radni stol ima uzdužno kretanje

60. Izvedbe i dimenzije paleta koje se koriste u paletnim sustavima

320x320; 320x400; 400x400; 400x500; 500x500; 500x630; 630x630;630x800

59.Sustav za automatsku izmjenu paleta. Prednosti i nedostatci.

  Najviše se skraćuje pomoćno vrijeme, ako se ulaganje i odlaganjeobradaka s palete vrši za vrijeme dok mašina radi, te ako paleta čeka umeđufaznom skladištu, kako bi u veoma kratkom vremenu od 6 do 15sekundi bila zamijenjena.Upotreba paleta pri automatskoj izmjeni obradaka prikladana je za svevrste obradaka prizmatičnih oblika, te plošnog oblika s dosta obradnihpovršina. Takvim načinom ponekad se rješava i izmjena malih prizmatičnihdijelova, na način da ih se više steže na spravi palete. Kod malih i srednjihobradaka rotacionog i nepravilnog oblika izmjena se vrši posredstvomraznih manipulatora i robota.

Karakteristike i tehničke prednosti paletizacije:-pozicioniranje bez posmaka za vrijeme procesa obrade-tačno određivanje pozicije palete na nosaču palete-visoka ponovljiva tačnost pozicioniranja (<0,005 mm)-dovoljno dobro određivanje središta paleta i stola kod prihvata naokretni stol, robokolica ili skladišta-mala odstupanja kod temperaturne razlike-simetričnost, radi uvođenja paleta s obje strane-sve površine toplotno su obrađene radi trajnosti-čišćenje svih referentnih površina zrakom-referentne tačke pod T utorima-nedeformisanje kod pritezanja-velika krutost priteznog sistema kod djelovanja promjenljivih sila-pozicioniranje preko konusnogzatika-kontrole tačnosti postavljanja palete

58.Kazetna skladišta alata, primjena i posluživanje u skaldištu- manipulatori.Kasete se pune s alatima nasumice, postave u spremište kaseta, a uređaj za manipulaciju očita IC čipove i tako upravljačka jedinica dobiva informacije o položaju svakog alata. Kasete s istrošenim ili polomljenimalatima mogu se mjenjati, dok stroj radi.

57. Izvedbe magazina (spremnika) alata na obradnim centrima (OC).s revolverskom glavom (radijalnom ili aksijalnom)

sa skladištem alata oblika:-diska,-valjka,-lanca,-polukugle,-regalno, jednostrano ili dvostrano,-kasetno.

mogu biti smještena:-nad strojem,-sa strane stroja,-pored stroja

56.Objasnite rad i razlog primjene sustava za automatsku izmejnu alata.

Obradni centri, fleksibilne ćelije i fleksibilni obradni sistemi opskrbljeni suskladištem alata i manipulatorom za automatsku izmjenu alata.Automatskom izmjenom alata (AIA) postiže se:-koncentracija operacija, koje se mogu obaviti u jednom stezanju obratka-skraćenje pomoćnog vremena obrade-automatizirani rad alatnih strojeva-fleksibilnost alatnoih mašina

55.Transport unutar fleksibilnih obradnih sustava (FOS). Problemi transporta u pogonu54.Izvedbe transportnih sustava za neprekidni tok materijala

- transporteri-pokretne trake (viseči,pneumatski,lančani,),elevator,klizne staze,

53. Osnovni elementi (komponente) transportnog sustava

Komponente (elementi) transportnog sustava u industriji i skladištenju roba su:

transportna oprema,

upravljački uređaji,

dodatna i pomoćna oprema za rukovanje transportiranim materijalom,

transportni putevi i ljudi.

52. Nabrojite najčešće izvedbe transportnih sustava. Posebno objasnite transportni sustav sa automatski vođenim kolicima (AGV).

Najčešće izvedbe: -vučna vozila-vozila pojedinačnog tereta-vozila za montažu-paletna vozila-viličari

AGV su industrijska vozila bez vozača obično pogonjena baterijama i električnim motorima.Težine tereta koje mogu preuzeti se kraću od vrlo malih(lakih) predmeta do velikih predmeta (100 t)

51.Namjena transportnih sustava i sustava rukovanja.

Namjena transportnih sustava je dopremanje materijala strojeva na kojima se vrši obrade u cilju postizanja veče efikasnosti i ekonomičnosti sustava proizvodnje.

1. Rukovane materijalom uzrokuje troškove koji nisu posljedica povečanja vrijednosti materijala. Njega treba minimizirati u procesu. Automatizacija ne smanjuje troškove

Troškovi se smanjuju:a) skračenjem transportnih puteva – razmještaj opremeb)uvođenjem obradnih sustava se utječe na trans. putevec) uvođenjem nove tehnologije smanjuju se transportni putevi2. ručno rukovanje zamjeniti mehaničkim gdje je to moguče (humaniziranje rada ) . To se mora izvesti u sljedećim slučajevima : a) M>30 kg muški , M>15 kg b) udaljenost veča od 15 m c) ako se isti transport obavlja dnevno više od 30 min.3. najlošije rješenje odlaganja materijala je izravno na pod jer zahtjeva ručno rukovanje4. obavezna je primjena jediničnih tereta u R.M. što omogučava automatizaciju te smanjenje troškova5. idealno rješenje R.M. je kada materijal nikada ne miruje6. pravocrtni transport ; putevi su najbolje rješenje7. logistički način rješavanja rukovanja materijalom je najbolji →minimalni ukupni troškovi