1. Kojim dokumentom je zakonski regulirana zaštita od elektromagnetskih polja u RH? Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 98/11) 2. Što je to jakost električnog polja, (E)? Jakost električnog polja (E) jest vektorska veličina koja pokazuje razinu električnog polja. Određena je silom na mirujući električni naboj, a izražava se u voltima po metru (V/m). 3. Što je to gustoća magnetskog toka (magnetska indukcija), (B)? Gustoća magnetskog toka (B) jest vektorska veličina koja pokazuje razinu magnetskog polja. Određena je silom na električni naboj koji se kreće, a izražava se u teslama (T). 4. Što je to značajan izvor elektromagnetskog polja? Značajan izvor elektromagnetskog polja pojedine frekvencije jest onaj stacionarni izvor čije elektromagnetsko polje u području povećane osjetljivosti, ili u području profesionalne izloženosti, doseže barem 10% iznosa granične razine zadane za tu frekvenciju u Prilogu 2. Pravilnika. 5. Dva područja prema Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja? Granične vrijednosti električnog polja i magnetske indukcije (gustoće mag. toka) Definirana su dva područja: - Područje povećane osjetljivosti a) područja stambenih zona u kojima se osobe mogu zadržavati i 24 sata dnevno; b) škole, ustanove predškolskog odgoja, rodilišta, bolnice, smještajni turistički objekti, te dječja igrališta (prema urbanističkom planu); c) površine neizgrađenih parcela namijenjene prema urbanističkom planu za a) ili b); - Područje profesionalne izloženosti područja radnih mjesta koja nisu u području povećane osjetljivosti i na kojima se pojedinci mogu zadržavati do 8 sati dnevno, pri čemu je kontrolirana njihova izloženost elektromagnetskim poljima; 6. Granične razine električnog polja i gustoće magnetskog toka, za frekvenciju 50 Hz u

području profesionalne izloženosti i povećane osjetljivosti? Granične razine električnog i magnetskog polja i gustoće magnetskog toka za područja profesionalne izloženosti

Frekvencija f (kHz)

Jakost električnog polja

E (kV/m)

Jakost magnetskog polja

H (A/m)

Gustoća magnetskog

toka B (µT)

0,025–0,8 250/f= 5 4/f= 80 5/f= 100 µT Granične razine električnog i magnetskog polja i gustoće magnetskog toka za područja povećane osjetljivosti

Frekvencija f (kHz)

Jakost električnog polja

E (kV/m)

Jakost magnetskog polja

H (A/m)

Gustoća magnetskog

toka B (µT)

0,025–0,8 100/f= 2 1,6/f= 32 A/m 2/f= 40 µT

7. Gustoća magnetskog toka je direktno proporcionalna kojoj veličini (napon, struja, snaga ….)?

Jakosti struje. Doprinos magnetskoj indukciji na udaljenosti r od strujnog elementa Idl dan je izrazom:

8. Je li gustoća magnetskog toka skalarna ili vektorska veličina? Vektorska veličina 9. Električno polje je direktno proporcionalno kojoj veličini (napon, struja, snaga ….)? Naponu. Jakost električnog polja se računa kao negativni gradijent skalara potencijala

10. Zašto je numerički proračun električnog polja procesno zahtjevniji od proračuna gustoće magnetskog toka?

Vrijeme proračuna električnog polja je 2-3 puta duže od proračuna magnetske indukcije, zbog inverzije PKij matrice. Potrebno je odrediti naboj Qi iz poznatog napona U na površini vodiča. Iznos naboja se izračuna rješavanjem jednadžbe:

Podjelom vodiča na n segmenata, sustav jednadžbi ima n nepoznanica, pri čemu je PKij – matrica potencijalnih koeficijenata. Inverzijom ove matrice se dobije raspodjela linijskog naboja. 11. Zašto se pri mjerenju gustoće magnetskog toka na elektrificiranim prugama obvezno

mora mjeriti struja voznog voda a pri mjerenju električnog polja nije obvezno mjeriti napon?

Napon se mijenja u uskim granicama pa ga nije obvezno mjeriti. Iznos struje voznog voda se mijenja u dosta velikim granicama ovisnosti o vlakovima na pruzi, a budući da je gustoća magnetskog toka direktno proporcionalna struji, potrebno je mjeriti struju voznog voda.

12. Na kojemu mjestu, na elektrificiranoj pruzi, električno polje ima najveću vrijednost? Najveća vrijednost jakosti električnog polja je između kolosijeka (tračnica kolosijeka) na visini vodiča voznog voda, a izvan pružnog pojasa je manja od 0,5 kV/m. 13. Na kojemu mjestu, na elektrificiranoj pruzi, gustoća magnetskog toka ima najveću

vrijednost? Najveće vrijednosti gustoće magnetskog toka je između i u neposrednoj blizini tračnica kolosijeka, a izvan pružnog pojasa je manja od 4 µT.

14. Je li na stajalištu, na visini 1 m, električno polje veće na žutoj liniji ili pola metra dalje od žute linije? Zašto?

Električno polje veće je na žutoj liniji jer jakost električnog polja opada eksponencijalno povećanom udaljenosti od izvor tj. kontaktnog vodiča. 15. Je li na stajalištu, na visini 1 m, gustoća magnetskog toka veća na žutoj liniji ili pola

metra dalje od žute linije? Zašto? Gustoća magnetskog toka veće je na žutoj liniji jer gustoća magnetskog toka opada eksponencijalno s povećanom udaljenosti od izvora magnetskog pola. 16. Ima li utjecaj metalna nadstrešnica na jakost električnog polja? Ako da, kako utječe?

Metalna nadstrešnica ima utjecaja na električno polje na način da je jakost električnog polje ispod nadstrešnice manja nego na prostoru bez nadstrešnice (dio el. Polja završi na nadstrešnici). Kapacitivni i induktivni utjecaj kontaktne mreže: 17. Objasniti induktivni utjecaj struje električne vuče na druge metalne instalacije.

Protjecanjem struje kroz vodič KM stvara se magnetsko polje (magnetska indukcija) koje inducira napon na NN vodiču.

Ui= 2 π f ME I l r f - frekvencija voznog voda. ME - međusobni induktivitet dva strujna kruga s povratnim putem kroz zemlju. (Specifični otpor tla ima značajan utjecaj na međusobni induktivitet); I - struja voznog voda u normalnom (prinudnom) pogonu ili kratkom spoju; l - dužina paralelnog položenog NN vodiča; r - rezultantni faktor smanjenja induciranog napona a sastoji se iz redukcionog faktora tračnica rT, redukcionog faktora kabela

rK i faktora oklapanja rQ r=rT rK rQ

18. Inducirani napon na izoliranom cjevovodu ili kabelu je proporcionalan kojim

veličinama? Frekvenciji f, međusobnom induktivitetu ME, Struji, duljini paralelnog položenog vodiča, udaljenosti a i rezultantnom faktoru (koji se sastoji od redukcionog faktora tračnica rT, redukcionog faktora kabela rK i faktora oklapanja rQ). 19. Zašto tračnice reduciraju veličinu induciranog napona? Povratna struja vuče vraća se kroz tračnicu, koja teče u suprotnom smjeru od struje u kontaknom vodu te se magnetski tokovi poništavaju. Što je veći broj tračnica, smanjuje se faktor redukcije rT. Redukcioni faktor tračnica je ovisan o odnosu rastojanja NN vodiča prema voznom vodu i tračnicama, broju kolosijeka, veličini struje tračnica, izvedbi tračnica, vodljivosti tla, udaljenosti od elektrovučne podstanice, vrsti tračnica i položaju NN vodiča. 20. Zašto je, gotovo u pravilu, inducirani napon na cjevovodu manji pri mjerenjima nego što

se dobije proračunom?

Zbog toga što su vrijednosti koje se računaju prema normama samo orijentacijske, a do stvarnih vrijednosti trebalo bi doći mjerenjem u skladu s odredbama te norme. 21. Kako specifični otpor tla utječe na veličinu induciranog napona na izoliranom

cjevovodu? Iz navedenog dijagrama se vidi da je porastom specifičnog otpora tla veći i međuinduktivitet M što prema formuli Ui=2·π·f·ME·r znači da inducirani napon raste.

Kapacitivni i induktivni utjecaj kontaktne mreže na telekomunikacijske vodove: 22. Pri elektromagnetskom utjecaju na TK kabele govorimo o opasnosti i o smetnjama.

Zašto? Pod pojmom opasnosti podrazumijeva se: - opasnost po čovjeka koji je istovremeno u dodiru sa zemljom (direktno ili preko uzemljenih vodiča) i vodičima TK voda na kojima je inducirani napon veći od dozvoljenog, - opasnost po zdravlje osoba koje rukuju posrednicima za ručnu komutaciju i korisnika telefonskih usluga uslijed akustičnog udara, - opasnost po telekomunikacijsko postrojenje ili dijelove tog postrojenja na kojima je inducirani napon veći od dozvoljenog. Pod pojmom smetnje podrazumijeva se pogoršanje kvalitete telekomunikacijskog prijenosa i ispravnosti rad uslijed utjecaja elektroenergetskih postrojenja. Sve vrijednosti koje se računaju na osnovi navedene norme samo su orijentacijske, a do stvarnih vrijednosti trebalo bi doći mjerenjem u skladu s odredbama te norme. Osnovni uzroci smetnji u TK mrežama mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: - efekti direktnog djelovanja (magnetski i kapacitivni utjecaj elektroenergetskih objekata na TK vodove) - efekti uslijed nesimetričnosti (nesimetričnost TK voda prema zemlji i nesimetričnost priključenih TK uređaja) 23. Zašto su dozvoljene vrijednosti induciranih napona na TK kabelima veće pri kratkom

spoju nego pri normalnom (prinudnom) radu kontaktne mreže? Zato što je kod kratkog spoja vrijeme do prorade zaštite malo t ≤ 0,2 (0,5) s

24. Što je to prinudni režim rad kontaktne mreže? Prinudni režim rada - pogonsko stanje u kojem se kontaktna mreža napaja iz susjednog EVP-a, što se događa u slučaju kvara EVP-a zaduženog za napajanje predmetne kontaktne mreže u normalnom pogonu. 25. Zašto povratno uže reducira inducirani napon na TK kabelima u blizini elektrificirane

pruge? Struja kroz povratno uže teče suprotnim smjerom od struje u kontaknom vodu te se magnetski tokovi poništavaju. 26. Što je to redukcijski faktor kabela za 50 Hz? Redukcijski faktor kabela je mjera induktivne zaštite uzemljenog plašta kabela. Definira se kao odnos stvarno induciranog uzdužnog napona između vodiča kabel i zemlje i induciranog uzdužnog napona kada ne bi bilo metalnog plašta kabela 27. Je li redukcijski faktor konkretnog kabela, za 50 Hz, konstantan ili nije? Ako nije, o

čemu ovisi? Nije konstantan, redukcijski faktori telekomunikacijskih kabela s armaturom od čeličnih traka ne ovise samo o mehaničkoj konstrukciji kabela i otporu uzemljenja već i o podužnom induciranom naponu “električnom polju” na mjestu kabela [V/km]: Ei = 2 π f M I r

Dijagram ovisnosti redukcijskog faktora pružnog signalno-telekomunikacijskog kabela tipa STKA i STA o podužnom induciranom naponu 28. Koji kabeli imaju najbolji redukcijski faktor za 50 Hz (u smislu plašta, armature)? Najbolji redukcijski faktor imaju kabeli od aluminijskog a lošiji od olovnog plašta. Ukoliko kabel ima armaturu od čeličnih traka preko metalnog plašta, redukcijski faktor može biti znatno manji zbog magnetskog utjecaja armature. 29. Zašto se povećanjem broja četvorki dobije bolji redukcijski faktor kabela? Povećanjem broja četvorki utjecaj se dijeli.

30. Kako utječe specifični otpor tla na inducirani napon šuma u TK kabelima? Što manji spec. otpor tla -> manji inducirani napon šuma. Napon šuma: Ue = 2 π f' M'zz Ie0 l r

Mzz‘ - koeficijent međusobne indukcije dozemnog kruga TK voda i kontaktne mreže u promatranoj dionici približavanja, [mH/km]. Očitava se iz dijagrama:

Parametar x na apscisi dijagrama: a – rastojanje, m f – frekvencija, Hz - ρ specifična otpornost tla, Ωm.

31. Koji kabeli imaju bolji redukcijski faktor za 800 Hz (u smislu plašta, armature)? r'k - redukcijski faktor TK kabela na referentnoj frekvenciji 800 Hz približno se može odrediti prema tablici, zavisno od presjeka metalnog plašta S.

r'k - redukcijski faktor Vrsta plašta

Kabel bez armature Kabel s armaturom od

čeličnih traka Olovo 20 mm2/S 12 mm2/S

Aliminij 3 mm2/S 2 mm2/S Čelik 8 mm2/S -

Za kabele sa armaturom od pljosnatih ili okruglih žica, ukupni čelični presjek množi se s faktorom: 1,5 – za kabele s olovnim plaštem 0,2 – za kabele s aluminijskim plaštem, i dodaje presjeku plašta.

32. Je li redukcijski faktor kabela za 800 Hz bolji za kabele (s metalnim plaštom) i armaturom od čeličnih traka ili čeličnih žica? Zašto?

Ukoliko kabel ima armaturu od čeličnih traka preko metalnog plašta, redukcijski faktor može biti znatno manji zbog magnetskog utjecaja armature. Armature od pljosnatih i okruglih žica imaju utjecaj samo preko smanjenja otpornost plašta te na taj način doprinose ukupnom smanjenju redukcijskog faktora 33. Što se mora učiniti s metalnim plaštem kabela da bi dobila redukcija induciranog

napona koja je navedena u katalozima? Uzemljiti. Redukcijsko djelovanje plašta uzima se u obzir samo kada je plašt uzemljen cijelom dužinom ili najmanje na krajevima, pod uvjetom da je ukupni otpor uzemljenja manji od 10% ukupnog otpora metalnog plašta.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUČNI STUDIJ PITANJA IZ PODRUČJA KONTAKTNE MREŽE: 1. Navesti elemente kontaktne mreže?

Odgovor: - Temelji nosivih konstrukcija - Nosive konstrukcije i pričvrsnici - Ovjesna oprema - Oprema za zatezanje - Oprema za napajanje i sekcioniranje - Oprema za vozni vod - Oprema za povratni vod i uzemljenje - Oprema za zaštitu, signalizaciju i označavanje

2. Što je IP i osnovne značajke: Odgovor:

- Izolirani preklop je mjesto u kontaktnoj mreži u kojem se krajeva dva uzastopna vozna voda istog kolosijeka međusobno preklapaju, ali se ne dodiruju i između njih ne postoji nikakva električna veza.

- razmak voznih vodova (400 mm) - kako se ostvaruje uzdužno sekcioniranje (rastavljač)

3. Razlika IP – NIP Odgovor:

- razmak voznih vodova (200 mm) - kako se ostvaruje uzdužno sekcioniranje (strujne veze)

4. Skicirati IP (objasniti po nacrtu)

Odgovor: Nosive konstrukcije; zatezni i preklopni stupovi, rastavljač, uređaji za AZ, sidra...

5. Navesti elemente u IP-u – objasniti prema slici Značenje: A i D Zatezni stupovi B i C Preklopni stupovi

1 Sidro 2 Uređaj automatskog zatezanja (AZ) 3 Signalna oznaka “Početak izoliranog preklopa” 4 Rastavljač 5 Izolatori u neaktivnom voznom vodu 6 Signalna oznaka “Kraj izoliranog preklopa” 7 Utezi 8 Signalni znak “Granica manevarskih vožnji”

6. Skicirati NIP (objasniti po nacrtu)

Odgovor: Nosive konstrukcije; zatezni i preklopni stupovi, uređaji za AZ, sidra

A B C D 1

2

3

4

6

7

5

8

7. Navesti elemente u NIP-u – objasniti prema slici

Značenje: A i D Zatezni stupovi B i C Preklopni stupovi

1 Sidro 2 Uređaj automatskog zatezanja (AZ) 3 Strujne veze 4 Utezi

8. Zakonska i podzakonska regulativa vezano za KM: Odgovor:

- Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/2007) - Pravilnik o tehničkim uvjetima kojima mora udovoljavati željeznički

elektroenergetski infrastrukturni podsustav (NN 129/10 i 23/11) - 212 Pravilnik o korištenju stabilnih postrojenja električne vuče, Službeni glasnik

ZJŽ br. 2/85; Službeni vjesnik br. 20/91 - 213 Pravilnik o održavanju stabilnih postrojenja električne vuče, Službeni glasnik

ZJŽ br. 9/84 i 12/88; Službeni vjesnik br. 20/91 - 227 Upute o mjerama sigurnosti od električne struje na elektrificiranim prugama,

Službeni glasnik ZJŽ br. 8/78; Službeni vjesnik br. 20/91

- 227a Priručnik za primjenu mjera sigurnosti od električne struje na kontaktnoj mreži jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz, Službeni glasnik ZJŽ br. 5/79; Službeni vjesnik br. 20/91

- 227b Priručnik za primjenu mjera sigurnosti od električne struje na kontaktnoj mreži istosmjernog sustava 3 kV, Službeni glasnik ZJŽ br. 10/78; Službeni vjesnik br. 20/91

- 228 Upute za obavljanje poslova na prugama elektrificiranim jednofaznim sustavom 25 kV, 50 Hz 25.5.1969. Službeni glasnik ZJŽ br. 4/90; Službeni vjesnik br. 20/91

- HŽI-229 Uputstvo o vršenju službe na prugama elektrificiranim istosmjernom strujom napona 3000 V- privremeno, Službeni glasnik br. 2/68 i 8/78 (Uputa 227), Službeni vjesnik br. 20/91

- 237 Upute za primjenu signala za električnu vuču, Službeni glasnik ZJŽ br. 8-9/87 i 8/89; Službeni vjesnik br. 20/91

- 264 Upute za mjerenje i ispitivanje kontaktne mreže 5.7.1989. Službeni glasnik ZJŽ br. 7/89; Službeni vjesnik br. 20/91

Nije bitan točan naziv, važnije je znati koje područje obrađuju. 9. Tehnička regulativa/dokumentacija KM: Odgovor:

- Opći projekt KM 25 kV, 50 Hz, - Katalog elemenata KM 25 kV, 50 Hz, - Specifikacije materijala i specifikacije ispitivanja elemenata kontaktne

mreže 25 kV, 50 Hz - Knjiga 1 – OTD Glavna obnova temelja nosivih konstrukcija KM, - Knjiga 2 – OTD Glavna obnova nosivih konstrukcija KM, - Knjiga 3 – OTD Glavna obnova voznog voda KM, - Knjiga 4 – OTD Glavna obnova povratnog voda i uzemljenja KM,

Analiza utjecaja željezničkog prometa na okoliš (Mandić) 1. Utjecaj prometa na okoliš (eksterni troškovi) Zaštita okoliša - jedna je od temeljnih odrednica strategije razvitka većine zemalja u svijetu. Željeznica kao sustav manje zagađuje okoliš od ostalih prometnih grana. Znanstvena istraživanja na tom području dokazala su da preko 90% zagađenja i negativnih utjecaja na okoliš, koja proizlaze iz prometa, otpada na cestovni promet. Prema analizama koje su objavljene u studiji koja je rađena za potrebe EU, ustanovljeno je da se ukupni eksterni troškovi, u 17 zemalja EU koje su razmatrane u studiji, kreću od 7,8-9,7 BDP. Eksterni troškovi se dijele u 3 skupine: - troškovi stradavanja; - troškovi onečišćenja okoliša; - troškovi zagušenja. Nesreće i ekološki utjecaji sudjeluju sa različitim udjelima u ukupnim troškovima: - nesreće – 29%; - zagađenje zraka – 25%; - klimatske promjene – 23%; - buka – 7%; - ostalo – 16%. Prema prometnim granama troškovi su sljedeći: - cestovni promet – 92%; - zračni promet – 6%; - željeznički promet – 1,7%; - vodni promet – 0,3%. Ekološki utjecaji: - emisija štetnih plinova; - efekt staklenika; - globalno zagrijavanje; - klimatske promjene; - utjecaj na ljudsko zdravlje. 2. Željeznica i emisija ispušnih plinova Prema direktivi EU-a, dopuštena emisija CO2 u cestovnom prometu do 2012. trebala bi iznositi 125 g/km (tako niska vrijednost emisije može se ostvariti tek s potrošnjom automobilskih motora od 4,5 l/100 km za dizelske motore, odnosno 5,01 l/100 km za benzinske motore). Krajnji cilj prometne politike u većini europskih zemalja jest uspostavljanje održivog prometa, tj. pronalaženje načina za prijevoz putnika i robe koji će biti ekološki najprihvatljiviji. Željeznički promet nudi prednosti i u putničkom i u teretnom prometu, jer smatra se da bi se promocijom željeznice emisije CO2 mogle smanjiti i do 8 % u razdoblju od 2008. do 2012. Današnji su gradovi neprekidno izloženi degradaciji uslijed neslućenog razvoja automobilskog prometa. Urbanisti i prometni planeri tražili su rješenja u stvaranju velikih prometnih sustava u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkirališta, velikih križanja i tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljište u veliki prometni park. Već negdje oko 1960. spoznaje se da predložena rješenja u vezi s prometom nisu dala očekivane rezultate dok se istovremeno njegov štetan i regionalni utjecaj povećavao. Promet je zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran za 25% globalnih emisija CO2. Prosječan automobil godišnje ispušta toliko CO2 emisija koliko je i sam težak. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi onečišćujuće tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i škoditi ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i ekosustavima. Željeznički promet i transport unutarnjim vodnim tokovima trebaju imati sve veću ulogu, a stvaranje intermodalnoga prometnog sustava je suština održivog razvitka prometa.

3. Željeznica i utrošak energije Željeznički promet štedi energiju na temelju velike mase vlakova te na temelju izbjegavanja njihova čestoga zaustavljanja i pokretanja. Kada bi samo 5% tereta što se u razvijenim zemljama prevoze cestom bilo preusmjereno na prijevoz elektrificiranim prugama, uštedjela bi se šestina ukupne količine nafte koju te zemlje uvezu sa Srednjeg istoka. Ako se analiziraju troškovi pogonske energije na Hrvatskim željeznicama u godini 1999. dobije se podatak da 67% čine troškovi dizelskog goriva, a 33% troškovi električne energije. Ako se pak promatra količina rada obavljenoga u brutotonskim kilometrima, tada je te godine električnom vučom vlakova bilo ostvareno 61% rada, a dizelskom vučom vlakova 39%. Očito je da je u uvjetima sadašnje elektrificiranosti HŽ-ovih pruga 3,15 puta jeftinije prevoziti električnom nego dizelskom vučom.

4. Željeznica i prostor Željeznički koridori najbolje promiču iskoristivost prostora, budući da je broj teških nesreća u željezničkome prometu nekoliko desetaka puta manji nego u cestovnome prometu. Po osobi u željezničkom prijevozu potrebna je sepcifična površina tla od 8,9 m2, a u cestovnom prometu 84,5 m2. Širina trase brze gradske željeznice kapaciteta 32400 putnika/sat je 5 m, dok bi za isti kapacitet cestovin prijevoz zahtijevao 16 tračnu cestu ukupne širine 55 m. 5. Zaštita okoliša kao dio HŽ-ove poslovne politike U današnje vrijeme sve je potrebnije isticati to da radi djelotvornije zaštite okoliša prednost valja davati masovnom prijevozu, koji najbolje može obavljati upravo željeznica. Mogućnost prijevoza velikih količina tereta željeznicom osobito je važna u zemljama u razvoju. Željeznica može znatno smanjiti količinski udio fosilnoga goriva (nafte) koje se u nekoj zemlji troši za prijevoz. Inače nafta umnogome opterećuje proračune svih zemalja koje tu sirovinu moraju kupovati na međunarodnome tržištu. Premda mnoge zemlje postupno, iz godine u godinu, povećavaju udio elektrificiranih pruga na svojim željeznicama, ipak nažalost znatni potencijali još uvijek ostaju neiskorišteni. Svi raspoloživi podaci pokazuju to da je u željezničkome prometu gospodarski djelotvornije i isplativije te ekološki prihvatljivije koristiti se električnom vučom vlakova.

Utjecaj elektrovučnih vozila na okoliš (Pavić) 1. Nabroji osnovne pokazatelje kvalitete električne energije i navedi na koje od njih imaju utjecaja elektrovučna postrojenja? UTJECAJ VUČE PODEBLJANO Osnovni pokazatelji kvalitete napona - iznos napona - simetričnost napona - oblik (sinusoidalnost) napona - titranje napona (flikeri) - frekvencija napona EN 50160 - mjerni period: 7 dana (168 sati bez prestanka) - mjerni interval: 10 min. (za cijeli tjedan ukupno 1008 intervala) - mjerene vrijednosti u dozvoljenim granicama za 95% tjednih vrijednosti 2. Kako je definiran ukupni faktor izobličenja (THD) i koliki smije biti prema EN 50160? Harmonijska analiza: - faktori naponskog izobličenja za svaki harmonik (Uh%) (relativni omjer amplitude harmonika h i osnovnog harmonika) - faktor ukupnog harmonijskog izobličenja (THD%)

Prema EN 50160 smije biti: THDu ≤ 8% 3. Što je rezultat harmonijske analize i kako se kontaktna mreža modelira za taj proračun? Rezultat hramonijske analize je faktor naponskog izobličenja za svaki hramonik (Uh%) i faktor ukupnog harmonijskog izobličenja (THD%). Model voda: Model transformatora – frekvencijski ovisan Harmonijska analiza - proračun tokova snaga za pojedinu frekvenciju

4. Koje stupnjeve viših harmonika generiraju diodne, a koje tiristorske lokomotive i objasni o čemu to ovisi? Električna vuča je jednofazni potrošač priključen na linijski napon između dvije faze preko transformatora 110/25 kV prema slici a). Zbog toga se negativno povratno djelovanje elektrovučnih podstanica (EVP-a) prvenstveno očituje kroz nesimetriju napona. Osim nesimetrije napona, električna vuča unosi harmoničko izobličenje u elektroenergetski sustav. To se događa zbog uređaja energetske elektronike koji se koriste za upravljanje pogonskog sustava vlaka, a radi se o posebno upravljanim mosnim spojevima, tzv. diodnim ili tiristorskim lokomotivama (slika b). Diodne i tiristorske lokomotive se u elektroenergetskom sustavu HEP-a priključuju jednofazno na linijski napon preko transformatora 110/25 kV između faze L2 i L3. U te dvije faze diodna (tiristorska) lokomotiva injektira više harmonike struje. Za ovakve mosne spojeve koji imaju pulsni broj četiri karakteristični harmonici su sljedeći: 3., 5., 7., 9.,...np±1 (p=4; n=1,2,3,...). Posebno je važno uočiti da su prisutni neparni 3n harmonici koje električna vuča injektira u elektroenergetski sustav (jednofazni teret).

5. Kako su definirani naponski, odnosno strujni faktori nesinusoidalnosti određeni harmonijskom analizom?

Harmoničko izobličenje osnovnog sinusnog vala trećim i petim harmonikom.

Individualni faktori distorzije prema EN 50160. Utjecaj električne vuče najizraženiji je u neparnim hramonicima koji su djeljivi sa 3. 6. Kakva je raspodjela struje kvara pri kratkom spoju na kontaktnom vodu? Pri kvaru na kontaktnoj mreži, uslijed struja kratkog spoja, dolazi do povišenog potencijala tračnice povratnog voda i time do pojave vremenski promjenljivog povišenog napona dodira.

Iz prikazanih dijagrama može se zaključiti da porast napona tračnica prema referentnoj zemlji, a time i eventualno stvaranje opasnih napona dodira, dominantno ovisi o odvodu tračnica. Međusobnim povezivanjem metalnih masa (stupova, portala...) i njihovih uzemljivača i tračnica povećati ukupni odvod tračnica. Kako pada napon tračnica prema referentnoj zemlji pada i struja KS-a. Može se zaključiti da je struja KS-a to manja što je KS nastao dalje od EVP-a

7. Kakav je utjecaj uzemljenja stupova kontaktne mreže na raspodjelu struje kvara?

3I0 - trostruka struja praznog hoda ITr - struja kroz zvjezdište transformatora IF - struja na mjestu kvara (struja KS) IE - struja koja teče kroz uzemljenja UE - pad napona na uzemljenj rE - redukcijski faktor kontaktne mreže RES - otpor uzemljivača postrojenja RET - otpor uzemljenja stupa Što je uzemljenje stupova kvalitetnije i što između EVP-a i mjesta kratkog spoja ima više stupova kontaktne mreže to će ukupni otpor uzemljenja biti manji te će struja koja teće kroz uzemljenja, tj. u zemlju, biti veća.

Korozija (Martinez) 1. Što je korozija i koji je razlog njezina nastanka? Koje su osnovne vrste korozije? Nabrojite tehnike zaštite od korozije! Korozija je fizikalno-kemijsko međudjelovanje metala i njegova okoliša koje uzrokuje promjenu upotrebnih svojstava metala te može dovesti do oštećenja funkcije metala, okoliša ili tehničkog sustava koji oni čine. Ovo je međudjelovanje najčešće elektrokemijsko. Dvije osnovne vrste korozije su kemijska i elektrokemijska korozija. Kemijska korozija odvija se prema zakonima kemijske kinetike heterogenih reakcija (u plinovima, u potpunoj odsutnosti kondenzacije vodene pare na površini metala, obično pri visokim temperaturama). Elektrokemijska korozija se zbiva u elektrolitskim otopinama prema zakonima elektrokemijske kinetike.Elektrokemijska korozija je korozija koja se odvija putem barem jedne anodne i jedne katodne reakcije. Tehnike zaštite od korozije su:

- katodna zaštita - s vanjskim izvorom ili žrtvovanim anodama, - korozijski otporne legure, - zaštita premazima ili prevlakama.

2. Napišite osnovne reakcije u korozijskom sustavu! Koji se plin troši, odnosno razvija u korozijskom procesu u neutralnoj i kiseloj otopini? Koje električne veličine karakteriziraju stanje metala ravnoteži? Osnovne reakcije:

U ravnotežnom stanju, na granici faza metal/elektrolit uspostavljena je razlika potencijala koju nazivamo korozijskim potencijalom. U ravnotežnom stanju, struja oksidacije metala jednaka je struji redukcije, tj. jednaka je korozijskoj struji.

Korozijski potencijal Korozijski članak

3. Opišite princip rada katodne zaštite! Opišite dva tipa sustava katodne zaštite! Katodna zaštita je tehnika zaštite metalaod korozije čiji je osnovni princip polarizacija konstrukcije koja se štiti na potencijale kod kojih proces otapanja metala prestaje ili se odvija zanemarivo malom brzinom. Polarizacija metalne konstrukcije se može provesti na dva načina: pomoću vanjskog izvora (slika 3.1 a) i pomoću žrtvovane anode (slika 3.1 b). Uspostavljanjem sustava katodne zaštite sa vanjskim izvorom, metal se spaja na negativan pol izvora istosmjerne struje, tako da se na granici faza konstrukcije i elektrolita, uspostavlja razlika potencijala (elektrodni potencijal) pri kojoj se na cijeloj površina konstrukcije odvija katodna reakcija, dok se anodna reakcija odvija na protuelektrodi - anodi. Kao anode, obično se koriste elektrode od inertnih materijala koje se sporo troše tokom rada sustava.

Slika 3.1. Katodna zaštita: a) vanjskim izvorom i b) žrtvovanom anodom.

U sustavu katodne zaštite žrtvovanom anodom, konstrukcija se spaja sa elektrodom od materijala elektronegativnijeg nego što je materijal konstrukcije (npr. legurama magnezija ili cinka). Žrtvovana anoda se nakon spajanja na konstrukciju počinje otapati, a na konstrukciji se uspostavlja elektrodni potencijal pri kojem se odvija katodna reakcija - površina konstrukcije postaje katoda. Prilikom rada ovakvog sustava, anode se brže troše te ih je potrebno povremeno mijenjati.

4. Opišite značenje područja zaštitnih potencijala! Što je to zaštitna struja i o čemu ovisi njezin iznos na pojedinoj konstrukciji? Na nezaštićenoj konstrukciji, uspostavlja se korozijski potencijal Ekor, a metal se otapa brzinom koja odgovara korozijskoj struji ikor. Mjerenjem vrijednosti struje u ovisnosti o elektrodnom potencijalu materijala konstrukcije dobiva se polarizacijska krivulja prema kojoj je moguće odrediti područje zaštitnih potencijala. Djelotvorna zaštita postiže se ako je konstrukcija katodno polarizirana na vrijednosti elektrodnog potencijala koje se nalaze unutar intervala zaštitnih potencijala, označenog sa ∆Ez na slici.

Zaštitni potencijal, odnosno ravnotežni potencijal nejnegativnije lokalne anode, ovisi o koncentraciji kationa koje anoda daje i o temperaturi. To je onaj potencijal kada je ostvareno ravnotežno stanje zaštitne i korozijske struje. U praksi, zaštitni potencijali određuju se mjerenjima, kako bi se uvidjelo pri kojem je potencijalu brzina korozije prihvatljiva.

U ravnotežnom stanju zaštitna struja jednaka je korozijskoj struji. Ona ovisi o pojedinim kemijskim procesima koji se odvijaju na konstrukciji tj. dobiva se zbrajanjem tiju

parcijalnih struja (struje otapanja metala, struje redukcije kisika i struje razvijanja vodika)

i E = ia E + ik1 E + ik2 E 5. Koja je uloga zaštitnog premaza ili prevlake u sustavu katodne zaštite i od čega se sastoji ekvivalentni krug poroznim premazom zaštićene površine? Zaštitni premaz ili prevlaka definiraju se kao materijal ili sustav koji električki i kemijski izolira metalnu podlogu, na kojoj je primijenjen, od okoliša. U prisutnosti izolacije, zaštitna struja je mali udio one potrebne za zaštitu konstrukcije bez izolacije, jer struja pristiže samo na nezaštićeni dio površine – pore i oštećenja u premazu. Starenjem prevlake na konstrukciji u tlu, djelotvornost pada oko 0.5% godišnje, a u moru i do 1%.

6. Kako se mjeri potencijal konstrukcija/elektrolit i koje je njegovo značenje? Objasnite utjecaj pada napona u elektrolitu (IR pogreška) na mjerenje potencijala konstrukcija/elektrolit! Predznaci potencijala ovisie o:

- tipu referentne elektrode - vrsti materijala konstrukcije - struji koja teče na površinu ili iz površine konstrukcije

Iznos potencijala konstrukcija-elektrolit: I – struja katodne zaštite I' – lutajuća strujak Emjereni – Estvarni = ∑ IR padova napona

U slučaju struje zaštite same konstrukcije očitani potencijal je negativniji od stvarnoga KATODNA ZAŠTITA JE PRIVIDNO BOLJA NEGO ŠTO JEST! - iznos greške: od 10 mV (niskootporono tlo) do 1 V (visokootporno tlo) - struje iz ostalih izvora mogu teći u oba smjera – prema cijevi i od cijevi te povećavati ili smanjivati polarizaciju cijevi i IR pogrešku - iznos greške: od 10 mV do 10 V IR pogreška može imati za posljedicu da procjenimo da je katodna zaštita zadovoljavajuća a ona u stvari ima prenizak potencijal što pak može dovesti do pojačane korozije konstrukcije koja se štiti

7. Koji se potencijal mora postići da bi konstrukcija bila zaštićena? Što su to referentne elektrode i kako se koriste? Budući da je zaštitni potencijal kriterij katodne zaštite, treba povremeno mjeriti potencijal između konstrukcije i referentne elektrode na tlu. Iz pada potencijala konstrukcija/tlo procjenjuje se stupanj zaštite, a samo mjerenje tijekom primjene katodne zaštite je dosta složeno. Na slici dolje prikazani su naponi koje pojedine referentne elektrode imaju prema nuli, kao i pad napona između njih i čelične konstrukcije cjevovoda.

Referentne elektrode su polu-članci koji imaju stabilan, elektrokemijski reverzibilan potencijal koji karakterizira točno određena reakcija.Stabilnost potencijala referentne elektrode čini je prikladnom kao referentnu točku za mjerenje potencijala metala u vodi ili tlu. Prilikom izbora referentne elektrode treba paziti na: • vremensku stabilnost potencijala referentne elektrode, • otpornost i kompatibilnost prema okolišu, odnosno kemijskim i fizikalnim uvjetima, • otpor na kontaktnoj površini dijafragme i medija, • otpornost prema opterećenju strujom. 8. Opišite negativno djelovanje istosmjernih i izmjeničnih strujnih smetnji na konstrukciju!

Na mjestima gdje istosmjerna struja ulazi u konstrukciju, potencijal konstrukcija/tlo postaje negativniji, a konstrukcija je katodno zaštićena. Na mjestima gdje struja izlazi iz konstrukcije, potencijal konstrukcija/tlo postaje pozitivniji a konstrukcija korodira. Izmjenična struja uzrokuje otapanje u anodnom dijelu ciklusa. Zbog vrlo velikog kapaciteta granice faza čelik/tlo, korozija pod djelovanjem izmjenične struje uvelike ovisi o frekvenciji i pri navedenim frekvencijama samo pri velikim gustoćama struje. Smatra se da iznad frekvencije od 250 Hz, izmjenična struja ne uzrokuje koroziju. Istosmjerna lutajuća struja obično teče iz opreme vezane uz električnu željeznicu, tramvaj, sustav za opskrbu električnom energijom, zavarivanje, a slabije struje mogu teći i iz telekomunikacijskih i signalnih uređaja.

9. Kojom jedinicom se iskazuje brzina korozije i koje su karakteristične brzine korozije u tlu, te koje je njihovo značenje u odnosu na vijek trajnosti konstrukcije? Brzin korozije iskazuje se jedinicom mm/god. Prirodna brzina opće korozije čelika u tlu je oko 0.014 mm/god. Norme definiraju da brzina korozije na djelotvorno štićenoj konstrukciji mora biti manja od 0.01 mm/god, dok na djelotvorno štićenoj konstrukciji u tlu i prirodnim vodama pri normalnoj temperaturi okoliša manja od 0.025 mm/god. Brzina korozije pod utjecajem mikrobiološke korozije i DC lutajućih struja raste tipično na vrijednosti 0.1 do 1 mm/god. Brzina AC korozije kreće se od 0.05 do 12.7 mm/god, a srednja vrijednost je 1.52 mm/god. Što je korozija veća to je životni vijek konstrukcije manji.

10. Kako se mjerenjima jednostavno može utvrditi djelovanje DC i/ili AC korozije na konstrukciju? Koji su brojčani kriteriji štetnog utjecaja AC korozije na konstrukciju? Pokazatelji DC korozije su: - odstupanja od normalnih vrijednosti potencijala konstrukcija-elektrolit - fluktuacije potencijala konstrukcija-elektrolit - gradijenti potencijala u elektrolitu - struje koje prolaze cjevovodom (mjernim sondama) Konstrukcije se smatraju izloženim neprihvatljivim utjecajima lutajućih struja ako su potencijali bez IR doprinosa izvan područja zaštite definiranog normom HRN EN 12954. Intenzivne mjerne tehnike uključuju istovremeno mjerenje s dvije ili tri elektrode, jedne iznad konstrukcije i jedne ili dvije udaljene od konstrukcije.

Dok je katodna zaštita uključena, struja I teče kroz otpor RT u smjeru katodno štićenog cjevovoda, a kada se katodna zaštita isključi, još uvijek teče neka struja I’.

Ako potencijal fluktuira brzo, pogodnija intenzivna metoda je ona koja uključuje vremenski ovisna mjerenja ∆Eon i Eon. Vrijedi:

11. Koji okolišni uvjeti utječu na AC koroziju i kako ih procijeniti? Interferentni utjecaji na cjevovodu izazvani AC mogu biti: - kapacitivni - induktivni - konduktivni Kapacitivni utjecaj AC vuče značajan je unutar udaljenosti od 50 m od voznog voda na neuzemljenim konstrukcijama, a ne razmatra se kod uzemljenih konstrukcija- Konduktivni utjecaj u slučaju izmjenične vuče razmatra se samo na mjestima križanja željeznice i cjevovoda i na udaljenostima manjim od 5 m u slučaju kratkog spoja, odnosno samo na križanjima u slučaju normalnog pogona. Induktivni utjecaj razmatra se unutar zone utjecaja (1000 m). 12. Na koji je način moguće smanjiti negativni utjecaj AC korozije na cjevovod? Sustavi zaštite koriste se da bi se: - smanjio napon dodira - smanjilo naponsko opterećenje izolacije i - smanjila vjerojatnost korozije na prihvatljivu razinu. Smanjenje utjecaja AC korozije sa strane cjevovoda: ugradnja izolacijskih štitova za smanjenje konduktivnog utjecaja, ugradnja odvodnika prenapona (odnose se na zaštitu u slučaju kratkog spoja), segmentacija cjevovoda i uzemljenja. Smanjenje utjecaja AC korozije sa strane željeznice ugradnja: povratnih vodiča, booster transformatora i autotransformatora. Postavljanje uzemljenja jedan je od najuobičajenijih načina snižavanja potencijala cjevovod-tlo nastalog induktivnim putom u stalnom radu ili kod kratkog spoja. Vrste uzemljenja su: 1. ravnomjerno raspodijeljena uzemljenja duž dionice utjecaja - ekvivalent su smanjenja otpornosti izolacije cjevovoda 2. uzemljenja koncentrirana na krajevima segmenta dionice utjecaja (obično su efikasna uzemljenja otpora ~ 0.1Ω) 3. poseban oblik uzemljenja su trake za kontrolu gradijenta potencijala (gradient control wires) – bakarni vodiči, cinkove ili magnezijeve trake Jedna ili više traka se ukapa paralelno sa cjevovodom i u definiranim razmacima (150 do 300 m) spaja sa cjevovodom obično na dubinu 1,5 m i 0,75m Ove trake snižavaju apsolutnu vrijednost potencijala cjevovoda a ujedno podižu potencijal tla u neposrednoj blizini cjevovoda i tako smanjuju potencijal cjevovoda-tlo odnosno dodirni napon, napon na izolaciji i napon koji generira elektrokemijsku koroziju metalne cijevi.

Kad se uzemljenje izvodi sa bakrenim vodičem ili bakrenim vodičem u koksnom punilu tada se između uzemljivača i cjevovoda moraju ugraditi poluvodičke polarizacijske ćelije koje omogućavaju nesmetan tok izmjenične struje između cjevovoda i uzemljivača a sprečavaju prolaz DC struje iz sustava katodne zaštite. Uzemljivači od Zn traka ili Zn ili Mg anoda mogu se direktno spajati na cjevovod i tako uključiti u postojeći sustav katodne zaštite.

BUKA - Pitanja i odgovori 34. Kako se definira razina zvučnog tlaka u dB?

izražava se u decibelima; [dB ] p = tlak; p0 = referentna vrijednost tlaka u odnosu na koju se računa razina zvučnog tlaka; jednaka je 2· 10-5 Pa, što odgovara najmanjoj vrijednosti tlaka koju čovjek može čuti pri sinusnoj pobudi frekvencije 1kHz (prag čujnosti). Kada je iznos zvučnog tlaka jednak ovoj vrijednosti, tada je razina tlaka 0 dB. 35. Koja je razlika između kuglastog i linijskog zvučnog izvora? Koju vrstu

zvučnog izvora predstavlja buka prometa?

Razlika između kuglastog i linijskog zvučnog izvora je sa osnove razlike u načinu zračenja zvučnih valova. Od kuglastog zvučnog izvora zvučni valovi se šire kuglasto, dok se od linijskog zvučnog izvora zvučni valovi šire cilindrično. Buka prometa predstavlja linijski zvučni izvor. – kuglasti zvučni izvori:

(radni strojevi, motorom pokretani alati, razni industrijski izvori buke i sl.) ⇒ zvučni tlak ovisi obrnuto proporcionalno o udaljenosti:

⇒ pad zvučnog tlaka -6 dB za dvostruki porast udaljenosti od izvora

– linijski izvori:

(prometnice; ceste, željezničke pruge i sl.) ⇒ pad zvučnog tlaka -3 dB za dvostruki porast udaljenosti od izvora

36. Kako se usmjerava zvukomjer pri mjerenju razine zvuka na otvorenom prostoru?

Napomena: Nigdje nisam našao u literaturi izrekom točno specifirano za usmjeravanje baš zvukomjera na otvorenom prostoru, tako da sma radio kao da se radi o usmjeravanju mikrofona. Usmjeravanje zvukomjera prilikom mjerenja ovisi o vrsti zvuka (što mjerimo) i mjestu gdje se mjeri. Ukoliko se radi o slobodnom prostoru, pretpostavljam da se radi o slobodnom zvučnom polju i uz pretpostavku da se mjeri točno određeni izvor zvuka i to na mjestu gdje nema velikih reflektivnih objekata-površina.

Mikrofon se za vrijeme mjerenja u slobodnom zvučnom polju uvijek okreće u smjeru zvučnog izvora. Primjeri:

slobodno zvučno polje – zvuk upada na mikrofon samo iz jednog smjera, nema refleksija difuzno zvučno polje – zvuk upada na mikrofon s jednakom vjerojatnošću iz svih smjerova (tamo gdje više raspodijeljenih izvora doprinosi zvučnom polju)

• minimalna udaljenost od tla radi

izbjegavanja utjecaja refleksije (povećanje izmjerene razine zvučnog tlaka)

• mjeritelj utječe na rezultate mjerenja, stoga je najbolje koristiti stalak za zvukomjer

37. Što označava ekvivalentna razina buke?

Ekvivalentna razina buke je mjera koja pokazuje prosječnu vrijednost razine zvuka u nekom vremenskom razdoblju, to je energetski prosjek buke.

Zvukomjeri koji ju mjere zovu se integrirajući zvukomjeri. 38. Koji su načini smanjenja buke?

Općenito postoje 3 načina smanjenja buke, i to djelovanjem:

• na mjestu nastanka buke (izvor, mjesto emisije) - sprečavanje emisije (npr. zamjena bučnih operacija malošumnim, akustično oklapanje, vibroizolacija i prigušenje, itd)

• na putu širenja buke (npr. izolacija, apsorpcija ili prigušenje upotrebom različitih barijera na putu širenja buke)

• na mjestu slušanja (prijamnik, mjesto imisije) - sprečavanje imisije (npr. lokalne mjere izolacije, apsorpcije i prigušenja zvuka

emisija buke – promatra se u odnosu na izvor imisija buke – promatra se u odnosu na mjesto prijema

39. O čemu ovisi djelotvornost (uneseno gušenje) barijere za zaštitu od buke?

Djelotvornost barijere za zaštitu od buke (u smislu boljeg gušenja) ovisi o geometriji barijere (dužina i visina barijere) i poziciji smještaja barijere u odnosu na izvor buke. Učinkovitost barijera također ovisi i o koeficijentu apsorpcije barijere sa strane izvora buke, stvarnoj duljini i debljini barijere, apsorpciji tla. Ona je uglavnom ograničena ogibom zvuka oko vrha barijere i u manjoj mjeri indeksom zvučne izolacije materijala od kojeg je barijera napravljena. Slijedeće slike pokazuju kako gušenje ovisi o geometriji i frekvenciji buke i ujedno pokazuje ograničenja.

Sa slika je vidljivo da što smo dalje od izvora buke djelotvornost barijere je lošija, a da sama duljina i visina barijere ima graničnu vrijednost nakon koje više povećanjem dimenzija ne utječemo na povećanje prigušenje. U smislu odnosa sa frekvencijim signala buke vidljivo je bolje prigušenje signala niže frekvencije. 40. Kako je moguće povećati djelotvornost barijere bez povećanja visine?

Bez povećanja visine djelotvornost barijere, tj. poboljšanje prigušenja buke je moguće postići dodavanjem difuzora zvuka na njezin vrh. Slike prikazuje utjecaj različitih izvedbi difuzora u odnosu na najednostavniju vertikalnu barijeru bez difuzora.

41. Koji su izvori buke kod željezničkih vozila?

Općenito motori ili pogoni vučnih željezničkih vozila. (ovo je osobna percepcija) (makar je kretanje vlaka po pruzi, posebno velikih kompozicija, najveći izvor buke.) 42. Koje podatke dobivamo iz strateške karte buke?

Strateška karta buke jest temeljna karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke.

• prikazuje ukupnu izloženost populacije buci uzrokovanoj cjelokupnom ljudskom aktivnošću,

• daje uvid u probleme upravljanja bukom i daje jasnu, nedvosmislenu i lako čitljivu sliku tih problema

• omogućava učinkovitije prostorno planiranje, planiranje zaštite postojećih prostora od izvora buke, te provedbu „akustičkog zoniranja prostora“ prema zakonski dozvoljenim razinama buke

43. Koje podatke dobivamo iz konfliktne karte buke?

Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke namijenjena za izradu akcijskih planova (razlika dopuštene i proračunate razine buke). Daje podatak o tome koliko je stvarna razina buke u nekom dijelu grada veća ili manja od dopuštene.

Iz njih su najbolje uočljivi problemi vezani uz preveliku imisiju buke u pojedinim zonama. (zone označavaju dijelove prostora sa unaprijed definiranom namjenom - u stvari to su zone prostornih planova, npr. zona za stanovanje ili zona gospodarske namjene nemaju istu dopuštenu razinu buke) 44. Kako je definiran indikator buke Lden?

(koristi se za izradu strateških karata buke) Indikator buke za dan-večer-noć Lden u dB(A) je:

gdje je:

• Lday – A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđivana svakog dana tijekom jedne godine,

• Levening – A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđivana svake večeri tijekom jedne godine,

• Lnight – A-vrednovana ekvivalentna razina buke definirana u ISO 1996-2 utvrđivana svake noći tijekom jedne godine.

45. Koji podatci se koriste kao podloga za izradu karti buke?

Kao podloga za izradu karti buke koriste se slijedeći ulazni podaci: • prometna mreža

• industrija

• opis terena

• orto-foto

• uvjeti korištenja prostora

• podaci o prometu

• podaci o industriji

• zgrade, zidovi, prepreke

• podaci o stanovništvu

• ostalo

46. Koji izvori buke se uzimaju u proračun kod izrade karte buke?

Izvori buke zastupljeni u kartama buke dijele se na ove glavne komponente: 1.Buka cestovnog prometa 2.Buka željezničkog prometa 3.Buka industrijskih postrojenja 47. Zbog čega se izmjerenim razinama buke dodaje prilagođenje?

Izmjerenim razinama buke se dodaje prilagođenje (R-veličina koja se dodaje predviđenoj ili izmjerenoj akustičkoj razini) zbog uzimanja u obzir nekih značajki buke:

• sadržaja istaknutih tonova, impulsa, informacija (jasno prepoznatljiv govor, glazba ili pjevanje), dubokih tonova (duboki tonovi postoje kada vrednovana razina C prekoračuje za više od 20 dB dopuštenu A-razinu buke)

• vremenskog perioda pojave buke (dan, noć, doba dnevnog odmora, radno vrijeme)

• vrste izvora buke (cestovni, zračni, tračnički promet, indus.)

prilagođenje (R)-veličina koja se dodaje predviđenoj ili izmjerenoj akustičkoj razini