1. Strukturalizam (22.-24.)

Argumentacija usmjerena na strukturu usredotouje se na itava drutva, dravne ustanove, organizacije ili drutvene skupine poput klase, no bavi se i drutvenim institucijama poput privatnog vlasnitva ili braka. Strukturnacionalistiki argument polazi od toga da strukture ne nastaju automatski nego da ih pojedini akteri moraju proizvoditi (reproducirati). Reprodukcija je ee ishod svakodnevna rutinskog ponaanja i djelovanja za pojedinca ima znaenje samo kad se nalazi u smislenom kontekstu. MARKSIZAM = strukturalistika doktrina; naglasak je na nainu na koji ekonomski proces oblikuje drutvene i klasne odnose i mo u procesu kreiranja politike (klasni sukob)

2. Razlika izmeu amerikog i francuskog indvidualizma (31.- 33.) SAD Ustav SAD i Deklaracija neovisnosti odiu duhom individualizma i individualnih prava. S amerikim individualizmom se najee povezuje teorija liberalizma s naglaskom na neovisnosti ljudi jednih o drugima i o primitivnim vezama. Politika (posebno dravna) vlast mora se uklopiti u jedno drutvo pojedinaca. Privrenost inidividualistikom vrijednosnom sustavu i liberalnom kredu bila je znaajka kohezije i stabilnosti amerikog drutva i donedavno legitimirajui natjecateljski poriv, poduzetnitvo, dobro gospodarenje i druge odlike vrstog individualizma kao kulturne norme. Francuski individualizam pokazuje neke znaajke amerikoga, ali za razliku od njega on je gotovo anarhian. Kulturne i politike vrijednosti povezane s Francuskom revolucijom iz 1789. u Francuskoj su proizvele vrlo fragmentirano drutvo u kojem je pojedinac sumnjiav i prema vladi i prema mnogim tipovima kolektivnog djelovanja. Posljedica toga je da su Francuzi manje skloni djelovati u drutvenim organizacijama (nego npr. Britanci ili Amerikanci) osim kada to ukljuuje spontanu i izravnu akciju protiv francuske drave (npr. pokreti seljaka ili studenata)3. to znai anarhija? (38.)

ANARHIJA- sinonim za nered; izraz se rabi prilino neobavezno, ali se zapravo odnosi na doktrinu koja zagovara odsutnost formalne vlasti

1

4. Komunitarizam (42.)

KOMUNITARIZAM nain razmiljanja o organizaciji drutva i mjestu pojedinca uz odbacivanje agresivnog individualizma (nalazi se negdje izmeu liberalnog individualizma i dravnog kolektivizma), prvenstvo pripada grupi ili udruenim identitetima; postao popularan krajem 1980-ih zahvaljujui radovima sociologa Amitaia Etzionija u SAD-u (prihvatili ga brojni politiari T. Blair, Berlusconni)

5. Postmoderno stanje (43.)

POSTMODERNO STANJE - razlikuje se od tvrdnji modernistikog (prosvjetiteljskog) miljenja; identiteti nisu vrsti ve se mogu oblikovati po volji pa stvaranje identiteta postaje stvar izbora i okolnosti Lyotard (1984.) 6. Postmodernizam (21.) POSTMODERNIZAM- upuuje na fragmentaciju modernistikih uvjerenja, identiteta i izvjesnosti. Postmodernisti, kao Lyotard (1984.) smatraju da se identiteti mogu oblikovati manje ili vie po volji, stvaranje identiteta je pitanje izbora i okolnosti. U radikalnoj verziji pluralizma pozdravljaju se kulturne i politike razlike. 7. Objasni dravu blagostanja (5. Skripta) 38.

Drava blagostanja - kao oblik kolektivizma nastaje u zapadnoj Europi nakon 2. svj. Rata. Nastoji iskoristiti upotrebu javne moi za promicanje drutvenih i ekonomskih sloboda, osobito onih kategorija ljudi koji su razmjerno bez moi. Drava se veoma bavi zatitom i jaanjem prava pojedinaca u drutvenim skupinama poput obitelji, ali ograniavali su prava graana npr. u pogledu sloboda kretanja i udruivanja.

8. Bentham, kojem pravcu pripada (27. i 28.)

Liberalista ??????????? 9. Metodoloki indidividualizam (23.)

METODOLOKI INDIVIDUALIZAM = filozofijsko i empirijsko bavljenje pojedincem i njegovim ponaanjem.2

10. Objasni pojam kraj povijesti (54.)

Ameriki vanjskopolitiki analitiar Francis Fukuyama (1992.) nazvao je propadanje komunistikog reima krajem povijesti - zbog toga to je on smatrao neminovnou irenje zapadno-liberalno-demokratskih trinih vrijednosti.11. Tko je napisao Djeca i politicki sustav? (57.)

- David Easton i Jack Dennis12. Nabroji imbenike socijalizacije (61.)

IMBENICI (AKTERI) SOCIJALIZACIJE = oni pojedinci, skupine ili institucije koji su odgovorni za prijenos informacija putem kojih se ljudi socijaliziraju.

Obitelj, kola, masovni mediji, drutvene klase, utjecaj radnog mjesta, aktivnosti, pripadnost vjerskim grupama....

13. U kojim je zemljama provedeno istraivanje za djelo Civilna kultura (74.)

SAD, UK, Italija, Savezna Republika Njemaka i Meksiko14. Konsocijacijska demokracija i tko je autor (76.)

KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA. To je oblik vladavine za koji se smatra da obiljeava duboko podijeljene premda stabilne zemlje; ukljuuje stvaranje institucija podjele vlasti meu udruenim politikim elitama;; 2 kljuna kriterija: postojanje segmentiranog drutva i podjela izvrne vlasti meu politikim elitama; autor je Lijphart (1977.)

15. Primjeri za konsocijacijsku demokraciju (77.)

Austrija, Belgija, Cipar, Libanon, Luksemburg, Malezija, Nizozemska, Nizozemski Antili, Surinam, vicarska i djelomino Izrael i Kanada

3

16. Gramsci - hegemonija (79.)

HEGEMONIJA= izraz kojim se opisuju neprisilni aspekti vladanja, irenje drutvom, sustava vrijednosti i znanje neke vladajue skupine; po Gramsciju oznaava neprisilne aspekte moi vladajue grupe nad drutvom, tj. radi se o irenju svjetonazora koji sa svoje strane utjee na vladajue obiaje, vrijednosti i uvjerenja - tj. ono to je normalno smatrano zdravim razumom moe biti u tijeskoj vezi s nametanjem hegemonije17. U kojem je stoljeu roen Gramsci (79.)

19.st. (1891.)

18. to je napisao S. Hall? (80.)

- The hard road to renewal: Thatcherism and crisis to the left

19. Althuserovi ideoloki aparati (80.)

Religija, obrazovanje, obitelj, zakon, politika, sindikati, komunikacije i kultura20. Po cemu je poznat Kavanah? (56., 72., 77.)

Kavanah se javlja kod procesa politike socijalizacije. Podijelio je 2 suprotstavljene strane po pitanju Kada? Pol. Soc. na kolu primarnosti i kolu recentnosti. Pisao je o politikoj kulturi i dao je najprimjereniju definiciju politike kulture. Takoer je dao kritiku Almondu i Verbi na Civilnu kulturu tj. ispitivao je nedostatke uzoraka u Civilnoj kulturi, a i uoava 4 razliite osnove subkulture.21. Kojem je smjeru pripadao Kavanah? (?)

Laborista

22. Subkulutre po Kavanaghu (81.)

Elitna naspram masovnoj kulturi, kulturne podjele unutar elita, drutvena struktura i generacijske subkulture4

23. Po cemu je poznat Inglehart (82.) R. Inglehart je smatrao da su zapadna drutva proivljavala temeljite politike promjene zahvaljujui generacijskim pomacima u prevladavajuim vrijednostima s materijalistikih (u prolosti: tenja k ekonomskoj i financijskoj sigurnosti kao glavni prioriteti) na postmaterijalistike vrijednosti (moderna: samoizraavanje, pripadnost i participacija su postavljene iznad materijalnih potreba). Prema Inglehartu ljudi esto vie vrednuju ono to je razmjerno oskudno, a osobito ako isto odraava uvjete koji su vladali u godinama prije njihove zrele dobi.24. Koje je djelo napisao Inglehart?

- The Silent Revolution: Changing Values and Political Styles Among Western Publics

25. Subkulture (81.-84.)

SUBKULTURA = esto se koristi kao kratica za opis socijetalnih skupina koje posjeduju odreeni identitet, a koji se esto izraava u oblicima ponaanja ili izraavanja (npr. moda)

POLITIKA SUBKULTURA = definira se kao neka skupina populacije koja ima osebujan i dosljedan niz stavova, uvjerenja i orijentacija prema politikim objektima.

26. Materijalistike i postmaterijalistike vrijednosti (82.)

Materijalistike vrijednosti (u prolosti: tenja k ekonomskoj i financijskoj sigurnosti kao glavni prioriteti) Postmaterijalistike vrijednosti (moderna: samoizraavanje, pripadnost i participacija su postavljene iznad materijalnih potreba).

5

27. Tko je napisao Demokracija u pluralnim drutvima (76.)

Lijphart 1992.

28. Objasni pojam kulturna hegemonija.(79.)

Termin kulturna hegemonijaU naem jeziku hegemonija znai isto to i dominacija. No u Gramscija kulturna hegemonija znai dominaciju neke drutvene elite ili elita, ali dominaciju uz suglasnost onih drutvenih skupina koje su na niim razinama drutvene ljestvice. U amerikoj literaturi kulturna hegemonija prevodi se kao cultural leader ship. Meutim, prijevod toga amerikog termina bio bi posve nekoristan, jer bi sugerirao vodstvo kulture kao jednog sektora u drutvu to bi znailo da u drutvu vode glavnu rije kulturnjaci, odnosno kulturne elite. Moda bi najtoniji prijevod kulturne hegemonije bio jedan termin iz socijalistikog razdoblja, a to je vodea uloga.

29. Tko je zastupao teoriju o prirodnim pravima

Hobes i Locke

30. Politika participacija (101.)

POLITIKA PARTICIPACIJA = izraz kojim se oznaava nain na koji pojedinci sudjeluju u politikom procesu; prijeporna su dva pitanja: vrijednost politike participacije za pojedince i politiki sustav i uzroci participacije i neparticipacije31. Participacija glavni tipovi (102.)

a. b. c. d. e.

glasovanje na izborima i referendumima agitiranje i drugi oblici predizborne kampanje aktivno lanstvo u politikoj stranci i u grupi za pritisak sudjelovanje u politikim demonstracijama ili trajkovima razni oblici graanskog neposluha (odbijanje plaanja poreza ili sluenja vojnog roka)6

f. lanstvo u vladinim savjetodavnim odborima i vijeima potroaa u javnim poduzeima g. sudjelovanje u provedbi socijalnih politika h. razni oblici aktivnosti u zajednici (u vezi goruih stambenih ili ekolokih pitanja)32. Hijerarhija politike prarticipacije po Milbrathu (103.)

gladijatori- 20-ina- aktivno i iroko sudjelovanje gledatelji- 3/5- min sudjelovanje; samo glasovanje (vii ealoni sudjeluju i u aktivnostima gledatelja i manje angairanih gladijatora) apatini- 1/3- ne sudjeluju ni u kakvoj pol.aktivnosti33. Zajednika obiljeja predstavnikih demokracija (107.)

-izabrani predstavnici zamjenjuju birae ili djeluju u njihovu korist -provedba redovitih izbora na svim ili veini razina vlasti kao simbol suvereniteta naroda i kao simbolian i katkad stvaran nain nadzora politikih elita -uvjerenje da su izbori uinkovit i demokratski nain provedbe politike smjene -uvjerenje da izbori olakavaju ogranienu, ali iroku ukljuenost graana osiguravajui pristanak naroda uz sustav kao cjelinu i odobravanje za pobjednike

34. Znaajke predstavnike demokracije (107.- 108.)

U predstavnikim demokracijama politika sloboda podrazumijeva da pojedinci razliitih miljenja slobodno biraju one koji e vladati, na slobodnim izborima na kojima se nadmeu politike stranke. Sve to podlijee opim pravilima vladanja (izborni zakoni)35. Elite moci (111.)

C. Wright Mills (1956.) identificirao je tzv. elitu moi tu elitu ine oni koji zauzimaju glavne poloaje vlasti u dravi, ukljuujui vojne i privatne organizacije (odnosi se na ameriko drutvo i druge industrijalizirane zemlje), no priznao je da srednje razine i mase i dalje mogu odluivati o gotovo svim kljunim pitanjima putem izbora i interesnih grupa.36. Po emu je poznat Bachrach (111.)

demokratski elitizam37. Na zaokruivanje - citat od Schumpetera (108. 111.)

kod participacije7

38. O kakvoj demokraciji govori Schumpeter

demokratski elitizam39. Koje su znacajke (vrijednosti) poliarhije i to je poliarhija (112.)

Robert Dahl je 1987. godine osuvremenio svoju kritiku liberalne demokracije koju je 1971. godine nazvao poliarhijom. Smatrao je da su praktine vrijednosti poliarhijskih drutava: slobodni izbori, ope glasako pravo, sloboda udruivanja, odgovornost elita; ove vrijednosti su nune sastavnice demokratskog drutva, ali ne i dostatna definicija demokracije40. U kojoj se teoriji spominje vercanje (29., 121.)

Mancur Olson, Logika kolektivne akcije (1965.) teorija vercera teorija o pojedincu koji proraunava; pojam koji se esto spominjao u raspravama o potekoi mobiliziranja i odravanja nekih tipova interesnih grupa.41. Objasni Duvergerov zakon (124.)

Duvergerov zakon - dokazivao je da jednostavan veinski sustav (pluralnost) odgovara dvostranakom sustavu; i obratno, da sustavi razmjernog predstavnitva dovode do viestranakih sustava; odnos izmeu izbornog i stranakog sustava. 42. O emu je pisao Birch? participacija 43. U kojim se zemljama provodi demokracija, na zaokru.(108. i 109

44. Parry, Moyser i Day 1993. su pisali o tome da radnika klasa manje sudjeluje u participaciji od srednje klase (125. i 126.) DRUGI DIO1. Pozitivna i negativna sloboda

POZITIVNA SLOBODA = stajalite prema kojem je sloboda stanje koje treba postii pozitivnim djelovanjem NEGATIVNA SLOBODA = izraz kojim se oznaava sloboda od upletanja drave. Polazi od pretpostavke da bi pojedinci morali imati neko podruje ivota u kojemu slobodno donose odluke i ponaaju se kako ele sve dok ne zadiru u slobodu drugih.8

2. Sluaj Rushdie

- Salman Rushdie, Sotonski stihovi (1989.) - kompleksno djelo koje razmatra teme poput migracije, egzila, smrti i uskrsnua;- u sreditu polemike o knjizi je njen prikaz islama i Muhameda (opisan kao ovjek koji se bavio mutnim poslovima i lijenina koji spava s mnogo ena) - diljem svijeta muslimani su se poeli buniti protiv te knjige jer smatraju da uvredljivo prikazuje islam i dogaaje opisane u Kuranu te da je napisana s namjerom da naudi muslimanima openito; - odgovarajui na prosvjede muslimana, Ayatollah Homeini iz Irana je za Rushdieja proglasio smrtnu kaznu ili fetvu; Rushdie otada vodi skriveni poluivot; svoj rad je branio na klasian liberalni nain kao pievo pravo na slobodu izraavanja (to je sloboda izraavanja? Bez slobode uvrede, prestaje postojati. Independent 1990.) sluaj Rushdie otvara zanimljiva pitanja o slobodi i njezinoj teorijskoj analizi sloboda se za Rushdieja u presudnom smislu odnosi na pravo izraavanja bez ogranienja prisile - ona je negativna u pogledu onoga to je izreeno - protivnici Sotonskih stihova mogu se (i esto se pozivaju) na pozitivno shvaanje slobode - tj. vano je to se govori- kritika Rushdiea u svjetlu pozitivna shvaanja slobode mogla bi se definirati i u obliku Millerova shvaanja republikanske slobode - Sluaj Rushdie smatra se primjerom naina na koji se izraavaju suprotstavljena (tj. dva konceptualno razliita prema naelu politike korektnosti) shvaanja slobode on otvara i pitanje o identitetu aktera za koje se pretpostavlja da posjeduju ili izraavaju slobodu: sloboda Rushdiea koji ivi skrivajui se i stavlja svoj ivot na kocku zbog izgovorene rijei - sloboda muslimanske zajednice koja smatra da joj njegovo djelo ugroava njihovu religijsku batinu

3. Prirodna prava - u modernome svijetu koji se u Europi razvio u 16. i 17. st. ovjekova prirodna prava postala su sredinjom sastavnicom promiljanja etike i politike- prirodna prava - Hobbes i Locke -naglaavali su prirodna prava pojedinca koja je trebalo braniti od drugih pojedinaca i veini sluajeva od drave same. Boga se smatra tvorcem i jamcem ovjekovih prava; poziva se na umnu i slobodnu prirodu ljudskih bia kao opravdanje za klasine zahtjeve za pravom na ivot, slobodu i imovinu, a ona su se u novije vrijeme proirila na pravo na obrazovanje, pobaaj i zaposlenje.4. Vrstizam

VRSTIZAM prema zagovornicima prava na ivotinje to je stav odricanja prava ivotinjama prema Singeru- vrstizam je predrasuda ili pristran stav prema interesu pripadnika vlastite vrste i protiv interesa pripadnika drugih vrsta9

5. O emu je pisao Walzer

- Walzer (1983.) je zagovarao ono to je nazvao kompleksna jednakost - zagovara jedan oblik pravednog drutva u kojem nejednakosti u nekoliko sfera drutva ne zadiru jedne u druge; npr. bogatstvo moda vlada u poslovnom svijetu, ali lijeenje u sferi zdravstva potaknut e zdravstvene potrebe i obrazovanje e se organizirati u skladu s potrebama i sposobnostima za uenje pojedinaca, a ne u skladu s bogatstvom6. to je napisao Rawls

Teorija pravednosti (161.); Politiki liberalizam (178.) 7. po emu je poznat Berlin - sredinji pojam politikog ivota - Berlin je 1991. dao moda najbolju analizu slobode, te je povukao razliku izmeu pojmova pozitivne i negativne slobode - Berlin (1991.) - pozitivna sloboda (sloboda razvijanja racionalne osobnosti, paradoks je da drava radi postizanja slobode mora prema pojedincima primijeniti prisilu) i negativna sloboda (sloboda od prisila) 8. Distributivna pravednost naelo distributivne pravde - drutvene i ekonomske nejednakosti trebaju biti postavljene tako da donose najveu korist najmanje privilegiranima i da su vezane za mjesta i poloaje otvorene svima pod potenim uvjetima jednakih ansi - naelom distributivne pravde Rawls zapravo doputa preraspodjelu bogatstva - tj. razlike u bogatstvu trebaju biti opravdane samo ukoliko koriste najsiromanijima9. Pozitivna i negativna prava

- Norman Berry (1981.) i Cranston (1973.) u svom razlikovanju pozitivnih i negativnih prava (oponaaju Berlina) i zalau se za negativna. Oni smatraju da su prava na ivot, slobodu i imovinu negativna utoliko to i ne zahtjevaju pozitivnu akciju drave koja bi ih promicala. Za provedbu pozitivnih prava potrebno je djelovanje drave i ona se ire razvojem socijalnih zahtjeva prema dravi (pravo na daljnje obrazovanje, pristoje uvjete stanovanja i sl.)10.

Jednakost

- Jo je Platon isticao da pravednost ukljuuje drukiji odnos prema razliitim ljudima jer se pravednost sastoji u tome da se svakom ovjeku da to mu pripada, a on je smatrao da10

meu ljudima postoje vane razlike koje se moraju potovati - izraz jednakost u drutvenom i politikom kontekstu u biti znai da bi jednakost trebalo smatrati osnovnim preduvjetom morala- svi ljudi imaju pravo na jednak tretman, tj. ljudi trebaju biti jednaki pred zakonom, osim ondje gdje zloinako ponaanje vodi do opravdane kazne- vaan naglasak na jednakosti birakih prava i prava vlasnitva mukaraca i ena - miljenje da bi drutveni i politiki ivot trebalo organizirati tako da postignu materijalnu jednakost meu ljudima tj. treba regulirati ishode, a ne osiguravati da se pravila jednako primjenjuju na oni koji e postii razliite rezultate11.

Pravednost

- Jo je Platon isticao da pravednost ukljuuje drukiji odnos prema razliitim ljudima jer se pravednost sastoji u tome da se svakom ovjeku da to mu pripada, a on je smatrao da meu ljudima postoje vane razlike koje se moraju potovati - izraz jednakost u drutvenom i politikom kontekstu u biti znai da bi jednakost trebalo smatrati osnovnim preduvjetom morala - svi ljudi imaju pravo na jednak tretman, tj. ljudi trebaju biti jednaki pred zakonom, osim ondje gdje zloinako ponaanje vodi do opravdane kazne - vaan naglasak na jednakosti birakih prava i prava vlasnitva mukaraca i ena - miljenje da bi drutveni i politiki ivot trebalo organizirati tako da postignu materijalnu jednakost meu ljudima tj. treba regulirati ishode, a ne osiguravati da se pravila jednako primjenjuju na oni koji e postii razliite rezultate12.

Sto je kontekstualizam

KONTEKSTUALIZAM = naziv za gledite prema kojem se znaenje politikih ideja moe razumjeti jedino ako ih se stavi u odnos s povijesnim kontekstima u kojima su nastale13.

Nain na koji je pisao Platonu

U formi dijaloga. Prouavao je misao u kontekstu antikog grkog polisa i kulturnih zbivanja u Ateni u 5.st.pr.Kr.14.

Prirodna stanja kod Hobbesa i Locka

U knjizi 192.-197.15.

U kojem stoljeu se rodio Hobbes

Rodio se u 16.st., a ivio u 16. i 17.st. 16. Hobbsova drava11

- drava kao ugovorom stvoreno udruenje s apsolutnom vlasti suverena17.

Djelo od Locke

Dvije rasprave o vladi; Ogled o ljudskom razumijevanju18.

Djelo od J.S. Mill

Esej o slobodi; Razmatranje o predstavnikoj vladavini; Autobiografija; Podreenost ena

19.

Kontekst Millove misli

knjiga 201. i 202.str.20.

Po cemu je poznat Engels?

Marx i Engels povijest promatraju kao stalnost klasnih borbi i podjelu drutva na stalee, a isto je nastavljeno i u modernom buroaskom drutvu- profit predstavlja viak vrijednosti dobiven izrabljivanjem radne snage21.

Poredaj djela kronoloki

Emil (1762.), Kapital (1867.), Drava (1977.), Zakoni (1994.)22.

Poredaj kronoloki:

Elementi zakona (Thomas Hobes 1962.), Tiha revolucija (Lipset i Rokkan, 1967.), Drzava (Platon, 1977.), Politika (Aristotel, 1988.) 23. Kronoloki poredaj:

Platon, Hobbes, Locke, Hegel, Marx, Gramsci 24. Tko je pisao o pozitivnoj slobodi?

a)Hobbes, b)Locke, c)Marx, d)Mill, e) Hegel25.

Ulomak iz nekog djela koji ide otprilike ovako "u ljudskoj prirodi su tri razloga za svau: suparnitvo, strah i slava", tko je to napisao? a)Platon, b)Machiavelli, c)Hobbes d)Nozick

26.

Nabroji neka Marxova djela

Ekonomsko-filozofski rukopis, Njemaka ideologija, Komunistiki manifest, Kapital, Graanski rat u Francuskoj

12

27.

Neoliberalizam

Teorija prema kojoj je djelotvornost trita temelj za politiku slobodu i koja se zalae za ogranienu ulogu drave.28.

Kojem je pokretu pripadao Bentham

- liberalizam

29.

Po emu je poznat Green novi liberalizam

30.

Disrealizam

DISREALIZAM javlja se sredinom 19.st. i vezuje se za ideje grupe Mlada Engleska, iji je najslavniji lan bio Disraeli31.

Tko je napisao Unutar desnice? I. Gilmour

32.

Tko je napisao Ustrojstvo slobode?

Friedrick von Hayek 1960.33.

Odlike konzervatizma 222.-224.

Konzervativizam se temelji na ideji tradicije(prolost je vana jer stvara sadanjost), potivanju autoriteta (mora postojati hijerarhija u dravi zbog skeptinog pogleda na ljudsku prirodu jer se ljudi preputaju strastima i emocijama), ulozi religije (koja ulijeva strahopotovanje i pokazuje ljudima da su nesavreni), vlasnitvu koje potuje kao produetak ljudske osobe i na domoljublju.34.

Navest barem jedno Hegelovo djelo

- Osnovne crte folozofije prava, Filozofija prava35.

Dva konzervativna teoreticara

Ian Gilmor, M. Oakeshott, A. Quinton36.

Socijalizam

- kao doktrina se prvi puta spominje uasopisu Owenovskog pokreta u Britaniji 1827.g., no njegovi korijeni seu u daleku prolost

13

- za socijalizam se esto kae kako potjee iz daleke prolosti jer je stavljao naglasak na suradnju, pravinost i jednakost (tako je dugo imao misionarsku dra) - znaajna je njegova pojava nakon insustrijske revolucije (koja je dramatino promijenila drutvo, ali je radnom stanovnitvu nametnula nove nevolje i bijedu) cilj socijalizma je problikovati industrijsko drutvo tako da se industrija racionalno organizira, a bogatstvo pravednije raspodijeljuje37. 38.

Kojem pravcu pripada Bernstein socijalizam- revizionizam, djelo Evolucijski socijalizam Nacionalizam

- NACIONALIZAM - doktrina ili ideologija povezana s domoljubnim i nacionalistikim shvaanjima podrke nacijama, a nacija se uzima kao jedinica vladavine i politike organizacije - u modernom svijetu dosta mona ideologija vezana za zatitu nacionalnog identiteta i integriteta39. 40.

Odlike nacionalizma 233.-238 to je Gleichschaltung?

Nacisti su pod Hitlerovim vodstvom uveli politiku - Gleichschaltung - proces kojim se sve institucije i organizacije koordiniraju u svrhu sluenja potrebama i ciljevima nacistike drave.41.

Korporativizam

Doktrina prema kojoj glavne ekonomske interese (poput interesa poslodavaca i sindikata) treba uvrstiti u sustav vladavine. u vladi ne vidi neutralnog igraa,niti smatra da se interesne grupe meusobno nadmeu,ve se smatra da interesne grupe rade zajedniki,a Vlada odluuje koje e grupe konzultirati i koji e biti ciljevi glavne politike.Znai neke grupe se smatraju vrednijima,kao to su sindikati,poslodavci koji u okviru tripartizma ostvaruju svoje ciljeve,dok e druge grupe koje predstavljaju druge interese biti zapostavljene ba zbog tog tripartnog modela,pa je u poslijednje vrijeme tripartizam na udaru kritika.42.

Politicka participacija

Izraz kojim se oznaava nain na koji pojedinci sudjeluju u politikom procesu.Neke od participacije koje navodi Birch su:glasovanje na izborima,na referendumu,sudjelovanje u politikoj stranci i predizbornim kampanjama,trajk,demonstracije,graanski neposluh(neplaanje poreza),lanstvo u savjetodavnim vijeima vlade...14

43.

Razlike talijanskog i njemackog faizma

- pokretaka ideoloka snaga reima je bio rasizam; - njemaku naciju ini elita i voa koji e stvoriti arijevsku zajednicu- stvaranje takve zajednice ukljuivalo je sustavni progon i kasnije plansko istrebljenje idova (koje su najprije iskljuili iz drutva) - nacisti su pod Hitlerovim vodstvom uveli politiku - Gleichschaltung - proces kojim se sve institucije i organizacije koordiniraju u svrhu sluenja potrebama i ciljevima nacistike drave - premda je mo nacista poivala na tlaenju i sili kao temeljima reima, za njemaki narod su djelovali i pozitivno: - razvoj rasne moi Arijaca potie se s jedne strane vrstom vanjskom politikom vanjskim irenjem (nizom ratova) te unutarnjim proienjem kojim se meu ostalim gradi slika o njemakoj snazi svrha ega je osigurati poveanje zaposlenosti i uvjeta rada. -u Italiji : - razmjerno se mala vanost pridavala rasi (iako je i sam pod utjecajem njemakog faizma progonio idove)44.

Naelo nacionalizma

Temelji se na samoodreenju,domoljublju i nacionalnom indetitetu

45.

Tko je koristio geslo "osobno je politiko"? - feministika postavka

46.

Tko je napisao Obranu zenskih prava? -Mary Wollstonecraft 1792.

47.

B.Friedman - kojem feminizmu je pripadala?

-liberalnom48.

Tko je napisao Drugi spol? Simone de Beauvoir

49.

Drugi spol (patrijahat)

- Simone de Beauvoir: Drugi spol, 1949.- ene trebaju svoj status i nain ivota promijeniti u svim drutvenim i kulturnim pogledima istie potrebu za egzistencijalnom15

preorijentacijom i redefinicijom statusa i naina ivota ena (koje se do tada definiralo kao Drugo mukarca)50.

Radikalni feminizam

- javlja se nakon 2.svj. rata stavlja naglasak na vanost patrijarhata u odranju muke dominacije, te poziva na radikalno ruenje tlaenja na temelju roda51.

Po cemu je poznat Bahro?

Izgradnja zelenog pokreta52.

Ekosocijalizam

- jedna od utjecajnijih struja ekologije - esto pod marksistikim utjecajem - Rudolph Bahro: Izgradnja zelenoga pokreta, 1986. prema ekosocijalizmu tenja za profitom izrabljuje ljudski rod i prirodne resurse stoga Bahro zagovara male zajednice- Martin Ryle: Ekologija i socijalizam, 1988. smatra da e nacija-drava i igrati vanu ulogu u odnosima s velikim poduzeima53.

Ekofeminizam

- Judith Plant: Lijeenje rana, 1989) u eni vidi lik koji je u skladu s prirodom zbog svoje uloge raanja i hranjenja podcjenjivanje tih uloga u suvremenom industrijaliziranom drutvu odraava otuenje patrijarhalnih kultura od njihovih veza s prirodnom okolinom.- ekofeministice vie cijene tradicionalne enske odlike empatije i intuicije, nego tradicionalno muke poput uma i snage zato se protive postizanju jednakosti ena jer ele da te tradicionalne enske vrijednosti ovladaju drutvom

54.

U kojem djelu je objanjena teorija patrijarhata? Kate Millet- Spolna politika

55.

U kojem je stoljeu ivio Lenjin? (1870-1924.)

a)16, b)17, c)18, d)19, e)20st. 56. Objasni revizionizam

Pojavio se krajem 19 st,a glavni predstavnik je Bernstein koji odbacuje potrebu za nasilanim prekidom s kapitaliznom jer radnici imaju koristi od malih pomaka u kapitalizmu koje ne bi trebalo naruiti zbog sudjelovanja u nekoj neizvjesnoj revoluciji.Smatra da se drutvena pravda ostvaruje preraspodjelom u kapitalizmu.

16

57.

Tko je tvorac (glavni teoretiar) novog liberalizma?

- T. H. Green 58. Koje je glavno naelo liberalizma?

Naelo liberalizma se izvodi iz njegovih znaajki.Znai da je usko vezan s kapitalizmom,temelji se na slobodi ,naglasak na individualnosti i promicanju nezavisnosti pojedinca,zasniva se na toleranciji(ali u nekim granicama ako se ne ugroava temeljna sloboda),potivanju razliitosti miljenja,ponaanja,razliitih stavova.Zasniva se i na ljudskoj socijalnoj i politikoj jednakosti.59.

Koji su temelji liberalizma?

Thomas Hobes- Levijatan, John Locke Dvjema raspravama o vladi, Adam Smith, Jeremy Bentham, J.S.Mill Eseju o slobodi, T.H.Green60.

Kronoloki poredaj:

Levijantan (1651.), Drugi spol (1949.), Spolna politika (1970.), Drava (1977.), Obrana enskih prava (1792.)61.

Tko je napisao drava je la?

- Nietzsche62.

to je nova desnica?

NOVA DESNICA = izraz povezan s oiljavanjem desnice u zapadnjakoj politici od kraja 1970-ih; nadahnuta von Hayekovim i Friedmanovim radovima; 3 kljune znaajke: 1. privrenost laissez-faire odnosu prema dravi, drutvu, tritu i pojedincu kojitei ukloniti dravnu intervenciju u svim aspektima ivota 2. reafirmacija tradicionalnih vrijednosti u pogledu nekih aspekata drutvenog ivota i drutvene organizacije (osobito obitelji i zajednice) 3. vie liberalan pristup koji naglaava potrebu za slobodom i odgovornou pojedinca - smatra se da je politika nove desnice utjecala na na vladu Reagana i M.Tatcher63.

Minimalna drava obiljeje ega?

Liberalizam, nova desnica17

64.

Civilno drutvo

CIVILNO DRUTVO - sfera drutva u kojoj se pojedinci slobodno udruuju u odnose, akcije i organizacije koji ne ovise o dravnoj intervenciji, institucijama ili propisima

65.

Pet ustava po Elazaru

Daniel Elazar 1985. razvrstava ustave na 5 tipova: Labav okvir vladavine koji zatim zahtjeva znatne prilagodbe i tumaenja (Ustav SAD-a koji je kroz intervencije Vrhovnog suda doivio znatne revizije i prilagodbe amandmani), strog dravni zakonik u kojem su potanko odreena pravila i odnosi (Francuska, neke zapadnoeuropske zemlje), revolucionaran manifest- izlae program zamane drutvene, ekonomske i politike reorganizacije (ustav SSSR-a), izjava o politikim idealima - slika svijeta kakav bi mogao (ili trebao biti)-uobiajeno meu novim i nastajuim dravama i dravama u razvoju, osobito onima koje stjeu neovisnost o kolonijalnim silama, utjelovljenje drevnog izvora vlasti- ustav Izraela- temelji se na autoritetu Knesseta i potjee iz Tore (idovske svete knjige)66.

Komunisticka drava

- iroko shvaanje drave tako se eli promicati drutvena kohezija i projekt socijalizma u svim podrujima ovjekova ivota npr. Ustav SSSR-a - podjela izmeu drave i drutva je manje otra nego u liberalnoj dravi; cilj politike je regulirati pravilan odnos izmeu pojedinca i drave i ograniiti djelokrug, doseg i ovlast drave u pogledu sloboda pojedinca - A.Solenjicin, Jedan dan u ivotu Ivana Denisovia - pokazuje kako ustavni dokumenti sami po sebi ne jame nita i kako takav reim moe biti brutalan67.

Kako su marksisti doivljavali dravu?

Djeluje u interesu vladajue klase68.

Tko je zaetnik mimimalne drave?

Adam Smith 69. Tko zagovara slobodno trite i jaku dravnu intervenciju:

nova desnica,liberalizam,konzervatizam,neoliberalizam.70.

Tipovi (modeli) politikih stranaka

18

Nerazvijeni model lojalnosti - stranka od svojih pristaa oekuje visoku razinu lojalnosti i dosljedno sljedbenitvo, To se oituje u podrci voi i stranci na izborima (veina zapadnoeuropskih zemalja), razvijeni model lojalnosti - stranka zahtijeva vrlo veliku lojalnost i gdje postoji strukturiran sustav napredovanja i materijalnih i politikih nagrada (komunistike stranke), razvijeni model nelojalnosti postoji u velikim zemljama sa sloenim odnosima izmeu razliitih drava ili regija. Stranaka je lojalnost razmjerno slaba i postoje razvijene birokratske, lobistike i vladine organizacije (velike zemlje, SAD), nerazvijeni model nelojalnostipostoji ondje gdje su stranke slabe ili uope ne postoje. U zemljama taqkva modela moe se pojaviti solidaristika korupcija pri emu oni na vlasti daju nagrade obitelji i prijateljima. Prevladavaju starije kulturne i drutvene lokalnosti, a razlike izmeu drave i civilnog drutva su zamagljene (mnoge manje razvijene zemlje Treega svijeta)71.

Glavne funkcije pol. Stranaka

Prepoznavanje, razvijanje i usvajanje neke politike ideologije putem politikih programa, mobilizacija i socijalizacija podrke osobito putem izbornih kampanja i stranake organizacij, artikulacija i agregacija drutvenih i ekonomskih interes, regrutacija elita i sastavljanje vlada72.

Na koji od navedenih pojmova se odnosi razvijeni model lojalnosti

Stranke, grupe, dravu, institucije73.

Stranaki sustav ili izborni po stupnju sukoba

tradicionalni (u kojima je konkurencija meu strankama niska), predstavniki (u kojima je konkurencija stranaka normalna i trajna), mobilizacijski stranaki sustav (otra konkurencija meu strankama daje vlast samo jednoj stranci, koja zatim moe guiti svaku konkurenciju, dugo ostati na vlasti i preuzeti nadzor nad svim dravnim institucijama)74.

Kakav je hrvatski izborni sustav?

a)jednostavna veina, b)pluralnost, c)razmjerno predstavnitvo, d)sloeni sustav75.

Tipovi izbornog sustava

Sustav obine veine, veinski sustav, sustav s dva kruga, relativno predstavniki sustav76.

Dubinska ekologija

Njeno holistiko gledite zastupa Lovelock koji prirodu smatra ivom tvari koja razvija niz odnosa,a ne da se prirodu doivljava mrtvim i nepokretnim strojem77.

Vrste interesnih grupa

sektorske - promiu ili tite stanovite dijelove drutva; bave se zatitom ili promicanjem ekonomskih i statusnih interesa svoga lanstva (npr. organizacija poslodavaca, sindikati,).19

Ovdje ubrajamo i udruge koje promiu ekonomske interese i profesionalni integritet pravila profesije (npr. odvjetnika, lijenika, arhitekata...) promocijske - bave se postizanjem nekih posebnih ciljeva u kojem e sluaju ivot grupe biti prilino ogranien na osiguranje toga cilja) ili promicanjem neke slike drutva ili stvaranja drukijeg tipa vrijednosnog sustava (npr. Amnesty International - organizacija za ljudska prava; Greenpeace); mogu djelovati na globalnoj razini ili na nacionalnoj (npr. Liberty(UK) se zalae za zatitu i proirenje graanskih sloboda u Britaniji, Gingerbread za interese obitelji samohranih roditelja u UK)78.

U koju interesnu grupu se ubraja drutvo knjievnika?

U sektorske grupe79.

Dva tumacenja interesnih grupa

pluralizam smatra da interesne grupe imaju korisnu ulogu u proirenju predstavljanja interesa ljudi u politikim sustavima korporativizam - za razliku od pluralizma u grupi ne vidi neutralna igraa, tijekom posljednjih godina esto kritizira uloge grupa, za pritisak, - kritike este osobito iz redova desnice80.

Kako je Grant podijelio interesne grupe?

- Grant (1989.) zakljuio da interesne grupe mogu biti: insajderi (insajederske grupe) nalaze se unutar politikog sustava ili su povezaniji s onima koji su u njemu (npr. udruge poslodavaca, sindikalne organizacije), najlake dopiru do javnosti, imaju prave kontakte i smatraju se legitimnim igraima u politikom sustavu, takve e grupe najvjerojatnije postizati svoje ciljeve. Autsajderi (autsajderske grupe) nemaju tako tijesne veze sa strukturama ili povlaten poloaj u njima, te posljedino nee imati mnogo kanala kojima e moi utjecati (npr. Drutvo za zatitu ivotinja)81.

Tripartizam - glavne uloge tko ima?

Vlada, poslodavac i sindikati82.

Objasni tripartizam u okviru korporativizma

korporativizam je gledite o uklapanju odreene interesne skupne u politiki sustav koji ne vidi neutralnog "igraa". Tripartizam je odnos izmeu vlade, poslodavca i sindikata. I sad kad smo to definirali, moemo odgovoriti da je tripartizam u okviru korporativizma aktivna interakcija izmeu vlada, radnika i. poslodavaca kao reprezentativnih, ravnopravnih i medjusobno neovisnih socijalnih partnera. 83. Uloge medija

za liberalnu teoriju mediji djeluju ili bi trebali djelovati kao uvari koji pomau otkrivanju krajnosti, ograniavanju korupcije, kao ventil za probleme koji mue javnost,20

itd.; slobodno trite omoguuje predstavljanje pluralnosti ideja i pogleda, a uloga je drave zakonski ureivati medijsko trite kako bi ono moglo funkcionirati; kritiari, posebno oni s ljevice, dokazuju da mediji djeluju suprotno interesima ljudi; mediji favoriziraju odreena politika stajalita i grupe bilo putem neke dominantne grupe ili zbog izrazito kapitalistike prirode medijske industrije i koncentracije vlasnitva u rukama malog broja ljudi;84.

Informacijske autoceste

- informacijske autoceste - njihovo stvaranje je sada u sreditu politikih ciljeva niza nacionalnih vlada i transnacionalnih tijela (skupina G7, Euroska unija); razvoj elektronike demokracije, elektronikih sjednica, golema koliina informacija omoguuju graanima da budu potpunije informirani i neposrednije povezani jedni s drugima i s politikim procesom na lokalnoj, nacionalnoj i ak globalnoj razini.- internet je nov forum za oporbene skupine ne samo za formalnu oborbu, nego i za svaku oporbu koja ima pristup PC-u, modemu i telefonskom prikljuku.- informacijske autoceste - kretanje informacija i bujanje komunikacijske tehnologije utjeu na narav i opseg drave i u pogledu fizikih granica i u pogledu utjecaja; nije vie stvar u suverenitetu nad prostorom, nego u suverenitetu nad kretanjem informacija, novca, ljudi itd., a granice drave se rastau

21