ODGOVORIZAZOVU - HEP

ODGOVOR IZAZOVUEuropa, prema uzoru na najdinami~nije svjet-sko gospodarstvo - SAD, stvara novo globalnosredi{te gospodarskoga rasta i razvoja. Odne-davno integrirana europska obitelj broji 25 pu-nopravnih ~lanica. Naime, uz Austriju, Belgiju,Dansku, Finsku, Francusku, Gr~ku, Irsku, Italiju,Luksemburg, Nizozemsku, Njema~ku, Portugal,[panjolsku, [vedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo -~lanicama su postale Cipar, ê{ka, Estonija,Latvija, Litva, Ma|arska, Malta, Poljska, Slo-va~ka i Slovenija!

I na{oj se Hrvatskoj otvorio put za prik-lju~enje razvijenima, {to se u povijesti na ta-kav na~in nije nikada dogodilo. Naime, Hrvat-ska je podnijela zahtjev za ~lanstvo Europ-skoj uniji 21. velja~e 2003. godine, a 20.travnja o.g. je dobila priop}enje Komisije eu-ropskih zajednica, odnosno Mi{ljenje o zah-tjevu Republike Hrvatske za ~lanstvo u Eu-ropskoj uniji.

Komisija u spomenutom Mi{ljenju analizirahrvatski zahtjev za ~lanstvo temeljem sposob-nosti Hrvatske da preuzme obveze ispunjavan-ja kriterija, koje je utvrdilo Eurpsko vije}e. Da-kako, tijekom pripreme Mi{ljenja, Komisija jepribavila mno{tvo informacija o stanju u Hrvat-skoj od hrvatskih tijela dràvne uprave, kao i izbrojnih drugih izvora informacija, uklju~uju}i idràve ~lanice, me|unarodne organizacije po-put Vije}a Europe, OESS-a, UNHCR-a, Me|una-rodnog suda za biv{u Jugoslaviju, Pakta o sta-bilnosti, MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a,EIB-a..., kao i nevladinih udruga.

[to se ti~e energetske politike, kako stoji uMi{ljenju, ciljevi Europske unije su: pobolj{anjekonkurentnosti, osiguranje opskrbe energijom iza{tita okoli{a. Pritom su va`ne smjernice kojese odnose na tr i{no natjecanje i dràvne pot-

pore (sadràne u sektoru za ugljen), doma}etr i{te energijom (otvaranje tr i{ta elektri~neenergije i plina, promicanje obnovljivih izvoraenergije, upravljanje u kriznim stanjima i obve-ze osiguranja zaliha nafte), energetsku u~inko-vitost i nuklearnu energiju. Izme|u ostalog stojida je Hrvatska poduzela korake prema postup-nom sudjelovanju na doma}em tr i{tu energi-jom u smjeru uskla|ivanja s direktivama oelektrti~noj energiji i plinu i do 2007. godineplanira u potpunosti otvoriti svoje tr i{te elek-tri~ne energije i plina {to je u skladu sa zahtje-vima Europske unije.

Istina, ne postoje brza i bezbolna rje{enja i tomizazovu ne}e biti lako odgovoriti. Osobito stoga{to smo, pou~eni povijesnim iskustvom svjedo-ci na{ih dosada{njih velikih zabluda. Istina jeda pridru ivanje Europskoj uniji ne}e rije{iti svena{e gospodarske probleme, istina je - pokaza-lo se - da nemamo visokoobrazovanu i kvali-tetnu radnu snagu, istina je i to da ne}e bitimogu}e smanjiti poreze i pove}ati prava. Jed-nako tako je istina da inozemni ulaga~i traèprvenstveno jamstva za ostvarenje njihovogainteresa i istina je da su prevelika o~ekivanjada samo Vlada moè rije{iti veliki broj proble-ma. Ali, sa svakom prihva}enom i primijenje-nom europskom normom Hrvatska }e biti bli aEuropi, postat }e suvremenija i efikasnijadràva koja korespondira s okruènjem.

Pridruìvanje Europskoj uniji ne treba pro-matrati kao cilj, nego kao sredstvo za posti-zanje kona~noga cilja. A, kona~ni cilj svakezemlje, pa tako i Hrvatske je - stvaranje kon-kurentnog gospodarskog sustava u kojemsudjeluju bogati i zadovoljni ljudi. Pritom,dakako, treba uporno i budno paziti nao~uvanje nacionalnoga interesa i sigurnosti nezavisnost na{e dràve, koju smo stol-je}ima ~ekali i skupo platili u Domovin-skom ratu.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUPrvi sastanak nove Uprave s direktorima HEP-a 3, 4

Koji model izabrati za vo|enje elektroenergetskog sustava 6, 7, 8

Uprava o Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske 9

HO CIGRÉ o elektrodistribucijskoj djelatnosti 10, 11, 12

Uz Dan planeta Zemlje: Opasno zagrijavanje u ozra~ju nerazumijevanja 20, 21

I HEP obnavlja jadranske {ume i maslinike 22

"Velebitska degenija" najboljim novinarskim radovima o za{titi okoli{a 23

O vjetroelektranama, ali uravnoteèno 30

Seoba transformatora 31

Snaga, ljepota i hirovitost Cetine 34, 35

35

54

37

SASTANAK UPRAVE S KOLEGIJEM DIREKTORA HEP-a

Mjesec dana nakon imenovanja, nova Uprava Hrvatske elektro-privrede d.d. odràla je 6. travnja o.g. sastanak s Kolegijem di-rektora HEP-a. Tom prigodom, predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak izvijestio je nazo~ne o Odluci Nadzornog od-bora od 1. oùjka o.g. o imenovanju Uprave HEP-a d.d. tepredstavio njene ~lanove, kao i djelokrug njihova rada.

Uz prikazivanje organizacijske sheme HEP-a, koji od 1.srpnja 2002. godine posluje kao grupa povezanih pravnosamostalnih trgova~kih dru{tava, direktori su dobili uvidkoja registrirana dru{tva jo{ nisu aktivirana (HEP Opskrba,HEP Telekom i HEP Odmor i rekreacija), odnosno koja sudru{tva izvan HEP grupe (NE Kr{ko i TE Plomin, u zajed-ni~kom vlasni{tvu).

NOVI LJUDI

U prigodi nazo~nosti svih direktora HEP-a, mr. sc. Ivan Mra-vak je poimeni~no predstavio novoimenovane direktore ovi-

snih dru{tava, podru~ja i pogona te Direkcije za ekonomskeposlove.

Tako je @eljko Dori} imenovan direktorom HEP Proizvodnje, adosada{nji direktor Josip Gabela imenovan je direktorom Sekto-ra za hidroelektrane, a dosada{nji direktor Dalibor Bojani} ruko-voditeljem Slu`be za planiranje izgradnje i izgradnju u Sektoru.

Novoimenovani direktor Proizvodnog podru~ja HE Jug je@eljko Kljakovi}-Ga{pi}, a dosada{nji direktor Stipan Lovri}imenovan je savjetnikom. Novi direktor HE Orlovac je LukaGrgat, a dosada{nji Jo{ko Kvasina imenovan je savjetni-kom. Vlado Srzenti} je postao rukovoditelj Tehni~ke slu`be.Novoimenovani direktor HE na Krki je Tomislav Mileti}, aHE Kraljevac Kajo Krstulovi}. Miroslav Vei} je direktorCrpne stanice Bu{ko Blato na Krki (objekt u drugoj dràvi).

Direktorom HEP Distribucije d.o.o. imenovan je Mi{o Jur-kovi}, a dosada{nji direktor Ante Pavi} je njegov pomo}nik.U tom ovisnom dru{tvu, Danijel ûljat je direktor Sektora zaekonomske poslove. U DP Elektrodalmacija Split novi di-rektor je Renato Prki}.

Direktorom Direkcije za ekonomske poslove imenovan jeAnte Matijevi}.

Kako je naglasio mr. sc. I. Mravak, imenovanjem novih ljudizavr{en je prvi ciklus kadrovskih promjena i valja se okrenutiradu. Nove promjene mogu se o~ekivati iza 30. lipnja o.g., dokada vrijede ugovori o radu osobama s posebnim ovla{tenji-ma, a produljenje ugovora za idu}e dvogodi{nje mandatnorazdoblje ovisit }e o rezultatima njihova rada i mogu}nostimadirektora da se prilagode novim okolnostima. Iza toga seo~ekuje mirnije razdoblje rada i poslovanja HEP-a.

POSLOVNE AKTIVNOSTINova Uprava je preuzela HEP u postoje}oj organizacijskojstrukturi, s tim da }e biti usmjerena prema korporacijskom imatri~nom ustroju. Naime, HEP grupa s managementom,radnicima i sindikatima u interaktivnom je odnosu sa svimsubjektima koji odre|uju energetski sektor u RepubliciHrvatskoj: s vlasnikom - Vladom i njenim Ministarstvomgospodarstva, rada i poduzetni{tva, Vije}em za regulacijuenergetskih djelatnosti, kao i s europskim energetskim in-stitucijama, s kojima }e se traìti dobra rje{enja; s kupci-ma, koji su u sredi{tu pozornosti HEP-a; s javnosti gdje }e

prigoda

IMENOVANJEM NOVIH LJUDI ZAVR[EN JE PRVI CIKLUS KADROVSKIH PROMJENA, A NOVEPROMJENE MOGU SE OÊKIVATI IZA 30. LIPNJA O.G., DO KADA VRIJEDE UGOVORI O RADUOSOBAMA S POSEBNIM OVLA[TENJIMA

Treba zadràti ~vrstointegrirani HEP, pravo-dobno osigurati novusnagu u elektroener-getskom sustavu, poti-cati radne i kreativnemogu}nosti radnika ibrinuti o financiskojdisciplini, zaklju~ci suiz izlaganja mr. sc. Iva-na Mravka

Pozitivan trend iz 2003.nastavljen je i u prvadva mjeseca ove godi-ne, prema pokazatelji-ma poslovanja, koje jeizloìo mr. sc. DarkoBeli}, ~lan Uprave zaekonomsko-financijskeposlove

Direktor HEP TradeAnte Jel~i} upozorio jena mogu}i manjak ka-paciteta u odnosu naprojekciju potro{njeve} 2005. godine, bezobzira na postoje}edobro stanje u sustavuzbog iznimno povol-jnih hidrolo{kih okol-nosti po~etkom ovegodine

HEP VJESNIK 159, TRAVANJ 2004. 3

U djelokrugu rada predsjednika Uprave d.d. mr. sc. IvanaMravka je: Ured Uprave; poslovi razvoja; djelatnost HEP Tra-de; pravni, kadrovski i op}i poslovi; poslovna informatika; po-slovi revizije i interne kontrole te telekomunikacije (HEP d.d.,HEP Telekom).

U djelokrugu rada Ante Despota je proizvodnja elektri~ne i to-plinske energije i usluge za{tite okoli{a (HEP Proizvodnjad.o.o., TE Plomin d.o.o., Plomin-Holding d.o.o., APO d.o.o.).

Mr. sc. Ivica Toljan je zaduèn za je prijenos elektri~ne ener-gije i vo|enje sustava i trì{ta (HEP Prijenos d. o.o., Hrvatskinezavisni operator sustava i trì{ta).

Mr. sc. Kaìmir Vranki}, zaduèn je za proizvodnju elek-tri~ne energije iz nuklearne elektrane; distribuciju elektri~neenergije i opskrbu elektri~nom eneregijom (NE Kr{ko d.o.o.,HEP Distribucija d.o.o., HEP Opskrba d.o.o.).

Ivo ôvi} zaduèn je za proizvodnju i distribuciju toplin-ske energije; distribuciju plina i energetsku u~inkovitost(HEP Toplinarstvo d.o.o., Toplinarstvo Sisak d.o.o., HEPPlin d.o.o., HEP ESCO d.o.o.).

Mr. sc. Darko Beli} zaduèn je za ekonomsko-financijske po-slove i odmor i rekreaciju (HEP d.d., HEP Odmor i rekreacijad.o.o.).

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak predstavio je ~lanove Uprave, kao i djelokrug njihova rada te novoimenovane direktore ovisnih dru{tava, podru~ja i pogona i Direkcije za ekonomske poslove

ODR@ATI POZITIVAN TRENDPOSLOVANJA HEP-a

se oblikovati marketin{ki pristup HEP-a, oplemeniti ipoja~ati odnosi uz agresivniji nastup HEP-a; i s konkurenci-jom gdje se vrlo skoro o~ekuje pojava novih opskrbljiva~a.

Mr. sc. Ivan Mravak izvijestio je najodgovornije ljude HEP-a daje u tijeku izrada programa rada Uprave za idu}e ~etverogo-di{nje mandatno razdoblje. Pritom su odlu~uju}i ~imbenici:stanje HEP-a na po~etku mandatnoga razdoblja, reforma ener-getskog sektora, temeljni poslovni ciljevi i mjere i na~ini ostva-rivanja poslovnih ciljeva. Traè se optimalne funkcijskepoveznice za prelazak iz 2004. u 2008. godinu. Stoga }e radni ikreativni napori svih radnika i managementa HEP grupe bitiusmjereni na ostvarenje temeljnih poslovnih ciljeva, a to su: si-gurnost i racionalizacija tro{kova opskrbe, restrukturiranjeHEP-a, razvoj poslovanja, radnici i odnos sa sindikatima i unap-rje|enje odnosa s javno{}u i kupcima. Mr. sc. I. Mravak je na-glasio da je cilj odràti HEP kao ~vrsto integriranu tvrtku.

RAZVOJNE MOGU]NOSTI HEP-aZaklju~uju}i izlaganje, mr. sc. I. Mravak je naglasio da je HEPtvrtka sa zna~ajnim razvojnim mogu}nostima koje mora progra-mirati i ostvarivati, a obveze }e prvenstveno provoditi sukladnoreformi energetskog sektora, sigurnoj opskrbi kupaca elektri~neenergije, topline i plina te sukladno boljem kori{tenju posto-je}ega elektroenergetskog sustava. Va`na je zada}a HEP-adaljnje podupiranje hrvatskoga gospodarskog razvoja, a osobitosrednjeg i malog poduzetni{tva. Jednako tako, HEP }e teìtiostvarenju poslovnih partnerstava u regiji s ciljem pove}anjaekonomsko-energetskoga potencijala te postati regionalni igra~.Sve aktivnosti i promjene u HEP-u ostvarivat }e se uz na~elo so-cijalnoga partnerstva vlasnika - Vlade Republike Hrvatske, Upra-ve HEP-a i njegovih radnika, odnosno sindikalnih udruga HEP-a.

[TO JE OBILJE@ILO POSLOVNU 2003.GODINU?

O poslovnim rezultatima ostvarenima u 2003. i u prva dvamjeseca ove godine govorio je ~lan Uprave za ekonom-sko-financijske poslove mr. sc. Darko Beli}. Tu je informa-ciju 29. oùjka o.g. prihvatio Nadzorni odbor HEP-a d.d kaokonsolidirane nerevidirane podatke, a revizija se o~ekuje do

kraja travnja. Nakon odluke Skup{tine o nalazu revizora, do-nijet }e se odluka o raspodjeli dohotka.

Mr. sc. D. Beli} je izvijestio je o temeljnim obilje`jima poslovne2003. godine, koja su oteàla poslovanje, odnosno o rastu po-tro{nje elektri~ne energije za 4,7 posto, povremenim redukcija-ma plina u isporuci za rad termoelektrana, o velikoj su{i udrugom i tre}em tromjesje~ju godine, o maloj ponudi i visokimcijenama elektri~ne energije na europskom trì{tu, oteànomvo|enju sustava zbog ekstremno niskih temperatura i nepogoda,rastu cijena loìvog ulja i ugljena na trì{tu. Istodobno, sustavuje pomogla ~injenica da je od 19. travnja zapo~ela isporukaelektri~ne energije iz NE Kr{ko, kao i iz termoelektrana u Bosni iHercegovini - TE Kakanj i TE Tuzla, svi proizvodni objekti bili suraspoloìvi sustavu, a osobito TE Plomin koji je ostvario rekor-dnu proizvodnju u pro{loj godini. Proces restrukturiranja HEPgrupe i reforma energetskoga sektora nastavljeni su, a dru{tvaHEP grupe dobila su dozvole za obavljanje energetskih djelat-nosti. Mr. sc. D. Beli} je naglasio da je zadràn investicijski kre-ditni rejting BBB-, a ugovoren je sindicirani kredit od 155milijuna eura za refinanciranje jednokratne otplate 120 milijunaeura iz 2004. i financiranje plana investicija u 2003. godini.Ostvarene su investicije u vrijednosti ve}oj od 2 milijarde kuna(zavr{ena je TS Ernestinovo s priklju~nim dalekovodima, azavr{etak TS @erjavinec se o~ekuje uskoro), a HEP-ovi udjeli upoduze}ima i bankama su, prema odluci Vlade, preneseni uHrvatski fond za privatizaciju

Pro{lu poslovnu godinu HEP-a obiljeìla je i dràvna nagra-da za dostignu}a na podru~ju za{tite okoli{a, a sve hidore-lektrane HEP Proizvodnje dobile su "Zeleni certifikat" zaproizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora.

OSTVARENA DOBIT U POSLOVANJUOd brojnih pokazatelja, izdvajamo podatak o ostvarenoj dobiti izposlovanja 2003. godine od 89,2 milijuna kuna (neto dobit prijeoporezivanja - 335,4 milijuna kuna). Pritom je u djelatnostielektri~ne energije ostvareno 381 milijun kuna dobiti (prije po-reza), a djelatnost toplinarstva, distribucije plina i ostale djelat-nosti ostvarile su gubitak u poslovanju. Ukupno su prihodiporasli 11,8 posto, od ~ega na djelatnosti elektri~ne energije ot-pada 80 posto, a rashodi 8,3 posto. Varijabilni tro{kovi pove}anisu za 5,5 posto, u odnosu na Plan, a fiksni tro{kovi 1,4 posto.Primjerice, tro{kovi energetskog goriva, u odnosu na 2002. go-dinu, pove}ani su za 99,5 milijuna kuna (6,9 posto), s tim da jepove}ana potro{nja loìvoga ulja za 44 posto, a potro{nja plinasmanjena je zbog spomenutih redukcija u isporuci za 20 posto.Ukupno je izvan sustava od NE Kr{ko i TE Plomin d.o.o. nabav-ljeno 890 GWh, {to je pove}anje u odnosu na 2002.godinu od18 posto, a zbog isporuke elektri~ne energije iz NE Kr{ko i ter-moelektrana iz BiH uvoz je smanjen.

Prosje~na neto pla}a u 2003. godini iznosila je 4.661 kuna,{to je u odnosu na 2002. godinu porast od 8,2 posto.

Potraìvanja su, kako je izvijestio mr. sc. D. Beli}, u 2003.godini nominalno porasla (0,9 posto), ali se dani vezivanjasmanjuju (u 2002. godini 63 dana, a u 2003. 59 dana).Kratkoro~ni krediti su prepolovljeni, a u 2003. godini dugo-ro~no je zaduèno 4 milijarda kuna.

Pro{logodi{nji plan investicija bio je ambiciozan (2.251,3milijuna kuna), ali u velikom dijelu i ostvaren, s tim da jepolovica toga iznosa pokrivena vlastitim sredstvima, a osta-lo kreditima.

Mr. sc. D. Beli} je izlaganje upotpunio rezultatima poslo-vanja za prva dva mjeseca 2004. godine. HEP je ostvario

dobit od 213,7 milijuna kuna (216,6 milijuna kuna prijeoporezivanja). Poreme}aja u poslovanju nije bilo, bez obzi-ra {to je zbog toplije zime smanjen prihod u odnosu naPlan. Krajem velja~e zabiljeèn je trend rasta potraìvanja,{to je ocijenio uobi~ajenim ali nikako dobrim pokazateljem,a obveze prema dobavlja~ima su smanjene.

Krajem velja~e, zna~i, zabiljeèn je pozitivan trend u poslo-vanju, {to se o~ekuje i u ostalom dijelu 2004. godine, zak-lju~io je mr. sc. D. Beli}.

OBE]AVAJU]I POÊTAK GODINE, ALI...

Ante Jel~i}, direktor HEP Trade, izvijestio je direktore oelektroenergetskim okolnostima u prva tri mjeseca ove go-dine, ~iji je po~etak obe}avaju}i s obzirom na iznimno po-voljne hidrolo{ke okolnosti, zahvalju}i ~emu je ostvarenzna~ajan izvoz elektri~ne energije, odnosno plasman hidro-vi{kova. Zabiljeèn je rast potro{nje od 5,2 posto u odnosuna jednako razdoblje pro{le godine. Proizvodni pogoni suraspoloiìvi, a elektroenergetski sustav radi pouzdano, od-nosno bez ve}ih kvarova na bitnim elementima sustava.

U odnosu na Elektroenergetsku bilancu, potro{nja u prva trimjeseca ove godine je na razini planirane, a kao {to smo ve}spomenuli, u odnosu na 2002. godinu je ve}a za 5,2 posto. Pri-tom su hidroelektrane za 25 posto prema{ile plan proizvodnje,{to je smanjilo potrebu rada termoelektrana. Uvoz elektri~neenergije s europskoga trì{ta ostvaruje se sukladno ranijim ugo-vorima, kao i iz Bosne i Hercegovine, a u tom razdoblju je ostva-ren je izvoz no}nih hidrovi{kova (po 800 MW vi{ka po no}i).Ostvarena je energetska vrijednost dotoka od 2468 GWh (u jed-nakom razdoblju pro{le godine bila je 1803 GWh, a Bilancom jepredvi|ena 1691 GWh). U akumulacijama je skoro 500 GWhvi{e nego {to je bilo predvi|eno Bilancom.

Prema prosudbi elektroenergetskih okolnosti do kraja godi-ne, kako je rekao Ante Jel~i}, za potrebe svih kupaca osigu-rat }e se dovoljne koli~ine elektri~ne energije. Naime,pretpostavlja se ostvarenje prosje~nih dotoka, dobra po-gonska spremnost elektrana, dovoljne koli~ine energetskoggoriva i pouzdan rad superponirane prijenosne mreè. Pri-tom je upozorio da, bez obzira na ugovoreni uvoz elektri~neenergije za 2004. godinu od pribli`no 1500 GWh elektri~neenergije, postoje tehni~ka ograni~enja, odnosno uska grlaza prijenos elektri~ne energije u okruènju i visoka cijenaenergije, {to bi moglo dovesti u pitanje sigurnost opskrbekupaca HEP-a, po~ev{i ve} od sljede}e godine. Zbog toga,bez obzira na postoje}e dobro stanje u sustavu, jedinorje{enje za osiguranje pouzdane opskrbe kupaca - kako jerekao A. Jel~i} - je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta.

Nakon cjelovite informacije o organizacijskim, ekonomsko-fi-nancijskim i elektroenergetskim pokazateljima poslovanjaHEP-a, mr. sc. Ivan Mravak zaokruìo je sastanak s porukom dase pozitivni trendovi trebaju nastaviti i dalje. To }e biti mogu}euz, dakako, primjereni anga`man svih radnika HEP-a sukladnostrate{kim smjernicama Uprave. Naime, nakon {to bude izra|enprogram rada Uprave, svako ovisno dru{tvo HEP grupe }e suk-ladno tom okviru izraditi program rada dru{tva. Provodit }e setransparentno poslovanje, s tim da }e se voditi iznimna briga ofinancijskoj disciplini ili - kako je to rekao mr. sc. I. Mravak -ne}e biti posezanja u tu|i dèp.

\ur|a Su{ecSnimila: Dragica Jurajev~i}

prigoda

Direktori HEP-a ovom su prigodom iscrpno informirani o svemu onomu {to trebaju znati najodgovornji ljudi na{e tvrtke

OSIGURATI NOVU SNAGU U SUSTAVU -[TO PRIJE

S obzirom na potrebu pra}enja rasta potro{nje elek-tri~ne energije od 4,7 posto i s obzirom na ~injenicuda su termoelektrane HEP-a stare i na kraju ìvotnogavijeka, potrebno je {to prije izgraditi nove proizvodneizvore. Odnosno, ako se ne bude osigurala nova snagau sustavu, Hrvatskoj prijeti mrak, naglasio je mr. sc. I.Mravak. Najva`nija odrednica programa razvoja poslo-vanja je priprema izgradnje i izgradnja novih objekata i{irenje poslova HEP-a u regiji. To zna~i izgradnja novihizvora preteìto na lokacijama postoje}ih elektrana,poja~anje prijenosne mreè i interkonekcija te kapitalniprogrami u distribuciji, gdje je najzna~ajniji programsmanjenja gubitaka. O~ekuje se profitabilno poslovan-je u temeljnim elektroprivrednim djelatnostima i ispla-tivim ostalim energetskim i infrastrukturnimdjelatnostima, transparentna korporacijska strukturaHEP grupe prema europskim standardima i hrvatskimokolnostima te osposobljavanje HEP-a za trì{no po-slovanje.

4 HEP VJESNIK 159, TRAVANJ 2004.

PREDSTAVLJENA NOVA KNJIGA AKADEMIKA BO@E UDOVIÎ]A:NEODR@IVOST ODR@IVOG RAZVOJA - ENERGETSKI SUSTAVI

U GLOBALIZACIJI I SLOBODNOM TR@I[TU

HRVATSKA U DVOJNOSTI SVIJETAU NAZO^NOSTI svih direktora, nakon sastanka Uprave s Kole-gijem direktora HEP-a, predstavljena je nova knjiga akademikaBoè Udovi~i}a "Neodrìvost odrìvog razvoja - energetski su-stavi u globalizaciji i slobodnom trì{tu". Naime, kako je uuvodnom slovu ocijenio predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. IvanMravak, HEP je pun tragova profesora Boè Udovi~i}a, a mnoginara{taji inènjera bili su njegovi |aci. Stoga je te{ko izdvojitiinènjera u HEP-u koji ne nosi uspomenu na svoga Profesora.Nova knjiga akademika Boè Udovi~i}a znak je stru~ne, ali itrajaju}e ìvotne zrelosti, naglasio je Predsjednik Uprave, uzèlju da takva svjeìna Boè Udovi~i}a potraje jo{ dugo.

Jadranko Berlengi, dr. sc. Gordan Druì}, Marijan Kalea i prof.Vladimir Mikuli~i} recenzenti su knjige akademika Udovi~i}a,koji su u prigodi njena predstavljanja, koje je organiziraoOdjel za odnose s javno{}u HEP-a, izloìli njihovu ocjenu.

DOBRO ODABRANI TRENUTAKJadranko Berlengi, direktor Sektora za pravne poslove HEP-aosvrnuo se na one dijelove knjige koji se odnose na me|una-rodnu i doma}u pravnu regulativu deregulacije i liberalizacijeenergetskog sektora. Pritom je, izme|u ostaloga, ocijenio po-godnost trenutka za pojavljivanje takve knjige, jer se vlast uHrvatskoj, sugestijama Europske unije, MMF-a i Svjetskebanke, suo~ava s novim izazovima: liberalizacijom trì{ta idaljnjom privatizacijom u gospodarstvu.

U prilog boljem razumijevanju globalizacije i slobodnogatrì{ta, potkrijepljenih iskustvima drugih, s posebnim osvrtomna energetiku, autor analizira aktualnu me|unarodnu i doma}uzakonsku regulativu. Smatra da Energetska povelja i direktivesvakoj zemlji omogu}uju vlastiti put u traènju najprihvatljivijihrje{enja, uvaàvaju}i odnosna na~ela i postavke.

Kada govori o doma}im energetskim zakonima, autor upozo-rava na nesavr{enost zakonskih odredbi koje je prijeko po-trebno doraditi. Probleme ne samo da identificira nego impredlaè i rje{enja.

Knjigu je J. Berlengi, osim svim ~inovnicima u dràvnoj upra-vi, osobito preporu~io saborskim zastupnicima, kao prijekopotreban priru~nik, ukoliko èle mirne savjesti donositi odlu-ke o budu}nosti energetskog sektora, {to su odluke ododlu~uju}e va`nosti za ekonomsku, a time i politi~kubudu}nost Hrvatske.

SUKOB NACIONALNE EKONOMIJES GLOBALIZACIJOM

Dr. sc. Gordan Druì}, znanstveni savjetnik i ~lan HAZU izdvo-jio je dvije teze koje se provla~e kroz cijeli rad: svaka zemljamora imati energetsku i ekonomsku politiku uz dugoro~nopredvi|anje; mjere i ciljevi ekonomske politike ne smiju bitiautonomni, jer se razvoj energetike ne moè se razmatrati iz-van gospodarskih europskih odnosa. Izdvojio je osnovni pro-blem dana{njice - sukob izme|u koncepta keynesijanskeparadigme razvoja koji podrazumijeva nacionalno gospodar-stvo i socijalnu demokraciju s globalizacijom na neoliberal-nim utemeljenjima koja zamjenjuje cilj potpune zaposlenosticiljevima podilaènja inozemnim ulaganjima. Dr. sc. G.Druì} je napomenuo da autor izvanredno uo~ava dvojnostdana{njega svijeta u kojemu gospodarstva razvijenih zemaljai dalje primjenjuju nacionalnu ekonomsku politiku, ali ne pre-dlaè alternativu. Izme|u ostaloga, analizu energetike u nas iu svijetu ocijenio je briljantnom, a cjelokupni rad poticajnim.

KNJIGA PREMA[UJE OKVIREENERGETIKE

Knjiga se prvenstveno bavi hrvatskim brigama oko uklju~enjau svjetske, globalizacijske i trì{ne procese i pribliàvanja Eu-ropskoj uniji, {to su najbitnije promjene, odnosno gra|enjenovog sustava vrijednosti, rekao je Marijan Kalea. Ocijenio jeda, premda je to izloèno ponajprije na primjeru energije ienergetike, knjiga daleko prema{uje taj okvir. Na pitanje kamoide ili kamo moè i}i energetika i dru{tva koja su zanemarilaosobita svojstva elektri~ne energije, autor odgovara navode}inekoliko primjera raspada sustava u Americi i u Europi. Nemajednostavnog odgovora na pitanje kako pokriti potro{nju elek-tri~ne energije. Zaklju~io je da }e knjiga biti korisna pomo}energeti~arima, kao i novinarima, politi~arima, u~iteljima, aosobito onima koji sudjeluju u izradi velikoga broja podza-konskih akata iz podru~ja energetike, s obzirom na ~injenicuda su u njoj objavljeni izvorni tekstovi najva`nijih europskih iregionalnih dokumenata o energiji, elektri~noj energiji i plinu.

KNJIGA NUDI ZNANJEI RAZUMIJEVANJE

Knjiga akademika Udovi~i}a duboko je misaono filozofsko, socio-lo{ko, politi~ko i eti~ko razmatranje svjetskoga energetskog i go-

spodarskog razvoja, razmatranje suvremenih ekonomskih,geopoliti~kih i geostrate{kih odnosa, razmatranje koje odgovara nabrojna pitanja pravoga zna~enja dana{njih procesa, rekao je re-cenzent prof. Vladimir Mikuli~i}. Ocijenio je da knjiga nudi znanjei razumijevanje, ali otklanja neutemeljene èlje, zaklju~uju}i da jenamijenjena svima nama, onima koji su dobronamjerni, onimakoji odlu~uju. êstitao je autoru na jedinstvenoj knjizi, zahvalio natrudu i preporu~io svima da knjigu doista i pro~itaju.

O knjizi je govorio i Nenad Lihtar, direktor izdava~ke ku}e Kigen.Zahvalio je na povjerenju za izdavanje knjige {to je velika ~ast.

KAKO OSIGURATI BUDU]NOST?Na kraju se nazo~nima obratio i autor knjige akademik B. Udo-vi~i}, nagla{avaju}i da moramo mijenjati sustav vrijednosti kakobi osigurali dostojanstvo ljudske osobe, kulturu dijaloga, plural-nost i slobodu te zajedni{tvo u razli~itosti i samostalnosti.Osvr}u}i se na naslov knjige - neodrìvost odrìvog razvoja -podsjetio je na sliku svijeta - kada samo 10 posto stanovni{tvatro{i polovicu ukupne energije, a 90 posto drugu polovicu (?!).Izloìo je i usporedbu hrvatskog elektroenergetskog sustava sa2.700 MW vr{nog optere}enja i 20.000 MW instaliranih u auto-mobilima grada Zagreba (?!). Da bi osigurali budu}nost moramomijenjati sebe i vlastite spoznaje kao ljudi koji ìve u prirodi,poru~io je na kraju akademik Boò Udovi~i}.

Ocjene recenzenata i poruke autora, vjerujemo, bile su dovol-jno poticajne i izazovne za brojne ~itatelje HEP Vjesnika dapro~itaju knjigu. Makar zbog znatièlje.

\ur|a Su{ecSnimio: I. Su{ec

upozorenja


Akademik Boò Udovi~i} uz novu knjigu koja je predstav-ljena direktorima HEP-a, kao i brojnim hrvatskim energe-ti~arima

NEODR@IVOST ODR@IVOG RAZVOJA

Nije moj "fah", niti se od mene moè o~ekivati da komenti-ram naslov iznimno specijalisti~ke knjige. Ipak, moram seosvrnuti na sofisticirano literariziran i polemi~an izazovefektna naslova: NEODR@IVOST ODR@IVOG RAZVOJA.

Formalno se temelji na logi~kom paradoksu, potaknutugrafikonom na str. 41. knjige; tu se prikazuje ukupna po-tro{nja energije po stanovniku, izraèna u kg. ekvivalentnenafte. Iz grafikona se vidi da na 10 posto stanovni{tva razvi-jenih i bogatih zemalja otpada 50 posto svjetske energet-ske potro{nje, a na preostalih 90 posto stanovnika otpada,tako|er, 50 posto.

Posluìt }u se nezamjenjivim Klai}evim Rje~nikom stranihrije~i, koji paradoks definira na sljede}i na~in: "Originalnomi{ljenje koje se o{tro razlikuje od op}e usvojenogmi{ljenja i koje protuslovi ( katkada samo izvanjski ) zdra-vom smislu." Kao primjer navodi dijalog iz romana "Ljudi iz[u{njare", Ivana Don~evi}a: " Majko, za{to je hladno una{oj sobi? - Jer nema ugljena, sine.- A za{to nema uglje-na?- Jer tata nema posla.- A za{to tata nema posla?- Jerima previ{e ugljena."

J. Berlengi

Da, akademik Udovi~i} ima svoju osebujnu povijest i magnetizam koji je u jedinstvenoj prigodi okupio generalne direkto-re, odnosno predsjednike uprava Hrvatske elektroprivrede od 1990. godine do danas - svjedo~i ova fotografija: dr. sc.Goran Grani}, Ivan Putanec, Damir Begovi}, Ivo ôvi} i mr. sc. Ivan Mravak zajedno

OKRUGLI STOL HRVATSKOG OGRANKA CIGRÉ O UTJECAJU NOVIH DIREKTIVA EU NAREFORMU ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

KOJI MODEL IZABRATI ZA VO\ENJEELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA?

UTJECAJ promjena novih direktiva EU na reformu hrvat-skog elektroenergetskog sektora - ISO/TSO koncepcija bioje naziv teme o kojoj se raspravljalo u okviru okruglog sto-la odrànog 7. travnja 2004. godine u organizaciji Hrvat-skog ogranka Me|unarodnog vije}a za velikeelektroenergetske sustave (CIGRÉ). U Domu Hrvatskoginènjerskog saveza u Zagrebu okupili su se predstavnicigospodarstva, Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti,Hrvatske elektroprivrede, fakulteta i energetskih instituta.Nakon ~etiri izlaganja, burno se raspravljalo o izboru mo-dela vo|enja hrvatskog elektroenergetskog sustava.

Kao {to je poznato, jedan od uvjeta ulaska Hrvatske uEU je i prilagodba zajedni~kom trì{tu elektri~ne ener-gije Europske unije. To podrazumijeva razdvajanje te-meljnih elektroprivrednih djelatnosti: proizvodnje,prijenosa i distribucije te mogu}u privatizaciju Hrvatskeelektroprivrede. Pri tomu se kao vaàn ~imbenikname}e slobodni, nediskriminiraju}i pristup prijeno-snoj mreì. U pravilu, postoje dva modela vo|enja(upravljanja) EES-om: ISO (Independent System Ope-rator = neovisni operator sustava) i TSO model (Tran-smission System Operator = operator prijenosnemreè). U ISO modelu, koji je najvi{e zastupljen u ame-ri~koj praksi, neovisni operator prijenosne mreè nemanikakvog vlasni{tva, ve} je samo odgovoran za vo|enje.Prema tom modelu, tvrtka za prijenos (HEP Prijenosd.o.o.) u sastavu HEP grupe bavi se izgradnjom iodràvanjem prijenosne mreè, a neovisni energetskisubjekt - Hrvatski neovisni operator sustava i trì{tanjenim razvojem i pogonom. TSO model, koji prevlada-

va u Europi, podrazumijeva zadràvanje operatora unu-tar prijenosnog poduze}a, koje je vlasnik mreè, prem-da su njihove uprave i ra~unovodstva unutar holdingarazdvojeni. U tom slu~aju, prijenosna tvrtka pokriva cje-lokupno podru~je, od razvoja, izgradnje i pogona doodràvanja prijenosne mreè. U Hrvatskoj je, podsjeti-mo, zakonom propisan ISO model.

SPLITSKI FESB: PREDNOST TSOMODELU

Doc. dr.sc. Ranko Goi} sa splitskog Fakulteta elektro-tehnike, strojarstva i brodogradnje u izlaganju je pred-

nost dao TSO modelu. Prema njegovom mi{ljenju,odredbu u Zakonu o trì{tu elektri~ne energije koja pro-pisuje primjenu ISO modela treba {to prije promijeniti.

- Ni stara niti nova direktiva ne poznaju pojam ISO, stogai nema dvojbe izme|u ta dva modela. Stvarna je dvojbau kakvoj }e organizacijsko-vlasni~koj strukturi TSO voditielektroenergetski sustav, naglasio je dr.sc.R. Goi}.

TSO model je, smatra, op}eprihva}ena zapadnoeurop-ska praksa, koja se temelji na organizacijsko-vla-sni~kim odnosima i usko povezanim funkcijamaupravljanja elektroenergetskog sustava i odràvanja,upravljanja i izgradnje prijenosne mreè.

Kod izbora ISO modela, obja{njava dr. sc. R. Goi},name}e se bitno pitanje: kako urediti odnose izme|uneovisnog operatora sustava i tvrtke-vlasnika prijeno-sne mreè i elektrana kojima operator upravlja? Kaoprimjer naveo je Irsku, u kojoj je odavno formiran neo-visni operator, ali zbog spomenutog pitanja nije preu-zeo nikakvu funkciju. Osim toga, upitnim smatra i kakoosigurati da neovisni operator prijenosnog sustava sno-si odgovornost za ekonomske posljedice odluka veza-nih za imovinu koja nije njegova te, s tim u svezi, kakoregulirati odgovornost za investicijske odluke, odnosnoizgradnju prijenosne mreè. Tvrtka koja nema odgovor-nost za ekonomi~nost poslovanja, ocjenjuje, ne moèdugoro~no dobro raditi. Jedno od najva`nijih tehni~kihpitanja kod ISO modela je tko je odgovoran za sigurnostrada sustava, bilo kratkoro~no ili dugoro~no, zaklju~ioje dr. sc. R. Goi}.

Upitnim smatra i osiguranje nepristranosti operatora prije-nosnog sustava kad je on u vlasni{tvu tvrtke koja se bavi itrì{nim elektroenergetskim aktivnostima. Prema novoj di-rektivi EU, TSO mora biti neovisan najmanje tako da budepravno izdvojen od ostalih tvrtki u holdingu te da njegovmanagement nema utjecaj u upravljanju s ostalim tvrtka-ma koje se bave trì{nim elektroenergetskim aktivnostima.Me|utim, Direktiva, prema rije~ima dr. sc. R. Goi}a, nenalaè vlasni~ko razdvajanje.

Izdvajanjem neovisnog operatora sustava i trì{ta izvan HEPgrupe, vo|enje EES-a bi dobro funkcioniralo samo u po~et-noj fazi, prema inerciji, no potom bi ono bilo vrlo te{ko ikonfliktno, osim ako nema odgovaraju}ih dokumenata kojiprecizno definiraju podjelu nadle`nosti i odgovornosti usvim tehni~kim podru~jima, napominje3 dr.sc. R. Goi}.

U ISO MODELU, NEOVISNI OPERATOR PRIJENOSNE MRE@E NEMA NIKAKVOGVLASNI[TVA, VE] JE SAMO ODGOVORAN ZA VO\ENJE, DOK TSO MODELPODRAZUMIJEVA ZADR@AVANJE OPERATORA UNUTAR PRIJENOSNOG PODUZE]A,KOJE JE VLASNIK MRE@E

Hrvatski ogranak CIGRÉ - organizator rasprave o modelu vo|enja elektroenergetskog sustava

Dr. sc. Ranko Goi} s Fakulteta elektrotehnike, stro-jarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Splitu u izla-ganju je dao prednost modelu TSO


dvojbe

STRU^NJACI INSTITUTA "HRVOJE PO@AR" ZAUZELI SU SE ZA POSTOJE]I ZAKONOMUSPOSTAVLJENI ISO MODEL, DOK STRU^NJACI SPLITSKOG FESB-A, INSTITUTA ZAELEKTROPRIVREDU, HEP PRIJENOSA I HRVATSKOG NEZAVISNOG OPERATORA

HEP Prijenos se, smatra, moè proglasiti operatoromprijenosnog sustava, a da to ne bude u suprotnosti s di-rektivama EU, no pod odre|enim uvjetima. Prije nego liHrvatska postane kandidat za ulazak u EU, treba osigu-rati transparentan i provediv tarifni sustav za mreàrine(interne i tranzitne) te, {to je vrlo va`no, nediskriminira-ju}i pristup mreì tre}oj strani. Tako|er, treba osiguratida zainteresirani povla{teni kupac stvarno moè kupitielektri~nu energiju izvan HEP-a. Kad postanemo kandi-dati za ulazak u EU, valja se odmah prilagoditi sukladnoodre|enoj zemlji ~lanici EU ~ija je struktura i strategijaelektroenergetskog sektora bliska Hrvatskoj, uvaàva-ju}i doma}e specifi~nosti i interese. Prema direktivi2003/54/EC, nema zaprjeka da HEP Prijenos kao TSOostane tvrtka u vlasni{tvu HEP grupe. U tom slu~aju tre-ba dodatno osigurati neovisnost managementa HEPPrijenosa od HEP grupe te transparentno odijeliti dje-latnosti HEP Prijenosa od funkcija koje nisu povezane svo|enjem sustava i prijenosnom mreòm.

Vrlo bitnim dr. sc. R. Goi} smatra transparentno defini-ranje uloge regulatornog tijela pri nadzoru rada HEPPrijenosa u podru~ju nediskriminiraju}eg djelovanjaprema tre}oj strani i ostalim pitanjima vezanima zamogu}i konflikt interesa.

Kako je na kraju ocijenio, za Hrvatsku je u svim vidovi-ma prihvatljivije dugoro~no rje{enje TSO model u koje-mu bi HEP Prijenos preuzeo funkciju operatoraprijenosnog sustava. Potrebno je odrediti se prema pi-tanju dugoro~ne strategije razvoja trì{ta elektri~neenergije u Hrvatskoj te u prvi plan staviti vlastite intere-se, uz nu`no zadovoljavanje direktiva EU. HEP u cjelinimora ostati jedinstven igra~ na {irem elektroenerget-skom trì{tu, zaklju~ak je dr.sc. R. Goi}a.

HRVOJE PO@AR ZA ISO MODELStru~njaci Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" zauzeli suse za postoje}i, zakonom utemeljeni ISO model. Kao auto-ri referata Uloga i zna~enje ISO operatora sustava u nastav-ku reforme hrvatskog elektroenergetskog sektora, kojeg jeizloìo dr.sc. Nijaz Dizdarevi}, navedeni su dr.sc. GoranGrani}, prof.dr.sc. Matislav Majstrovi}, dr.sc. Nijaz Dizda-revi}, D. Bajs i Goran Majstrovi}. Prema njihovommi{ljenju, oba modela mogu biti uspje{na ako su prethod-no uspostavljeni i provedeni kvalitetni postupci te ukupnarje{enja sigurne opskrbe elektri~nom energijom. Organi-zacijski ustroj operatora sustava, zaklju~uju, nu`no je raz-motriti i postaviti unutar {ireg konteksta reformeelektroenergetskog sektora, s obzirom na zna~ajnu ulogukoju ima u razvoju trì{ta elektri~ne energije.

Njihov izbor ISO modela temelji se na pretpostavci daje Hrvatska malo trì{te te da bi energetski subjekti izHrvatske zna~ajniju ulogu mogli imati na regionalnomtrì{tu elektri~ne energije. Va`nim su smatrali te uzeli uobzir i o~uvanje poslovne strukture HEP-a, kao nacio-nalnog elektronergetskog subjekta, s obzirom na to daon moè imati zna~ajan poloàj na regionalnom trì{tuelektri~ne energije. Proces njegove privatizacije }e seodgoditi sve dok se ne implementiraju zakoni i ne izgra-de sve potrebne i zakonom predvi|ene institucije. Kaorje{enje, predloèna su ~etiri dru{tva s ograni~enomodgovorno{}u u stopostotnom vlasni{tvu HEP grupe,od kojih su dva regulirana (Prijenos i Distribucija), adva trì{na (Proizvodnja i Opskrba). Kod izbora togarje{enja vodilo se ra~una da se ne}e privatizirati dijelo-vi HEP-a, nego HEP grupa u cjelini, bez strate{kog par-

tnera. Procijenjeno je da }e HEP grupa imati dominan-tan poloàj na trì{tu u Hrvatskoj te da se on ne}ezna~ajno mijenjati u idu}ih petnaest godina. U koncep-tu grupe povezanih ovisnih dru{tava koja ima objektivnodominantni poloàj na trì{tu, izdvajanje neovisnogoperatora sustava i trì{ta predstavlja nuàn korak da bise osigurao nediskriminiraju}i poloàj ostalih subjekatana trì{tu. Njegovo izdvajanje, smatraju u tom Institutu,predstavlja najblaì oblik reorganizacije Hrvatske elek-troprivrede, s obzirom na integritet vlasni{tva nad na-cionalnim energetskim subjektom te o~uvanje njegovecjelovite poslovne strukture.

U Institutu su razmatrali i TSO model kao mogu}u opciju,ali u konceptu u kojem dolazi do izdvajanja prijenosnedjelatnosti iz HEP grupe te formiranja posebnog trgo-va~kog dru{tva u vlasni{tvu Republike Hrvatske. Taj je mo-del, smatraju, mogu}e ostvariti i u slu~aju izdvajanjaPrijenosa i Distribucije iz HEP-a kao reguliranih djelatnosti(kombinirani operator) te zadràvanja Proizvodnje iOpskrbe kao trì{no orijentiranih dru{tava. No, zaklju~enoje da takav TSO model, zbog izdvajanja povezanih ovisnihdru{tava iz HEP grupe, znatno umanjuje ne samo vrijed-nost grupe, ve} i njezinu sposobnost sudjelovanja na re-gionalnom trì{tu. [tovi{e, smatraju u tom Institutu, to bibilo poticaj daljnjem izdvajanju dru{tava iz grupe i rasta-kanju nacionalnog energetskog subjekta. Ideja o TSO mo-delu zadrànom u HEP grupi je odba~ena, jer bi to - premanjihovu mi{ljenju - negativno utjecalo na razvoj trì{taelektri~ne energije u Hrvatskoj zbog neispunjavanja na~elao nediskriminiranju te daljnjeg ja~anja monopolnogpoloàja Hrvatske elektroprivrede. To bi, tvrdi se, moglostvoriti pote{ko}e u pregovorima u procesu pridruìvanjaEuropskoj uniji. Osim toga, postoji i rizik vezan za promje-nu zakonodavnog ili institucionalnog okvira: u slu~ajumogu}e prodaje vlasni~kog udjela HEP-a strate{kom par-tneru, u takvom modelu bi dràvni monopol u prijenosuelektri~ne energije bio zamijenjen privatnim monopolomili kombinacijom dràvnog i privatnog monopola. Takavmodel je odba~en i zbog njegove privremenosti, s obzi-rom da on - kako se tvrdi - inherentno name}e potrebu iz-dvajanja iz HEP grupe povezanih dru{tava, {to bi zna~iloponovnu promjenu zakonodavnog okvira i ponovnoodga|anje reforme.

Izborom ISO modela, zaklju~uju u H. Poàru, o~uvanaje transparentnost i vjerodostojnost u razvoju trì{ta tesigurnost pogona sustava. U suprotnom, pove}ao bi

se sigurnosni rizik, posebice s obzirom na potrebnaulaganja u izgradnju novih proizvodnih objekata. Zbogdominantnog poloàja kojeg bi u tom slu~aju imalaHrvatska elektroprivreda te{ko je o~ekivati, kakotuma~e, da bi se inozemni investitor odlu~io na iz-gradnju novog proizvodnog objekta na podru~ju Hrvat-ske i njegovo uklju~ivanje u trì{te elektri~ne energije.

Autori napominju da ne postoji univerzalno prihvatljivmodel restrukturiranja, organiziranja i vlasni~kih odno-sa koji bi bio jednostavno primjenjiv na svaki sustav.Svjetska iskustva pokazuju da oba modela mogu bitiuspje{no primijenjena uz zadovoljavanje odre|enih uv-jeta. Bez obzira na model, puno je zna~ajnije - smatraju- uspostaviti i primjenjivati pravila odgovaraju}eg pla-niranja i sigurnog vo|enja elektroenergetskog sustava.

Napomenuv{i da su razmotrili sva mogu}a rje{enja i du-goro~ne procese razvoja trì{ta elektri~ne energije izvan iunutar Hrvatske te o~ekivane procese privatizacije,stru~njaci iz toga Instituta zaklju~ili su da je najboljesada{nje zakonom uspostavljeno rje{enje. Uspostavljen jeHrvatski nezavisni operator sustava i trì{ta i izdvojen izHEP d.d., u ~ijem vlasni{tvu je prijenosni sustav. Na taj jena~in o~uvana struktura Hrvatske elektroprivrede s razdvo-jenim djelatnostima proizvodnje, prijenosa, distribucije iopskrbe elektri~ne energije. Izdvojeni dio ovla{ten je i od-govoran za vo|enje pogona cijelog hrvatskog elektroener-getskog sustava na kojemu se mogu pojaviti i drugi igra~i.Izbor ISO modela u reformi energetskog sektora u Hrvat-skoj u skladu je sa direktivama 2003/54/EC i ni~im neugroàva proces pridruìvanja Hrvatske EU, tvrde stru~nja-ci iz Instituta Hrvoje Poàr.

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU IENERGETIKU: ZA OPERATORA

PRIJENOSNE MRE@EZa integriranog operatora prijenosne mreè bio je nazivreferata mr.sc. Zdenka Tonkovi}a iz Instituta za elektro-privredu i energetiku, kojeg je radi njegove sprije~eno-sti izloìo dr.sc. Zorko Cvetkovi}, tajnik HO CIGRE imoderator okruglog stola. Direktivom 96/92/EC Europ-skog parlamenta i vije}a iz 1996. godine se, podsje}aautor, odre|uje da }e upravljanje mreòm biti neovisnafunkcija operatora prijenosne mreè, koja }e se razdvo-jiti od ostalih djelatnosti kao {to su proizvodnja i distri-bucija. Ve} na po~etku njene primjene su, napominje,nastali prijepori. Primjerice, ako su vlasnik prijenosnemreè i operator razdvojeni, {to }e operatora motiviratida koordinira planove odràvanja i pogona mreè s cil-jem smanjivanja tro{kova. Ili: kako se moè osiguratitajnost podataka i transakcija ako je operator u okomitoorganiziranom poduze}u?

Kako otvaranje i razvoj trì{ta elektri~nom energijomnisu bili dovoljno brzi i efikasni, 2003. godine donese-na je nova Direktiva 2003/54 EC vezana za zajedni~kapravila za interno trì{te elekri~ne energije. Upravo sumreà i upravljanje mreòm prepoznati kao glavnasmutnja u otvorenom trì{tu, pa su poja~ani zahtjevi zapravnim i organizacijskim razdvajanjem i to za operato-ra prijenosne i distribucijske mreè. Glavni cilj razdva-janja je, tuma~i mr.sc. Z. Tonkovi}, upravo neovisnostupravljanja mreòm. Pozivaju}i se na Direktivu, ustvrdioje da u slu~aju pravno razdvojene prijenosne i distribu-cijske od ostalih djelatnosti operator mreè moè bitiisto poduze}e koje je vlasnik infrastrukture. Ne zahtijevase, posebno napominje mr. sc. Z. Tonkovi}, vlasni~ko

Referat stru~njaka Energetskog instituta HrvojePoàr, koji se zalaù za Zakonom propisani ISO mo-del, izlagao je dr.sc. Nijaz Dizdarevi}


razdvajanje operatora i prijenosnog poduze}a. Uz novinaglasak na razdvajanju operatora prijenosne mreèunutar okomito organiziranih poduze}a, najsimptoma-ti~nijom razlikom izme|u stare i nove direktive vidi uuvo|enju pojma operatora prijenosne mreè (TSO)."Operator prijenosne mreè zna~i fizi~ku ili pravnu oso-bu odgovornu za pogon, osiguravanje odràvanja i, pre-ma potrebi, razvoj mreè na odre|enom podru~ju i gdjeje to primjenjivo, njene interkonekcije s drugimmreàma i za osiguravanje dugoro~ne sposobnostimreè da zadovolji razumne potrebe prijenosa elek-tri~ne energije."

Nova direktiva, kako zaklju~uje autor, zna~i izo{trava uloguoperatora prijenosne mreè u odlu~ivanju o mreì i to usva tri pogleda: u pogonu, odràvanju i razvoju. Kao ni uprethodnoj, tako se niti u ovoj Direktivi, osim ra~unovod-stveno i pravno, ne traì razdvajanje operatora i vlasnikamreè, kao niti vlasnika mreè iz okomito organiziranogpoduze}a. U svim njenim zahtjevima za razdvajanjem im-plicitna je preferencija da upravljanje ostane unutar prije-nosnog poduze}a, na {to - napominje - upu}uju i drugirelevantni dokumenti. U najnovijem prijedlogu Direktive zamjere osiguravanja sigurne opskrbe elektri~nom energi-jom i investiranje u infrastrukturu, najve}a je pozornostposve}ena razvoju mreè. Iz toga, kao i iz iskustva pogona(raspadi EES-a u svijetu posljednje dvije godine u zemlja-ma gdje je primijenjen ISO model) legitimno je tvrditi, na-pominje autor, da je odluke o investicijama u mreù punolak{e donositi u modelu u kojem su vlasnik i operatormreè zajedno. Osim toga, optimalno lociranje novih izvo-ra i priklju~ak na mreù puno je sloènije u modelu raz-dvojenog vlasni{tva. Ako su operator i vlasnik u istoj ku}ilak{e se, zbog potrebne brzine reakcije, nositi s nepredvi-divim tokovima snaga. U sinkronom i teku}em pogonulak{a je koordinacija izme|u sli~nih organizacija, kao i sobzirom na zadatke razvoja internog trì{ta u srednjo-ro~nom razdoblju. Uz to, ve}ina je europskih organizacijautemeljena prema TSO modelu, a za Hrvatsku je - pod-sje}a Z. Tonkovi} - i tradicija na toj strani: Direkcija zaupravljanje i prijenos postojala je do nedavno.

Ukratko, autor se zalaè za operatora prijenosne mreè in-tegriranog u prijenosno poduze}e-vlasnika mreè, a ana-logno rje{enje vidi i za distribuciju. Mogu}i privatizacijskitokovi ionako, napominje, zaobilaze prijenosnu djelatnost.

TSO U HEP GRUPIMarijan Kalea iz HEP Prijenosa izloìo je referat grupeautora iz HEP Prijenosa i Hrvatskog nezavisnog opera-tora sustava i trì{ta (mr.sc. Ivica Toljan, MiroslavMesi}, prof.dr.sc. Juraj [imuni}, Marko Lovri}, MarijanKalea, Damjan Me|imorec, Silvio Brki}, Davorin Ku~i},[ime Radi}, Marinko Rogi}, Sonja Toma{i} [kevin) podnazivom TSO u HEP grupi.

Uzimaju}i u obzir Direktivu 2003/54, u tom radu je poseb-no izdvojen njen zahtjev: "Tamo gdje je TSO dio okomitointegriranog poduze}a bit }e neovisan od ostalih aktivnostikoje se ne odnose na prijenos najmanje kada se radi o za-konskoj formi, organizaciji i odlu~ivanju. Taj zahtjev nesmije podrazumijevati niti imati za posljedicu potrebu zaodvajanjem vlasni{tva na sredstvima prijenosne mreè odokomito integriranog poduze}a". Zna~i, zaklju~uju autori,nedvojbeno je da TSO moè ostati u sastavu HEP grupe uzispunjenje zahtjeva o neovisnom pravnom statusu, organi-zaciji i rukovo|enju. Odnosno, time se - nagla{avaju - nedovodi u pitanje kandidatura ni ~lanstvo Hrvatske u Europ-skoj uniji.

Direktiva 2003/54, tvrdi se, poznaje samo TSO i ne pozna-je operatora trì{ta. Nigdje TSO nije spomenut kao ISO, akamoli da se - zaklju~uje se u tom referatu - takvo rje{enjefavorizira. Pritom se podsjetilo na rje{enja u europskimzemljama: u 12 zemalja je TSO vlasnik prijenosne mreè,a samo u ~etiri zemlje postoji ISO koji nije vlasnik mreè(Irska, Ma|arska, Gr~ka, Italija, s tim da je u Italiji u tijekuudruìvanje ISO i vlasnika prijenosne mreè u TSO).

Spomenuto je i najnovije stajali{te ETSO-a (EuropeanTransmission System Operator): "U EU ve}ina TSO suistodobno operatori sustava i vlasnici prijenosne mreè.Tako im je olak{an razvoj potrebne mre`ne infrastruktu-re, uz pretpostavku zakonodavnih preduvjeta za financi-ranje takvih dugoro~nih projekata...". Autori predlaù dase postoje}a zakonska rje{enja u Hrvatskoj preuredetako da se jednom energetskom djelatno{}u smatra pri-jenos elektri~ne energije i vo|enje elektroenergetskogsustava te da se operator sustava ne izdvaja, nego orga-nizira unutar HEP grupe. Zna~i, HEP TSO bi obuhvatiooperatora sustava i prijenosnu mreù. [to se ti~e opera-tora trì{ta, predlaè se da se on, radi komercijalneza{tite hrvatskih kupaca i organiziranja trì{ta elek-tri~nom energijom, organizira kao subjekt izvan HEPgrupe, jer se tako - tuma~i se - najtransparentnije osi-gurava nediskriminiraju}i rad svih subjekata na trì{tu.

U prilog TSO modela spominje se nekoliko razloga,me|u kojima je klju~an nu`nost postojanja samo jed-nog mjesta koje }e biti odgovorno i nadle`no za teku}usigurnost i pouzdanost elektroenergetskog sustava, kaoi za stabilni razvoj koji }e to jam~iti u budu}nosti. Na-dalje, to je i sloèna i nedjeljiva tehni~ko-tehnolo{kaisprepletenost jedinica prijenosne mreè s ure|ajimaza{tite, mjerenja i procesne informatike u tehni~kom,organizacijskom i kadrovskom pogledu. Me|u razlozi-ma za{to je TSO pogodniji model, autori navode i pot-punu povezanost telekomunikacijskog sustavapotrebnog za poslovno i procesno vo|enje prijenosnemreè i drugih dijelova elektroenergetskog sustava. Toje i urgentna potreba tehni~kog osuvremenjivanja su-stava daljinskog vo|enja, {to zahtijeva potpunu vi{ego-di{nju koordinaciju brojnih zahvata u prijenosnoj mreìte u opremi i programskoj potpori procesno-informacij-skog sustava. Uspostava TSO je, tvrdi se, glavna teh-

ni~ka prepostavka za sigurno funkcioniranje otvorenogtrì{ta. Osim toga, postoji i povijesno-razvojna poveza-nost funkcije razvoja, izgradnje, odràvanja i upravljanjaprijenosne mreè s funkcijom vo|enja elektroenerget-skog sustava od po~etaka javne elektroprivrede do da-nas. TSO je, zaklju~uje se, prihvatljivo rje{enje zamogu}u korporativnu privatizaciju HEP-a, uz zadràvan-je stopostotnog dràvnog vlasni{tva nad cjelinom prije-nosne mreè i vo|enja elektroenergetskoga sustava.

Koji su im argumenti protiv ISO modela? Kako navode,to su: bitno ugroèna sigurnost i pouzdanost sustava,sloènije operativno odlu~ivanje i koordinacija osobitopri poreme}ajima te podijeljena i te{ko definiraju}a od-govornost. ISO model bi nametao sloènije postupkedono{enja dugoro~nih planova razvoja i izgradnje, a iza-zivao bi te{ko}e pri razdvajanju nadle`nosti nad pojedi-nim dijelovima prijenosne mreè i infrastrukture zavo|enje elektroenergetskog sustava. Osim toga, taj je

model nekompatibilan s ve}inom rje{enja u europskimzemljama, {to izaziva te{ko}e s predstavljanjem u radueuropskih udruga TSO. ISO je, tvrdi se, skuplji model uusporedbi s TSO modelom: njegova sloènost traì znat-no pove}anje opreme, organizacijskih i kadrovskih resur-sa. Povrh toga, dugoro~na u{teda koju donosi TSOmodel proizlazi iz smanjenja ukupnog broja relacijaizme|u sudionika na trì{tu elektri~ne energije, {to zaHrvatsku kao malu zemlju nije bezna~ajno.

Sukladno Direktivi 2003/54, zaklju~ak je stru~njaka izHEP Prijenosa i Hrvatskog nezavisnog operatora susta-va i trì{ta, TSO moè biti organiziran unutar HEP grupe,{to ni u kojem pogledu - tvrdi se - ne ugroàva pri-druìvanje Hrvatske Europskoj uniji. Prema zahtjevimaspomenute Direktive, jasno je - navodi se u referatu - dasu osnovne obveze TSO vo|enje elektroenergetskog su-stava te razvoj, izgradnja, pogon i odràvanje prijenosnemreè. Kako je zaklju~eno, za sigurno funkcioniranjeelektroenergetskog sustava najpovoljnije je da funkcijavo|enja elektroenergetskog sustava bude organiziranazajedno s prijenosnom mreòm, a takvo je rje{enjekompatibilno s rje{enjem ve}ine zemalja Europske uni-je te predstavlja europski model.

Pripremila: Tatjana Jalu{i}

U odsutnosti autora, referata "Za integriranog ope-ratora prijenosne mreè" mr. sc. Zdenka Tonkovi}aiz instituta za elektroprivredu i energetiku, izlagaoje dr.sc. Zorko Cvetkovi}, tajnik HO CIGRÉ

Marijan Kalea je uime grupe autora referata iz HEPPrijenosa i Hrvatskog nezavisnog operatora sustavai trì{ta izloìo argumente u prilog TSO u HEP grupi.


dvojbe

PRESUDA VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE

PONIŠTEN OTKAZ KOLEKTIVNOGUGOVORA


UPRAVA HEP-A

O MOGU]NOSTIMA IPROBLEMIMA IZRAVNO

SREDINOM travnja ove godine, ~lanovi UpraveHEP-a odràli su radni sastanak s rukovodstvomHrvatskog nezavisnog operatora sustava i trìšta iHEP Prijenosa.

Tom prigodom je ~lanove Uprave mr. sc, IvicaToljan, ~lan Uprave za prijenos, izravno u Nacio-nalnom dispe~erskom centru ukratko upoznao s

radom Centra, naglašavaju}i potrebu njegovecjelovite revitalizacije. Nakon obilaska NDC-a,~lanovima Uprave prezentirano je aktualno organi-zacijsko stanje Hrvatskog nezavisnog operatora su-stava i trìšta te mogu}i pravci daljnjeg odvijanjareforme energetskog sektora.

M.M.

Mr. sc. Ivica Toljan je ~lanove Uprave ukratko upoznao s radom Nacionalnog dispe~erskog centra, nagla{avaju}i potrebunjegove cjelovite revitalizacije

ODR@ANE SKUPŠTINEOVISNIH DRUŠTAVA

PRIHVA]ENA TEMELJNAFINANCIJSKA IZVJEŠ]A

POSLJEDNJEGA dana travnja 2004. godineodràne su skupštine ovisnih društava HEPgrupe.

Skupština APO-a d.o.o. za usluge zaštite oko-liša donijela je Odluku o prihva}anju temeljnihfinancijskih izvješ}a, uporabi dobiti za 2003.godinu i pokri}u gubitka iz prethodnih godina.

Jednako tako, Skupština HEP ESCO-a d.o.o.donijela je Odluku o prihva}anju temeljnih fi-nancijskih izvješ}a i rasporedu dobiti za 2003.godinu te Odluku o prihva}anju Izvješ}a revi-zora.

I Skupština Hrvatskog nezavisnog operatorasustava i trìšta d.o.o. donijela je odluku oprihva}anju temeljnih financijskih izvješ}a irasporedu dobiti za 2003. godinu i Odluku oprihva}anju Izvješ}a revizora.

Naposlijetku i Skupština HEP Opskrbe d.o.o.donijela je Odluku o prihvaæanju temeljnih fi-nancijskih izvješæa i rasporedu dobiti za 2003.godinu.

Ur.

prava

VRHOVNI sud Republike Hrvatske je na sjedniciodrànoj 31. oùjka ove godine donio Presudu upravnoj stvari tuìtelja - Nezavisni sindikat radnikaHrvatske elektroprivrede protiv tuènika Hrvatskaelektroprivreda d.d., radi poništenja otkaza Kolektiv-nog ugovora, rješavaju}i reviziju tuìtelja protiv pra-vomoæne presude @upanijskog suda u Zagrebu od18. velja~e 2003. godine, kojom je potvr|ena presu-da Opæinskog suda u Zagrebu od 6. svibnja 2002.godine.

Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudioda se prihva~la spomenuta revizija tuìtelja i "Poniš-tava se otkaz Kolektivnog ugovora HEP-a d.d. od 27.prosinca 2000. godine broj: 1-11629/2000, kojeg jedala tuèna HEP d.d. Zagreb tuìtelju Nezavisnomsindikatu radnika HEP-a, Hrvatskom elektrogospo-darskom sindikatu HEP-a "HES" i Nezavisnom sindi-katu operativnih radnika HEP-a "TEHNOS", te seslijedom toga primjenjuju odredbe KU sklopljenog22. prosinca 1999. godine izme|u tuène kao poslo-davca i navedenih sindikata do sklapanja novog KU".

Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatskeutvr|ena je nezakonitost otkaza Kolektivnog ugovoraza HEP d.d..

Na sastanku odrànom 7. travnja o.g. o spomenutojPresudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, UpravaHEP-a je donijela zaklju~ak:

"Uprava Društva razmatra cjelokupnu problematikuvezanu za sporove koje su radnici HEP-a d.d. pokre-nuli protiv poslodavca radi ostvarenja prava koja pro-izlaze iz otkazanog Kolektivnog ugovora. Slijedomtoga, razmatrano je stanje nastalo nakon donošenjaPresude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koja jepreina~ila ranije presude Op}inskog, odnosno @upa-nijskog suda, a koje su se odnosile na zakonitost ot-kaza Kolektivnog ugovora. S obzirom na posljedicekoje u materijalno-pravnom smislu ta Presuda izazi-va, Uprava razmatra i sve pravne mogu}nosti koje jojstoje na raspolaganju, uklju~uju}i i pokretanje po-stupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske".

(UR)

5. SIMPOZIJ HRVATSKOG OGRANKA CIGRÉ O ELEKTRODISTRIBUCIJSKOJ DJELATNOSTI

KRITI^KA SNAGA ZNANJAPOSTAJE NORMATIV RADA

U JEDNOM od najljep{ih hotelskih naselja na na{oj obali- zadarskom Boriku, (koji ovoga puta, na àlost, nijeopravdao svoju reputaciju), u organizaciji HO CIGRÉ od25. do 28. travnja o.g. odràn je Peti simpozij o elektro-distribucijskoj djelatnosti. Na konferenciji za novinare,odrànoj neposredno prije slu`benog po~etka Simpozija,~lanovi Organizacijskoga odbora upoznali su predstavni-ke medija sa svrhom i tematikom odràvanja takvih sku-pova, sa zna~enjem i radom CIGRÉ i posebice njenogStudijskog odbora C6 te razlozima zbog kojih je DPElektra Zadar ovogodi{nji doma}in.

Glavni tajnik HO, dr.sc. Zorko Cvetkovi}, naveo je cijeliniz stru~nih skupova koji se trebaju odràti u skorojbudu}nosti, a koji su iznimno zna~ajni i Elektroprivredii javnosti, primjerice, o utjecajima magnetskog poljana ìva bi}a ili o radu pod naponom. Najavio je i jednuod najzna~ajnijih tema s radnim naslovom Kamo ideElektroprivreda, jer }e ona obuhvatiti sve radove i sveobjekte koji bi se trebali graditi do 2020.godine.

Predsjednik SO C6, Neven Lang-Kosi}, podsjetio je dadistribucijska djelatnost organizira simpozije svake dvi-je godine te da se ovogodi{nji oslanja na vrlo zanimlji-vu temu odvajanja distribucije i opskrbe u uvjetimaotvorenog trì{ta, sukladno europskim normama.

Otvaranje trì{ta unosi i zna~ajne promjene u pogleduodabira novih tehnologija mjernih ure|aja s novim fun-kcijama za velike, srednje i male potro{a~e, naglasio je.Tako|er je upoznao novinare i s ostalim temama Sim-pozija i naglasio zna~aj razmatranja kvalitete elektri~neenergije te planiranja i izgradnje mreà. Skupina autorau jednome od referata bavi se problemom distribuiranihizvora koji u svijetu postaju sve va`niji. Rije~ je o sveve}em kori{tenju malih elektrana smje{tenih u blizinipotro{a~a, ~ija se snaga kre}e maksimalno do 50 MW.To su prvenstveno male hidroelektrane, vjetroelektrane,solarne elektrane... Sve se one priklju~uju izravno narazdjelnu, odnosno distribucijsku mreù koja ~esto nijedimenzionirana za takve uvjete... ~uli smo uvodno.Tako|er su novinare upoznai+li da }e 26 doma}ih iinozemnih tvrtki izlagati svoje proizvode i usluge veza-ne uz distribucijsku mreù.

Uime doma}eg elektrodistributera, DP-a Elektre Zadar, di-rektor Nikola Dellavia rekao je da je izbor doma}inapao u prave ruke. Grad, ne samo da ima zanimljiv ge-ografski poloàj unutar HEP-a, mogu}nost izgradnjedistribuiranih izvora, poglavito vjetroelektrana,zna~ajan rast potro{nje u sezonskim {picama, nego izna~ajnu obljetnicu - 110 godi{njicu prve àrulje.

KUPAC - SREDI[TE SVIH NA[IHAKTIVNOSTI

Nedugo nakon press konferencije, u kongresnoj dvo-rani hotela Donat, prof. Ante Maru{i} uputio je poz-dravnu rije~ ~elnim ljudima HEP-a, doma}impredstavnicima @upanije i Grada, brojnim sponzorimai organizatorima i svima zahvalio {to su omogu}iliodràvanje ovog skupa. Na kraju je uime tri stotine su-dionika proglasio 5. Simpozij otvorenim. Potom sepredsjednik Uprave HEP-a d.d., mr.sc. Ivan Mravak,nakon pozdrava nazo~nim gostima i doma}inima,obratio okupljenim kolegama:

- Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas uime ~lanova Upra-ve i moje osobno. Moje zadovoljstvo poja~ava i ~inje-nica {to ovaj Simpozij zna~ajno fokusira podru~jedistribucije elektri~ne energije iz koje sam potekao ikoja je moje profesionalno ishodi{te. No, bez obzira natu ~injenicu, duboko osje}am zna~aj podizanja stan-darda distribucije u na{em elektroenergetskom susta-vu. Vrijeme koje }emo provesti ovdje ima dragocjeneu~inke za HEP. Uprava HEP-a budnom pozorno{}uuvaàva rezultate rasprava ovakvih skupova. âk{tovi{e, kriti~ku snagu znanja kojeg provjeravamo, ko-jeg potvr|ujemo egzaktnim iskustvom prihva}amo kaoobvezuju}u normu u na{em radu....

Predsjednik je potom naglasio da je proteklo razdob-lje, od 1990. godine, bilo uvjetovano zna~ajnim ula-ganjima u otklanjanje ratnih {teta na na{im objektimai mreì te se zbog toga nije moglo ulagati u njihovumodernizaciju i napredovanje te nastavio:

- Sada su se stekli svi uvjeti za pokretanje novog smje-ra, pogleda okrenutog prema kupcu, sredi{tu svih na{ihaktivnosti. U tom cilju na prvom mjestu je sigurnostopskrbe, otvaranje trì{ta i provo|enje programa distri-bucije: programa sanacije naponskih okolnosti, progra-ma izgradnje kapitalnih objekata u velikim gradovima,programa izgradnje SDV centara, smanjenja gubitaka,zamjene brojila, rada pod naponom, programa informa-tizacije distribucijske i opskrbne djelatnosti i drugo. U

STEKLI SU SE UVJETI ZA POKRETANJE NOVOG SMJERA,POGLEDA OKRENUTOG PREMA KUPCU, SREDI[TU SVIHAKTIVNOSTI HEP-a I STOGA JE PRIORITETNA SIGURNOSTOPSKRBE, OTVARANJE TR@I[TA I PROVO\ENJE PROGRAMADISTRIBUCIJE: SANACIJE NAPONSKIH OKOLNOSTI,IZGRADNJE KAPITALNIH OBJEKATA U VELIKIM GRADOVIMA,IZGRADNJE SDV CENTARA, SMANJENJA GUBITAKA, ZAMJENEBROJILA, RADA POD NAPONOM, INFORMATIZACIJEDISTRIBUCIJSKE I OPSKRBNE DJELATNOSTI...

Predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak najavio je po-dizanje standarda distribucijske djelatnosti u elektro-energetskom sustavu

Organizacijski odbor 5. Simpozija HO CIGRÉ na konferenciji za novinare upoznao je predstavnike medija sa zna~enjem iradom CIGRÉ i posebice Studijskog odbora C6

novo usmjerenje


okviru programa rada, Uprava HEP-a }e, uvaàvaju}iokvir novih direktiva EU (54/2003.), a u cilju prilagodbena{e organizacije, zatraìti izmjene i dopune zakonskeregulative te {to skorije dono{enje podzakonskih akata -rekao je mr. sc. I. Mravak i zaèlio sudionicima Simpo-zija uspje{an rad, korisno druènje uz razmjenu najboljihznanja i najboljih zaklju~aka.

U GRADU S RAZLOGOM NAZVANOMDIADORA (ZA DAR)

Toplu dobrodo{licu svim sudionicima zaèlio je Ni-kola Dellavia, direktor zadarskoga DP-a. U èlji daboravak sudionika Simpozija upotpuni pravim doj-mom o Zadru, proveo nas je kroz svjedo~anstva po-vijesti u kojoj su kroz tri milenija nastajale i nestajale

kulture i civilizacije, poku{avaju}i unutar zidina ma-lenog poluotoka o~uvati svoje blago, svoje pala~e,crkve, samostane... Zadar korespondira, ne samo sasvim kulturnim vrednotama tada{nje Europe, nego itehni~kih dostignu}ima. Tu prvenstveno mislim nablagodati elektri~nog svjetla, rekao je N.Dellavia iprisjetio nas davnih stolje}a u kojima su se palileprve vo{tanice, uljanice, petrolejke... Zanimljivo jeda su Zadrani prvu pravu demonstraciju javne elek-tri~ne rasvjete doìvjeli 7. travnja 1875.godine, u pri-godi posjete austrougarskog cara Franje Josipa I,ispri~ao je i dopunio podacima o osvjetljavanju ka-zali{ta i bedema, istosmjernim generatorima s bro-dova austrougarske mornarice. Ve} 1894. naSilvestrovo, na poluotoku su osvijetljene 23 ulice itri trga, a mjesec dana kasnije i obje obale. Elek-tri~nu je energiju proizvodila centrala iza gradskihvrata, najprije parnim a potom i dizelskim agregati-ma. Zato se ove godine obiljeàva 110 godi{njicazadarskoga svjetla. Direktor DP-a prisjetio se stra-danja u Domovinskom ratu u kojemu je Zadar, zbogdiverzija na dalekovodima, ostajao ~esto po vi{edana bez napajanja te ponovio koliko je va`na za Dal-maciju i Grad bila izgradnja Oto~ne veze 1994. godi-ne. Sudionici Simpozija upoznati su i s najnovijimpodacima elektroenergetske karte Zadra, broju po-tro{a~a i prodanim kWh te o~ekivanjima budu}egubrzanog razvitka gospodarstva, a zajedno s njime ipogonske pouzdanosti i kvalitetne usluge po-tro{a~ima. Na kraju je zaklju~io:

- Prigodom razgledavanja grada Zadra, vjerujem, bit}ete u prigodi izravno suo~iti se s povijesnim dokazi-ma koji svjedo~e za{to je sredinom 10. stolje}a bi-zantski car Konstatin VII Porfirogenet nazvao ovajgrad Diadora, {to u prijevodu zna~i Za Dar!

Predsjednik SO C6, Neven Lang - Kosi} i ovom jeprigodom naglasio da }e 5. simpozij razmotriti ne-koliko iznimno va`nih i zanimljivih tema vazanihuz organizaciju elektrodistribucijske djelatnosti, adr.sc. Zorko Cvetkovi} i ovdje je ponovio kako suse odvijale aktivnosti HO CIGRÉ u posljednje vri-jeme, znanstvenim referatima koji su predstavljeniu Parizu te o aktivnostima koje hrvatski Ogranako~ekuju.

Nakon toga su, kako to pravoj uvodnoj zavr{nici i do-likuje, lijepe i mlade zadarske djevojke, okupljene uklapu zanimljiva imena Animaris, nakon izvedbe Lije-pe na{e i Dalmatino povi{}u pritrujena, podarileovom doga|aju najtopliju notu.

ELEKTRI^NA BROJILA I SNAGA -PREDUVJET POTPUNOG OTVARANJA

TR@I[TA

Prvo radno simpozijsko jutro proteklo je u izlaganjureferata autorskog dvojca iz Energetskog instituta"Hrvoje Poàr". O odnosu distribucije i opskrbe u uvje-tima otvaranja trì{ta elektri~ne energije u RepubliciHrvatskoj s naglaskom na o~ekivane trendove u prim-jeni mjernih ure|aja govorili su dr.sc.Milan Puhari} idr.sc. Sr|an @utobradi}. Zaklju~ili su da }e se opskrbakao konkurentska djelatnost morati puno vi{e nego dosada okrenuti kupcima, poja~ati marketing i aùrnijepratiti àlbe. Smatraju da se brojila i snaga nalaze nasu~elju kupaca i distribucije te imaju posebnu funkci-ju kao preduvjet za potpuno otvaranje trì{ta elektri~neenergije. Posebno je va`na uloga daljinske komunika-cije, jer }e omogu}iti ~e{}a o~itanja, kontrolu opte-re}enja, gubitaka idrugog. Kada je rije~ odistribucijskoj djelatnosti, postavlja se zahtjev zave}om kvalitetom elektri~ne energije te informacij-skog sustava za obradu kupaca. Problem o~itanja bro-jila sigurno }e se zao{triti zbog mogu}nosti promjeneopskrbljiva~a i distribucija }e morati odgovoriti timizazovima.

U jednoj od rasprava o izlaganju, Zdravko Iv~i} izDP-a Elektra Zagreb obradio je mogu}i model za re-strukturiranje HEP-a te je opskrba odijeljena od kla-si~ne distribucijske djelatnosti kao operatoradistribucijske mreè, a Luko Hilje iz istog DP-a sma-tra da se u posao s mjernim ure|ajima unutar distri-bucije ne ulaè dostatno razumijevanja stvarnihproblema te da ih je nu`no ispravno odràvati, voditira~una o interesu HEP-a i na taj na~in o interesimasvih kupaca.

Posebno je zanimljiva bila rasprava Josipa Mosera izUreda predsjednika Uprave. On je govorio o postup-ku zamjene brojila u europskim zemljama. Primjeri-ce, Italija }e u roku od pet godina zamijeniti 27milijuna brojila, Francuska tijekom 30 godina 36 mi-

Sva predavanja bila su iznimno dobro posje}ena

@IVOTE DALI ZA SVJETLOST

@upan Zadarske ùpanije Ivo Grbi} zaèlio je svi-ma dobrodo{licu na ovom tlu prebogatom tradici-jom i kulturom te se prisjetio ratnih razaranja ipatnji toga kraja, koji je na najteì na~in spoznaozna~aj elektri~nog svjetla i njegove blagodati.Zahvalio je radnicima HEP-a, koji su (pre)~estostavljali ìvot na kocku, i na njihovoj `rtvi - jer nekisu ga i dali - za sve nas koji danas gradimobudu}nost. I stoga vam èlim dobrodo{licu iuspje{an rad za dobrobit svih gra|ana RepublikeHrvatske, poru~io je ùpan I. Grbi}.

Zadarska gradona~elnica Ana Lovrin izrazila je ve-liko zadovoljstvo jer je ovaj grad odabran zaokupljanje znanstvenika, za kreiranje novih zami-sli, projekata, novih znanja, jer }e sve to jedanputposluìti i ovom tri milenija starom gradu mnogo~ega prvoga, u kojemu je napisan prvi hrvatski ro-man, prve note, prvi ~asopis i zasjala me|u prvimàruljama nakon New Yorka.Uime glavnog sponzora, tvrtke Kon~ar d.d., skupuse pozdravnim rije~ima obratio ~lan Uprave DavorMladina. Spomenuo je pridruìvanje te velike tvrtkenovoj poslovnoj udruzi izvoznika te naglasio da utom podru~ju o~ekuje njeno zna~ajno sudjelovan-je. Stoga smatra kako su nu`ne i va`ne doma}e re-ference i nadasve odli~ni odnosi s Hrvatskomelektroprivredom.

lijuna, Njema~ka ima tempo od pribli`no 2 milijunagodi{nje...I zamjena brojila se obavlja razli~ito. DokFrancuzi to rade pod naponom i uve}avaju mjese~nira~un potro{a~a za 1 eur, Talijani rade u beznapon-skom stanju i za izgubljenu energiju terete po-tro{a~ke ra~une za 2 eura tijekom tri godine.Njema~ka je unaprijedila tehni~ko rje{enje - mijenjabrojilo kao iz uti~nice, jedno skine - drugo postavi.Stara brojila sve te zemlje prodaju negdje u siro-ma{nije krajeve ili na me|unarodnim dra`bama. Na-gla{ena je, naime, potreba pla}anja realnog potro{kakWh i uspostava i jednomjese~na o~itanja, {to ot-voreno trì{te nedvojbeno nalaè.

TR@I[TE TRA@I KALITETNUELEKTRI^NU ENERGIJU

Zavr{etak prvog radnog dana posve}en je sponzori-ma. Landis + Gyr - ELRA, {vicarska tvrtka za proiz-vodnju, umjeravanje i prodaju mjernih ure|aja iopreme na niskom, srednjem i visokom naponu sazastupstvom u Veloj Luci, predstavila je cijeli nizsvojih sproizvoda i dosad postignutih rezultata diljemsvijeta, s naglaskom na brojila i sustave za potrebeotvorenog trì{ta elektri~ne energije. Glavni sponzorSimpozija, Kon~ar d.d., predstavio je osnovna obil-je`ja i dostignu}a svakog od svojih proizvodnih po-gona. Zaklju~no je D. Mladina poru~io da Kon~armoè proizvesti svaku vrstu opreme koja danas zaprijenos i distribucije elektri~ne energije treba. I nesamo za njih.

Drugi je radni dan zapo~eo izlaganjem referata Raz-matranje kvalitete elektri~ne energije u distribucij-skim mreàma, kojemu su autori Goran [agovac iIrena Klari}, oboje iz DP Elektra Zagreb. Ne samo daje izlaga~(ica) bio naj{armantniji, nego je i izloènatema potakla najve}i broj pisanih i usmenih raspra-va. Uvodno je nagla{eno najva`nije: kvaliteta elek-tri~ne energije komponenta je koja, uz pouzdanost ikontinuitet opskrbe, kod nas poprima sve ve}uva`nost i na otvorenom trì{tu nu`no je ponuditi iosigurati kvalitetnu opskrbu, ali i kvalitetan proizvod.I. Klari} govorila je o elementima kvalitete, preporu-kama koje su na snazi u pojedinim zemljama, mje-renju kvalitete, izvorima i posljedicama smetnji...Zaklju~ila je da se u Elektri Zagreb, koja ostvaruje 25posto potro{nje cijele dràve, posve}uje osobita po-zornost svakom segmentu opskrbe, jednako pokvantiteti koliko po kvaliteti.

Kolege iz istog DP-a, Zlatan Kos i Marko [porecizloìli su referat o odràvanju - u smislu osigu-ranja kvalitete, a Draèn Dokmani} je razmatraoprimjenu neinvesticijskih mjera u podizanju kvali-tete napona u niskonaponskim mreàma. MarijanLuka~, tako|er iz zagreba~kog DP-a, govorio je opobolj{anju kvalitete napajanja rezonantnimuzemljenjem neutralne to~ke mreè SN u 4TS 23Botinec. Josip Moser, a potom Zdenko Mileti} izNOC-a u Velikoj dali su svoj prilog razmatranjukvalitete elektri~ne energije. Smatraju da je prim-jena tehnologije rada pod naponom jedan od pre-duvjeta kontinuirane opskrbe, a time i smanjenjazna~ajnih tro{kova koji prate prekide u napajanju.

KAKO PRIKLJUÎTI DISTRIBUIRANEIZVORE?

Poslijepodne drugog radnog dana sudionici Simpozi-ja proveli su u posjetu RHE Velebit pokraj Obrovca.Doma}ini, Ivan Vrki}, direktor Elektrane, Nik{a Vrki},rukovoditelj pogona i Ivo Jakovljev, tehni~ki rukovodi-talj DP Elektra Zadar, vodili su znatièljne posjetiteljekroz dijelove Elektrane, upoznavali sa strojarnicom,agregatima, generatorom, automatiziranim tehno-lo{kim procesom.

Posljednjeg radnog dana razmatrane su dvije osnovneteme. Prva, Utjecaj distribuiranih izvora na planiranje raz-djelnih mreà, kojoj su autori prof.dr.sc. Davor [krlec,prof.dr.sc. Slavko Krajcar, Alen Kati}, dipl.ing. s FER-aZagreb i DP Elektra Karlovac. Autori su poku{ali ukazatina utjecaj koji distribuirani izvori imaju na planiranje iz-gradnje i pogona razdjelne mreè te zaklju~ili da Hrvat-ska zaostaje u primjeni tih tehnologija. Tako|er smatrajuda najbolje izglede od distribuiranih izvora kod nas imajumale hidroelektrane, biomasa (bioplin, biodizel), komu-nalni otpad, solarna energija, a kori{tenje energije vjetraje mogu}e, premda prema pojedinim izvorima ne posto-je kvalitetna mjerenja, nu`na za procjenu isplativosti. Ra-spravljaju}i o toj temi, doc.dr.sc. Ranko Goi} s FESB-a uSplitu je razmatrao utjecaj vjetrogeneratora na varijacijenapona i gubitke snage u razdjelnoj mreì, a mr.sc. Da-vor Petranovi}, Kon~ar - Institut za elektrotehniku, govo-

rio je o priklju~ku vjetroelektrane na razdjelnu mreù.Skupina autora: dr.sc.Ljubomir Majdandì} iz Hrvatskestru~ne udruge za sun~evu energiju, Neven Lang-Kosi} i@arko Budisavljevi} iz DP Elektra Zagreb, raspravljali su osolarnom fotonaponskomm sustavu u paralelnom pogo-nu s distribucijskom mreòm.

Posljednju temu posljedneg radnog dana pod naslo-vom Metode za optimalno planiranje srednjenapon-skih razdjelnih mreà predstavio je mr.sc. @eljko Raji}iz Energetskog instituta "Hrvoje Poàr". Dao je pregledi opisao osnovna na~ela najzna~ajnijih metoda opti-malnog planiranja razdjelnih mreà, s naglaskom naaproksimativne metode (stohasti~ku relaksaciju, ge-netski algoritam i nedopu{teno pretraìvanje). O okvi-ru te teme Josip Popovi} iz DP Elektra Bjelovargovorio je o uskla|ivanju suprostavljenih zahtjeva uraspletu dijela 10 kV mreè grada Bjelovara te podloziza obnovu srednjenaponske kabelske mreè, a dr.sc.

Damir Pe~varac iz DP Elektroslavonija Osijek o opti-miranju srednjenaponske mreè grada Osijeka.

SIMPOZIJI - NAJJEFTINIJE[KOLOVANJE

Potom je predsjednik SO C6 N. Lang-Kosi} zahvaliosvim sudionicima na aktivnom sudjelovanju i zamolioza razumijevanje vezano za organizaciju. Vjerujemo daje ovdje bila rije~ o raskopanim prilazima hotelskimzdanjima, o neure|enim ulaznim prostorima, o liftovi-ma koji ne rade... Jedino je ljepota Zadra, kojemu setoga poslijepodneva po{lo u obilazak, djelomiceublaìla neugodan dojam {to su ga na nas ostavili hote-li u izgradnji. I, dakako, {e}er koji na àlost uvijek do|e,ne na kraju, nego prekasno. Jer, na Kornate je oti{ao tekmanji broj sudionika. Ipak, kada smo skupili sve doj-move i u~inke ovih triju simpozijskih dana, prepustilismo dr.sc. Z. Cvetkovi}u da izdvoji najbitnije:

- Najpozitivnije je ono {to je nekad bilo kontroverzno - pi-tanje trebaju li takvi skupovi? Mislim da uz svu novu in-formati~ku tehnologiju, ljudi su odu{evljeni upravookupljanjima, gdje se vide, ~uju iskustva drugih, ~ujustvari koje ne mogu ~uti u svakodnevnom poslu. Posebi-ce su aktualne teme bile toliko edukativne da su sigurnopomogle u stvaranju lika cjelovitog elektroprivrednika, ne

samo uskog specijaliste. Svi govorimo o permanentnom{kolovanju, a ovo je jedan od najjeftinijih na~ina. Ne}uponavljati koliki je zna~aj svake od odslu{anih tema, {tosu vjerojatno rekli ostali, jer to je bilo izvanredno. Ono {tonije dobro je to da je iz 21 distribucijskog podru~ja do{aovrlo mali broji pisanih rasprava. Ljudi misle kako tu trebanastupati sa znanstvenim radovima, a CIGRE od njih traìne{to drugo - njihova jedinstvena iskustva koja mogu bitiobrazloèna i u petnaest redaka. Rukovoditelji trebajupomo}i stvaranju takvoga ozra~ja da na takvim skupovi-ma aktivno sudjeluje {to ve}i broj ljudi.

Moèmo zaklju~iti da vjerujemo da }e za dvije godine,na novom distribucijskom okupljanju, jo{ koji DP po-kazati èlju za suradnjom.

Vero~ka Garber

Sudionici Simpozija prigodom posjeta RHE Velebit


novo usmjerenje

VESNA VELEBIR, TAJNICA HO CIGRÉ U MIROVINI

DOBRA VILA HRVATSKE CIGRÉSVI MI koji, na bilo koji na~in, sudjelujemo ili pratimo radCIGRÉ, u svim kontaktima s tim udruènjem dobro sesje}amo nezaobilazne osobe - poslovne tajnice Jugosla-venskog komiteta (JUKO), pa Hrvatskog komiteta (HK), ikona~no Hrvatskog odbora (HO), Vesne Velebir. Svojomodlu~no{}u i predano{}u poslu prema na~elima koje jevisoko vrednovala, ta èljezna lady, ali istodobno i du{ana{e CIGRÉ, pune trideset i tri godine oblikovala je iusmjeravala rad prvo jugoslavenskog, a potom hrvatskogkomiteta, odnosno odbora, najutjecajnije me|unarodneorganizacije za velike elektroenergetske sustave. Za preda-ni rad dva puta je dobila priznanje: plaketu na Devetnae-stom savjetovanju JUKO CIGRÉ na Bledu u svibnju 1989.godine i diplomu prigodom obiljeàvanja pedeset godinadjelovanja CIGRÉ u Hrvatskoj i deset godina HK, u svibnju2001. godine u Zagrebu. Kada je 2002. godine oti{la u za-sluènu mirovinu. V. Velebir je ostavila iza sebe uhodanposao i ure|enu, informati~ki obra|enu dokumentaciju. Ikao {to je ostavila dubok i neizbrisiv trag u povijestiCIGRÉ, tako ga je ostavila i u sje}anjima svojih bliskih su-radnika, kao i svih onih koji su s njom, tijekom vi{e od tridesetlje}a, kontaktirali. Sada kada su se, dvije godine po-slije, slegle emocije i dojmovi, kada je ìvot krenuo slije-dom nekih drugih, novih interesa i zanimanja, zamolilismo uvijek ljubaznu i susretljivu V. Velebir za razgovor, neslu~ajno obavljen u mjesecu kada se u Zadru odràlo jo{jedno u nizu savjetovanja HO CIGRÉ.HEP Vjesnik: Vesna Velebir obiljeìla je razvojni putCIGRÉ na ovim prostorima. Kada i kako je zapo~elata me|usobna "ljubav"?Vesna Velebir: Moja veza sa CIGRÉ zapo~ela je dav-ne 1969. godine i to slu~ajno. Naime, nakon {to je iz-nenada umro tada{nji tehni~ki tajnik, generalni tajnikJUKO CIGRÉ Herman Mattes zamolio me je dausko~im na dan dva i pomognem u sre|ivanju doku-mentacije. Pristala sam odmah, jer sam upravo u tovrijeme traìla posao. Uz rije~i Sredi ovo pokazao mije rukom zatvorene ormare iza mene i to su bile sveupute za rad koje sam od njega dobila. Pretpostavljamda mi se zbunjenost nije tako vidljivo ~itala s lica i dasam se uspjela sna}i, jer mi je ve} nakon dva dana po-nudio zasnivanje stalnog radnog odnosa. Napominjemda je tada u Zagrebu bilo sjedi{te Jugoslavenskog ko-miteta, a predsjednici su se birali po republikama.Upravo je na redu bila Hrvatska i predsjednik je bioakademik Hrvoje Poàr.HEP Vjesnik: Preporuku i podlogu za ovaj razgovors Vama dao je dugogodi{nji ~lan HO CIGRÉ AnteSekso, koji Vas rado uspore|uje s MademoiselleDefrance, nekada{njom tajnicom Sredi{njeg uredau Parizu, koja je tu du`nost tako|er obavljala jakodugo, skoro pet desetlje}a.Vesna Velebir: To me raduje, jer se uz ime MadeleineDefrance veù sve sami pohvalni atributi. Ona je bila pri-sutna u radu ove svjetske organizacije od samih njenihpo~etaka 1921. godine i poznata je kao èna iznimnihsposobnosti. Sje}am se da je u povodu njene smrti,1990. godine, tada{nji generalni tajnik CIGRÉ Gerard Le-roy rekao kako su je svi poznavali po njenoj izvanrednoj inepresu{noj energiji, pouzdanosti, smislu za organizaciju istrogom pridràvanju zadanih rokova.HEP Vjesnik: A po ~emu ste Vi bili poznati?Vesna Velebir: To bi trebalo pitati moje suradnike i~lanove, ali priznajem da mi je pridràvanje rokovabilo najva`nije. Tako|er priznajem da sam bila vrlo pe-

dantna i da sam uspjela urediti i kompletirati doku-mentaciju i datoteku s podacima o svim ~lanovima,broju napisanih referata, sudjelovanju na savjetovanji-ma i sli~no. Predano sam radila, a za taj moj radoholi-zam sre}om sam imala potporu u svojoj obitelji,suprugu i k}erki, kojoj se sada oduùjem ~uvaju}i po-nekad njenu djecu. Vjerujem da joj tako, na najboljina~in, vra}am dio njoj uskra}enog zajedni~kog vre-mena i druènja.

HEP Vjesnik: Promijenili ste, tijekom svog radnogvijeka, nekoliko predsjednika i generalnih sekreta-ra, odnosno tajnika. [to moète re}i o toj suradnji?Vesna Velebir: Mogu ih nabrojiti, ali ih je vrlo te{kousporediti, jer svatko od njih imao je svoj stil rada isvoje kvalitete. Prvi predsjednik s kojim sam sura|iva-la bio je na{ najpoznatiji energeti~ar, akademik HrvojePoàr. Predsjednik iz Hrvatske u vrijeme jugoslaven-skog komiteta jo{ je bio i prof. dr.sc. Boìdar Fran~i}.Vrlo lijepo sam sura|ivala i s predsjednicima iz drugihrepublika biv{e dràve, a spomenut }u, primjerice,predsjednika iz Slovenije, Vekoslava Koro{ca koji mije, kao znak priznanja i zahvalnosti za na{u uspje{nusuradnju, jednom prigodom poklonio i svoju sliku,ulje na platnu, s tek odràne izlo`be. Nakon stjecanjaneovisnosti, jedno vrijeme funkcionirao je i jugosla-venski i hrvatski komitet, a potom smo se u cijelostiosamostalili. Prvi predsjednik HK bio je tada{nji di-rektor HEP-a, mr.sc. Ivan Putanec. Poslije njega tudu`nost je obavljao Milan Bobetko te mr.sc. IvicaToljan, aktualni predsjednik.

Za razliku od predsjednika, tajnici su, zbog sjedi{ta uZagrebu, uvijek bili iz Hrvatske. Zapo~ela sam suradnju,kao {to sam ve} i rekla, s Hermanom Mattesom, kojegsu svi iznimno uvaàvali. Njega je 1976. godine nasli-jedio Boris Markov~i}, koji je ~esto suradnike upu}ivaona mene rije~ima: Ja sam tamo samo dva sata dnevno,a Vesna je od jutra do sutra, {to nije bilo daleko od isti-ne. Najdulje sam se poslovno druìla s jo{ uvijek ak-tualnim generalnim tajnikom dr.sc. ZorkomCvetkovi}em, koji taj posao obavlja od 1989. godine,{to zna~i sad ve} punih petnaest godina.

HEP Vjesnik: U Va{em poslu najvi{e uzbu|enja biloje pred organiziranje stru~nih skupova, odnosnosavjetovanja, a brojke govore da ste ih organiziralibarem sedamdeset.Vesna Velebir: To~no! Tada sam organizirala, koordi-nirala i sama obavljala sve ono {to se moralo obavitikako bi sve {timalo i bilo na vrijeme u~injeno. Pisalasam i slala obavijesti, prikupljala prijave, slala uputeautorima o tehni~kom oblikovanju referata, prikupljala

ih, razvrstavala, slala predsjedavaju}ima, ponovo ob-jedinjavala, dogovarala tiskanje i provodila korekturu,pa mi se i danas doga|a da pri ~itanju registriram sva-ku pogre{ku. Dakako, istodobno je trebalo kontaktiratis hotelima, s doma}inima savjetovanja, a posljednjihgodina i sa sponzorima ~iji se broj postupnopove}avao. Svi prijavljeni su unaprijed dobivali kom-plete zbornika referata, kako bi se mogli pripremiti zaaktivno sudjelovanje. A kada bi savjetovanje po~elo,sve sam pozorno pratila. Stoga sam vrlo rijetko i{la utehni~ke posjete, na izlete i stru~ne ekskurzije koje suse u tim prigodama organizirale, jer sam znala da cije-lo vrijeme moram biti budna i dostupna svima kojimatreba informacija, uputa, savjet ili pomo} bilo kojevrste..

HEP Vjesnik: U mirovini ste ve} dvije godine. Kako

sada provodite vrijeme kad vi{e niste od jutra do sutra

u Tajni{tvu. Posje}ujete li svoje stare i nove kolege?

Vesna Velebir: Moji kontakti s Tajni{tvom i nadaljesu dobri, ali ne odlazim tamo ~esto, mo`da jedanputgodi{nje. Zapravo, ne stièm. Znam da to izgleda nev-jerojatno, ali tako je. Promijenio mi se bioritam, pa sesada dulje odmaram, sve obavljam malo komotnije isporije, nastojim biti k}erki na usluzi, jer sam pono-sna baka ~ak ~etiri unuke. Kako bih ostala i u psihi~kojkondiciji odlazim redovito na Otvoreno u~ili{te i upi-sujem semestre tijekom kojih slu{am tjedna preda-vanja o temama koje me zanimaju. Tako sam ve}apsolvirala egipatske faraone i povijest umjetnosti, asada upravo slu{am o gr~koj mitologiji. Zanima me iprojekt nazvan Tragovi predaka putem kojeg se otkrivarodoslovlje, pa bi to moglo biti sljede}e. Dva putatjedno odlazim i na korektivnu gimnastiku - i to je to.Zadovoljavaju}e za umirovljeni~ke dane i sukladnomogu}nostima s obzirom na mirovinu koju primam.

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

HEP Vjesnik: [to Vas je tijekom rada u CIGRÉ po-sebno veselilo?Vesna Velebir: Posebno me razveselilo kada smo dobilina{ prvi kompjutor, za kojim sam patila od prvoga danakada sam ga vidjela na djelu. Bilo je to ve} 1987. godine,a kako su to kod nas jo{ uvijek bili tek po~eci masovnijeinformatizacije, nisu mi uspjeli skrojiti program premamojim èljama i potrebama. Nije ni ~udo kad se zna dasam samo u adresar trebala pohraniti pet do {est tisu}aadresa ~lanova i suradnika s nizom ostalih podataka. Ne-koliko godina kasnije sve je do{lo na svoje, uhodala samse u novi na~in komuniciranja, posao je postao elegan-tniji, lak{i, a ja zadovoljnija i rastere}enija. Tako|er bi merazveselio i svaki moj odlazak u Sredi{njicu u Pariz, a biloih je nekoliko i to iz najmanje dva razloga. Prvi, Pariz jetako prekrasan i jedinstven grad da mi ga nikad nije bilodovoljno, a drugi - spoznaja da ih po na~inu i organizacijirada dobro pratimo i da ni po ~emu ne zaostajemo za nji-ma. Posljednji put sam bila u Parizu 2000. godine, dvijegodine prije mog umirovljenja. U ugodnom sje}anju sumi mnogobrojni susreti, kako u Parizu tako i u Hrvatskoj,s uglednim du`nosnicima te svjetske organizacije, poputpredsjednika Chamia, generalnih tajnika Thomasa, Hera-urda, Kowala i drugih

razgovor s povodom


slijed


HEP - USAID

SURADNJA SE NASTAVLJAPredstavnici USAID-a William Jefries, Michael Green, Zo-ran Grubiši} âbo i Jamshid Haidarian sastali su se sredi-nom travnja o.g. s predstavnicima HEP-a - predsjednikomUprave HEP-a mr. sc. Ivanom Mravkom, mr. sc. IvicomToljanom, ~lanom Uprave za prijenos, Nikolom Bruketom,diretkorom Sektora za razvoj i Ljubicom Cveni} iz Sektoraza razvoj, prije svega zbog okolnosti imenovanja noveUprave i potvr|ivanja kontinuiteta dosadašnje suradnje.Tom se prigodom razgovaralo o razini ostvarenja projekatautvr|enih Memorandom o razumijevanju, potpisanog 6.svibnja 2003. godine. Dogovoren je nastavak suradnje naprojektima koji su u tijeku i to : restrukturiranje HEP-a, ot-varanje trìšta elektri~ne energije i suradnja s tvtkom - re-gulatorom AEP iz ameri~ke savezne dràve Ohio.

Goste iz USAID-a osobito je zanimalo do koje je razineprovedeno restrukturiranje HEP-a i koji su budu}i koracina tom podru~ju, s obzirom na o~ekivanja Svjetskebanke. Predstavnici HEP-a izloìli su da pri definiranjudaljnjih postupaka treba poštivati izravne obveze, odno-sno odredbe hrvatskih zakona i Memoranduma o razu-mijevanju o uspostavi trìšta elektri~ne energije iprirodnoga plina na podru~ju jugoisto~ne Europe(Atenski memorandum - REM), kao i nove direktive Eu-ropske unije koje reguliraju to podru~je u smislu pri-druìvanja Europskoj uniji. Pritom je naglašenprioritetni cilj HEP-a, a to je osiguranje pouzdaneopskrbe kupaca elektri~nom energijom.

(Ur).

Predstavnike USAID-a osobito je zanimalo do koje je razine provedeno restrukturiranje HEP-a i koji su budu}i koraci

HEP PLIN POVE]AOCIJENU ZA POTROŠAÊ

OD 1. SVIBNJA 1,90 KN POKUBIKU PLINAKRAJEM oùjka o.g., Vije}e za regulaciju energet-skih djelatnosti odobrilo je INI pove}anje cijene pri-rodnog plina za sedam posto. INA je još prije godinui pol dana inicirala proces utvr|ivanja cijene prirod-nog plina koja bi uvaàvala troškove istraìvanja, raz-rade i proizvodnje doma}eg plina te smanjenjegubitaka na uvozu ruskog plina, navode}i kako zbogneodobravanja pove}anja cijene ostvaruje izme|u120 i 150 milijuna dolara gubitka.

Za HEP Plin, pak, trošak nabave plina od INE ~ini višeod 80 posto ukupnih tro{kova. Uz to, INA u svojoj pet-naestdnevnoj fakturi zara~unava HEP Plinu odstupanjaod standardne ogrjevne vrijednosti, koje HEP Plin, pre-ma vaè}im zakonima, ne moè zara~unati svojim kup-cima. Na taj na~in distributeru ostaje tek 20 lipa poprostornom metru dobiti. Tako se zbog nepostoje}egtarifnog sustava biljeè gubici u poslovanju.

HEP Plin, ~ije je sjedište u Osijeku, ~ak sedam godinanije mijenjao cijenu plina, a ove godine cijena se mi-jenja drugi put - 1. velja~e i 1. svibnja. Nova cijena zatarifne kupce uve}ana je za 7 posto, ili sedam lipa pokubiku plina osnovne kalorijske vrijednosti 33.338kJ/S. Tako æe u 25.000 osje~kih domova umjesto 1,81kn za kubik, potroša~i pla}ati, kada se uklju~i i PDV, de-vet lipa više, to~nije 1,90 kn.

D.Karnaš

USTANOVLJENA NOVAINSTITUCIJA HEP-a

RADOMIR MILI[I] -GLASNOGOVORNIK

Odlukom predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Iva-na Mravka, u Uredu Uprave ustanovljena je insti-tucija glasnogovornika. Tu funkciju obna{aRadomir Mili{i}, dipl. ing. od 6. svibnja 2004.godine. Od tog dana, komunikaciju s medijimakoordinira imenovani glasnogovornik Hrvatskeelektroprivrede d.d.Radomir Milišiæ je u HEP-u od 1988. godine, aradio je u Odjelu za izgradnju i pripremu izgrad-nje HEP Prijenosa d.o.o. Bio je predsjednikHrvatskog elektrogospodarskog sindikata, a kaonovinar i publicist suraðivao je u više hrvatskihdnevnika itjednika.

(ur.)

Povjerenici }e o svim nepravilnostima iz podru~ja za{tite ubudu}e obavje{tavati direktora ili Odbor za{tite na radu

DP ELEKTRODALMACIJA SPLIT I HES

USPJE[NO OSPOSOBLJENIPOVJERENICIOvog se prolje}a na zavr{nom, pismenom ispitu na{lo ~ak28 predstavnika svih pogona, pogonskih ureda i slu`biunutar splitske Elektrodalmacije. Pod dirigentskom pali-com HES-a, koji je pokrenuo akciju, i Odsjeka za{tite naradu i za{tite od poàra koji je organizirao njihovo ospo-sobljavanje, uspje{no su na kraju zavr{ili obuku iz po-dru~ja za{tite na radu. Tako su postali povjerenicizaposlenika. Naime, prema odredbama Zakona o ZNR,radnici su trebali izabrati svoga povjerenika – kao stalnog~lana Odbora za{tite na radu, a budu}i da su svi zaposleni-ci ~lanovi istog Sindikata, tako se u sve to uklju~io i HES.Njih 28 izabralo je izme|u sebe svoga koordinatora, IvanaVrdoljaka iz Odjela odràvanja. Zakon je omogu}io povje-renicima da mogu izravno sve nepravilnosti koje uo~e, aodnose se na pitanja za{tite, iznositi ili direktoru ili Odbo-ru. Obuka je zapo~ela prou~avanjem priru~nika i zakonskih

odredbi. Potom su nau~ili sve o pitanjima kojima se pov-jerenici bave, o djelovanju u odnosu na ostale radnike ilislu`be, o postupcima pri nezgodi na radu, o prikupljanjupodataka, o primjerenom postupanju pri svakodnevnomradu... Pri kraju su imali i radionicu, a tu su prakti~noprimjenjivali nau~enu teoriju, a zadnji je bio pismeni test.Kako nam je rekao Roko Knezovi} iz Odsjeka ZNR, ta jeskupina ljudi pokazala doista dobro znanje, gradivo susvladali uspje{no i zasluèno dobili svoja uvjerenja.

- Nakon osposobljavanja elektromontera, rad s tako ma-lom skupinom bio je pravo zadovoljstvo. Ovdje se moglorazgovarati, problem razra|ivati, ljudima se posvetiti. Pomom mi{ljenju – rije~ je o najbolje osposobljenoj skupi-ni na{ih zaposlenika.

Vero~ka Garber

PROCJENA POSLOVNIH RIZIKA

RIZIK - PRIJETNJA CILJU POSLOVANJA

PROCJENA poslovnih rizika je polazište za definiranje planovaposlovanja i sustava internih kontrola i mo�e se koristiti u radusvih poslovnih funkcija. Pojedini drastièni primjeri pokazuju štose dogaða kada nema procjene rizika interne kontrole. Nedavnopropala telekomunikacijska tvrtka WorldCom primjer je najve-æeg bankrota u povijesti - njezin sustav internih financijskihkontrola je u potpunosti zakazao. Najveæa irska banka AIB jepodnijela velike gubitke u jednoj od svojih amerièkih po-dru�nica, AllFirst. U veljaèi 1995. godine propala je najstarijabanka u Londonu, Barings Bank. Kao dokaz da se to mo�e dogo-diti i energetskim tvrtkama govori i primjer ENRON-a, koji jepropao zbog više èimbenika. Prvi je sustav financijske kontrole iizvješæivanje koji su bili neprimjereni te la�no prikazivanje stvar-nog stanja financijskih rezultata. Time su bila otvorena vrata vi-šim managerima za la�no izvješæivanje o poslovanju iostvarivanje golemih bonusa na temelju la`nih poslovnih rezul-tata. Drugi razlog je slom kontrole, do kojeg je došlo zbog ne-postojanja funkcije interne revizije te anga�iranja revizorske ikonzultantske tvrtke A. Andersen za vanjskog revizora i savjetni-ka. �alosna je èinjenica da je propao i mirovinski fond èiji suèlanovi, odnosno zaposlenici koji su se osjeæali sigurno radeæiza tu navodno uspješnu tvrtku, sada ostali bez ièega.

PROCJENA PET ELEMENATASvaka se organizacija suoèava s razlièitim rizicima koji dola-ze izvana ili iznutra, a koje je potrebno procijeniti. Preduvjetza procjenu je utvrðivanje ciljeva, povezanih na razlièitim ra-zinama i interno dosljednim.

Procjena rizika je identifikacija i analiza odreðenih rizika kojiprijete ostvarenju ciljeva i zadataka poslovne politike, pomoæukoje se odreðuje na koji se naèin rizicima treba upravljati. Onase mo�e raditi procjenjivanjem pet elemenata koji su bitni zaprocjenu i upravljanje rizicima, kao i za uspostavu odgovaraju-æeg sustava internih kontrola. Postupak procjene djelovanja iuspostavljanja internih kontrola definira se kroz procjenu petelemenata: kontrolno okru�enje, upravljanje rizicima, kontrol-ne aktivnosti, informacije i komunikacije te praæenje i korektiv-ne akcije.

Danas sve dobre korporacije uspostavljaju proces upravljan-ja rizicima. Prvi element toga procesa je utvrðivanje kljuènihrizika koji prijete poslovanju. Kada su utvrðeni glavni rizici,tada ih se mo�e analizirati prema sljedeæim poglavljima: Ko-liko je slo�en utvrðeni rizik? Koliko je velik rizik, ako se i do-godi te kakav je njegov uèinak? U kojoj mjeri je managementsposoban i/ili ima li iskustvo nositi se s rizikom? Koja je vje-rojatnost da æe se rizik dogoditi? Kako se mijenja rizik, ako sepromijene odreðeni faktori? Koje su kontrole uspostavljeneza upravljanjem utvrðenim rizikom? Mo�e li management iz-bjeæi ili smanjiti rizik? Mo�e li se od rizika osigurati? Mo�e limanagement dr�ati rizik pod kontrolom? Treba li manage-ment imati plan za sluèaj nepredviðenih okolnosti u sluèaju

djelovanja rizika? U razmatranju tih pitanja došlo bi se do dvava�na podatka - tko upravlja rizikom i tko je vlasnik rizika?

TURNBULL SMJERNICEŠto podrazumijeva udovoljavanje Turnbull smjernicama? Procesprocjene i upravljanje rizicima moraju biti usredotoèeni nautvrðivanje znaèajnih materijalnih rizika, najviše deset kljuènih.Upravljanje rizicima mora biti usko povezano s planiranjem ipostavljanjem strategije. Turnbull podrazumijeva utvrðivanjeznaèajnih rizika, utvrðuje potrebu definiranja uloge i odgovorno-sti vlasnika rizika, na koji naèin se vrednuje i uspostavlja kontro-la i izvješæuje o propustima i slabostima kontrole. Svake godinese treba procjenjivati sustav internih kontrola i ustanoviti naèinizvješæivanja te oblik izjave i objavljivanja. Voðenje dobrog su-stava interne kontrole ovisi o radu Nadzornog odbora i Uprave.Oni moraju sa�eto opisati proces koji se primijenio kod ispiti-vanja uèinkovitosti sustava interne kontrole i u svojim izvješæi-ma moraju iznijeti da su odgovorni za sustav.

Izvješæe utvrðuje da je profit nagrada za uspješno preuzi-manje rizika. Organizacije moraju upravljati rizicima, a ne

ih uklanjati. Nadzorni odbor i Uprava moraju u svojim iz-vješæima izdvojiti u kojem je stanju procjena i upravljanjerizicima, je li u tijeku proces utvrðivanja, vrednovanja iupravljanja znaèajnim poslovnim rizicima ili se proces pro-vodi tijekom cijele godine koja se revidira i redovito ispitu-je do dana odobrenja izvješæa udovoljava li sesmjernicama. Upravljanje rizicima sve je va�nije i Turnbullposebno naglašava znaèenje rizika, dajuæi im prioritet. Naj-znaèajnije u upravljanju rizicima je poštivanje raèunovod-stvenih standarda i koncentriranje na znaèajne rizike kojipredstavljaju prijetnju postizanju ciljeva.

Potrebno je uspostaviti slu�beni proces utvrðivanja znaèajnih ri-zika. Rizik je problem za tvrtku, a ne za internu reviziju ili drugustruènu skupinu. Trebalo bi izvršavati godišnju procjenu sustavainternih kontrola kako bi Uprava bila sigurna da mo�e izjaviti daje takva procjena i provedena. Stalno moramo biti na oprezu odrizika, posebno sada kada postoji regulator i potencijalni konku-renti koji dolaze na scenu u Hrvatskoj.

Stanko Tokiæ

Radionice o procjeni poslovnih rizika odr�ane su u HEP-u od 20. do 23. travnja

PROCJENA RIZIKA JE IDENTIFIKACIJA I ANALIZA ODREÐENIH RIZIKA KOJI PRIJETE OSTVARENJU CILJEVA I ZADATAKAPOSLOVNE POLITIKE, POMOÆU KOJE SE ODREÐUJE NA KOJI SE NAÈIN TREBA UPRAVLJATI RIZICIMA

RADIONICA O PROCJENI POSLOVNIH RIZIKAU okviru realizacije Projekta uspostave sustava internih kontrola,Sektor za internu reviziju i kontrolu organizirao je radionicu oprocjeni poslovnih rizika u HEP-u, u suradnji s Paddy McDonal-dom, struènjakom iz ESBI - Dublin. Tijekom èetiri dana, od 20.do 23. travnja 2004. godine, u sjedištu HEP-a u Zagrebu, radio-nicu su polazili èlanovi Tima za izradu prijedloga sustava inter-nih kontrola te struèni radnici iz direkcija, ovisnih društava HEPgrupe i sektora, zadu�eni za procjenu poslovnih rizika u njihovojorganizacijskoj jedinici.

Podsjetimo da je u okviru Projekta uspostave sustava internihkontrola u restrukturiranom HEP-u ESBI proveo snimanje susta-va internih kontrola u Hrvatskoj elektroprivredi te izradio Izvješæeo sustavu internih kontrola, kojeg je razmotrio Tim za uspostavusustava internih kontrola. Izvješæe je rezultat rada i provedbeprve faze Projekta. Tijekom 2004.godine nastavljena je suradnjau njegovoj realizaciji.

Rizik je dogaðaj, naglasio je P. McDonald, koji sprjeèavaostvarenje ciljeva. U poslovanju postoje poslovni (tehnièki,socijalni, ekonomski, politièki) i èisti (fizièki, osobni, tehnièki,socijalna odstupanja od oèekivanog standarda ponašanja) rizi-ci. U poslovnim jedinicama uspostavlja se proces njihovogutvrðivanja i upravljanja te se utvrðuju glavna podruèja rizika:poslovno/komercijalno, financijsko, tehnièko, ljudski fak-tor/socijalno. Glavni rizici analiziraju se prema aktivnosti(slo�enost, razmjer, sposobnost-iskustvo managementa) teprema samom riziku (vjerojatnost, razmjer/uèinak, analizaosjetljivosti). Analiziraju se i prema utvrðenim kontrolama zarizike: izbjegavanje/smanjenje, osiguranje, praæenje, planoviza nepredviðene sluèajeve, tko upravlja rizicima, tko je nositelj

rizika, odnosno tko je odgovoran za rizik. Ukratko, ciklusupravljanja rizicima sastoji se od potvrðivanja ciljeva/stra-tegije, utvrðivanja i procjene rizika, preispitivanja i ocjenekontrole, poduzimanja mjera te praæenja i izvještavanja.

Svaka od jednodnevnih radionica obuhvaæala je prikazdosadašnjih aktivnosti u realizaciji Projekta. P. McDo-nald obrazlo�io je zadatak, odnosno naèin procjene po-slovnih rizika koju su radne grupe trebale izraditi. Zaradionicu je pripremljen popis rizika prema djelatnosti-ma. Radne grupe su od ponuðenih deset rizika trebaleprocijeniti njih pet, polazeæi od predlo�ena dva kriterijavjerojatnosti i uèinka. Predstavnik svake grupe obraz-lo�io je njihov izbor i dao procjenu na temelju koje jenapravljena matrica za upravljanje rizicima. Poslije togasu, prema izraðenoj matrici, odabrana tri najznaèajnijarizika. Za svaki od njih radne grupe su trebale dati ocje-nu internih kontrola i njihov utjecaj na kretanje rizika,predlo�iti mjere da se rizik smanji ili dr�i u tolerantnimokvirima te naèin praæenja i tko je nositelj rizika. Nakonšto je predstavnik svake radne grupe iznio prijedlog,provedena je rasprava.Na kraju je P. McDonald dao niz korisnih sugestija.Neka bude jednostavno - nazivnik je praktiènih prepo-ruka koje je dao polaznicima, meðu kojima su: fokusi-rajte resurse na znaèajne rizike, poslovni managementmora biti nositelj rizika, osigurajte neprekidnost, pri-dobite i odr�ite potporu na vrhu, utvrdite oèekivanja izabrinutost interesnih strana.

T.J.

nadzor


KOLEKTIVNI UGOVORI OD 1999. DO 2004. GODINE

GUBE LI RADNICI PRAVA SA SVAKIMNOVIM KOLEKTIVNIM UGOVOROM?S OBZIROM NA TVRDNJE SINDIKATA KOJI NISU POTPISNICI KOLEKTIVNIH UGOVORA ZA HRVATSKUELEKTROPRIVREDU, ODNOSNO ZA HEP GRUPU, DONOSIMO KOMPARATIVNI PREGLED KOLEKTIVNIH UGOVORA IZPROSINCA 1999., SVIBNJA 2002. I SIJE^NJA 2004. GODINE

predmet odredbe KU Otkazani KU od 22. prosinca 1999. (Bilten br. 84) KU od 23. svibnja 2002. (Bilten br. 99) KU od 29. sije~nja 2004. (Bilten br. 132)

podru~je primjene nije bilo navedeno nije bilo navedeno^lanak 1.

podru~je RH

osobe na koje se primjenjuje^lanak 3.

na radnike-~lanove sindikata potpisnika KU i nasve ostale radnike kod poslodavca

^lanak 3.na radnike-~lanove sindikata potpisnika KU i na

sve ostale radnike kod poslodavca

^lanak 3.na radnike-~lanove sindikata potpisnika KU

* NAP: Poslodavci }e nakon potpisivanja KU doni-jeti odluke o primjeni KU na sve radnike kod po-

slodavca bez obzira na ~lanstvo u sindikatupotpisniku

restrukturiranje i privatizacijaposlodavca

Glava IV. KUpredstavnici sindikata kao dopunski ~lanovi u Ti-movima za restrukturiranje; obveza redovitog oba-

vije{}ivanja sindikata

Glava IV.preuzimanje radnika u slu~aju prestanka rada no-

vog dru{tva u razdoblju od dvije godine

Glava IV.preuzimanje radnika u slu~aju prestanka rada no-

vog dru{tva u razdoblju od tri godine;

stanka

^lanak 37.obveza poslodavca da u roku 3 mjeseca od skla-panja KU osigura svim zaposlenicima kori{tenje

stanke

^lanak 40.Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima

pravo na stanku od 30 min

^lanak 41.Radnik koji radi {est sati dnevno ima pravo na

stanku od 30 min*NAP: uskla|eno s izmjenama ZOR-a

uve}anje godi{njeg odmoraovisno o uvjetima rada

^lanak 44.pravo na 5 radnih dana za radnike koji ostvarujupravo iz ~lanka 61. (radnici koji rade u oteànim

uvjetima i imaju 20 bodova ve}u pla}u

^lanak 47.pravo na 3 radna dana za radnike koji rade u po-

sebnim uvjetima taksativno nabrojanim

^lanak 48.pro{ireni posebni uvjeti rada

za:rad u tre}oj zoni opasnosti od strujnog udara,rad s aparatima za varenje i rad u uvjetima pod

pritiskom pare i zraka

vrijednost boda

^lanak 57.najmanje 4,20 kuna bruto;

uskla|enje pla}e s promjenama (inflacija, porasttro{kova ìvota, porast DP)

^lanak 60.najmanje

4,60 kuna bruto;-vrijednost boda za teku}i mjesec utvr|uje Upra-

va;-vrijednost boda od 1.1.2003. g. uve}ava se za

stopu rasta bruto doma}eg proizvoda, umanjen zajedan poen

^lanak 61.-od 1.1.2004. g. najmanje

5,00 kuna bruto;-vrijednost boda za teku}i mjesec utvr|uje Upra-

va;-vrijednost boda od 1.1.2004. g. uve}ava se za

stopu rasta BDP, umanjen za jedan poen;-vrijednost boda iz prethodnog stavka od

1.1.2005. g. uve}ava se za stopu rasta BDP, uma-njen za jedan poen;

dodatak za godi{nji odmor^lanak 63.

najmanje 3.000,00 kn neto ispla}ene u deset jed-nakih dijelova

^lanak 66.najmanje 1.000,00 kn neto po radniku

^lanak 67.najmanje 1.200,00 kn neto po radniku

isplata povodom Uskrsa iBoì}a

^l. 64.jednokratna isplata povodom Uskrsa – najmanje

1.000,00 kn neto po zaposleniku;jednokratna isplata povodom Boì}a-najmanje

1.500,00 kn neto po zaposleniku

^lanak 67.-400,00 kn neto po radniku;

-najmanje 1.000,00 kn neto po radniku

^lanak 68.odredba nepromijenjena

naknada pla}e za vrijeme bolo-vanja

^lanak 69.osnovica za obra~un naknade: pla}a ispla}ena

radniku u mjesecu koji prethodi nastupu bolovan-ja;

naknadu pla}e za vrijeme bolovanja i lije~enja do42 dana (na teret HEP-a) obra~unava i ispla}uje

Hrvatska elektroprivreda i iznosi:-100% od osnovice za naknadu za vrijeme bolo-

vanja uslijed ozljede na radu ili profesionalnogoboljenja,

-90% od osnovice za naknadu zbog bolesti ili po-vrede izvan rada, odnosno drugim Zakonom propi-

sanim slu~ajevima

^lanak 72.-osnovica pla}a ispla}ena radniku u prethodnih 6

mjeseci koji prethode nastupu bolovanja;-naknadu pla}e za vrijeme bolovanja i lije~enja do

42 dana (na teret HEP-a) obra~unava i ispla}ujeHrvatska elektroprivreda i iznosi:

-100% od osnovice za naknadu za vrijeme bolo-vanja uslijed ozljede na radu ili profesionalnog

oboljenja,-85% od osnovice za naknadu zbog bolesti ili po-vrede izvan rada, odnosno drugim Zakonom propi-

sanim slu~ajevima

^lanak 73.odredba nadopunjena stavkom 3. prema kojem }eposlodavac kod bolovanja koje je prouzro~eno oz-ljedom na radu ili profesionalnim oboljenjem rad-

niku obra~unati i isplatiti eventualnu razlikuizme|u naknade koju refundira HZZO i naknade

koja ide na teret sredstava za bruto pla}e (na teretposlodavca)

otpremnina prigodomodlaska u mirovinu

^lanak 82.1/6 bruto prosje~ne mjese~ne pla}e ispla}ene za-posleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora oradu, a za svaku navr{enu godinu neprekidnog tra-

janja radnog odnosa kod poslodavca

^lanak 85.1/8 bruto prosje~ne mjese~ne pla}e

ispla}ene radniku za prethodna tri mjeseca prijeprestanka ugovora o radu, a za svaku navr{enu

godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa kodposlodavca


nagrada za dugogodi{nji radkod poslodavca

^lanak 83.za 10 g. 100% prosje~ne pla}e kod poslodavca za

prethodni mjesecza 15 g. 120% prosje~ne pla}e kod poslodavca za



prethodni mjesecza 30 g. 180% prosje~ne pla}e kod

poslodavca za prethodni mjesecza 35/40/45 g. 200% prosje~ne pla}e kod poslo-

davca za prethodni mjesec

^lanak 86.10 godina 1.500,00 kn neto,

za 15 godina 2.000,00 kn neto,za 20 godina 2.500,00 kn neto,za 25 godina 3.000,00 kn neto,za 30 godina 3.500,00 kn neto,za 35 godina 4.000,00 kn neto,za 40 godina 5.000,00 kn neto;


usporedba


predmet odredbe KU Otkazani KU od 22. prosinca 1999. KU od 23. svibnja 2002. KU od 29. sije~nja 2004.

poklon djeci radnika^lanak 84.

najmanje 500,00 kn za svako dijete do 15 godina,koje je osigurano preko radnika poslodavca

^lanak 87.-najmanje 400,00 kn neto za svako dijete do

navr{enih 15 godina u teku}oj kalendarskoj godi-ni, koje je osigurano preko radnika poslodavca;

-pravo na poklon imaju i djeca umrlih radnika donavr{enih 15 godina


izvanredne pomo}i

^lanak 85.za smrt radnika 4 prosje~ne neto pla}e kod poslo-

davca za prethodni mjesec,za smrt supruga, djeteta ili roditelja radnika 2 pro-

sje~ne neto pla}e kod poslodavca za prethodnimjesec,

za nastanak tjelesnog o{te}enja ve}eg od 50%,1prosje~na neto pla}e kod poslodavca za prethodni

mjesec,za djelomi~ni gubitak tj.smanjenje radne sposob-nosti 2 prosje~ne neto pla}e kod poslodavca za

prethodni mjesec,

^lanak 88.-za smrt radnika 7.500,00 kn neto,

-za smrt supruga, djeteta ili roditelja radnika3.000,00 kn neto,

-za invalidnost prema zakonu o mirovinskom osi-guranju 2.500,00 kn neto,

-za neprekidno bolovanje dulje od 180 dana,2.500,00 kn neto jedanput u kalendarskoj godini

^lanak 89.-za smrt radnika 7.500,00 kn neto,

-za smrt supruga/supruge ili djeteta radnika5.000,00 kn

-za smrt roditelja radnika 3.000,00 kn neto,-za invalidnost prema zakonu o mirovinskom osi-

guranju 2.500,00 kn neto,-za neprekidno bolovanje dulje od 180 dana,

2.500,00 kn neto jedanput u kalendarskoj godini

solidarnost

^lanak 90.radnik kojem nedostaje 5 godina do 65 godina

ìvota i 20 g. staà zadràva pla}u koju je ostvariou mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je

ostvario pravo^lanak 92.

puni iznos regresa za godi{nji odmor,puni iznos dodatka za prehranu,

puni iznos dodatka za minuli rad,puni iznos uskrsnice i boì}nice,

sva ostala materijalna prava prema KU

^lanak 96.radnik kojem nedostaje 5 godina do 65 godina

ìvota i 20 g. staà zadràva pla}u koju je ostvariou mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je

ostvario pravo^lanak 97. alineja 7.

za radnike koji rade skra}eno radno vrijeme pravona dodatak za prehranu prema ostvarenim efektiv-

nim satima rada

^lanak 97.radnik kojem nedostaje 5 godina do 65 godinaìvota i 20 g. staà zadràva koeficijent radnog

mjesta za koje je imao sklopljen ugovor o radu umjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je stekao

pravo*NAP: promjenom je odredba jasnija, obim prava

ostao isti^lanak 98. alineja 7.

za radnike koji rade skra}eno radno vrijeme pravona puni iznos dodatka za prehranu

otkazni rok^lanak 105.

-2 tjedna, 1 mjesec, 2 mjeseca, 3 mjeseca, 4mjeseca, 5 mjeseci, 6 mjeseci

^lanak 110.-2 tjedna, 1 mjesec, 2 mjeseca, 3 mjeseca, 4

mjeseca, 5 mjeseci, 6 mjeseci


otpremnina kod otkaza ugovorao radu

^lanak 107.iznos od jedne bruto prosje~ne mjese~ne pla}e

ispla}ene zaposleniku u tri mjeseca prije prestan-ka ugovora o radu, a za svaku navr{enu godinu ne-prekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca

ânak 112.iznos od 60% bruto prosje~ne mjese~ne pla}eispla}ene radniku u tri mjeseca prije prestankaugovora o radu, a za svaku navr{enu godinu ne-

prekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca

ânak 113.iznos otpremnine nepromijenjen

*NAP: samo je brisano ograni~enje na ugovorekoji su sklopljeni na neodre|eno vrijeme, jer je poizmijenama ZOR-a bitno da radnik radi dvije godi-ne bez obzira da li ima ugovor na odre|eno ili ne-

odre|eno vrijeme

sudjelovanje radnika uodlu~ivanju

^lanak 111.do imenovanja sindikalnog povjerenika iz st. 1.ovog ~lanka na na~in i po postupku odre|enom

Zakonom o radu, o svim pitanjima iz ~l. 144.-146.ZOR-a poslodavac je obvezan savjetovati se sovla{tenicima sindikata potpisnika ovog KU.

^l. 112.imenovanje vi{e (39) sindikalnih povjerenika (od-nosno utemeljenje vi{e (39) zaposleni~kih vije}a),

te jedno Glavno vije}e^l. 113.

zaposlenici sudjeluju u odlu~ivanju po org. jedini-cama (39)^l. 114.

sindikalni povjerenici imenovat }e se (odnosnozaposleni~ka vije}a utemeljit }e se) u skladu i na

na~in propisan odredbama ZOR-a.^l. 115.

sporazum izme|u poslodavca i sindikata potpisni-ka ovog KU (kao i predsjednika eventualno ute-meljenih zap. vije}a) utvrdit }e se sva pitanja

va`na za rad sind. povjerenika (odnosno eventual-no utemeljenih zap. vije}a) i Glavnog vije}a

^lanak 115. i 116.upu}ivanje na primjenu odredaba Zakona o radu

koje reguliraju predmetno podru~je

^lanak 115. i 116. 117.dopuna s novim ~lankom 117. kojim je utvr|enoda radnici u pravilu sudjeluju u odlu~ivanju poorg. jedinicama trgova~kih dru{tava na razini

odlu~ivanja u prvom stupnju

rje{avanje stambenih potrebaradnika

Glava XIX. KUobveza poslodavca da u roku 90 dana od dana

potpisivanja ovog KU donese Pravilnik o stambe-nim odnosima zaposlenika HEP-a

^lanak 135.natje~aj o dodjeli stambenih kredita provest }e

poslodavac za 2003. godinu temeljem Pravilnika ostambenim odnosima

^lanak 137.izmjena u stavku 2.

natje~aji provedeni u 2003. godini realizirat }e seu 2004. godini

vrijeme vaènja

^lanak 134.na odre|eno vrijeme od godinu dana.

^lanak 135.po~etak primjene 01. sije~nja 2000. g.

^lanak 136. i 137.-od 01. 06. 2002. do 31. 12. 2003. g.

-stupa na snagu danom potpisa, primjenjuje se od01. 06. 2002. g.

JEDNU I POL GODINU S PRODU�ENOMPRIMJENOM OD 6 MJESECI

^lanak 138.-od 01. 01. 2004. do 31. 12. 2005. godine

-stupa na snagu i primjenjuje se od 01. 01. 2004.g.

DVIJE GODINE BEZ PRODU�ENE PRIMJENE

otkaz KU^lanak 138.

svaka stranka moè otkazati KU uz otkazni rok od30 dana

Nije predvi|ena mogu}nost otkaza KU

^lanak 141.-svaka stranka moè otkazati KU ali ne prije

28.02.2005. godine-ugovoreni otkazni razlozi

-otkazni rok 90 dana

produèna primjena KUi rok za zapo~injanje s prego-vorima o sklapanju novog KU

^lanak 139.-obveza zapo~injanja s pregovorima o sklapanju

novog KU najmanje 20 dana prije isteka otkaznogroka, odnosno roka na koji je Ugovor sklopljen

-produèna primjena KU nakon isteka vremena nakoje je sklopljen sve do sklapanja novog KU

^lanak 140.-obveza zapo~injanja s pregovorima o sklapanjunovog KU najmanje 30 dana prije isteka ugovora

-produèna primjena KU najdulje 6 mjeseci nakonproteka vremena na koje je KU sklopljen

^lanak 142.-obveza zapo~injanja s pregovorima o sklapanjunovog KU najmanje 90 dana prije isteka ugovora-nema produène primjene KU nakon proteka vre-

mena na koje je KU sklopljen

Sektor za kadrovske posloveTatjana Popovac, dipl.iur.


U PODNE 15. O@UJKA 2004. GODINE, PROMJENA FREKVENCIJE SUSTAVA OD 83 MILIHERCA

POSLJEDNJI POZDRAV MADRIDSKIM @RTVAMADATUMI 11. rujan i 11. oùjak su spomenuti vi{e puta i uvi{e prigoda u svim medijima. U HEP Vjesniku o jedna-kom povodu pi{emo drugi put.

Brojka jedanaest kao da postaje kobna? To su datumi po-gibije velikoga broja nedu`nih ljudi, prvi put u New Yorku inedavno u Madridu. U znak suosje}anja s oàlo{}enima iposljednjeg pozdrava tragi~no poginulima, Europljani su iovoga puta svoj uobi~ajeni posao prekinuli - tri minute.

Tako su 15. oùjka o.g., od 12:00 do 12:03, uga{ena svatro{ila elektri~ne energije - nastala je trominutna ti{ina.Jednaka je ti{ina nastupila prije tri godine povodom oda-vanja po~asti `rtvama teroristi~koga napada na "blizance" uNew Yorku.

S obzirom da smo tada o tomu op{irno izvijestili, ovomprigodom samo prilaèmo dijagram "koji sve govori". Nai-me, vidi se promjena frekvencije sustava izazvana kratko-trajnim smanjenjem potro{nje u vi{e europskih zemalja.Moè se vidjeti da je promjena frekvencije sustava bila oko83 mHz.

Usporedimo li to s trominutnom ti{inom od prije tri godi-ne, moè se utvrditi da se ponovila tada uo~ena zakonitost.

N.Mandi}

utjecaji


ODOBRENA LOKACIJA ZA PRVU RUSKU PLUTAJU]UNUKLEARNU ELEKTRANU

USAVR[AVANJE NOVETEHNOLOGIJEMJESTO ZA IZGRADNJU PRVE RUSKE PLUTAJU}E NUKLEARNE ELEKTRANEIZABRANO JE BLIZU GRADA SEVERODVINSK U SJEVERNOJ POKRAJINIARHANGELSK.

Kona~no je nakon sastanka Komisije za izbor izdano odobrenje lokacije za izgradnjuprve ruske plutaju}e nuklearne elektrane. Financijska sredstva za projektiranje ipo~etak izgradnje elektrane dodijeljena su iz saveznog fonda prije dvije godine,premda lokacija nije bila odre|ena. Spomenuta odluka smatra se temeljem zapo~etak planiranja izgradnje.

Izgradnju }e zapo~eti najve}i proizvo|a~ nuklearnih podmornica u Rusiji Sevmach izSeverodvinska. Plutaju}a nuklearna elektrana }e za po~etak opskrbljivati elektri~nomenergijom i toplinom Sevmach i Zvezdo~ku, susjednu tvornicu za odràvanje nukle-arnih brodova. Rusko regulatorno tijelo Gosatomnadzor izdalo je dozvolu 2002. go-dine za Severodvinsk kao potencijalnu lokaciju.

U Sevmachu izjavljuju da su spremni za po~etak izgradnje. Zamjenik glavnoginènjera smatra da }e projekt omogu}iti kompaniji usavr{avanje nove tehnologije ida }e nova nuklearna elektrana privu}i narud`be iz drugih zemalja za sli~ne projekte.Glavni inènjer na projektu smatra da }e elektrana zauzimati 1,5 hektara mora i 0,6hektara obale. Pretpostavlja se da }e izgradnja trajati 42 mjeseca.

Nova elektrana je opisana kao plutaju}a, jer }e biti postavljena na odgovaraju}e vozi-lo, koje }e istisnuti 20 000 tona vode. Vozilo }e biti 140 metara dugo, 30 metara{iroko i nosit }e dva reaktora ruskog tipa KLT-40 i dva generatora.

êtiri milijuna USD, koje je Vlada dodijelila za projekt 2002. godine, odnose se najednogodi{nje po~etno ulaganje. Ukupna pretpostavljena cijena projekta iznosi naj-manje 180 milijuna USD.

EUROPSKI SPORAZUM O ISTRA@IVA^KOM PROJEKTUSKLADI[TENJA VISOKORADIOAKTIVNOG OTPADA

KAMO (I KAKO) SVISOKORADIOAKTIVNIMOTPADOM?TRINAEST ORGANIZACIJA IZ DEVET ZAPADNOEUROPSKIH ZEMALJA POTPISALO JESPORAZUM O SURADNJI S EUROPSKOM KOMISIJOM NA PODRU~JU ISTRA@IVANJA IRAZVOJA GEOLO{KOG SKLADI{TA VISOKORADIOAKTIVNOG OTPADA.

Projekt pod naslovom "Inènjerska studija i demonstracija projekta odlagali{ta (ESDRED)"trebat }e pokazati tehni~ku izvodljivost razli~itih aktivnosti vezanih uz izgradnju, rad i zat-varanje dubokog geolo{kog odlagali{ta, kori{tenjem prototipa industrijske veli~ine.

Prora~un za petogodi{nji program iznosi 18 milijuna eura, od ~ega je 7,3 milijuna finan-cirano kroz [esti okvirni program EURATOM-a za nuklearno istraìvanje i obuku(2002-2006.).

Francuska nacionalna agencija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Andra ima ulogu ko-ordinatora projekta ESDRED, a sudionici su iz razli~itih agencija za zbrinjavanje radioak-tivnog otpada i organizacija za istraìvanje i tehnolo{ki razvoj. Agencije za zbrinjavanjeradioaktivnog otpada su ENRESA iz [panjolske, Nagra iz [vicarske, Nirex iz Velike Brita-nije, Ondraf/Niras iz Belgije i Posiva Oy iz Finske. R&D organizacije su Aitemin i CSIC iz[panjolske, DBE Technology i GRS iz Njema~ke, ESV Euridice EIG iz Belgije i NRG iz Ni-zozemske. Sredi{nji istraìva~ki laboratorij je Aspo Hard Rock Laboratory blizu Oskarha-ma u [vedskoj, u vlasni{tvu jo{ jednog sudionika u projektu, SKB - {vedske kompanijeza nuklearno gorivo i zbrinjavanje otpada.

Sve zemlje zastupljene u ESDRED projektu ve} imaju nacionalne programe zaistraìvanje zbrinjavanja otpada, koji su u razli~itim fazama planiranja. U Andri kaù da }ei druge zemlje biti uklju~ene u projekt. Bit }e predloèn i posebni program za obukuinènjera i transfer tehnologije, posebno namijenjen novim ~lanicama EU.

Izvor: NucNet vijest 86/2004

Prevela: Nevenka Novosel

Frekvencija EES-a 15. oùjka 2004. ponedjeljak od 11:45 do12:15 - 3 minute {utnje

DESET NOVIH ^LANICA EUROPSKE UNIJE

DOBRO DO[LE!KADA ovaj broj HEP-Vjesnika bude u va{im rukama, Europskaunija imat }e 25 punopravnih i - koliko je to mogu}e - ravno-pravnih ~lanica. Zastave Cipra, ê{ke, Estonije, Latvije, Lit-ve, Ma|arske, Malte, Poljske, Slova~ke i Slovenije zavijorit}e se - zajedno sa zastavama Austrije, Belgije, Danske, Fin-ske, Francuske, Gr~ke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozem-ske, Njema~ke, Portugala, [panjolske, [vedske iUjedinjenog kraljevstva, uz zastavu Europske unije - na mno-gim europskim stranama. êstitajmo novim ~lanicama Eu-ropske unije i zaèlimo im svaku sre}u, do skoroga vi|enja unjihovom dru{tvu, nadajmo se!

Tim povodom, prikaìmo osnovne zemljopisne, gospodarskei elektroenergetske podatke o starim i novim zemljama-~la-nicama te zemljama kandidatima za ~lanstvo - Bugarskoj,Rumunjskoj i Turskoj (koja jo{ nema utvr|en datum po~etkapregovora o ~lanstvu) kao i o zemlji koja o~ekuje poziv zapristupanje pregovorima, na{e Hrvatske.

NAJVA@NIJI GOSPODARSKI MOTIVUDRU@IVANJA - POVE]ANJE TR@I[TA

Najprije kaìmo da je EU-15 zauzimala ukupno pribli`no3200 tisu}a ~etvornih kilometara, a da EU-25 zauzimapovr{inu od ukupno skoro 3900 tisu}a kilometara. Za stanov-ni{tvo volimo re}i da je to veli~ina trì{ta jer trì{te, odnosnonjegovo pove}anje zapravo je najva`niji gospodarski motiv ,jo{ od po~etaka tog udruìvanja u Europi - pedesetih godinapro{loga stolje}a. Zna~i, trì{te se pove}ava s 380 milijunakupaca (stanovnika EU-15) na ukupno vi{e od 450 milijuna,koliko imaju stanovnika sve zemlje EU-25. To je tre}e poveli~ini trì{te na svijetu, iza Kine (1283 milijuna) i Indije(1042 milijuna stanovnika).

Prosje~na gusto}a stanovnika u EU-15 je 120 stanovnika po~etvornom kilometru, a me|u najgu{}im u svijetu je Japansa 335 stanovnika po ~etvornom kilometru. U EU-15 naj-gu{}e je stanovni{tvo u Nizozemskoj (478 stanovnika po~etvornom kilometru, vi{e od Japana). U EU-25 prosje~nagusto}a je neznatno smanjena prema EU-15. Malta ima pro-sje~nu gusto}u od 1257 stanovnika po ~etvornom kilometru!

LUKSEMBURG OSTVARUJE DVOSTRUKOVE]I BDP OD PROSJEKA EU–15!

Ekonomsku snagu pojedinih zemalja ~lanica iskazat }emobruto doma}im proizvodom (BDP) 2001. godine, iskazanimprema kupovnoj mo}i, kada je on za sve zemlje ~lanice EU-15iznosio 23400 eura po stanovniku. Najvi{e iznad tog prosjekaEU-15 vinuo se Luksemburg, gdje je BDP bio prakti~ki dvo-struko ve}i od prosjeka EU-15. Druga je Irska sa fantasti~nih18 posto ve}im BDP od prosjeka (!). Naime, prije pristupanjaEuropskoj uniji (1981.), Irska je bila prakti~no na razinitada{nje Hrvatske. Slijede Danska i Nizozemska te potom ve}ibroj zemalja ~lanica EU-15 koje imaju do pribli`no 10 postove}i BDP od prosjeka, s Njema~kom na kraju, koja je 2001.godine ostvarila BDP upravo jednak prosjeku EU-15. Iza nje susamo tri zemlje s niìm BDP od prosjeka: [panjolska (84 po-sto), Portugal (71 posto) i Gr~ka s dvije tre}ine bruto doma}egproizvoda po stanovniku od prosjeka EU-15.

Me|u novim ~lanicama, najbolji je Cipar sa 78 posto prosje-ka BDP petanaest dosada{njih ~lanica EU, Malta sa 70 postoi odmah potom slijedi Slovenija sa 68 posto. Najslabijame|u tih deset novih ~lanica je Latvija, sa samo tre}inomBDP od prosjeka EU-15. Dràve-kandidati za pristupanjeUniji imaju podjednaki BDP po stanovniku, po ~etvrtinu pro-sjeka EU-15. Za Hrvatsku koja je odnedavno u o~ekivanju dapostigne status kandidata, nije lako do}i do slu`benog po-datka o BDP, pak smo uzeli da je on ukupno pribli`no 22 mili-jarda eura, odnosno 5000 eura po stanovniku, {to nas stavljaza sada na posljednje mjesto u tom nabrajanju, sa 21 postoprosjeka EU-15.

Marijan KALEA

Eu-25


EUROPSKA UNIJA

Redni broj Dràva Glavnigrad

Povr{ina1000 km2

Stanovni-ka 2003.milijuna

BDP2001.eura/stan.

BDP %2001.100% =EU-15

Snagaelektrana2002, GW

Proizvod.el. energije2002, TWh

Potro{.el.energije2002,TWh

Dràve-~lanice EU-15

1 Austrija Be~ 84 8,1 26100 112 17,8 60,6 58,9

2 Belgija Bruxelles 31 10,4 25000 107 15,6 78,0 84,0

3 Danska Copenha-gen 43 5,4 26900 115 12,6 37,2 35,2

4 Finska Helsinki 305 5,2 24300 104 16,7 71,9 83,9

5 Francuska Pariz 544 59,6 24500 105 115,9 536,0 451,7

6 Gr~ka Atena 132 11,0 15700 67 11,0 48,9 50,9

7 Irska Dublin 70 4,0 27500 118 5,4 24,0 24,0

8 Italija Rim 301 57,3 23400 100 77,0 270,3 310,4

9 Luksem-burg

Luxembo-urg 3 0,4 45400 194 1,1 3,7 6,1

10 Nizozem-ska Hag 34 16,2 26500 113 20,8 93,6 110,0

11 Njema~ka Berlin 357 82,5 23500 100 124,2 544,8 539,6

12 Portugal Lisabon 92 10,4 16500 71 11,2 44,2 45,4

13 Španjolska Madrid 505 40,7 19700 84 60,1 233,7 232,1

14 Švedska Stockholm 411 8,9 24800 106 32,2 143,4 148,7

15 Ujed.Kralj. London 244 59,3 24600 105 79,7 369,5 374,5

EU-15, ukupno 3156 379,4 23400 100 601,3 2559,8 2555,4

Nove dràve-~lanice

1 Cipar Nicosia 9,2 0,7 18252 78 1,0 3,6 3,6

2 Èe{ka Prag 78,9 10,2 14274 61 15,1 70,4 58,5

3 Estonija Tallinin 45,2 1,4 9126 39 2,4 7,6 6,2

4 Latvija Riga 64,6 2,3 7722 33 2,2 3,7 6,1

5 Litva Vilnius 65,3 3,5 8658 37 5,8 16,1 9,0

6 Maðarska Budim-pe{ta 93,0 10,1 11934 51 7,5 33,0 37,2

7 Malta Valetta 0,3 0,4 16380 70 0,6 2,0 2,0

8 Poljska Var{ava 312,7 38,2 9594 41 30,8 130,9 121,5

9 Slova~ka Bratislava 49,0 5,4 10530 45 7,8 30,6 25,7

10 Slovenija Ljubljana 20,3 2,0 15912 68 2,7 13,0 11,7

Nove ~lanice, ukupno 738,5 74,2 75,9 310,9 281,5

EU-25, ukupno 3894,5 453,6 677,2 2870,7 2836,9

Dràve-kandidati

1 Bugarska Sofija 110,9 7,8 6084 26 10,2 38,4 31,3

2 Rumunjska Bukure{t 238,4 21,8 5616 24 17,3 50,4 47,5

3 Turska Ankara 774,8 70,2 5616 24 31,8 123,7 126,9

Kandidati, ukup. 1124,1 99,8 59,3 212,5 205,7

U o~ekivanju statusa kandidata

1 Hrvatska Zagreb 56,5 4,4 5000 21 3,7 11,3 14,8

SVAKI PETI KILOVATSAT NAGLOBUSU PROIZVEDE SE U

EUROPSKOJ UNIJI S 25 ^LANICA!Ukupna snaga svih elektrana, s otprilike 600 gigavata (600tisu}a megavata) u EU-15, narast }e na otprilike 680 giga-vata u EU-25. Najve}a instalacija je u Njema~koj, koja ima124 gigavata i Francuskoj, koja ima 116 gigavata. Sve nove~lanice zajedno imaju instaliranu snagu elektrana poput po-lovice snage u Njema~koj ili Francuskoj. Hrvatska ima in-stalaciju koja je 33 puta manja od njema~ke.

Prema proizvodnji elektri~ne energije na vlastitom po-dru~ju, opet je Njema~ka najve}a - proizvela je okruglo545 teravatsati (milijarda kilovatsati) u 2002.godini. Fran-cuska je u toj godini proizvela 536 teravatsati, a sve zemljeEU-15 zajedno proizvele su 2560 teravatsati. Pribli`no to-liko su i potro{ile, 2555 teravasati, {to zna~i da je bilancaprakti~ki zaokruèna unutar tih zemalja. Me|utim, najve}aizvoznica je Francuska - izvezla je 2002. godine 84 tera-

vatsata, zna~i preko sedam puta vi{e nego li smo mi(Hrvatska) ukupno proizveli. Najve}i uvoznik je Italija -uvezla je te godine 40 teravatsati, zna~i preko 11 puta vi{enego li smo uvezli mi (3,5 teravatsata te godine).Me|utim, udjel talijanskog uvoza je 13 posto ukupne po-tro{nje, a na{ega ~ak 24 posto.

Nove zemlje-~lanice tako|er pokrivaju svojom proizvod-njom vlastitu potro{nju i jo{ imaju znatniji izvoz. Dok jeukupna proizvodnja bila 311 teravatsati (2002.), dotle jeukupna potro{nja bila 282 teravatsata, {to zna~i izvoz od29 teravatsati - skoro tri proizvodnje Hrvatske. Najve}i iz-voznik je ê{ka, slijedi Poljska, a relativno najve}i uvoznikje Latvija koja je te godine uvezla skoro 40 posto njenihpotreba.

Ukupna proizvodnja elektri~ne energije svih 25 ~lanica Eu-ropske unije je 2870 teravatsati, a to predstavlja petinusada{nje svjetske proizvodnje. Zna~i, svaki peti kilovatsatna globusu proizvede se u Europskoj uniji s 25 ~lanica!

UZ DAN PLANETA ZEMLJE

OPASNO ZAGRIJAVANJE U OZRA^JUNERAZUMIJEVANJA

OD KADA postoji, ~ovjek je uronjen u najve}u tajnu vla-stita bitka – {to je ìvot? Na isto je pitanje navezan iistobitni misterij postanka Zemlje i njezina poloàja uvremenu i prostoru.

Pojedini pjesni~ki nadahnuti pisci i razmi{ljatelji sklonisu metafori~kim odgovorima koji jo{ pove}avaju i zago-netku i misterij:

- Mi, ìva bi}a, predstavljamo zericu kozmi~ke dijaspo-re, nekoliko mrvica Sun~eva postojanja, sitno pupanjezemaljske egzistencije.

Biblija, pak, tuma~i Zemlju kao izvorni Bo`ji dar ~ovje-ku, a ~ovjeka smatra stvorenim od Boga na njegovu sli-ku i priliku.

Govore}i jezikom izvornih znanosti, poput Edgara Mori-na, suvremenog francuskog mislioca, misterij se razot-kriva evolucijski, kroz dugu povijest prirode i~ovje~anstva, i u ~injenicama:

• Mi jesmo dio kozmi~ke sudbine, ali smo u njoj mar-ginalni: na{a je Zemlja tre}i satelit jednoga Suncasvrgnutog sa svog sada{njeg prijestolja. Ono je postalopatuljasta zvijezda koja luta (ba{ kao i Zemlja) izme|umilijardi zvijezda u perifernoj galaksiji Svemira koji se{iri...

• Na{ je Planet nastao prije pet milijarda godina, naj-vjerojatnije iz kozmi~kih otpadaka nastalih od eksplozijenekog prija{njega sunca, a prije ~etiri milijarda godinaìva organizacija izronila je iz makromolekularnogavrtloga u teluri~kim (zemaljskoatomskim) trzajima iolujama.

• Zemlja se samoproizvela i samoorganizirala u ovisno-sti od Sunca; pretvorila se u biofizi~ki kompleks od tre-nutka kada se razvila njezina biosfera.

•Mi smo istodobno kozmi~ka i zemaljska bi}a.

•@ivot je ro|en u teluristi~kim gr~evima i njegova jepustolovina najmanje dva puta bila u smrtnoj opasnostiod ga{enja (krajem primarnog i tijekom sekundarnograzdoblja). On se razvio i obogatio razli~itim vrstama,ali i ekosustavima u kojima grabe`ljivost i pro`diranjepredstavljaju trofi~ki lanac s dva lica, s licem smrti i li-cem ìvota.

• Kao ìva bi}a ovog Planeta, mi vitalno ovisimo o Ze-maljskoj biosferi. Moramo priznati na{ vrlo fizi~ki i vrlobiolo{ki zemaljski identitet.

NOVE OPASNOSTI

Nije li neizrecivo uzvi{eno {to je Zemlja pro{la svoj ti-tanski put kroz vlastitu povijest, ali je tu`no, tjeskobno izabrinjavaju}e da je na prijelazu iz XX. u XXI. stolje}eprispjela na prag svojih smrtonosnih opasnosti:

• Prva smrtonosna sila, nagla{ava Morin, je mogu}nostglobalne smrti ~itavoga ~ovje~anstva zbog nuklearnogaoru`ja. Druga je smrtna opasnost mogu}nost ekolo{kesmrti. Od sedamdesetih godina otkrili smo da otpadi,isijavanja i isparavanja na{eg tehno-industrijskog urba-nog razvoja kvare biosferu i prijete da }e nepovratno za-trovati ìvi okoli{ kojeg smo sastavni dio: sumanutopot~injavanje prirode od strane tehnike vodi ~ovje~an-stvo u samoubojstvo.

Do potkraj XX. stolje}a svjetski leksikoni i nacionalnirje~nici nisu poznavali, pa ni tuma~ili sintagmu EFEKTSTAKLENIKA. No, znanstvenici su uo~ili i razotkrili po-javu i nadalje su zauzeti oko uzroka. Plinskione~i{}iva}i, primjerice ugljikov dioksid, djeluju kaostaklo u stakleniku – propu{taju Sun~eve zrake, koje za-grijavaju Zemlju, ali onemogu}avaju toplini da ode izatmosfere. Zbog toga dolazi do globalnog (svjetskog)zagrijavanja, a na{ Planet postaje sve topliji.

Globalno zagrijavanje moè donijeti, uz ono {to ve} do-nosi, polagano ili naglo dizanje mora i oceana. Ve}sada izaziva klimatske promjene, a u budu}nosti i ve}iklimatski prevrat. Kako upozorava Wallace Broecker,~lan Zemaljskoga opservatorija "Lamont Doherty" naSveu~ili{tu Columbia u New Yorku, o{tre zime moguuni{titi urode i ribolov u sjevernoj Europi. Klju~ je tog ustrujanjima oceana koja u~incima prouzro~enim od ura-gana mogu to potvrditi. Periodi~na strujanja na ju`noa-meri~koj pacifi~koj obali, uzrokuju poplave, su{e, idruge ozbiljne u~inke koji se {ire svijetom.

Klimatski modeli, koji stvaraju efekt staklenika pogodu-ju {irenju plinova, poglavito uglji~nog dioksida, prouz-ro~it }e kolaps u sada{njem atmosferskom strujanju sozbiljnim posljedicama na atmosferu i globalnu klimu.Trenuta~no se oceanska strujanja pona{aju poput tran-sportera, prenose}i tropsku vru}inu prema sjevernomAtlantiku. To ~ini zime u sjevernoj Europi relativno bla-gima, nasuprot o{trim klimama u Kanadi i u Aziji. Alinije oduvijek tako bilo. Tijekom pro{log ledenoga doba,Zemljina klima pretrpjela je uzastopne velike i nenada-ne globalne promjene. Dokazi se, navodno, nalaze u se-dimentnim stijenama koje pokazuju da su sli~nenenadane promjene zadesile Europu i prije. Stotine itisu}e godina nakog toga, sjeme drve}a je bilouni{teno, {to zna~i da su {ume davne pro{lostiuni{tene, a dogodile su se i zna~ajne promjene u ~ita-vom svijetu pradavne flore i faune, napose s ribama umorima.

[to }e se dogoditi kada u doglednoj budu}nosti svjet-sko stanovni{tvo naraste na 11 ili ~ak 19 milijarda lju-di? Ne}e li do}i do op}e po{asti gladi i raznihinfektivnih bolesti, jer bi za hranu toj masi svijeta treba-

lo proizvesti dva ili tri puta toliko hrane po hektaru vi{enego danas. Na to pitanje nema pravih odgovora.

Broecker smatra da "znanstvenici zasad imaju golemimanjak znanja o podvodnim strujanjima; to je Ahilovapeta klimatskog sustava. A bolje razumijevanje tih stru-janja ìvotno je nadasve va`no." Broecker preporu~ujeda ljudi prestanu toliko ovisiti o krutim gorivima, {to jeuvelike odgovorno za nagomilavanje ugli~nog dioksida,o~evidnog bauka globalnoga zagrijavanja. Osam mili-jarda tona ugljika izbaci se u Zemljinu atmosferu svakegodine. Od toga 6,5 milijarda tona potje~e od sagorje-lih fosilnih goriva, a 1,5 milijarda tona od sje~e {uma.

SUKRIVCI KLIMATSKOGA PREVRATA

Prije nepune dvije godine, stru~njaci UN-foruma Inter-governmental Panel on Climate Change (IPCC) predvid-jeli su globalno zagrijavanje na{e atmosfere spove}anjem do 5,8 Celzijevih stupnjeva do kraja XXI.stolje}a, u usporedbi s prosjekom iz 1990. [vicarski,pak, klimatolozi sa Sveu~ili{ta Bern ra~unaju da }e glo-balno zagrijavanje biti 40 posto ve}e od predvi|anjaIPCC-a. Sigurno je da }e do 2030. godine za 1,1 stu-panj Celzijusov biti prema{en prosjek zagrijavanja izrazdoblja 1990.-2000.

Metereolozi bavarske promatra~nice Hohenpeissenbergod 1879. prate i mjere obilatost ki{a. Sada padaju skorodva puta ~e{}e nego prije 120 godina, a godi{nji pro-sjek temperature zraka vi{i je 0,9 °C. Razdoblje1990.-2000. bilo je na sjevernoj polulopti Zemlje naj-toplije u zadnjih tisu}u godina! îtavih 500 tisu}a godi-na u atmosferi Zemlje nije bila tolika koli~ina uglji~nogdioksida.

Toplija atmosfera izaziva ja~e i brè isparavanje otvore-nih voda. Otuda ~e{}e i obilnije ki{e. Poja~ava se krugisparavanja vode i kondenziranja vodene pare, pa rastu ikoli~ine ki{a i snijega.

Progovaraju i geobotani~ari. Naime, od 1960. broj sedana bez mraza u na{em klimatskom pojasu pove}ao10 posto. âk na domak zemaljskim polovima mnoìse, zbog zagrijavanja, broj biljnih vrsta. A u tropima jesamo u 1998., zbog pregrijanog mora, izumrlo 16 po-sto koraljnih grebena.

Vje~ni led topi se, ne samo u Alpama. Od 1971. godinezrak je u vrletima Himalajskoga gorja topliji za cijelistupanj Celzijusov. Zato bi ledenja~ka jezera u Nepalu iButanu mogla ve} od 2005. vodostajem nadrasti svojeobale i poplaviti okolne krajeve. Samo ledenjaci u Alja-sci mogli bi svojim kopnjenjem prouzro~iti godi{nji rastrazine svjetskih mora za 0,27 milimetara.

Ameri~ki istraìva~i upozoravaju da globalno zagrija-vanje moè izazvati {irenje uzro~nika tropskih bolesti i

osvrt

OSAM MILIJARDA TONA UGLJIKA IZBACI SE U ZEMLJINU ATMOSFERU SVAKE GODINE – OD TOGA6,5 MILIJARDA TONA POTJEÊ OD SAGORJELIH FOSILNIH GORIVA, A 1,5 MILIJARDA TONA OD SJEÊ[UMA


zaraza u zemljama umjerene klime, {to bi pogodilo lju-de, ìvotinje i bilje.

Klimatolozi iz hambur{kog Instituta Max Planck nisu je-dini koji osu|uju paradoksalni stav stru~njaka kojipori~u ~injenicu da je ~ovjek sukrivac sve o~itijeg pre-vrata u podnebljima Zemlje; (~ovjek, ili pripadaju}idru{tveni sustavi i suvremeni modeli razvoja?) Tako po-jedini geolozi blefiraju podatkom da je prije 225 miliju-na godina u Zemaljskoj atmosferi bilo uglji~nogdioksida puno vi{e nego sada, a ono je bilo ledenodoba. Pre{u}uju ~injenicu da su se odonda kontinentirazmaknuli, da je Sun~ev intenzitet bio druk~iji, i da je uono pradoba bilo vi{e aktivnih vulkana, koji erupcijamatako|er djeluju na atmosferu.

SAMO DVIJE GODINE ZA SPASSVIJETA

Dvojica uglednih znanstvenika, ameri~ki klimatologStephen Schneider i {vedski ekonomist Christian Azar,nedavno su objavili studiju u kojoj se suprotstavljajutvrdnjama ameri~ke administracije da }e me|unarodniplan za sprje~avanje klimatskih promjena osiroma{itiameri~ko i svjetsko gospodarstvo. "Tvrdnja da }e poli-ti~ko sprje~avanje klimatskih promjena upropastiti go-spodarstvo pogre{na je ~ak i kad se prihvatekonvencionalni gospodarski modeli", rekao je Schnei-der za "New Scientist". Klimatolozi se, smatra, morajuodlu~nije usprotiviti onima koji mjere za smanjenjeglobalnog zatopljenja smatraju preskupima. Neodgo-vorna su mi{ljenja onih ekonomista koji zastupaju luk-

rativne interese kapitala te tvrde da "neodre|ena pred-vi|anja mogu}ih katastrofa nisu dovoljan razlog dasvijet odvu~emo u – ekonomsku krizu".

Nedavno izvje{}e UN-a o klimatskim promjenamasadrì i procjenu ekonomista da bi stabiliziranje atmo-sferskog CO2 na razini dvostruko ve}oj u odnosu narazdoblje prije industrijalizacije stajalo od jednog doosam trilijuna dolara. Zvu~i mnogo, kaè Schneider,ali je neznatno u usporedbi s gospodarskim rastom oddva posto godi{nje, koji su predvidjeli isti ekonomisti,predvi|aju}i da bi bez mjera protiv globalnoga zatop-ljenja svijet kao cjelina do 2100. godine bio 10 putabogatiji!? Ali Schneider i Azar i na to imaju odgovor:uzmu li se u obzir tro{kovi mjera protiv globalnoga za-topljenja, jednaki cilj dostiè se samo dvije godineposlije.

Doista, biti 10 puta bogatiji 2100. ili 2102. godineskoro je jednako. Sli~no tomu, ispunjavanje uvjetakoje zadaje poznati Protokol iz Kyota za industrijske bizemlje zna~ilo da }e postati 20 posto bogatije do lip-nja 2010. umjesto do sije~nja te godine. Uzeli ove ilione argumente, smanjenje emisija stakleni~kih plino-va presudno je za ~itav svijet ako kani izbje}i prijete}ei ve} nastupaju}e katastrofalne klimatske promjene.

POUÂVATI RAZUMIJEVANJE

Zacijelo su u pravu svi znanstvenici, razboriti ekonomi-sti i svi mislioci koji drè, zaokupljeni krucijalnimpitanjem – {to ~initi? – da se ~itavo ~ovje~anstvo na

podru~ju za{tite i ekologije Zemlje smjesta treba podi-gnuti na zajedni~ke noge i potaknuti planetarnu svijest.

Shva}en isklju~ivo na tehni~ko-ekonomski na~in, raz-voj je u kona~nici neodrìv, ~ak unato~ svom trajnomkarakteru. Potreban je druk~iji, bogatiji i kompleksnijipojam razvoja, umjesto su{te i problemati~ne globali-zacije, koji ne bi bio samo materijalan, nego tako|er iintelektualan, afektivan, moralan – duhovni!

Rije~ima Morina i brojnih suvremenih mislioca i znan-stvenika, potreban je novi i planetarni pokret kako bi seotklonili problemi i opasnosti u svjetlom, ali i tamnomzrcalu paradoksalnog stanja na na{oj Zemlji: me|uovi-snosti su se umnogostru~ile. Svijest da su solidarni sasvojim ìvotom i sa svojom smr}u od sada povezujeljude jedne s drugima. Komunikacija trijumfira: Planetje ispresjecan mreàma, faksovima, mobitelima, mode-mima, internetom. Pa ipak, unato~ tomu, vlada posve-ma{nje nerazumijevanje... Problem razumijevanjapostao je bitan za sve ljude. I upravo zato mora se nala-ziti u sredi{tu odgoja dana{njega, i u budu}nosti. Napo-menimo da nijedna komunikacijska tehnika, ni telefonni Internet ne donose razumijevanje sami po sebi. Ra-zumijevanje ne moè biti numerizirano. Obrazovati ne-koga da razumije matematiku ili neku drugu disciplinuje jedno, a odgoj za ljudsko razumijevanje je ne{to pot-puno drugo. Tu nailazimo, opet, na potpuno duhovnoposlanje odgoja: pou~avati razumijevanje izme|u oso-ba mora biti uvjet i jamstvo intelektualne i moralne soli-darnosti ~ovje~anstva.

Pripremio: Josip Vukovi}

EKONOMISTI PREDVI\AJU DA BI, BEZ MJERA PROTIV GLOBALNOG ZATOPLJENJA, SVIJET KAO CJELINADO 2100. GODINE BIO 10 PUTA BOGATIJI, A KLIMATOZOLOZI IM UZVRA]AJU DA BI SE S TRO[KOVIMATIH MJERA JEDNAKI CILJ MOGAO POSTI]I SAMO DVIJE GODINE POSLIJE, ODNOSNO 2102?!

21

UDRUGA "DUPINOV SAN" POKRENULA EKO PROJEKT "ZELENO 2004"

I HEP OBNAVLJAJADRANSKE [UMEI MASLINIKE

HRVATSKA elektroprivreda sponzor je nacional-

nog projekta Zeleno 2004, kojemu je cilj prikup-

ljanje nov~anih donacija za sadnju maslina,

pinija i ~empresa du` jadranske obale. Udruga

Dupinov san, pokreta~ projekta, kroz donatorsku

kampanju pod nazivom Posadimo ìvot! nastoji

povezati gra|ane jadranske i kontinentalne Hrvat-

ske, odnosno gospodarski sektor, gra|ane i insti-

tucije u o~uvanju prirodne ba{tine jadranske

regije.

Nov~ane donacije prikupljaju se od gra|ana i go-

spodarskih subjekata do listopada ove godine,

kada }e se sva sredstva upla}ena na poseban do-

nacijski ìro ra~un Udruge (2360000 -

1101699751) upotrijebiti za sadnju 10 tisu}a

sadnica maslina i 15 tisu}a mladica pinije i ~em-

presa. U suradnji s Hrvatskim {umama i lokalnim

zajednicama, pinije i ~empresi sadit }e na dubro-

va~kom podru~ju i na otoku Lastovu, a masline na

Visu, Hvaru, Kor~uli te u Istri.

Projekt Zeleno 2004 predstavljen je 6. travnja

2004. godine u prostorijama Hrvatske udruge

poslodavaca u Zagrebu. Udruga Dupinov san, na-

pomenuo je njen ravnatelj Goran Stojanovi}, u

okviru trogodi{njeg programa Podrìmo boje Ja-drana (2003-2005) ove godine zapo~inje s eko

komunikacijskim projektom Zeleno 2004, koje-

mu je glavni cilj obnova hrvatskih obalnih {uma

te maslinika. Pritom je naveo crne brojke koje

svjedo~e kako na{ Jadran sve vi{e gubi svoju ze-

lenu boju: u proteklih {est godina u jadranskoj

regiji je izgorjelo 143000 ha {uma i maslina te

ukupna {teta od {umskih poàra iznosi vi{e od

854 milijuna eura, a nestajanje bioraznolikosti,

odnosno pojedinih biljnih i ìvotinjskih vrsta je

neprocjenjivo. Rastuùje i ~injenica da Hrvatska

danas ima tek pribli`no 3,5 milijuna stabala ma-

slina, dok ih je prije 150 godina imala vi{e od 32

milijuna!

Pokrovitelji projekta Zeleno 2004 su Ministarstvo

za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva,

Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnog

gospodarstva, Ameri~ka trgova~ka komora u

Hrvatskoj (Odbor za za{titu okoli{a) i Hrvatska

udruga poslodavaca. Uz HEP, zlatni sponzor je i

tvrtka Dalekovod, a me|u pokroviteljima su Tetra

pak i Elektrolux Hrvatska. Hrvatski Telekom, glavni

partner projekta, otvorio je telefonski broj 0800

9191 radi besplatnog informiranja o donacijskoj

kampanji i na~inima uplate.

- Za potporu smo se obratili tvrtkama koje imajuosvije{ten pristup u za{titi okoli{a, naglasio je G.

Stojanovi}.

Donacijom jedne {umske sadnice pinije ili ~em-

presa po cijeni od 20 kuna ili masline (40 kuna) i

vi moète doprinijeti obnovi na{ih obala i otoka.

On line donaciju moète ostvariti na stranici

www.dupinovsan.org.

Tatjana Jalu{i}

U PROTEKLIH [EST GODINA U JADRANSKOJ REGIJI JE IZGORJELO 143000 HA [UMA I MASLINA -UKUPNA [TETA OD [UMSKIH PO@ARA IZNOSI VI[E OD 854 MILIJUNA EURA, A NEPROCJENJIVOJE NESTAJANJE BIORAZNOLIKOSTI

Predstavljanje projekta Zeleno 2004 u HUP-u

DUPINOV SAN: OÛVATI JADRAN

POTAKNUTA hrvatskim romanom Dupinov sanAdriana Predraga Kezelea, istoimena nevladina i

neprofitna udruga osnovana je u svibnju 2001. go-

dine. Ciljevi su joj promicanje ekolo{ke svijesti,

za{tite okoli{a i odrìvog razvoja, izgradnja svijesti

o va`nosti o~uvanja okoli{a te ostvarenje konkret-

nih projekata u svrhu o~uvanja prirodnog i kulturo-

lo{kog naslje|a Jadranskog mora, hrvatskih otoka i

obale.

Njezin trogodi{nji eko-komunikacijski program

Podrìmo boje Jadrana (2003 - 2005) temelji se

na ideji odrìvog razvoja i proaktivnog djelovanja u

za{titi okoli{a. Provedbom triju jednogodi{njih

projekata, nastoji se promijeniti odnos prema pri-

rodnoj i kulturnoj ba{tini jadranske regije radi nje-

zine obnove i o~uvanja. Jednogodi{nje projektne

akcije obiljeène su simboli~nom bojom djelovan-

ja (plava - o~uvanje mora i podmorja, zelena - ob-

nova i o~uvanje kopnenog okoli{a, bijela -

povezivanje prirodnog i kulturnog naslije|a, obno-

va i o~uvanje tradicionalne brodogradnje). Glavni

im je cilj zaustaviti negativne trendove u odnosu

prema okoli{u te potaknuti pozitivno i odgovorno

promi{ljanje o jadranskoj orijentaciji.

Hrvatski je Jadran jedno od rijetkih podru~ja u svi-

jetu koje je ostalo samo jo{ dijelom o~uvano te u

Dupinovom snu smatraju da je potrebna promjena

svijesti i nov odnos prema tom bogatstvu koje gu-

bimo. Da se to doista doga|a, govore ~injenice: iz

na{eg mora potpuno je nestala sredozemna med-

vjedica, sve je ve}e uginu}e dobrih dupina, ulov

ribe sve je slabiji (~emu je uzrok pove}anje ribar-

skih plovila, krivolov i zaga|enje mora), a morsko

podmorje se uni{tava ribarskim ko~arenjem, ba-

canjem otpada s brodova, jahti ili s kopna, umjet-

nim (kaveznim) uzgojem tuna, ispu{tanjem

otpadnih voda bez biolo{kih pro~i{}iva~a, kao i

ispu{tanjem balastnih voda s brodova i tankera, a

planovi o novim marinama, prijevozu nafte i

sli~nom... svjedo~e da valja o~ekivati jo{ ja~e

iskori{tavanje morskog dobra.

inicijativa


UZ DAN PLANETA ZEMLJE

"VELEBITSKA DEGENIJA"NAJBOLJIM NOVINARSKIM

RADOVIMA O ZA[TITI OKOLI[A

LIDIJA Gnjidi} iz Slobodne Dalmacije, Tihana Beluì}s Radija 101 i Ton}i Bona}i s Hrvatske televizije, do-bitnici su novinarske nagrade Velebitska degenija,koja im je 22. travnja o.g., na Dan planeta Zemlje,uru~ena u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu.Nagradu, koja se od 1999. godine dodjeljuje za naj-bolji novinarski rad o za{titi okoli{a objavljen u tisku,na televiziji i na radiju - utemeljili su Hrvatsko novi-narsko dru{tvo - Zbor novinara za okoli{ i agencijaAPO d.o.o. usluge za{tite okoli{a, ~lanica HEP grupe.Dobila je ime po Velebitskoj degeniji, endemskoj biljciùtih cvjetova, najrje|oj vrsti velebitske i hrvatske flo-re koja raste samo na Velebitu.

Lidija Gnjidi} nagra|ena je za tekst Svjetski ekolozi za-traìli hitnu za{titu Jadrana, objavljen u SlobodnojDalmaciji, u kojemu je ukazala na mogu}nosti za{titeJadrana u okviru me|unarodne suradnje i pomo}isvjetskih institucija za za{titu okoli{a. Nagra|ena emi-sija Radija 101 Pisele pi{e, autorice Tihane Beluì}govori o iznimno otrovnoj boji koja se koristi kao pre-maz za brodove, {to je razmjerno nepoznat problem u{iroj javnosti. Najbolji televizijski uradak - prilog uemisiji Brisani prostor pod nazivom Jaruàlom protivbezakonja, autora Ton}ija Bona}ija, na duhovit jena~in, kako je navedeno u obrazloènju, ukazano naproblem bespravne izgradnje.

Nagra|enima je ~estitao Esad Prohi}, izaslanik Predsjed-nika Republike Hrvatske, napomenuv{i da je za{tita oko-li{a vrlo zna~ajna i u procesu pridruìvanja HrvatskeEuropskoj uniji. Vi{nja Jeli} Mück, dràvna tajnica zaza{titu okoli{a u Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva te Dragutin Lu~i}, predsjednikHrvatskog novinarskog dru{tva, naglasili su va`nost ob-jektivnog informiranja i ukazali na zna~ajnu ulogu koju no-vinari imaju u kreiranju javnog mi{ljenja o pitanjima izza{tite okoli{a. S tim se sloìo i direktor APO-a DamirSuba{i}, koji se osvrnuo na povijest nastanka te nagrade,a kao razlog zbog kojeg je upravo APO sudjelovao u njezi-nom utemeljenju naveo je izraènu ekolo{ku orijentacijute tvrtke. Tanja Dev~i}, predsjednica Zbora novinara zaokoli{, predstavila je rad tog ogranka HND-a, naglasiv{ida on aktivno sudjeluje u za{titi okoli{a. Uime Predsjedni-ka Uprave HEP-a, ~estitke nagra|enima uputio je Ante De-spot, ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju i predsjednikNadzornog odbora APO-a.

- Mi smo ponosni {to je APO, na{a tvrtka k}erka, jedan odutemeljitelja te vrijedne nagrade, kazao je A. Despot. Pod-sjetio je na ~injenice koje svjedo~e da je za{tita okoli{a uHEP-u konstitutivna poslovna odrednica te pozvao novina-re da i dalje prate i ocjenjuju odnos HEP-a prema okoli{u.

Tatjana Jalu{i}snimio: I. Su{ec

nagrada sklad

NAGRADU SU 1999. GODINE UTEMELJILI HRVATSKONOVINARSKO DRU[TVO - ZBOR NOVINARA ZA OKOLI[ IAGENCIJA APO, ^LANICA HEP GRUPE


Dobitnici nagrade Velebitska degenija

ME\UNARODNI SEMINARO ODR@IVOJ GRADNJI

USKLADITIGRADNJU SAZA[TITOMOKOLI[AU ORGANIZACIJI Ministarstva za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva Republike Hrvatske i Tr{}anskogsajma, u Zagrebu je 15. travnja o.g. odràn me|unarodniseminar o odrìvoj gradnji, koji je okupio predava~e iz Ita-lije, Slovenije i Hrvatske. Suorganizatori seminara bili suHrvatska komora arhitekata i inènjera u graditeljstvu,Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtni~ka komo-ra, Dru{tvo gra|evinskih inènjera Zagreb i Dru{tvo arhite-kata Zagreba. Potporu su pruìli Gra|evinski i Arhitektonskifakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu te Institut gra|evinarstva.

Seminar je otvorio dràvni tajnik Aleksander Russo izMZOPUIG-a, naglasiv{i da je uskla|enost planiranja,projektiranja i gradnje sa za{titom okoli{a jedini isprav-ni put budu}eg razvoj graditeljstva.

Stefano Parancola s Arhitektonskog fakulteta u Ferariodrào je predavanje Postupanje s vodom u odrìvim zgra-dama te Odrìva arhitektura i urbana ekologija na primjeru~etvrti u Padovi. Claudio Coveri, Sektor javnih radova,Op}ina Faenza, Ravena, imao je izlaganje: Osnovna {kola"Don Lorenzo Milani" - obnova na odrìv na~in.

O iskustvima odrìve gradnje u Sloveniji govorila je dr.sc.Marjana [ijanec sa Gra|evinskog instituta ZRKM-Ljublja-na. Energetski institut "Hrvoje Poàr" (dr.sc. Branka Jela-vi}, @eljka Hrs Borkovi}, Zdeslav Mati} i mr.sc. VesnaKolega) predstavio je program energetske u~inkovitosti uzgradarstvu. Obilje`ja odrìve ku}e Marles predstavile suMirijana Bra~i~, Marles hi{e-Maribor i Sun~ica Sakomaniz Jurcon projekta-Zagreb.

O hrvatskoj drvenoj pasivnoj ku}i govorio je prof. Lju-bomir Mi{~evi} s Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba.Goran Pichler predstavio je energetski nezavisnu ku}u uOsijeku, a solarni krov u [panskom - primjer kori{tenjaSun~eve energije u obiteljskoj ku}i dr.sc. LjubomirMajdandì}. O nizozemskim iskustvima odrìvih na-selja govorila je Thea Karlavaris iz Opatije.

Ovom prigodom najavljen je i sajam Biocasa 5,izlo`ba i kongres o odrìvoj gradnji, koji }e se odràtiu Trstu od 6. do 9. svibnja 2004. godine.

Tatjana Jalu{i}

Energetska neovisna ku}a u Osijeku

Velebitska degenija uvijek izaziva veliku pozornost, ne bez razloga

DODIJELJENE ZELENE ZASTAVE

ODGOVORNO DONO[ENJE ODLUKA MLADIHU BUDU]NOSTI I ZA BUDU]NOST

POKRET prijatelja prirode Lijepa na{a i Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i {porta, 23. travnja o.g. u Kongresnoj dvo-rani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, organizirali susve~anost dodjele Zelene zastave i povelje o obnavljanjustatusa Me|unarodne eko-{kole. Eko-{kole su programZaklade za odgoj i obrazovanje za okoli{ (Foundation forEnvironmental Education - FEE), koja je pri Vije}u Europeutemeljena 1981. godine. Cilj Zaklade je promicanje odgo-ja i obrazovanja na podru~ju za{tite okoli{a i odrìvog raz-voja. Naglasak je na osposobljavanju djece {kolskoguzrasta za brigu o okoli{u. Za provo|enje programa udràvama ~lanicama Zaklade u svakoj dràvi zaduèna jesamo jedna nevladina udruga, koja svojim ustrojstvom iprogramom rada ispunjava postavljene kriterije o ~lanstvu uFEE.

PRIZNANJE ZA28 OSNOVNIH [KOLA

U prepunoj Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta,dodjeli toga iznimnog priznanja, ove godine prisustvovalisu - uz Me|unarodnog koordinatora Eko-{kola, SergiaSantosa i nacionalnog koordinatora dr. sc. Antu Kutlu - ipredstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta -@elimir Janji}, dràvni tajnik i iz Ministarstva europskih in-tegracija - Davor îli}, pomo}nik ministrice. Zelena za-stava uru~ena je na sve~anosti predstavnicima 4.generacije {kola: {kolskim koordinatorima za Eko-{kole injihovim ravnateljima uz nazo~nost kumova {kola. Ove jegodine ukupno 28 osnovnih i srednjih {kola iz svih krajevaLijepe na{e steklo to iznimno me|unarodno priznanje.Status me|unarodne Eko-{kole nije trajan, ve} je {kolanakon isteka druge godine du`na podnijeti zahtjev za ob-navljanje statusa, sa cjelovitom dokumentacijom kojompokazuje koliko je u tom razdoblju napredovala i unaprije-dila svoje djelovanje. I ove je godine, uz dodjelu Zelenihzastava, obnavljan status Eko-{kola i to 31 osnovnoj isrednjoj {koli, koje su prije dvije godine dobile Zelenu za-stavu te im je na sve~anosti uru~en certifikat Me|unarod-ne Eko-{kole, budu}i da su ispunile sve smjernice zaprovedbu programa. Status }e morati ponovno obnavljatiza dvije godine.

^lanovi povjerenstva i ocjenjiva~kog suda bili su u prigodiuvjeriti se u ispunjavanje svih uvjeta za obnavljanje statusapregledavaju}i dokaznu dokumentaciju, a jo{ vi{e tijekomnadzornih obilazaka {kola. Sve nagra|ene {kole korektno supo{tivale postupak koji je u provedbi me|unarodnih pro-grama iznimno vaàn. U~enici i djelatnici uklju~enih {kolaizabrali su dugoro~no provoditi taj sloèn i opseàn pro-gram i pridruìti se velikoj me|unarodnoj obitelji Eko-{kolas jednim zajedni~kim ciljem: pobolj{ati i unaprijediti ìvotu skladu s okoli{em.

NAÊLA I CILJEVIU programu Eko-{kole postavljena su na~ela i ciljevi za{titeokoli{a: snimiti stanje-okoli{ {kole, ku}e, naselja, mjesta;utvrditi postoje}e probleme u okoli{u i mogu}nost rje{enja;predvidjeti i upozoriti na nove probleme okoli{a, djelovati sciljem sprje~avanja nastanka novih; dati prednost odrìvomrazvitku; unaprijediti kvalitetu ìvljenja osiguravaju}i iodràvaju}i visoku kvalitetu za{tite okoli{a za ìvot, rad ikretanje; organizirati akcije s ciljem unaprje|ivanja ìvotnihi radnih uvjeta; za{tititi prirodu i o~uvati prirodne izvore;upoznati i {tititi biolo{ku raznolikost ekosustava; poticati iosmi{ljavati rad u okoli{u; nastojati ispraviti {tete po~inje-ne u okoli{u; upozoravati javnost o problematici okoli{a;osigurati uvjete za trajno i pravodobno informiranje javnostii sudjelovanje u svim predvi|enim aktivnostima.

Eko-{kole su najmasovniji program Pokreta prijatelja priro-de Lijepa na{a i program koji daje najbolje rezultate u smi-slu odgoja mladih ljudi za odgovorno i ekolo{ko pona{anje.

NAGRA\IVANJE NA LOKALNOJ,DR@AVNOJ I ME\UNARODNOJ

RAZINIStatus Eko-{kole je sustav nagra|ivanja na lokalnoj, dràv-noj i me|unarodnoj razini {to je obolje`je tog kvalitetnogmodela odgoja i obrazovanja. [kole koje se uklju~uju uprogram moraju proraditi tri osnovne teme: Voda, Energija iOtpad te se odlu~iti za jednu ili vi{e ponu|enih tema, a cje-

lokupni rad dokumentirati kroz sedam predvi|enih pro-gramskih koraka. [kole koje ispune postavljene kriterije ikoje brigu za okoli{ promi~u kao trajnu vrijednost i na~inìvljenja, dobivaju povelju o statusu Me|unarodneeko-{kole i Zelenu zastavu sa znakom Eko-{kole. Svi sudio-nici ìvota u Eko-{koli zajedni~ki poduzimaju niz prakti~nihkoraka i aktivnosti s ciljem smanjenog optere}enja okoli{a.Program moè prihvatiti svaka {kola u kojoj su svi njeni su-dionici voljni EKO odabrati kao njihov na~in ìvljenja. Pro-gram Eko-{kola jasno odre|uje i usmjerava na~in na koji senastavni sadràji o za{titi okoli{a, koji su dio redovnog na-stavnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnomìvotu {kole. Takav pristup pomaè u~enicima shvatiti koli-ka je va`nost za{tite okoli{a u svijesti svakog pojedinca.Posebna pozornost posve}uje se pitanjima smanjivanja izbrinjavanja otpada, racionalnog kori{tenja energije i vode iure|enju {kolskog okoli{a.

Program Eko-{kole zahtijeva po{tivanje zadanih me|una-rodnih smjernica i kriterija, a ugledni status Eko-{kolestje~e se kroz ~etiri osnovna stadija: prijava za sudjelovanjeu programu Eko-{kole, izrada i provedba programaEko-{kole, prijava za status Eko-{kole i obnavljanje statusaEko-{kole.

Podupiru}i program Eko-{kola, lokalna zajednica profitirana dva na~ina: kratkoro~no i dugoro~no. Kratkoro~no, jer

eko {kole


STATUS EKO-[KOLE ZNAÎ ZNANJE, ISKUSTVO I DOBAR START U BILO KOJU STRUKU KOJOM ]ESE DJECA EKO-[KOLA BAVITI

PROIZVODNJA I POTRO[NJAENERGIJE VA@AN SU DIO [KOLSKOGNASTAVNOG PROGRAMA U ZA[TITIOKOLI[A - JAÂJU]I SVIJESTUÊNIKA POTIÊMO [TEDNJU IRACIONALNO KORI[TENJE ENERGIJE,A TIME I ZA[TITU OKOLI[A I STOGANIJE NEOBI^NO DA JE HEP ODLUÎOPOMO]I TOM ZNAÂJNOM IKORISNOM PROJEKTU

U Hrvatskoj, nacionalni koordinator i voditelj progra-ma Eko-{kole je Pokret prijatelja prirode Lijepa na{a.Provedba programa u Republici Hrvatskoj zapo~ela jeu velja~i 1998. godine, u suradnji s Ministarstvomprosvjete i {porta, u skladu sa zadanim smjernicama.Od prvog poziva na sudjelovanje u programu, kojegsu zajedni~ki uputili Pokret prijatelja prirode Lijepana{a i Ministarstvo prosvjete i {porta, do danas, uprogram je aktivno uklju~eno pribli`no 200 {kola.[kole koje ispune postavljene kriterije i koje brigu zaokoli{ promi~u kao trajnu vrijednost i na~in ìvljenja,dobivaju povelju o statusu Me|unarodne eko-{kole iZelenu zastavu sa znakom Eko-{kole. Ovo presti`nome|unarodno priznanje dodjeljuje se svake dvije go-dine. Nakon toga slijedi prijava za obnovu statusa.[kola mora dokazati da je u provedbi programa, pre-ma zacrtanim smjernicama oti{la korak dalje - produ-bila i pro{irila rad na izabranim temama.

Prigodi dodjele Zelene zastave i povelje o obnavljanju statusa Me|unarodne eko-{kole prisustvovali su Sergio Santos,me|unarodni koordinator i dr. sc. Ante Kutle, nacionalni koordinator za eko-{kole

postoji sna`no dru{tveno povezivanje i stvarni fizi~ki napre-dak, a dugoro~no jer mijenja mentalitet i na~in raz-mi{ljanja. To }e proizvesti novi nara{taj gra|ana koji vodebrigu o okoli{u.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDAKUMA NEKOLIKO EKO-[KOLA

Sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i {porta te Zavo-dom za {kolstvo sura|uje i Hrvatska elektroprivreda. Pre-poznav{i u Eko-{kolama program stvaranja bolje hrvatskeekolo{ke budu}nosti, Hrvatska elektroprivreda se uklju~ilana taj na~in da je postala kumom (sponzorom) u nekoliko{kola. Hrvatska elektroprivreda na taj na~in sudjeluje u pro-gramu odgoja i obrazovanja u~enika o za{titi okoli{a. Svakaod tih {kola posebna je i zanimljiva Hrvatskoj elektroprivre-di na svoj na~in te se ne moè svrstati u sustav op}ihna~ela takvih obrazovnih ustanova.

Osnovna {kole Kalnik, kojoj je Hrvatska elektroprivredakuma, nalazi se u najsiroma{nijom op}ini u Hrvatskoj, aliupornim zalaganjem u~enika i profesora stvoreno je poseb-no ozra~je u {koli i predivnom {kolskom parku u kojem dje-ca uìvaju i rado provode vrijeme i nakon zavr{etka nastave.Hrvatska elektroprivreda dodjeljuje nagrade u~enicima kojisu ostvarili najbolje rezultate na dràvnim natjecanjima umatematici i fizici. Pro{le je godine taj doga|aj dodjele Na-grade odràna na Kalniku, gdje se skupilo elitno dru{tvomladih genijalaca iz svih krajeva Hrvatske. U {iroj hrvatskojjavnosti {kola je postala poznata krajem 2000. godine, kadaje u parku, koji je okruùje, otvoren Biblijski vrt Mira, jedin-stven po 33 drvena kipa poznatih svetaca iz Starog i Novogzavjeta.

HEP je kuma i u Gospi}u - Osnovnoj {koli Jure Turi}a, gdjeje pro{le godine sve~ano obiljeèna i 60. obljetnica smrtiNikole Tesle. Zajedni~kim trudom {kolskog osoblja, djece iHrvatske elektroprivrede obiljeàvaju}i taj doga|aj 60. ob-ljetnice smrti velikog genija na podru~ju elektriciteta,uspjelo se prikazati doprinos Tesle u razvoju svijeta. To jebila poruka djeci Gospi}a, ali i cijele Hrvatske.

HEP Proizvodnja d.o.o., PP HE Sjever u program Eko-{kolauklju~ila se kao kuma Elektrostrojarskoj {koli u Vara`dinu.Na ovogodi{njoj sve~anosti, toj je {koli iz Vara`dinauru~ena Zelena zastava, Osnovna {kola Kalnik obnovila jepo prvi put status, dok }e obnavljanje statusa Me|unarodneEko-{kole sljede}e godine imati i Osnovna {kola JureTuri}a iz Gospi}a.

Uklju~ivanje i suradnja Hrvatske elektroprivrede sa spome-nutim {kolama, mladim nara{tajima i mo`da budu}im za-poslenicima na{e tvrtke omogu}ila se savjetodavna i drugupomo}. Posebice realizaciji projekata racionalnogkori{tenja energije, gdje je Hrvatska elektroprivreda praviizvor podataka s temom (elektro) energetike i okoli{a.Bave}i se jednom od tema u programu Eko-{kole, u~enicirje{avaju probleme u svojoj neposrednoj sredini, priprema-ju se za rje{avanje problema i odgovorno dono{enje odlukau budu}nosti i za budu}nost. Ostvaruju}i suradnju s mla-dim nara{tajima i pou~avanjem djece o na~inu rje{avanjaproblema energije, otpada i vode - Hrvatska elektroprivredas velikim iskustvom u tom podru~ju uklju~uje se urje{avanje globalnih problema sada{njice i 21. stolje}a, alii cijeloga svijeta. Status Eko-{kole zna~i znanje, iskustvo idobar start u bilo koju struku kojom }e se djeca Eko-{kolabaviti. Proizvodnja i potro{nja energije vaàn su dio {kol-skog nastavnog programa u za{titi okoli{a. To utje~e naìvot svih u~enika u {koli i kod ku}e. Ja~aju}i svijest u~eni-ka, doprinosimo {tednji i racionalnom kori{tenju energije, atime i za{titi okoli{a. Stoga nije neobi~no {to je Hrvatskaelektroprivreda odlu~ila sudjelovati, dati korisne informaci-je, pomo}i u projektima i biti sudionikom ìvota u skladu sprirodom.

Lucija Kutle


REKLI SU...@ELIMIR JANJI],dràvni tajnik priMinistarstvuznanostiobrazovanja i{porta

- Sama ~injenica da ~ovjekmora ispravljati nepravduzna~i da moramo u~initipreokret. Nisu dovoljne nor-me i zakoni. Samo odgojemza okoli{ moèmo do}i do promjene svijesti. Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i {porta daje potpunupotporu onim programima kojima se utje~e napromjenu svijesti, koji odgajaju za ìvot. Moja iskre-na èlja je da se Zelena zastava zavijori pred svakom{kolom te da sve one prerastu u jednu veliku zastavuLijepe na{e.

DAVOR ÎLI],vi{i savjetnik uMinistarstvueuropskihintegracija

- @elimo li ispuniti sve ob-veze koje se name}u priulasku u Europsku uniju,moramo imati jasne progra-me i planove. Politika za{titeokoli{a jedna je od naj-va`nijih aktivnosti Europske unije. U hrvatskom na-cionalnom interesu je obrazovanje za okoli{, aPokret prijatelja prirode Lijepa na{a ide u prilogosnovnim na~elima za{tite okoli{a Europske unije isamim tim ga Ministarstvo podupire.

SERGIO SANTOS,me|unarodnikoordinator zaEko-{kole izPortugala

- Program dodjele Zastave iobnavljanja statusa, klju~nije doga|aj programaEko-{kole, ba{ zbog mladihljudi, ekolo{kog i obrazov-nog aspekta, jer njegovzna~aj po~iva na obrazovanju mladih ljudi za de-mokraciju. Moram naglasiti da je programEko-{kola u Hrvatskoj velik, ìv i da napreduje. Usvijetu je 28 zemalja i 14.000 {kola u kojima seprogram razvija. Projektom web povezivanjaEko-{kola (linking system), {kole su u mogu}nostime|usobno komunicirati, a sa zadovoljstvommogu utvrditi da je Hrvatska tre}a dràva po brojuposjeta me|unarodnoj stranici Eko-{kola, {to zna~ida je hrvatska mlade` ekolo{ki jako svjesna. Po-sebno èlim ~estitati onim {kolama koje primajuZastavu prvi put. To je veliko dostignu}e, mjerilo istandard za{tite okoli{a. Obnavljanje statusa {kolaozna~ava kontinuitet, a {kole koje su danas dobilepovelju, demonstrirale su zrelost u provo|enju pro-grama Eko-{kole.

Pokret prijatelja prirode Lijepa na{a djeluje na prosto-ru cijele Hrvatske sa svojim brojnim ~lanstvom i svi{e od 150 ogranaka. Ipak, najimpresivniji dio u pri~io pokretu je program rada koji po~iva na nekoliko vla-stitih projekata: Dani kruha, Eko-kviz, Ba{tina~ovje~anstva i drugi. Uz vlastite, kao ~lan FEE, provo-de i me|unarodne programe: Eko-{kole, Plava zasta-va, Zeleni klju~, U~enje o {umama i Mladi izvjestiteljiza okoli{. Predsjednik pokreta prijatelja prirode ipredstavnik nacionalnog koordinatora - voditeljme|unarodne Eko-{kole u Hrvatskoj, dr. sc. Ante Kut-le posebno je ponosan na tri visoka dràvna priznanjaza za{titu okoli{a koja je Pokret dobio: Nagradu za do-stignu}e za za{titu okoli{a na podru~ju turizma i napodru~ju informiranja i obrazovanja za okoli{ u izvan-nastavnim aktivnostima koje je dodijelilo Ministarstvoza{tite okoli{a i prostornog ure|enja te na Hrvatskuturisti~ku nagradu "Anton [tifani}" za izniman dopri-nos u turizmu koju dodjeljuje Hrvatska turisti~ka za-jednica. Uz to, dr. A. Kutle posebno nagla{avaprogram onoga ~emu Hrvatska jako teì, a to suEko-{kole.

- Programom Eko-{kole odgajamo djecu, usa|ujemopozitivan stav prema okoli{u, podsje}amo da morabiti brige za na{a dobra, da njihove odluke budu bol-je, odgovornije. U~enici u Eko-{kolama razlikuju seod drugih, na~elo odrìvog razvitka utkan je u njihoveglave, rekao je dr. sc. A. Kutle, na sve~anosti poseb-no bodre}i {kole 5. generacije koje }e sljede}e go-dine ste}i status i {kole 3. generacije koje }e ganakon dvije godine obnavljati da i dalje nastave sauspje{nim radom.

Uz osnovnu {kolu Kalnik i osnovnu {kolu Jure Turi}a izGospi}a, Hrvatska Elektroprivreda, odnosno njena HEPProizvodnja, PPHE sjever postala je kuma i Elektrostro-jarskoj {koli u Vara`dinu

Dr. sc. AnteKutle: Hrvatskateì ostvarivanjuprogramaeko-{kola

PLAN POSLOVANJA DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA ZA 2004. GODINU

ZAVR[ETAK KAPITALNIH OBJEKATATS SU[AK I TS DUNATU OPSE@NOM i ambicioznom poslovnom planu DPElektroprimorje Rijeka za 2004. godinu izdvajaju se dvi-je kapitalne investicije. Prva je dovr{etak TS110/10(20) kV Su{ak s 20 kV raspletom iz ProgramaRijeka, a druga zavr{etak radova na izgradnji TS 110/20kV Dunat na otoku Krku, tako|er s 20 kV raspletom, ~ije}e stavljanje u funkciju omogu}iti prelazak na 20 kV na-pajanje ju`noga dijela otoka Krka ve} tijekom ove godi-ne. Za prvu investiciju bit }e utro{eno 9.240.581 kuna,a za drugu 18.571.866 kuna. Me|u kapitalnim investi-cijama je i rekonstrukcija pogonske zgrade u Rijeci kojaje u tijeku, a "te{ka" je 1.143.891 kuna.

Nadalje, u planu investicijskih aktivnosti predvi|eno je 3.866.840 kuna za ostvarenje programa sanacije napon-skih okolnosti te jo{ pribli`no milijun i pol tisu}a kuna zaostale investicijske aktivnosti. Dio investicija realizirat }ese iz napla}enog duga javne rasvjete te iz ugovora sklop-ljenim s gradom Rijeka koji donosi 21.164.490 kuna.

Ukupno je u ovoj godini za investicije predvi|eno107.256.329 kuna, od ~ega }e se 33 posto sredstava ili35 milijuna kuna osigurati iz izdavanja elektroenerget-skih suglasnosti, 27 posto ili 28.956.338 kuna iz kre-ditnih sredstava, 24 posto ili 25.656.753 kuna iz dugajavne rasvjete, a ostatak iz sredstava amortizacije i sred-stava za interventne aktivnosti.

U Slu`bi za tehni~ke poslove, osim kapitalnih i ostalihinvesticija, "cigre" metodom osigurano je 15,5 milijunakuna za tehni~ko odràvanje. Planirana je i rekonstruk-cija pogonskih poslovnih prostora u sjedi{tu DP-a u Ri-jeci te pogonima Skrad, Crikvenica, Opatija,Cres-Lo{inj, Rab i Krk. Tako|er je predvi|eno aùriranjepostoje}ih energetskih rje{enja te uspostavljanje susta-va njihove kontinuirane izrade/obnove. U planu je ipra}enje vr{ne snage kupaca, projekti TIS I GIS, stav-ljanje u funkciju MTU postrojenja na dijelu objekata teistraìvanje mogu}nosti i opravdanosti uporabe MTU naostalim podru~jima, a radit }e se i na sustavu daljin-skog o~itanja brojila te uspostavi sustava specijali-sti~kih tehni~kih {kolovanja.

SMANJENJE GUBITAKA ELEKTRI^NEENERGIJE

Slu`ba za prodaju i odnose s kupcima planira tijekom2004. godine nabavu 1.570.239 MWh elektri~ne ener-

gije, prodaju 1.412.901 MWh te gubitke od 10,02 po-sto. Prioritetni poslovi Slu`be su aùriranje i ure|ivanjepodataka mjernih ure|aja, uskla|enje baze podatakamjernih ure|aja sa stanjem u osnovnim sredstvima,preuzimanje u vlasni{tvo mjernih ure|aja svih kupaca,cjelovito ure|ivanje skladi{ta mjernih ure|aja u upora-bi, pregled, kontrola i ure|ivanje mjernih ure|aja kupa-ca VN, SN, i NN - crveni model te {irenje postoje}egsustava daljinskog o~itanja mjernih ure|aja na sve kup-ce SN i NN uz razvijanje idejnog rje{enja cjelovitog su-stava. Planirano je i pro{irenje uporabe ru~nih terminalaza o~itanje na sve kupce na niskom naponu, osiguranjeintervencija na mjernom mjestu kupaca u zajam~enomvremenu te provo|enje obvezne uporabe sredstavaza{tite na radu, kao i propisanih postupaka pri radu namjernim ure|ajima. Me|u prioritetima je i smanjenjegubitaka elektri~ne energije, osiguranje zajam~enogservisa kupcima, unaprje|enje komunikacije s kupcimate primjena nove aplikacije za prodajno podru~je.

Iz op}ih odrednica planova poslovanja Elektroprimorjau 2004. godini izdvajamo ocjenu da postoje}a organi-zacija i sistematizacija zna~ajno ograni~avaju po-bolj{anje poslovanja. Stoga se o~ekuje da }e, sukladnoProgramu Uprave HEP-a, zapo~eti izrada nove organiza-cije i sistematizacije. U Elektroprimorju }e se u drugomtromjesje~ju ove godine izraditi analiza organizacije,poslije ~ega }e se provesti organizacijske promjeneprema mogu}nostima unutar postoje}ih propisa.

U op}im odrednicama poslovanja odre|eni su i prioriteti utemljnim djelatnostim na operativnoj razini. Nulti prioritetsu intervencije i popravci kvarova na mreì, slijede inter-vencije na mjernim mjestima kupaca, pregledi elektroe-nergetskih postrojenja i mreà, zamjene mjernih ure|ajaradi umjeravanje te priklju~ci kao prvi prioritet. Potom jeplanirano odràvanje elektroeneegetskih postrojenja imreà kao drugi prioritet te remonti elektroenegetskih po-strojenja i mreà kao tre}i prioritet. êtvrti prioritet je inve-sticijska izgradnja, a peti radovi za tre}e osobe.

POVE]ANJE RUKOVODNEODGOVORNOSTI I RADNE DISCIPLINE

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen oc-jenjuje poslovne planove za 2004. godinu kao ambi-ciozne i opse`ne, ali i realne:

- Da bi se ostvarilo planirano, nu`ni su izravna i fun-kcionalna hijerarhijska odgovornost te mogu}nost sti-muliranja radnika. Kako je materijalno nagra|ivanjeograni~eno, nastojat }emo omogu}iti radnicima do-datno usavr{avanje u struci i specijalizaciju, a za-slu`nima napredovanja u slu`bi. Tako|er }emo znatnopoo{triti rukovodnu odgornost za provo|enje planovaposlovanja. Rukovoditelji svih razina ne}e smjeti toleri-rati kr{enje radne obveze i bit }e du`ni svako takvopona{anje pisano prijaviti direktoru DP-a koji }e izricatidisciplinske mjere od pisanog upozorenja na obveze izradnog odnosa, preko otkazivanja ugovora o radu uzistodobno predlaganje sklapanja novog ugovora podizmijenjenim uvjetima (radno mjesto s niìm koefcijen-tom), redovitog otkazivanja ugovora o radu uz propisa-ni otkazni rok, do izvanrednog otkaza ugovora o radubez obveze po{tivanja propisanog otkaznog roka,poru~uje direktor Elektroprimorja Vitomir Komen tedodaje:

- U ovoj godini izradit }emo sustav internih organiza-cijskih propisa i postupaka za sve poslovne procese iosigurati po{tivanje i primjenu postoje}ih organizacij-skih propisa. Unaprijedit }emo sustav internog {kolo-vanja koji }e obuhva}ati stru~na usavr{avanja poputinformati~kih te~ajeva, seminara, savjetovanja,stru~nih posjeta te specijalisti~kih {kolovanja radnikasvih struka i razina. Ne smijemo zaboraviti ni vrlovaàn segment za{tite na radu. Na tom podru~juuspostavit }emo hijerarhijske rukovodne odgovorno-sti do najniìh razina za provo|enje i nadzor za{tite naradu te osigurati dosljedno provo|enje svih preven-tivnih mjera s ciljem smanjenja broja i teìne ozljedana radu. Predvidjeli smo i razradu i uspostavu djelot-vornijeg i potpunijeg informiranja radnika te po-bolj{anje elemenata vizualnog identitea, kao imedijskog i marketin{kog nastupa DP-a.

Ivica Tomi}

danas za sutra

Direktor DP Elektroprimorje Rijeka Vitomir Komen:opse`ne i ambiziozne poslovne planove ostvarit }emo uzpobolj{anje discipline, ve}u rukovodnu odgovornost,bolje stimuliranje i do{kolovanje te stru~no usavr{avanjeradnika

Dovr{enaTS 110/10(20) kVSusak koja }euskoro biti u fun-kciji preduvjet je zaplanirani prijelazgrada Rijeke na 20kV napajanje

POSLOVODSTVO DP ELEKTROISTRA PULA U NASTAVNO OBRAZOVNOM CENTRU VELIKA

CILJ - NAJBOLJA POSLOVNA [KOLA U HRVATSKOJ

NA INICIJATIVU direktora DP Elektroistra Pula DavoraMi{kovi}a, Kolegij direktora DP-a u pro{irenom sastavu jepo~etkom travnja ove godine boravio u Nastavno obrazov-nom centru (NOC) u Velikoj. To je prvi puta da cjelokupnoposlovodstvo jednog DP-a HEP-a posje}uje NOC, kako bi sena licu mjesta upoznalo s ponudom i mogu}nostima obrazo-vanja za rad pod naponom.

OTVORENA VRATAI ZA DRUGE U HEP-U

Poslovi~no gostoljubivi Slavonci, {irom su otvorili vrata iupoznali predstavnike DP Elektroistra s njihovim namjerama,èljama i ciljevima.

Direktor DP Elektra Poèga, Slavko Peri}, pozdravio je idejuElektroistrinog direktora o posjeti poslovodstva te naglasiokako bi to bila dobra praksa (i potreba) kada bi jednako u~ini-li i ostali iz HEP-a. @elja je poè{kog DP-a da NOC koji je unjegovu sastavu, postane najbolja poslovna {kola u Hrvat-skoj.

Naime, nakon {to je 1988. godine kupljen taj prostor, bila jenamjera da Centar postane najve}i nastavno-obrazovni cen-tar u tada{njoj Jugoslaviji. Rad pod naponom krenuo je1986. godine - izgra|en je poligon i objekt IV iz kojeg se na-paja poligon. U svibnju 1990. godine, ekipa na ~elu sa S.Peri}em bila je u Ma|arskoj na obuci za rad pod niskim na-ponom. U listopadu te godine poè{ka ekipa boravila je uFrancuskoj - na obuci za srednji napon.

- Godine 1991. trebali smo zapo~eti rad pod naponom, alidogodio se rat i projekt je uga{en. U na{im objektima u tijekurata bila je smje{tena Hrvatska vojska i skoro 400 izbjeglica izDervente i Posavine. Do 1996. godine sve je zamrlo. Te smogodine postali Distribucijsko podru~je. Malo pomalo, kadasmo obnovili mreù, po~eli smo stvarati uvjete za projektekoje danas nudimo. U posljednje ~etiri godine, posebice zah-valjuju}i sluhu Uprave, uloèna su znatna sredstva u temeljiturekonstrukciju Centra.

Danas imamo potpisan ugovor s EDF-om za pripremu ikona~an po~etak rada toga projekta. Uz njihovu pomo} i sav-jete, zapo~eti projekt }emo dovesti od kraja i rad pod napo-nom moè krenuti. Uvjeren sam da je NOC iznimno vaàn zaHEP - naglasio je S. Peri}.

PRVO OBUKA ZA INSTRUKTORE, APOTOM MONTERE

- Rad pod naponom pruà ve}u sigurnost na radu i primje-nom nove tehnologije omogu}uje kontinuiranu opskrbu elek-tri~ne energije te u{tede zbog smanjenja tro{kovaneisporu~ene elektri~ne energije - naglasio je Zdenko Mile-ti}, voditelja NOC-a prigodom prezentacije pripremljene zaposlovodstvo Elektroistre. Za HEP Vjesnik je izjavio:

- Mi sve poduzimamo i uvjereni smo da }e NOC Velika postatiHEP-ova poslovna {kola, koja bi trebala obuhvatiti izobrazbuo svim poslovnim procesima, osobito restrukturiranju HEP-a.Bit }e registrirana pri Ministarstvu prosvjete, kulture i {portakao ustanova i izdavat }e javne svjedod`be o obrazovanju {toje nu`no za rad pod naponom.

U tijeku je razmjena dokumentacije izme|u HEP-a i EDF-a, kaopodloga za tehnologiju rada pod naponom. U lipnju ove godi-ne, francuski instruktori bi trebali obaviti dio obuke za instrukto-re Centra iz DP Poèga, koji }e potom organizacijski pripadatiNOC-u. U rujnu }e uslijediti nastavak rada za instruktore, koji }epreuzeti 95 posto poslova za rad na niskom naponu. Napo~etku, odabrat }e se jednostavniji i u~estaliji poslovi u HEP-ui za njih }e se obrazovati montere, {to se predvi|a krajem oveili po~etkom 2005. godine, uz prisustvo francuskih instruktora.Naime, francuski partner u obvezi je nadzirati rad i primjenurada pod naponom. U tijeku dvije godine pruàt }e stru~nupomo} za sve upite i aùrirat }e dokumentaciju.

DVA PODRUMABiti u Poè{tini, a ne vidjeti Kutjeva~ke podrume, kao i podrumi vinograde obitelji Enjingi bio bi veliki propust. O reakcijipredstavnika Elektroistre najbolje svjedo~i ocjena: Slavonci setim podrumima mogu ponositi kao i mi s na{om Arenom.

Imanje ENJINGI utemeljeno je 1890. godine. Ve} 18 godina na47 hektara s 380.000 loza (na jednom hektaru 8.600 loza) odvi-ja se EKO proizvodnja, sa samo tri {pricanja u sezoni. Stalnopu{u vjetrovi i prozra~uju lozu, a zrak je za lozu vrlo bitan.

Josip Enjingi otvorio nam je vrata svog carskog podruma.Svugdje se prepoznaje rad i red i - ljubav, jer sve {to je posti-

gao ostvario je po{tuju}i prirodu i ~ovjeka. Kutjeva~ki podrumje najve}i podrum u Hrvatskoj poznat po plemenitim i vrsnimvinima. Spomenimo samo ~injenicu da je vinograde i podrumpo~etkom 13. stolje}a utemeljio red cistercita iz Francuske.

Ruà @mak

inicijativa


NOC VELIKA POSTAT ]E HEP-OVA POSLOVNA [KOLA, KOJA BI TREBALA OBUHVATITI IZOBRAZBU O SVIMPOSLOVNIM PROCESIMA, OSOBITO RESTRUKTURIRANJU HEP-A, A BIT ]E REGISTRIRANA PRI MINISTARSTVUPROSVJETE, KULTURE I [PORTA KAO USTANOVA I IZDAVAT ]E JAVNE SVJEDOD@BE O OBRAZOVANJU [TO JENU@NO ZA RAD POD NAPONOM

Direktor DP Elektra PoègaSlavko Peri} je kolegama izElektroistre zaèlio da seugodno osje}aju pod sla-vonskim krovom i ukratko ihupoznao sa zanimljivim po-jedinostima NOC-a Velika

Prvi put je cjelokupno poslovodstvo jednoga DP-a, ovog puta istarskoga, posjetilo NOC, kako bi se izravno upoznali smogu}nostima obrazovanja za rad pod naponom

Na povr{ini od ~etiri hektara, na ju`nim obroncima Pa-puka u ure|enom Centru predvi|eno je 60 dvokrevetnihsoba (30 se ve} koristi, a 30 je pri zavr{etku). Za polaz-nike na raspolaganju je restoran sa 40 sjede}ih mjesta,dvije klimatizirane prostorije za sastanke (seminare),jedna s 30, a druga s 15 sjede}ih mjesta. U okviru Cen-tra su u~ionice za niski i srednji napon, ispitni laboratoriji poligon za rad pod naponom.

U okolici, gostima - polaznicima, na raspolaganju je ku-pali{ni Centar "Toplice", tri bazena s toplom vodom, pla-ninarske i biciklisti~ke staze te mogu}nost {etnje Parkomprirode Papuk.

POJAÂTI OBRAZOVANJEODRASLIH

Jo{ 2001. godine u DP Elektra Poèga prihva}ena je ini-cijativa Elektroistre o pokretanju (nastavku) aktivnostidefiniranja (kao pilot projekt za prezentaciju kvalitete)radnih postupaka unutar DP-a s kona~nim ciljem certifi-ciranja HEP Distribucija d.o.o. standardom ISO 9001.

Upravo stoga, tijekom obilaska NOC-a, direktor Elek-troistre je naglasio da bi se uz suglasnost Uprave HEP-aobrazovanju odraslih trebao dati jo{ ve}i naglasak, a utu svrhu trebalo bi pove}ati financijska izdvajanja.

MALI, ALI USPJE[NIDP Elektra Poèga povr{inom pokriva 1.250 ~etvornih ki-lometara, {to je - usporedbe radi - poput dva pogona DPElektroistra. Posjeduje {est trafostanica 35/10 kV, pri-bli`no 360 TS 10/0,4 kV s vr{nom snagom 31 MW i 26tisu}a potro{a~a (25 tisu}a u ku}anstvima). Naplata je 45dana vezivanja, {to ih svrstava u sredinu ljestvice HEP-a,premda Poè{ani pamte i bolje dana {to se ti~e naplate."Plamen" - lijevaonica èljeza, najve}i je potro{a~ i platackoji diktira dane vezivanja. SPIN Valis - drvna industrija,po veli~ini je drugi potro{a~, a tre}i je "Kutjevo".

Posljedice Domovinskog rata jo{ uvijek se osje}aju. Uratu razorenom podru~ju, gra|ene su ku}e bez znanja ipotrebnih dokumenata poè{kog DP-a. Stoga, treba iz-graditi mreù i trafostanice te nastaviti rekonstrukciju35/10 kV Poèga II, za {to se uskoro o~ekuje potpisi-vanje ugovora te{kog skoro 9 milijuna kuna.

Pribli`no 50 posto realizirat }e se tijekom ove godine,kroz plan DP-a, a ostalo u 2005. godini.

DP Elektra Poèga je malo distribucijsko podru~je, aliprimjer uspje{ne poslovne tvrtke u Poè{tini. Primjere-no skrbe o kupcima elektri~ne energije i na pravi na~inprovodi temeljne ciljeve HEP-a.

DANI FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE (FESB) SVEUÎLI[TA USPLITU

POTVR\ENA DOBRA SURADNJAKRAJEM travnja o.g., to~nije od 26. do 29., na splitskom Fa-kultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB)odràna je manifestacija pod nazivom Dani FESB-a. Tijekom~etiri dana razli~itih doga|aja, od {portskih nogometnih su-sreta do komedije Zagrizi index o studiranju na FESB-u, ~ijisu autori i izvo|a~i bili studenti i profesori - posebno zanim-ljivo bilo je 28. travnja u okviru Otvorenog dana FESB-a kojije obilovao razli~itim sadràjima. Tako je u jutarnjim satimaza maturante srednjih {kola organiziran obilazak zavoda Fa-kulteta s prikazom nastavnih i znanstvenih aktivnosti, odno-sno predstavljen je na~in studiranja. Mlade budu}e studentepotom su zamijenili malo stariji i iskusniji stru~njaci, njihvi{e od dvjesto, koji su èljeli poslu{ati predavanje Tehno-lo{ki izazovi na po~etku III. milenija prof.dr.sc. Zijada Hazna-dara, sa zagreba~kog FER-a. U popodnevnim satimaosnovana je Udruga biv{ih studenata FESB-a (alumni), a po-tom je u atriju (galeriji Fakulteta) otvorena izlo`ba poznatogaakademskog slikara Izvora Oreba uz prigodan program.

HEP-u PLAKETA ZA SURADNJUPosljednjega dana, koji }e se ubudu}e obiljeàvati kao Danfakulteta, odràna je sve~ana sjednica Fakultetskog Vije}akojoj su, uz zaposlenike Fakulteta, nazo~ili i brojni uzvanici,gosti i biv{i studenti. HEP su predstavljali Ivo ôvi}, ~lanUprave, Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela zaodnose s javno{}u, Renato Prki}, direktor DP Elektrodalma-cija te veliki broj na{ih kolega inènjerske struke - sve odre-da biv{ih studenata toga Fakulteta.

U sve~anoj atmosferi, dekan Fakulteta prof. dr.sc. @eljko Domazetse prvi obratio prisutnima izvje{tajem o radu FESB-a u proteklojgodini. Iz njegovog preglednog izlaganja pra}enog video-zapisi-ma saznali smo da je na toj najstarijoj visoko{kolskoj ustanoviSplitskog sveu~ili{ta, osnovanoj 1960. godine, do sada diplomi-rao ukupno 4461 student, od toga je njih 3241 zavr{ilo sedmistupanj, a 1220 stru~ni studij, koji je vra}en pod okrilje Fakulteta2002. godine. Godi{nje na Fakultetu studira pribli`no 2000 stu-denata, a upisuje se izme|u 500 i 600 (ove {kolske godine upi-sano je 556 novih studenata). Uvedeni su, uz postoje}esmjerove, i novi studiji: studij ra~unarstva i studij industrijskoginènjerstva. Dekan prof.dr.sc. @. Domazet naglasio je vrlouspje{nu suradnju s gospodarstvom, posebno izdvojiv{i poslov-ne odnose s HEP-om, HT- TKC-om, TLM i pojedinim drugimtvrtkama.

Skup su, uime uzvanika i gostiju, me|u kojima je bio i aka-demik Boò Udovi~i}, pozdravili rektor Splitskogsveu~ili{ta prof.dr.sc. Ivan Pavi}, dogradona~elnik SplitaLjubomir Urli}, dekani Fakulteta strojarstva i brodogradnje iFakulteta elektronike i ra~unarstva iz Zagreba, kao i dekanFakulteta strojarstva i ra~unarstva iz Mostara - visoko{kol-skih ustanova s kojima FESB veè dugogodi{nja znanstve-no-nastavna suradnja.

Posebnu pozornost izazvala je podjela nagrada (priznanja i pla-keta) studentima, djelatnicima Fakulteta i zaslu`nim tvrtkama.Najuspje{niji studenti u {kolskoj godini 2002/03. su: Ive Stili-novi} (studij Elektrotehnike, smjer Elektroenergetika), VesnaPeki} (studij Elektronike), Ivan Tolj (studij Strojarstva), KarkoPiri} (studij Brodogradnje), Nikola Dlaka i Marin Drlje (studijRa~unarstva). Svi su oni dobili, uz plaketu, i konkretne nagrade(nov~ane ili prigodni poklon) koje su sponzorirale renomiranetvrtke s kojima FESB trajno sura|uje.

Me|u nagra|enim djelatnicima Fakulteta bili su: dr.sc.Dragan Poljak (za postignu}a u znanstvenoistraìva~komradu), prof. Anu{ka [tambuk (za osobita postignu}a unastavnom radu) te Sanda Garbin (za savjestan odnosprema poslu).

Ove godine, izme|u mnogobrojnih tvrtki s kojima FESBsura|uju, plaketama su nagradili tek dvije: Hrvatsku elektro-privredu d.d., Zagreb i Jadrankamen iz Pu~i{}a.

- S HEP-om ve} desetlje}ima uspje{no, kvalitetno i svestranosura|ujemo, rekao je dekan @. Domazet uru~uju}i priznanjeIvi ôvi}u, ~lanu Uprave, i dodao kako ih poslovno povezujestotinu ugovora za razli~ite studije, ekspertize ili sponzorstva.

Zahvaliv{i se na primljenom priznanju I.ôvi}, i sam biv{i stu-dent Fakulteta, rekao je kako Hrvatsku elektroprivredu to priz-nanje veseli, ali i obvezuje na daljnju kvalitetnu suradnju koja }eomogu}iti nove iskorake u energetici, a samim tim i u toj regiji idru{tvu kao cjelini.

CAREER DAY - PRIGODA ZAUPOZNAVANJE

Posljednjega dana programa Dana FESB-a, 29. travnja,doga|ao se tzv. Career Day, tijekom kojega su na mnogobroj-nim {tandovima u auli Fakulteta studentima zavr{nih godinaFESB-a predstavljeni gospodarski subjekti, tvrtke, prikazuju}iim mogu}nosti obavljanja stru~ne prakse i zapo{ljavanja.

Na {tandu HEP-a toga prijepodneva deùrali su Maja Planini},elektroni~arka i Zdravko Jadrijev, energeti~ar - oboje iz DP Elek-trodalmacija, a pomagao im je i Kre{imir Matkovi}, student Fa-kulteta. Kako saznajemo, zabiljeèno je veliko zanimanjestudenata, posebice onih sa smjera Elektronergetika. Me|utim,kaè M. Planini} - nismo mogli odgovoriti na konkretna pitanja omogu}nostima stipendiranja i zapo{ljavanja.

DOBRO BI MI DO[LA VA[ASTIPENDIJA

HEP je bio sponzor nagrade za najuspje{nijeg studentastudija Elektrotehnike, smjer Elektroenergetika. Ovogo-di{njni laureat je Ive Stilinovi}, student III. godine, koji jedrugu godinu studija u {kolskoj godini 2002/03. zavr{io sprosjekom ocjena 4,67. [to je ovog simpati~nog mladi}aiz mjesta Tisno na Murteru ponukalo da se oku{a na tom

studiju bilo je jasno iz njegovog kratkog odgovora: Ljubavprema fizici!

Od rane ljubavi prema fizici preko ùpanijskih natjecanja izmatematike Ive je stigao u Split i svoju ljubav konkretnoosmislio kroz studij elektroenergetike: Energetika je moj oda-bir zato {to na{e suvremeno dru{tvo uvelike ovisi, i sve vi{e}e ovisiti, o opskrbi energijom. Takva spoznaja za mene je biladovoljan izazov. Sebe vidim u poslu s obnovljivim alternativ-nim izvorima energije poput Sunca, vjetra ili vodika, jer proiz-vodnja tzv "zelene" energije je to {to nam treba kako bismozadovoljili svoje potrebe, ali istodobno i o~uvali okoli{.

Premda bismo mogli pomisliti kako Ive s tako visokim pro-sjekom ne stigne ni{ta i nigdje, osim u~enja, varamo se. Isti-na, zbog studija nije nastavio igrati odbojku u [ibenskojprvoj ligi, ali zato mu u trenucima rekreacije jo{ uvijek ostajetruba koju, po~ev od osnovne {kole pa sve do danas, svira ti-jekom ljeta u mjesnoj puha~koj glazbi u svom Tisnom. Sti-pendija koju prima od Ministarstva znanosti nije dostatna zatro{kove ìvota, pa roditelji svakog mjeseca pridodaju kojukunu: Dobro bi mi do{la HEP-ova stipendija, itekako dobro,kaè Ive.

Ive ju je zasluìo, itekako zasluìo, ako HEP èli imati najbol-je {to nam fakulteti mogu ponuditi iz nama zanimljivih po-dru~ja. A elektroenergetika to sigurno jest.

Marica @aneti} Malenica

spomendan

Plaketu za uspje{nu dugogodi{nju suradnju HEP-u, dekan Fakultetaelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. @eljko Domazeduru~io je ~lanu uprave HEP-a Ivi ôvi}u

28

Na {tandu HEP-a postav-ljenog za prigodu CarreerDay, uz plaketu HEP-a urukama Maje Planini} iplaketu koju je Ivi Stili-novi}u kao najboljemstudentu dodijelio HEP, una{oj ekipi bili su Zdrav-ko Jadrijev i Kre{imirMatkovi} koji su "deùra-li" na {tandu, Ivo ôvi} iMihovil Bogoslav Matko-vi} te dr. sc. RankoGoi}im, profesor FESB-ai suradnik HEP-a

Prije svega, svaki spomendan prema svom na~elu, pred-stavlja promicanje vrijednosti. On je i podsjetnik na vrijed-nosti ljudskih odnosa. Tako, ovom prigodom vidimo koja jesnaga odnosa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodo-gradnje prije svega u na{em hrvatskom okruènju, ali i usvjetskom, kako smo danas saznali. U ovih 44 godine, po-sebno su duboki odnosi s HEP-om. Brojni na{i kolege, i tooni na najodgovornijim obvezama, proizi{li su iz FESB-ove"radionice".

Stoga sam posebno zadovoljan {to je HEP preko svogizlo`benog {tanda gostovao na Careerr Day-u Fakulteta, kadase stotine studenata zaustavilo ispred njega, pregledalo na-slove i informacije, susrelo se sa predstavnicima HEP-a, pa isa svojim profesorima koji su nas tako|er posjetili.

Istina, veliki broj iz ove na{e va`ne ciljne skupine – studena-ta na{e struke, nije mogao ~uti previ{e ohrabruju}ih rije~i omogu}nostima stipendiranja ili zaposlenja.

Dijelom je to kompenzirano nagradom HEP-a najboljem stu-dentu energetike na Fakultetu elektrotehnike, stojarstva i bro-dogradnje.

Mihovil Bogoslav Matkovi}

Dr. sc. ALFREDO VI[KOVI]: ISTARSKI PUT U MODERNI SVIJET

ODGOVOR GLUHIMA ISLIJEPIMA

NE ZNAM je li na{ kolega dr.sc. Alfredo Vi{kovi}odlu~io da mu nijedna godina ne pro|e bez knjige, ali~injenica je da je ubrzo nakon objavljivanja knjigeEnergija i me|unarodni transfer tehnologije, (Energeti-ka i marketing, 2002.g.), koju smo predstavili u HEPVjesniku broj 185. iz velja~e 2003., tiskana i njegovadruga knjiga Istarski put u moderni svijet, u izdanjunakladnika Birotisak, 2003. godine.

Dr.sc. Alfredo Vi{kovi}, rukovoditelj Odjela za korpo-rativni razvoj u Sektoru za razvoj, ima zanimljivu radnubiografiju u kojoj klju~no mjesto svakako zauzima nje-govo iskustvo na izgradnji termoenergetskih objekatana lokaciji Plomin u Istri, odakle je i rodom. Kao ~lanmanagerskoga tima za izgradnju TE Plomin 2, a potomi manager Plomin holdinga, elektroprivredne tvrtke zarealizaciju razvojnih projekata u Istri u okruènju ter-moenergetskih objekata - skupio je dovoljno iskustva,dojmova i promi{ljanja koja su, kao zaokruèna i zrelaideja, traìla odgovaraju}i stru~ni i intelektualni out-put. I on je do{ao u vidu vrlo zanimljive i pou~ne knji-ge naslovljene Istarski put u moderni svijet.

I pozitivna i negativna iskustva na nas djeluju inspira-tivno, s tim da ova druga traè i dodatni napor da pro-niknemo u razloge neuspjeha odre|ene zamisli iliprojekta. Upravo o tomu - razlozima neuspjeha izvrsnozami{ljene ideje, koja se trebala realizirati preko Plo-min holdinga, govori autor ove knjige nude}i pri tomui viziju izlaska Istre iz labirinta birokratske pasivnosti iop}e apati~nosti. Rije~ je bila o nizu projekata maleprivrede koji bi svojom realizacijom oplemenili okoli{termoelektrana, iskoristili optimalno prirodne resurse(plodnu zemlju, blagu klimu, more...), kapital, kao ipamet, fleksibilnost i sposobnost mladih lokalnihstru~njaka. Umjesto da se lokalnim zajednicama pla}a~esto jalovo utro{ena ekolo{ka renta (46 lipa po proiz-vodenom kWh elektri~ne energije) ponu|en im je, usuradnji s HEP-om, zajedni~ki pothvat koji bi zapo~eoutemeljenjem Plomin holdinga d.o.o. s odnosom vla-sni~kog udjela 50:50 posto. Provedbom cjelovitogPrograma izgradnje objekata male privrede i lokalneinfrastrukture uz TE Plomin ostvarile bi se zna~ajnekomparativne prednosti i stvorilo prijateljsko okruènjeelektroenergetskih objekata, odnosno TE Plomin 1 i TE

Plomin 2, snage 330 MW. Projekti, ~ija je ukupnavrijednost procijenjena na pribli`no 50 milijuna eura,odnosili su se na:

* sanaciju Plominskog zaljeva i sliva Boljun~ice kojiobuhva}a i poljoprivredno podru~je êpi} (zna~ajanekolo{ki zahvat),

* izgradnju proizvodnih objekata vezanih na termoener-getske objekte zbog kori{tenja nusproizvoda (toplevode, pare, gipsa...),

* razvoj turisti~ke djelatnosti,

* razvoj infrastrukture, preteìto vododistribucijskog ka-raktera.

Tako bi se gospodarski pasivan kraj vrlo brzo preobraziou podru~je koje osigurava zaposlenje i pristojan ìvotsvojim ìteljima, a Istra bi spremnija, prilago|enija i spuno vi{e optimizma do~ekala svoju, odnosno hrvatskumisiju u Europskoj uniji. Me|utim, uslijed preteìto po-liti~kih problema s lokalnim zajednicama Labin{tine (odnjih pet Program su neizglasavanjem odluke vije}aonemogu}ili Grad Labin i Op}ina Sv. Nedelja), od pred-vi|enih 18 razvila su se tek dva projekta.

Nakon {to se Plomin holding ugasio, kod autora je ostaoi àl i jal za propu{tenim, jer lokomotiva ide dalje i svakionaj vagon koji se nije zakva~io ostaje u mjestu. Aistinskim domoljubima i stru~njacima-vizionarima, ka-kav je nedvojbeno na{ kolega, to sigurno nije i ne moèbiti neva`no. Pa je i ovaj svojevrsni sociolo{ko-eko-nomski elaborat zapravo odgovor onim gluhima i slije-pima, ma gdje oni bili, koji svoje lokalne, a nerijetko iosobne usko ome|ene interese pretpostavljaju op}imciljevima opstanka i prosperiteta.

RAD - NAJPRIRODNIJA STVAR NASVIJETU

Knjiga je podijeljena u vi{e tematskih cjelina(Uvod; Odakle Istra kre}e u moderni svijet; Poslovnaideja Hrvatske elektroprivrede; Vizije i razo~arenjaPlomin holdinga; [to se moè u~initi da Istra posta-ne Silicon Valley?; Istra, istraìva~ko podru~je; Re-gionalni razvoj kroz odnos energije...). Sredi{njidio, nazvan Vizije i razo~arenja Plomin holdinga go-vori upravo o tomu - vizijama i o razo~arenjima sobzirom na: utjecaj politike, javno mnijenje, ljudskeresurse, venture capital i "dru{tveni kapital". Uspo-re|uju}i Istru s nekim nama bliìm (Wales, Irska,

[panjolska) i udaljenim regijama i dràvama (Ala-bama, Ju`na Karolina, Kalifornija...) koje su uspjeleostvariti ve}e ili manje ekonomsko ~udo, autor sepita {to bi se moglo u~initi da i Istra postane ubudu}nosti jedna varijanta kalifornijske Silicon Val-ley. Uspore|uju}i je s ve} spomenutim regijama izemljama, iznosi niz podataka i poduzetni~kih idejakoji impresivno govore o rastu i razvojudoju~era{njih gospodarskih autsajdera, zahvalju-ju}i ispravnim mjerama fiskalne i gospodarske poli-tike i znatnoj pokretljivosti inertne i nedovoljnomotivirane i educirane radne snage, koje bi se tre-bale i kod nas primijeniti. Pri tomu posebnu pozor-nost usmjerava prema mladima koje je potrebnozainteresirati za ne{to novo, nau~iti ih da je rizi~nijiposao istina manje siguran, ali zato unosniji, zabav-niji i propulzivniji: Do{lo je vrijeme istinskogzapo{ljavanja, rada koji stvara rad, rada koji stvarabogatstvo, a ne la`nog zapo{ljavanja koje uni{tava.

Promatraju}i Istru kao izvanredan kompleks povoljnih~imbenika za ekonomski i kulturolo{ki razvoj autorse pita: Komu pripada ova i ovakva Istra? I odgova-ra: Ona pripada svima onima koji èle u njoj isklesatisvoju dionicu. Ona pripada onima koji èle shvatitinova, moderna pravila igre. U odgovoru na pitanjekoje je iniciralo nastanak ove knjige o tomu koji jeistarski put u moderni svijet, autorova ideja vodiljaje prvenstveno o~uvanje ljudskih resursa i razvijan-je vlastitih saznanja.

nova knjiga


AUTOR GOVORI O RAZLOZIMA NEUSPJEHAIZVRSNO ZAMI[LJENE IDEJE, KOJA SE TREBALAREALIZIRATI PREKO PLOMIN HOLDINGA NUDE]IPRI TOMU I VIZIJU IZLASKA ISTRE IZ LABIRINTABIROKRATSKE PASIVNOSTI I OP]E APATI^NOSTI

DO[LO JE VRIJEME ISTINSKOG ZAPO[LJAVANJA, RADA KOJI STVARA RAD, RADAKOJI STVARA BOGATSTVO, A NE LA@NOG ZAPO[LJAVANJA KOJE UNI[TAVA

Ova je knjiga, prema rije~ima autora, posve}enatraènju dru{tvenih promjena koje bi ubrzale vrije-me prilago|avanja kulturnih struktura zahtjevimamoderne tehnologije. Dodala bih da je istodobno iprava, istinska oda radu, najprirodnijoj stvari na svi-jetu: ôvje~anstvo je zatvoreno dru{tvo. Uodre|enom je smislu danas mnogo lak{e no {to jeikada bilo u ljudskoj povijesti. Jer postoji mnogovi{e znanja. Postoje mnogo bolje komunikacije. Svese to znanje moè prenositi. Stoga se nikako nesmije dopustiti da nas problemi paraliziraju, ve} setreba vratiti op}oj ideji prema kojoj je rad najprirod-nija stvar na svijetu.


O VJETROELEKTRANAMA, ALI URAVNOTE@ENO

SKINIMO "RU@IÂSTE NAOÂLE"

U POSLJEDNJIH nekoliko brojeva HEP Vjesnika objavljen je

barem jedan napis o vjetroelektranama, u pojedinim brojevi-

ma ~ak i po dva. Zajedni~ko je tim napisima pozitivno gledan-

je njihovih autora na predmet svoga pisanja, pak - djelomice -

i kroz ruì~aste nao~ale. Kako }e, vjerujem, takvih napisa biti i

ubudu}e, pozivam ~itatelje na kratku {etnju, ali po svim svoj-

stvima vjetroelektrana, kako bi bili spremni na potpuno ute-

meljen vlastiti stav prema njima.

U napisu kojeg prilaèm nisam ni za niti protiv vjetroelektrana,

nego nastojim samo uravnoteèno prikazati {to vi{e njihovih

svojstava, uz usporedbe s ne~im {to nam je bolje poznato ili

~ak ve} uvrijeèno. Idemo redom:

• Potencijal vjetra: velik. Tehni~ki potencijal vjetra prosu|uje

se 1,3-4 puta ve}im od potro{nje elektri~ne energije u svijetu

2000. godine, ve}i je od ukupnog svjetskog tehni~kog hidro-

potencijala koji se prosu|uje podjednakim sada{njoj svjetskoj

potro{nji elektri~ne energije (pribli`no 15000 teravatsati).

• Obnovljivost vjetra: potpuna: Dakako statisti~ki gledano - bit

}e godina s ve}im i godina s manjim dotocima vjetra, ali ga je

na povoljnim lokacijama svake godine realno o~ekivati.

• Povr{inska distribucija: neravnomjerna. Na sjeveru Europe

vjetra ima vi{e nego na jugu, a veliku lokalnu neravnomjernost

uvjetuje terenska konfiguracija (blizina mora, planine, ravnica,

velika {umska prostranstva).

• Povr{inska gusto}a energije: mala: Primjerice agregati u

Windparku Zurndorf u Austriji imaju snagu 500 kW, na tornje-

vima visine 65 metara uz promjer elise 40 metara (pazite: to je

visina tornja ove}e crkve ili barem 20-katnog nebodera, a

samo 500 kW! Usporedbe radi, plinsko-turbinska elektrana u

Osijeku ima dva dimnjaka pribli`no te visine i snagu kao sto

takvih vjetroelektranskih tornjeva: 50 megavata).

PAD SNAGE VJETRA TRENUTNO MORAJUSANIRATI KONVENCIONALNEREGULACIJSKE ELEKTRANE

• Mogu}nost izvornog transporta: dakako, ne postoji. Stoga je

nuàn prijenos elektri~ne energije s mjesta mogu}e proizvod-

nje na mjesta potra`nje. U njema~koj prijenosnoj mreì (koja

je krajem 2003. godine imala 14600 megavata u vjetroelektra-

nama, najvi{e u svijetu, ali poglavito na sjeveru) nu`ne su hit-

ne dogradnje.

• Mogu}nost izvornog uskladi{tenja: dakako, ne postoji. Prim-

jerice, u njema~kom elektroenergetskom sustavu bitno je po-

rastao udjel konvencionalnih regulacijskih elektrana kako bi

potra`nju uskladili s neravnomjernom proizvodnjom vjetrenih

elektrana. Budu}i da snaga vjetroelektrane ovisi o tre}oj po-

tenciji brzine vjetra, zna~i da ako se brzina vjetra smanji dvo-

struko - snaga vjetroelektrane padne na osminu, {to moraju

trenutno sanirati regulacijske elektrane, neprekidno u vrtnji.

• Oscilacija prirodnog dotoka: najve}a mogu}a - izme|u 0

posto i 100 posto. Pri premalom ili pri prevelikom vjetru, vje-

troelektrana mora obustaviti rad.

VJETRENE FARME MOGU]E GRADITISAMO U PUSTIM PREDJELIMA

• Tro{ak pridobivanja izvornog oblika i tro{ak izvornog tran-sporta: ne postoje. Kod elektrana na fosilno gorivo taj je tro{ak

zna~ajan - rudnici, eksploatacijska polja nafte i plina, prijevoz

i priprema goriva za preobrazbu u elektranama, toliko zna~aj-

niji {to je energetski sadràj jedinice mase tog goriva manji.

• Optere}enje okoline na mjestu transformacije vjetra u elek-

tri~nu energiju je u prostornom pogledu zna~ajno (pogledaj-

mo fotografiju kakve vjetrene farme) i u pogledu emisije buke

tako|er, tako da je vjetrene farme mogu}e graditi samo u pu-

stim predjelima s dovoljno vjetra ili uz puste obale, u moru.

• Optere}enje okoline pri finalnom kori{tenju: zanemarivo. Rije~

je finalno o elektri~nom obliku koji se pretvara u koristan oblik

(svjetlo, toplina, mehani~ki rad, kemijska energija) uz zanemariv

utjecaj na okolinu, prakti~no ostaje - istina vrlo aktualna - emi-

sija elektromagnetskog polja i njeno djelovanje na biosferu.

ZNAÂJNA MOGU]NOSTDIVERZIFICIRANE IZGRADNJE

• Mogu}nost kogeneracije (istodobne proizvodnje elektri~ne i

toplinske energije): dakako nemogu}a je u vjetroelektramana,

a mogu}a je u konvencionalnim termoelektranama, geoter-

malnim elektranama i elektranama na biomasu.

• Mogu}nost diverzificirane izgradnje: da. To je zna~ajno svojstvo

vjetroelektrana te bogate zemlje poti~u njihovu diverzificiranu iz-

gradnju jer {tede uvoz goriva, angaìraju privatna sredstva za

ne{to korisno, a ne za potro{nju.

• Podizanje sigurnosti opskrbe: da. I to u mjeri u kojoj se smanjuje

ovisnost o uvozu kakva konvencionalnog oblika energije.

• Podizanje pouzdanosti napajanja: prakti~ki neostvariva. Nai-

me, ovisi o vjerojatnosti da }e biti vjetra pri raspadu sustava ili

nestanku napona u lokalnoj mreì i da }e dotok vjetra odgova-

rati trenutnoj potra`nji elektri~ne energije - morali bismo tak-

vom sustavu dodati i ure|aj za akumuliranje elektri~ne

energije {to bi ga dopunski poskupjelo, a dolazi u obzir samo

za manje koli~ine akumulacije.

• Tro{kovi izgradnje: ve}i su nego li za konvencionalne termoe-

lektrane (uzeto po jedinici snage). Ali, to se uporno smanjuje.

Na to utje~u sve ve}e serije jednakih agregata, dakako samo

kod ponu|a~a tih agregata koji ih velikoserijski proizvode.

• CO2-neutralnost: vjetroelektrane se smatraju kvazi-neutral-

nima, jer iz ~itavog procesnog lanca (uzev{i u obzir emisiju

prigodom proizvodnje opreme i materijala i potpuni izostanak

emisije prigodom kori{tenja) emitiraju 13-22 grama CO2 po

proizvedenom kilovatsatu tijekom svoje ìvotne dobi. Kod ter-

moelektrana koje koriste kameni ugljen ta je emisija pribli`no

800 grama po svakom kilovatsatu.

• Utjecaj na zapo{ljavanje: mogu}. Dakako zamislivo je - pret-

postavljaju}i dugoro~nu izgradnju vjetroelektranskih parkova s

velikim brojem standardiziranih agregata - zapo{ljavanje

ve}eg broja vlastitih radnika, ali je neekonomi~no razvijati pro-

izvodnju malog broja agregata jer bi oni bili preskupi. Naime,

jeftinije }e ih biti uvesti od onoga tko ima velike serije.

POSEBAN UDJEL ZA POTICANJEOBNOVLJIVIH IZVORA U CIJENI SVAKOG

ISPORUÊNOG KWhKaìmo kona~no najbitnije iz primjera Njema~ke, koja - nagla-

simo to jo{ jedanput - ima ve} danas vjetroelektranski park ve-

lik poput skoro ~etvetrostrukog ukupnog parka svih elektrana u

Hrvatskoj. Zakonom jam~e otkup elektri~ne energije iz vjetroe-

lektrana po cijeni od pribli`no 9 eurocenta po kilovatsatu, u

prvih pet godina pogona, kasnije pribli`no 6 eurocenta - zna~i

skoro po trostrukoj, odnosno dvostrukoj cijeni temeljne proiz-

vodnje iz konvencionalnih elektrana (pribli`no 3 eurocenta po

kilovatsatu). Odakle to nakna|uju? U cijeni svakog ispo-

ru~enog kilovatsata svakom kupcu, sadràno je prosje~no 0,4

eurocenta, opet prema zakonu, za poticanje obnovljivih izvora.

Uz godi{nju isporuku vi{e od 500 milijarda kilovatsati elek-

tri~ne energije, u tako nastali fond godi{nje se skupi

0,004x500, zna~i 2 milijarde eura, a to je skoro desetina bruto

doma}eg proizvoda Hrvatske!

Marijan KALEA

{to je {to


NISAM NI ZA NITI PROTIV VJETROELEKTRANA, NEGO NASTOJIM SAMO URAVNOTE@ENO PRIKAZATI [TO VI[ENJIHOVIH SVOJSTAVA, UZ USPOREDBE S NEÎM [TO NAM JE BOLJE POZNATO ILI ÂK VE] UVRIJE@ENO

TRAJANJE ISKORI[TENJA INSTALIRANESNAGE VJETROELEKTRANA DOISTA JE

SKROMNO• Stupanj djelovanja pri transformaciji energije vjetra turboa-gregatima u elektri~nu energiju: solidan. Manji je nego li kod

nekih drugih preobrazbi, ali znatno ve}i nego kod fotoelektri~ne

transformacije, neposrednog kori{tenja Sun~eva zra~enja.

• Trajanje iskori{tenja instalirane snage: doista je skromno. U

njema~kim vjetrenim elektranama to je trajanje 1330 sati

godi{nje, {to zna~i da bi vjetroelektrana proizvela svu energi-

ju uz maksimalnu snagu, koju godi{nje proizvede uz nerav-

nomjernu snagu za 15 posto trajanja godine. Ta je vrijednost

za konvencionalne njema~ke termoelektrane 4500-7250 sati

godi{nje, a za hrvatske hidroelektrane 2150-3600 sati

godi{nje (ovisno o vla`nosti pojedine godine).

• Dolazimo do najteè prihvatljivog svojstva - nu`nostrezerve u konvencionalnom elektroenergetskom sustavu:na 1 megavat inastalirane snage u vjetroelektranama tre-

ba u njema~kim okolnostima dràti 0,85 megavata re-

zerve u drugim (konvencionalnim) elektranama: Zna~i,

vjetroelektrana {tedi gorivo ali traì za sebe prakti~ki jo{

jednu takvu elektranu u sustavu, pri ~emu }e stupanjiskori{tenja konvencionalnih elektrana biti umanjen (po-skupjet }e njihova proizvodnja), jer }e stajati u razdoblji-ma kada ima vjetra.

STI@U POJAÂNJA U TS PrP-a SPLIT

SEOBA TRANSFORMATORA

S PROLJE]EM u svima i svemu bujaju neke èlje. Biloza kretanjem (poput ptica), bu|enjem (poput cvije}a),sanjarenjem (poput romanti~nih ljudi) ili, pak, aktiv-no{}u (poput vrijednih ljudi)... Uz sve nabrojanoprolje}e ima i takvu pokreta~ku mo} da pokrene ~ak itonama te{ke i stati~ne strojeve. I ne samo pokrene, ve}i da ih razmje{ta poput pijuna na {ahovskoj plo~i. Akako za {ah, ba{ kao i za ljubav, vrijedi ona da svatkomoè u~initi prvi potez, ali da poslije treba znati igrati,tako i u ovom slu~aju prolje}e nije moglo rije{iti ba{sve svojom prirodnom snagom i mo}i. Pomogli su onikoji znaju igrati i koji su puno poteza do sada odigrali.Gdje su ti pravi igra~i? Zna se, odgovorio bi mi StipeGu}, rukovoditelj Odjela odràvanja u splitskom PrP-u, itime sve rekao. I usmjerio me putevima prema jugukako bih, u stopu, pratila njegovu ekipu: Kaìmira Vla-dovi}a, Josipa Mati}a, Ivu îzmi}a, Antonia Jadri}a, Ni-kicu Klari}a i Denisa Ibri{imovi}a, koji su tijekomoùjka obavili pravu seobu. Dakako, ne naroda, ne ptica,ve} ne~eg puno teèg - transformatora.

Sve je zapo~elo u TS 220/110/35 kV Komolac kraj Du-brovnika, koja je dobila i drugi novi transformator snage63 MVA (prvi joj je zamijenjen krajem 2002. godine).Tako je ovim poja~anjem dugoro~no rije{eno dubro-va~ko podru~je, barem {to se transformacije ti~e. Prije-voz novog transformatora, kojeg je proizvelo dru{tvoKONÂR - Energeski transformatori, demontaà starog imontaà novog trajali su dva tjedna, od 15. do 31.oùjka o.g. kada je novi transformator stavljen pod teret.

Stari transformator snage 40 MVA put je putovao magi-stralom prema sjeveru i nakon 250 kilometara vo`nje udizalici Zagrebtransa, smiraj na{ao u TS 110/35 kV Tro-gir. Sve ve} vi|eno u TS Komolac ponovilo se i u TS

Trogir. Radovi na demontaì starog i manje sna`nogtransformatora zapo~eli su 19. oùjka o.g., a zavr{eni sudijagnosti~kim ispitivanjima zaposlenika KONÂR-Instituta za elektrotehniku i stavljanjem transformatora uprazni hod, a potom i pod napon, 26. oùjka.

A kakva sudbina ~eka transformator snage 20 MVA, kojije dosada{nji radni vijek proveo u TS Trogir. U ovoj troj-noj zamjeni on je, za sada, smje{ten u obli`njoj TSKa{tela i ~eka svoje novo radno mjesto. Koliko }e bitina ~ekanju ovisi o tomu kada }e u TS 220/110/30 kVDugi Rat DP Elektrodalmacija prije}i u srednjonapon-skom polju s 30 na 35 kV napon. Potom }e i on nastavitisvoj radni sta`.

Navedene vrlo osjetljive operacije, s obzirom na sigur-nost napajanja pripadaju}ih potro{a~a, koji su za to vri-jeme visili na jednom trafou, uspje{no su obavili de~kiiz Odjela odràvanja pra}eni budnim okom koordinatoraFrane Tadina i njegove desne ruke Marija Gudelja.Svesrdno su ih pomogle kolege iz Odjela za transport(Ivan Medvidovi} i Ante Kusa~i}). Samo pu{tanje u po-gon novog transformatora 63 MVA u TS Komolac obavi-li su Matko Utrobi~i} i Boris Avramovi}, a u TS TrogirNeno Batali} i Grgo Grgi~evi} - svi iz Odjela za vo|enje,u suradnji s kolegama iz Odjela mjerenja i Odjela za re-lejnu za{titu.

KAD JEDANPUT KRENU - NE ZNAJUSTATI

Malo poslije premje{taja, koji su se odvijali na kopnu, iBra~ je dobio svoje radne akcije. Njegova jedina viso-konaponska stanica 110/35 kV Nereì{}a bit }e uskorobogatija za novi transformator snage 20 MVA.

Vra}aju}i se na kopno svratili smo i u Opuzen gdje }e seistoimenoj TS 110/35 kV u svibnju, nakon obavljenogpopravka, ugraditi transformator snage 31,5 MVA.

Sjevernije, u Zadru, tako|er }e biti promjena na bolje.One se, istina, jo{ ne osjete, ali ho}e ve} ove zime kadasu optere}enja mreè najve}a. Njih }e spremno do~ekatitransformator snage 40 MVA, koji se za TS 110/10 kVZadar-Centar upravo izra|uje u dru{tvu KONÂR - Distri-butivni i specijalni transformatori. Time }e, do kraja godi-ne, i ta TS dobiti svoj drugi transformator. A on }e, uzpotpuno sigurnu opskrbu Zadra, omogu}iti da se - u do-govoru sa zadarskom Elektrom, dio potro{a~a sa stare TS110/35 Zadar preko distribucijske mreè prebaci na TSZadar - Centar.

A da trafo story, poput sapunice, ide dalje govore i noviprojekti na kojima se u splitskom PrP-u ve} uvelike radi.Oni se odnose na opremanje TS 110/10 kV Benkovac iTS 110/35 kV Blato na Kor~uli. Obje }e dobiti po jednonovo trafo polje, na koje }e se instalirati transformatorsnage 20 MVA.

I to bi bilo sve za ovu godinu. Ali, samo za ovu, jer nemir-ni prijenosa{ki duh tjera ih dalje.

- Posljednjih su godina, uz potporu uprave HEP Prijeno-sa, u PrP-u Split u~ininjeni znatni napori na rje{avanjuproblematike vezane uz transformatore, kako bi se po-tro{a~ima napajanim iz na{ih trafostanica, jam~ila potpu-na sigurnost opskrbe, komentira direktor PrP Split MarkoLovri} i najavljuje da }e i tijekom 2005. i 2006. godinenastaviti rje{avati problematiku transformatora. Tada }ese pozabaviti trafostanicama u Sinju, Imotskom, Novalji,Pagu, Kraljevcu, Dugom Ratu, Makarskoj, Bilicama...


put

PROLJE]E IMA TAKVU POKRETA^KU MO] DA POKRENE ÂK I TONAMA TE[KE I STATI^NESTROJEVE, I NE SAMO POKRENE VE] I DA IH RAZMJE[TA POPUT PIJUNA NA [AHOVSKOJ PLOÎ. AKAKO SVATKO MO@E UÎNITI PRVI POTEZ, ALI POSLIJE TREBA ZNATI IGRATI - POMOGLI SU ONIKOJI ZNAJU IGRATI I KOJI SU PUNO POTEZA DO SADA ODIGRALI

31

FOTOZAPA@AJ

TO KAKO se ru{i stara zgrada da bi na njeno mjestonikla nova i nije neki doga|aj. Sve ~e{}e smo musvjedoci, posebice mi koji ìvimo u prenapu~enimgradskim sredinama. A takav je, bez dvojbe, Split. Pami te prizore iz gradskog ìvota ~e{}e gledamo. Po-sljednji se dogodio nedavno, kada se tijekom nekolikodana ru{ilo cijelo poslovno zdanje nekad svima poz-nate Jugoplastike, a potom Diokoma. Bilo, pa pro{lo!

E, pa to bilo pa pro{lo kona~no je do~ekala i stara 35kV TS Dobri u sredi{tu Splita oko koje se, puno prijenjenog ru{enja, diglo puno vi{e pra{ine nego togadana, 5. travnja, kad ju je gra|evinski stroj s mo}nimhidrauli~nim klje{tima po~eo grickati sustavno i nemi-losrdno, komad po komad, kako bi na tom mjestu iz-nikla nova 110/35 kV TS Dobri. Premda u odnosuHEP-a i stanara susjednih zgrada te{ko da }e ikadacvasti ruè, ipak bi nova i suvremena TS Dobri mogla, isvojim izgledom i suvremenom tehnologijom, u~initibarem to da se strasti sti{aju i da TS prestane bitibauk. I bude prihva}ena kao nu`ni infrastrukturni ob-jekt koji je u svim ve}im sredi{tima uobi~ajen i bezo-pasan susjed. Na dobrobit sviju.

[email protected].

hep u okru`ju

JEDNOJ SMRKNE,DRUGOJ SVANE

KAD BISMO prolaznike pitali o kakvom je objektu rije~, vjerojatno nitko ne bi kazao to~an odgovor. Hepovci, dakako, znaju da je na fotografija-ma trafostanica 10/0,4 kV. Izgra|ena je prije pribli`no dvadeset godina prigodom izgradnje vodi~ke ACY-jeve marine, po kojoj je i dobila imeTS Marina Vodice. Donedavno je izgledala kao i sve trafostanice takvoga tipa. Bila je skrivena iza mno{tva monta`nih du}ana, jer se nalazila usredi{tu vodi~ke tr`nice. Vrijedni i poslovni~ni Vodi~ani odu~ili su na mjestu tr`nice urediti gradski park. Kada su vidjeli da se trafostanica nemoè premjestiti, odlu~ili su je, uz na{ pristanak, urediti izvana. Rezultat je vi{e nego zanimljiv i efektan. Bravo Vodi~ani!

Draèn Nini}

MATURANTI Elektrotehni~ke, strojarske i prometne {kole iz Beloga Manastira i njihovi profesori Biljana Rajs, Marko Jazvi} i Mario[iri} posjetili su Dispe~erski centar PrP Prijenos Osijek. Rije~ je zavr{nom upoznavanju, uo~i mature, 13 maturanata te {kole, sradom Dispe~erskog centra u okviru nastavnog plana iz predmeta - elektroenergetika.

Kako su naglasili profesori, u~enicima je najva`nije vidjeti kako se u praksi primjenjuje nau~ena teorija, ocijeniv{i da je to izravani najbolji na~in u~enja.

Goste su do~ekali voditelj Odsjeka za koordinaciju vo|enja mreè PrP Osijek Josip Sabo, koji je bio i doma}in cjelokupne posjetete deùrni dispe~er Zoran Kova~ i deùrni operator Centra daljinskog upravljanja.

Nakon upoznavanja s visokonaponskom mreòm i izvorima napajanja, u~enici su posjetili i Dispe~erski centar DP Elektroslavoni-je, gdje su ih do~ekali @eljko [poljar, dispe~er na mreì 35 kV i Josip Josipovi}, dispe~er na mreì 10/0,4 kV.

D.Karna{

POSJET DISPEÊRSKOM CENTRU PrP PRIJENOS I DP ELEKTROSLAVONIJA OSIJEK

MATURANTI UÊ IZRAVNO

FOTOZAPA@AJ

ZAR JE OVOTRAFOSTANICA?

Profesore i u~enike Elektrotehni~ke, strojarske i prometne {kole izBelog Manastira primili su Josip Sabo i Zoran Kova~

POPLAVA U POGONU KNIN

TEÊ RIJEKA KROZ TRAFOSTANICU

ONO {to znamo je da su obilne travanjske ki{eovoga prolje}a podigle razinu ve}ine na{ih rijeka.Prirodno je i razumljivo da od toga nije biopo{te|en ni sliv Krke.

JEZERO S KABELIMAOno {to ne znamo, a {to nije ni prirodno i razumlji-vo, jest da se skoro svakog ki{nog razdoblja terenna kojemu su upravna zgrada Pogona Knin, radio-ni~ki prostori, otvoreno skladi{te i najva`nija grad-ska trafostanica 35/10 kV, pretvaraju u jezero. (Apo njemu, umjesto pastrva, plivaju stupovi, nogarii kabeli.) Neki od nas ve} su nekoliko puta govori-li, upozoravali i pisali o te{ko}ama pri radu i {teta-ma kojima su izloèni zaposlenici ovog dijela{ibenskog DP-a. Posebice se to upozorenje odno-silo na opasnosti koje prijete spomenutoj trafosta-nici o kojoj, to je va`no naglasiti, ovise skoro svipotro{a~i Knina, uklju~uju}i i gradsku bolnicu.Kako su ve} nau~ili prepoznavati narav Krke i nje-nih podzemnih tokova, radnici Pogona uvijek ima-ju spremne crpke. Tako su i ovoga puta, uz pomo}profesionalnih vatrogasaca i njihove dodatne

opreme, prisko~ili crpiti vodu i (o)branititrafostanicu. I uspjeli su, uz veliki trud.A, kako smo ~uli, tijekom toga vremena molili su se zaprestanak ki{a i propitkivali kod za to nadle`nih oure|enju rije~nog vodotoka. Jer, stje~e se dojam kakose proteklih godina njegovu odràvanju ne posve}ujedostatna pozornost te da je i to jedan od razloga takou~estalog poplavljivanja na{ega pogonskog prostora.

OPREMU TS PODI]I NA KAT

Zaposlenici Pogona su nam ispri~ali da je i za Boì} vo-dostaj narastao do visine od blizu jednog metra, dakakoiznad tla - jer je to onaj koji nas zanima. Pa se tako do-godilo da je u obiteljskoj ku}i iznad na{e TS voda stiglado vrha slobodnostoje}eg ku}nog ormari}a, {to zna~ina visinu od 80 centimetara. Stanari su ostali bez elek-tri~ne energije, a s njom i bez centralnog grijanja. Hlad-no}a ih je otjerala u toplije krajeve, pa su se doopadanja Krke i otklona kvara sklonili kod rodbine.

Evo jo{ jedne zanimljivosti. Ima u ovom Pogonu jednastara dalekovodna 10 kV trasa prema grani~nom prijelazuu Strmici. Od deset kilometara te trase najmanje dva supod vodom i to barem tri mjeseca godi{nje. îm oki{i

desetak dana za redom, pristup dalekovodu je nemogu}.Doga|a se da je ~ak i ljeti intervencija oteàna, pa sedio trase morao potpuno napustiti. Nismo uspjeli to za-biljeìti slikom, ali nas uvjeravaju da je ovih travanjskihdana oko stupova voda visoka cijeli metar.

Prvog ~ovjeka Pogona Knin, rukovoditelja Zorana Ra-daka, nisu uspjeli slomiti ni snjegovi, ni bure, pane}e ni poplava. A, sve {to te ne slomi - oja~a te.Ljut je, ali ima rje{enje:

- Predlaèm da se trafostanica 35/10 kV Knin 1, koja jeizgra|ena pedeset i nekih godina pro{loga stolje}a, ùrnorekonstruira i da se njena oprema izmjesti na visinu, od-nosno na prvi kat objekta. Drugo rje{enje je izgradnjanove TS na novom mjestu, o ~emu se tako|er govori ve}godinama. Jednako tako je nu`no {to prije sanirati dvo-ri{te tako da se nasipanjem podigne razina tla. U suprot-nom bi podzemni tokovi i rijeka koja te~e kroz trafostanicumogli prouzro~iti vrlo ozbiljne {tete, ~ak i onu najteù - dastrada ~ovjek, zaklju~io je Z.Radak.

Ako se takvo {to dogodi sva }e ova jeftina rje{enjapostati neprocjenjivo skupa.

Vero~ka Garber

SKORO SVAKOG KI[NOG RAZDOBLJA TEREN NA KOJEMU SU UPRAVNA ZGRADA POGONA KNIN,RADIONI^KI PROSTORI, OTVORENO SKLADI[TE I NAJVA@NIJA GRADSKA TRAFOSTANICA 35/10KV PRETVARAJU SE U - JEZERO (?!)

U jezeru upra-vne zgradePogona Kninumjestopastrva pliva-ju stupovi,nogari i kabe-li

zanimljivo opasno

33

VODA nam zadaje glavobolju i kad je ima previ{e i kad jeima premalo. Svjedo~imo svemu dobrom i svemu lo{em{to nam svakodnevno nosi. A ona }e nam, ovisno o dobugodine, donijeti sve: od idile prirodne ravnoteè vode izemlje, preko prizora presu{enih izvora i ispucalih rije~nihkorita pa sve do nabubrenih jezera, rije~nih bujica i vodnihvalova. Prizivali smo, od kad je svijeta i vijeka, a prizivat}emo i nadalje, vi{e sile da umjesto kapi udjele mlaz ~ovje-ku, zemlji i svemu {to iz nje ni~e i po njoj hoda. Ili ih molitiskru{eno da zatvore {pinu i vrate nam tu istu zemlju, ceste,ognji{ta, blago, usjeve... Jer i bez toga, ba{ kao i bez vode,ne moèmo.

A to da bez vode ne moèmo najbolje nam potvr|uje upravoCetina, rijeka koja uz to {to, poput drugih rijeka, napajaèdne, navodnjava polja i hrani, proizvodi i tako dragocjenuelektri~nu energiju. Taj suìvot izme|u ~ovjeka i Cetine trajestolje}ima, tisu}lje}ima ... Uz poneki ispad s njene strane(su{a, poplava) i sve ~e{}e i pogubnije ispade s na{e strane(najrazli~itija zaga|ivanja i one~i{}enja).

A kada se Cetina pobuni, kao {to je to bio slu~aj tijekom trav-nja, onda svjedo~imo slikama nevi|ene ljepote i snage poputvodopada Gubavica iznad HE Kraljevac, ali jednako tako i apo-kalipsi poplavljenih polja i objekata u Sinjskom i Hrvata~kompolju. O ~emu smo u Slobodnoj Dalmaciji ~itali naslove poput:Cetina zaprijetila, Nabujala rijeka Cetina ugroàva farme pili}a iobiteljske ku}e, Rekordni vodostaj Peru~e, Dalmatinska poljapod vodom, Bujice preorale prometnice ...

ZAJEDNI^KIM SNAGAMA DR@ALI VODUPOD KONTROLOM

Hrvatske vode i HEP sura|ivali su tih dana travnja vi{e negoobi~no, dogovaraju}i potrebne aktivnosti kako mo}na i hiro-vita Cetina ne bi jo{ vi{e izmakla kontroli. Pove}animispu{tanjem vode iz akumulacije, vodostaj jezera dovodio sena prihvatljivu kotu koja je jam~ila sigurnost na{ih proizvod-nih objekata i nizvodnog okoli{a. Posebna prijetnja sigurnostiljudi i njihovim imanjima bio je vodni val koji je 10. travnjanagovje{tavao dramati~na zbivanja. To je bio razlog da su seupravo na sam Uskrs, 11. travnja, na Peru}i okupili stru~njaciHEP-a i Hrvatskih voda u Stoèru za obranu od poplava. Nje-govim radom su koordinirali ispred HEP grupe @eljko Kljako-vi} Ga{pi}, direktor splitskog PP HE Jug i Goran Tomi},glavni dispe~er za Dalmaciju te iz Hrvatskih voda Branko Pe-jakovi}, direktor Vodnogospodarskog odjela Split i @ivko Bar-bari}, rukovoditelj obrane od poplava za podru~jeSplitsko-dalmatinske ùpanije. U~injeno je sve kako bi seveliki vodni val, koji je upravo tada pristizao u jezero, propu-stio Cetinom do njenog u{}a u more s najmanjim mogu}im{tetama. Vodostaj akumulacije Peru}a podigao se tada na360,62 metra nad morem, da bi ve} u ponedjeljak nave~er,12. travnja, u 23 sata dosegao kotu od 361,00 metar nadmorem. Poznato je da se na{e najve}e umjetno jezero smije,nakon {to je prije deset godina brana obnovljena glinenomjezgrom, puniti do kote od 361,50 metara. Toj alarmantnojvrijednosti razina vode se primakla tijekom utorka i srijede(13. i 14. travnja), kada je od ranih jutarnjih sati pa do podne

iznosila opasno visokih 361,18 metara nad morem. Nakontoga svakih nekoliko sati razina vode se smanjivala za po je-dan centimetar, da bi 15. travnja u 19 sati ponovno do{la dokote 361,00, a idu}ega jutra u 7 sati do 360,85 metara nadmorem s trendom daljnjeg opadanja.

Promi{ljenim manevrima, stru~njaci HEP-a i Hrvatskih vodauspjeli su uravnoteìti koli~ine dotoka u akumulaciju s ispu-stima, pa se 14. travnja iz jezera ispu{talo 203 kubika vode usekundi, upravo onoliko koliko je i doticalo u akumulaciju.Zanimljiv je i podatak da se u ponedjeljak, 12. travnja nau{}u Cetine kod Omi{a u more izlijevalo pribli`no 600 kubikavode, {to je posljednji put u~injeno 1978., prije 26 godina.

POTVR\EN ZNAÂJ AKUMULACIJE IBRANE PERU]A U SUSTAVU REGULACIJE

VODA U KORITU RIJEKE CETINETe dane opasnih zbivanja prokomentirao je jedan od koordi-natora Stoèra i direktor PP HE Jug @eljko Kljakovi} Ga{pi}.

- U okolnostima poput ove, kada u slivu Cetine vodostaj nara-ste iznad uobi~ajenih razina i kad se proglasi izvanredno stanjeili odre|eni stupanj opasnosti od poplava, Hrvatske vode,sukladno vaè}im propisima, preuzimaju nadzor nad na{improizvodnim postrojenjima i izdaju, u suradnji s nama, nalogeo koli~inama vode koju hidroelektrane moraju propu{tati.Upravo je i taj vodni val potvrdio veliki zna~aj akumulacije ibrane Peru}a u sustavu regulacije voda u koritu rijeke Cetine,nizvodno od jezera. @elim posebno naglasiti uspje{nukordinaciju svih subjekata tijekom tih kriti~nih dana. ^la-

voda prijeti


KADA SE CETINA POBUNI, KAO [TO JE TO BIO SLUÂJ TIJEKOM TRAVNJA, ONDASVJEDOÎMO SLIKAMA NEVI\ENE LJEPOTE I SNAGE POPUT VODOPADA GUBAVICAIZNAD HE KRALJEVAC, ALI JEDNAKO TAKO I APOKALIPSI POPLAVLJENIH POLJA IOBJEKATA U SINJSKOM I HRVATA^KOM POLJU

SNAGA, LJEPOTA IHIROVITOSTCETINE

POPLAVE U DALMACIJI

POVE]ANIM ISPU[TANJEM VODE IZ AKUMULACIJE PERU]A, VODOSTAJ JEZERA DOVODIO SE NA PRIHVATLJIVUKOTU KOJA JE JAMÎLA SIGURNOST NA[IH PROIZVODNIH OBJEKATA I NIZVODNOG OKOLI[A

novi Stoèra bili su danono}no prisutni na terenu obilaze}inajugroènije lokacije i poduzimaju}i, temeljem prikupljenihpodataka, potrebne mjere. Bili smo, u slu~aju da ki{e potraju,spremni i za najnepovoljniji scenarij do kojeg, sre}om, nijedo{lo. Ti travanjski doga|aji potakli su potrebu redefiniranja,odnosno revidiranja pravilnika kojima se reguliraju svi postup-ci gospodarenja vodama hidroelektrana te uskla|ivanje raz-li~itih interesa na relaciji Hrvatske vode - HEP-grupa - lokalnauprava (stanovni{tvo).

Koristim prigodu najaviti na{u inicijativu o organiziranju ra-sprave u okviru okruglog stola o za{titi okoli{a Cetinskog sli-va, kojem bi doma}in bio gradona~elnik Sinja, a okupio bizainteresirane stru~njake iz ustanova, tvrtki, {portskih i eko-lo{kih udruga te predstavnike medija. Tada bi organizirali iposjet HE \ale, gdje bi se na primjeru plutaju}e za{titnebrane svi sudionici uvjerili kolika je enormna koli~ina otpa-da, posebice pet ambalaà, koja pliva Cetinom. Raspravljalobi se i o ideji Hrvatskih voda i Grada Trilja da se prona|ena~in za selekciju organskog od anorganskog otpada u skla-du sa suvremenim ekolo{kim na~elima.



Preljev vode iz bazena na HE Krajevac Panorama potopljenog Kraljevca

Obilje peru}ke vode

Odvodni kanal HE Peru}a

HE \ale u okolnostima obilne vode

Brana Pran~evi}i (HE Zaku~ac)

POGONSKI URED IVANEC DP ELEKTRA VARA`DIN

ELEKTRA[KA NEMOGU]A MISIJA

ODLAZE]I u Pogonski ured Ivanec prisje}am se prve po-sjete Ivancu i svog prvog terenskog radnog zadatka. Bija{eto davno, devetsto i neke... Tada me je tamo domamila iz-livena Bednja i poplavljeni elektra{i, a sada me tamo do-vodi znatièlja i gri`nja savjesti jer doista dugo nismopisali o tom kutku Hrvatske elektroprivrede. Istina, na po-plavu sam zakasnila samo tri tjedna, kada su elektra{i po-novno, {to im je sudbina svakih nekoliko godina - plivali.Budu}i da u svom voznom parku jo{ uvijek nemaju~amce, jedina pomo} za kretanje u pogonskom krugu i togputa bile su im ribi~ke ~izme.

Dobro raspoloèn i oboruàn svim podacima LjubomirBrkovi}, rukovoditelj PU Ivanec, izvje{}uje da voda u nji-hovom dvori{tu sre}om nije prelazila 30 centimetara, a upostrojenju je njena razina bila i manja, pa nisu moraliisklju~ivati TS 110/10 kV Ivanec. Za rje{enje vodenih pro-blema nu`no je, kaè, regulirati potok Mate~ina pokraj nji-hove ograde, koji tako zapu{ten i zarastao u korov ne moègutati preobilnu vodu rijeke Bednje. S tim u svezi poslalisu dopis Hrvatskim vodama i ~ekaju rje{enje tog starogproblema. Naàlost, to nije jedini problem koji zadaje gla-vobolju na{im ivane~kim kolegama. No, po|imo redom

NA RADNI ZADATAK PREKOSLOVENIJE

PU Ivanec ~ini druk~ijima od drugih i ~injenica da dulji-nom od 20 kilometara grani~e sa susjednom Slovenijom(od Macelja do Kriàn~a), od koje su preuzeli i dio po-dru~ja kojeg su oni ranije pokrivali. Jo{ uvijek nisu svepotro{a~e razgrani~ili, pa se dio slovenskih napaja s na{estrane, a dio na{ih potro{a~a sa slovenske strane. A kadarade na tom podru~ju nerijetko su prisiljeni zbog nedo-

statka pristupnih putova prelaziti granicu i preko Slovenijestizati na odredi{te. Neprohodnost im stvara i dodatnete{ko}e, jer su ~esto prisiljeni nositi stupove na rukama ipo nekoliko stotina metara. Nadaju se da }e se i to uskororije{iti. Tako stièmo i na problem mehanizacije. Osimnove ko{are, Iveca i Lade, vozni park im je prosje~no starblizu 30 godina. Najvi{e im manjka terenskih vozila, a pra-vi bi im spas bio jedan landrover.

Upravo tijekom na{ega razgovora, rukovoditelju javljaju zakvar na DV Lepoglava - Trako{}an, duljine 40 kilometara,koji zavr{ava na granici sa Slovenijom, kojemu treba otkri-ti uzrok i mjesto. Ina~e, kvarovi ih najvi{e mu~e zimi, zbogmokrog snijega, leda i jakih vjetrova, koji na podru~ju Ve-ternice stalo pu{u. Tako su i zimus imali pune ruke posla.

Ivane~ki elektra{i sami odràvaju svoja postrojenja, dok zainvesticije imaju kooperante. Priklju~ke i o~itanja, kao isve poslove s potro{a~ima, osim blagajne, obavljaju eki-pe iz sjedi{ta DP-a. Ovdje imaju blagajnu za pla}anja, ali sobzirom na to da je PU smje{ten izvan Ivanca, zbog njiho-vih ukupno 15.000 potro{a~a bilo bi korisno blagajnu iposlove sa strankama locirati u sredi{tu Ivanca, gradi}a spet tisu}a stanovnika. Kaìmo da ovdje imaju i nekolikove}ih potro{a~a, kao {to su Varteks, Itas, Drvodjelac,Ivan~ica, KZ Lepoglava, a najve}i su Kamenelomi O~ura.Zbog nedostatka ljudi, koji im jedva omogu}uje sastav-ljanje nu`nih radnih ekipa, imaju dvo~lanu deùrnu slu`busamo u vremenu od 15 do 23 sata, a no}u pripravnost kodku}e. Ovdje imaju i priru~no skladi{te s alatnicom s naj-nu`nijim minimalnim zalihama.

ZIMI IM NITKO NE BI HTIO BITI U KO@I

Nakon povratka s terena, u sobi za predah razgovaram supravo pristiglim monterima. Tu su Ivica Mladi} i StjepanBrezovec, poslovo|e, Josip Buhin, Josip Vizjak, DraènPetrinjak, VKV monteri, Tomislav Mladi}, KV, JosipKru{elj, strojar, Josip Vuk-Martin~evi}, PKV, Franjo Hrani}iz deùrne slu`be, Stjepan Laljek, tehni~ar, a tu je i Boèna@imbrek, blagajnica. Preostali elektra{i su jo{ na terenu,rade na otklanjanju kvarova. Nagla{avaju da postrojenjemora funkcionirati bez obzira na sve, a oni se snalaze naj-bolje {to mogu. Na popravku kvarova ostaju kada ustreba iposlije podne {to im se, nakon duljeg ~ekanja i plati kaoprekovremeni rad. Za uvjete u poslovnoj zgradi kaù da sudobri, imaju se gdje okupati i presvu}i. No, uvjeti rada nanjihovom brdovitom terenu su druga pri~a. Poàlili su sena manjak terenskih vozila, zbog ~ega moraju kao upro{lom stolje}u puno tegliti na ruke, a deùrnoj slu`bi,dodaju u {ali, trebali bi kroseri (terenski motori). Osobitozimi, kada im nitko ne bi htio biti u koì. Nemaju niti pravezimske cipele, na ~iju kvalitetu imaju prigovor, jer nu`nesu im planinarske cipele. Poslovo|a Ivica Mladi}, sa 30godina elektra{kog staà u PU Ivanec, prisjetio se davnihvremena kada su imali samo tri automobila i kada su svenosili, kopali i dizali ru~no. Sada je potvr|uje ipak bolje,samo {to ih je naàost polovica manje nego nekad.

I malo po malo, do|lo je vrijeme za povratak ku}i. Na{iivane~ki elektra{i nisu skrivali zadovoljstvo {to }e napo-kon i oni na stranice HEP Vjesnika.

Dragica Jurajev~i}

izravno

U IZNIMNO TE[KIM UVJETIMA BRDOVITOG TERENA, S MALO LJUDI I TEHNIKE, RADNICIPOGONSKOG UREDA IVANEC USPIJEVAJU ODR@ATI SVE STARIJA POSTROJENJA UFUNKCIJI, ZAHVALJUJU]I ZNANJU, ISKUSTVU I JO[ UVIJEK PRISUTNOJ DOBROJ VOLJI

Ljubomir Brkovi}, rukovoditelj PU Ivanec: najkriti~niji su nam 10kV dalekovodi, kojih je polovica jo{ na drvenim stupovima

Sjedi{te PU Ivanec je prije tri tjedna ponovo bilo pod vodom

Poslovo|a Ivica Mladi} donio je prije tri godine od ku}e ovaj sadave} 13 godina stari kaktus, jer ga zbog visine nije vi{e imao gdjedràti


BRDOVIT I NEPRISTUPAÂN TERENPU Ivanec, veli~ine poput preostala dva PU zajedno(Novi Marof i Vinica), najve}im dijelom obiljeàva brdoviti nepristupa~an teren, zbog kojega njegovih samo 22 rad-nika (nekad ih je bilo 48) u iznimno te{kim uvjetima radaodràvaju postrojenja (instalirana snaga je 50 MVA s op-tere}enjem ve}im od 50 posto). O njegovoj veli~ini svje-do~e podaci - jedna (susretna s PrP Zagreb) TS 110/10kV Ivanec, TS 20/10 kV Lepoglava, 219 TS 10/04 kV, pri-bli`no 210 km DV 10 kV i samo 10 km DV 20 kV te pri-bli`no 500 kilometara niskonaponske mreè sa 16.000stupova (polovica je na betonu i kablirana). Postrojenja suim sve starija i iziskuju sve vi{e njege, ali najkriti~niji su10 kV dalekovodi, kako zbog svoje duljine, tako i zbog~injenice da ih je jo{ uvijek polovica na drvenim stupovi-ma. Osim toga, veliki dio DV prolazi kroz {ume, gdje do-datno imaju posla i problema sa sje~om granja.

PU postupno prelazi na daljinsko upravljanje, pa sunedavno sami prilagodili i ugradili na èljez-no-re{etkasti stup DV 10 kV za Vo}u prvi rastav-lja~-sklopku (KonDUR 200). Uskoro }e to u~initi isa jo{ tri rastavlja~a rasploìva za njihov PU, nanajkriti~nijim to~kama. Na taj }e na~in skratiti vrije-me trajanja kvara i smanjiti gubitke, zbog ~ega suovdje jako zadovoljni.

Unato~ svih te{ko}a elektra{i PU Ivanec dobro su raspoloèni

@eljezno re{etkasti stup na DV prema Vo}i...

... na koji su nedavno montirali prvi rastavlja~ - sklopku

Ovaj trenutno samo poto~i}, zbog svoje zapu{tenosti i ne-reguliranosti uz nabujalu Bednju najve}a im je prijetnja


TS 110/10kV Ivanec

BA@DARNICA DP ELEKTRA VARA@DIN

MODERNIZACIJA NA SVAKOM KORAKU

BA@DARNICA u DP Elektra Vara`din utemeljena je prije~ak 39 godina. Kako ve} godinama nismo biljeìli nje-zin napredak, ne}emo ~ekati obljetnicu od ~etiri deset-lje}a, pa smo na licu mjesta kako bismo doznali ~ime}e nas ovoga puta iznenaditi ova vrijedna vara`dinskaba`darska ekipa.

Zlatko Lon~ar, rukovoditelj Odjela radionica kamo pri-pada i Ba`darnica, vodi nas u obilazak puta kojeg prola-ze brojila od svoga dolaska do odlaska. Kre}emo odprijema brojila, gdje se popunjava zahtjevnica zaba`darenje, a podaci odmah ulaze u kompjutor. Tu doz-najemo da se ovdje ba`dare brojila za mati~ni DP, ali ijo{ za pet dostribucijskih podru~ja (Virovitica, Koprivni-ca, Bjelovar, âkovec i Pula). Nakon prijema, brojilaodlaze u praonicu, potom na servis, slijedi umjeravanjei na kraju njihovo skladi{tenje za otpremu.

Pro{le je godine 13 radnika Ba`darnice izba`dariloukupno 17.800 brojila, s tim da strojnih kapaciteta ima-ju i za dvostruko ve}i broj brojila, ali im manjka ljudi.Naime, mnogi od njihovih kolega oti{li su u mirovinu, aprije osam godina primili su samo dvojicu pripravnika.Krajnje je vrijeme, doznajemo, da se pomlade, jer zaobu~iti se za rad na umjeravnju brojila treba i do dvijegodine. Taj problem je i jedini koji ih ozbiljnije mu~i.[to se ti~e prostora, potpuno je primjeren za njihov rad,osim postoje}e klimatizacije. Naime, laboratorijski uv-jeti rada zahtijevaju strogo odre|enu temperaturu i vla-gu. Kaìmo i to da je Ba`darnica potvr|eni laboratorij, aza stjecanje statusa ovla{tenog laboratorija, {to im je ièlja i nu`nost, moraju ispuniti jo{ zahtjevnije uvjetesukladno Zakonu o mjeriteljstvu.

POVE]ANJE KAPACITETA

Polako ali sugurno dolazimo do sredi{nje teme, odno-sno do onoga s ~ime se ovdje mogu posebno pohvalitii po ~emu su jedinstveni. Rije~ je o 1999. godini, kadaje pokrenuta potpuna kompjutorizacija Ba`darnice, odulaska brojila pa sve do njihovog izlaska (otpremnicaje i dokument za fakturiranje). Tada su zapo~eli i s je-dinstvenim ozna~avanjem barcodom, preko kojega~uvaju sve podatke o svakom brojilu, a krajem godineih pohranjuju na CD. Te podatke ~uvaju godinu danadulje od ba`darskog roka. Pro{le su se godine ponovilii s elektronskom tunelskom trofaznom stanicom zaumjeravanje elektroni~kih brojila (EPS 80-3), kapaci-teta 80 brojila. Nedostaje im jo{ jedan tunel kapaciteta22 brojila, a s tom investicijom od 230.000 kunapove}ali bi godi{nji kapacitet za 11.000 brojila. Mo-dernizaciju su morali svladati i radnici Ba`darnice kojise u skupinama educiraju za rad na kompjutorima.Ba`darnica jedina u Hrvatskoj ima ugovor o poslov-no-tehni~koj suradnji s Iskra-EMECO Kranj i SiemensBe~, koji im jam~e opskrbu rezervnim dijelovima, aBa`darnica je obvezna servisirati njihova brojila u ga-rantnom roku. Kaìmo i to da se indukcijska brojilaskidaju svakih 16, a elektronska svakih osam godina.Uklopne satove ne servisiraju ve} dvije godine, jer jenjihovo distribucijsko podru~je pokriveno s MTKure|ajima.

S VETERANIMA

Glavni nositelji svih stru~nih problema u Ba`darnici sudvojica veterana - @eljko Nova~ko, voditelj laboratori-

ja, koji je ovdje do{ao jo{ kao nau~nik 1966. godine,gdje se po zavr{etku {kole 1969. godine i zaposlio.Trpimir Kre~, njegov zamjenik, ovdje radi od 1972. go-dine. Zajedno se prisje}aju tada{njeg vremena kada jeBa`darnica imala samo jednu stanicu i kada se umje-ravao znatno manji broj brojila. Tako izvla~e na vidjelopodatak da je prve godine rada Ba`darnice umjerenosamo 345 brojila, druge se taj broj popeo ve} na5.145 brojila, a tre}e na 8.000. Nakon 25 godina ta sebrojka kre}e oko 15.000, dok je sada{nja - kako smove} rekli -pribli`no 18.000. Najprije pokrivaju vlastitepotrebe 6.000 brojila, a potom slobodnim kapaciteti-ma zadovoljavaju zahtjeve drugih DP-a.

S rezervnim dijelovima ~ija godi{nja faktura iznosi pri-bli`no 500.000 kuna, kao {to je ve} re~eno, nemajuproblema. Zahvaljuju}i naprednoj tehnologiji, rad uBa`darnici je jednostavniji i brì, ljudske pogre{ke suisklju~ene, a preciznost je pove}ana. Kada je rije~ opreciznosti, naglasimo da ovdje ba`dare brojila klaseod O,2 do 3, s tim da {to je nià klasa - ve}a je preciz-nost. Dnevno obrade blizu 80 brojila, a najvi{e im vre-mena odnose servisiranja i umjeravanja. Naime,prema mjeriteljskim zahtjevima umjeravanje traje sko-ro cijeli dan. Najva`nije je da kontrolor Dràvnog zavo-da za normizaciju i mjeriteljstvo, koji na krajuprovjerava brojila, nema primjedbi i da brojilo dobijeìg. Tada znaju da su svoj posao odradili kako treba,{to je razlog za zadovoljstvo svih sudionika toga dra-gocjenog posla. Bilo bi jo{ i bolje, kaù, da ih nijepremalo i da su malo mla|i...

Dragica Jurajev~i}

izravno

POTPUNOM KOMPJUTORIZACIJOM I NABAVOM NOVE ELEKTRONSKE STANICE ZA UMJERAVANJEBA@DARNICA JE KVALITETU USLUGA PODIGLA NA JO[ VE]U RAZINU

Slavko Boì} radi na pranju i lakiranju brojila Jasna [tefi} rastavlja brojila

Josip Krobot, elektromehani~ar, uz stanicu za umjeravanje jednofaznih brojila Sonja Patli|anovi}, elektromehani~ar, sastavlja brojilo

38

DOKUMENTDOSTUPANKADA ZATREBA

U SPLITSKOJ se Elektrodalmaciji ve} godinama pri-povijeda kako je nu`no srediti i na jednom mjestusmjestiti svu arhivsku dokumentaciju, koja se zbogsve ve}eg opsega, porazmje{tala na cijeli niz neprik-ladnih prostora. Brojna seljenja prouzro~ila su ononajgore {to se arhivi moè dogoditi - da se poremetinjezin red. A, valja znati da je rije~ o pribli`no 80.000dokumentacijskih jedinica (fascikli, registratori, slo-bodni dokumenti) iz svih podru~ja na{eg poslovanja,svih slu`bi, odjela, odsjeka, od 1945. godine do da-nas i da je sve to te{ko od 200 do 250 tona (?!).

Napokon, tijekom ovog oùjka u veliku prostorijubiv{e upravne zgrade na lokaciji Gunduli}eve ulice uSplitu po~ele su pristizati goleme koli~ine papira. Iztog }e privremenog prostora, nakon uvo|enja reda utoj masi dokumenata, registrirano i arhivsko gradivopreseliti u susjednu prostoriju koja se ve} po~ela po-punjavati suvremenom i vrlo ekonomi~nom opre-mom - pokretnim regalima koji iskoriste 80 postoprostora. Razvrstavanje se u ovom trenutku obavljaprema zna~enju i smislu, primjerice, odvaja se tehni-ka od prava, da bi potom uslijedila dublja razradaprema srodnosti. Pritom je vaàn popis dokumenta-cije slu`bi i rokovi ~uvanja. Zanimljivo je znati da searhivski dokument ne moè uni{titi bez odobrenjaDràvnog arhiva te da postoje i takvi koji se nemoguuni{titi nikada. Primjerice, elektroenergetska sugla-snost se ~uva trajno, dokle god postoji priklju~nomjesto. To zna~i pune ruke posla za tro~lanu ekipukoja mora odvajati ~uvane dokumente od onih kojimaje ta obveza prestala. Arhivar Miro Mate{kovi}, kojemusu u ispomo} do{li kolege Ivanka @itko i IvicaKova~evi}, rekao nam je da je osnovno na~eloure|enosti "pravodobno odbaciti ono {to ti ne treba,pa onda moè{ vladati onim {to ti preostane. Jer, kori-sniku je najbitnije da mu je dokument dostupan ondakada mu zatreba, a ne nakon mjesec ili godinu dana, ada bi to postigli ~eka nas vrlo sloèn i mukotrpan po-sao". Potom je naglasio da je èljeni cilj napraviti cen-tralizirani dokumentacijski sustav - na jednom mjestui obra|en po svim mjerilima struke.

Vero~ka Garber

StjepanMoàni} iAleksanderCepanec ra-de na pripre-mi brojila zareguliranje

Trpimir Kre~,jedan od ve-terana, uzstanicu zaprecizna bro-jila klase 1 iz1979. godi-ne, koja jo{uvijek koristi,ali zahtijevavi{e manual-nog rada

MarioKranj~ec iMario Laba{,elektromeha-ni~ari, de-monstriralisu nam ske-niranje, od-nosno kon-troluispravnostibroj~anikapomo}u bar-coda i skene-ra

ZlatkoLon~ar, ruko-voditeljOdjela radio-nica i @eljkoNova~ko, vo-ditelj labora-torija uz naj-novijuelektronskustanicu zaumjeravanjeelektroni~kihbrojila


Papiri, papiri... pristiù sa svih strana, a kad se na|u najednom mjestu uslijedit }e njihovo razvrstavanje i, zapojedine dokumente - daljnje ~uvanje

URE\UJE SE ARHIVELEKTRODALMACIJE

KONÂR - MONTA@NI IN@ENJERING d.d.

U SIMBIOZI SELEKTROPRIVREDOM

U PROTEKLIH trinaest godina samostalnog djelovanja,KONÂR - Monta`ni inènjering d.d. oblikovao se u tvrtkukoja, uz to {to nastupa zajedno s ostalim dru{tvima iz kon-cerna KONÂR, samostalno na trì{tu nudi svoje usluge ito naj~e{}e kada je rije~ o rekonstrukcijama, pro{irenju,dogradnji ili zamjeni opreme.

- Kada ne nastupamo pod "kapom" KONÂRA, poslujemo iugovaramo vrlo ~esto prema na~elu "klju~ u ruke", odno-sno pruàmo usluge projektiranja, isporuke, montaè, ispi-tivanja i pu{tanja u pogon, kaè direktor Javor Feren~i},koji obavlja tu du`nost od po~etaka samostalnog poslo-vanja dru{tva.

Smje{teni na Borongaju, zagreba~kom industrijskom po-dru~ju, uigrana su i kadrovski oja~ana ekipa od 140 zapo-slenika (1991. godine bilo ih je samo 60), od kojih je 120zaposleno u proizvodnoj i uslu`noj djelatnosti, dok se pre-ostalih 20 brine da sve to {tima: organizacijski, pravno,komercijalno, financijski i administrativno. Uvidom u or-ganizacijsku shemu saznajemo da se poslovanje odvijakroz ~etiri segmenta (poslovne jedinice) koji se dalje gra-naju na odjele:

• PJ Komercijala (Marketing i prodaja; Nabava i skladi{te;Komercijalno- financijski poslovi)

• PJ Tehni~ki sektor (QMS- Kontrola kvalitete; Projektniured)

• PJ Proizvodnja (Priprema proizvodnje; Radionica metal-nih konstrukcija i elektro-radionica; Montaà)

• PJ Transport.

NOVE VJE[TINE I SUVREMENETEHNOLOGIJE

PJ Proizvodnja sa 70 radnika najmnogoljudnija je, ali unjenim odjelima nema gu`ve. Naime, ve}ina radnika, i to

onih iz Odjela montaè, je na gradili{tima, a ostali su u ra-dionicama. Branimir Hora~ek, rukovoditelj te PJ, posebnozna~enje daje radionici metalnih konstrukcija gdje seizra|uju elementi za postrojenja razli~itih namjena. Ruko-voditelj je Zlatko Zavr{ki, a radionica je uskla|ena s eu-ropskim normama, {to potvr|uje i dobiveni certifikat HRNEN 729-3.

Elektro-radionica, kojom rukovodi Marijan Rubini}, novi-jeg je datuma, a pokazala se nu`nom za realizaciju ugovo-ra kojima se rje{ava ugradnja i povezivanje sekundarneoprema (USZM).

- Izra|ujemo kompletne ormare, te smo za TS @erjavinecnapravili 62 ormara sekundarne opreme u rekordnih dva ipol mjeseca, kaè B. Hora~ek koji s ponosom napominjekako u svom poslovanju vode brigu prvenstveno o dvijestvari: kvaliteti (sami sebi smo najstroì "arbitri") i rokovi-ma, pa su sve na{e radnje usmjerene k ostvarenju tih cilje-va. Zapravo, mogu re}i da se koncentriramo u dva smjera:na kontinuirano osposobljavanje za prihva}anje novihvje{tina te primjenu suvremenih alata i pra}enje tehnologi-ja. Efikasnijim radnim postupcima, boljom organizacijom iuvo|enjem novih generacija alata ~inimo sve kako bi sepove}ala produktivnost, smanjili tro{kovi proizvodnje, arad odvijao na siguran na~in i izbjegle ozljede na radu.

HEP - PARTNER NO 1

Kako nagla{ava direktor J. Feren~i} kao iskusni kon~are-vac s 35 godina dugim radnim staòm, koji sigurno pamtimnoga zbivanja u KONÂRU, Monta`ni inènjering je urazli~itim vremenskim razdobljima bio prisutan prigodomizgradnje ve}ine na{ih elektroenergetskih postrojenja.Naj~e{}e su sura|ivali s HEP Prijenosom u dijelu izgrad-nje, a s prijenosnim podru~jima na zamjeni opreme i ob-novi objekata. U protekle tri godine (od 2001. do 2003.) ureference s ponosom biljeè:

• TS 110/35 kV Dubrova (oprema i montaà); TS110/35/10(20) kV Katoro (radovi i oprema); TS 110/35 kVVukovar (obnova dva 110 kV trafo polja); TS 400/110 kVTumbri (zamjena 400 kV prekida~a i sekundarne opreme);TS 110/35 kV Beli Manastir (rekonstrukcija);

• TS 110/10(20) kV Su{ak; TS 400/110 kV Tumbri (DVpolje 400 kV Meline); TS 220/110/35 kV Vrboran (rekon-strukcija ~etiri polja 110 kV);

• TS 110/35 kV Nereì{}a (pro{irenje); TS 110/10(20) kVSu{ak (opremanje 20 kV postrojenja); TS Melina (obnovasabirni~kog sustava); RP Brinje (rekonstrukcija RP 220kV); TS 220/110/10 kV Mraclin (modifikacija dijela 220 i110 kV postrojenja).

na{i partneri

I U MONTA@NOM IN@ENJERINGU KONÂRA, HEP-ovo IME NAPISANO JEVELIKIM SLOVIMA U PLANOVIMA POSLOVANJA, JER SE 90 POSTOREALIZACIJE OSTVARUJE UPRAVO NA NA[IM GRADILI[TIMA I OBJEKTIMA, AOSOBITO ]E ZAPAMTITI PRO[LU GODINU KAO NAJUSPJE[NIJU UDOSADA[NJEM POSLOVANJU S REKORDNIH 73 MILIJUNA KUNA PRIHODA,ZAHVALJUJU]I PRVENSTVENO POSLOVIMA NA NA[IM OBJEKTIMA TSERNESTINOVO I TS @ERJAVINEC GDJE SU, KAO SUDIONIK U KONZORCIJU,IZVELI ELEKTROMONTA@NE RADOVE, OBAVILI DIO ISPITIVANJA I PU[TANJEDIJELA POSTROJENJA U POGON

POÊLI su kao Monta`ni odjel tvornice opreme zaproizvodnju elektri~ne energije osnovane, pod nazi-vom KONÂR, davne 1946. godine. Bavili su semontaòm, ispitivanjem i pu{tanjem u pogon raz-li~itih elektroenergetskih i industrijskih postrojenja,a tijekom njihova djelovanja Odjel prerasta u Mon-taù postrojenja. Transformiranjem sustava KONÂR1991. godine, iz Inènjeringa za objekte i postrojen-ja, uz Inènjering za energetiku i transport (o kojemsmo pisali u pro{lom broju) te Inènjering za indu-striju (u me|uvremenu uga{en) nastalo je i dru{tvoMonta`ni inènjering. KONÂR - Monta`ni inènje-ring d.d., koje se specijalizira za izgradnju energet-skih i industrijskih objekata.


Javor Feren~i}, direktor Kon~ar - Monta`nog inìnje-ringa d.d.: bili smo prisutni prigodom izgradnjeve}ine elektroenergetskih postrojenja, a najvi{e onihiz prijenosne djelatnosti

Branimir Vuj~i},rukovoditelj PJTehni~ki sektor izamjenik direkto-ra - i odgovornaosoba za sudjelo-vanje Monta`noginìnjera u pro-jektu koji se od-nosi na izgradnjunovog akcelera-tora za labaratorijCERN-a, vo-de}ega svjetskogistraìva~kogcentra fizike sitnih~estica

U poslovanju vodimo brigu prvenstveno o kvaliteti irokovima, nagla{ava Branimir Hora~ek, direktorposlovne jedinice Proizvodnja

S HEP-om, prvim i najzna~ajnijim partnerom izvrsnosura|uju na svim razinama, o ~emu svjedo~i Slobo-dan Vajnaht, rukovoditelj PJ Komercijala

Nisu zanemarili ni suradnju s proizvodnom i distribucij-skom djelatno{}u, premda je taj dio realizacije manji odostvarenja u prijenosnoj djelatnosti.

U PP HE Jug su posljednjih godina bili angaìrani u svimhidroelektranama.

Tako su ve} puno desetlje}e prisutni u HE Zaku~ac, gdjesu u procesu revitalizacije obavljali poslove na zamjeni220, 110 i 35 kV opreme i opreme na brani Pran~evi}i.Sada realiziraju niz manjih ugovora na zamjeni dijela ener-getske i sekundarne opreme u vodnim i zasunskim komo-rama, kao i obnovu ku}nih agregata.

U RHE Velebit su obavili zamjenu sabirni~kog sustava 400kV, u HE Orlovac isporuku i ugradnju ormara obra~unskogmjerenja, u HE Miljacka zamjenu sustava istosmjernognapajanja, u HE \ale pro{irenje 110 kV postrojenja, a uHE Kraljevac rekonstrukciju postrojenja 3,8 kV i zamjenukompletne sekundarne opreme za agregate 1 i 2. U HEPeru}a su obavili rekonstrukciju postoje}eg 110 kV po-strojenja s pripremom za ugradnju i ugradnjom novog 110kV SF6 postrojenja te rekonstrukciju glavnog razvoda vla-stite potro{nje.

Ju`nije, u HE Dubrovnik je obavljena zamjena distantnihza{tita 110 kV DV Komolac i 220 kV DV Trebinje, zamjenageneratorskih za{tita na oba generatora, rekonstrukcija 35kV postrojenja uz zamjenu za{tita te zamjena dijela sekun-darne opreme uz kompletnu zamjenu plo~e instrumenata.U obli`njoj HE Zavrelje rekonstruirali su vlastitu potro{njui uzbudu generatora, kao i 10 kV postrojenje.

U PP HE Zapad zadràli su se u HE Gojak, gdje su provelizamjenu sustava uzbude sva tri generatora, a sada rade narekonstrukciji 35 kV postrojenja, rekonstrukciji vlastite po-tro{nje, ugradnji sustava istosmjernog napajanja i zamjeniormara obra~unskih mjerenja. Zamjenu opreme u RP 220kV obavili su u HE Senj, a sada rade na zamjeni opremeUSZMR. Dva obnovljena agregata su ve} u pogonu, azavr{etak posla na tre}em agregatu je planiran u vrijemegodi{njeg remonta tijekom ljetnih mjeseci.

Kada je u pitanju Distribucija, na na{im su objektima radilinaj~e{}e u okviru poslova koje je ugovorio KONÂR-KET.

Dakako, i u ovom Dru{tvu iz sustava KONÂR, HEP-ovoime napisano je velikim slovima u planovima poslovanja,jer se 90 posto realizacije ostvaruje upravo na na{im gra-dili{tima i objektima. Onih 10 posto preteìto pokriju po-slovi s INOM i ostalom industrijom. Pro{lu godinu }ezapamtiti kao najuspje{niju u dosada{njem poslovanju srekordnih 73 milijuna kuna prihoda, zahvaljuju}i prven-stveno poslovima na na{im objektima TS Ernestinovo i TS@erjavinec gdje su, kao sudionik u konzorciju, izveli elek-

tromonta`ne radove, obavili dio ispitivanja i pu{tanjedijela postrojenja u pogon.

S HEP-om, odnosno s investitorima, izravno kontaktira PJKomercijala, a njen rukovoditelj Slobodan Vajnaht na-gla{ava da upravo s HEP-om, prvim i najzna~ajnijim par-tnerom, imaju izvanrednu suradnju na svim razinama, stim da s rukovode}om strukturom Prijenosa i Proizvodnjenajvi{e kontaktira.

- Mi za pojedini objekt imenujemo tim i voditelja tima kojije od po~etka ugovaranja pa do pu{tanja u pogon objektakontakt-osoba prema investitoru. Osobno s HEP-om upra-vo intenzivno sura|ujem na TS 110/35 kV Ra{a.

Pro{le godine sudjelovali su u ugovorima Hrvatskih cesta,i to na objektima TS 35/20 kV Tunel sv. Rok, TS 110/35 kVObrovac i TS 35/10(20) O{tarije. Za INA-Naftaplin obavilisu tijekom 2003. godine zamjenu plinskih motora na CPSMolve i KS @utica, a za INA-Rafineriju Urinj proveli su zam-jenu uzbude sva tri generatora i zamjenu kompletne za{titeu TS Energana.

Za ovu godinu, koju ve} uvelike tro{imo, predvi|anja suoptimisti~na.

- Pred nama je realizacija radova na rekonstrukciji TS 110kV Ra{a i zavr{etak radova na TS 110/10(20) kV Su{ak,kaè direktor J. Feren~i}, zadovoljan {to je ovogodi{njaugovorenost dobra, a potencijalni poslovi potpuno izvje-sni.

- Realizacija svakog na{eg ugovora s HEP-om predstavljazapravo simbiozu u kojoj se sjedinjuju znanja i iskustvava{ih i na{ih stru~njaka.

ONI "IZVOZE" RADNIKE - RADNICI"UVOZE" EURE

Posebna zanimljivost u poslovanju tvrtke KONÂR- Mon-ta`ni inènjering je u njihovom vi{egodi{njem nastojanjuda svojim zaposlenicima omogu}e bolju zaradu tako da ih{alju na rad u inozemstvo. Kako Njema~ka Hrvatskoj svakegodine odobrava odre|eni broj (pribli`no 5000) radnihdozvola za odre|ene kvalifikacije, rukovodstvo Monta`noginènjeringa pribli`no 10 posto svojih zaposlenih, njih 10do 15 - preteìto kvalificiranih montera, upu}uje na privre-meni rad u tvornice BMW-a u Münchenu, Regensburgu iDingolfingu. O tom za nas netipi~nom izvoznom poslu di-rektor J. Feren~i} kaè:

- S takvom praksom zapo~eli smo jo{ 1996. godine, papremda za nas kao tvrtku tu nema posebnog poslovnog in-tersa, organiziramo to zbog na{ih ljudi. Oni se na tim po-slovima u automobilskoj industriji izmjenjuju svake godineili svake dvije, kako bi ih {to vi{e bilo u prigodi zaraditiznatno vi{e nego {to im to posao kod nas u zemlji omo-

gu}uje. Jedna takva devizna " injekcija" pomogne im dalak{e rje{avaju svoje osobne i obiteljske probleme.

RAD NA ZAJEDNI^KOM EUROPSKOMPROJEKTU

Ali, da tu nije kraj poslovnim iznena|enjima u Monta`nominènjeringu uvjerila sam se nakon svojevrsne SF pri~e,koju mi je potanko ispri~ao Branimir Vuj~i}, rukovoditeljPJ Tehni~ki sektor i zamjenik direktora. Evo o ~emu jerije~. Naime, u [vicarskoj je jo{ 1954. godine osnovanCERN, europski laboratorij za sitne ~estice, odnosnovode}i svjetski istraìva~ki centar fizike sitnih ~estica, u~ijem radu sudjeluje nekoliko tisu}a znanstvenika iz cije-log svijeta. Konvenciju o osnivanju potpisalo je tada 12zemalja, dok se danas ~lanstvom u CERN-u moè pohvali-ti njih 31. Bave}i se fundamentalnim istraìvanjima i pro-nalaènjem odgovora na osnovna pitanja o postankumaterije, razvijaju}i tehnologije budu}nosti i obu~avaju}italentirane mlade znanstvenike, CERN je postao sjajanprimjer me|unarodne suradnje. Kroz njegove laboratorijepro{lo je pribli`no 7000 tisu}a znanstvenika s 500 fakul-teta iz vi{e od 80 dràva. Laboratorij, u kojem se ve} da-nas ostvaruje znanstvena budu}nost, smje{ten je zapadnood @eneve, izme|u francusko-{vicarske granice, u pod-no`ju Jurskog masiva.

Za{to vam sve ovo govorim kada Hrvatska jo{ uvijek nije~lanica CERN-a?! Zato {to je moj doma}in Monta`niinènjering u kolovozu pro{le godine potpisao ugovor osi-guravaju}i sebi sudjelovanje u realizaciji vrlo zna~ajnogLHC (Large Hadron Collider) projekta koji se odnosi na iz-gradnji novog akceleratora za laboratorij CERN. Taj zanim-ljiv i vrlo izazovan poslovni kontakt ostvarili suposredstvom na{eg Ministarstva znanosti i tehnologije, au okviru me|unarodne suradnje kojoj CERN daje posebanzna~aj.

- Njihovi stru~njaci obi{li su nekoliko na{ih tvrtki, koje suse kandidirale za taj posao i odabrali upravo nas za proiz-vodnju sabirni~kog sustava za strujno napajanje akcelera-tora, obja{njava B. Vuj~i}, odgovorna osoba za spomenutiinozemni posao, i dodaje: Na{ dio posla odvija se u dvijefaze. Prvi radni zadatak prve faze ve} smo obavili ispo-ru~iv{i ravni dio sabirni~kog sustava, a u lipnju ove godineslijedi njegova ugradnja. U idu}ih godinu dana izradit}emo drugi dio sabirni~kog sustava i montirati ga tijekomljeta 2005. godine. Nakon kompletiranja poslova prve idruge faze o~ekuje nas i zavr{no ispitivanje u CERN-u. Za-nimljivo je napomenuti da se sve odvija u kavernama op-sega 27 kilometar, i to 100 metara ispod zemlje.


ZA MOJU DU[U

A da se u Monta`nom inènjeringu ne vrti sve oko èljez-nih konstrukcija potvrdit }e vam ova mala lirska digresijao sigurno najzanimljivijoj predstavnici malobrojnog èn-skog lobbyja, tajnici direktora Maji Cvek. Skoro cijeli njenradni vijek, a rije~ je o 35 godina staà, provela je u ovojsredini. Radila je kratko u stru~noj biblioteci i komercijali,ali su|eni su joj ipak bili tajni~ki poslovi, koje uspje{no i spuno {arma i uigranosti obavlja ve} 31 godinu. Me|utim,premda tajnice taje puno toga, jer ih na to obvezuje nazivnjihovog radnog mjesta, Maja mi je ipak ne{to otkrila. Nijeposlovnu tajnu, ali jest du{u, i to na najbolji i najbrìna~in. Poklonila mi je svoju fri{ko tiskanu i upravo promo-viranu zbirku pjesama Trenuci sje}anja. I ne znaju}i me,zaigrala je na pravu kartu, jer poeziji odoljeti ne mogu.

Kao ni onima koji je pi{u. Maja titraje svoje du{e pre-ta~e na papir jo{ odavno, jer jedan od onih neobveznihgena koji dobiju samo odabrani, poklonio joj je sklo-nost prema pisanoj rije~i. A sklonost ju je dalje vodilaprema Udruzi umjetnika August [enoa, ~ija je ~lanica ivoditeljica umjetni~kih tribina, koje se odràvaju jedan-put mjese~no i pokrivaju sva podru~ja umjetnosti. Prvazbirka pjesama Za moju du{u objavljena joj je 2002.godine, a stihovi prvog dijela ve} spomenute zbirkeTrenuci sje}anja nastavljaju pratiti intimnu tematiku,odnosno ljubav, koju autorica smatra pokreta~em ìvota(Trenuci). U drugom dijelu (Plime du{e) promi{lja sve-koliku, aktualnu stvarnost, da bi u tre}em (Zagreba~kivez) usmjerila svoje misli i osje}aje prema Zagrebu,opjevav{i kajkavskim narje~jem vrlo nadahnuto gradsvog djetinjstva i ìvljenja.


KAKO RJE[AVATI PROBLEME?

ZNATI IZBJE]I NEZDRAVO STANJE DUHASVAKODNEVNO se suo~avamo s razli~itim vrstama problema

i konflikata. Oni se razlikuju prema naravi, teìni i va`nosti

koje im pripisujemo te na~inima i mogu}nostima rje{avanja.

Ono {to im je zajedni~ko jest to da su ~esto izvor stresa,

osje}aja nezadovoljstva i lo{eg raspoloènja. Kako bi ih

rije{ili i izbjegli takva nezdrava stanja duha, a prije svega uk-

lonili nastali problem, ljudi pribjegavaju raznovrsnim

(ne)u~inkovitim metodama. Problema je mnogo, potencijal-

nih rje{enja tako|er. Ipak, kao {to se za vi{e problema jedno

rje{enje moè pokazati dobrim tako se i vi{e, dotada efika-

snih rje{enja, moè slomiti na jednom istom problemu. Teh-

ni~ki problemi zahtijevat }e malo druk~iji pristup od onih

emotivne naravi, odnosno onih koji nastaju u me|uljudskim

odnosima. Me|utim, odre|eni na~ini su se pokazali neu~in-

kovitima u svim slu~ajevima, a to su: negiranje problema,

odga|anje rje{avanja problema, njihovo prerano rje{avanje,

prebacivanje rje{avanja vlastitog problema na drugoga I

izraàvanje agresivnosti prema sebi ili drugima.

Premda se ponekad, s protjecanjem vremena, mogu promijeniti

odre|ene okolnosti na koje nemamo utjecaja, a koje su relevan-

tne za rje{avanje odre|enoga problema i na taj na~in otkloniti

jednu brigu s uma, potpuno oslanjanje na izvanjske elemente

poput vremena ili drugih osoba pri njihovu uklanjanju nije naj-

djelotvorniji potez. Jo{ manje su to autodestruktivne reakcije ili

tzv. pomaknuta agresija. Drugim rije~ima, to je iskazivanje fru-

stracije zbog postojanja i/ili nemogu}nosti uklanjanja

odre|enoga problema kroz razli~ite oblike neprijateljskih

pona{anja prema samome sebi ili drugima.

DJELOTVORNE STRATEGIJERaznoliki problemi ~esto iziskuju raznovrsne, a moglo bi se

dodati i kreativne na~ine za njihovo rije{avanje. Ipak, u

mno{tvu potencijalno djelotvornih metoda izdvojile su se

pojedine koje se pokazuju primjenjivima u mnogim proble-mati~nim okolnostima.

* Razgovor bez predbacivanja

Ako je konflikt nastao unutar me|uljudskog odnosa, taj je

savjet vrlo dobar teè li zara}ene strane izgladiti stvari. Ko-

munikacija koja se temelji na optuìvanju sugovornika i inzi-

stiranju na tomu da smo uvijek i u svemu u pravu, a onaj

drugi to nije - samo pogor{ava stanje. Iznimno razorna takti-

ka za jedan interpersonalni odnos je kritiziranje druge osobe

I to tako da, umjesto da preciziramo pona{anje ili doga|aj

koji nas je povrijedio ili zasmetao samoj osobi pripisujemo

negativne osobine kao da su trajni i neodvojivi dijelovi njene

li~nosti. Razgovor koji ima za cilj uspostavljanje razumije-

vanja i usugla{avanje stavova sam pod sebi ve} rje{ava pola

problema. Takav tip razgovora moè biti koristan i olak{ati

rije{avanje i kriznih poslovnih stanja. Kolege koje ne predba-

cuju jedni drugima lak{e }e i brè do}i do rje{enja potreb-

nog za uklanjanje problema koji se pojavio u odnosima

unutar tvrtke ili onih u relaciji s vanjskim subjektima (klijenti,

konkurentske ili partnerske tvrtke).

* Upoznavanje drugih s problemom (traènje pomo}i u

rje{avanju)

Premda je najsigurnije u rje{avanju problema oslanjati se

prvenstveno na samoga sebe, pomo} i potpora drugih ne moè

biti {tetna. Odre|eni problemi su jednostavno takvi da nam je

tu|a pomo} nu`na. U tom slu~aju je va`no znati na koga se

moèmo osloniti i tko su osobe koje nam mogu pomo}i.

* Racionalno prou~avanje problema (odvojiti ga od emocija)

Sve ~emu pristupamo s osje}ajima ima za nas ve}u teìnu

od onoga {to promatramo s distance, odnosno strogo racio-

nalno. Ponekad nam upravo emocije iskrivljuju stvarno stan-

je stvari ili nas ometaju u nastojanju da stvari sagledamo

realno. Takva emotivna perspektiva moè znatno oteàti, kako

definiranje problema, tako i pronalaènje njegovog rje{enja.

* Preispitivanje postojanja problema

Postoje okolnosti kada problema uop}e nema, a mi zak-

lju~ujemo da on postoji. Stoga je poèljno, prije nego se

svim sredstvima bacimo na njegovo uklanjanje, jo{ jedanput

razmotriti ~injenice i utvrditi (ne)postojanje problema.

* Vaganje dobrih i lo{ih strana

Poznata je izrjeka da u svemu dobrom ima ne~eg lo{eg i ob-

rnuto. Zato je dobro istraìti problemati~no stanje i razlu~iti

{to je doista lo{e te ima li i ne~ega {to moèmo smatrati po-

zitivnim. Kod razmatranja potencijalnih rje{enja tako|er tre-

ba razlu~iti koje su im pozitivne, a koje negativne strane.

Pojedina rje{enja, premda djelotvorna u slu~aju konkretnog

problema, mogu prouzro~iti mnoge neèljene posljedice.

* Isku{avanje starih, provjerenih na~ina rje{avanja problema

Nerijetko novi problemi, prema naravi, nalikuju nekima od onih

koje smo ve} razrije{ili. U tom je slu~aju korisno poku{ati pri-

mijeniti i ve} otkivena i uspje{no upotrijebljena rje{enja. Ne tre-

ba isklju~ivati mogu}nost da neko staro rje{enje moè biti

u~inkovito za rje{avanje novonastalog problema.

* Probleme rje{avati jedan po jedan

Kada nas optere}uje vi{e stvari, skloni smo stanje procjenji-

vati bezizlaznim ili nerje{ivim, ne zbog sloènosti, nego zbog

brojnosti pojedina~nih problema. Njihovo ra{~lanjivanje i

preciziranje onih koji predstavljaju prioritete bistri i barem se

~ini da pojednostavljuje stanje.

* Mijenjati nedostiàn cilj

Ponekad nam ostvarenje èljenog cilja postaje problem stoga

{to je on za nas, u danim okolnostima, nedostiàn ili iziskuje

ne{to {to mi ne posjedujemo da bi bio ostvaren. Ili smo mo`da

postavili previsoke kriterije za na~in na koji bi ga trebali po-

sti}i. Ako izniman trud i zalaganje ne donose èljene rezultate,

poèljno je razmisliti o odustajanju od cilja ili ga modificirati.

Mo`da }e pone{to izmijenjeni cilj postati lak{e dohvatljiv.

* Teì{te aktivnosti prebaciti na ono {to ovisi o nama samima

Taj se savjet, na neki na~in, preklapa s onim o dijeljnju proble-

ma s drugima, odnosno traènju tu|e pomo}i, ako smatramo da

bi nam bila korisna. Kao {to je u rje{avanju problema ponekad

dobro traìti tu|i savjet ili konkretnu pomo}, tako je dobro naj-

ve}im dijelom temeljiti rje{avanje problema ili postizanje cilja

na vlastitoj aktivnosti. To nam daje sigurnost da }e potrebni ko-

raci biti obavljeni, jer znamo vlastitu motivaciju i u kolikoj nam

je mjeri stalo da ne{to postignemo.

* Sagledati problem iz vi{e perspektiva

Mogu}nost sagledavanja stanja iz vi{e kutova moè imati

brojne koristi. Za po~etak, razmatranje problema iz razli~itih

perspektiva moè dovesti do zaklju~ka da on uop}e ne po-

stoji. Ako to ipak nije tako, razli~ita gledi{ta nam mogu po-

nuditi cjelovitiju sliku problema.

* Shvatiti problem kao izazov

Ako prepreku s kojom se suo~avamo doìvljavamo nepremosti-

vom, bez obzira {to napravili, ili sebe smatramo nesposobnim

da poduzmemo potrebne korake za njeno uklanjanje, izostaje

motivacija da bilo {to poku{amo. Problem koji nismo svrstali u

kategoriju nerje{ivih ili ciljeve koje nismo proglasili nedo-sti`nima treba shvatiti kao izazov kako bi se potaknuli na djelo-

vanje.

* Problem kao prigoda za stjecanje rijetkog iskustva

Pojedine probleme brzo rje{avamo i jo{ brè zaboravljamo,

drugi nas dugo mu~e i dugo ih pamtimo premda ih uspijeva-

mo prevladati. Odre|ena vrsta njih, s kojima smo primorani

suo~iti se, pokaù se kao izvor iznimnih iskustava i otkrivanje

njihovog rje{enja moè za nas predstavljati va`no i neproc-

jenjivo novo iskustvo.

* Svaki problem moè biti izvor novih spoznaja

Lako ili te{ko rje{iv, svaki nam problem donosi odre|enu

spoznaju ili iskustvo, koji nam ubudu}e mogu posluìti u iz-

bjegavanju ili bezbolnom suo~avanju sa sli~nim ili potpuno

novim konfliktnim okolnostima.

[TO AKO NI[TA NE POMA@E?!Kori{tenje jedne ili kombinacije vi{e strategija naj~e{}e do-

vodi do pozitivnih ishoda i ve}ina pote{ko}a je prolazne na-

ravi. Jedne prevladamo, nove se pojave. Ipak, ponekad se

suo~imo s ne~im {to ne uspijevamo ukloniti u kratkom vre-

menu ili uop}e. U takvim slu~ajevima je dobro posegnuti za,

nazovimo ih, krajnjim rje{enjima, a ona su kako slijedi.

* Kompenziranje nezadovoljstva zadovoljstvom u drugom

podru~ju

Ako jednim segmentom ìvota nismo zadovoljni i ne vidimo

na~ina da to promijenimo ili se trajno suo~avamo s odre|enim

problemom i ne uspijevamo ga ukloniti onda je mudrije svoju

energiju preusmjeriti na ne{to drugo, a taj dio poku{ati neutrali-

zirati zadovoljstvom i uspje{no{}u na tom drugom podru~ju.

* Pomiriti se s problemom

Ako rje{avanje problema nije uspje{no, niti ga uspijevamo

umanjiti ili redefinirati sagledavaju}i ga iz razli~itih kutva,

bez obzira na razli~ite taktike, poèljno je poku{ati ga prihva-

titi kao dio svoje svakodnevnice koja, premda nije idealna,

ne predstavlja za nas nepodno{ljivo stanje.

* Pove}ati prag tolerancije

Da bismo nerije{ivi problem integrirali u kategoriju stvari

koje nas smetaju, ali uz koje jo{ uvijek dobro i nesmetano

funkcioniramo, ponekad je potrebno oti}i tako daleko da se

natjeramo na rastezanje osobnog praga tolerancije. Problem

kojem ne umijemo dosko~iti moèmo proglasiti prihvatlji-

vim, ovisno o tomu upada li unutar granica na{e tolerancije.

To je mogu}e njegovom reinterpretacijom. No, ako ga ni tada

ne uspijemo integrirati u kategoriju podno{ljivih stvari, jedi-

no nam preostaje pomicati vlastite granice tolerancije. Tole-

rirati neki problem ne zna~i odustati od njegova rje{avanja i

biti nesretan zbog toga, nego ga prihvatiti nerje{ivim u tom

trenutku, ali ga u~initi {to manjim izvorom vlastitog nezado-

voljstva. A s vremenom se okolnosti mo`da promijene i do-

nesu djelotvorno rje{enje i za njega.

Tihana Malenica

savjet


URE\AJI I TEHNOLOGIJE KOJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJE KORISTE MORSKEVALOVE I STRUJE TE PLIMU I OSEKU

KORI[TENJE ENERGIJE MORSKIHSTRUJA I VALOVA - STVARNOST

ENERGIJA oceana nudi brojne mogu}nosti njena komercijalnogiskori{tavanja. Potencijal mora kao izvora energije moè se iskori-stiti uz dva tipa tehnologije: ure|ajima na energiju valova ili su-stavima koji iskori{tavaju plimne ili morske struje. Na tompodru~ju je u posljednjih nekoliko godina ostvaren vidan napre-dak.

NA UKUPNOJ POVR[INI SVJETSKIHOBALA PRIBLI@NO 2 DO 3 MILIJUNA MW

ENERGIJE U VALOVIMA

Valna energija je u biti oblik solarne energije, budu}i da jeSun~evo zra~enje odgovorno za razlike u tlaku i kretanjezra~nih masa u Zemljinoj atmosferi, odnosno za vjetar kojistvara valove na povr{ini mora. S druge strane, plimnaenergija nastaje kao rezultat pokreta golemih vodenih masau plimnim valovima koji su uzrokovani utjecajem gravitaci-je Sunca i Mjeseca na mora. Obje vrste imaju zna~ajan po-tencijal za proizvodnju elektri~ne energije. Morske obaleokrenute prema otvorenom moru su posebno pogodna mje-sta za iskori{tavanje energije valova. Kao rezultat toga,zamjetan je znatan razvoj tehnologije u sjevernoj Europi iSjevernoj Americi.

Procjene pokazuju da postoji pribli`no 2 do 3 milijunamegavata energije u valovima na ukupnoj povr{ini svjet-skih obala. Premda iskori{tavanje te ukupne energije nebi bilo izvedivo, na odre|enim mjestima se moè dobitipribli`no 65 MW po milji (ili pribli`no 40 MW po kilome-tru). Obale okrenute otvorenom moru na svojoj zapadnojstrani su posebno energetski povoljna mjesta za izgradnjuopisanih objekata.

I iskori{tavanje plimne energije ovisi o lokaciji. Prednost po-stoji u predvidivosti reìma plime i oseke koji slijedi pravilniciklus kao {to ga potom slijede i izlazne koli~ine proizvedeneenergije. Nadalje, energetska gusto}a plimnih valova moèiznositi ~etiri puta vi{e energije od energije koju, primjerice,daje vjetar na povoljnoj lokaciji.

Valovi su pravilno i periodi~no gibanje vode u moru, kojenastaje zbog promjene poloàja ~estica vode. Mogu biti

povr{inski ili dubinski. Prema brzini napredovanja, valovise dijele na pokretne i stati~ne, a prema postanku na slo-bodne i prisiljene.

Valove uzrokuju vjetrovi. Vjetar je posljedica Sun~evogzra~enja, a nastaje zbog razlike temperatura, odnosno raz-li~ite prostorne razdiobe tlaka. Na njegovo stvaranje otpadamanje od 2 posto ukupno primljene Sun~eve energije ujednom satu. Nastanak vjetra povezan je s poloàjem ciklo-na i anticiklona. Osim toga, do strujanja zraka dolazi zbogve}e zagrijanosti zra~nih masa ekvatorijalnog pojasa kojestruje prema Zemljinim polovima i zakre}u se pod djelo-vanjem Zemljine rotacije (Coriolisove sile). Ti se vjetrovinazivaju stalni.

Morske struje su neprekidno gibanje vodenih masa umoru pod utjecajem vjetrova, morskih mijena, nejednoli-kog zagrijavanja i razli~itog saliniteta. Dijele se na perio-

obnovljivi izvori

SVI obnovljivi izvori trebaju biti shva}eni kao dopunski, anikako kao temeljni izvori elektri~ne energije. Postoje iz-nimke koji samo potvr|uju pravilo. Svaki od tih kategori-ja izvora ima svoju funkciju i njihove temeljne uloge izadatke nije mogu}e jednostavno zamijeniti.

Klasi~ni izvori i njihovo dugogodi{nje kori{tenje, pozna-ta pribli`na cijena izgradnje i na~in kori{tenja ~ine, naneki na~in, morske valove i struje te plimu i oseku egzo-ti~nim - nestvarnim izvorima. Ali i to je stvarnost koja sedoga|a ve} sada i koristi u odre|enom dijelu svijeta.

Na~elni prikaz nastanka vala

Iskori{tavamje morskih struja za proizvodnju elektri~ne energije s jednim ili dva generatora (c) na nosivom stupu


di~ne i aperiodi~ne. Periodi~ne struje su posljedicamorskih mijena. Dostiù brzinu do 10 ~vorova. Aperio-di~ne struje su stalne, nastaju pod utjecajem vjetra i ne-jednakog Sun~evog zagrijavanja. Dijele se na porivne(drift) i na gradijentske struje. Njihov smjer se ozna~avapravcem kamo te~e struja, zna~i suprotno od smjera vje-tra. Isto~na struja te~e prema istoku, isto~ni vjetar pu{eod istoka prema zapadu.

Dvojba pred kojom se moè na}i naru~itelj objekata koji isko-ri{tavaju snagu valova i struja (ali i drugih) je, izme|u ostalog, uodabiru vi{e pojedina~nih jedinica manje snage ili manje jedi-nica ve}e instalirane snage.

Obje navede mogu}nosti imaju svoje nedostatke i prednosti.Pojedina~no instalirani ure|aji ne posjeduju veliku snagu. Nji-hova upotreba je za sada vezana za lokacije nedostupnedovo|enju uobi~ajenog napajanja. Mogu}e je me|usobno po-vezivanje takvih jedinica u oblik energetske farme, koje pred-stavlja stabilniji izvor energije.

Takvi objekti preteìto su u funkciji pobolj{anja opskrbeenergijom lokalnog podru~ja. U odre|enim slu~ajevima to jei jedini izvor elektri~ne energije. To zna~i da bi oni naj~e{}etrebali raditi autonomno, ali u odre|enoj varijanti i paralelnos lokalnom mreòm. Na mjestima gdje je veza s lokalnom di-stribucijskom mreòm uvjetovana velikim nov~anim ulagan-jima, takvo rje{enje moè biti i jedino prikladno sraspoloìvim sredstvima.

Negativan utjecaj tih objekata na okoli{ je minimalan, ~ak{tovi{e, takva rje{enja daju, istina skroman, doprinos u prav-cu o~uvanja prirode.

MORSKA INDUSTRIJA OBNOVLJIVEENERGIJE

Trì{te ure|aja koji koriste obnovljivu energiju mora, predstav-lja relativno novi sektor. Ono se odnedavno ubrzano razvija ibroj tvrtki koje proizvode potencijalno komercijalno iskoristiveure|aje se pove}ava, osobito u Velikoj Britaniji. Dokument kojitretira problematiku obnovljivih izvora je tzv. ''Bijeli papir'' dajezakonski okvir za djelovanje u tom pravcu. Vlade svih ~lanicaEU su ga prihvatile, poti~u}i razvoj obnovljivih izvora. Trebauzeti u obzir da se u sjevernoj Europi nalaze neke od najboljihsvjetskih valnih i plimnih podru~ja te je to podru~je s naj-ve}im mogu}nostima iskori{tenja tih resursa.

Izazov za industriju morskih obnovljivih izvora je kako se doka-zati u slijede}ih nekoliko godina, uz postojanje mnogih per-spektivnih tehnologija koje traè ulaganja, primjerice, onih zarazvoj komercijalnih farmi ure|aja na valne i plimne struje.

TVRTKE I URE\AJI KOJI KORISTEENERGIJU VALOVA...

Brojne tvrtke {irom svijeta su razvile ili trenuta~no razvijajutehnologije kojima bi se dobivala elektri~na energija iz valo-va. Interes za te tehnologije je potaknut sedamdesetih i deve-desetih godina 20. stolje}a od strane vlada i industrijskihprograma. Takvi programi jo{ uvijek postoje u Europi i Japa-nu te s manjim intenzitetom u zemljama kao {to su Australi-ja, Kina, Indija i SAD.

AQUAENERGY,SAD

AquaEnergy Group Ltd u saveznoj dràvi Washington je raz-vio ure|aj za konverziju energije valova. Rad toga ure|aja te-

melji se na kretanju pluta~a gore-dolje, {to u nizu kretanjaizaziva pumpaju}i rad, proizvode}i stla~enu morsku vodu.Ona se dalje usmjerava u turbinu koja sadrì konvencionalanelektri~ni generator. Pluta~e su razmje{tene nekoliko miljaod obale, na vodi dubine 45 do 75 metara.

Pilot elektrana koju ~ine ~etiri ure|aja AquaBuOY }e bitismje{tena u zaljev Makah, na obali ameri~ke savezne dràveWashington. O~ekuje se da }e ure|aji snage 250 kW raditi uispitnom reìmu do sredine 2005. godine. Ve} postoji ugo-vor o otkupu energije koju }e elektrana proizvesti. Cijena }ebiti uobi~ajena.

Ta je tvrtka nedavno dobila nov~anu potporu od 100 000USD od Danish Energy Authority za daljnji razvoj ure|ajaAquaBuOY. Ameri~ka AquaEnergy Group i danska tvrtkaRAMBOLL su potpisale ugovor o suradnji koji uklju~uje i za-jedni~ki rad na tehnologiji sa sveu~ili{tem Aalborg u Dan-skoj. Subvencija djelomi~no financira strukturni dizajn,razvoj postupka instalacije i pri~vr{}ivanja za dno, kao i raz-voj numeri~kog modela za simulaciju rada ure|aja pri svimja~inama valova. Nova saznanja i pobolj{anja bi utjecala nakona~ni dizajn ure|aja. Time bi njegov rad u budu}nosti biooptimalan. Provedena su iscrpna ispitivanja mora tijekomdvije sezone u plitkim vodama [vedske, kao jednoj odmogu}ih kvalitetnih lokacija za smje{taj opisanih ure|aja.

DIRECT THRUST LTD, UK

Tvrtka sa sredi{tem u Essexu testirala je prototip njenog line-arnog generatorskog pretvara~a energije valova na sjevernojobali Devona u Velikoj Britaniji. Koriste}i u~inkovit i jeftin di-zajn za svoj linearni cijevni generator, 20 posto po~etne ener-

obnovljivi izvori


URE\AJI I TEHNOLOGIJE KOJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJE KORISTE MORSKEVALOVE I STRUJE TE PLIMU I OSEKU

Presjek generatora i zra~ne turbine koju pokre}e strujazraka stvorena morskim valovima

Ure|aj "Pelamis"

Na~in rada i sidrenja ure|aja ''Pelamis'' za pretvorbu energije valova

gije prednje strane vala je pretvoreno izravno u elektri~nuenergiju. Klju~ne prednosti te tehnologije su: jednostavnostpretvorbe energije i dobro podno{enje oluja i nevremena.Ure|aj moè raditi jednako ekonomi~no kao samostalna jedi-nica ili u skupini, s ukupnom snagom svih instaliranih genera-tora 100 MW i vi{e.

Glavni dizajn ure|aja zadovoljava lokalne potrebe te ih nam-jerava plasirati na me|unarodna trì{ta. Tvrtka trenuta~notraì izvore financija za izgradnju i testiranje ve}e jedinice uSjevernom moru. Time bi prikupila dragocjena iskustva prijekonstruiranja prve farme ure|aja. Pojedina~ni instaliraniure|aji ne osiguravaju dovoljnu koli~inu energije ni za lokal-ne potrebe, pa je njihovo grupiranje opravdano i potrebno.

ENERGETECH, AUSTRALIJA

Istraìvanja i razvoj ure|aja te tvrtke utemeljena su nakori{tenju tehnologije osciliraju}eg vodenog stupa (OWC).Tehnikom pove}anja amplitude vala teì se postizanju {tove}e snage po~etnoga vala.

Sva energija gravitacije ravne povr{ine brijega vala moè seprikladnom konstrukcijom koncentrirati u jednu to~ku, kori-ste}i paraboli~an zid kao sustav za fokusiranje vala. U fokusuval raste i pada periodi~no s pribli`no tri puta ve}om ampli-tudom od one koju imaju nadolaze}i valovi. Sva energija na-dolaze}eg dijela vala ravne povr{ine konvergira u toj to~ki.

Energetech iz Australije je razvio Denniss-Auld turbinu koja,ako se koristi zajedno s komorom u kojoj oscilira tok zraka,predstavlja u~inkovit na~in pretvaranja potencijalne energijevalova u mehani~ku energiju. Centar komore je smje{ten iz-nad fokusa paraboli~nog zida.

Turbina iste tvrtke ve} je uspje{no konstruirana, testirana izavr{ena. Prvi potpun primjerak ure|aja bi trebao biti instali-ran u pilot elektrani. Ona }e biti smje{tena u Port Kembli uaustralskom novom ju`nom Walesu i stavljena u pogon dokraja 2004. godine.

FLOAT INCORPORATED, US

Pneumati~ki stabilizirana platforma ili " PSP " koju je razvioFloat Incorporated je neka vrsta plutaju}e platforme poduprtebrojnim dijelovima u obliku cilindra, spojenim u pravokutanuzorak tako da tvore modul. Svaki cilindar je pri~vr{}en svo-jim vrhom, a baza mu je okrenuta prema moru i sadrì zrak~iji je tlak malo iznad atmosferskog. Moduli se mogu proiz-voditi u razli~itim veli~inama tako da se njima moè relativnojednostavno rukovati.

Cilindri su povezani preko cjevovoda spojnih otvora. Tok zra-ka izme|u njih omogu}ava reduciranje vrhova u distribucijitlaka ispod strukture i osigurava stabilnost platforme kao iraspr{ivanje energije valova. Zrak prolazi kroz turbogenerato-re kako bi proizveo elektri~nu energiju.

OCEAN POWER DELIVERY LTD, UK

Ocean Power Delivery je razvio ure|aj Pelamis. To je djelo-mi~no potopljena struktura koja sadrì cilindri~ne odjeljkepovezane zglobovima àrgonski nazvana ''morska zmija''.Kretanju tih zglobova izazvanog valovima se suprotstavljajuhidrauli~ke poluge koje pumpaju visokotla~no ulje kroz hi-drauli~ke motore.

Hidrauli~ki motori pokre}u elektri~ni generator kako bi proiz-veli elektri~nu energiju. Energija iz svih ure|aja se usmjeravau jedan zajedni~ki kabel koji vodi do mjesta fundiranja nadnu mora. Pojedina~no postavljeni ure|aji sluè samo usvrhu ispitivanja. Mogu}e je povezati nekoliko takvih ure|ajate ih spojiti s obalom preko jednog podmorskog kabela.

Cijeli ure|aj je fleksibilno u~vr{}en za dno kako bi se mogaoljuljati ~eonim dijelom prema nadolaze}im valovima, dokbrijegovi valova prelaze preko njega (vidi skicu ). Ure|aj od750 kW bi trebao biti 150 m dug i imati 3,5 m u promjeru.Potpun prototip se izra|uje i testira u EMEC-ovim objektimaza testiranje na otocima Orkney.

... I PLIME I OSEKEUre|aji koji koriste plimu za proizvodnju elektri~ne energijemoraju pove}ati svoj udjel u iskori{tavanju kapaciteta svjet-skih mora. Brojne tvrtke provode istraìvanja i stvaraju inova-cije na tom podru~ju, a zapo~inje i instaliranje prvihprototipova. To su ure|aji potpuno druk~ijega na~ina i na~elarada od postoje}ih (primjerice HEMM La Rance Francuska).

BLUE ENERGY, KANADA

Kao prvu fazu predkomercijalnog demonstracijskog projekta,kanadska tvrtka Blue Energy (BEC) razvija 500 kW sustav ne-daleko od obale Britanske Kolumbije. Projekt }e se sastojatiod dvije plutaju}e jedinice od 250 kW koje }e primati tok oce-anskih struja kako bi proizvele elektri~nu energiju. BEC trenu-ta~no pregovara s mogu}im tehni~kim, financijskim iupravnim partnerima. Taj projekt bi trebao biti najve}a plimnainstalacija na svijetu.

Tvrtkina primarna tehnologija je Davis Hydro turbinaokomite osi. Za proizvodnju vi{e razine nekoliko Davisturbina }e biti povezane u serije kako bi tvorile plimnuogradu preko oceanskog prolaza, estuarija ili morskogrukavca. Takav sustav se naziva Blue Energy PowerSystem. Opisane strukture mogu biti duge vi{e kilometa-ra i raditi pri dubini do 70 metara.

Druga faza projekta }e demonstrirati integracijuBEC-ovog sustava s vodikovom gorivom }elijom. Vi{akelektri~ne energije proizvedene iz Davis hidro turbine ti-jekom vr{ne plimne struje }e se koristiti za proizvodnjuvodika u elektrolizi, kako bi se stvorili temelji za daljnjuintegraciju obnovljive energije i tehnologija vodi~a.

ENGINEERING BUSINESS LTD, UK

Tvrtka je razvila ure|aj Stingray koji proizvodi elektri~nuenergiju iz kretanja vode pod utjecajem plime. Klju~nielement ure|aja je tijelo u obliku krila koje je smje{tenou plimni tok na pokretnu ''ruku'' pri~vr{}enu na potpornustrukturu na dnu oceana. Hidrauli~kim pode{avanjemkuta ''krila'', ruka se pomi~e gore-dolje. Ruka upravlja hi-drauli~kim cilindrima i stla~eno ulje nastalo njihovim ra-dom okre}e hidrauli~ki motor koji pokre}e elektri~nigenerator. Izlazna energija generatora napaja industrijskivozni sustav, a ovaj dalje pokre}e istosmjerni pogon vo-zila. Podmorski kabel prenosi energiju na obalu gdje sepomo}u industrijskog pogona proizvodi energija.

Stingray prototip teàk 180 tona, prvi put instaliran u rujnu2002. i uklonjen nakon testiranja, prolazi pripreme za rein-stalaciju u Yell Soudu blizu otoka Shetland, na sjeveroistoku{kotske obale. U tre}oj fazi programa razvoja bit }e ugra|enidodatni instrumenti i sna`niji kontrolni sustav. Time bi se radmogao to~no biljeìti tijekom duljega razdoblja. Kako bi seoptimirao dizajn Stingraya, provodit }e se dulje testiranje.

Time }e se egzaktno potvrditi koli~ina dobivene energije.Rezultati testiranja }e se koristiti za uspje{no planiranje Stin-gray energetske stanice.

LUNAR ENERGY, UK

Dio koncepta te tvrtke, koja razvija ure|aj za iskori{tenjeenergije plime i oseke, temelji se na dvosmjernoj Rotech Ti-dal turbini. Turbina je smje{tena unutar cijevi kako bi sepove}ala raspoloìva energija. Takva koncepcija smje{tajaturbine u cijev omogu}ava smanjivanje gabarita turbine, takoda odgovara bilo kojoj traènoj izlaznoj snazi. U inovativnomRotech dizajnu su upotrijebljeni mnogi patenti te dokazanetehnologije koji dopu{taju eliminaciju skupe i ograni~ava-ju}e opreme kao {to su primjerice mijenja~ke kutije.

Vlada Velike Britanije je poduprla prvu fazu razvoja programakoji je zavr{io u lipnju 2003. Nakon toga treba zapo~eti izra-da iscrpnije studije i razvoj dizajna prototipa turbine jo{ ve}esnage. Lunar Energy o~ekuje da }e taj sustav biti komercijal-no iskoristiv do 2008.godine.

RVCO HYDROVENTURI, UK

Pristup tvrtke u kori{tenju energije oceana temelji se na ~injeni-ci da ubrzanoj vodi pada tlak. Zna~i, ubrzavaju}i tok vode, padtlaka moè se iskoristiti za pogon turbine iznad vodene povr{ine.U~inkovito razvijena tehnika koncentrira nisko kvalitetnu energi-ju iz oceanskih struja u brzi tok manje koli~ine vode u cijevi kojavodi na obalu. Glavni cilj toga projekta je u~inkovitost. Osimtoga, treba posti}i prihvatljiv povrat kapitala i ostvariti minimalniutjecaj na okoli{. Primarni kru`ni sustav od 60 kW radi ve} nasjeveru Engleske od lipnja 2002. godine.

Prema predvi|anjima, cijena energije proizvedene u ure|aji-ma RV-u }e vjerojatno biti u rasponu od 2,5 - 5 p/kWh(3,6-7,2 cÂ/kWh) uklju~uju}i sve tro{kove instalacije i rada.Taj je sustav testiran u {irokom rasponu lokacija i scenarija.

Pripremio: Niko Mandi}


Vizualizacija farme ure|aja Stingrey u podmorju Stingray

RECEPT ZA BOLJU POSLOVNU KOMUNIKACIJU

TIM BUILDING JE IN

PRIJE nekoliko desetaka godina, u okviru poslovne ko-

munikacije i poslovnog obrazovanja, definiran je pose-

ban program pod nazivom team building, namijenjen

pove}anju produktivnosti i efikasnost poduze}a posred-

stvom zadovoljnih, otvorenijih i obu~enijih zaposlenika.

Rije~ je o korisnim igrama za odrasle u kojima su timski

na~in razmi{ljanja, odlu~nost i brza reakcija klju~ za

pobjedu - ba{ kao i u poslu.

+UÊNJE KROZ ZAJEDNI^KI USPJEH

Ciljevi team buildinga su kvalitetnija komunikacija

me|u zaposlenicima u poduze}u, uspje{nija asimilaci-

ja novih zaposlenika u postoje}e radne timove i razvi-

janje timskog duha u radnoj sredini. Dakako, tim

na~inom u~inkovitog u~enja timovi ja~aju samopouz-

danje, razvijaju samoinicijativu, osloba|aju se stresa,

ali se ljudi i relaksiraju, zabavljaju i druè. Naj~e{}e za-

stupljeni programi team buildinga, ako promatramo

hrvatske tvrtke, su {portske aktivnosti. Primjerice, raf-

ting, alpinizam, biciklizam te u posljednje vrijeme vrlo

popularan paintball.

Sve tvrtke koji drè do svoga ugleda uvrstile su teambuilding u svoj raspored aktivnosti. Nakon vi{esatnog

radnog vremena koje provode u neprozra~nim prostori-

jama sjede}i i gledaju}i u kompjutor, programi teambuildinga predstavljaju zaposlenicima vrstu relaksacije

u kojoj uìvaju i u~e - spoznaju nove strane svoje osob-

nosti. Skupine od nekoliko ljudi, ili popularno timovi,

najbolje u~e kroz zajedni~ki uspjeh, kroz igre i zabavu

stimuliraju}i komunikaciju i pripadnost timu. Ti progra-

mi obuhva}aju razli~ite kreativne fizi~ke i mentalne ak-

tivnosti na otvorenom prilago|ene grupi - odnosno

mu{ko-ènskim fizi~kim sposobnostima.

+SVRHA KOMUNIKACIJE ALFA I

OMEGA DOBROG POSLOVANJA

Timovi se suo~avaju s neobi~nim problemima, a svaki

element problema koncipiran je kao intelektualni, moti-

viraju}i izazov. Ve}inu izazova nemogu}e je samostalno

rije{iti, ve} je potrebna zajedni~ka suradnja.

Iskustva ste~ena na outdoor vje`bama, trebalo bi preni-

jeti u poslovno okruènje i na taj na~in doprinijeti jo{

boljoj suradnji, odnosno pobolj{anju kvalitete rada. Ko-

munikacija udahnjuje ìvot svakoj organizaciji plasira-

ju}i svoju svrhu kao alfu i omegu dobrog poslovanja.

-O TIM BUILDINGU

PUNO JE LJEP[E SLU[ATI

Ipak, svaka dobra investicija na prvi pogled ima i svoju

lo{u stranu. Mnogi su se zaposlenici nakon avanturi-

sti~kog vikenda provedenog u prirodi zajedno sa svojim

kolegama, nezadovoljno vratili ku}i. Kolikogod se teambuilding ~ini zanimljivim, pojedini svjedoci njegovog

programa àle se da je o njemu ipak puno ljep{e

slu{ati. Komunikacija, suradnja i zabava koje bi trebale

biti primarne strane "zabavnog vikenda", ponekad prela-

ze u drugi plan. Zaposlenici smatraju da ~ak i na tim

opu{tenim druènjima {efovi pokazuju svoj autoritet.

Dio ljudi, ne da ne uìva u tomu, nego ~ak i pati. Ima i

onih koji mrze vodu, ne podnose planine, uàsavaju se

visine, na spomen paintballa vrti im se u glavi, a

spu{tanje u ~amcu niz strmu i uzburkanu rijeku pred-

stavlja im no}nu moru. Stoga, ve}ina zaposlenika ne-

voljko ide na takve susrete, ali izbora nema. Ako odbije

oti}i ili izmisli kakav izgovor, zaposleniku se to uzima

kao veliki minus, etiketiraju}i ga kao nedruèljubivog.

+ -BIJEG OD SVAKODNEVNIH OBVEZA

Ipak, oni koji su bar jedanput sudjelovali u team buil-dingu prizanaju da vikend, proveden u prirodi, daleko

od svakodnevnih obveza, ma kakav on bio, godi i kori-

sti.

Slijedom popularnosti nove poslovno-{portske aktivno-

sti, u Hrvatskoj je veliki broj agencija koje organiziraju

poslovni vikend. Programi koje predlaù agencije dizaj-

nirani su za ljude razli~itih fizi~kih sposobnosti i staro-

sti. Tvrtke mogu birati izme|u razli~itih sadràjno

skrojenih programa, me|u kojima su najpopularniji pa-intball i potraga za izgubljenim blagom.

Ako se usredoto~imo samo na pozitivne u~inke, teambuilding i nije tako lo{ na~in za provesti vikend. Stoga,

premjestiti poduze}e samo na jedan dan u prirodu

moè stvoriti pozitivno ozra~je. A tko u takvom ozra~ju

ne bi volio raditi?

Lidija Dàja

trendovi


AKO SE USREDOTOÎMO SAMO NA POZITIVNE UÎNKE, TEAM BUILDING I NIJE TAKO LO[ NAÎNZA PROVESTI VIKEND I STOGA - MOGU]E POZITIVNO OZRA^JE STVORENO U PRIRODI VALJAPRESLIKATI U POSLOVNU SVAKODNEVICU!

PAINTBALL - JEDAN ODNAJTRA@ENIJIH AKTIVNOSTI TEAM

BUILDING VIKENDA

Paintball, kao naj~e{}i oblik team buildinga postao

je jedan od najkonzumiranijih ekstremnih {portova

i jedna od najtraènijih aktivnosti team building vi-kenda. Budu}i da je temeljen na adrenalinu i zaba-

vi, izvrsno osloba|a od dnevnih obveza i ponovno

oìvljava avanturisti~ki duh.

Zadaci u paintballu mogu biti razli~iti, ali cilj je u

ve}ini igara eliminirati protivnika tako da ga se po-

godi kuglicom boje koja se pri pogotku rasprsne.

Igra~i nose za{titna odijela i masku s nao~alama, a

pri pogotku se osje}a manja bol. Kuglica, naime,

juri brzinom od 90 metara u sekundi. S paintballomsvaki se put kre}e ispo~etka, tako da se nitko ne na-

lazi u povla{tenom poloàju. Razmi{ljanje,

odlu~nost i brzo reagiranje -kvaliteta je potrebna za

pobjedu. Premda postoje razli~iti oblici igranja pa-intballa, a najuobi~ajeniji je da se igra~i podijele u

dva ili vi{e timova. Najpopularnije igre su "Osvoji

zastavu", "Izdajnik" i "Napad i obrana". Primjerice, u

igri "Osvoji zastavu" natje~u se dvije mom~adi i

svaka ima polazi{no mjesto jednako udaljeno od

sredi{ta terena. Sve ekipe imaju jednaki cilj i zada-

tak - osvojiti zastavu koja se nalazi u sredi{tu igra-

li{ta i prenijeti je u protivni~ku bazu. Da bi

zaplijenio protivni~ku zastavu svaki tim u dina-

mi~nom i natjecateljskom okru`ju treba {to

uspje{nije realizirati dogovorenu strategiju. Pobje-

du ostvaruje onaj tim koji uspje{no osvoji zastavu i

prenese je u protivni~ku bazu.

Sve vi{e tvrtki/organizacija pronalazi korist u ovom

{portu, jer paintball rastere}uje njihove zaposlene i

doprinosi njihovoj otvorenosti i dru{tvenosti.

POTRAGA ZA IZGUBLJENIMBLAGOM - VI[E OD POTRAGE

Potraga za izgubljenim blagom je igra koja se odvi-

ja u obliku potrage za blagom s kotama, a cilj je

prona}i blago skriveno negdje me|u brojnim loka-

litetima. Timovi moraju prona}i niz kota, sastaviti

kartu i rije{iti zagonetku da bi prona{li blago. Su-

dionici dolaze na lokaciju gdje se izvodi program i

tamo se dijele u timove, zadaju se pravila, zadaci i

obja{njenja sa pripadaju}om mapom terena. Na-

kon {to starter ozna~i po~etak utrke, timovi kre}u u

potragu za kotama. U okviru utrke potrebno je obi}i

odre|ene kote te na njima rije{iti zagonetke ili pro-

vesti zadane zadatke. Za uspje{no obavljen zadatak

timovi dobivaju dio karte blaga ili rje{enja zagonet-

ke. Cilj svakog tima je skupiti sve dijelove karte i

zagonetke te pomo}u njih prona}i skriveno blago.

Blago je obi~no u obliku suvenira, koje ~lanovi

tima mogu ponijeti kao uspomenu. Prema navodi-

ma agencija, najpopularnija je potraga za legendar-

nim brijunskim blagom skrivenim me|u brojnim

arheolo{kim lokalitetima Brijuna. Kroz igru sudio-

nicima se, osim dobre zabave, nudi i upoznavanje

prirodne ljepote i bogate povijesti Brijuna. Upravo

bit cijele pri~e je da grupe kroz igru same do|u do

pojedinih podataka o povijesti, kulturi, flori i fauni

oto~ja.

IZBORNA SKUP[TINA UDRUGE UMIROVLJENIKA IZ HEP-a ZAGREB

NOVI PREDSJEDNIK ANDRIJA KOVA^

NA IZBORNOJ Skup{tini Udruge umirovljenika iz HEP-a Za-greb, odràjnoj 22. travnja o.g. u sjedi{tu HEP-a, dosa-da{nji je predsjednik Ivan Sokoli} nakon izbora radnih tijelaSkup{tine podnio Izvje{taj o radu Udruge u prethodnomdvogodi{njem razdoblju. Uz aktivnosti unutar HEP-a naja~anju poloàja umirovljenika i uhodane dobre suradnje sUpravom HEP-a, nazna~io je i mnogobrojnije aktivnostiUdruge izvan HEP-a, osobito u pro{loj predizbornoj godini.Jo{ jedanput je ponovio, kao i na pro{log mjesecaodrànim skup{tinama podru`nicama, zna~aj suradnje sHrvatskom strankom umirovljenika i osnivanja Koordinacijesvih umirovljeni~kih udruga u Hrvatskoj, kao i potpisanogSporazuma s HDZ-om.

Predsjednik Upravnog odbora Antun [aler je konstatirao daje u sedam godina postojanja, organizacija umirovljenika po-stigla najvi{e {to je bilo mogu}e te da }e postojanje Koordi-nacije umirovljeni~kih udruga na razini Hrvatske i Zajedniceumirovljeni~kih udruga HEP-a omogu}iti povoljniji rad udru-gama i njihovim upravnim odborima. Naime, deveto~laniUpravni odbor }e se mo}i baviti osnovnom zada}om - po-bolj{anjem rada sa i u njihovih 19 podru`nica. U Prijedloguprograma rada Udruge za razdoblje 2004.-2006. godine na-vedena je obveza Upravnog odbora da aktivno sudjeluje ukreiranju rada podru`nica. Takva suradnja trebala bi rezultiratioboga}ivanjem aktivnosti prihvatljivih za umirovljenike teunaprje|enjem rada umirovljeni~ke organizacije.

Petar Kuzele, potpredsjednik Hrvatske stranke umirovljenikaZagreb, podsjetio je jo{ jedanput na va`nost umirovlje-ni~kih zastupnika u Hrvatskom saboru, jer ~injenica je daranije umirovljenike nitko nije uvaàvao. Sada je vlast pri-siljena razgovarati s umirovljenicima, {to je rezultiralo pot-pisivanjem Sporazuma s HDZ-om i odre|enim pozitivnimpomacima za pribli`no milijun umirovljenika, kojima je ite-kako stalo da cjelokupno dru{tvo napreduje, zbog njihovedjece i unu~adi.

Ante Star~evi}, predsjednik Podru`nice Elektra Zagreb, ukonstruktivnoj raspravi je naglasio kako je dosada{njiUpravni odbor bio servis podru`nicama, ali da novi trebaustrajati na tomu da radi jo{ bolje. Upravni odbor ne moèbiti nezainteresiran za rad u podru`nicama, ve} im trebaodrediti aktivnosti, na {to ima i pravo. [to se ti~e raspo-loìvih sredstava, ustvrdio je da su im potrebe znatno ve}e,osobito za pomo}i, i da je mogu}e dobiti ve}a sredstva odHEP-a, ali samo uz predo~enje kvalitetnog i konkretnog pro-grama. Valja nam organizirati aktivnosti, a tek potom traìtisredstva, zaklju~io je.

Marko Juri{i} je rekao da su umirovljenici od po~etka nji-hove organiziranosti imali jasne programe sa zahtjevima zazasluène mirovine, primjerenu zdravstvenu za{titu, sudje-lovanje u privatizaciji i sli~no. Vjeruje da }e interesi umi-rovljenika biti zadovoljeni i da }e dana obe}anja uSporazumu s HDZ-om biti ispunjena. Ivan Sokoli} je napo-menuo kako se mora znati tko {to radi i {to je ~iji zadatak teto po{tivati, jer ostalo vodi u anarahiju. Zbog toga su seumirovljenici HEP-a organizirali na najpogodniji - najjeftini-ji na~in kroz ~etiri udruge i Zajednicu udruga, koja nastupaprema HEP-u, dok se podru`nice za svojim samostalnimzahtjevima za odre|enu vrstu pomo}i (prijevoz i sli~no) tre-baju obra}ati svojim pogonima i DP-ima. Kod traènja ve}efinancijske pomo}i od HEP-a, naglasio je, valja biti oprezanda se ne bio izazvao suprotni u~inak. Na kraju je izvijestioda je Upravni odbor raspravljao o pomla|ivanju te da se unovi Upravni odbor trebaju uklju~iti novi ljudi iz svih dijelo-

va HEP-a. Pritom je Ivan Sokoli} najavio da se ne}ekandidirati za mjesto predsjednika Udruge.

Nakon prihva}enih izvje{taja o radu i financijskog iz-vje{taja, razrije{ena su dosada{nja tijela Udruge i njezinpredsjednik, a potom se pri{lo izboru novog Upravnog iNadzornog odbora te predsjednika Udruge.

Za novog predsjednika Udruge jednoglasno je izabranAndrija Kova~, umirovljenik DP Elektra Koprivnica od 1993.godine i dugogodi{nji direktor toga Distribucijskog po-dru~ja. U pozdravnom obra}anju A. Kova~ se zahvalio do-

sada{njem predsjedniku Ivanu Sokoli}u, napomenuv{i kakobez njega i njegove aktivnosti ne bi bilo mogu}e ostvaritisve postignuto, a potom i predsjednicima svih podru`nica idosada{njem Upravnom odboru, kao i sveprisutnom Stje-panu \ureku, koji se ve} godinama bavi njihovim ekonom-skim poslovanjem. Zahvalio se na ukazanom povjerenjuzaklju~iv{i: Nije lako biti predsjednikom nakon predsjednikakakav je bio Ivan Sokoli} i molim ~lanove Upravnog odborana maksimalnu suradnju i uvijek dobrodo{le sugestije.

Dragica Jurajev~i}

umirovljenici


IZABRANI SU I NOVI NADZORNI I UPRAVNI ODBOR, A ZAKLJUÊNO JE DA JE NAJVA@NIJEPROBUDITI USPAVANE PODRU@NICE

Dosada{nji predsjednik Ivan Sokoli}: mora se znati {to je ~ija zada}a

Delegati Skup{tine odali su po~ast preminulim umirovljenicima

Antun [aler, dosada{nji pred-sjednik Upravnog odbora: naj-va`niji cilj je pobolj{ati rad upodru`nicama

Stjepan \urek ve} godinama savjesno i samozatajno vodibrigu o financijama Udruge

Novoizabrani predsjednik UdrugeAndrija Kova~: o~ekujem dobrusuradnju s Upravnim odborom idobrodo{le sugestije

MIHAJLO KOVAÊVI], RUKOVODITELJ SLU@BE ZA TEHNI^KEPOSLOVE DP ELEKTRA VARA@DIN:

ÔVJEK I NJEGOVO ZNANJESTEÊNO PRAKSOM,NAJVE]A SU VRIJEDNOST

U SVAKOJ radnoj sredini postoje ljudi koji su s njom stasalii s njom, na neki na~in, srasli - postali s njom cjelina. Beznjih je nezamislivo pisati povijest, a podjednako i ìvjetibudu}nost. U DP Elektra Vara`din jedan od takvih ljudi zaci-jelo je Mihajlo Kova~evi}, za prijatelje i kolege Mimi, dugo-godi{nji tehni~ki rukovoditelj. Poznajemo se desetlje}ima iu mnogim nam je razgovorima bio dragocjen sugovornik iizvor informacija. Jer, ako itko ima u malom prstu sve teh-ni~ke i druge podatke o vara`dinskoj Elektri nekad i sada, toje M. Kova~evi}, koji je ovdje zapo~eo raditi jo{ davne1966. godine. Zbog svega toga mi je osobito zadovoljstvo{to sam u prigodi sa svojim dugo godina znanim kolegomponovno razgovarati i predstaviti ga ~itateljima HEP Vjesni-ka na druk~iji na~in, onakav kakav zasluùje svaki elektro-privrednik koji nakon dugogodi{njega rada odlazi umirovinu.

Istina, sve je manje ljudi s originalnim elektroprivrednimpedigreom, kojeg stje~u dugogodi{njim radom i zrelimosje}ajem pripadnosti tvrtki.

Kao i uvijek, dobro raspoloèn Mimi zapo~eo se prisje}atidavnih godina...

NEKAD I DANASOvdje je zapo~eo raditi prije 38 godina na radnom mjestu{efa Odjela za tehni~ke poslove i projektiranje, da bi 1972.godine preuzeo mjesto rukovoditelja Slu`be za izgradnjuelektroenergetskih postrojenja. Samo tri godine kasnije po-staje rukovoditeljem Slu`be odràvanja elektroenergetskihpostrojenja, a potom 1991. godine postaje ono {to je i da-nas - rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove. Tijekom svihtih godina i poslova, upoznao je Elektru Vara`din u du{u i

sudjelovao u brojnim timovima za rje{avanje razli~itih teh-ni~kih problema i pronalaènja najboljih rje{enja. Za ilu-straciju o tomu kakva je Elektra bila u vrijeme njegovadolaska i kakva je danas najbolje govore brojke. Naime,tada{nja instalirana snaga bila je 42 MVA, a pro{logodi{nja431 MVA, odnosno deset puta ve}a (!). I vr{na snaga se utom razdoblju pove}ala, s onda{njih 15 MW na sada{njih75 MW. Broj trafostanica 10/04 kV te je 1965. godine bio190, a sada ih imaju 802, dok je duljina srednjenaponskih iniskonaponskih mreà iznosila 1.100 kilometara, a danas3.654 kilometra. I broj potro{a~a sa tada{njih 28.000zna~ajno je porastao, pa ih danas imaju 65.245.

ZNANJA PREUZEO OD ISKUSNIJIH,A SVOJA PRENOSIO MLADIMA

Dolazak M. Kova~evi}a u Elektru poklopio se, na njegovozadovoljstvo, upravo s po~ecima druge faze vara`dinskeelektrifikacije, koja je zapo~ela {ezdesetih i bila dovr{enaosamdesetih godina pro{loga stolje}a. Do{av{i kao tre}iinènjer s diplomom u povijesti DP-a, tijekom ~itavoga rad-nog vijeka nastojao je doprinositi razvoju DP-a te udovoljitipotrebama i zahtjevima potro{a~a - savjetima, rje{enjima.Mnoga znanja preuzeo je od iskusnih starijih kolega bez di-plome, a jednako tako svoja je znanja uvijek nastojao preni-jeti na svoje suradnike. I sa sada{njim sve zahtjevnijim isloènijim zahtjevima uspje{no se nosi. Svjedok je napre-dovanja znanja i tehnologija, ali - nagla{ava - najve}a je vri-jednost ~ovjek i njegovo znanje ste~eno praksom. Zbogtoga treba, kaè, pomladiti sve stariji HEP, kako bi mladi pre-uzeli ta znanja i nastavili dalje.

Te{ko je i nemogu}e ukratko re}i sve o 38-godi{njem bo-gatom radnom vijeku i velikom doprinosu radnoj sredini,svome Gradu, @upaniji. A ovaj razgovor i njegova sje}anjaMimi je zaokruìo rije~ima:

- @ao mi je napustiti sredinu i ljude s kojima sam provodiovi{e vremena nego s obitelji. Ovdje su mi prijatelji i dobrisuradnici i vjerujem da }u uvijek biti dobrodo{ao. Svimazahvaljujem na dugogodi{njoj dobroj suradnji i èlim da sviuspje{no do~ekaju kraj radnog vijeka. Velika je prednost ra-diti u Hrvatskoj elektroprivredi, imati krug kolega u ~itavojHrvatskoj, posredno biti prisutan u svakom domu, svakojtvornici, sura|ivati s mnogima izvan tvrtke. Mora se, daka-ko, imati i velika znanja, osobito zbog opasnosti posla. Sveto vrijedi vi{e od materijalnog zadovoljstva. Godinama samse aktivno bavio {portom, sada samo rekreativno ili kaopomo} u radu {portskih udruga (Udruga veterana rukome-ta). Povrh toga, dugo ve} sviram u tambura{kom orkestruObrtni~kog glazbenog dru{tva Vara`din. Ispunit }u si vrije-me tim aktivnostima, a imat }u vi{e vremena i za unuka Din-ka, koji mi je velika radost.

Slu{aju}i Mimija, pomislih da nije bez razloga ova rubrikanazvana "@ivot je uvijek lijep".

Dragica Jurajev~i}

ìvot je uvijek lijep usput zabiljeèno


NOVIKOMPRESORIZa nedavne posjete vara`dinskoj Elektri svje-do~ila sam nesvakida{njem doga|aju i, dakako,odmah ga ovjekovje~ila, a s obzirom da sam bilau prigodi biti na pravom mjestu u pravo vrijeme,podijelit }u to sa ~itateljima HEP Vjesnika..

Naime, toga je dana Tehnobetonova 80 tonskadizaliza imala zada}u u krugu Elektre podi}i dvatrotonska kompresora na vrh poslovne zgrade.To je i u~injeno nakon potrebnih priprema i to ukratkom roku. Novi kompresori zamijenili su do-tada{nje stare vi{e od 25 godina i njima }e serije{iti klimatizacija novog i starog dijela po-slovne zgrade.

D.J.

NAKON 38 GODINA ELEKTRA[KOG STA@A U MIROVINU SESPREMA JEDAN OD RIJETKIH ELEKTRA[A S ISTINSKIMELEKTROPRIVREDNIM PEDIGREOM

Mihajlo Kova~evi}. velika je prednost raditi u Hrvatskojelektroprivredi

Kompresor se polako penje na vrh poslovne zgradeElektre Vara`din

NESVAKIDA[NJI DOGA\AJU DP ELEKTRA VARA@DIN

BRANKO FESTINI, ENERGETIÂR U DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

GDJE JE FESTA - TU JE FE[TAMe|u mnogobrojnim radnicima Elektroprimorja kojisu krajem pro{le godine oti{li u zasluènu mirovinunalazi se i Branko Festini, na{iroko poznat po nadim-ku Festa. Po ~emu je Festa poseban? Bolje pitanje bibilo: po ~emu nije?

Zanimljive pri~e koje su vremenom prerasle u legen-de o Festi, zapo~inju ve} njegovim ro|enjem. MaliBranko proplakao je prvi put u no}i s 31. oùjka na 1.travnja 1946. godine oko 1 sat i 15 minuta. Premdaro|en 1. travnja na Me|unarodni dan {ale, u njegovrodni list upisan je datum 31. oùjka jer je lije~niktako savjetovao. " ûj, Luce! Ajmo mi prijavit da semali rodija ju~e, da ga dica ne zafrkavaju kako se ro-dija prvi aprila." I tako Festa nikada nije mogao slavi-ti, makar ne slu`beno, ro|endan na dan kada sedoista rodio.

No, promjena datum ro|enja nije mogla negativnoutjecati na Festinu iznimnu duhovitost, talent da na-smije sve i svakoga te sklonost da se {ali na tu|i, aponajvi{e na vlastiti ra~un. Odrasli Festa, dugogo-di{nji radnik Elektroprimorja, ve} potpuno sijed,mrtav ozbiljan ispri~at }e kolegama kako je drug Titonajzaslu`niji za njegovo ro|enje. Na upitne pogledenerazumijevanja Festa }e objasniti svoju izjavurije~ima: "Znate, te godine Tito je zabranio poba~aje.Da nije bilo te zabrane nikad se ja ne bih rodio." Imaoje i svoje mi{ljenje o komunizmu. "To je" kaè Festa"vjera koja je propala zato {to su oni svoje vo|e pro-glasili za bogove ali ih nisu razapeli. Da jesu, jo{ bioni vladali."

MAJSTOR SPONTANOSTI

Tako je bilo uvijek. Kada Festa prepri~ava neki vic, makaron imao poduga~ku bradu, svi umiru od smijeha jer unjegovoj interpretaciji to je potpuno novi vic, naj~e{}emnogo zanimljiviji od originala. No, Festina specijalnostnije prepri~avanje postoje}ih viceva. On je majstor spon-tanosti. Inteligentan, dosjetljiv, brzih misli i jo{ brèg je-zika, ali nikada zlonamjeran, pravi je za~in svakomdruènju, ali nimalo dobrodo{ao protivnik u verbalnimprepucavanjima. U tomu pobijediti Festu jednako jete{ko kao osvojiti olimpijsku medalju. Festa je jedno-stavno {ampion duhovitosti, prvak me|u vicmaherima,biser me|u najduhovitijima.

Od beskrajno duhovitih i smije{nih Festinih istinitihìvotnih doìvljaja i anegdota vezanih uz njegovo imemogao bi se napisati podeblji roman, ali nikako netreba pomisliti da je Festin ìvot bio samo smijeh izabava. Naprotiv. Preìvio je Festa iznimno siro-ma{no poratno djetinjstvo, proveo godine u dje~jimdomovima, {kolovao se s dje~jim doplatkom koji nijemogao pokriti ni tro{kove kreveta u |a~kome domu,radio je sve i sva{ta, ali kada o tomu govori u njemu

nema gor~ine. U njegovom opisu te{kih godina sve jepuno {ale i zabave.

DOSLJEDAN SEBI

Jedna od bezbroj Festinih posebnosti je i ~injenica daje cijeli radni vijek u Elektroprimorju proveo na istomradnom mjestu, energeti~ara. Nije napredovao niti na-zadovao. Natjeravali su ga, kaè, mnogi da se upi{e uonda{nju jedinu partiju u biv{oj Jugoslaviji, a on je nato samo odmahivao rukom. Kasnije su ga, veli, ti istinatjeravali da se uklju~i u drugu tada vladaju}u partijunakon uspostave demokratske Hrvatske, a on je ponov-no odmahivao rukom, podsje}aju}i "partija{e" da onnije od onih koji se okre}u kako vjetar pu{e. Ostao jedosljedan sebi. Drugi su mijenjali stranke, tvrtke i radnamjesta, a Festa je ostao samo Festa, energeti~ar Elek-troprimorja. Pregrmio je oure, soure, poduze}a, trgo-va~ka dru{tva, mnoge direktore... uvijek na istomstolcu.

Da Festa nije cijeloga ìvota samo zbijao {ale i ~ekao miro-vinu svjedo~e stotine trafostanica, drugih elektroenergetskihobjekata i stupova koje je on projektirao, izgradio, postavioili im odredio pravo mjesto. Bio je majstor za rje{avanjenerje{ivih problema. Kada je, primjerice, trebalo postavititrafostanicu na zemlji{te tada aktualnog predsjednika op}ineu Rijeci, taj delikatni zadatak, dakako, povjeren je Festi jer senitko drugi ne bi usudio. Festa je oti{ao i uvjerio grado-na~elnika da je ba{ na njegovom zemlji{tu savr{eno mjestoza trafostanicu, a osim toga da on mora biti primjer svojimgra|anima. Gradona~elniku nije preostalo ni{ta drugo negoFesti priznati domi{ljatost i pozvati ga na pi}e. I danas sudobri prijatelji.

NADMUDRIVAO MUDRO[]U

Drugom prigodom trebalo je postaviti stup u dvori{te jed-nog gra|anina ve} dobro poznatog po nezgodnom karak-teru kojemu ni po{tari nisu rado dolazili na vrata. Idealanzadatak za Festu. Oti{ao je Festa namrgo|enom su-gra|aninu na vrata i odmah mu rekao da, naàlost, svi pro-ra~un i zakonitosti prijenosa i distribucije elektri~neenergije kaù da se stup mora postaviti ni metar udaljeno-sti od ulaznih vrata u ku}u srditog doma}ina, potkreplju-ju}i to shemom i crteòm zemlji{ta i budu}e mreè. Kadaje doma}in promijenio boju lica, {to zbog straha {to zbogbijesa, Festa mu nije dopustio mnogo premi{ljanja.

"Da, tako kaù pravila i papiri" rekao je, "ali ja sam razu-man ~ovjek i èlim ti pomo}i. Ne moèmo ti samo takostupom zatvoriti ulaz u ku}u. Ja }u na svoju odgovor-nost pomaknuti stup prema ogradi za ~etiri-pet metarapa makar dobio otkaz."

Doma}in je odahnuo, objeru~ke prihvatio prijedlog ipozvao svog "dobro~initelja" na pi}e. Tako su ukona~nici svi bili zadovoljni. A kada je trebalo izgradititrafostanicu u rodnom selu tada{njega direktora Elek-

troprimorja gdje svaki doma}in ljubomorno ~uva svojuparcelu, {to mislite gdje je Festa predvidio izgradnju?êmu takva pitanja? Dakako, na zemlji{tu u vlasni{tvudirektora. Pa on mora biti primjer, zar ne?

FESTIN JEDINSTVENI STIL

I tako je Festa oti{ao u legendu uz nezaboravan ispra}ajkolega pripremljen u jednoj lova~koj kolibi. Anegdote onjemu kruìt }e jo{ godinama Elektroprimorjem i Rijekomi vjerojatno ga nadìvjeti. Mo`da je najve}i komplimentFesta dobio od jednog radnog kolege i dobrog prijateljakoji je za njega jednom prigodom rekao: "Da se Festa po-svetio politici, sa svojom inteligencijom i sposobnostimsigurno bi dogurao do predsjednika dràve."

Ali Festa nikada nije imao ambicija rukovoditi ljudima i gra-diti politi~ku karijeru. Bio je zadovoljan mjestom energe-ti~ara na kojemu je svjedo~io mno{tvu zanimljivih doga|ajai na kojemu je stekao mno{tvo prijatelja. Dok su drugi ula-gali u karijeru, Festa je ulagao u ljude. Zato je danas dobro-do{ao gdje god se pojavi, a njegov novoizgra|eni dom unaselju Pehlin u Rijeci gdje ìvi sa suprugom Dubravkom,tako|er negda{njom radnicom Elektroprimorja, uvijek jepun gostiju. Ku}u je, dakako, izgradio prema vlastitim zami-slima i nacrtima te joj ni jedna ku}a u naselju nije sli~na.Festin stil. Kad se zaèli odmora Festa se uputi ka svojoj vi-kendici na Pagu otkuda njegovi vuku korijenje, ali uvijek sevra}a voljenoj Rijeci. Pa, njegovo rodno mjesto je Su{ak, adanas je Su{ak samo dio Rijeke.

Upu}eni kaù da bi ène mogle ispri~ati mno{tvopri~a o na{emu Festi, nekad jednom od naj{arman-tnijih i najprivla~nijih mu{karaca, ne samo u Elektro-primorju, ali o tomu ne}emo. Njegova suprugaDubravka, nadamo se, ne}e se ljutiti zbog overe~enice, jer {to god da je bilo - bilo je prije nego jeona postala Festina ìvotna druìca.

Ivica Tomi}

ìvot je uvijek lijep


DOK SU DRUGI MIJENJALI STRANKE, TVRTKE I RADNA MJESTA, FESTA JEOSTAO SAMO FESTA - ENERGETIÂR ELEKTROPRIMORJA I UVIJEK NAISTOM STOLCU, BIO JE MAJSTOR ZA RJE[AVANJE NERJE[IVIH PROBLEMA IDOK SU DRUGI ULAGALI U KARIJERU, FESTA JE ULAGAO U LJUDE

Branko Festini - Festa, ~ovjek kojeg }e duhovite anegdote

o njegovom ìvotu uvelike nadìvjeti

EKONOMIJA PORE

Gradovi {irom svijeta mogli bi u{tedjeti bilijune dolara naure|ajima za pro~i{}avanje otpadnih voda, kad bi sredstvausmjerili za{titi okolnih {uma koje prirodno filtriraju ipro~i{}avaju pitku vodu - prema novom izvje{taju WorldWildlife Fund i World Bank. Istraìva~i su do{li do toga zak-lju~ka prou~avaju}i 105 velegradskih podru~ja u razvije-nim i nerazvijenim zemljama. WWF je izdvojio primjerNew York Cityja, gdje je 1997. odlu~eno protiv gradnjepostrojenja za pro~i{}avanje voda. Ono bi tada stajalo do8 bilijuna dolara, ~emu treba pribrojiti i 500 milijuna po-gonskih tro{kova godi{nje. Umjesto toga, grad je odlu~iopobolj{ati za{titu {uma u vodoza{titnim zonama Catskills iDelaware. Taj iskorak stajao je u proteklom desetlje}usamo milijun do milijun i pol godi{nje.

'Osiguravanjem izvora voda, investiraju}i u zdravlje oko-li{a putem tih za{ti}enih podru~ja, moèmo posti}i veli-ku razliku u kvaliteti ljudskoga ìvljenja', rekao je JamiePittock, direktor WWFovoga programa Living Waters(@ive vode).

Izvor podataka: AlertNet, Reuters, 1. rujna 2003.

Mo`da samo vrijedi naglasiti da je u tekstu rije~ o gradu smnogo novaca u zemlji koja ima mnogo novaca, za nam-jene gdje treba mnogo novaca. I jo{ ne{to, tamo ljudi smnogo novaca jako paze na novac, pa ne rade stvari kojenepotrebno stoje mnogo novaca, ako mogu pro}i s manjenovaca. Tako im ostaje novaca, pa ulaù novac u drugestvari koje donose novaca, ili vrijede novaca, a prije ili ka-snije to se mora osjetiti i u ìvotu.

Te{ko je re}i ima li to ikakve veze s gradovima bez nova-ca, u zemlji bez novaca i s ljudima obi~no bez novaca,gdje se tro{i neobi~no mnogo novaca.

Ali mogu re}i da se i to osjeti u ìvotu. Oh, fuj, zar ne?

PLU]A S UNUTRA[NJIMSAGORIJEVANJEM

Broj registriranih vozila u Pekingu posko~io je pro{logamjeseca na dva milijuna (datum napisa!), udvostru~iv{ise u samo {est godina. Sada u kineskome glavnom gra-du jedno od pet doma}instava posjeduje automobil, {toje golemi pomak u odnosu na stanje od desetak godinaranije, kad je vlada posjedovala ve}inu vozila, a gradskisu se stanovnici ~e{}e sudarali zapregama nego autima.Uz navalu vlasni{tva nad automobilima, pojavila su se izagu{enja prometa i jo{ poja~ana zaga|enja zraka, u gra-du ionako poznatom po jednoj od najlo{ijih atmosfera nasvijetu.

Vlada je obe}ala da }e utro{iti 12 bilijuna dolara napro~i{}avanje pekin{koga zraka i vode prije nego gradugosti Olimpijske igre 2008., ali u dolaze}im godinamatako|er planira izgraditi 900 milja novih cesta za 3.5 mi-lijuna automobila koje }e dotad kupiti stanovnici Pekin-ga.

Izvor podataka: Seattle Post-Intelligencer, Julie Chao, 8.rujna 2003.

Kad bih htio biti zloban, odmah bi primijetio da nijednojvladi na svijetu vjerojatno nije te{ko obe}ati da }e po-tro{iti bilijune dolara na to, ono (ili dsz...), jer nikada senije dogodilo da za neobavljeno ne bude opravdanja. I toredovito ozbiljnijeg od ìvota. U Pekingu ili u Gornjoj Donji,svejedno, problem nije u automobilima, u zraku, ili umanjku cesta. Problem je u dogovaranju, pa ozakonja-vanju, pa u to~nom provo|enju tih dogovora i zakona, jerse ~ini da su te tri stvari potpuno odvojene. Ne znamza{to, ne pitajte to mene; samo znam da me ìvot tomunau~io. A ako Kinezi nisu ~uli za vo`nju par - nepar,mo`da im se moè ponuditi to fantasti~no rje{enje. Ame-

rikanci uvode sve ~e{}i dan telecommutinga, a to je dankada djelatnici na svim poslovima gdje je to mogu}e,ostaju kod ku}a i rade putem ra~unalnih mreà. Mjerenja- od ~isto}e zraka, preko smanjenja gu`va u prometu, dodjelotvornosti u obavljanju poslova - pokazala su velikeotklone nabolje. Ina~e, ostala rje{enja podrazumijevajustriktno reguliran solidan sustav javnoga prometa,olak{anje preseljenja na hodnu udaljenost od radnogamjesta, destimuliranje vozikanja centrom, izmi{ljavanjenenormalno odbijaju}e cijene parkirnih mjesta, {irenjezona bez prometa motorima s unutra{njim sagorijevanjemi stimuliranje uvo|enja plina ili elektrike kao pogonskogamedija. Tu bi za ekolo{ku ~isto}u prometovanja moglivoza~e dodatno oderati za jo{ recimo, 500 kuna, jednakobez veze s pame}u kao i u jednoj drugoj zemlji. Ondaopet, ako i razmislim, te{ko mi se sjetiti gdje je to u post -kom ili kom - zemljama bilo {togod dogovoreno, pa zatimtako i provedeno. Mo`da stárim.

Ali, kako ne èlim biti zloban, ne}u takvo {to ni primijetiti.Primijetite sâmi.

NANO, NANO

Nova boja koja se u europskoj prodaji pojavljuje u oùjkuobe}ava apsorbirati najotrovnije plinove iz automobilskihispu{nih cijevi. Izum britanske tvrtke Millennium Chemi-cals, Ecopaint sadrì okrugle nanopartikule titanijskogadioksida i kalcijeva karbonata suspendirane u polisilok-sanskoj bazi, polimeru na osnovi silicija. Hej, probuditese, najbolje tek dolazi! Baza je dostatno {upljikava daomogu}i pristup du{ikovim oksidima, koji njome prolazei veù se na nanopartikule, koji NOx pretvaraju u relativnobezopasnu du{i~nu kiselinu. Predvi|a se da bi boja ujako one~i{}enim gradovima trajala pribli`no pet godina,nakon ~ega bi izblijedila. Nano ~estice tako su sitne, tako

kugla na kosini (XVI.)


Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijetaSkuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}

nevjerojatno nano, da je premaz proziran, {to zna~i da semoè uspostaviti u bilo kojoj boji. Prva boja u prodaji bit}e bijele boje. Ve} se veselimo zelenoj.

Izvor podataka: New Scientist, Jenny Hogan, 4. velja~e2004.

Nano je ne{to si}u{no na minus devetu, na devet nulamanji dio metra. Svatko tko je gledao slike fantasti~nihpove}anja normalnih, svakodnevnih predmeta morao jeostati zapanjen tom avanturom u mikroskopski svijet, uponeki od milijarda svemira od kojih se sastoji na{a okoli-na. îji je ne najmanje vaàn dio i na{ osobni organizam.

Osim automatski generiranih primisli kako i u tim svjeto-vima ìve nama neznana bi}a, a njihovi su ìvoti neodvoji-vi od na{ih, tako se odmah javlja projekcija i u drugompravcu. Tako postaje mogu}e da i mi s na{im velebnimpogledom na zvjezdano nebo stvaramo zapravo tek dio~estice kakvoga drugoga bi}a koje se od nas razlikuje re-dom veli~ine, ali mo`da malo ~ime drugim.

U tim mislima sve postaje mogu}e. Tako je i ~ovjekovuZemlju mogu}e zamisliti kao ~esticu koja se pobunilaprotiv poretka {to je drì u postojanju. Mo`da kao jezgricuzaga|enja koja ugroàva sebe, pa onda i cjelinu. Sli~nokao {to negdje duboko u ~ovjeku tinja klica koju }emojednoga dana prepoznati kao kancerozno tkivo, neoplaz-mu zrelu za izrezivanje, ili ~ak kao pre~icu iz ìvota.

Uz sve znanstvene napore, na sve projekcije znanstvenefantastike, i protiv svih tradicionalnih besmislica iz po-dru~ja duhovnoga ki~a kojim nas zalijevaju od ro|enja,istina o na{emu mjestu u Ukupnosti toliko je udaljena odna{ega shva}anja koliko je bijelim mi{evima daleko razu-mijevanje mikroskopa koji stoji pokraj njihova kaveza, nimetar od kobne da{~ice za vivisekciju. Priroda, toliko jeprepoznato, ponavlja uspjele mehanizme i sustave, pa jeto na~elo dobro i za razumijevanje udaljenijih razina ideja.Moèmo ve} samo pomo}u toga razumjeti i stvari koje suE-9 komputacija udaljene od inicijalnih postulata! A opet,znanost se priprema proizvoditi nanoalat za uni{tavanjemikroba u organizmu. Proguta{ pilulicu i kad se vo}ni{e}er otopi, isplutaju milijuni maleckulja: si}u{ni}kih mo-tornih pila, ventilatora i {urikena koji vrludaju naokolo,prepoznaju virus ili zlo~estu bakteriju i naprave od togananoburger. A ~ovjek ozdravi i sutra rano ujutro moèopet na burzu, u birtiju ili s transparentom na proteste,kao da ni{ta nije bilo.

Bilo bi ru`no od mene da sad maljam na zid {to bi svejednom mogle znati takve motorne pilice. Ne}e dugo po-trajati, pa }e jedna radio emisija biti mo`da dovoljna zapokrenuti u njima i skriveni dio programa koji fa{ira ipone{to drugo, jer i ra~unalni su virusi izvorno zami{ljenikao nevini testovi programskih integriteta. Tako }e i nano-stroj~i}i sluìti samo u obranu i za{titu, nikada kao napa-da~ko sredstvo. Ha ha. Ako se {togod pokvari, trebat }epopiti antiprotivnu pilulicu. A "...putevi }e zaèljet' Turaka,al' Turaka vi{e biti ne}e...", podsjetilo me ne{to na dav-na{nje gradivo iz osnovne {kole. Mo`da }e prapotomci snostalgijom spominjati dobru staru hunjavicu...

BATERIJA BAKTERIJA

Mo`da i nije tek fantazija poput 'Povratka u budu}nost':Ako znanstvenici na University of Massachusetts uAmherstu nastave napredovati u razvijanju mikrobne go-rive stanice, jednoga bi dana sme}e moglo energijomnapajati vi{e vrsta ure|aja. Makar mo`da ne i DeLoreanna putu kroz vrijeme. U napisu objavljenom u ùrnaluNature Biotechnology, istraìva~i opisuju novu, viso-

kodjelotvornu baterijsku }eliju koja rabi nedavno otkrive-nu bakteriju u pretvaranju otpada u elektricitet.

'Ne}emo tako skoro dopunjavati elektrodistribucijskumreù, ' rekao je Derek Lovley, profesor mikrobiologijepri UMass-Amherst 'ali mogli biste uporabiti li{}e i po-sje~enu travu da sljede}ega tjedna progoni bateriju elek-tri~ne kosilice.'

Ta istraìvanja dijelom su {irega trenda ispitivanja spo-sobnosti bakterija da stvaraju energiju i ~iste prolivenunaftu i drugu okoli{nu prljav{tinu.

Izvor podataka: Boston Globe, Gareth Cook, 8. rujna2003.

I to je na~in da se postane energetski neovisnim, osobitoako na vrijeme po~ne{ s pripremama. Malo je neobi~no,ali ~ini se da su na{e rezerve sme}a daleko iznad energet-skih potreba industrije i stanovni{tva. Jednom ve} spome-nut odnos izme|u opreme i sadràja obi~ne riblje konzervevrijedi i ovom prigodom. Poslije celofanskog omota velikogoko 400 cm2 dopre se do papirnog omota sli~ne veli~ine,ali razli~ita dizajna u nekoliko boja. Kad ste to bacili usme}e, pojavljuje se metalna posuda iz toliko lima, pre-vu~ena izvana ovime, iznutra opet ne~im drugim. Uzpomo} posebnoga klju~a i povla~enjem prigodnoga prste-na, stiète do pet ribica. Ako ste netko kojega smo jednompoznavali, sad vam trebaju jo{ samo tri hljeba da nahranitenarod. Ako niste, a {anse su na toj strani, bacit }ete i posu-dicu i sav trud i energiju uloènu u izradu, pojesti pet ribicau isto toliko minuta, pa sve zaboraviti.

U budu}nosti, sve ba~eno moglo bi biti prera|eno, {to uenergiju, a {to u sirovinu. Ali jedino ako netko u nas smislibakterije koje }e raznositi celofan desno, papir lijevo, me-tal tamo dolje, a ostatke ulja, ljepila, kadmija i plastike izaugla. Mi nemamo vremena za te bedasto}e. A opet, pro-blem treba rije{iti.

Imam ideju! Dajmo policiji ovlasti i da prihoduje globu odtih i takvih prekr{aja. Postat }e zainteresirani, agilni i, re-cimo isljedno-dosljedni. Mo`da uskoro i najbogatiji ljudiu zemlji. A usput }emo i mi, vrlo brzo, postati najurednijinarod u znanom Svemiru. Nijedno drugo djelotvornorje{enje ne pada mi na pamet... godinama.

MASNI OSTACI

Savezni sudac na Alaski odredio je korporaciji ExxonMo-bil kazneni iznos od 4.5 milijarda USD za {tetu po~injenu1989. godine, kada je tanker Exxon Valdez prosuo naftu upli~ini Prince William. Presuda ozna~ava tre}i puta {tose slu~aj na{ao u saveznom sudu; u dvije prethodne pri-gode 9th U.S. Circuit Court of Appeals procijenio je kaz-nu pretjeranom i vratio je na reviziju. Pro{lo je skoropetnaest godina od dana kada se tanker kojim je uprav-ljao alkoholi~ar; kasnije optuèn samo za nehaj - nasu-kao na grebene i izlio 11 milijuna galona sirove nafte ualja{ke vode. Zajedni~ka tu`ba pribli`no 32.000 ribara idrugih koje je pogodila ta katastrofa vukla se sudovimadulje od desetlje}a. U sna`no izraènoj presudi, ve}tre}oj, sudac H. Russel Holland kaè: 'Imamo posla s ne-popravljivim korporativnim slu`benicima.' Stvarno?

Izvor podataka: Anchorage Daily News, Nicole Tsong iDoug O'Harra, 29. sije~nja 2004.

S obzirom da Slavni Sud iz takozvanih humani(sti~ki)h raz-loga nije takozvanom kapetanu odredio tri dana strijeljanja,imam samo kratko o nov~anoj presudi: Yesss...

~ovjek i Zemlja


RANE PLANETA

OTROVNI PUTEVIZaga|ivanje se javlja u raznim oblicima i ono, kak-vo god bilo, ugroàva tjelesne granice zdravlja i do-brobiti. Pojedincima je buka nepodno{ljiva jednakokao i kisele ki{e. Druge, pak, sme}e na obalama ri-jeke jednako àlosti kao i naftna mrlja na prastarimvodama. U svakom spomenutom slu~aju ugroènasu na{a osjetila, na{a senzibilnost, pa ~ak i na{a ti-jela i du{e.

U posljednje vrijeme, u tijeku su prave sudske bitkeu kojima tuìtelji zahtijevaju od{tetu zbog stresa ipovreda izazvanih otrovnim industrijskim otpadom.U tu`bama se navodi kako emocionalno i fizi~kopovrje|ivanje zasluùje od{tetu.

U dana{njem svijetu tako smo nau~ili ìvjeti ugod-no i udobno da smo ugrozili ono {to bi se moglopokazati na{om jedinom za{titom - ozonski omota~Zemlje. U tomu smo sudjelovali na, mo`da, najde-struktivniji na~in.

Dok zbog ugroàvanja osobnih mogu}nosti moguuslijediti individualna autodestruktivna pona{anja,ugroàvanje planetarnih granica bez dvojbe je onakap koja je prelila ~a{u. Vjerujemo da }emo opa-snosti koje sada prijete na{em Planetu umanjititime {to }emo na osobnom planu raditi na uspo-stavljanju i odràvanju ravnoteè i time {to }emo seujediniti kako bismo bili izolirani kao pojedinci.

Na{ zdravi i pravi centar svjesnosti povrije|en jeonda kada nas ispunjavaju pohlepa i zavist, dok sebrinemo zbog onoga {to posjeduje netko drugi ismi{ljamo kako to dobiti. U takvim okolnostimaljudi su spremni po~initi i zlo~in, tada njihova svje-snost po~iva na izvanjskome i oni postaju prazne{koljke. Kada ljudi vjeruju kako imaju apsolutnumo} nad Zemljom, kada misle da mogu kontroliratiokoli{, oni vjeruju da }e sve {to u~ine biti ispravno.Ti ljudi zapravo vjeruju da nije nikakav problem akone~im zagade ocean, a time i ribe i {to te iste ribejedu ljudi. Kada puno ljudi ne po{tuje granice ovo-ga Planeta mi smo svi u ozbiljnoj opasnosti.Naàlost, upravo takvo je stanje stvari sada, alisada{njost se moè mijenjati u trenutku kada po-staje budu}nost.

O~ito da su, kad je rije~ o mogu}nosti trovanja,na{a tijela u opasnosti. Na{e tjelesne granice po-vrije|ene su bez na{e suglasnosti. Ogrnuta pohle-pom za profitom, industrija se skriva iza svojihopravdanja i {iri se na tu|i ra~un, izazivaju}i {tetuPlanetu. To je destruktivna politika za koju ra~unpla}amo svi mi.

Upravo ugroèna osobnost i neusredoto~eniosje}aj za vlastitu osobnost omogu}uje takva groz-na djela kao {to su zaga|ivanje vode i zraka.

Ljudi se upu{taju u razli~ite vidove autodestruktiv-nih pona{anja, od onih na prvi pogled ne{kodljivihdo iznimno {tetnih.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

@IVOT TEBI NA DAR

RECIMO DA, ZA @IVOTA

@IVOT se ponekad ~ini nemilosrdan, dogode se nesre}e igubici, bol postaje neizdrìva i svakodnevna. Gubitak dra-gih osoba najteì je kri` ìvota i uvijek, ali ba{ uvijek, ~ini seda nikada vi{e ne}emo iza}i iz mra~ne kupole okrutnogìvota. I onda usred emotivne praznine i tuposti, pojavi semogu}nost darivanja. Darivanja neprocjenjivog bogatstva.Darivanje ìvota. Potrebna je samo jedna rije~ - DA. Upravota rije~ jo{ danas }e otvoriti ne~ije o~i ili postati uzdahìvota ~ovjeku, djetetu... I u boli koju nosite zbog gubitkadrage osobe, osje}aj sre}e nastanit }e se u va{u svakodne-vicu. Naime, ìvjet }ete sa spoznajom da na ovom ze-maljskom putu postoji osoba koja njime kora~a -zahvaljuju}i vama. Zato jo{ danas ispunite donorsku karticute za vrijeme trajanja svoga ìvotnoga puta recite DA, jerono }e kada vi napustite ovozemaljsko tlo, pomo}i nekomuda jo{ uvijek njime hoda.

DARIVANJE ORGANA NAKON SMRTIIvan Pavao II je rekao:"Sve {to moè posluìti ìvome, grijehje pokopati".

Darivanje organa nakon smrti, prirodne ili iznenadne, na-gla{en je izraz nesebi~nosti, humanosti i ljudske solidarno-sti. Tim ~inom poklanjate najdragocijeniji dar - ìvot.

Presa|ivanje ili transplatacija organa danas je u svijetu ikod nas prihva}en i uspje{an na~in lije~enja bolesnika, kodkojih je do{lo do nepovratnog zakazivanja funkcije pojedi-nog, za ìvot potrebnog, organa. Na taj se na~in, u posljed-njim desetlje}ima, mnogi organi ~ija je funkcija prestala,mogu zamijeniti drugima, od drugog ~ovjeka - tzv. dava-telja ili donatora.

Uspje{no presa|ivanje organa godinama je usavr{avano isve je manji broj komplikacija.

HRVATSKA DONORSKA MRE@A -KAKO POVE]ATI BROJ DAVATELJA

ORGANA?Hrvatska donorska mreà je organizacija nastala 1998. godi-ne na inicijativu skupine lije~nika i njihovih prijatelja s nam-jerom promicanja u javnosti darivanja organa. Djeluje na~itavom podru~ju Republike Hrvatske. Skupine lije~nikaodràvaju predavanja, djeluju preko medija i razli~itim pro-mid`benim materijalima poku{avaju izazvati u javnosti raz-govor o tomu, kao i stvaranje pozitivnog stava i javne klime.

HDM je zapo~ela aktivnosti promicanjem postmortalnog da-rivanja organa, no danas se bavi edukacijom zdravstvenihprofesionalaca u svezi sa prikupljanjem organa, edukacijomtransplatacijskih koordinatora, obja{njavanjem medicinskih iekonomskih prednosti transplatacije te promicanjem tran-splatacijske medicine uop}e.

Hrvatska se danas nalazi skoro na europskom dnu u transpla-tacijskoj medicini sa samo 4,9 davatelja organa na milijunstanovnika. Prema mi{ljenju stru~njaka, podaci bi mogli bitijo{ nepovoljniji, jer bi na milijun stanovnika mogla do}isamo dva donatora. Organi se mogu dobiti od ìvih dava-telja, a u ve}em dijelu od mrtvih.

MEDIJI POVE]ALI ZANIMANJE JAVNOSTIZA POSTMORTALNO DARIVANJE

ORGANADoniranje organa i transplantacija su jedino podru~je medi-cinske znanosti i prakse, koje zahtijevaju sudjelovanje dru{tvaza svoj potpuni i uspje{niji razvoj.

Posljednjih godina mediji su u~inili veliki posao u pridobivan-ju javnosti, poku{avaju}i stvoriti povjerenje u zdravstveni su-stav kada je rije~ o presa|ivanju i doniranju organa, s ciljemdoprinosa o~uvanju ìvota i zdravlja te{kih bolesnika.

Provo|enjem ankete me|u ispitanicima u posljednjie ~etirigodine pokazalo je da su upravo mediji napravili veliki korak idoprinijeli zanimanju javnosti za doniranje organa nakon smrti.I dok se ne tako davne 2001. godine 72 posto ispitanika izja-snilo da ne bi donirali svoje organe nakon smrti, 2003. godineta se brojka znatno promijenila. U anketi Jutarnjeg lista od 21.kolovoza 2003. godine, 90 posto ispitanika izjasnilo se da suspremni donirati svoje organe ili organe svojih najbliìh.

BISTE LI @ELJELI DARIVATI SVOJEORGANE NAKON SMRTI?

Ipak, uspore|uju}i ankete provedene u dnevnim listovimazanimljivo je zapaziti da me|u ispitanicima koji bi darivali

svoje organe ima i onih koji organe ne bi primili te, jednakotako, me|u onima koji ne bi darivali organe postoji odre|enipostotak koji bi - da im zatreba - primili donirani organ.

Tako|er, mnoge osobe iz javnoga ìvota, kako u svijetu tako iu nas, uklju~ile su se u humanu akciju promicanja doniranjaorgana. I dok su to u svijetu poznati {porta{i Carl Lewis i Mi-chael Jordan, u Hrvatskoj su me|u najpoznatijim promotori-ma bron~ani nogometni reprezentativci, koji su 2001. godinejavno potpisali svoje donorske kartice. Humani potpis na do-norsku karticu stavio je i predsjednik Republike HrvatskeStjepan Mesi}, mnogi zastupnici, akademici, znanstvenici,sve}enici i jo{ mnoge druge javne osobe u Hrvatskoj.

U KNJIZI "MENI @IVOT NA DAR" -OSOBNO SVJEDOÊNJE

Tko najbolje moè dokazati i pokazati humanost ~ina donacijeorgana od osoba kojima je upravo o ne~ijoj nesebi~nosti i su-osje}anju ovisio ìvot?

Sveu~ili{na profesorica iz Osijeka, dr. Margita Pavlekovi} napi-

sala je knjigu a naslovom "Meni @ivot Na Dar" u kojoj je opisa-

la razdoblje svoga lije~enja na redovitoj hemodijalizi i vrijeme

~ekanja na transplataciju bubrega. Opisala je te{ke trenutke

svoje bolesti, ali i nemjerljivu sre}u kada se ukazala prigoda za

dobivanje novog organa. Nakon mukotrpnog lije~enja i

uspje{nog operativnog zahvata, autorica se uspjela oporaviti i

njenom dirljivom i pou~nom pri~om potaknula je ~itatelje na

dobro~instvo nesebi~nog darivanja. Knjiga je 2003. godine

iza{la u trojezi~nom izdanju, na hrvatskom, enegleskom i

ma|arskom jeziku. Stoga, uzimaju}i u obzir svu humanost i

nesebi~nost postmortalnoga darivanja organa zavr{avam

ovaj tekst s prekrasnim rije~ima nepoznatog autora: Dari-

vanje ne zahtijeva nagradu, ono je nagrada sama po sebi.

LIDIJA D@AJA

(Izvor: Hrvatska donorska mreà)

~ovjek ~ovjeku

"DO]I ]E DAN KADA ]E MOJE TIJELO BITI POLO@ENO NA BIJELU PLAHTU I NEKA TO BUDE POSTELJA @IVOTA... MOJVID POKLONITE ÔVJEKU KOJI NIKADA NIJE VIDIO IZLAZAK SUNCA, LICE DJETETA ILI LJUBAV U @ENINIM OÎMA.MOJE SRCE DAJTE OSOBI KOJOJ VLASTITO SRCE NIJE DONOSILO NI[TA DRUGO DO BESKRAJNU BOL. KRV DARUJTETINEJD@ERU, ÎJE JE TIJELO IZVUÊNO IZ SMRSKANE OLUPINE, KAKO BI PRE@IVIO I VIDIO IGRU SVOJE UNUÂDI.MOJE BUBREGE DAJTE ONOME ÎJI OPSTANAK, IZ TJEDNA U TJEDAN, OVISI O APARATU. UZMITE MOJE KOSTI,SVAKI MI[I], SVAKO TKIVO I @IVAC IZ MOGA TIJELA I PRONA\ITE NAÎN DA OBOGALJENO DIJETE PROHODA...UÎNITE LI SVE [TO SAM TRA@IO, @IVJET ]U ZAUVIJEK."

(Robert N. Test)

"@IVOT NA DAR" - HRVATSKADONORSKA KARTICA

U Hrvatskoj Zakon o uzimanju i presa|ivanju dijelova ljud-skog tijela u svrhu lije~enja, nalaè se da se dijelovi tijelas umrle osobe uzimaju radi presa|ivanja, ako se umrlaosoba za ìvota nije tome izri~ito i pisano suprotstavljala.

Ve} danas postoje prihva}eni na~ini, koji omogu}uju da

osoba za ìvota pristane darovati organ nakon svoje smrti, usvrhu presa|ivanja. U Hrvatskoj postoje donorske kartice,kojima nositelji iskazuju dobrovoljni pristanak da nakon nji-hove smrti poklone svoje organe za lije~enje te{kih bole-snika. To je ~in dubokog i humanog zna~aja. Slu`benahrvatska donorska kartica s motom "@ivot Na Dar" upotreb-ljava se od 1996. godine, uz potporu Ministarstva zdravstvaRepublike Hrvatske, kao slu`beno sredstvo za javno promi-canje poklanjanja organa u svrhu lije~enja.

Na{a zemlja ima dobro razvijenu transplatacijsku medi-cinu, ali ipak lo{e stanje u organizaciji prikupljanja or-gana i slaba potpora javnosti jo{ uvijek usporavaju njendaljnji produktivniji napredak.


Jutarnji list, 1/2001.g.

Jutarnji list, 21. kolovoza 2003.g.

MUKA KRISTOVA (PASIJA)

FILM KOJI NIKOGA NE OSTAVLJARAVNODU[NIM

RIJETKO je koji film izazvao ve}e kontroverze od Gibsono-va filma "Muka Kristova" ili u originalu "Pasija". Film MelaGibsona temelji se na ~etirima evan|eljima i prati po-sljednju polovicu dana Isusove muke. Film po~inje u Get-semanskom vrtu, prati Judinu izdaju, su|enje i bi~evanjeIsusa, no{enje krià i Golgotu. Za ulogu Isusa redatelj Gib-son izabrao je Jamesa Caviezela, glumca koji ina~e glumiu filmovima duhovne inspiracije, Mariju glumi poznata ru-munjska diva Maia Morgenstern, Mariju Magdalenu Moni-ca Bellucci, dok najzanimljiviji lik Poncija Pilata u filmutuma~i Bugarin Kristo Naumov [opov.

Film je izazvao nezapam}eno zanimanje gledatelja diljemsvijeta, a nije nam namjera da iznosimo brojke kojepotvr|uju taj interes, kao ni milijunsku zaradu {to je ostva-ruje na kino blagajnama.

DUBOKO RELIGIJSKI DO@IVLJAJ

S druge strane, pak, hrvatski katoli~ki sve}enici doìv-ljavaju film kao duboko religijski doìvljaj. Kri`ni putsmatraju vjernim evan|eoskim prikazom koji svojupotvrdu doìvljavaju upravo u vrijeme korizme. Realnescene zabijanja golemih ~avala u dlanove i noge,bi~evanje do smrti i iznemoglosti, teìnu krià koju jeKrist nosio na svojim le|ima i muku koju je podnio -pater Ton~i Trstenjak, urednik Religijskog programa nahrvatskoj televiziji komentirao je rije~ima: "Nije bilaigrarija nekoga raspeti na kri` i Mel Gibson je uistinurealno do~arao tu situaciju tako da ne bih rekao da jepreokrutna"!

Film je, potsjetimo, izazivao brojne rasprave vezane uzpitanje jesu li ili nisu u njemu @idovi prikazani kao glav-ni krivci za Kristovu muku. Zanimljivo je da mnogisve}enici koji su u Rijeci gledali spomenuti film jedno-du{no ne vide nikakve zle namjere protiv ìdovskog na-roda, tvrde}i kako su Krista raspeli rimski vojnici. Ipak,~ini se pretjeranom tvrdnja da onaj tko ne vjeruje kolikoje te{ka bila Kristova muka nakon gledanja filma - pov-jerovat }e!

FILM JE (SAMO) FILM!

Zapravo, dva hrvatska teologa sublimirali su dvojbe okvaliteti filma "Pasija" svaki na svoj na~in. Prof. dr.Adalbert Rebi}, ugledni bibli~ar kaè: "ûdi me kakonajedamnput osobama slabog èluca i maloljetnim ne

preporu~aju gledati taj prikaz okrutnosti, a skoro sva-kodnevno u slikopisnim (filmskim op.a.) zapisima uDnevniku i u kinodvoranama mladi gledaju uàse,mrcvarenje i druge vrste horrora"? Druk~ije razmi{ljaglavni urednik IKE i glasnogovornik kardinala Bozani}a,koji misli da ipak djeci ne bi trebalo prikazivati taj film:"Mislim da ga i ja nemam èlje vidjeti ponovno - kaèvl~. [ulji} i nastavlja - Patnja je prenagla{ena, ali ipakbih poèlio vi{e ne~eg evan|eoskog".

Na kraju, mislim da je Kristova muka stvarni doga|aj ito jedan od najsurovijih. No, povijesni doga|aj podli-jeè kriteriju istine, a umjetni~ki - sudu vrijednosti. Uprigodi Gibsonova filma gledatelji vi{e potvr|uju pitan-je istine nego ideju vrijednosti djela. @ivotni udes Kri-stove muke neprispodobivo vi{e zna~i u povijesti nego{to vrijedi u Gibsonovu filmu. U Gibsonovoj viziji temaje iznad teksta, pa je radnja vi{e povod njenoj aktualai-zaciji nego autonomnoj stvarnosti. Bez na{eg pam}enjai znanja o Kristu, taj film ne bi imao ni prigode ni upo-ri{ta. Sve {to autor artikulira u filmu bjeì u povijest, {tozna~i da ga snaga same teme vra}a u zbilju koja nemaautora, barem ne u umjetni~kom smislu. Stoga mi ko-mentar kardinala Bozani}a zapitanog za mi{ljenje o "Pa-siji" ("Evan|elje je Evan|elje, Liturgija je Liturgija, afilm je film!") ~ini se briljantno to~na definicija.

Ratko ângalovi}

oko kulture


U PRIGODI GIBSONOVA FILMA, GLEDATELJI VI[E POTVR\UJU PITANJE ISTINE NEGO IDEJEVRIJEDNOSTI DJELA – TEMA JE IZNAD TEKSTA, PA JE RADNJA VI[E POVOD NJENOJAKTUALIZACIJI NEGO AUTONOMNOJ STVARNOSTI

NAJNASILNIJI FILM U POVIJESTI@eljeli bismo upozoriti na neke dvojbe koje se javljajukroz napise filmskih kriti~ara, obi~nih gledatelja, ali icrkvenih velikodostojnika. înjenica je da scenenevi|enog nasilja nisu nikoga ostavile ravnodu{nim.[tovi{e, kriti~ar Damir Radi} upozorava da je Gibsonovafilmska verzija najnasilniji film u povijesti! On tvrdi da"ultrarealisti~ko nasilje poput Gibsonova doista moèpotresti ~ovjeka, a to nije nikako malo". Uostalom, vijestiiz svijeta potvr|uju spomenutu tvrdnju o mnogim osoba-ma slabijeg zdravlja koji su umirali tijekom gledanja fil-ma. Isto kriti~ar tvrdi da u nasilnim prizorima Gibsonovakreacija je sugestivna, a u onima poput prizora u kojemse utjelovljuje Duh Sveti prevladava ki~! Jo{ o{triji u svo-jim kritikama filma "Pasija" je Jurica Pavi~i}, koji ga nazi-va "zlo~estim, bezbo`nim i dru{tveno {tetnim filmom"!Kriti~ar argumentira svoje vi|enje "Muke Kristove" kaofilm koji sve ljude prikazuje groznima. S obzirom na to dase Gibsonov film deklarira kao djelo kr{}anske inspiraci-je, upravo je fascinantno koliko u tom filmu ima maloljubavi, a koliko ga|enja i gnu{anja nad cijelim ljudskimrodom, a ne samo nad @idovima. Ispod podnaslova "Ri-jetko vi|ena mizantropija" kriti~ar tvrdi: "Uz par aureolomovjen~anih iznimki 'Pasija' svu ljudsku vrstu prikazuje kaozbir sadista, nakaza, ubojica, kolebljeivaca, pijanu iotrovnu rulju nedostojnu i~eg osim armagedona".

Drugi kriti~ari tako|er re{etaju film Mela Gibsona na-gla{avaju}i prema njihovu mi{ljenju, nedostatak djela.Kolumnist "Glasa Slavonije", ~ini se, najprecizniji je uocjenama. Pi{e "Kod 'Evan|elja po Gibsonu' u prvi planje izbila uvijek opasna ideologizacija pa i politizacija reli-gijskog. Kalvarijska otkupiteljska `rtva kojoj je zadnja po-ruka pomirenje i pra{tanje interpretirana je ovdje nana~in holivudskog megaspektakla sa naglaskom na na-silju. Bit (teolo{kog) problema ovog filma je u tipi~nomholivudskom pornografskom pristupu (Kristovoj) patnjigdje su naturalisti~ne scene muke i razapinjanja samesebi svrhom, ba{ kao i u ostalim holivudskim horrorima."

MARIJAN FABETA, PLANINAR

ZALJUBLJENIK U PLANINARENJEOD MALIH NOGU

S MARIJANOM Fabetom, rukovoditeljem EOP-a DP ElektraVara`din, razgovaramo ovoga puta o ne~em {to ba{ nije poveza-no s informatikom, kompjutorima i programima. O toj }emo temidrugom prigodom. Trenuta~no je u fokusu na{ega zanimanja jed-na od njegovih velikih i sigurno najstarijih ljubavi - planinarenje. Unjegovoj ~lanskoj iskaznici PD Ravna Gora Vara`din pi{e da jenjihov ~lan jo{ od davne 1960. godine, ili ravno - 44 godine, {toje vi{e od polovice povijesti ovog, jednog od najstarijih planinar-skih dru{tava u Hrvatskoj, koje ove godine obiljeàva 85 godinapostojanja. Za tu ljubav zaslu`ni su njegov otac, koji je tako|erbio planinar, te u~iteljica iz osnovne {kole, koja je osnovala {kol-sku planinarsku sekciju.

UVIJEK POSTOJE NOVI PLANINARSKIIZAZOVI

Planiraju uskoro prepje{a~iti i 100 kilometara od Umaga do vrhaU~ke i spustiti se u Rabac. Pitamo ga {to je odlu~uju}e zaizdràti takav napor. Od planinarske opreme najva`nije su dobre

cipele, a za ostalo je vaàn ukupan na~in ìvota s prilago|enomprehranom i kondicijski treninzi. Valja uvijek biti u dobroj formi.A za treninge odlaze jednom ili dvaput tjedno na no}ni skok,kako zovu no}no penjanje na Ivan~icu i potom odmah spu{tan-je. Visinsku razliku od 600 metara prije|u za samo 45 minuta, aplaninarska je norma za jedan sat prije}i 300 metara visinskerazlike. To su prekrasni doìvljaji, upravo zbog no}nog hodanja ipogleda s Ivan~ice na osvijetljeni kraj. êsto prepje{a~i idojmljiv Vara`dinski planinarski put, koji zavr{ava u planinar-skom domu Vagon (rije~ je doista o teretnom vagonu koji glumiplaninarski dom). Za stazu dugu 15 kilometara potrebno je i popet-{est sati zbog vrlo strmih uspona. A s vrha zvanog êva,pruà se krasan i jedinstven pogled na Vara`din i okolicu. ^la-novi PD Ravna gora posebno su ponosni na svoj Ravnogorskiplaninarski put, pro{iren s novim kontrolnim to~kama, o kojem}e uskoro izdati i novu publikaciju.

A planinarska knjiìca M. Fabete prepuna je razli~itih ìgova,me|u njima i onih sa 50 hrvatskih vrhova. Obi{ao je i Slovenskutransverzalu, a ove se godine sprema osvojiti Durmitor, pa Viso-ke Tatre te najvi{i vrh Balkana u Bugarskoj. Uvijek postoje noviplaninarski izazovi. I do kada tako? Barem do stote, u {ali kaèna{ zanimljivi sugovornik - pripadnik planinara, koji su poznatikao dobri ljudi vedroga duha. Zbog toga ih, kaè, i ìvotinje uplaninama ostavljaju na miru. Znaju vidjeti medvjede, divokoze,zmije, ali ìvotinje naj~e{}e izbjegavaju ljudske staze. Do sadanikada nisu imali problemati~ne bliske susrete s nekom od ìvo-tinja. Do sada, sre}om, nije imao nikakvih nezgoda. Izme|uostaloga i zahvaljuju}i temeljnom planinarskom na~elu - u pla-ninama se nikada ne pije alkohol. Voda je najbolje pi}e za praveplaninare i pribranost.

SAMO PLANINARI ZNAJU [TO NEPROPU[TAJU

Za kraj na{ega susreta i ovoga napisa o zaljubljeniku u prirodu iplaninarenje, ostavljamo nekoliko, u mno{tvu izabranih, plani-narskih dogodov{tina. Jedna od njih jo{ je iz {kolskog doba,kada je Marijan s prijateljima ~esto odlazio na njihovu Ravnugoru. Jednom prigodom nadomak planinarskog doma zaustavioih je iz grma glas - STOJ, tko ide? Nakon {to odgovori{e plani-nari, za~uju odgovor Planinari naprijed, ostali stoj! Bio je to, nai-me, vojnik na straì, jer su se u planinarskom domu nakratkosmjestili pripadnici tada{nje vojske. Dje~aci su mimo plana od-mah morali bez odmora i no}u krenuti natrag prema Trako{}anu.Prisje}a se Marijan laveà mno{tva pasa koje su putem susreta-li, a prespavati su morali na nekom tavanu... Ima i jedna fri{kazgoda, kada su pro{le godine i{li sa vrha Biokova prema Makar-skoj. Za iznimno te{kog spu{tanja niz kamene stijene ponestaloim je vode, a sunce prì.. U~inilo im se da u daljini vide sunco-brane, {to zna~i naseobinu, ali kada su se pribliìli razo~aranosu shvatili da je rije~ samo o - punionici plina. Potom su nai{lina kamenolom i tamo su u usijanim cijevima na{li vodu, dakakoprevi{e toplu. Ipak im je, kaè, prijala bolje od i~ega...

Sve {to smo ~uli zvu~i nam lijepo i uzbudljivo, ali i naporno imo`da za ve}inu nas obi~nih smrtnika previ{e avanturisti~ki.Me|utim, Marijan kaè: tko nije okusio planinarski ìvot nezna {to propu{ta i ne razumije nas. To potvr|uje i anegdota omajci i dva sina, koju nam je prepri~ao. Jednom pitali ljudimajku kako su joj sinovi, na {to je ona odgovorila - jedan jedobro, a drugi je - planinar...

Dragica Jurajev~i}

U DOSADA[NJE 44 GODINE, KOLIKO POHODI PLANINE,OSVOJIO JE MNOGOBROJNE PLANINSKE VRHUNCE HRVATSKE,A I DRUGIH ZEMALJA

Marijan Fabeta, tko nije okusio planinarski ìvot ne zna {to propu{ta

Vrh MosoraVrh Buljma, Velebit

NEMA HRVATSKE PLANINE GDJENIJE NJEGOVA NOGA KROÎLA

Tako je on ve} kao osmogodi{njak krenuo u planinarskevode, prvo u osvajanje zagorskih planina, a potom i{ire. Malo koji vikend prosjedi kod ku}e, jer ga planinemame i kad sunce sja i kad je ki{no i kada snijeì. Vrlose ~esto penje Medvednicom, Samoborskim gorjem,@umberkom, Risnjakom, U~kom, ]i}arijom. Bio je i naMosoru, Biokovu, zapravo nema planine u Hrvatskojgdje nije njegova noga kro~ila, ali planina broj jedan muje, kaè, Velebit. Puno je ljep{i i zanimljiviji i od slo-venskih Alpa, jer o~i istodobno uìvaju u snijegu, ledu ipogledu na na{e prekrasno more. Na Velebitu mu je naj-draà poznata Premuì}eva staza od Zaviàna prema Ro-sijevoj kolibi, koju preporu~uje svim ljubiteljimaprirode. Lagana je, nema velikih uspona i s nje pucaprekrasan pogled na Sjeverni Velebit i jedinstveni Bota-ni~ki vrt s vi{e od 2.000 razli~itih biljnih vrsta, me|ukojima je i endemska vrsta - Velebitska degenija. Tamoje, kaè, predivno u svako godi{nje doba i nikada nijeni{ta jednako. Najizazovnija mu je staza, kao i za svakogpravog planinara, Mala Paklenica, gdje uìva u pravojdivljini.

Sada se priprema sa svojim planinarima za samo tri danaprepje{a~iti na Velebitu put dug 120 kilometara odZaviàna do Paklenice, {to u prijevodu zna~i hodanje po10-12 sati dnevno. Nama obi~nim smrtnicima i ljubitelji-ma planina poglavito iz fotelja takvo {to zvu~i na granici(ne)mogu}ega. Ali, uz potrebnu pripremljenost i ìvotprilago|en takvim zahtjevima, ~ini se da je sve mogu}e.Na tako duge pje{a~ko-planinarske ture, doznajemo, iduve} uhodane grupe od samo tri do pet planinara. Pro-gram je: kratki odmor svaka tri sata, a kretanje prila-go|eno prema onoj planinarskoj - ide se onoliko brzokoliko moè najsporiji. Pritom je najva`nije nositi samonajnu`niju opremu i hranu, jer toliki put je svakom kilomna le|ima jo{ teì. Nekada ipak moraju nositi i po 20 ki-lograma ({ator, vre}a za spavanje, hrana, voda).

na{i izvan HEP-a


IVICA [ODAN: "BESTE@INSKO STANJE"

JEDNAKE TE@NJEMODERNIJIM IZRAZOM

KOLEGA Ivica [odan, o kojem smo pisali prije dvijegodine u rubrici Na{i izvan HEP-a, ponovno nam jedao valjan razlog da ga spomenemo. Vrstan inènjerinformati~ar splitskog PrP-a jednako je vrstan, a uzto i plodan, kao pjesnik i pisac. To potvr|uje njego-va druga, najnovija zbirka pjesama Besteìnskostanje (Knjièvni krug, Split), koja je iza{la iz tiskakrajem pro{le godine, a promovirana u prostorijamaizdava~a 30. oùjka o.g. u Splitu. Stihove je ~itaoglumac splitskog HNK Trpimir Jurki}, a o njima go-vorio Petar Opa~i}, pjesnik, koji sa zadovoljstvomprati Ivi~inu odiseju u svijetu poezije znatièljan gdjei kako }e zavr{iti i {to }e se zbiti s autorovim be-steìnskim stanjem: Ova znakovito naslovljena zbirkaslijedi poetiku prve knjige, s tim da su se ovdje prvo-bitna pitanja jasnije iskristalizirala.

Kada sam Ivicu zamolila da mi da svoj saètak nje-gove nove knjige dobila sam lakonski odgovor: Htiosam dati elasti~no poimanje zbilje uz {krto saìman-je gra|e. Ne saznav{i puno vi{e nego {to sam znala,skoncentrirano sam pro~itala zbirku od pedeset pje-sama posloènih u ~etiri tematske cjeline: Bogovi,Izleti, Ribolov i @ivo meso.

îtaju}i, sjetila sam se njegove upute za rukovanje zbir-kom prema kojoj pjesme ne smijem promatrati pojedi-na~no ve} poslu{ati {to mi zbirka kao poetska cjelin

govori. Pa, oko ~ega su se, ovoga puta, zavrtile autorovemisli?

PJESMA JE POTHVAT

Zavrtile su se oko egzistencijalisti~kih pitanja s kojimase svi ra|amo i umiremo, s tim da su neki vi{e, a nekimanje opsjednuti njima. Ponekad zajedljiv, ponekadpesimisti~an, ponekad izgubljen, pjesnik kojem nijeva`no gdje ìvi i koji se ruga mjestu i tijelu, u poeziji vidispas, iskupljenje i svojevrsno savr{enstvo (samo pje-sma je pothvat do novog veli~anstvenog pothvata). Poe-zija je u njegovom besteìnskom stanju stvar mjere iukusa, zapravo mjerilo svega, pa i ìvota samoga (ìvotje poezija zgusnutih rije~i, ne vlada stvarima, doga|a seiznenada). Upravo je Ivica pravi primjer potvr|ivanjapoznatih [imi}evih stihova prema kojima su pjesnici~u|enje u svijetu. Jer ni on se na ovoj Zemlji ne snalaziba{ najbolje, sude}i barem prema stihovima iz pjesmeLava:

Zemlja me izbacila izme|udviju pro{losti~istog i opreznog kao da je u menivje~nost stanovala.bez sumnje ovo je opre~no druk~ijaopti~ka stvarnost.

Od sile teè privla~nije su mu neke druge, vi{e nebeskesilnice. I on lebdi zajedno sa svojim stihovima. Spustiose, tek na tren, da predahne do novih uzleta, do novog,kako on to kaè, veli~anstvenog pothvata.

Autor je ostao vjeran svome stilu iz prve zbirke U pred-vorju skamenjenog neba, ali se potrudio osuvremenitiga, iskazati se modernijim izrazom. Od utjecaja velikanapjesni~ke rije~i, kojima se istinski klanja, nije ni ovogaputa bjeào. A i za{to bi, kad biti njihovim sljedbenikom

je, ne samo ~ast, nego i odgovornost na koju su sprem-ni samo odabrani: Dok sam prvu zbirku pisao nadahnut{panjolskim nadrealizmom, drugom nastavljam jednakete`nje, ali sada sam se ne{to vi{e priklonio poeziji novi-jih hrvatskih pjesnika. Otkrio nam je i svog novijeg idola,Danijela Dragojevi}a, kojeg Ivica smatra na{im naj-ve}im pjesnikom, pa je sretan i po~a{}en {to je upravonjemu nedavno uru~ena njegova zbirka.

Svjestan je na{ kolega da poezija nije roba koja setraì i prodaje. Naj~e{}e je zanimanje za nju ogra-ni~eno na uzak krug ljudi koji se njome bave, na ovajili onaj na~in. Me|utim, ta ina~e porazna ~injenicanije ga obeshrabrila. U njemu ve} zrije nova, tre}aknjiga poezije (Posljednje nebo) u kojoj }e se pozaba-viti sredinom i trenutkom u kojem ìvimo i nara{tajemkojem pripada, odnosno, kako je sam najavio, "kra-jem" putovanja iskazanim na na~in anglosaksonskihpostmodernista. Ubrat }emo je, kako autor obe}ava,za godinu-dvije.


u svijetu knjiga

POEZIJA JE U NJEGOVOM "BESTE@INSKOM STANJU" STVAR "MJERE I UKUSA",ZAPRAVO MJERILO SVEGA, PA I @IVOTA SAMOGA "@IVOT JE POEZIJAZGUSNUTIH RIJEÎ, NE VLADA STVARIMA, DOGA\A SE IZNENADA"

NAPUSTILI SU NAS

Vlado Britvec (1955.- 2004) Drugoga oùjka ove godine preminuo je Vlado Britvec, koji je 31 godinu radio uPogonu Karlovac, Odsjeku za odràvanje nadzemnih mreà Odjela za odràvanje na radnom mjestu radnikNK/PK 3 od 1973. godine.

Franjo Novak (1946. - 2004.) Petoga travnja ove godine, preminuo je Franjo Novak iz Pregrade. Od 1968. godi-ne radio je u DP Elektra Zabok, u Pogonskom uredu Pregrada, a posljednje radno mjesto Franje Novaka bilo jemjesto predradnika 2.

Mirko Kuka (1926.-2004.) Petoga travnja ove godine preminuo je Mirko Kuka, koji je umirovljen 15. srpnja1983. godine sa radnog mjesta voza~ u tada{njoj Radnoj zajednici Zajedni~ke slu`be Elektra Karlovac. Tamo jeradio od 12. prosinca 1951. godine.

Mirko Glumpak (1945.-2004.) Desetoga travnja ove godine umro je Mirko Glumpak iz Bedekov~ine umirovlje-nik DP Elektre Zabok gdje je radio od 1. lipnja 1977. do 30. prosinca 2001. godine. Posljednje godine radio je uSlu`bi za izgradnju i usluge, Odjel radionice, na radnom mjestu elektri~ar VKV 3.

Vjekoslav Prstec (1947.-2004.) Petnaestoga travnja ove godine preminuo je Vjekoslav Prstec, umirovljenik DPElektra Karlovac, Pogona Ozalj. U invalidsku mirovinu je oti{ao 24. velja~e 1997. godine s radnog mjesta pre-dradnik 2 u Pogonu Ozalj.

POSLJEDNJE NEBO

moje posljednje nebo.

otvorena vrata. od{krinuta.

za ulazak jednostavne smrti.

tupa strijela u preponi an|ela.

sajam nezainteresiranih. na groblju.

zajedni~ko ìvljenje prekrasnog perinja

i tu`nih vrba. smisao o kojem dosada

ni slova nisam prozborio doima se

kost u grlu tu`nih prepelica.

ponavljam igru an|elima.

gasim vatru ìvljenja

u kojoj drhti tijelo.

DOBA IRONIJE

u dobu ironije raskop~avam se

nude}i uspavanku a onda

mitolo{ko bu|enje od ishodi{ta

prema svr{etku i na kraju te

velike umjetni~ki odra|ene

seanse nestanak u praznom

opojasanom podru~ju gdje

literali igraju nedjeljni derbi

opsjednuti metafizi~kim zagrljajem

sobom samim.

koja je moja uloga u svemu tome?

stvar je u potpunosti privatna.

...penjem se besteìnskim ljestvama

vo|en podrugivanjem zna{ i sam

kojeg i kakvog Boga...

drugim rije~ima zadatak je

prepovjerljiv i osje}a{ potrebu

zabiljeìti da ne kaèm opsluìvati.


poziv


Mali kulinarski atlas svijeta (17)

SJEVERNAI JU@NA KOREJAKiselo zelje s okusom egzotikeKoreja, poluotok u isto~noj Aziji izme|u @utog i Japanskog mora, prepolov-ljen je danas na dvije dràve. Na sjeveru se nalazi Demokratska Narodna Re-publika Koreja (Chosun Minjujuui in'min Konghwaguk) ili popularnijeSjeverna Koreja, s pribli`no 24 milijuna stanovnika, a na jugu Republika Ko-reja (Taehan Min'guk) ili Ju`na Koreja, s pribli`no 45 milijuna stanovnika.

U povijesti, Koreja je dugo bila pod vla{}u ili pod znatnim utjecajem Kine,a u kra}im razdobljima Mongola i Japanaca. No, unato~ tomu Korejci, koji idanas ~ine vi{e od 99 posto stanovni{tva u obje dràve, uspjeli su stvoriti io~uvati vlastiti jezik i kulturu.

Prema jednoj od legendi, prva dràva na poluotoku stvorena je jo{ 2333.godine pr. n. e. pod kraljem Tangunom. Kasnije su se osnivale i smjenjivalebrojne male dràve, ~esto u me|usobnim sukobima, {to je koristila Kinapod ~ijim je patronatom u 7. st. n.e. osnovano i kraljevstvo Silla koje je prviputa vladalo cijelim poluotokom. U 19. i 20. stolje}u zbog Koreje su ratovaliKina i Japan te Rusija i Japan, koji je na kraju vladao Korejom do kraja Dru-gog svjetskog rata.

Nakon rata, velike sile, umjesto obe}ane nezavisnosti, dovele su do podjeleKoreje na dvije dràve, koje su me|usobno ~ak i zaratile sredinom pro{logstolje}a.

Korejska kuhinja ve}im je dijelom sli~na kineskoj, dijelom i japanskoj, alisadrì i autohtone korijene. Najve}a posebnost je pripremanje ukiseljenogpovr}a kim-~i, sli~no na{oj tradiciji kiseljenja zelja i repe!

PROLJETNI KIM-ÎSastojci: 3 glavice zelja (po mogu}nosti kineskog), 3 `lice soli, 3 mlada luka sazelenjem, 1 ~e{anj ~e{njaka, 3 papri~ice ~ili, 1 `lica kandiranog |umbira i 1/2{alice vode.

Priprema:

Zelje operemo i nareèmo na kvadrati}e 2,5 x 2,5 cm, posipamo sa 2 `lice soli,dobro promije{amo te ostavimo da odstoji 1 sat. Mladi luk nareèmo na koma-di}e, a ~e{njak, ~ili i dùmbir na sitno.

Isperemo zelje u hladnoj vodi te ga pomije{amo s lukom, ~e{njakom, ~ilijem idùmbirom, dodamo `licu soli i promije{amo, stavimo u dublju glinenu posudu(lonac) te dolijemo vode toliko da prekrije zelje. Pokriveno drìmo najmanje se-dam dana (za toplog vremena kra}e), a nakon toga moè stajati dulje vrijeme uhladnjaku.

Napomena: to jelo Korejci sluè kao dodatak drugim jelima, a moè se pripre-miti i u jesen od na{ega zelja.

GOVEDINA NA @ARUSastojci: 1 kg mek{e govedine, 3 mlada luka sa zelenjem, 4 ~e{nja ~e{njaka, 5`lica sojinog umaka, 2 `lice sezamovog ulja, 1/4 {alice {e}era, 2 `lice vina, 1/4{alice ju{nog temeljca ili vode, malo papra.

Priprema:

Nareèmo meso na odreske i potom koso na tanke kri{ke, a svaku kri{kuzareèmo noèm u obliku X. Nareèmo mladi luk i zgnje~imo ~e{njak. U prik-ladnu posudu stavimo sve sastojke zajedno s mesom, koje prekriveno tommje{avinom mariniramo najmanje 2 sata, a moèmo ostaviti i preko no}i. Mesonakon mariniranja pe~emo na àru ili u pe}nici na re{etkama, ali na visokojtemperaturi kako bi bilo brzo pe~eno.

MIJE[ANA RI@ASastojci: 2 {alice kuhane riè, 15 dag mljevene govedine, 15 dag gljiva, 2 luka,2 `lice ulja, 3 `lice sojinog umaka, 1 `lica sezamovog ulja, prstohvat smrvlje-nog ~ilija (ili ljute mljevene paprike), 3 {alice ju{nog temeljca i sol.

Priprema:Nareèmo luk i gljive na sitne komade. Na ulju pe~emo meso i luk uz stalnomije{anje 5 minuta. Dodamo gljive i jo{ malo mije{amo, potom sojin umak,sezamovo ulje, ~ili, ju{ni temeljac i sol. Dobro promije{amo i dodamo kuhanuriù. Iznova promije{amo i kuhamo u pokrivenoj posudi na laganoj vatri jo{ 10minuta.

Putuje i kuha: Darjan Zadravec

U slijede}em nastavku: Brazil

PROLJETNO EKO-Î[]ENJE

SLIJEDITE NA[ PRIMJER!NAPOKON je stiglo prolje}e. Satovi su po~eli otkucavati ljetno vrijeme i pravi je trenutak da tijelo, duhi prostor u kojem boravite pripremite za tople dane. Prolje}e je, manje-vi{e svima, tradicionalno vrije-me za novi po~etak. I dok mnogi uz prve zrake sunca zapo~inju ~i{}enje duha, tijela, stana ili ku}e, miu Odjelu za odnose s javno{}u prolje}e smo zapo~eli ~i{}enjem skladi{ta. Skladi{te na{e jedino, ukojemu se godinama ~uvao svaki komad papira, posljednjih je mjeseci pucalo po {avovima. Znali smo{to nas ~eka i nakon nekoliko mjeseci odga|anja takvoga mukotrpnog posla, odlu~ili smo napravitireda u tom dvokvadratnom prostoru.

Nakon nekoliko sati gutanja pra{ine i teglenja papira (ne bi vjerovali koliko je papir teàk!) uspjeli smodati zraka na{emu skladi{tu. Za nas, pak, jo{ nije bilo odmora. Pitanje je: kamo s papirom? Dakako dane}e zavr{iti na smetli{tu. Na na{ poziv sa zadovoljstvom su se odazvali Zdravko i Slavek iz zagreba~keudruge Bokci, koji su hrpe papira odvezli na reciklaù. Zadovoljni smo jer znamo da je zajedni~kom ak-cijom nas iz HEP-a i Udruge Bokci spa{en barem jedan ìvot - stabla.

U HEP-u vjerojatno ima puno takvih skladi{ta s puno papira koji nam vi{e ne treba (papirnata doku-mentacija, naime, smanjena je barem za polovicu zahvaljuju}i novoj IT tehnologiji!). Stoga, slijeditena{ primjer i vi se uklju~ite u o~uvanje na{ih {uma.

Lidija Dàja

DEVETA HEPIJADA U KUGLANJU I PIKADU NA MALOM LOŠINJU

SUDJELUJTE!Pozivaju se svi radnici HEP-a da sudjeluju na Hepijadi, u natjecanjima u kuglanju i pikadu, koja æese odr�ati u Malom Lošinju od 10. do 13. lipnja o.g. Kuglat æe se narodnim naèinom, a pravo na-stupa imaju samo radnici HEP-a. Odr�at æe se i pojedinaèno natjecanje u disciplini 10+10 hita-ca na sve èetiri staze, u kojem svaka ekipa mo�e prijaviti dva igraèa. Natjecanje u pikadu(elektronièki pikado) odr�at æe se za �ene. . Svaka ekipa imat æe dva nastupa, u kojima æe se bo-dovati i pojedinaèni plasman.

Prijaviti se treba do 1. lipnja 2004. godine na tel. br. 051/661-103, 051/661-189, faks051/231-904, ili na e-mail: [email protected]. Informacije se mogu dobitikod Stjepana Ðerija (Mali Lošinj) na tel. br. 051/654-932, Zvonimira Mulkoviæa (Zagreb) tel.01/46-01-395 te kod Anðelka Radiæa (Osijek) tel. 031/244-667.

Ur.

[TO TREBAMO, A [TO NE TREBAMO OD SVOJIH RODITELJA

DJECA SU BESPOMO]NA I STOGAMORAJU BITI ZA[TI]ENA

DJECA od svojih roditelja trebaju potporu, ljubav, ohra-brenje i stabilnost. Ona trebaju zdrave uzore. Svakom dje-tetu potrebno je da ga prihvate kao jedinstvenu osobu.Po{tovanje jedinstvenosti ljudskih bi}a temelj je ljudskedobrobiti.

Roditelji moraju biti prilagodljivi kad je rije~ o potrebamakoje dijete ostvaruje samostalno. To je jedan od najve}ihizazova roditeljstva. Roditelji moraju imati na umu da dije-te ~esto zna {to mu je potrebno. Oni koji ne po{tuju tumudrost, sprje~avaju djecu da sami shvate i nau~e {to imodgovara. Oni roditelji koji ne mogu po{tovati djetetovvlastiti smjer, nau~e dijete samo poslu{nosti. Oni ne do-prinose znatièlji, ma{ti i kreativnosti. Kruti roditeljisprje~avaju normalno, zdravo odvajanje djece od njih iprije~e zdravi razvoj du{evnoga ìvota svoje djece. Djecise mora dati prigoda da iskuse posljedice svojih postupa-ka, unutar odre|enih dobnih granica. Djeca u~eistraùju}i, stvaraju}i i grije{e}i. Roditelji koji ne moguuvaìti pogre{ke svoje djece, koji ih mo`da naslijepoka`njavaju za svaku pogre{ku ili, pak, preuzimaju odgo-vornost za pogre{ke djece, emocionalno ih zlostavljaju.

Pojedini roditelji, pak, peru ruke od svega i ne uspijevajuutvrditi granice, strukturu i red me|u djetetovim potreba-ma. Takvoj djeci moè se ~initi da su napu{tena od rodi-telja i to, tipi~no, pokazuju time {to stalno ~ine ru`nestvari, nastoje}i na taj na~in prisiliti roditelje da uspostaveodre|ene granice.

Drugi, pretjeruju u vezivanju djeteta za sebe, tako da gadoslovce sveù. Takav pristup ne dopu{ta djetetu razvijanjeneovisnosti. Pretjerana roditeljska za{tita li{ava djecuiskustva pronalaènja oru|a koja }e im biti potrebna zapreìvljavanje u svijetu zbilje. Ona zbog toga ne uspijevajunau~iti kako se za{tititi.

KRITIKA I USPORE\IVANJEKritika moè, ako je konstruktivna i ako joj cilj nije ponizitiili postidjeti drugu osobu, biti koristan izvor opaànja iuvida. Uspore|ivanje je, naprotiv, u svakoj prigodi - osimako je rije~ o kupnji - {tetno.

Kada se uspore|ujemo s dotjeranim mu{karcima i ènamaiz razli~itih ~asopisa, mi sami sebe vrije|amo. Kada namprijatelj na na{u emocionalnu provalu uzvrati ocjenomkako se nikad ne bi uzrujao zbog ne~eg tako obi~nog, onnas zapravo vrije|a. Kada zamolimo partnera da bude na-lik nekomu drugomu, mi ga vrije|amo. Kada se posluìmousporedbom da bismo uve}ali osje}aj samopo{tovanja,vrije|amo i sebe i druge.

Kada kritiziramo druge ljude, mi kriti~ki skre}emo pozor-nost sa sebe na druge. Skretanje na{e pozornosti prema vani upravljanje kritike prema drugima jest uplitanje u tu|iìvot. înjenice su radnje koje se mogu provjeriti. Prosudbesu na{i zaklju~ci o tim radnjama. Kad god govorimo o dru-gim ljudima, osim ako ne opisujemo ono {to ~ine, mi ihprocjenjujemo i stoga povrje|ujemo njihovu osobnost.

Va`no je uo~iti semanti~ku razliku izme|u osu|ivati i pro-su|ivati. Nastoje}i izbje}i ruàn postupak osu|ivanja po-jedini ljudi me|u nama ~ine pogre{ku i u cijelosti

odbacuju bilo kakvo prosu|ivanje. Zbog takve povredeosobnosti potpuno smo neza{ti}eni. Prosudba nam omo-gu}uje procijeniti ljude i okolnosti tako da bismo mogliodlu~iti {to i kako dalje. Prosudba nam, tako|er, omo-gu}uje cijeniti i {tititi svoju osobnost. Osu|ivanje dodajesloj osude prosudbi, osiguravaju}i nam da se osje}amola`no nadmo}nima, dok povrje|ujemo tu|u osobnost.

Prosu|ivanje ljudi, stanja ili doga|aja moè nam koristiti.Me|utim, ako je takvo prosu|ivanje povr{no i bez upo-ri{ta, moè biti destruktivno. Ako ocijenimo odre|enuosobu a da je nismo ni upoznali ili prosu|ujemo oodre|enom doìvljaju a da prethodno nismo bili u prigodidoìvjeti ga, odvajamo se i izoliramo od svijeta oko sebe.

Kad god se dovedemo u prigodu da procjenjujemo {to jenajbolje za druge i svoje procjene pretpostavljamo njiho-vima, mi povrje|ujemo osobnost tih ljudi.

Djeca u~e o svojim mogu}nostima iz toga kako se drugiodnose prema njima i promatraju}i kako se ljudi ina~e od-nose jedni prema drugima. Roditeljima koji nisu znaliuspostaviti i odràti vlastite mogu}nosti tijekom vlastitograzvoja, jako je te{ko prihvatiti mogu}nosti svoje djece.Pretpostavka je da se svi roditelji trude {to je najboljemogu}e odgajati svoju djecu, ali pojedini oblici rodi-teljstva mogu izazvati probleme.

Pozitivni roditelji pomaù djeci smo}i energiju i otkriti iz-vore koji }e im omogu}iti postizanje njihovih ciljeva. Ro-ditelji koji su previ{e kriti~ni prema djeci, odgoje

hipersenzibilne i nesigurne osobe. Djeca znaju svojemane i nije potrebno stalno im ukazivati na njih. Pretjera-no kriti~an roditelj brzo moè uni{titi djetetovu motivacijuizazivaju}i u njemu stid. Takva djeca vjeruju da su lo{a ida nisu vrijedna ljubavi. U takvom slu~aju poga|amo imdu{evnost i emocionalnost.

Nametljivi roditelji ne mogu podnijeti ~injenicu da su nji-hova djeca posebne osobnosti. Takvi roditelji nude djetetuiskrivljenu sliku stvarnosti, promatraju}i sve samo iz jed-nog kuta gledanja - onog vlastitog.

KA@NJAVANJE

U~enje djece radu jedno je od onih podru~ja u kojima po-stoje velika neslaganja ljudi o tomu {to je zapravo kazna, agdje zapo~inje zlostavljanje djeteta. Uz to, metode podi-zanja djece naj~e{}e su skrivene od pomnog istraìvanjanepovredivom sveto{}u uè obitelji. Gdje je granicaizme|u bezopasnog laganog udarca po stra`njici i fizi~kogmaltretiranja djeteta? Kakva je granica izme|u uspostavegranice i izricanja prijetnje? Kako moèmo o~ekivati da }eroditelji odgajati i disciplinirati djecu na na~ine razli~iteod onih na koje su sami bili odgajani? I kako moèmoo~ekivati da oni ne}e doìvljeno zlostavljanje prenijeti naslijede}i nara{taj? Jedna od pote{ko}a je {to ljudi nije~uili umanjuju zlostavljanje iz djetinjstva ili, pak, druk~ijetuma~e potankosti da bi izbjegli suo~avanje s boli.

Djeca imaju potrebu idealizirati svoje roditelje i vjerovatida su voljena. Na{iroko i naduga~ko izmi{ljaju obja{njenjai isprike kako bi o~uvali uvjerenje da su im roditelji dobri ipuni ljubavi. Nepotrebno te{ko ka`njavanje, kojim pojedi-ni roditelji izlaù svoju djecu rezultira pojavom razli~itihoblika straha u djece. Ona se boje da }e biti ostavljena,udarena ili zanemarena. Ispunjava ih stid. Djeca zbog togapotiskuju sje}anja i umrtvljuju osje}aje kako bi tako za{ti-tila nasilne roditelje. To izaziva rano pribjegavanje autode-struktivnom pona{anju, u{utkavanje vlastitoga "ja" kako bise za{titio netko drugi.

Na{e kulturno okruènje sklono je vjerovati tvrdnji da bi sedjeca morala truditi oprostiti svojim roditeljima. Napokon,roditelji ~ine ono najbolje {to mogu. Dru{tvo u velikojmjeri podupire tu ideju - roditeljima treba oprostiti. Takavcilj ohrabruje djecu da potiskuju osje}aje i da se osje}ajukrivima. înjenica je da roditelji ponekad ~ine stra{nestvari svojoj djeci. Cijena pra{tanja je - prisiliti djecu nekazaborave. Istinski oprost nije, me|utim, uistinu mogu} svedok djeca ne steknu sposobnost rasu|ivanja, a to dolazisa zrelo{}u. Prisilno iznuditi opro{taj zna~i povrijediti raz-vojnu osobnost.

Djeca su bespomo}na, potpuno na milosti i nemilostiodraslih. Kao takva, moraju biti za{ti}ena i mora se udo-voljavati njihovim potrebama, ne smije ih se izigrati nitika`njavati kako bi se udovoljilo roditeljskom senzibilitetu iplanovima. Ali, umjesto da {titi dijete, na{e kulturnookruènje oda{ilje poruke koje {tite roditelje. Djeca kojanisu za{ti}ena ne}e nau~iti kako se za{tititi. Njihovemogu}nosti bit }e slabe i nedefinirane.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

ìvot


DJECA IMAJU POTREBU IDEALIZIRATI SVOJE RODITELJE I VJEROVATI DA SU VOLJENA, PA NA[IROKO I NADUGA^KOIZMI[LJAJU OBJA[NJENJA I ISPRIKE KAKO BI OÛVALI UVJERENJE DA SU IM RODITELJI DOBRI I PUNI LJUBAVI

ÎNJENICA JE DA RODITELJIPONEKAD ÎNE STRA[NE STVARISVOJOJ DJECI, A CIJENA PRA[TANJAJE - PRISILITI DJECU DA ZABORAVE,ALI ISTINSKI OPROST NIJE UISTINUMOGU] SVE DOK DJECA NE STEKNUSPOSOBNOST RASU\IVANJA, A TODOLAZI SA ZRELO[]U

IZLO@BA LITOGRAFIJA: PARIZ U DOBA BAUDELAIREA

ANTIKVARIJAT LIBAR U MIRISU KAMENA,KNJIGA I STARIH DALMATINSKIH KARATAU ATRAKTIVNOM prostoru Hrvatsko-francuske udruge "Aliancefrancaise", ~iji se splitski ogranak nalazi u jednoj od najljep{ihgradskih ulica imenovanoj upravo po francuskom generalu Mar-montu, odràna je tijekom travnja o.g. izlo`ba litografija. Pod na-zivom Pariz u doba Baudelairea predstavila nam je dvadesetgravira znamenitih gra|evina i krajobraza Grada svjetlosti u dru-goj polovici 19. stolje}a. Prigodom otvaranja izlo`be, predsjed-nik udruge Gerard Denegri rekao je da izlo{ci odi{u svjeìnomonog vremena u kojemu se tako puno gradilo i ulagalo, a isto-dobno predstavljaju svjedo~anstvo o stanovnicima toga gradakoji su bili neskloni svemu novomu. Tako se dogodilo da je nizgra|evina s ovih litografija poru{en, primjerice, ve}ina objekataizgra|enih za dvije Svjetske izlo`be, 1855. i 1867. godine.(Jedna od njih, s prve izlo`be i izra|ena od Arnouta, ima i naj-ve}u vrijednost, op.p.).

PO IZVORNE DOKUMENTE U NJEMA^KU

Trebalo je za to imati i hrabrosti i sre}e, a sudimo li po nekimpotezima koji su potom uslijedili, obitelji Grgurevi} toga nemanjka. Kada se tomu pribroji okretnost i cjelodnevna skrb go-spo|e Blanke, ovaj je prostor opstajao i dok su drugi, nalik nje-mu, polako zamirali. @eljeli su knjiàru koja bi imala uske veze sdalmatinskom i splitskom povije{}u, a da bi to dobili trebalo jeotputovati u Njema~ku?! Zvu~i ~udno, ali ta je zemlja najboljetrì{te, kako za nalaènje izvornih dokumenata, tako vjerojatno iza njihovu prodaju. Tako je u Kielu do{ao do prvih dviju starihkarata Dalmacije, izra|enih od Abrahama Orteliusa(1527-1598.) oca moderne kartografije. S obzirom na to da fi-nancijski u~inak nije uvijek prvi i jedini, tako su ove karte, a imnoge nakon njih, ponu|ene na otkup ili Regionalnom zavoduza za{titu kulturne ba{tine ili bibliotekama.

- Dugo smo vremena i dobro sura|ivali sa {ibenskomknji`nicom "Juraj [i`gori}", sa Sveu~ili{nom i znanstvenombibliotekom, a na{u najvrjedniju knjigu "De regno Dalmatiaeet Croatiae" Trogiranina Ivana Luci}a, izdanu u Amsterdamu1668. godine, otkupila je trogirska Gradska knji`nica. Trebare}i da je to vrlo zna~ajno djelo i da je Luci} u to doba bio je-dan od najpoznatijih historiografa - kaè L.Grgurevi}.

U lijepom ambijentu antikvarijata Libar, smje{tenom u srcuPala~e, uz miris kamena, knjiga i starih dalmatinskih karata put-nik namjernik moè do}i odmoriti i du{u i tijelo. (Pod uvjetomda niste, kao ja, zavidni).A, ako uz to èlite procijeniti neku svojuknjigu ili ~ak cijelu knji`nicu, Lav i Blanka }e to napraviti rado.

Vero~ka Garber

da{ak povijesti


IZLO@BE NE BINIKADA BILO DANIJE NA[EGKOLEGE LAVAGRGUREVI]A INJEGOVANEPOGRE[IVANJUHA KADA JERIJE^ O STAROJ IVRIJEDNOJ KNJIZI,KARTI, A EVO ILITOGRAFIJI

Jedna od najljep{ih litografija - Parc de S. Cloud

Lav Grgurevi} s Litografijom Svjetska izlo`ba

U prvom privatnom antikvarijatu u Hrvatskoj, L. Grgurevi} je kamen Pala~e obloìo knjigama

KAKO JE IZGLEDAO LOUVRE?Krajem stolje}a i Eiffelovom tornju trebalo je dugo da bude odPariàna prihva}en. Sve u svemu, ovo je bila jedinstvena prigo-da da vidimo kako je tada izgledao Louvre, Napoleonova grob-nica, hipodrom ili nacionalni cirkus.. ...

I jednako tako prava prigoda da kaèmo kako ove izlo`be nebi nikada bilo da nije na{eg kolege Lava Grgurevi}a i nje-gova nepogre{iva njuha kada je rije~ o staroj i vrijednojknjizi, karti, a evo i litografiji. On je, takvim osje}ajemvo|en, na jednom slu`benom putovanju {etaju}i zagre-ba~kim antikvarijatima, otkrio mapu punu ve} opisanihgravira. A, odatle do izlo`be za Lava je bio samo korak.Skok, onaj lavlji, napravio je prije petnaest godina. Tada je,zajedno sa suprugom Blankom (koja je osje}aj za lijepopotvrdila ne samo dizajnerskom strukom, nego i ure|en-jem prostora knjiàre), otvorio antikvarijat pod imenom Li-bar. Bio je to prvi privatni antikvarijat u Hrvatskoj.

ZDRAVKO KOLMAN, SLIKAR

KOLMANOV USKRS

ZDRAVKO Kolman, VKV monter u Pogonskoj slu`bi zagreba~ke Elektre, ve} se tri desetlje}a bavi slikar-stvom. Neposredan povod da ga predstavimo ~itateljima HEP Vjesnika jest izlo`ba njegovih crteà pri-godom Uskrsa 2004. Crteè izloène u blagajni~koj dvorani Elektre Zagreb u Gunduli}evoj 32 uZagrebu svakodnevno su, osim njegovih kolegica i kolega, mogli vidjeti i brojni potro{a~i.

Pet izloènih crteà impresivnih dimenzija (dva metra puta metar i pol) crtao je, doznajemo, pune dvijegodine. Tema je prigodna - uskrsna, a svi likovi izraàvaju duboku zabrinutost. Preokupacija su muìvotna patnja i bol, koju vrlo vje{to prenosi na svoja platna.

- Prijatelj, namjernik i poklonik nije za~u|en {to autor kao osnovnu temu uzima `rtvu za ~ovjeka i~ovje~anstvo. Kolmanov Krist je `rtvovani ~ovjek u ime ~ovje~anstva, kulture, naroda i nacionalnosti izkoje je potekao i u kojoj obitavaju geneti~ki preci od pamtivjeka, napisao je prof. Josip Dujmovi} o ovojizlo`bi, a o dimenzijama crteà je ustvrdio da poput renesansnih i baroknih crkava sugeriraju prostor ivrijeme, jer u trenutku percepcije poklonik gradi svoju pri~u, identitet, naslikani, virtualni svijet doìvljavadublje nego pri identifikaciji s djelima manjih dimenzija, pri ~emu koncentracija i pozornost moraju bitiusmjereniji kako bi gledali{ni efekt bio izraàjniji.

Z. Kolman, ro|en 1952. godine u Zagrebu, ve} 30 godina svoje osje}aje izraàva kroz slike, koriste}irazli~ite tehnike. Tako cijeli svoj slikarski opus moè podijeliti na crteè u tu{u, u olovci, potom na pa-stela, ulja... Odabire brojne razli~ite teme i pritom koristi razli~ite tehnike. Postoji ciklus portreti, mrtvapriroda, pejzaì te razdoblje rata. Zaokupljaju ga misli o `rtvi, pra{tanju i odupiranju ìvotnimneda}ama, u korist ìvotnoj radosti.

U razgovoru saznajemo da u mladosti nije uspio upisati Akademiju likovnih umjetnosti. Stoga nije~udno da slobodno vrijeme posve}uje svojoj velikoj ljubavi - slikarstvu. Bio je trinaest godina i ~lanGrupe 69, s kojom je sudjelovao u brojnim skupnim izlo`bama u domovini i inozemstvu. Dobitnik jebrojnih priznanja i nagrada, a najdraà mu je, kaè, Zlatni kist, koju mu je 1989. godine dodijelio ìri sa-stavljen od renomiranih likovnih kriti~ara (J. Depolo, S. Bo{njak, M. [utej i A. Schramadei).

Slike stvarane ljubavlju Zdravko sa rado{}u daruje prijateljima, pa danas njih nekoliko tisu}a uljep{avanjihove domove. Kista, olovke i ugljena la}a se kada osjeti nadahnu}e, a slikanje je, kaè, za njegaopu{tanje.

Dragica Jurajev~i}

na{i izvan HEP-a

PRIJATELJ, NAMJERNIK I POKLONIK NIJE ZAÛ\EN [TO AUTOR KAOOSNOVNU TEMU UZIMA @RTVU ZA ÔVJEKA I ÔVJEÂNSTVO -KOLMANOV KRIST JE @RTVOVANI ÔVJEK U IME ÔVJEÂNSTVA,KULTURE, NARODA I NACIONALNOSTI IZ KOJE JE POTEKAO I UKOJOJ OBITAVAJU GENETI^KI PRECI OD PAMTIVJEKA

Zdravko Kolman svoje slike s rado{}u daruje prijateljima

Prigodna izlo`ba crteà u blagajni~koj dvorani DPElektra Zagreb


ZNATE li razliku izme|u gusara i pirata? Gusari su plja~kali za sebe, ali iza dràvu. Zna~i, imali su dopu{tenje za plja~kanje ili kako bi danas rekli- imali su koncesiju. Pirati su plja~kali samo za sebe. Tako je bilo nekad.Danas mnogi plja~kaju ili potkradaju: netko susjeda, netko poslodavca,netko poznatog, a netko nepoznatog, svi pomalo dràvu, dràva legalnosve nas, mi strance, stranci jo{ vi{e nas, ili tko ve} koga! Pa, {to smomi: lopovi, gusari ili pirati? Lopovi, re}i }e mnogi. No, ima i gusara. Po-gledajmo primjer.

U svijetu je, prema podacima Business Software Alliance, 39 posto pi-ratskih programa, a u Hrvatskoj 62 posto. Ako u Lijepoj na{oj ima vi{eod milijun ra~unala, uz navedeni postotak piratskog softvera, pirata je nastotine tisu}a. Ako u HEP grupi ima nekoliko tisu}a ra~unala, onda bi-smo mogli pretpostaviti da ima podosta i piratskoga softvera. Nemojtese zgraàti nad ovim rije~ima! Ne mislite valjda da proizvo|a~i softverane znaju da u na{im ra~unalima ima neovla{teno instaliranog softvera.Znaju bolje od nas!

HEP je u{tedio kad smo ja ili Vi instalirali piratski softver, ako smo gaupotrijebili za obavljanje posla. Sukladno definiciji s po~etka, preostajenam zaklju~iti da nismo pirati nego gusari. Jer, potkradamo proizvo|a~esoftvera u svoju korist, ali barem malo i u korist HEP-a, odnosno dràvejer je ona vlasnik HEP-a.

Na kraju nimalo neva`no pitanje: treba li nam sav taj softver? Dakako dane treba. Neke od programa instaliramo, isprobamo i zaboravimo da sujo{ u ra~unalu. A tu je i freeware, koji je besplatan. Pa za{to se ondaigramo gusara? Mo`da su nam to u naslije|e ostavili na{i preci - gusaris Jadranskog i Panonskog mora.

S MOJE PONISTRE

GUSARI UHEP GRUPI

TAJNAPRIJE devet godina obiljeàvali smo vrlo va`nu obljetnicu. U okviru pri-prema, pitao sam lokalnog meteorolo{kog tehni~ara podatke o vremenuna taj datum u proteklih 10 do 15 godina, kako bi mogao procijenitiho}e li biti, ne daj Boè, ki{e, jer se glavna proslava trebala odvijati naotvorenom prostoru. Premda se poznajemo, odgovorio mi je da je rije~o dràvnoj tajni i da mi ne smije to re}i bez odobrenja Uprave Dràvnoghidrometeorolo{kog zavoda u Zagrebu. Mislio sam da se {ali, ali mebrzo uvjerio da je maksimalno ozbiljan. Zamislite, primjerice, me-teo-znalca Sijerkovi}a da u ve~era{njoj prognozi vremena kaè: "[tovanigledatelji, kakvo }e vrijeme biti, vidjet }ete sutra, jer od danas je todràvna tajna. A dràvna su tajna i temperature zraka izmjerene danas una{im gradovima..."

Nemali broj puta u mojoj Elektri primili smo omotnicu na kojoj je bila oz-naka vojne tajne. Referent obrane i sigurnosti protokolirao bi dopis u od-govaraju}i urud`beni zapisnik. A dokument, pravo ~udo od tajnosti!Zapisnik o prodaji karata za prigodni humanitarni koncert (bilo je to 1998.godine). Ili, vra}aju nam ra~un za potro{enu elektri~nu energiju zbog po-gre{nog o~itanja brojila. Kao da nitko ne zna gdje se ta vojarna nalazi, ilikoliko tro{i elektri~ne energije ili kako se zove. Uostalom, mi smo im tajra~un i poslali i to bez oznake tajnosti. Da su nam ga vratili u omotnici bezoznake tajnosti, bila bi, valjda, ugroèna nacionalna sigurnost.

S druge strane, otvorite li neki od politi~kih tjednika ili bilo koji od dnev-nih listova, najvjerojatnije }ete pro~itati ne{to {to doista predstavljadràvnu ili vojnu tajnu.

Zato, najbolje da ukinemo sve tajne - i dràvne i vojne i slu`bene i po-slovne. [to }e nam kad ih ne znamo razlikovati od javnih podataka i do-kumenata i kad ih moèmo ~uti ili pro~itati kao i bilo koji drugi javnipodatak, odnosno dokument.

Dr Aèn

POVLJA NA BRAÛ

@IVOT, I UZ BURU I BURNU POVIJEST,NIKADA NIJE PRESTAO

KADA tijekom ljeta hrvatska obala i otoci postanu privremenimstani{tem brojnih posjetitelja u potrazi za razbibrigom i odmo-rom, rijetko koje mjesta{ce ostane pusto i nenapu~eno. Tadaskoro svaka plaà postaje kupali{te, a svaka uvala oaza u kojojse traì iskonski mir u kojem skupljamo snagu za ìvot u ostat-ku godine. Vrijeme je to opijenosti Mediteranom - svakom po-sjetitelju izgleda kao da je osobno otkrio ~ari ìvota u malommjesta{cu na dnu uvale i kao da je sklad mediteranske prirodetisu}ama godina netaknut ~ekao upravo na njegov dolazak.Osje}aj je to duboko istinit - jer Mediteran je uvijek otvoren zanovo otkrivanje. No, taj osje}aj vara, jer se ispod sladunjaveslikovitosti primorskog ili dalmatinskog mjesta{ca skriva ~ita-va jedna istinska i ozbiljna povijest zapo~eta jo{ za pradavnihvremena, povijest u kojem su u ~udesnom kolopletu izmi-je{ani more i kamen, vjetrovi i krv, sudbine i legende...

OTKRIJTE TKANJE PRO[LIH VREMENA

Stoga, ne àlite {to niste prvi, ve} se pro{etajte uvalom domjesta i ponovno otkrijte tkanje pro{lih vremena, kojeg mo`dado tada niste niti bili svjesni, a koje }e vam nedvojbeno obo-gatiti ìvot pokojom novom spoznajom i pruìti novu vizuru nasvakodnevnicu.

Jedno od desetaka i desetaka takvih mjesta{aca du` Jadrananalazi se na sjeveroisto~nom dijelu otoka Bra~a, u najdubljojod deset uvalica sa zajedni~kim imenom Luke - malo mjestonazvano Povlja. Ve} sam naziv asocira na davnu povijest - la-tinska rije~ paulia zna~i zid, a u rimsko doba je ta lokacija bilazvana Portus paulinianus ili Paulia vallis.

Tijekom tih davnih vremena rimske su galije te bra~ke uvale~esto koristile kao sidri{ta i pristani{ta u kojima se odvijaoìvot onoga doba. Kamen, mediteranske kulture, ulje, vino -sve se to prekrcavalo s kopna na vitke brodove koji su raznosilidobra na sve strane Carstva. U povaljskoj uvali, na dijelu kojise naziva @alo, u to je vrijeme dominiralo malo rimsko gospo-darstvo - vila rustica s gospodarskim zgradama, ~iji su seostaci o~uvali sve do danas. Zidine i ostaci spremi{ta za vodu,kao i grobovi i kasnije nalaèni bakreni predmeti svjedo~e oveli~ini tada{njega naselja, a ostaci amfora na|eni u zaljevusvjedo~e o trgova~koj tradiciji naizgled netaknutih zaljeva.

VREMENA MIJENJAJU NAVIKESTANOVANJA I STVARANJA NASELJA

Uz materijalne spomenike ìve i predanja koja su utisnuta usvijest nara{taja - pri~a o dje~aku Grku koji je upravo tu poko-pan sa golemim blagom ili o Jeleni Kriàrici - majci prvogkr{}anskoga cara Isto~nog rimskog carstva Konstantina Veli-kog, koja je prema predanjima podrijetlom Bra~anka i koja je upri~i upravo iz Povaljske luke otplovila za Carigrad, otplovila upovijest i legendu.

Kako su se mijenjala vremena, tako su se nu`dom tjerane mi-jenjale i ljudske navike stanovanja i stvaranja naselja. Smr}uRimskoga Carstva nestala je relativna sigurnost stanovanja ivila rustica vi{e nije mogla opstati kao model stanovanja. Na-selje se pomi~e prema lokaciji Lokva, gdje se nalazila sta-rokr{}anska bazilika s krstionicom iz VI. stolje}a. Oko nje suna|eni grobovi i pomo}ni sakralni objekti, nastali na temelji-

ma jo{ starijeg, poganskog, `rtvenika. Prema veli~ini crkve ikrstionice danas sudimo da je ta bazilika vjerojatno bila sre-di{te vjerskoga ìvota vrlo prostranog podru~ja - ~itavogisto~nog dijela otoka Bra~a, kao i velikoga dijela kopnenogPodbiokovlja. Od te je bazilike preìvjela sve do dana{njihdana kupolasta krstionica, koja je danas u sveti{tu ùpnecrkve. Bila je posve}ena sv.Ivanu Krstitelju, a u krsnom jezdencu pokopan sv.Ivan Povaljski, ~ijim se posmrtnim ostaci-ma tijekom kasnije povijesti gubi trag u Mlecima. No od njegajo{ i do dana{njih dana ostao je naziv za zdenac - "sve~evgrob".

NAJVE]I BROJ OÛVANIHPREDROMANI^KIH I ROMANI^KIH

CRKVICA U HRVATSKOJ

Upravo ta bazilika sv.Ivana Krstitelja slovi za najve}u inajo~uvaniju od niza starokr{}anskih sveti{ta i crkvica koje susmje{tene na isto~nom dijelu Bra~a - u dijelu otoka oko Po-valja ima ih desetak, tako da upravo taj kraj slovi kao predjel snajve}im brojem o~uvanih predromani~kih i romani~kih crkvi-ca na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske.

Hrvati u povijest Povaljskoga kraja ulaze krajem IX. i po~etkomX. stolje}a ustanovljenjem glasovitog benediktinskog samo-stana sv.Ivana. Benediktinci na napu{tenu starokr{}anskukrstionicu nadogradi{e sveti{te, a iznad apside stare crkve sa-gradi{e prostorije za boravak, kako bi ustoli~ili vjersko sredi{teza vi{estoljetni boravak. Ipak, i povrh toga {to su sva naselja, asamim tim i samostan, bila gra|ena s pomi{lju na opasnost

otkri}a

ISPOD SLADUNJAVE SLIKOVITOSTI PRIMORSKOG ILI DALMATINSKOG MJESTA[CA SKRIVA SE ÎTAVA JEDNAISTINSKA I OZBILJNA POVIJEST ZAPOÊTA JO[ ZA PRADAVNIH VREMENA, POVIJEST U KOJEM SU U ÛDESNOMKOLOPLETU IZMIJE[ANI MORE I KAMEN, VJETROVI I KRV, SUDBINE I LEGENDE...

60

Drveni brod klasi~ne gra|e kakvim su se sluìli nara{taji Povljana Bazilika - jedinstveni spomenik ranokr{}anskog graditeljstva iz VI. stolje}a

Portal bazilike s velikim lu~nim nadvojem i monolitnom gredom Trifora - trodijelni prozor s tri jednaka luka u sveti{tu bazilike

pa su u blizini imala izvor vode i visoke i utvr|ene zidove, vre-mena su bila tako nemirna da se ìvot nije mogao odvijati ukontinuitetu. Samostan su 1145. godine poharali Mle~ani, abenediktinci ga ponovno obnovili 1184. Godine 1294. ponov-no je napadnut i oplja~kan, a stanje je bilo takvo da su ga be-nediktinci 1357. godine morali napustiti.

POVALJSKA LISTINA - NAJSTARIJA]IRILI^KA LISTINA PISANA HRVATSKIM

JEZIKOM

Nemirna vremena sa sobom doneso{e i vrijednu kulturnuostav{tinu hrvatskom narodu - Povaljsku listinu, koja je posvom predlo{ku najstarija }irili~ka listina pisana hrvatskimjezikom, a danas se ~uva u ùpnoj crkvi u Pu~i{}ima. Rije~je upravo o popisu posjeda benediktinske opatije iz 1184. -godine prve obnove nakon Mleta~kog napada. Premava`nosti, listina predstavlja najva`niji spomenik otokaBra~a te je jedan od najva`nijih i najstarijih hrvatskih pisa-nih spomenika uop}e. Iz nje se daju spoznati dru{tveneokolnosti i ìvotni procesi toga vremena, upoznati velikibroj toponima hrvatskoga podrijetla i jezi~ne okolnosti togadoba, svjetonazor pisaca listine i zaviriti u vlastitu povijestkako bi se bolje spoznali. Godina 1184. je doba stvaranja,prema va`nosti, drugog spomenika povaljskoga kraja. Nai-me, probijaju}i vrata za zapadni zid krstionice, benediktincipostavi{e i u kamenu isklesani prag nadvratnik, za tu prigo-du naru~en od majstora Radonje, prvog imenom poznatogmajstora klesara u hrvatskoj povijesti, na kojemu je }iri-li~nim pismom urezan tekst o povratku zemalja samostanu.

PADOVI I USPONI

Povijesne okolnosti su bile toliko nesigurne da sve doXVI.stolje}a u blizini povaljske crkve nije bilo trajnih na-stambi i stalnog stanovni{tva. No, u vrijeme turske okupa-cije Bosne, nakon Kandijskog rata (1645-1669), stiù naBra~ bosanske izbjeglice i mije{aju se s bra~kim starosje-diteljima, nastaniv{i se oko kilometar i pol ju`no oddana{njega naselja, na lokaciji koju danas poznajemo kaoGornja Povlja. Oko povaljske opatije i bogatih zemalja unjenom vlasni{tvu uslijedi{e stoljetne rasprave i sva|e okoprava na upravljanje, dok ih nije dokinula Napoleonovauprava u Dalmaciji, ukinuv{i i samu opatiju 1807. godine, atijekom XIX. stolje}a sav posjed biva rasprodan. Tijekomtoga stolje}a naselje, sada ve} smje{teno uz obalu, gospo-darski napreduje, rastu kamene ku}e na kat, a broj Povljanadosiè vrhunac i prelazi devet stotina. Bu|enje nacionalnesvijesti rezultira osnivanjem dru{tva "Tomislav" 1894. godine,s mjesnom ~itaonicom. Osniva se prva dalmatinska uljarskazadruga. @ivot zajednice je na vrhuncu, sve do po~etkaPrvoga svjetskog rata, kada nastupa jo{ jedan povijesnisumrak, za Povlja kao i cjelokupni otok Bra~, pa i Dalmaci-ju, kada se biljeè masovna iseljavanja u prekomorskezemlje, u kojima danas ìvi vi{estruko vi{e ìtelja otoka injihovih potomaka nego na otoku samom.

UPOTPUNITE SLIKU [ETNJOM POVLJIMA

Sve se ove povijesne pri~e i ~injenice mogu upotpuniti la-ganom {etnjom Povljima, jer }ete jedino na takav na~in sve

~injenice posloìti u jedinstvenu sliku. Pro{e}ete li se uljetni sumrak, otvoreni prozori kamenih katnica }e odisatinostalgijom starog namje{taja i slika, asociraju}i na kratkovrijeme procvata i bogatstva XIX. stolje}a. Odlu~ite li se ti-jekom ljetnog dana boraviti u nekoj od povaljskih uvala,ne}e vam trebati mnogo ma{te da se zamislite na anti~komMediteranu, u okru`ju amfora s maslinovim uljem i vinom.A spadate li me|u hrabre, koji se u Povljima na|u kadapu{e bura iz pravca podbiokovske uvale Vrulja, jedna odnajja~ih na Jadranu, ne}e vam biti te{ko vjetar i kamen Po-valja primiti kao metafori~ki prikaz sure stvarnosti srednjev-jekovnog ìvota na ovim prostorima. I shvatiti {to je pjesnikTin Ujevi} mislio kada je pisao svoje stihove:

BURA NA BRAÛ

U prozore i vratnicelupa bura tmurnih ura;dr{}u male dvokatniceBura. Bura. Bura. Bura.

No ìvot, i uz buru i burnu povijest nikada nije prestao, tako daPovlja danas, sa tristotinjak svojih stanovnika, starokr{}an-skom bazilikom, Povaljskim pragom i listinom, anti~kim osta-cima, tradicijskom kamenom gradnjom, jedinstvenomklimom, mediteranskim okru`jem - ~ekaju da ih otkrijete, sa-mim tim otkrivaju}i ne{to novo i o sebi.

Gordan Bakovi}Snimio: Jurica Ti~i}

Povlja u zlatnom svjetlu sutona

61

Uske uli~ice i skaline nagla{avaju mediternasko obilje`jemjesta

Staro i novo - iznad ku}ica diè se na{ stup, znak nove teh-nologije elektri~ne energije koja je zamijenila ognji{ta zagrijanje i uljanice za rasvjetu

Povlja danas - mediteranska vegetacija i arhitektura za-jedno

MALONOGOMETNI TURNIR DP ELEKTRODALMACIJA SPLIT

SPLI]ANIMA SVA TRI PRVA MJESTANAKON niza godina puste ~e`nje, mom~ad Centra upravljanjasplitske Elektrodalmacije napokon je zasjela na pobjedni~kopostolje tradicionalnog turnira u malom nogometu. Podstru~nim vodstvom Mije Baki}a i sr~anom igrom njegovihiskusnih igra~a, domogli su se dugo èljenog trofeja. Za-sluèno, rekli bi, jer su do zavr{nog susreta pobijedili nekoli-ko dobrih mom~adi. Spomenut }emo da je u ovoproljetniturnir startalo trinaest mom~adi (nakon odustajanjaOmi{ana) - od Trogira do Imotskog i da su predstavljali sveHEP-ove djelatnosti. Iz PP HE Jug bila je jedna ba{ takvogimena, potom GIBC (Informativni centar) i mom~ad iz HEZaku~ac, a Elektroprijenos je predstavljala istoimena ekipa.A, kao posebnu zanimljivost spomenut }emo da je lanjski,nadmo}ni pobjednik - mom~ad Imotskog, ove godine do{las igra~em manje i oba kvalifikacijska susreta izgubila. [teta!

MOMÂD ZAKU^CA S POHVALNIM[PORTSKIM VIZUALNIM IDENTITETOM

Kako je uvijek ljep{e gledati slike nego ~itati tekst, presko~it}u sva natjecanja, osim finalnog. U borbi za tre}e mjesto su-darile su se mom~adi Odràvanja, vi{estrukog pobjednikaturnira predvo|enog Nenadom Vujevi}em i HE Zaku~ac, de-bitanta u zavr{nici, pod voditeljskom palicom Marija Beo-vi}a. I treba priznati da je su de~ki iz Elektrane ovoga putapoklekli pred ja~im, iskusnijim i malo mla|im suparnikom,pred mom~adi koja voli pobje|ivati. Ve} u sedmoj minuti re-zultat je bio 3 : 1 za Odràvanje. Premda su u drugom polu-vremenu ostali bez standardnog prvotimca (kako bi to rekli{porski izvjestitelji), vratara Marina [oljana (kojega je naglostegnuo lumbago) i kojega je zamijenio igra~ Marin Kvasina,opet je susret zavr{en uvjerljivom pobjedom od 7 : 2. Golovesu postigli Dvornik 4, Muci} 2 i Mami} 1 za Odràvanje, aPerica oba za Zaku~ac.

Pohvalit }emo ekipu Zaku~ca kao jedinu pravu ako govorimoo izgledu, dakako, {portskom. Naime, za razliku od ostalih,imali su prave dresove s brojem i imenom na le|ima i doistasu lijepo izgledali. I pohvalit }emo H. Mami}a koji se nese-bi~no odrekao ~iste prigode za zgoditak i time pomogao iz-ravnom supraniku E. [kecu da osvoji pokal najboljegastrijelca. Ja mu ovim putem dodjeljujem fair play pokal.

SLAVEN PADOVAN - NAJBOLJI NATURNIRU, ALI...

U borbi za prvo mjesto susrele su se mom~adi Centra uprav-ljanja i Pola - pola. Ovi prvi svi odreda su imali hla~e raz-li~itih boja, ali su sre}om majice, najljep{e bijele bojespasile stvar. Ovi drugi, zanimljivi po imenu i sastavu, imalisu sve razli~ito, kao da su dresove posudili u Caritasu. Ipak,meni su ostavili vrlo ugodan dojam. Pod vodstvom Jure Ra-dana, ta je mom~ad, sastavljena od ljudi iz dviju razli~itihslu`bi, Izgradnje i Tehni~ke, izgubila zavr{ni susret tijesnim 2: 1. @ao mi je {to moram primijetiti da su oba zgoditka prim-ljena pogre{kom vratara, Slavena Padovana, ina~e najboljegana ~itavom turniru. I ào mi je {to je Robert Bari} igraopovu~eno i da ga na tom mjestu nije imao tko zamijeniti. Jer,kadgod bi on krenuo naprijed, utakmica bi dobijala na ìvo-sti, brzini i ljepoti. Jo{ je preostalo za re}i da su golove po-stigli V.Milanovi} za Pola-pola te G.Lovri} i @.Kova~evi}(jedan od najstarijih ali i jedan od najboljih) za pobjedniketurnira - Centar upravljanja. Vrijedan i kvalitetno odra|en po-sao obavili su suci solinske lige G.Petri~evi} i N.Toki} tekontrolor svih susreta, stalni vanjski suradnik svih turnira -dugogodi{nji vratar veteranske mom~adi Elektrodalmacije,Lovre Bratim. I ne zaboravimo, glavni sponzor turnira bila jepodru`nica HES-a, a njihov je predsjednik Z.Mer~ep dodije-lio pokale najboljima.

Vero~ka Garber

POHVALIT ]EMO H. MAMI]A KOJI SE NESEBI^NO ODREKAOÎSTE PRIGODE ZA ZGODITAK I TIME POMOGAO IZRAVNOMSUPRANIKU E. [KECU DA OSVOJI POKAL NAJBOLJEGASTRIJELCA - ZASLU@UJE FAIR PLAY POKAL!

Ponovno na pobjedni~kom mjestu - mom~ad Centra Upravljanja

[ut...i...goooool! - Bijeli su pobijedili s tijesnih 2:1 Najbolji strijelac Eduard [kec iz mom~adi Odràvanja

{port


KRETANJE - U@ITAK I POTREBA

DARUJTE SEBI POLA SATA KRETANJA SVAKOGA DANA

@IVIMO prebrzo. U svakodnevnoj jurnjavi za poslom i zara-dom stalno smo izloèni prekomjernim nervnim i emocio-nalnim naprezanjima. Pritom premalo vremenaposve}ujemo prijateljima, obitelji, rodbini. Zbog togasmo napeti, ~esto i nezadovoljni, umorni i preoptere}eni.Osje}amo sve vi{e zdravstvenih tegoba i smetnji i op}eni-to ne vodimo dovoljno ra~una o sebi i svom zdravlju.

Pri svemu tomu sve vi{e zanemarujemo osnovne potrebena{ega organizma: jedemo neredovito, ~esto nekvalitetnoi preobilno, spavamo premalo, pu{imo previ{e, alkoholnapi}a pijemo neumjereno, odmaramo i opu{tamo se nedo-voljno...I, ono {to je najnezdravije u svemu tomu - prema-lo se kre}emo i fizi~ki smo sve manje aktivni.

ÔVJEKU TREBA BAREM POLA SATAUMJERENE FIZI^KE AKTIVNOSTI -

SVAKODNEVNOôvjek je osobito u proteklih 50 godina naglo i bitno pro-mijenio na~in ìvota, a to je ìvot bez fizi~kog naprezanjaili fizi~koga rada. Razvoj moderne tehnologije usmjeren je

na pomagala koja ~ovjeku olak{avaju ìvot, ali na potpunopogre{nim pretpostavkama. Naime, nastoji ga osloboditifizi~kih naprezanja. Istodobno kada se ~ovjek sve manjekre}e, sve je vi{e izloèn psihi~kim naporima. Svakodnev-no bombardiran ~esto nepotrebnim informacijama, ~ovjektro{i svoje dragocjeno vrijeme i energiju. Umjerena fizi~kaaktivnost ili bilo kakva vrsta kretanja, potreba je svakog~ovjeka i nu`na je za odràvanja njegova zdravlja i to ba-rem pola sata svakoga dana. Nije dovoljno igrati nogomet,tenis ili ko{arku, jedanput tjedno, ve} treba tr~ati ili brzohodati, plivati, planinariti, voziti bicikl ili sobni bicikl i topo mogu}nosti svakodnevno.

I rad u vrtu je korisna i zadovoljavaju}a fizi~ka aktivnost.Neredovito vje`banje moè imati i negativne posljedice uobliku razli~itih povreda. Da kretanje pozitivno utje~e naljudsko zdravlje znanstveno je dokazano - fizi~ki aktivniljudi dulje i kvalitetnije ìve i ostaju dulje vitalni, psihi~kisu stabilniji, opu{teniji su i manje agrasivni, u dru{tvu suprihvatljiviji, a i manje su podlo`ni obolijevanju, a ako se irazbole, ozdravljenje traje puno kra}e. Redovito bavljenjebilo kakvom fizi~kom aktivno{}u, ubrzava na{ metaboli-zam i izmjenu tvari i pospje{uje cirkulaciju. Zato se i sta-nice brè obnavljaju i osje}amo se puno bolje.

LJUDI SU ZABORAVILI HODATI

Najpoznatiji primjer vitalnosti je ìvot najstarije ène kojaje ìvjela u Francuskoj 122 godine i 164 dana ( Jeane -Luise Calment 1887 - 1997), a koja je u 85. godini ìvotajo{ ma~evala, u stotoj je godini jo{ vozila bicikl, a u 114.je godini glumila u jednom filmu.

Poraàvaju}i je podatak da se u Hrvatskoj samo 4 postoèna i 17 posto mu{karaca bavi redovnim fizi~kim aktivno-stima ili podre|enom vrstom rekreacije. Na{a bi dràva -oni koji donose odluke - trebala nastojati da se taj posto-tak ljudi svih dobnih uzrasta koji se bavi rekreativnim ak-tivnostima u cilju pobolj{anja op}eg zdravlja pove}a nabarem 30-50 posto.

Svaka aktivnost, re}i }ete, danas ima svoju cijenu. Ali, po-stoje i aktivnosti za koje nisu potrebna skoro nikakva sred-stva. Najbolji je primjer za to - hodanje ili vo`nja biciklom.Ljudi su zaboravili hodati, svi bi se vozili u osobnim auto-mobilima ili sredstvima javnoga prijevoza. Pritom ne zna-ju da ~ekaju}i tramvaj ili autobus strada ki~ma, zbog

stati~kih optere}enja. Nadalje, bicikl je u nas skoro zabo-ravljeno prijevozno sredstvo, a ne postoje ni primjereniuvjeti za vo`nju biciklom, primjerice, u Zagrebu.

Istina, trebalo bi ulagati u one djelatnosti, koje mogu stvo-riti bolje uvjete za bavljenje rekreacijom jer su takva ula-ganja, dugoro~no gledano, najisplativija, a u~incineprocjenjivi. Poznato je da zdraviji i zadovoljniji ljudi su iradno efikasniji i kreativniji.

SUSTAV NADZORA UPOZORAVA NAOPASNOSTI PRI KRETANJU

Na{i se zglobovi, hrskavice i ligamenti stalno tro{e, ali se iuslijed tro{nja tkivo brè obnavlja. U na{im stanicama, nana{u sre}u, postoji stalni nadzor preoptere}nja, odnosnodjelotvoran sustav kontrole, koji se manifestira znakovimaumora, raznim osje}ajem boli ili padom koncentracije.Oni upozoravaju na opasnosti pri kretanju. Takve signalena{eg organizma treba uvijek slu{ati, kako bi se izbjeglepovrede, a najbolji je na~in - odmor. Najve}e se opasnostijavljaju u vrhunskom {portu, gdje su optere}enja skoro nagranici mogu}ega. Stoga, bavljenje vrhunskim {portom iuop}e te`nja za vrhunskim dometima u bilo kakvom kre-tanju ili aktivnosti, nisu zdravi. Kona~no, svjedoci smo~estih te{kih povreda vrhunskih {porta{a, gdje su graniceljudskih mogu}nosti upitne, ali one se stalno kre}u premanepotrebnim velikim optere}enjima.

Bavljenje {portom je sigurno zdravo, ali samo ako ga vodestru~njaci, dok je rekreativno bavljenje bilo kakvim aktiv-nostima budu}nost, {to treba prihvatiti kao normalnopona{anje i kao kulturu ìvljenja.

Emocije su u pokretu bitne, a rije~ je o poticaju za ostvari-vanje boljih rezultata. êsto se boljom motivacijom ive}im angaìranjem mogu naknaditi manjkavosti u snazi,tehni~kom i takti~kom znanju ili uvje`banosti.

NEMOJTE RADITI PROTIV SEBE!

Da bi na{i mi{i}i mogli razviti èljenu snagu, za to im je po-trebna zdrava hrana i kisik, a opskrba kisikom je najva`nija.Stoga pri svakom kretanju treba ispravno i duboko disati. Kre-tanje na svjeèm zraku, bez obzira na temperaturu (osim priekstremno visokim i niskim vrijednostima) je preporu~ljivo, akretanje u zatvorenom prostoru samo u nu`nim okolnostima.

Bavljenje bilo kakvom fizi~kom aktivno{}u nije prepo-ru~ljivo odmah nakon konzumiranja hrane, a prije treningasvakako je potrebno razgibavanje i zagrijavanje barem de-set minuta, s tim da {to ste stariji to se vrijeme mora pro-duljiti.

Onaj tko se redovito bavi bilo kojim vidom fizi~ke aktivno-sti, ne smije zaboraviti ~injenicu da 70 posto na{ega tijela~ini voda i zato je treba obvezno piti uz aktivnosti.

Dolazi nam godi{nje doba koje vam omogu}uje da iza|etena ~isti zrak, da se bavite fizi~kom aktivno{}u na otvore-nom. Nemojte to propustiti! Nastojte se kretati redovito, ba-rem pola sata dnevno. To trebate htjeti i vremena }ete uvijekna}i za u~initi korisnu stvar za sebe. Dugoro~no }e vam sesigurno isplatiti. Di{ite punim plu}ima (~ovjek u prosjekuudahne dnevno pribli`no 23.000 puta). Nahranite va{e sta-nice s vi{e kisika, svojim mi{i}ima dajte vi{e poticaja, asvojem srcu radost i veselje. Jer, kretanje je ìvot i obrnuto.ôvjek koji uskra}uje pokret radi protiv sebe!

Edo Virgini


ljep{i ìvot

REKREATIVNO BAVLJENJE BILO KAKVIM AKTIVNOSTIMA TREBA PRIHVATITI KAO NORMALNOPONA[ANJE I KAO KULTURU @IVLJENJA

LJUDSKO JE TIJELO IDEALAN STROJ ZAKRETANJE

Zaboravljamo da je jedno od obilje`ja ìvota - pokret ili{ire gledano - kretanje. Gdjegod pogledali ili gdje se godnalazili ili bilo {to radili, sve se oko nas na neki na~inkre}e ili mijenja svoje stanje, mjesto. Neprestano kretan-je ozna~ava na{ ìvot, ono je prirodna potreba i neodvoji-vi, odnosno sastavni dio na{e svakida{njice.

Sloènost ili slojevitost ìvota, djelovanja, stvaranja i od-nosa me|u ljudima neizravno odre|uje i utje~e na kretan-je kao {iri pojam, bez obzira je li rije~ o fizi~kom kretanjuvezanom za ljudski rod ili onom koje se odnosi na pojaveili doga|aje koji su, opet, sastavni dio na{ih ìvota.

Fizi~ka aktivnost ili kretanje, neposredan je u~inak ak-tivnosti sustava za kretanje (lokomotorni sustav sastojise od vi{e od 180 kostiju i 250 mi{i}a). U mi{i}imaoslobo|ena energija djeluje na kosti, mehani~ke polu-ge ~ovje~jeg organizma, a one opet djeluju na njegovuokolinu. Ljudsko je tijelo idealan stroj za kretanje. ôv-jek je gra|en za kretanje, a pokret je najbolji lijek zamnoge bolesti suvremenoga bi}a.

kriàljka


Autor:

STJEPAN

OREŠIÆ

VLADARSKIDVOR

VRSTACRNO-

GORICE(mn.)

LIJEKPROTIV

KRVARENJA

PRIJENEKOLIKO

DANA,NEDAVNO

“UNIVERSALBOOK

TESTER”

RT NAOTOKU

VELIDRVENIK

KORALJNIOTOK

MJESTO UZAPADNOJGRÈKOJ

(5.=S)

NAUKA OMJERENJU

VISINEPLANINA

FRANCUSKIFILMSKI

REDATELJ,ROGER

POZNATOPLATONOVO

DJELO

KOLIÈINASIJENA

ZAHVAÆENAVILAMA

SEKT ILIŠAMPANJAC

SPROVOD-NICI

ELEKTR.STRUJE

SUMPOR

NEUSTRA-ŠIVA

OSOBA,HEROJ

EMILNOLDE

TON “D”S POVISI-

LICOM

GRADIÆ UZAPADNOJSLAVONIJI

UVOÐENJENOVOG;OBNOVA

UPITNA IODNOSNA

ZAMJENICA

“AIRTURBINE

GENERATOR”

PORTUGAL

NA NJOJJE NAÐENMINERAL

AVALIT

POLJENA KOJEM

RASTETRAVA

AFRODITINLJUBIMACIZ GRÈKE

MITOLOGIJE

GUBITIVRIJEME

NAJSJAJ-NIJA

ZVIJEZDAU ORLU(ATAIR)

PLINOVITIELEMENT(znak Xe)

DATOMIŠLJENJEILI OCJENA

O KOMEILI O ÈEMU

NAŠ MLAÐIFILMSKI I

KAZALIŠNIGLUMAC

IMEFILMSKEGLUMICEMOORE

LAGANAKOVINA

�ENAIKAVSKOGNARJEÈJA

JEDAN ODNOINIHSINOVA

“DO�IVLJAJ”SPAVAÈA

VRHOVNOGERMANSKOBO�ANSTVO

PRISTAŠAUNIONIZMA

PRVAPOLOVICA

LJETA

POSLU-�AVNIK

OSTATAKDRVETAU ZEMLJI

ZNAÈAJKAIJEKAVICE

URA

GRADIÆOD

MILANAJI

PJESNIK,RAINERMARIA

PLIVAÈDRAGANJA

KUHINJSKIELEMENT

TVRDO-GLAVOST

VARA�-DINSKATVRTKA

LASTA ILIMEDVEŠEK

DUŠIK

IMEGLUMICE

LONG

U ISTIMAH, ISTO-

DOBNO

IRIDIJ

POVIŠENTON “A”

“GRAM”

DIO NOGEOD KOLJE-

NA DOGLE�NJA

VELIKIODSJECI

VREMENA

IZVRŠITIOBRADU

BRANKOZEBEC

NOG. KLUBIZ VLADI-KAVKAZA

LARISINAINAÈICA

AMERIÈKIKNJI�EV-

NIK, GORE

GOROVITKRAJ NA

JUGOZAP.SAUDIJSKE

ARABIJE

Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

plodotvornost, Renata Tebaldi, odorak, rila, g, tolar, kino, P(redrag)R(aos), Uli, Ana, Agilo, pokositi, oziv, omorika, odaja, @(eljka)A(ntunovi}), atonija, E(ddie) M(urphy), acetilen, Visa, r, kosac, danas,Nusret, akcent, Asti, e, zar, M(artin) S(agner), amatol, [(ime) Lj(ubi}),ona, tekst, inatan, Tirena, akordi.

OSNOVANO [PORTSKO DRU[TVO ELEKTRE SISAK

ELEKTRA[I SA [PORTSKIM [TIHOMZA PREDSJEDNIKA JE IZABRAN MARIO [TAJDOHAR, DOPREDSJEDNIKA DARIO LISINSKI, A ZATAJNIKA VI[NJA JELI]

Badminton, kuglanje, stolni tenis - prema èlji

U ORGANIZACIJI novoosnovanog [portskog dru{tva Elektre Sisak iUdruge branitelja HEP-a, ogranak Sisak, 24. travnja o.g. u TOP termamaTopusko odràna su {portska natjecanja s rekreacijskim naglaskom. Sud-jelovali su elektra{i iz Siska, Petrinje, Gline, Topuskog, Sunje, Dvora iHrvatske Kostajnice te kao gosti branitelji iz Termoelektrane Sisak.

O~ito èljni takvih sadràja, u sun~ano Topusko pristiglo je autobusom ivlastitim automobilima vi{e od sto {portski nabru{enih elektra{a.

Nakon okupljanja uslijedila je Izborna skup{tina [portskog dru{tva Elek-tre Sisak, na kojoj je izabran Upravni odbor i ostala tijela dru{tva te done-sen plan i program rada za idu}e razdoblje. Za predsjednika [portskogdru{tva izabran je Mario [tajdohar, dopredsjednika Dario Lisinski i tajni-ka Vi{nja Jani}.

Nakon Skup{tine, svi prisutni su prema vlastitim sposobnostima i èlja-ma raspore|eni u razli~ite {portske ekipe - od nogometa, ko{arke, bad-mintona, stolnog tenisa do kuglanja, strelja{tva i pikada. Ostali sujednostavno uìvati u blagodatima ljekovite termalne vode, gdje su iona-ko zavr{ili svi sudionici nakon {portskog prijepodneva.

Na {portskim terenima uslijedila je borba za svaki bod, gol, ko{ ili ~unj.Bez obzira na posljedice, svi su pruàli najvi{e {to su mogli kao da }e za{portske zasluge dobiti stimulaciju. Do stolova za ru~ak ve}ina jedo{epala, a nakon ru~ka {portske rane su lije~ili u toploj vodi bazena.

Poslijepodne je proteklo u uìvanju u bazenu ili pokraj njega sve dove~ernjih sati i povratka s porukom: Sve je manje druènja i stoga su namtako rijetka i - draà.

Josip Kova~evi}

U OSIJEKU je uo~i Uskrsaodràn 7. kugla~ki turnir Memo-rijal Branke Pupi}. Na kuglaniHrvatskih èljeznica u organiza-ciji Gradskog saveza za sportskurekreaciju "Sport za sve", nastu-pilo je 12 mu{kih i sedam èn-skih sastava s ukupno 114

natjecatelja, a kuglalo se narodnim na~inom. Zanimljivo je da su se u mu{koj konkurenciji,me|u prvih pet sastava na{la ~ak ~etiri iz Hrvatske elektroprivrede. Prvo mjesto pripalo jeHEP-u I sa 372 oborena ~unja, drugi je HEP TE-TO koji je sru{io 345, tre}i HEP Prijenos sa343, na ~etvrto se mjesto ugurao Kandit, a peta je mom~ad HEP-a II sa 330 oborenih drva.

Obnovljena kuglana DP "Elektroslavonije" na Zelenom polju o~ito daje rezultate.

D.Karna{

"USKRSNI TURNIR" [AHISTA U OSIJEKU

HEPOVCI TRE]I I DESETIGRADSKI savez za sportsku rekreaciju grada Osijeka "Sport za sve" bio je organizator {ahov-skog "Uskrsnog turnira" koji je, prema Bergerovom sustavu, odràn u velikoj dvorani DomaHrvatske vojske. Me|u 11 sastava natjecale su se i dvije na{e mom~adi - HEP i HEP Prijenos.Mom~ad HEP-a zauzela je vrlo dobro tre}e mjesto s 45 poena, tri manje od drugoplasiranogVodovoda i 10 manje od prvoplasirane Mladosti, dok je mom~adi HEP Prijenosa pripalo de-seto mjesto sa 21,5 poenom.

Za mom~ad HEP-a nastupili su: Sitari}, Marjanovi}, Mrkonji}, Dubravac, Kalu|er, Vemenac i Luki}.

D.Karna{

USPJEH KUGLAÂHEP-a

HEPUZEO SVE!

[AHOVSKA SEKCIJA [D HEP PRIJENOS d.o.o.

POKALI NAJBOLJIMAPRVO MJESTO USKRSNOG TURNIRA U [AHU OSVOJIO JEMIRKO MILJKOVI], A U LIGI [D U [AHU BRANKO PRPI].NA PRIGODNOM okupljanju ~lanova [ahovske sekcije [D HEP Prijenos d.o.o. povodom 3.Uskrsnog turnira u {ahu 16. travnja o.g., predsjednik [portskog dru{tva Zvonimir Novoselpozdravio je prisutne, a Zdenko Filip~i} podijelio je najboljima pokale. Prvo mjesto bez ijed-nog izgubljenog boda u devet me~eva osvojio je Mirko Miljkovi}, drugo mjesto pripalo jeMladenu Milo{~i}u, a tre}e \or|u Vuji}u. Na turniru je sudjelovalo 10 igra~a.

Voditelj {ahovske sekcije Milan Petek iskoristio je tu prigodu i za progla{enje pobjednikaLige [portskog dru{tva u {ahu, koja se igrala proteklih {est mjeseci i u tom je razdobljuodigrano 680 slu`benih partija izme|u 16 igra~a. To je veliki i do sada nezabiljeèniuspjeh te {ahovske sekcije. Pokale je dodijelio Z. Novosel, za prvo mjesto BrankuPrpi}u, za drugo Mirku Miljkovi}u, a za tre}e \or|u Vuji}u. êtvrti je bio Nenad [varc.Prvoj ~etvorici je M. Petek podijelio i prigodne poklone, a u zavr{noj rije~i se zahvaliosvima na zajedni~kom druènju, uz napomenu da se natjecanja nastavljaju sa èljom dabude jo{ vi{e natjecatelja, jer su vrata svima otvorena.

Milan Petek, voditelj

Zadovoljni s rezultatim - najbolji {ahisti

{port

VRATILE SE RODE U TS ERNESTINOVO 400/110 kV

ZNAK @IVOTA U MRTVILU RATA

NIJE BILO milosti za TS 400/110 kV Ernestinovo tijekom

agresije na Hrvatsku, pa su vi{e puta bombardirana njena

postrojenja, da bi nakon prisilnog odlaska posade Hrvat-

ske elektroprivrede 21. studenog 1991. godine, bila i oku-

pirana i skoro potpuno uni{tena. Agresorskom uni{tavanju

usprkos, u sredi{tu razru{ene trafostanice naselile su se

vjesnice novoga ìvota - rode. Na sru{enom su stupu svile

gnijezdo i stvorile ìvot te na taj na~in simboli~ki najavile i

novo ra|anje TS Ernestinovo.

Kada je zakucala sloboda i na isto~nim vratima Hrvatske,

kada je zapo~ela obnova TS Ernestinovo, postavilo se pi-

tanje opstanka roda na istom mjestu. Kao znak zahvalnosti

rodama {to su bile simbol slobode i ra|anja novoga ìvo-

ta, u stru~nom Timu za obnovu TS Ernestinovo odlu~eno

je da se kompletan stup, onako kakav je zate~en, prenese

ispred ulaza u trafostanicu. Napravljeno je umjetno gnijez-

do s nadom da }e se rode vratiti u svoj dom i da se ne}e

ljutiti {to je pomaknut stotinu metara dalje.

I evo ih, s prvim zracima prolje}a rode su tu, da ponovno

za~nu jedan novi ìvot...

Iigrom sudbine, rode i na{ HEP povezane su u neobi~noj

simbolici ra|anja - novoga.

D. Karna{

gnijezdo

Vratile smo se jer tu je na{ dom kojeg nismo napu{tale

ni kada su na{e "uku}ane" otjerali zli ljudi – (o)~uvale

smo ìvot Ernestinova

66

Documents

ODGOVORIZAZOVU - HEP