Seminarski rad upanovi,P.

ODGOVORNOST BRODARA ZA TETE NA TERETUSeminarski radODGOVORNOST BRODARA ZA TETE NA TERETUSeminarski radSaetakMorsko brodarstvo, kao jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti, morskim putem povezuje cijeli svijet. Brodari koriste more kao prirodan prijevozni put za teret ili putnike, to im daje znaajnu prednost pred ostalim prometnim poduzeima. Meutim, promjene u vrsti prevoenog tereta koji postaju sve opasniji za ljudsko zdravlje i okoli, zastarijevanje svjetske trgovake flote i klimatske promjene obvezuju morske brodare i meunarodne gospodarske i pravne organizacije na unapreivanje poslovanja i propisa, s ciljem poveanja sigurnosti i odgovornosti plovidbe svjetskim morima.

U prijevozu stvari morem brodar je odgovoran za svako oteenje, manjak ili gubitak tereta, te za zakanjenje u predaji tereta, ako su nastali iz uzroka koji se nisu mogli ukloniti dunom panjom urednog prijevoznika. Pod odgovornou brodara podrazumijeva se dunost naknade tete. Visina odgovornosti je ograniena, te propisana odredbama Pomorskog zakonika, u Republici Hrvatskoj.

Predmet istraivanja ovog seminarskog rada je odgovornost brodara za tete na teretu. U uvodu je izvrena identifikacija i formuliranje predmeta istraivanja, te utvrena svrha i cilj ovog rada. Tema rada obraena je u drugom, treem, etvrtom i petom poglavlju. Drugo poglavlje sadrava osnove odgovornosti brodara za tetu na teretu, navedene su konvencije koje se tiu imovinskih pitanja u pomorstvu, ugovorna i izvanugovorna odgovornost brodara za tete na teretu i odgovornost zbog zakanjenja. Tree poglavlje odnosi se na ope ogranienje brodara u pomorskom prijevozu stvari. etvrto poglavlje se nadovezuje na tree i u njemu je obraeno ogranienje ugovorne odgovornosti brodara u pomorskom prijevozu stvari. U petom, posljednjem poglavlju, obraena je odgovornost brodara za izuzete sluajeve. U zakljuku su rezimirani prethodno izneseni pravni podatci i informacije. Rad zavrava popisom koritene literature, popisom kratica i popisom tablica.Kljune rijei: odgovornost za tetu, brodar, prijevoznik, ugovorna, izvanugovorna odgovornost, izuzeti sluajevi, ogranienje odgovornosti.Sadraj

21.UVOD

52.OSNOVA ODGOVORNOSTI BRODARA ZA TETU NA TERETU

62.1.Konvencije koje se tiu imovinskih pitanja u pomorstvu

72.2.Ugovorna i izvanugovorna odgovornost brodara za tete na teretu

92.3.teta zbog zakanjenja

103.OPE OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA U POMORSKOM PRIJEVOZU STVARI

113.1.Sustavi ogranienja odgovornosti brodara

123.2.Meunarodni instrumenti koji ureuju ogranienje odgovornosti u pomorskom prijevozu stvari

133.2.1.Ope ogranienje odgovornosti brodara u RH

154.OGRANIENJE UGOVORNE ODGOVORNOSTI BRODARA U POMORSKOM PRIJEVOZU STVARI

175.ODGOVORNOST BRODARA ZA IZUZETE SLUAJEVE

206.ZAKLJUAK

22LITERATURA

23POPIS KRATICA

23POPIS TABLICA

1. UVODU svjetskoj trgovini pomorski promet ima izuzetno vanu ulogu. Oko dvije treine ukupne meunarodne robne razmjene obavlja se morskim putovima. Najvei dio meunarodnog prijevoza otpada na prijevoz nafte (1/3), a slijede eljezna ruda, naftni proizvodi i itarice. Pomorstvo je bez sumnje izrazito svjetska, odnosno meunarodna gospodarska djelatnost. Sredstva i uvjeti pomorske plovidbe gotovo posvuda stvaraju iste ili vrlo sline pravne probleme. Zbog toga su konkretni pravni odnosi koji nastaju u pomorstvu ureeni sadrajno istim ili barem to slinijim pravnim vrelima. Naime, i brodari i korisnici njihovih usluga ele znati, a i moraju znati, koja su njihova prava i obveze, bez obzira na to u kojoj zemlji se nalazi brod kojim se obavlja pojedini plovidbeni pothvat.

S obzirom da je tema rada odgovornost brodara za tete na teretu, kako bi ista bila to jasnije obraena, u nastavku su ponajprije, u Tablici broj 1., definirani pojmovi u prijevozu stvari morem, a koji e se koristiti u ovom radu. Definicije su preuzete iz postojee literature.Tablica broj 1.: Pojmovnik u svezi odgovornosti brodara za tetu na teretu

Izvor: Nasciturus, portal studenata Pravnog fakulteta Split, http://www.nasciturus.com/skriptarnica/cat_view/44-pravni-fakultet-/49-etvrta-godina/66-pomorsko-pravo (28.12.2012.), (osobna izrada)Od prve Meunarodne konvencije za izjednaenje nekih pravila o teretnici (Haaka pravila),

1924. godine, preko Protokola o izmjeni Haakih pravila (Visbyjska pravila), 1968. godine, Konvencije Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem (Hamburka pravila), 1978. godine, do najnovije Konvencije UN-a o ugovoru o meunarodnom prijevozu stvari u cijelosti ili djelomino morem (Rotterdamska pravila), 2009. godine, nije se mijenjao temelj odgovornosti prijevoznika u prijevozu stvari morem (kao to je to sluaj u zranom prijevozu ili u prijevozu putnika morem). Kontinuirano se odgovornost brodara temelji na krivnji, i to u naelu, na pretpostavljenoj (predmnijevanoj) krivnji. To se naelo zasnivalo i proizlazilo iz pojma "dune panje" ili se izriajem u samom tekstu konvencije regulirala takva odgovornost. U dvjema konvencijama (Haaka i Rotterdamska pravila), primjenom instituta "iznimnih sluajeva, opasnosti", prijevoznik je mogao odgovarati i na temelju dokazane krivnje, to je za njega bilo povoljnije rjeenje. U sluaju tete od poara, prema Hamburkim pravilima, prijevoznik takoer odgovara na temelju dokazane krivnje, to se i u Rotterdamskim pravilima ostvaruje primjenom instituta "iznimnih sluajeva". Na taj se nain odgovornost zasniva na temelju krivnje. Iako je bilo (konvencijskih) pokuaja da se pootri odgovornost pomorskog prijevoznika u prijevozu stvari morem (kao u kopnenom i zranom prijevozu), gdje je odgovornost kauzalna, objektivna, zbog uspostavljene gospodarske ravnotee subjekata koji u suvremenim uvjetima sudjeluju u poslu prijevoza stvari morem nema razloga mijenjati tradicionalno naelo odgovornosti prijevoznika.

Brodar pri prijevozu stvari morem odgovara za 2 osnovne obveze:

teret mora predati na odreditu u stanju, vrsti i koliini kako ga je primio

teret mora predati bez zakanjenja.

Brodar odgovara u sluaju oteenja, manjka ili gubitka stvari.Pod odgovornou u smislu imovinskog prava, podrazumijeva se dunost naknade tete. teta se moe nadoknaditi naturalnom restitucijom, satisfakcijom i naknadom.

Naturalnom restitucijom uspostavlja se za oteenog ono stvarno stanje koje je tetnom radnjom bilo oteeno, oduzeto ili uniteno. Satisfakcija je subjektivno zadovoljenje bez obzira na tetu i njenu naknadu, a obino dolazi u obzir kod neimovinske tete. Naknada podrazumijeva novani ekvivalent imovinske tete. U prijevozu stvari teta se popravlja naknadom.

Konvencijske odredbe o odgovornosti prijevoznika, te odredbe Pomorskog zakonika u RH su relativno prisilne naravi i ugovorom se ne mogu mijenjati na tetu korisnika prijevoza. Iznimno, Zakon doputa mijenjanje odredbi o odgovornosti u korist prijevoznika u sluajevima: oteenja, manjka ili gubitka tereta nastalog u periodu prije poetka ukrcaja ili nakon iskrcaja teta zbog zakanjenja

prijevoza ivih ivotinja

prijevoza tereta smjetenog na palubi broda temeljem pismenog pristanka korisnika prijevoza.

U skladu s prethodno navedenim predmetom istraivanja (u saetku), svrha i cilj ovog seminarskog rada jest prikaz materije ugovorne i izvanugovorne odgovornosti brodara za tete na teretu (robi) koje nastanu pri prijevozu morem. Ta se materija razrauje kroz pitanje temelja odgovornosti brodara za tetu na teretu, trajanja brodareve odgovornosti, posebnih sluajeva iskljuenja od odgovornosti, visine prijevoznikove odgovornosti i gubitka prava na ogranienje odgovornosti.Rad je najveim teoretski, a pravna teorija obraena je uz pomo sveuilinih udbenika i prirunika, skripta, prezentacija, strunih i znanstvenih lanaka, koji se odnose na primjenu meunarodnih konvencija i Pomorskog zakonika RH pri odreivanju odgovornosti brodara za tetu na teretu. Prilikom izrade rada takoer su koriteni podatci iz javno objavljenih pravnih vrela i Internetske informacije koje su vezane za temu rada. Podaci i informacije prikupljane su metodom kompilacije, izdvajanjem i ralanjivanjem odreenih odlomaka i zakonskih lanaka, a pri izradi rada koritena je metoda deskripcije, indukcije, dedukcije i komparacije. 2. OSNOVA ODGOVORNOSTI BRODARA ZA TETU NA TERETU

Brodar, kao nosilac plovidbenog pothvata, odgovara za svako oteenje, manjak ili gubitak tereta. Oteenje je umanjenje vrijednosti stvari zbog negativnih promjena. Manjak je i djelomini gubitak poiljke (umanjenje kvantitete). Gubitak je kada brodar ne moe na odreditu predati stvari ovlatenom primatelju, jer ih vie ne dri niti ih moe nai. Gubitkom se smatra i kada brodar ne moe predati teret, jer ga je predao neovlatenoj osobi.

Druga je obveza brodara da teret preda bez zakanjenja. Zakanjenje u predaji tereta postoji ako teret nije predan primatelju u ugovorenom roku. Ako taj rok nije ugovoren, zakanjenjem se podrazumijeva predaja tereta van primjerenog roka.

Temelj odgovornosti brodara nalazi se u tome da brodar odgovara prema naelu pretpostavljene krivnje. Ako se eli osloboditi odgovornosti, mora dokazati da uzroke tete nije mogao ukloniti ni pozornou urednog brodara. Mjerilo dune pozornosti je objektivan kriterij jednog srednje sposobnog brodara.

U prijevozu stvari morem postoji specifina iznimka brodar ne odgovara za tetu na teretu, ako dokae da ona potjee iz uzroka koji se nije mogao sprijeiti ili otkloniti: brodar ne odgovara za nautiku pogreku (radnje i propuste u plovidbi i rukovanju brodom) osoba kojima se slui u svom poslovanju, osim ako postoji i osobna brodareva krivnja koju mora dokazati korisnik prijevoza.

U sluaju tzv. komercijalne djelatnosti (npr. uvanje tereta, kontrola i odravanje u ispravnom stanju rashladnih ureaja, ventilatora itd.) brodar odgovara za radnje i propuste svojih djelatnika, kao i za svoje radnje. Propust komercijalne skrbi ugroava teret, a nautika pogreka prijeti sigurnosti broda. Taj kriterij slui za razluivanje razliitih dvojbenih sluajeva.

U sluaju poara brodar odgovara za tetu koju je teret pretrpio uslijed poara na brodu, ako mu se dokae da je poar skrivio osobnom radnjom ili propustom. To znai da u tom sluaju ne odgovara za djela svojih djelatnika, a to je jednaka situacija kao i za nautiku krivnju.Prijevoznik ne odgovara za tetu na teretu nastalu zbog nesposobnosti broda za plovidbu ako dokae da je uloio dunu panju.

Odgovornost brodara za tete na teretu traje od trenutka preuzimanja do trenutka predaje tereta. Brodar moe preuzeti teret na brodu, ali i prije toga na kopnu, uz bok broda ili u vlastitom skladitu. Trenutak preuzimanja i predaje ovisi, ponajprije, o ugovoru stranaka.

Ako primatelj tereta ne stavi pisani prigovor zbog oteenja ili manjka tereta odmah pri njegovom preuzimanju, dok ne dokae suprotno, pretpostavlja se da mu je teret predan onako kako je naznaen u teretnici ili ako prijevozna isprava nije izdana onako kako je primljen na prijevoz. Pri utvrivanju koliine manjka predanog tereta uzima se u obzir i uobiajeni rastur tijekom prijevoza, a u sluaju gubitka tereta rastur se ne uzima u obzir.

tetu prouzroenu zakanjenjem u predaji tereta, koja ne predstavlja manjak ili oteenje tereta, mora dokazati primatelj.

2.1. Konvencije koje se tiu imovinskih pitanja u pomorstvu

Meunarodne pomorske konvencije i protokoli mogu se podijeliti prema predmetu kojim se (prvenstveno) bave. Tako postoje konvencije o meunarodnom pravu mora, prometu, sigurnosti plovidbe, nadlenosti sudova i mjerodavnom pravu u pomorskim kaznenim i graanskim stvarima, poloaju pomoraca, zatiti od oneienja kao i konvencije koje se tiu imovinskih pitanja u pomorstvu.

Odgovornost brodara za tete na teretu pri prijevozu stvari morem temelji se na sljedeim konvencijama:

Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o teretnici Bruxelles (1924.) tzv. Haaka pravila, od 1924. godine

Protokol konvencije o teretnici tzv. Visbyjska pravila, od 1968. godine

Konvencija UN-a o prijevozu robe morem (1978.) tzv. Hamburka pravila, od 1978. godine.

Konvencija, 1924., primjenjuje se od ukrcaja robe na brod, do njenog iskrcaja s broda. Na to se razdoblje primjenjuju prisilni propisi Konvencije o odgovornosti prijevoznika. Sloboda ugovaranja odgovornosti je Konvencijom doputena za razdoblje prije ukrcaja ili poslije iskrcaja tereta.

Na Zakon usvaja jedinstven sustav odgovornosti od preuzimanja tereta do njegove predaje na odreditu. Dakle, prijevoznik odgovara prema istim naelima neovisno o tome je li se teta dogodila za vrijeme prijevoza, prije ukrcaja ili poslije iskrcaja. Novi Pomorski zakonik Republike Hrvatske stupio je na snagu 29. prosinca 2004. godine. U njemu Republika Hrvatska prihvaa nove meunarodne konvencije pomorskog upravnog i imovinskog prava i dosljedno ih ozakonjuje u domaem pravu. Takoer slijedi pravnu steevinu Europske unije. Zakon o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika stupio je na snagu 31. srpnja 2007. godine i on slijedi nova rjeenja europske pravne steevine. Pomorski zakonik iz 2004. godine izmijenjen je jo jedanput Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji je stupio na snagu 25. prosinca 2008. godine i ovaj Zakon unosi neke novine pravne steevine Europske unije.

Pomorski zakonik objedinio je na jednom mjestu propise koji se odnose na ureenje morskih i podmorskih prostora Republike Hrvatske, sigurnosti plovidbe u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, reim pomorskog dobra i osnovne materijalno pravne odnose glede plovnih objekata, zatim ugovorne i druge obvezne odnose koji se odnose na brodove, postupak upisa plovnih objekata, ogranienja brodareve odgovornosti, izvrenja i osiguranja na brodovima.

2.2. Ugovorna i izvanugovorna odgovornost brodara za tete na teretuOdgovornost brodara (prijevoznika) moe biti ugovorna ili izvanugovorna. Izvanugovorna je ona odgovornost koja nastaje neovisno o ugovornim obvezama stranaka, ve na temelju samog zakona. Ugovorna odgovornost nastaje povredom ugovornih obveza. I ova se odgovornost zasniva na zakonu, bez kojeg nema odgovornosti, ali zakon u ovim sluajevima obvezuje na naknadu tete onu stranku ugovora koja nije udovoljila svojoj ugovornoj obvezi.

Kod odgovornosti brodara prijevoznika treba voditi rauna o pravnom temelju odgovornosti, opsegu i visini odgovornosti.

Prijevoznik odgovara za svako oteenje, manjak ili gubitak stvari i za zakanjenje predaje stvari ako ne dokae da su oteenje, manjak, gubitak ili zakanjenje nastali zbog uzroka koji se nisu mogli sprijeiti niti ukloniti panjom urednog prijevoznika. Prema Konvenciji 1924., prijevoznik je duan pri izvrenju svoje obveze postupati s dunom panjom. To znai da prijevoznik odgovara na temelju pretpostavljene krivnje.

S druge strane, ako se eli osloboditi odgovornosti za tetu, prijevoznik mora dokazati da uzroke tete nije mogao ukloniti niti izbjei ni pozornou urednog brodara.

Iz odredbi zakona slijedi da prijevoznik ima dvije glavne obveze: dunom panjom osposobiti brod za plovidbu i tom istom panjom brinuti se o ouvanju tereta. Duna panja znai onu panju koja se moe zahtijevati od profesionalnog prijevoznika.

Obveza prijevoznika ne sastoji se samo u tome da preda teret na odredite, ve da poduzme sve razumne mjere da roba bude prevezena neoteena. Ovim stajalitem prijevozniku se ne nameu dunosti koje ne moe otkloniti kao uredan prijevoznik, a ujedno ga se obvezuje da u razumnim granicama sve uini kako bi sauvao teret.

Uzroci koji u prijevozu mogu prouzroiti tetu su: stanje broda, djela i propusti prijevoznika, djela ili propusti korisnika prijevoza, prirodno svojstvo i mane robe, te vanjski prirodni dogaaji. teta moe nastati zbog prijevoznikovog neizvrenja ugovora, a odnosi se na sluaj kada prijevoznik ni ne zapone s izvrenjem prijevoza. teta takoer moe nastati zbog zakanjenja preuzimanja robe na prijevoz, zatim zbog djelominog izvrenja ugovora, odnosno kada je prijevoznik uzeo robu na prijevoz, ali je na odreditu nije predao ovlatenom primatelju, a ne radi se o gubitku robe.

Na temelju manjka, gubitka i oteenja tereta, kao uzroka teta, mogu nastati dvije glavne vrste teta: gubitak i umanjenje vrijednosti robe i druga teta koja je za korisnika prijevoza tim umanjenjem tj. gubitkom prouzroena. Prva grupa teta smatra se tetom na robi, a druga grupa teta smatra se daljnjom tetom.

Gubitak tereta je nemogunost brodara prijevoznika da na odreditu preda robu ovlatenom primatelju zbog toga to stvari vie nisu kod njega ili ih ne moe pronai ili stoga to je teret predao neovlatenoj osobi. Gubitkom se smatra i takvo oteenje stvari da vie ne predstavlja svoju individualnost ili ako se radi o generinoj robi, da vie ne pripada u svoju vrstu.

U zakonu i Hakim pravilima ne postoji pretpostavka o gubitku tereta. Smatra se da je teret izgubljen ako to prijevoznik izjavi. Bez izjave prijevoznika, primjenjujui propise, mora se ekati rok zastare kako bi se teret smatrao izgubljenim, to ne odgovara suvremenim uvjetima privrednog poslovanja. U sudskoj praksi se smatra da korisnik prijevoza ne mora preuzeti teret koji je bio izgubljen, te nakon dueg vremena pronaen.

Manjak je gubitak koji se odnosi na dio tereta. Ukoliko manjak utjee na potpunost identiteta robe, radi se o teti.

U primjeni naeg prava tete zbog gubitka ili manjka normiraju se po istim propisima, te nije vano utvrivati da li se radi o manjku ili gubitku stvari.

Ugovorna odgovornost prijevoznika za teret primljen na prijevoz ograniena je prema Konvenciji 1924. godine, kako je izmijenjena Protokolima iz 1968. godine i 1979. godine. Temelj za odreivanje brodareve ugovorne odgovornosti je jedinica oteenog, izgubljenog ili manjkajueg tereta ili tereta predanog sa zakanjenjem na koju se primjenjuje Konvencijom ili Zakonom utvreni minimalni iznos odgovornosti za jednu jedinicu.

Ako je teta prouzroena kvalificiranom krivnjom prijevoznika, njegova odgovornost je neograniena i to za tete na stvarima i za daljnje tete. To vrijedi za ugovornu i izvanugovornu odgovornost.

Prijevoznik ne moe odredbama ugovora unaprijed iskljuiti svoju odgovornost za tete koje su nastale njegovom namjerom ili krajnjom nepanjom, pa i kada ima pravo odredbama ugovora sebe staviti u povoljniji poloaj od propisanog.

2.3. teta zbog zakanjenja

Brodar je duan obaviti putovanje u ugovorenom roku. U brodarskim ugovorima, stranke obino ne ugovaraju rok prijevoza, jer je u interesu brodara da se putovanje to prije dovri. Ako trajanje prijevoza nije ugovoreno, tada se kao mjerilo pravodobnog izvrenja usluge koristi uobiajeno vrijeme prijevoza na odreenim relacijama, brodovima istog ili slinog tipa. Na Pomorski zakonik normirao je jednak temelj i visinu odgovornosti za zakanjenje kao i za oteenje i za gubitak tereta. Meutim, pri zakanjenju brodar odgovara i za daljnju tetu. Ako su stvari predane sa zakanjenjem ujedno i oteene, mogu se pribrojiti odtetni zahtjevi, ali najvie do granice koja bi se platila u sluaju potpunog gubitka stvari. Za razliku od odgovornosti brodara zbog gubitka ili oteenja, tete zbog zakanjenja ubrajaju se u kategoriju sluajeva u kojima se doputa dispozitivnost. Ipak, zakanjenje broda najee je posljedica neopravdanog skretanja ili nesposobnosti broda za plovidbu, a oba sluaja obuhvaena su prisilnim normama.

3. OPE OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA U POMORSKOM PRIJEVOZU STVARIOgraniena odgovornost moe biti stvarna ili osobna. O stvarnoj ogranienoj odgovornosti radit e se kada osoba odgovara s odreenim dijelom imovine, a o osobnoj kada se odgovara itavom imovinom, ali do unaprijed odreene visine.

U pomorskom je pravu, suprotno opim naelima obveznog prava, visina odgovornosti brodara ograniena. Brodar ne odgovara za itavu tetu nego samo do propisanih granica, uz uvjet da ne postoji razlog za gubitak prava na ogranienje. To vrijedi za izvanugovornu i ugovornu odgovornost. Dva su sustava ograniene odgovornosti: 1. sustav opeg (globalnog) ogranienja odgovornosti

2. sustav ogranienja ugovorne odgovornosti. Sustav opeg ogranienja odgovornosti postavlja opu gornju granicu odgovornosti brodara neovisno o tome radi li se o trabinama iz izvanugovornih ili ugovornih odnosa. Odnosno, ope ogranienje odgovornosti je krajnja granica to je ukupno, globalno ogranienje za sve trabine za koje brodar moe odgovarati, a koje nastanu iz jednog tetnog dogaaja. Taj je institut iznimno vaan u pogledu odrivosti i osigurljivosti brodarskog poduzetnitva.

Kod sustava ogranienja ugovorne odgovornosti svote ogranienja predviene su u posebnim pravnim instrumentima za pojedinu vrstu pravnog odnosa teret, putnici, prtljaga Za ugovorne odnose redovito su propisane nie svote brodareve odgovornosti.U novije vrijeme se predvia specifino ogranienje odgovornosti za tete od oneienja uljima, poseban reim odgovornosti i ogranienja odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova, kao i odgovornost i ogranienje odgovornosti pri prijevozu nuklearnih tvari.

Institut ograniene odgovornosti bitno obiljeava postojei sustav odgovornosti poduzetnika pomorskog pothvata. U suvremenim su uvjetima postali nevani mnogi razlozi koji su svojedobno opravdavali uvoenje i zadravanje toga instituta, ali postojanje tog izuzetka od opeg naela imovinskog prava o naknadi tete ne dovodi se u pitanje. Razlog uvoenja naela ogranienja odgovornosti je, prije svega, gospodarski prevelik je rizik pomorskog pothvata, te bi neograniena odgovornost mogla destimulativno djelovati na pomorsko poduzetnitvo.

Institut ograniene odgovornosti u pomorstvu omoguio je da se uspostavi sustav osiguranja koji moe ekonomski funkcionirati uz neusporedivo nie premije osiguranja nego to bi one bile da toga ogranienja nema. Sustav ograniene odgovornosti inio je i danas ini rizik bavljenja plovidbenim poduzetnitvom pogodnim za osiguranje. U minulim vremenima, kao glavni razlog za ogranienu odgovornost navodila se potreba za stimuliranjem investiranja u brodarstvo, a danas je zastupljeno stajalite da primjena instituta ograniene odgovornosti ini taj rizik osigurljivim.

3.1. Sustavi ogranienja odgovornosti brodara

U povijesti su postojala tri osnovna sustava ogranienja odgovornosti brodara u pomorskom pravu, to su: sustav abandona, sustav egzekucije i engleski sustav ograniene odgovornosti, do unaprijed odreene svote na tonu brodske tonae: sustav abandona (mediteranski sustav) vlasnik broda odgovara neogranieno i osobno cijelom svojom imovinom za ine i obveze zapovjednika, ali je ovlaten rijeiti se neograniene osobne odgovornosti preputanjem broda i vozarine (prjevoznine) za ono putovanje na kojem je nastala obveza. Brod se preputa vjerovnicima. Time se ne prenosi vlasnitvo na vjerovnika, ve se brod samo preputa vjerovnicima radi namirenja, a eventualni preostali viak pripada brodovlasniku.

sustav egzekucije (njemaki sustav) brodar je odgovarao za odreene obveze samo brodom i vozarinom (prjevozninom), a ta se imovina podvrgavala postupku izvrenja da bi se namirili vjerovnici. Za razliku od sustava abandona, u sustavu egzekucije nije potrebna nikakva izjava o ogranienju, jer to proizlazi iz stvarnopravnog karaktera te odgovornosti. Iz istog razloga pomorska imovina jami za te pomorske obveze, ne samo dok se nalazi u posjedu onoga koji je u trenutku nastanka obveze bio brodovlasnik (ili se trebao takvim smatrati), nego i dok je u rukama svakoga sljedeeg posjednika broda.

sustav odgovornosti ograniene na odreenu svotu (engleski sustav) brodar odgovara svom svojom imovinom, ali samo do unaprijed tono odreene svote (do iznosa utvrenog prema veliini broda na osnovi (registarske) tonae.Svim je sustavima zajedniko da se brodar ne moe posluiti ogranienjem odgovornosti, ako ga tereti osobna krivnja.

3.2. Meunarodni instrumenti koji ureuju ogranienje odgovornosti u pomorskom prijevozu stvariNa meunarodnoj razini postoje dvije skupine instrumenata kojima je ureeno pitanje ogranienja odgovornosti iz pravnog posla prijevoza stvari morem. To su tzv. "specijalni" meunarodni ugovori koji ureuju materiju prijevoza stvari morem pa tako i pravo na ogranienje odgovornosti odreenih osoba koje sudjeluju u tom pravnom poslu. Uz njih, na meunarodnoj razini postoji i skupina pravnih instrumenata koji ureuju materiju ogranienja

odgovornosti. Tonije, to su oni meunarodni ugovori koji ureuju odgovornost brodovlasnika za pomorske trabine. Dva prethodno navedena sustava ogranienja odgovornosti, sustav opeg (globalnog) ogranienja odgovornosti i sustav ogranienja ugovorne odgovornosti iz pravnog posla prijevoza stvari morem, uz meunarodne izvore ureeni su i domaim pozitivnim pravom.

Materija opeg ogranienja odgovornosti brodara jo je jedno podruje koje je nekoliko puta bilo predmet meunarodne unifikacije. Tako su redom doneseni sljedei meunarodni ugovori koji ureuju ovo pitanje:

1. Meunarodna konvencija za ujednaenje odreenih pravila o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1924.2. Meunarodna konvencija o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1957.

3. Protokol iz 1979. o izmjenama i dopunama Meunarodne konvencije o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1957.4. Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine, iz 1976.5. Protokol iz 1996. kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine iz 1976.

Dakle, postoji pet meunarodnih ugovora koji ureuju materiju opeg ogranienja odgovornosti brodara. Dakako, nisu svi jednako uspjeni ali to nikako ne znai da je neki od njih "bolji" a drugi "loiji" niti da je neki praviniji u odnosu na drugi. Svaka drava ima suvereno pravo odluiti kojim meunarodnim ugovorom se eli obvezati. Ni danas se ne moe ustvrditi da je bilo koji od novijih meunarodnih ugovora uspio u cijelosti zamijeniti starije. U tom smislu, teko se moe iskazati zadovoljstvo stupnjem unifikacije pravnog ureenja ovog instituta.

3.2.1. Ope ogranienje odgovornosti brodara u RH

Republika Hrvatska obvezana je Konvencijom o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine iz 1976. i njezinim Protokolom iz 1996. Prema tome, i u ovom sluaju Hrvatska je obvezana s dva meunarodna ugovora koji ureuju istu materiju. Pri tome valja naglasiti da Protokol iz 1996. bitno mijenja Konvenciju iz 1976. Tim se Protokolom granice odgovornosti povisuju za oko 240% u odnosu na granice propisane Konvencijom iz 1976.

Pomorski zakonik je uredio podruje opeg ogranienja odgovornosti u skladu s Konvencijom o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine (1976.). Nabrajaju se trabine podvrgnute ogranienju odgovornosti, a to su:

1. trabine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda ili zbog gubitka ili oteenja imovine do kojih je dolo na brodu ili u neposrednoj vezi s koritenjem broda, kao i daljnje tete koje iz toga proizlaze

2. trabine zbog svake tete koja proizlazi iz zakanjenja u prijevozu morem tereta, putnika i njihove prtljage

3. trabine zbog dr. teta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda ili radnjama spaavanja

4. trabine dr. osoba, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi spreavanja ili smanjenja tete za koju osoba koja odgovara moe ograniiti svoju odgovornost u skladu sa zakonom.

Postoje trabine koje se iskljuuju iz ogranienja odgovornosti, pa se ope ogranienje odgovornosti nee primijeniti na:1. trabine iz naslova spaavanja ili doprinosi u zajednikoj havariji

2. trabine zbog teta oneienjem od broda izlijevanjem ulja koje se prenosi kao teret

3. trabine podvrgnute nekoj konvenciji ili nacionalnom pravu koje zabranjuju ogranienje odgovornosti od nuklearne tete

4. trabine slubenika broda ili spasitelja.Brodar gubi pravo na ogranienje odgovornosti ako se dokae da je teta nastala zbog radnje ili propusta koje je brodar uinio u namjeri da prouzroi tetu ili iz krajnje nepanje, znajui da e teta vjerojatno nastupiti.4. OGRANIENJE UGOVORNE ODGOVORNOSTI BRODARA U POMORSKOM PRIJEVOZU STVARI

Jedno od bitnih naela, glede odgovornosti brodara za stvari, je ogranienje odgovornosti. Ako brodar odgovara za tetu, pitanje je koliko mora platiti. Rije je o granici odgovornosti, tj. do koje visine brodar odgovara. Tradicionalni institut ogranienja brodareve odgovornosti titi brodara od prevelikih teta. Brodar odgovara za teret do prometne (stvarne) vrijednosti, ali ne vie od propisane granice (limita), bez obzira na stvarnu vrijednost ili visinu tete.

Prema Konvenciji i naem Zakonu, kriterij za odreivanje jedinice tereta za koju se vezuje primjena propisanog graninog iznosa odgovornosti jest koleto (package) ili jedinica (unit).

Propisana visina odgovornosti za jednu jedinicu tereta prema Konvenciji iznosila je 100 funti sterlinga, osim ako krcatelj nije vrijednost robe naznaio prije ukrcaja i to oitovanje bilo unijeto u teretnicu. Meutim u nacionalnim zakonima visina odgovornosti nije ista, premda su svi u osnovi slijedili Konvencijsko naelo.

Konvencijom predvieni granini iznos predstavlja minimalni iznos brodareve odgovornosti. Svaki ugovorni uglavak koji ovlauje prijevoznika da ogranii odgovornost na iznos koji je nii od propisanog nije pravno valjan.

Visina nadoknade tete moe biti poveana uz uvjet da krcatelj prirodu i vrijednost robe naznai prije ukrcaja i ako ta vrijednost bude unesena u teretnicu. Stvarna vrijednost robe, ako nije deklarirana u teretnici, irelevantna je preko granice odgovornosti.

Pod jedinicom tereta razumijeva se koleti ili komad, a kod tereta u rasutom stanju metarska tona ili kubini metar, odnosno druga mjera prema tome na temelju koje je jedinice mjere vozarina ugovorena.

Meutim, u kontejnerizaciji postavilo se pitanje to se u smislu pomorsko pravnih normi treba smatrati jedinicom tereta za potrebe ogranienja odgovornosti kontejner ili svako koleto koje je u njemu sloeno. Stoga je u Konvenciju uvrtena tzv. Container clause, koju je prihvatio i Pomorski zakonik.

Kada se upotrijebi kontejner, paleta ili koje drugo slino sredstvo za grupiranje robe, svako koleto ili jedinica za koje je u teretnici naznaeno da su ukljueni u to sredstvo, smatrat e se kao jedno koleto ili jedna jedinica za potrebe ogranienja odgovornosti. Osim u takvom sluaju, to e se sredstvo za grupiranje smatrati kao jedno koleto ili jedna jedinica.

Granica odgovornosti prijevoznika je poviena Protokolom o izmjeni Konvencije iz 1968., uvedena je alternativna mogunost ogranienja po kilogramu bruto-teine izgubljene ili oteene robe, ve prema tome to je za korisnika prijevoza povoljnije. Ogranienje je iznosilo 10 000 zlatnih franaka po koletu ili jedinici tereta ili 30 franaka po kilogramu bruto-teine izgubljene ili oteene robe.

Protokolom o izmjeni Konvencije iz 1979. granini iznosi izraeni su u S.D.R. Special Drawing Right, posebna prava vuenja. Na isti su nain izmijenjene i sve druge pomorske meunarodne konvencije. Jedan SDR iznosi 1,4 USD.

Prema tom protokolu, ogranienje iznosi 666,67 SDR po koletu ili jedinici oteenog, izgubljenog, manjkajueg tereta ili tereta predanog sa zakanjenjem ili 2 SDR za kilogram bruto teine oteenog, izgubljenog ili manjkajueg tereta, s tim da se primjenjuje iznos koji je vii. Pomorski zakonik u potpunosti prihvaa rjeenje Protokola iz 1968. i Protokola iz 1979. godine.Odredbe Pomorskog zakonika usklaene su i s odredbama Protokola 1968., prema kojima prijevoznik nema pravo koristiti se povlasticom ogranienja odgovornosti, ako se dokae da je teta prouzroena osobnom radnjom ili propustom prijevoznika. Dakle, ako su propusti ili djela prijevoznika uinjeni s namjerom da se prouzroi teta ili bezobzirno znajui da e teta vjerojatno nastati. Prijevoznik odgovara za vrijednost izgubljene stvari ili njezina dijela i za smanjenje vrijednosti oteene stvari. Glede stvari predanih sa zakanjenjem, prijevoznik odgovara i za oteenje stvari i za daljnju tetu koja proizae iz zakanjenja.

5. ODGOVORNOST BRODARA ZA IZUZETE SLUAJEVE

Zakon navodi itav niz uzroka tete za koje se prijevoznikova odgovornost ne regulira po naelu pretpostavljene krivnje. Pomorski zakonik je to prihvatio po uzoru na Konvenciju 1924. Ti se uzroci tete nazivaju izuzeti sluajevi jer su izuzeti od opeg principa brodareve odgovornosti na temelju pretpostavljene krivnje. Dakle, za te sluajeve prijevoznik ne odgovara po principu pretpostavljene krivnje, ve prema principu dokazane krivnje. Konvencija o teretnici (Haaka pravila) poznaje institut "iznimnih, izuzetih sluajeva", opasnosti za koje, ako su prouzroili tetu, prijevoznik ne odgovara, osim ako se dokae njegova krivnja ili krivnja osobe za ije radnje i propuste odgovara. Ti su sluajevi, iznimne opasnosti, poznati rizici plovidbenog pothvata, za koje se moe pretpostaviti da ih prijevoznik nije skrivio. U Haakim pravilima nabrajaju se ti sluajevi (17 taksativno nabrojenih, v. l. 4. st. 2.). U skladu s Konvencijom o teretnici i Zakljunim protokolom te Konvencije prijevoznik ne mora, kada dokae uzronu vezu izmeu tete i tog iznimnog (izuzetog) sluaja, dokazivati da nije kriv (da je postupao s dunom panjom), nego korisnik prijevoza (krcatelj, primatelj zapravo ovlateni imatelj teretnice), ako pretendira ostvariti naknadu tete od prijevoznika, mora dokazati osobnu krivnju prijevoznika ili komercijalnu krivnju njegovih zaposlenika za tetne posljedice tog sluaja. Znai, krcatelj, primatelj (ovlatenik iz teretnice) mora dokazati krivnju prijevoznika, usprkos postojanja iznimnog sluaja, ako eli naknadu tete. Rije je o dokazanoj krivnji prijevoznika. To znai da se mijenja ope pravilo o teretu dokaza, odnosno teret dokaza o krivnji brodara se prebacuje na korisnika prijevoza (naelo dokazane krivnje). Institut iznimnih sluajeva s istim uinkom primjenjuje se i u Rotterdamskim pravilima uz manje intervencije (vodei rauna o suvremenim potrebama) glede popisa tih sluajeva.

Prema naelu iz Haakih pravila, da prijevoznik ne odgovara za nautike pogreke (radnje i propuste u plovidbi i rukovanju brodom) osoba kojima se slui u svojem poslovanju (npr. za zapovjednika broda), osim ako postoji osobna prijevoznikova krivnja, osoba radnja ili propust, koju mora dokazati krcatelj (primatelj, ovlateni imalac teretnice) u sluajevima nastanka tete na teretu. Isto vrijedi i u sluaju tete od poara. Oba spomenuta sluaja proizlaze i iz mehanizma iznimnih (izuzetih) opasnosti. Hamburka pravila u sluaju poara prihvaaju naelo dokazane krivnje prijevoznika, ali je pritom svejedno je li rije o prijevoznikovoj (osobnoj) krivnji ili o krivnji osoba kojima se taj prijevoznik slui u svojem poslovanju. Rotterdamska pravila imaju najjednostavnije rjeenje. Naime, poar se spominje kao izuzeti (iznimni) sluaj. Dakle, poar kao dogaaj i njegove pravne posljedice izjednaen je po uinku s reimom iznimnih (izuzetih) sluajeva.

Haaka pravila ne primjenjuju se na prijevoz ivih ivotinja. Hamburka pravila, suprotno Haakim, naglaavaju da izriaj "roba" ukljuuje i ive ivotinje. Hamburka pravila vode rauna o osebujnim osobinama takve robe. Naime, u l. 5. st. 5. istie se da prijevoznik ne odgovara za gubitak, oteenje ili zakanjenje u predaji koji su posljedica posebnih rizika koji su svojstveni ovoj vrsti prijevoza. To znai da u sluaju ako brodar prijevoznik dokae da je postupao po svim posebnim uputama koje mu je dao krcatelj glede ivotinja i da bi se, u okolnostima sluaja, gubitak, oteenje ili zakanjenje u predaji moglo pripisati takvim rizicima, predmnijeva se da su gubitak, oteenje ili zakanjenje u predaji tako prouzroeni, osim ako nema protudokaza (krcatelja, primatelja) da su u cijelosti ili djelomino spomenuti tetni uinci nastali kao posljedica pogreke ili nemarnosti (zapravo krivnje) prijevoznika, njegovih slubenika ili punomonika. U takvim okolnostima rije je o primjeni temelja dokazane krivnje prijevoznika. Nova Rotterdamska pravila ureuju prijevoz i ivih ivotinja kao stvari, ali doputaju ugovornu dispoziciju glede njihova prijevoza. To znai da se ugovorom o prijevozu moe iskljuiti ili ograniiti odgovornost prijevoznika i pomorskog izvritelja. Ipak, prijevoznik, odnosno pomorski izvritelj e odgovarati ako tuitelj dokae da su gubitak, oteenje ili zakanjenje u predaji nastali nekim inom ili propustom prijevoznika

ili osoba za koje odgovara uinjenim s namjerom da se prouzroi takav gubitak, oteenje stvari ili gubitak prouzroen zakanjenjem ili bezobzirno i sa znanjem da e takav gubitak ili oteenje ili gubitak zbog zakanjenja vjerojatno nastati. Posrijedi je naelo o dokazanoj krivnji. U naem se Pomorskom zakoniku taksativno nabrajaju sluajevi za koje, ako su prouzroili tetu, brodar ne odgovara, osim ako se dokae njegova krivnja ili krivnja osobe za ije radnje i propuste odgovara. To su izuzeti sluajevi iznimne opasnosti i poznati rizici plovidbenog pothvata, za koje se moe pretpostaviti da ih brodar nije skrivio. Na zakonik nabraja 9 takvih sluajeva:1. via sila, pomorska nezgoda, ratni dogaaj, zloini na moru, nemiri, pobune

2. sanitarno ogranienje ili dr. mjere dravnih organa

3. propusti krcatelja ili osoba koji za njega rade

4. obustava rada, trajk, masovno iskljuenje radnika ili dr. smetnje koje spreavaju rad

5. spaavanje ili pokuaj spaavanja ljudi i imovine na moru

6. skretanje broda zbog spaavanja ljudi i imovine na moru ili zbog dr. opravdanih razloga

7. prirodni gubitak u masi ili obujmu tereta, ili oteenja koji nastaju zbog vlastite mane ili posebne naravi tereta

8. nedostatno pakiranje, nejasne ili nedovoljno trajne oznake tereta9. skrivene mane broda koje se ne mogu otkloniti dunom panjom.

Potrebno je jo napomenuti da, prema lanku 554., Pomorskog zakonika RH, zapovjednik broda moe, ako se to ne protivi vaeim propisima, opasni teret u svako doba i bilo gdje iskrcati, uiniti ga bezopasnim ili ga baciti ako isti o toj opasnosti nije bio obavijeten prije ukrcavanja. U tom sluaju, prijevoznik zadrava pravo na punu vozarinu i ne odgovara za tetu.

6. ZAKLJUAKPri prijevozu stvari morem brodar (prijevoznik) obvezuje se da e teret predati na odreditu u stanju, vrsti i koliini kako ga je primio i bez zakanjenja. Brodar odgovara u sluaju oteenja, manjka ili gubitka tereta. Brodar za tetu na teretu odgovara prema naelu pretpostavljene krivnje. Ako se eli osloboditi odgovornosti, mora dokazati da uzroke tete nije mogao ukloniti ni pozornou urednog brodara. Mjerilo dune pozornosti je objektivan kriterij jednog srednje sposobnog brodara.

Brodar ne odgovara za tetu na teretu, ako dokae da ona potjee iz uzroka koji se nije mogao sprijeiti ili otkloniti brodar ne odgovara za tetu na teretu koja je prouzroena radnjama ili propustima koji proizlaze iz tzv. nautike djelatnosti, ali brodar odgovara ako mu se dokae da je osobno kriv za nautiku pogreku odgovornost na temelju dokazane krivnje. Ukoliko je u pitanju pogreka pri provedbi tzv. komercijalne djelatnosti, brodar uvijek odgovara. Za tetu koja je teretu na brodu prouzroena poarom, brodar odgovara samo ako se dokae da je poar skrivio osobnom radnjom ili propustom odgovornost na temelju dokazane krivnje.

Institut ograniene odgovornosti bitno obiljeava postojei sustav odgovornosti poduzetnika pomorskog pothvata. U povijesti su postojala tri osnovna sustava ogranienja odgovornosti brodara u pomorskom pravu, to su: sustav abandona, sustav egzekucije i engleski sustav ograniene odgovornosti do unaprijed odreene svote na tonu brodske tonae. Na podruju pravnog ureenja prijevoza stvari morem, ali isto tako i globalnog ogranienja odgovornosti postoji nekoliko razliitih meunarodnih pravnih instrumenata. Konvencije i tekstovi pripadajuih protokola se razlikuju, a aktualne pomorsko pravne konvencije koje ureuju prijevoz stvari morem, pravo na ogranienje odgovornosti priznaju prijevozniku. Na Pomorski zakonik navodi itav niz uzroka tete za koje se brodareva odgovornost ne regulira po naelu pretpostavljene krivnje. Taksativno su nabrojani sluajevi za koje, ako su prouzroili tetu, brodar ne odgovara, osim ako se dokae njegova krivnja ili krivnja osoba koje za njega rade (izuzeti sluajevi, iznimne opasnosti, poznati rizici plovidbenog pothvata za koje se moe pretpostaviti da ih brodar nije skrivio). Brodar ne mora, kad dokae uzronu vezu izmeu tete i izuzetog sluaja, dokazivati da nije kriv (ako je postupio sa panjom urednog brodara), ve korisnik prijevoza, ako eli dobiti naknadu od brodara, mora dokazati osobnu krivnju brodara ili krivnju njegovih djelatnika za tetne posljedice izuzetog sluaja dokazana krivnja. Brodar u svrhu ekskulpacije mora dokazati postojanje jednog od izuzetaka sluajeva, te postojanje uzrone veze izmeu tog sluaja i tete (time se nije definitivno oslobodio odgovornosti, ve samo teret dokazivanja prebacio na korisnika prijevoza).

Brodar za tetu na teretu odgovara ogranieno, jer je kao najvei iznos predvien onaj od 666,67 obraunskih jedinica PPV po koletu ili jedinici tereta, odnosno 2 obraunske jedinice PPV po kilogramu bruto teine oteenog, s time da se primjenjuje iznos koji je vii. Naruitelj (krcatelj) i brodar mogu sporazumno povisiti granicu odgovornosti brodara.

Brodar gubi pravo na ogranienje odgovornosti ako se dokae da je teta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar uinio, bilo u namjeni da prouzroi tetu ili iz krajnje nepanje, znajui da e teta vjerojatno nastupiti. Odredbe o odgovornosti brodara ne mogu se ugovorom mijenjati, na tetu korisnika prijevoza (u suprotnom nemaju pravni uinak nitavost), relativno prisilni propisi. Iznimno se te odredbe mogu mijenjati u korist brodara samo u 4 sluaja (dispozitivni propisi): za tete na teretu nastale prije poetka ukrcaja ili nakon iskrcaja za tete zbog zakanjenja

kod prijevoza ivih ivotinja

kod prijevoza palubnog tereta.Pomorski zakonik Republike Hrvatske prihvaa u cjelini naela Haako visbyjskih pravila (zajedno s Protokolom SDR iz 1979.), pa tako i glede temelja odgovornosti brodara pomorskog prijevoznika.

LITERATURAKnjige:

1. Bolana, D.: Odgovornost brodara za izuzete sluajeve, Pravni fakultet, Split, 1996.

2. Bolana, D.: Pravna steevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Kaer, H. et al.: Liber amicorum in honorem Jadranko Crni (1928. 2008.), Novi informator, Zagreb, 2009.3. Pavi, D., Pomorsko imovinsko pravo, Knjievni krug, Split, 2006.Znanstveni i struni lanci i ostala literatura:

1. Bravar, A.: Meunarodna unifikacija opeg ogranienja odgovornosti brodara i nae pravo, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, broj 100/2007.2. Grabovac, I.: Je li bilo kakvih promjena glede temelja odgovornosti prijevoznika u meunarodnim konvencijama o prijevozu stvari morem?, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, br. 1/2011.3. Marin, J.: Meunarodne konvencije i protokoli kao izvori hrvatskog pomorskog prava, Poredbeno pomorsko pravo, god. 46, br. 161 (2007.)

4. Radionov, N.: Ope (globalno) ogranienje odgovornosti brodara, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2007.5. Rukavina, B.: Ogranienje odgovornosti lukog slagaa s posebnim osvrtom na Roterdamska pravila, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 3/2011.6. Skorupan Wolff, V.: Osobe ovlatene ograniiti odgovornost za trabine nastale iz ugovora o prijevozu stvari morem, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci (1991.), god. 28, br. 2 (2007.)7. Vasilj, A., Bonjak, M.: Sustav opeg ogranienja odgovornosti u pomorskom pravu potreba unifikacije pomorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 3/2011.8. Pomorska enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb, 1981., Sv. 5.9. ehi, D.: Geografski atlas svijeta, Europapress holding, Zagreb, 2005.Pravna vrela:

Pomorski zakonik RH, proieni tekst zakona, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11.Vrela s Interneta:Nasciturus, portal studenata Pravnog fakulteta Split, http://www.nasciturus.com/skriptarnica/cat_view/44-pravni-fakultet-/49-etvrta-godina/66-pomorsko-pravoPOPIS KRATICA

KRATICAZNAENJE

tzv.tako zvano

npr.na primjer

i dr.i drugo

itd.i tako dalje

i sl.i slino

tj.to jest

op. cit.opus citatum

POPIS TABLICATablica 1.Pojmovnik u svezi odgovornosti brodara za tetu na teretu ...16

ehi, D.: Geografski atlas svijeta, Europapress holding, Zagreb, 2005., str. 35.

Marin, J.: Meunarodne konvencije i protokoli kao izvori hrvatskog pomorskog prava, HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/poredbeno-pomorsko-pravo"Poredbeno pomorsko pravo, godHYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1508". 46, br. 161 (2007.), str. 91 111.

Grabovac, I.: Je li bilo kakvih promjena glede temelja odgovornosti prijevoznika u meunarodnim konvencijama o prijevozu stvari morem?, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, br. 1/2011., str. 1 - 10.

Pomorski zakonik RH, proieni tekst zakona, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11., l. 547 552.

Nasciturus, portal studenata Pravnog fakulteta Split,

HYPERLINK "http://www.nasciturus.com/skriptarnica/cat_view/44-pravni-fakultet-/49-etvrta-godina/66-pomorsko-pravo"http://www.nasciturus.com/skriptarnica/cat_view/44-pravni-fakultet-/49-etvrta-godina/66-pomorsko-pravo (28.12.2012.)

Pomorski zakonik RH, proieni tekst zakona, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11., l. 537 540.

Marin, J.: op. cit., str. 92.

Ibidem, str. 91 111.

Bolana, D.: Pravna steevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Kaer, H. et al.: Liber amicorum in honorem Jadranko Crni (1928. 2008.), Novi informator, Zagreb, 2009., str. 745 756.

Pomorski zakonik RH, proieni tekst zakona, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11., l. 547 563.

Rukavina, B.: Ogranienje odgovornosti lukog slagaa s posebnim osvrtom na Roterdamska pravila, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 3/2011., str. 613.

Vasilj, A., Bonjak, M.: Sustav opeg ogranienja odgovornosti u pomorskom pravu potreba unifikacije pomorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 3/2011., str. 550 551.

Bravar, A.: Meunarodna unifikacija opeg ogranienja odgovornosti brodara i nae pravo, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, broj 100/ 2007., str. 25 42.

Radionov, N.: Ope (globalno) ogranienje odgovornosti brodara, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2007., str. 2 3.

Vasilj, A., Bonjak, M., op. cit., str. 550 551.

Pavi, D., Pomorsko imovinsko pravo, Knjievni krug, Split, 2006., str. 70.

Vasilj, A., Bonjak, M.: op. cit., str. 551 552.

Pomorska enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb, 1981., Sv. 5, str. 559.

Vasilj, A., Bonjak, M.: op. cit., str. 551 552.

Skorupan Wolff, V.: Osobe ovlatene ograniiti odgovornost za trabine nastale iz ugovora o prijevozu stvari morem, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci (1991.), god. 28, br. 2(2007.), str. 976.

Marin, J.: op. cit., str. 103 105.

Ibidem, str. 103 105.

Pomorski zakonik RH, proieni tekst zakona, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11., l. 563 - 567.

Bolana, D.: Odgovornost brodara za izuzete sluajeve, Pravni fakultet, Split, 1996., str. 22.-51.

Grabovac, I.: op. cit., str. 7.

Ibidem, str. 7 8.

Ibidem, str. 8.

Nasciturus, portal studenata Pravnog fakulteta Split, HYPERLINK "http://www.nasciturus.com/skriptarnica/cat_view/44-pravni-fakultet-/49-etvrta-godina/66-pomorsko-pravo"http://www.nasciturus.com/skriptarnica/cat_view/44-pravni-fakultet-/49-etvrta-godina/66-pomorsko-pravo (03.01.2013.)

Pomorski zakonik RH, proieni tekst zakona, NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11., l. 553.