Odlagalista Sanacija Deponija SEMIN

8/10/2019 Odlagalista Sanacija Deponija SEMIN

http://slidepdf.com/reader/full/odlagalista-sanacija-deponija-semin 1/21

1.UVOD

1.1.Predmet i cilj rada

Prioriteti u upravljanju otpadom su: minimalno nastajanje otpada, smanjenje nastalogotpada po količini, tretiranje otpada za povrat sirovinskog materijala ili energije iznjega, odlaganje ostatka otpada na sanitarne deponije na ekološki prihvatljiv način Ito onih vrsta otpada koje ne podliježu povratu komponenti, ponovnoj upotrebi iliproizvodnji energije. a uspostavu integralnog sistema upravljanja otpadom u !osni i"ercegovini vremena je sve manje, jer svakim danom nastaju nove količine otpada,koje se odlažu najčeš#e u neure$ene deponije otpada, bolje re#i smetljišta iliodlagališta, koje trajno ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu. %dlaganje igomilanje otpada na neure$ene deponije u !osni i "ercegovini sigurno nijedugoročno prihvatljivo rješenje.

Posljednjih nekoliko godina u !osni i "ercegovini čine se veliki napori za dostizanjestandarda &vropske unije u oblasti integralnog sistema upravljanja otpadom. ' ovomsmislu doneseni su akona o zaštiti životne sredine, akona o zaštiti prirode, akonao vodama, akona o zaštiti vazduha i akona o upravljanju otpadom te niza drugihpodzakonskih propisa na bazi ovih zakon. ' !osni i "ercegovini su stvoreni izakonski preduslovi za uspostavu integralnog sistema upravljanja otpadom, a u tokusu intenzivne aktivnosti na projektovanju i izgradnji kako regionalnih deponija otpadau ve#im gradovima, tako I na sanaciji manjih deponija tzv. smetljišta. ' (arajevu jeizgra$ena i nalazi se u eksploataciji sanitarna deponija otpada )(miljevi#i), izgra$ena

po najstrožijim kriterijumima &vropske unije. Pod ure$enjem deponije sepodrazumijeva sanacija postoje#eg stanja odlagališta sa svrhom minimizacijepostoje#ih negativnih uticaja koje deponija stvara na životnu sredinu, te zatvaranjem.*aime sve do danas se odlaganje otpada uglavnom provodilo nekontrolisano,odnosno na smetljištu se ne provode mjere kojima se smanjuje njegov štetni uticaj nasredinu. Procjedne vode nekontrolisano odlaze u podzemlje, ne primjenjuje sednevno prekrivanje otpada, ne vrši se otplinjavanje otpada itd. *adalje, nemasistema za odvodnju oborinskih voda, ne postoji sistem za gašenje požara, ne pratese uticaji odlagališta na sredinu i sl. +akvo stanje deponije potrebno je što hitnijepromijeniti, te preduzeti odgovaraju#e mjere.odinama se komunalni te djelomičnoindustrijski opasan i neopasan otpad, na ve#ini deponija, odlagao neprimjereno i naekološki neprihvatljiv način. *aime, nastale količine otpada odlagale su senekontrolisano bez primjene bilo kakvih standarda i tehničkih kriterija odlaganja.-asa i sastav otpada zavisi od mnogih aktora, kao što su: klima, ekonomskarazvijenost posmatranog regiona, veličina grada, način stanovanja i socijalnespeciičnosti, način sakupljanja i transporta čvrstog otpada, kao i vrsta industrijskihprocesa od kojeg otpad potiče. /nevna, a time i godišnja masa čvrstog komunalnogotpada, po stanovniku, razlikuje se od jedne do druge zemlje, pri čemu je urazvijenim zemljama viša 01, kg2st.2danu3, u odnosu na srednje razvijene ili

nerazvijene zemlje 04,564,7 kg2st.2danu3. (trateški ciljevi u oblasti upravljanjaotpadom bi bili:

1



• podrška konceptu održivog koriš#enja primarnih sirovina,

• prevencija u generisanju otpada,

• stimulacija reciklaže,

• smanjenje zaga$enja životne sredine usled smanjenja generisanja otpada i

promene načina upravljanja,• smanjenje koriš#enja površina zaga$enih otpadnim materijalima i unapre$enje

cjelokupnog sistema upravljanja otpadom.Poboljšanje upravljanja otpadom ostvaruje se kroz: ustanovljavanje integralnogsistema postrojenja za tretman otpada i kreiranje mehanizama za sistem odvojenogsakupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe otpada.

1.5. Izvori podataka i metode prikupljanja

Prilikom izrade rada, koristila sam se raspoloživom literaturom nastavnog proesora,odredbama zakonskih propisa, podacima iz prakse i podacima koje sam čitalapretraživanjem 8Interneta9.-oje opredjeljenje je da na osnovu vlastitog iskustva i vi$enja pregledanedokumentacije izložim obradu teme koja slijedi.

1.. (adržaj i struktura rada ;ad se sastoji od obrade po poglavljima.

*ajprije su dati opšti podaci o otpadu, vrstama otpada, te šta se podrazumijeva podintegralnim upravljanjem otpadom, te o dosadašnjoj praksi u odlaganju otpada nateritoriji naše zemlje. Izložen je uticaj i opasnost neure$enog odlagališta na okoliš ičovjeka. ' narednom poglavlju izloženo je šta podrazumijeva sanaciju jednedeponije, uticaj tokom sanacije i nakon njene sanacije na okoliš sa mjerama koje se<preduzimaju radi smanjenja štetnog uticaja na okoliš. -onitoring tokom sanacije inakon zatvaranja deponije. ' zaključku je dato mišljenje o trenutnom stanju u oblasti sa mišljenjem o opasnosti

štetnog uticaja za okoliš koju predstavlja neodgovornost čovjeka koji proizvodi iodlaže otpad i nerazumijevanje ozbiljnosti materije.

2. OTPAD

5.1. %pšti podaci o otpadu

Problem čvrstog otpada je posebno prisutan u gradovima, gdje direktno utiče nazdravlje ljudi i životnu sredinu, odnosno direktno utiče na zaga$enje vazduha,

zemljišta i vode. =ovjek u gradu često )gubi) direktnu vezu s prirodom i najradije biželio da otpad nije u njegovom vidnom polju, te je zbog toga sklon da svoj otpad baci

2



u potok, rijeku, šumu ili na neko drugo mjesto. Pri ovome zaboravlja da #e mu se istiotpad, ali u drugom obliku negativno vratiti kroz lanac ishrane.=vrsti otpad koji se produkuje u doma#instvima predstavlja heterogenu smjesurazličitih vrsta otpadnih materijala, kao što su: papir, karton, staklo, keramika,magnetični i nemagnetični metali, plastika, koža, kosti, tekstil, biomasa, razne vrsteinertnih materijala, posebno opasne vrste otpada i sl. %pasne vrste otpada udoma#instvima nazivaju se problematični otpad, u koji spadaju: baterije, stari lijekovi,insekticidi, pesticidi, ungicidi, motorna ulja, razre$ivači, boje, lakovi, sredstva zaskidanje hr$e, sredstva za zaštitu drveta, akumulatori, uljni ilteri, termometri saživom, antiriz, ilmovi raznih vrsta, luoroscentne rasvjetne cijevi, ljepila, kozmetika,otohemikalije, hemikalije za čiš#enje, rastvarači i sl.!osna i "ercegovina se opredijelila za integracione procese vezano za ulazak uporodicu &vropske unije. a ostvarenje ovih ciljeva svi moramo prije svega daobezbijedimo održivi razvoj, odnosno da osiguramo kvalitet života svakog pojedinca i

društva u cjelini. %drživi razvoj podrazumijeva prije svega očuvanje životne sredine.a ostvarenje ovih ciljeva na prvom mjestu potrebno je u svim sredinama uspostavitiintegralni sistem upravljanja otpadom, što podrazumijeva sljede#e radnje:

• nadzor u životnom ciklusu otpada, odnosno od njegovog nastanka do

konačnog zbrinjavanja na ekološki prihvatljiv način,

• izbjegavanje i smanjenje otpada na mjestu njegovog nastanka,

• razdvojeno skupljanje korisnih komponenti otpada i nekorisnog ostatka ,

• iskorištavanje i obrada otpada i

• strogo kontrolisano odlaganje nekorisnog ostatka otpada.

Slika 1. Izgled jednog smetljišta u BiH

>od uspostave integralnog sistema otpada treba stalno imati na umu osnovnaljudska prava, ali i obaveze što podrazumijeva pravo čovjeka na zdravu životnu

3



sredinu, pravo na inormaciju i pravo na sudjelovanje u odlučivanju. %stvarenje ovihciljeva mogu#e je samo pod uslovom da su svi gra$ani osposobljeni 0obučeni3 imotivisani za učeš#e u procesima odlučivanja, vezanim za realizaciju uspostaveintegralnog sistema upravljanja otpadom u svojoj sredini.(amo odgovorno ponašanje svakog pojedinca prema vlastitom otpadu garantujezaštitu ljudi i životne sredine.

5.5. ?rste i deinicije otpada

%tpad sigurno nije gomila nekorisnih predmeta i materijala i ne mora postati sme#eako se s njim postupa na adekvatan način. ' ovom smislu, može se re#i da otpadpostaje sme#e samo u slučaju neodgovornog ponašanja ljudi s vlastitim otpadom.Iskustva razvijenih zemalja u svijetu, koje koriste savremene postupke tehnike iitehnologije obrade otpada omogu#uju iskorištavanje preko @4 A svih vrsta i količina

otpada.Prema akonu o upravljanju otpadom u !osni i "ercegovini )%tpad znači svematerije koje vlasnik 0pravno ili izičko lice3 odlaže, namjerava odložiti ili se traži dabudu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada iutvr$enoj u provedbenom propisu).Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada:

• komunalni otpad

• industrijski 0tehnološki3 otpad.

>omunalni otpad je otpad iz doma#instava kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirodei sastava sličan otpadu iz doma#instava, npr.: otpad koji nastaje čiš#enjem javnihpovršina i otpad sličan otpadu iz doma#instava koji nastaje u privrednimorganizacijama, javnim ustanovama, uslužnim djelatnostima i sl. >omunalni otpad se,po pravilu, zbrinjava u okviru komunalne djelatnosti u odre$enoj regiji.a ispravno postupanje s komunalnim otpadom prvenstveno su odgovorni samigra$ani koji su i proizvo$ači ovog otpada. >omunalna preduze#a moraju obezbijeditiodgovaraju#e uslove, kojim #e se omogu#iti gra$anima primjerno postupanje s

otpadom a shodno odlukama nadležnih organa i tijela u opštini. +ako$e, komunalnapreduze#a su dužna da savjetima i drugim aktivnostima pomognu gra$anima usavremenom zbrinjavanju komunalnog otpada.

Industrijski 0tehnološki3 otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima uindustriji, uslužnim djelatnostima i drugim oblastima, a po količini, sastavu iosobinama se razlikuje od komunalnog. a zbrinjavanje ovog otpada propisane suposebne procedure, kojih se moraju pridržavati svaki proizvo$ač, odnosno vlasnikindustrijskog 0tehnološkog3 otpada.

Pored ove dvije vrste otpada, akonom o upravljanju otpadom deinisane su još dvije

4



vrste, i to:Inertni otpad je otpad koji nije podložan značajnim izičkim, hemijskim ili biološkimpromjenama. Inertni otpad se ne#e rastvarati, spaljivati, ili na drugi način izički ilihemijski obra$ivati, biološki razgra$ivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sakojima dolazi u kontakt, na način da prouzrokuje zaga$enje životne sredine iliugrožavanje zdravlja ljudi. 'kupna vlažnost, sadržaj polutanata u otpadu iekotoksičnost iltrata mora biti neznatna da ne bi došlo do ugrožavanja kvalitetapovršinskih i podzemnih voda.

*eopasni otpad je otpad koji nije deinisan kao )opasni otpad).

' odre$enim granama privrede i u drugim djelatnostima dolazi do produkcijeopasnog otpada 6 koji predstavlja svaki otpad koji je utvr$en posebnim propisom i kojiima jednu ili više karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okolinu

po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listiotpada kao opasni i regulisan posebnim popisom.;adi izbjegavanja štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu, potrebno jeorganizovano sakupljanje i sanitarno odlaganje nekorisnog ostatka otpada.%dlaganjem otpada na neure$ene deponije otpada, ili bolje rečeno smetljišta dolazido veoma dugotrajnog i velikog zaga$enja životne sredine, što štetno utiče nazdravlje ljudi. (anacija ovih smetljišta često je veoma skupa.

Proces razgradnje nekih vrsta otpada je veoma dugotrajan, npr.:

• Plastične boce: 144 6 1444 godina

• Bluminijske limenke: 14 6 144 godina

• Cvaka#e gume: D godina

• Eilter od cigarete: 1 6 5 godine

• *ovinski papir: 6 15 mjeseci

• %tpad od vo#a i povr#a: 6 F mjeseci

• Papirne maramice: 5 6 mjeseca

%dlaganjem otpada na sanitarne deponije ili pak na neure$ene deponije, odnosnosmetljišta dolazi do nepovratnog gubitka veoma vrijednih materijala, iz kojih seprocesom reciklaže mogu dobiti sekundarne sirovine ili sekundarna energetskagoriva. bog toga umjesto odbacivanja otpada na sanitarna odlagališta ili smetljištatreba uvesti integralni sistem upravljanja otpadom, koji predstavlja zbir svih mjera0političkih, naučnih, tehničkih, ekonomskih i dr.3 kojim se ostvaruje smanjenje,iskorištavanje 0materijalno ili energetsko3 i sigurno odlaganje otpada na ekološkiprihvatljiv način uz zadržavanje postoje#e proizvodnje i potrošnje.(avremeni postupci obrade, odnosno savremena tehnika i tehnologija omogu#uju

maksimalno iskorištavanje svih vrsta otpada, ali uz uslov odgovornog postupanja ssvojim otpadom svakog pojedinca.

5



5.. 'ticaj nepropisnog odlaganja otpada na čovjeka I okoliš

=vrsti otpad, u ve#oj ili manjoj mjeri, ima veoma izraženo negativno dejstvo na

zdravlje ljudi i osnovne elemente životne sredine: površinske i podzemne vode,vazduh i zemljište. (vi elementi koji iz otpada do$u u ove osnovne elemente životnesredine, prije ili kasnije #e kroz lanac ishrane do#i čovjeku. ' dosadašnjoj praksipra#enja štetnog uticaja odre$enih supstanci emitovanih iz deponija, odnosnosmetljišta otpada, identiicirano je njih 1 koje mogu imati uticaj na zdravlje ljudi iosnovne elemente životne sredine, a to su: arsen, olovo, kadmij, hrom, bakar, nikl,živa, cink, polihlorirani bienili, benzen, trihloretilen, tetrahlormetan i natrijev cijanid.

Slika 2. Uticaj osnovnih elemenata ekosistema na čovjeka preko lanca ishrane

(tanje u !osni i "ercegovini što se tiče čvrstog otpada u odnosu na sanitarno6higijenske uslove je dosta loše, jer se otpad odlaže uglavnom na neure$ene deponijeotpada ili bolje re#i divlje deponije ili smetljišta.

Slika . !dlaganje otpada u neure"ene deponije# odnosno smetljišta i štetno dejstvodeponijskog $iltrata i plina na %ivotnu sredinu&

6



Posljedice takvog odlaganja i zbrinjavanja čvrstog otpada su:

• "igijenski i vizuelno loš dojam odlagališta otpada, bez obzira na njegovu

vrstu, naročito poslije raznošenja nekih komponenti otpada pri vremenskim

nepogodama, npr. vjetar, kiša, snijeg i sl.• *eogra$ene deponije su leglo životinja i insekata koji traže hranu, npr.

mačke, psi lutalice, štakori, divlje životinje, ptice i dr. %ve životinje nasmetljištima se često zaraze. >od zaraze ove životinje prenose bolestime$u sobom, a u dodiru sa čovjekom i na njega, npr.: bjesnilo,hemoragična groznica, G6groznica, crijevne zarazne bolesti, parazitoze idr.

• Hjudi kojima je prodaja korisnih komponenti iz otpada, npr. stari papir, P&+

ambalaža, metali i sl. zanimanje, prekapaju po takvim smetljištima i timese mogu zaraziti sami, a tako$e zaraziti i one sa kojima dolaze u dodir,pogotovo djecu i druge uku#ane.

• ' no#nim satima na takve deponije nesavjesni ljudi odvoze životinjski,

otrovni i industrijski otpad, kao i sav drugi, vrlo često, opasni otpad.

• Procjedne vode koje vremenom nastaju na takvim deponijama dovode do

opasnih zaga$enja naših izvora pitke vode i vodotoka.

• *amjernim paljenjem sme#a, kao i prirodnim eksplozijama deponijskog

plina, na nekontrolisanim smetljištima stvaraju se opasni plinovi i gasovikoji zaga$uju okolinu i atmoseru.

• %kolno zemljište se nepovratno zaga$uje teškim metalima, pesticidima i

drugim opasnim spojevima, a preko njega i biljke kojim se hrane životinje ičovjek pa tako ove opasne i često kancerogene supstance nepovratnoulaze u organizam čovjeka.

%pasnost prijeti izvorištima pitke vode, dokazano da se pomenute opasne supstanceakumuliraju i djeluju u organizmu čovjeka, a potom nakon dvadeset i više godinaimaju uticaj na pojavu raznih oblika karcinoma, leukemije i drugih neoplazmi za koje još nisu otkriveni lijekovi.

3. SANACIJA DEPONIJE

Privremene deponije ne zadovoljavaju osnovne uslove za zbrinjavanje otpada, te ih je potrebno sanirati i konačno zatvoriti za rad. Pretpostavka je da je organizovanaregionalna deponija otpada. +okom sanacije, na deponiji otpada može se odlagatiotpad, koji se svakodnevno stvara na analiziranom području, te #e se dovesti otpad sokolnih 8divljih9 deponija. (av otpad koji #e se dalje stvarati na analiziranompodručju, nakon zatvaranja deponije odlagao bi se na regionalnu deponiju otpada.

7



*akon sanacije postoje#e deponije, uslijedilo bi zatvaranje postavljanjem završnogpokrovnog sloja. >ao završni pokrovni sloj predvi$en je )sendvič6sloj) koji se sastojiod izravnavaju#eg sloja prekrivnog materijala, drenažnog sloja za plinove 0min. 4cm3, gline 0min. 4 cm, koeicijenta vodopropusnosti kJ146@ m2s3 ili bentonitnogtepiha 0KH6a3, geodrena, rekultiviraju#eg završnog pokrovnog sloja 0min. 144 cm3 teozelenjavanja 0trave3. 're$enjem i konačnim zatvaranjem postoje#e deponije, bitno#e se poboljšati postoje#e stanje.

.1.*ačin sanacije i rada deponije

%dlaganjem otpada na predvi$eni način spriječavaju se neželjeni eekti na životnusredinu, kao što su onečiš#enje površinskih i podzemnih voda, nastajanje požara inekontrolisano gorenje otpada te velika prisutnost glodavaca, insekata i ptica. %tpad

koji se dovozi na odlagalište razlikuje se po sastavu, a najve#i dio komunalnogotpada čini ku#ni otpad koji sadrži velik dio rastvorljive organske supstance. %dmahnakon odlaganja, počinje razgradnja organske supstance u otpadu pod djelovanjemmikroorganizama. (anacija deponije obuhvata prostor na kojem je odlagan otpad idevastiranu sredinu. %tpad se uglavnom, na nesanitarni način i bez ikakvog reda,odlaže u prirodne vrtače.'re$enje odlagališta obuhvata prostor na kojem je do sada odlagan otpad, kao idevastiranu okolinu. Prvi korak ure$enja deponijske lokacije predstavlja krčenje ipripremu terena unutar prirodne depresije. *akon prikupljanja razbacanog otpada,

isti je potrebno selektovati te odvojiti opasne komponente i predati ih ovlaštenimoperaterima za zbrinjavanje opasnog otpada. -etalni otpad tako$e treba odvojiti tepredati ovlaštenim preduze#ima na daljnju obradu. %d presloženog otpada i otpadakomunalnog sadržaja prebačenog s 8divljih9 deponija potrebno je ormirati tijelodeponije. /eponija se ure$uje tako da njegov pokos bude prosječno 1:. %ko cijeledeponije po potrebi se gradi servisna cesta. >ada se teren adekvatno pripremipristupa se postavljanju donjeg brtvenog sloja. Postoje#i otpad, kao i razbacani otpadpo deponiji potrebno je presložiti na ure$enu površinu te se nastavlja s odlaganjem.*akon što se sav otpad presloži i zgura, provodi se dezinsekcija i deratizacija.Paralelno s time postavlja se ograda oko cijele deponije otpada, gradi obodni kanalza skupljanje sljevnih oborinskih voda oko cijelog tijela deponije otpada. atim seizra$uje vodonepropusno dno kao 9sendvič 6 slojL ugradnjom brtvenog sloja Mbentonitnog tepiha 0KH3, adekvatnog sloju gline od 1m, koeicijenta propusnosti k J146@ m2s te P&"/ olije. *a brtveni sloj 0bentonitni tepih N P&"/ olija3 sodgovaraju#im kosinama postavlja se geotekstil, drenažni sloj te geomreža.

8



Slika '. Izgled jednog dijela sanitarne deponije komunalnog otpada u $azi ugradnjedrena%nog sloja

*akon toga slijedi izvedba sistema za prikupljanje procjednih voda iz tijela deponijekoja se sastoji od drenažnih cijevi te drenažnog kanala izra$enog od mineralinihmaterijala različitih rakcija. *a ure$en donji brtveni sloj odlaže se prvo stari te novo

prikupljeni otpad. a sve radove koristi se interna cesta. %tpad se nabija u slojevimamaksimalno do 4.D4 m, kada se dnevno prekriva inertnim materijalom u sloju od 4.1Dm. -aksimalna visina jednog nivoa odloženog otpada iznosi od 5.D m, kada se otpadprekriva inertnim materijalom debljine cca 4.4 m. *akon što se sav otpad prebaci iormira tijelo deponije provede se sabijanje otpada te postavljanje jednogventilacionog kanala 0otvora3 kojim se skupljeni plin odvodi u atmoseru pasivnimputem.

*akon zatvaranja deponije izra$uje se vodonepropusni pokrovni sloj po otpadu kao9sendvič 6 slojL koji se sastoji od: plinodrenažnog sloja prekrivnog materijala 0min.4.4 m3, brtvenog sloja M KH 0k J 14 6@ m2s3 s karakteristikom zamjene gline debljine4,4 m, geodrena, rekultiviraju#eg sloja tj. zaštitnog zemljanog sloja, debljine 1 m,vegetacije 0trava i nisko raslinje3.

9



Slika (. )etalj završnog pokrovnog sloja

*a najnižoj koti terena uz rub lokacije predvi$a se postavljanje sabirnog bazena zaskupljanje procjednih voda sa sistemom recirkulacije. *avedeni uslovi odre$ujutehnologiju odlaganja otpada koja #e se primijeniti. ;ad na saniranoj deponiji bazira

se na odlaganju otpada u etažama.%dlaganjem otpada na predvi$eni način sprječavaju se neželjeni učinci na životnusredinu, kao što su: onečiš#enje površinskih i podzemnih voda, nastajanje požara inekontrolisano gorenje otpada, te prisutnost glodavaca, insekata i ptica u velikombroju. 're$enje postoje#e deponije povezuje se s nastavkom odlaganja otpada nasaniranoj deponiji, što #e dovesti do bitnog poboljšanja postoje#eg stanja na područjuodlaganja. %no je neminovno, jer se otpad mora odlagati na zakonom predvi$eninačin.

10



Slika *. Izlaz drena%ne cijevi za sakupljanje deponijskog $iltrata +procjednih voda, iz tijela deponije otpada -Smiljevii- u /azen za tretman ovog $iltrate

Slika 0. ematski prikaz detalja ventilacionog otvora

+ehnologija odlaganja otpada na saniranoj deponiji sastojala bi se iz sljede#ihosnovnih operacija, a koje se odvijaju tokom radnog dana:

6 istresanja otpada na radnu površinu,

6 rasprostiranja u slojeve i zbijanje otpada buldožerom,

11



6 dnevnog prekrivanja otpada inertnim materijalom ili membranom izra$enomiz H/P&6olije sve do popunjavanja cijele kasete.

*akon popunjavanja jedne etaže, me$uetaža se prekriva slojem glinovitogmaterijala, dovezenim inertnim materijalom ili materijalom od ure$enja gra$evinskog

zemljišta u naseljima, a nakon čega slijedi završno zatvaranje i ozelenjavanje. >aozavršni pokrovni sloj predvi$en je9sendvič 6 slojL koji se sastoji od: gasodrenažnogsloja prekrivnog materijala 0min. 4.4 m3, brtvenog sloja M KH 0k J 146@ m2s3 skarakteristikom zamjene gline debljine 4,4 m, geodrena, rekultiviraju#eg sloja tj.zaštitnog zemljanog sloja debljine 1 m, vegetacije 0trava i nisko raslinje3.

*a prostoru deponije moraju se nalaziti svi sadržaji koji služe za pravilan i siguranrad, a prostor cijele lokacije treba biti podijeljen na sljede#a područja:

• ulazno6izlaznu zonu

• prostor tijela deponije za odlaganje otpada• prostor oko deponije 0vizualna zona3.

'lazno6izlazna zona bi obuhvatala sve objekte predvi$ene za smještaj opreme iboravak radnika. %vdje se nalaze: ulazna vrata, porta i objekat za zaposlene, platoza pranje vozila, reciklažno dvorište 0u sklopu kojeg je mogu#e postaviti pokretnopostrojenje za baliranje otpada3, pretovarna stanica i sabirni bazen za otpadne vode.Prostor tijela deponije obuhvata prostor na kojem se odlaže otpad koji svakodnevnonastaje na predmetnom području. Prostor oko tijela deponije je zaštitna zona prema

okolnom terenu, koja ograničava ulazak neovlaštenih osoba, sprječava 9divljeLodlaganje otpada i raznošenje prašine. ' ovoj zoni nalaze se ograda, obodni kanal,servisna cesta, zeleni pojas te sabirni bazen za procjedne vode.

%d opreme potreban je buldožer 0eventualno i kompaktor3, koji služi za rad saotpadom i prekrivnim materijalom, odnosno, za njihovo zbijanje. ( obzirom nakoličinu otpada u razdoblju odlaganja otpada, predvi$a se uslužno korištenjebuldožera i2ili kompaktora koji #e služiti za rad otpadom i prekrivnim materijalom. %dostale opreme predvi$en je hidroblok, visokopritisni perač, agregati, kao i ostalipriručni materijal. *a prostoru predvi$enom za smještaj reciklažnog dvorišta

predvi$eni su kontejneri odre$enih zapremina. a redovno poslovanje deponijepredvi$en je rad u prvoj smjeni, po potrebi i u drugoj smjeni dok je umjesto tre#esmjene predvi$en rad čuvarske službe.

12



Slika . 3one deponije na jednoj od saniranih deponija +deponija 4avorov vrh# Brinje,

u Hrvatskoj

.5.'ticaj deponije na životnu sredinu

*eželjene pojave koje se mogu javiti su sljede#e:

• onečiš#enje vazduha i eksplozije plinova• onečiš#enje podzemnih i površinskih voda• onečiš#enje zemljišta

• neugodni mirisi, raznošenje laganog materijala i buka.

13



Uticaj na vode - Potrebno je razlikovati oborinske vode i procjedne vode. %borinskevode su čiste do trenutka prolaska kroz otpad. /io vode koji se iniltrira u otpad, utrenutku premašenja adsorpcijskog kapaciteta otpada postaje procjednom vodom,koja se skuplja na prirodnoj geološkoj podlozi deponije ili pak otječe dalje upodzemlje, gdje ugrožava kvalitet podzemnih voda.

Podzemne i površinske vode, ako do$u u kontakt s otpadom, onečiš#uju se zavisnood karakteristika odloženog otpada i količine vode koja se procje$uje kroz tijelodeponije. /aljnje kretanje procjedne vode u zemljište, podzemne ili površinske, možeizazvati onečiš#enja. (tvaranje procjednih voda je u direktnoj vezi s količinompadavina koje u$u u otpad. ( obzirom na to da #e se kao pokrovni materijalupotrebljavati glina ili bentonitni tepih 0KH3, teoretska maksimalna količina vodekoja može u#i u otpad iznosi cca 1,1 m2dan. +o je maksimalna količina procjedne

vode, a nakon zatvaranja gornje plohe brtvenim slojem nastajanje novih voda upotpunosti #e prestati. Procjedne vode koje se stvaraju razgradnjom otpada ve# suse procijedile u okolinu.

Uticaj na zemji!te - 'ticaji na zemljište svedeni su na minimum, budu#i da seprovodi sanacija deponije postavljanjem vodonepropusnog pokrovnog sloja pootpadu.

Uticaj na vazd"# M asovi, koji se stvaraju prilikom razgradnje organskih supstancina deponijama mogu posredno ili neposredno uticati na okolinu. ' najve#oj količini

prisutni su metan i ugljendioksid, dok u manjoj količini sumporovodonik i drugi. -etan je gas koji u količini D M 1D A sa vazduhom gradi eksplozivnu smjesu pa trebapreduzeti sve mjere kako bi se spriječila mogu#nost eksplozije i požara na deponiji.Iz tog razloga, kontrolisana degazacija deponije je neophodna. Prašina #e se javljatisamo za vrijeme izvo$enja radova sanacije i nestat #e nakon ozelenjavanjazatvorene plohe deponije. /aljnji problem, vezan uz nastajanje odlagaju#eg gasamože biti neugodan miris, čiji su nosioci sumporovodonik 0" 5(3 i isparljiva organska jedinjenja poput merkaptana.

Uticaj na $o%" i $a"n" - %gra$ivanjem deponije radi sprječavanja ulaska divljači i

krupnijih životinja u prostor deponije, spriječi#e se mogu#nosti prenosa zaraza.>onačnim zatvaranjem deponije postavljanjem završnog pokrovnog sloja bi#espriječen dolazak životinja na deponiju.

Uticaj na &%i%odne i '"t"%ne v%ijedno(ti M Bko se deponija uz poštovanje svihpropisanih zaštitnih mjera sanira i konačno zatvori te ozeleni, još više #e se poboljšatipostoje#e stanje koje #e doprinijeti boljem očuvanju vrijednosti šireg područja okodeponije, a bi#e omogu#en i održivi razvoj.

14



Uticaj )"'e 6 *a deponiji #e se buka stvarati samo za vrijeme trajanja radovasanacije, a stvara#e je vozila i buldožer. 'slijed rada mehanizacije na radnom poljuočekuje se buka od oko 4 d!B.

Uticaj na viz"eni 'vaitet &ejza*a - %dlaganjem otpada na lokaciji deponije ovaj

prostor je pejzažno i estetski ve# izgubio svoj prvobitni identitet te se stvorio novielement koji je promijenio izionomiju ovog prostora. ( obzirom na to da #e sedeponija urediti i zatvoriti te ozeleniti, negativni uticaji na pejzaž #e biti minimalni.

Uticaj " ("+aj" e'oo!'e ne(%e,e 6 !udu#i da #e se deponija saniratipostavljanjem završnog pokrovnog sloja, mogu#nost nastanka požara je minimalna.;izik nastanka zaga$enja površinskih voda ne postoji jer nema mogu#nosti miješanjapovršinskih voda s procjednim vodama.

Uticaj na zd%avje j"di 6 ?e#i uticaj deponije može se pokazati na radnike koji #e

izvoditi radove na sanaciji. +okom rada s otpadom javlja se niz opasnih supstancinepovoljnih po zdravlje, kao što su štetni i agresivni gasovi, prašina, insekti, glodavcii ptice. /eponijski gasovi, prvenstveno metan i ugljen6dioksid, u ve#imkoncentracijama mogu izazvati pospanost, slabost, gubitak svijesti i sl.(umporovodonik nadražuje oči i gornje dišne putove.

.. -jere zaštite na životnu sredinu

je%e za (manjenje "ticaja na 'vaitet vazd"#a

• ' sklopu završnog prekrivnog sistema ispod brtvenog sloja potrebno jeizgraditi drenažni sloj za prikupljanje deponijskog gasa.

• *a površinu sanirane deponije postavlja se ventilacioni otvor kojim #e sekontrolisano skupljati deponijski gasovi i odvoditi u atmoseru prirodnim putem0pasivni sistem3.

je%e za za!tit" zemji!ta

• >onačno zatvaranje deponije izvodi se ugradnjom vodonepropusnogpokrovnog sloja po otpadu kao 9sendvič slojaL koji se sastoji odplinodrenažnog sloja prekrivnog materijala 0min. 4,4 m3, brtvenog sloja Mglina debljine 4,4 m, koeicijenta propusnosti k J 14 M @ m2s ili adekvatanogKH s karakteristikom zamjene gline, geodrena, rekultiviraju#eg sloja tj.zaštitnog zemljanog sloja debljine 1 m, vegetacije 0trava i nisko rastinje3

15



je%e za za!tit" voda

• /eponija se po zatvaranju prekriva završnim prekrivnim sistemom u sklopukojeg je i brtveni sloj koji #e sprječavati prodiranje oborinskih voda u deponiju itime spriječiti stvaranje novih procjednih voda. *ajve#a vrijednost koeicijenta

propusnosti brtvenog sloja mora iznositi 14 6 @ m2s.• %ko deponije je potrebno izgraditi obodni kanal koji je potrebno i održavati.

(kupljene oborinske vode preko taložnika i upojnog bunara kontrolisano seupuštaju u okolni teren.

• ;adove na preslagivanju otpada i ormiranju tijela deponije, kao i sve ve#e

gra$evinske radove treba provoditi u toku suvog vremenaO na taj se načinsmanjuju količine padavina, koje mogu pasti na tijelo deponije tokom radova.

• >oordinisati radove na sanaciji deponije, naročito oblikovanje tijela i pokosa

deponije, tako da radna područja budu što manja te da se na završene

dijelove deponije što prije postavi privremeni pokrovni sloj, a potom i završnipokrovni sistem.

• a vode od pranja vozila i opreme treba predvidjeti prihvat i odvajanje uljne

aze u separatoru ulje2vodaQ te zbrinjavanje uljne aze kao opasnog otpada.

je%e za za!tit" $o%e i $a"ne

• /eponiju je potrebno ograditi ogradom 0visine najmanje 5 m3 radi sprječavanjaulaska divljači i krupnijih životinja u prostor deponije.

• (vakodnevno prekrivati otpad, koji se dovozi na lokaciju deponije tokomsanacije 0ukoliko deponija nije zatvorena u toku sanacije3, slojem inertnogmaterijala 0H/P&6olijom ili inertnim materijalom3

je%e za za!tit" &%i%odne i '"t"%no-i(to%ij('e )a!tine

• ' slučaju arheoloških nalaza prilikom radova na deponiji, radove obustaviti iobavijestiti nadležnu instituciju.

je%e za!tite od &ove,ane )"'e

• Bko iz bilo kojeg razloga do$e do pove#anja nivoa buke, intervenisatipreduzimanjem dodatnih zaštitnih mjera 0zaštitne ograde ili nasipi3.

je%e za za!tit" &ejza*a

• /eponija otpada se zatvara postavljanjem završnog pokrovnog sloja, pri čemuse ozeleni sadnjom autohtonog bilja.

je%e za!tite " ("+aj" e'oo!'e ne(%e,e16



• %soblje deponije potrebno je osposobiti za kontrolu otpada na ulazu u krugdeponije, radi sprječavanja unošenja opasnog otpada 0ukoliko deponija nijezatvorena u toku sanacije3.

• Pri radu s otpadom u potpunosti se pridržavati akona o zaštiti na radu.

je%e za!tite zd%avja j"di

• ;adnike koji izvode radove na sanaciji deponije otpada, zaštititi zaštitnomodje#om i obu#om za rad.

• (trogo nadzirati da li se radnici pridržavaju svih redovnih mjera zaštite0prilikom rada mašinama na deponiji i ostalom opremom3.

Slika 5. Situacija odvodnje +deponija 4avorov vrh# Brinje,

17



Slika 16. ematski prikaz detalja odvodnje +deponija 4avorov vrh# Brinje,

Slika 11. Situacija ventilacionog otvora +deponija 4avorov vrh# Brinje,

18



Slika 12. 7rincip /ilansa voda

.. -onitoring stanja životne sredine tokom sanacije i zatvaranja deponije

+okom sanacije deponije potrebno je :

• %borinske vode iz sabirnih laguna 0bazena3 treba kontrolisati svaka mjeseca, a pored toga, obavezno i prije svakog ispuštanja vode iz sabirnihlaguna,

• Bnalizirati podzemne vode svaka mjeseca,• Bnalizirati procjedne vode svaka mjeseca,• ;edovno pratiti nivo vodnog lica u bušotinama za podzemne vode,• >ontrolisati sastav i kvalitet voda s ure$aja za pranje vozila dva puta godišnje,• >ontrolisati emisiju gasova 0K", K%5, "5(, %5, "53 svaka mjeseca,• Izvršiti najmanje jednom godišnje detaljnu analizu količine stakleničkih

gasova. -etan i ugljendioksid koji se s deponije emituju u slobodnu atmoseru,prema >onvenciji iz ;io de Raneir6aQ iz 1@@5. godine, su staklenički plinovi,• (vakodnevno kontrolisati vrstu, sastav i količinu otpada koji #e se u prelaznom

razdoblju do konačnog zatvaranja dovoziti na deponiju,• &luat proizvodnog 0tehnološkog3 otpada kontrolisati prema potrebi,• >ontrolisati vrste otpada koje se sakupljaju u reciklažnom dvorištu,• >ontrolisati cjelovitost privremenog pokrovnog sloja i slijeganje tijela deponije

na završenim dijelovima deponije, prekrivenim privremenim pokrovnim slojem.

*akon zatvaranja deponije potreban je monitoring :

19





. /A0JUA0

' &vropskoj uniji preporucena hijerarhija otpada zasniva se na sljedecimaktivnostima 0 poredane po stepenu vaznosti 3 : sprečavanje nastajanja otpada iredukcija njegove štetnosti , ponovna upotreba , recikliranje , iskoriš#enje zadobijanje energije. *a kraju se pribjegava sigurnom odlaganju 0 spaljivanje iliodlaganje na deponiju 3. =esto se hijerarhija prioriteta , bar kada se misli nakomunalni nivo , sagledava kroz prizmu 9 ; 9 koja obuhvata sljede#e aktivnosti:smanjenje količine otpada 0 ;educe 3 , ponovna upotreba stvorenog otpada 0 ;euse 3i recikliranje nastalog otpada 0 ;ecScle 3. *aravno , smanjenje količine nastalogotpada treba uzeti kao prvi izbor . (ljedeci korak bi bio koriš#enje otpada 0 npr.ponovno punjenje staklenih boca 3 , a tre#a mogu#nost je recikliranje materijala0 jedan primer je recimo sakupljanje aluminijumskih konzervi za reprocesiranje i

ponovnu upotrebu3. (vrha ovog rada je da nas približi problemima ali i koristima kojese nalaze u resursu zvanom otpad. >ako njegovim štetnim dejstvom na životnusredinu i čoveka , tako i njegovom ponovnom upotrebom , smanjenjem njegovezapremine ali i količine , pretvaranjem u razne vidove energija na najbolje mogu#enačine kroz dostupne vidove tehnoloških mogu#nosti , a za dobrobit čovjeka ali icjelokupnog ekosistema ove planete. >ao što je prikazano u radu , &vropska unija sezaista odgovorno odnosi prema tom problemu ali su i mnoge druge zemlje svijetashvatile značaj i ozbiljnost trenutne situacije. ' našoj državi je svijest o ovome jošuvek nedovoljno razvijena , ali ako ovaj problem nastavimo da ignorišemo, posljedice

po nas i našu zemlju mogle bi biti katastroalne, kroz razne vidove opštegzagadjenja. 'ravnotežavanje proizvodnje i potrošnje u okolišu na način da to priroda možepodnijeti i da se može obnavljati, razvijanje privrede na bazi smanjene produkcijeotpada i smanjene potrošnje energije i materija, to je metoda održivog razvoja koju jepotrebno podržavati u cilju zaštite okoliša1. *a nama svima je odgovornost da topodržimo i omogu#imo.

1 Rahi# -.:P%o(to%no &ani%anje i za!tita o'oine,+ehnički akultet !iha#, 544., str. F.21

Documents

Odlagalista Sanacija Deponija SEMIN