OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA - PSIHOLOGIJA LIČNOSTI

Odlaganje, perfekcionizam, ispitna anksioznost i akademski uspjeh

Prof.dr.sc. Tajana Ljubin GolubDr.sc. Zlatka Kozjak Mikić

04.05.23

Definicija odlaganja

=Sklonost odgađanju započinjanja ili završavanja važnih zadataka,

do točke osjećanja neugode

Odlaganje

Široko raširena pojava Samo ponekad korisno (npr.

odgađanje odluke zbog nedostatka informacija)

Uglavnom vrlo nekorisno i s lošim posljedicama

Opće odlaganje Akademsko odlaganje

Uzroci odlaganja

Strah od neuspjeha Strategija zaštićivanja

samopoštovanja stvaranjem određene zapreke (stvarne ili zamišljene) koja služi kao isprika

Nemogućnost odupiranja zabavnijim alternativama

Uzroci odlaganja: osobne karakteristike

Niska savjesnost Neorganiziranost Niska samokontrola Niska motivacija za postignućem Impulzivnost Perfekcionizam (negativni)

Uzroci odlaganja: karakteristike zadatka

zadatak koji je odbojan, pretežak, dosadan;

zadatak koji je vremenski udaljen;

zadatak za koji učenici nisu intrinzično zainteresirani

Akademsko odlaganje

Odlagači kasnije počnu učiti i uče manje

Povezano sa impulzivnošću, manjom samodiscipliniranošću i neorganiziranošću

Posljedice: anksioznost, odustajanje

Akademsko odlaganje

Značajna, iako niska povezanost s uspjehom

Nije povezano s kognitivnim sposobnošću, niti rodom

Perfekcionizam

=„Perfekcionizam je težnja za nepogrešivošću, a perfekcionisti su osobe koje žele biti savršene u svim područjima života“

(Flett i Hewitt, 2002.)

POZITIVNI I NEGATIVNI PERFEKCIONIZAM

Kako biste vi definirali RAZLIKE?

Pozitivni – adaptivni perfekcionizam

Negativni - neadaptivni perfekcionizam

Postavljanje visokih ciljeva

Postavljanje ekstremno visokih (nerealnih) ciljeva

Zadovoljni uspjehom Nezadovoljni uspjehom

Motivirani uspjehom Motivirani strahom od neuspjeha

Pozitivni – adaptivni perfekcionizam

Negativni - neadaptivni perfekcionizam

Veći akademski uspjeh Manji akademski uspjeh(skloni odgađanju)

Nisu zabrinuti zbog pogrešaka i negativne socijalne evaluacije

Zabrinuti zbog pogrešaka i negativne socijalne evaluacije

Pozitivni – adaptivni perfekcionizam

Negativni - neadaptivni perfekcionizam

Opušteni i pažljivi pri rješavanju zadataka

Rigidni, usmjereni na izbjegavanje pogrešaka

Nakon neuspjeha nisu pretjerano samokritični

Pretjerano samokritični nakon neuspjeha, osjećaju se nesretni i posramljeni (“trebao sam se više potruditi”

Kako prepoznati neg.perfekcionistu?

Previše samokritični i kritični Osjetljivi na kritiku i neuspjeh Osjećaj nekompetentnosti i nisko

samopoštovanje Strah od pogreške, osramoćivanja Ne nose se dobro s neuspjehom

(pretjerane reakcije) Psihosomatske smetnje tijekom rada

Kako prepoznati neg.perfekcionistu?

Nerealno visoka očekivanja od sebe Poteškoće s donošenjem odluka i

određivanjem prioriteta Sami se javljaju samo kad su posve sigurni u

odgovor Odlažu zbog straha od neuspjeha Odlažu teške zadatke Stalno započinju iznova jer nisu zadovoljni

učinjenim

Kako prepoznati neg.perfekcionistu?

Generalizacija neuspjeha na ličnost (ništa ne vrijedim kada nisam uspio dobiti 5 iz matematike)

Evaluacija po tipu “sve ili ništa” Sve što nije savršeno doživljava se kao neuspjeh

88% darovitih pojedinaca su perfekcionisti

Što može učiniti nastavnik?

Na razini nastavnik – učenik može odgojno utjecati ispravljanjem IRACIONALNIH VJEROVANJA: Učiti dijete da prihvati pogreške kao dio učenja

vještine Učiti dijete da se ne vrednuje prema uspjehu,

nego prema trudu Učiti dijete da ne može u svemu biti najbolji, prvi,

uspješan… Učiti postavljati realne ciljeve (rasporediti

zadatke)

Što može učiniti nastavnik?

Na razini školske klime može smanjiti pritisak : Nastavnik kao pomagač, a ne strogi

procjenitelj

Davati zadatke koji nisu za ocjenu

Ocjenjivati točne odgovore, a ne pogreške

Davati poticaj za motivaciju

Što može učiniti nastavnik?

Na razini školske klime može smanjiti pritisak : Izbjegavati usporedbu s drugim učenicima

Davati više prilika za uspjeh

Isticati druge pozitivne osobine učenika (altruizam, timski rad, kreativnost…)

ISPITNA ANKSIOZNOST

(SAD i VB: ispitna anksioznost pogađa 25% i 30% studenata; McDonald, 2001)

Što je ispitna anksioznost

= Anksioznost izazvana situacijama u kojima se osobu evaluira/ vrednuje (strah od procjene)

= Zabrinutost radi mogućeg neuspjeha

Što je ispitna anksioznost

Uključuje 2 komponente:1. emocionalnu: fiziološko afektivna

komponenta, npr. lupanje srca, uzbuđenost, napetost, trema, fobija

2. kognitivnu: negativna razmišljanja o sebi, situaciji, ishodu i očekivanje negativnog ishoda, blokada

Simptomi

Tjelesni: glavobolja, hladnoća, klonulost, mučnina i trbobolje, „fleke” po vratu…

Emocionalni: plačljivost, iritabilnost, osjećaj bespomoćnosti i ugroženosti

Misaoni/ kognitivni: blokade, bježanje misli, nesposobnost koncentriranja

Ponašajni

Osobe s visokom ispitnom anksioznošću

Osobe s izraženim negativnim perfekcionizmom (visoka perfekcionistička zabrinutost);

Koriste se manje efikasnim metodama učenja;

Imaju slabiji akademski uspjeh i češće se radi toga ispisuju sa studija;

Imaju niže samopoštovanje Imaju nižu procjenu samoefikasnosti

Osobe s visokom ispitnom anksioznošću

Njihovi roditelji često imaju previsoka očekivanja od njih

Imaju češće iskustvo kažnjavanja od strane roditelja/ odgajatelja

Koriste manje uspješne načine suočavanja sa stresom ( npr. Izbjegavanje)

Uloga nastavnika

Smanjiti stresnost situacije

Dati podršku i ohrabrenje

Jasno izraziti pozitivna očekivanja

Uloga učenika/ studenta: Bolja priprema i suočavanje sa situacijom

Priprema za ispit: srediti materijale, dovoljno rano početi s učenjem,raspodijeliti gradivo, razmišljati o mogućim pitanjima i za

njih se pripremitiPrikupiti što više informacija o ispitu

od kolega…

Uloga učenika/ studenta: Bolja priprema i suočavanje sa situacijom

Prije samog ispita: ponijeti sve što treba, pojesti nešto lagano i doći naspavan, relaksirati se koristeći relaksacijske tehnike, npr. Kontrolirati disanje, izbjegavati druge anksiozne studente, izbjeći ponavljanje zadnji čas pred ispit

Uloga učenika/ studenta: Bolja priprema i suočavanje sa situacijom

Za vrijeme ispita:

Ugodno se smjestiti, pročitati cijeli ispit prije rješavanja, pročitati dobro UPUTE, podijeliti vrijeme, prvo rješavati ono što znate i što nosi najviše bodova, ako počnete paničariti primijeniti tehnike za smanjivanje anksioznosti

Učinkovite strategije za smanjivanje IA

Taktilna distrakcija Mantra Promjena percepcije Disanje....