ODRŽAVANJE CESTA - GRAD ŠIBENIK

ODRAVANJECESTARazvoj ljudske zajednice egzistencijalno je vezan za dimenzijuprostora. Kretanje ljudi u tom prostoru, jedan je od oblikanjihovapostojanja.Putovanje kretanje jemasovnadrutvenapojavakojapodmirujebrojnepotrebeovjeka,bilokaopjeaka,vozaa iliputnika.Kadasetomedoda ikretanjeroba (nekadjeovjeknosiosvesasobom)moesegovoritioprometu.

PremanekimizvorimaprvecesteizgraeneskaldrmomnastalesuBabilonuoko3.000 godinaprijenove ere.U starom vijekubilo je nekoliko znaajnijih cestovnih pravaca, formiranih kaokaravanski putovi, koji nisu imali formiran cestovni trup upravomsmisluucijelojduljinialisu,izadananjevrijeme,imalinezamislivuduljinu(Jantarskacesta odBaltikadoMediterana,Svilenacesta odKinedoCrnogmora.

Baldo Bakali, dipl.ingzamjenik efa ispostave

Hrvatske ceste, Ispostava Splitpovijest

UStaromvijekucestamasuseprvenstvenopostizalivojniciljevi,jersusecestegradileradilakegprebacivanjatrupa,akakojezbogtehnologijetrebalopunoruku,vojskajebilasnagakojajetomoglarazumnobrzonapraviti.

ODRAVANJECESTA povijest

PoHerodotuzavladavinaDarijaI.Perzija jeimala2.500kmdugucestuodSuzedoSardasanaseljimaiprihvatilitimazaputnikekojasemoglapreiza90dana

UEgiptu jeglavnacestovnaprometnicailauzdu Nilakojadijelomimalaizamjenusaplovnimkanalima.Cestesusepoeleznatnijegraditidolaskomrimljana,uvijekpotujuioazeukojimasuputnicimoglidobitivoduimjestozaodmor.

Grka odnosnostaraHelada jebilapomorskazemlja,anajboljucestuimalanaKreti,sagraenu1.500godinaprijen.e.,kojojjekolnikbioizgraenodkamenogteraca.Cestesuimaleisklesanparkolotraganarazmakuod1,6mdubine7cm,airine5cm,tojepredstavljaloproblemkodmimoilaenja.


U vrijeme rimskog carstva dolo je do intenzivnijeg razvitka graenja cesta pa se Rimljane moe smatrati osnivaima graenja cesta. Rimljani su imali vrlo veliku i razgranatu mreu cesta po cijelom teritoriju svojeg carstva pa se pretpostavlja da je mrea njihovih cesta imala oko 150.000 km.

Koji rimski spomenik smatrate najznaajnijim? Moda Koloseum, ije se ruevine i danas mogu posjetiti u Rimu?

Ako u obzir uzmemo graevinske pothvate koji su se najdue odrali ili koji su znaajno utjecali na povijest, onda su to ceste.

Salona zapadni ulaz u grad Kolotrag rimskih koija - 1.435 mm D 68, dionica ibenik Trogir preko Boraje


Rimska cesta imala je nekoliko slojeva. Najdublje su bili krupniji komadi kamena dok su prema povrini kolnika komadi bili sve sitniji. Zavrni vozni sloj je bio poploen kamenim ploama. Slojevi su bili vezani vapnenom bukom.

Prometnice su na pojedinim dijelovima imale sa obje strane i trakove za pjeake irine 2-3 metra iposebnekanalezaodvodnjuoborinskihvoda. irina kolnika se kretala od 5 do 7 metara.

Rimljanisuseisticaliigradnjomvijadukata,galerijazazatituodlavina,mostova,tunelaipropusta.


Preko teritorija Hrvatske takoer su prolazili brojni pravci rimskih cesta, a dosta njih se podudara i sa dananjim pravcima. To je dokaz kako su Rimljani ve u svoje vrijeme znali adekvatno i optimalno trasirati i smjetati svoje prometnice. Naalost, padom rimskog carstva postepeno je propadala i mrea rimskih cesta.

Na podruju nae upanije bile su poznate dvije rimske ceste:

Aquilea-Trsat-Senj-Solin-Cavtat-Skadar Solin - Mu - uplja crkva Sisak

1UPLJACRKVA.pptx


Usrednjemvijekumalojeuinjenoucestogradnjiopenitopatakoiunaimkrajevima.Izgraenojeparpravaca,jedanjespajaoDubrovniksNiom,adrugijespajaoKlissaSinjemiIvanplaninom.

Uosamnaestomstoljeuoivljavazanimanjezaizgradnjuiobnovucestapasuurazdobljuod150godinasagraene:

1728.Karolinskacesta(KarlovacVrbovskoFuineBakarRijeka)

1797. godine(12.svibnja)Dalmacijadolaziprviputpodaustrijskuvlast

1776/79.Jozefinskacesta(SenjTounjVrbnikKarlovac)1752Terezijanskacesta(KarlobagBakeOtarije)Luizijanskacesta(RijekaDelniceKarlovac)


DolaskomNapoleonaunaekrajeve(16. veljae1806. godine Francuzi predvoeni Napoleonom

slubeno preuzimaju vlast u Dalmaciji)odreenibrojcestajeobnovljenanekesuisagraene,anajznaajnijajeKninSinjMetkoviDubrovnik


Na Turiji, izmeu Zagvozda i upe, stoji velika spomen-ploa, na kojoj pie: "Za vladanja Napoleona Velikog... za vrijeme vojnog zapovjednika marala Marmonta... uz sudjelovanje cijele kopnene i primorske Dalmacije, probijen je ovaj put od granice Hrvatske do Albanije u duljini od 250 geografskih milja kroz godinu 1806., 1807., 1808.,1809. Ovom putu...dadoe ime Napoleonov put.

HrvatskipisacIvanAralica upovijesnomromanuGraditeljsvratita pie:

Cestu sam gradio ve treu godinu i upoznao to su to muke. Posljednja zima, ona izmeu tisuu osamsto osme i devete, bila mi je najmunija, i po tomu to smo gradili najteu dionicu, onu od Zagvozda do turijskog prijevoja, i po tomu to je ljudima u planini bilo gore nego kad je cesta graena u nizini, i po tomu to sam doao u sukob s vojnim nadzornikom Jean-Baptistom Bellegardeom. Prvi sam udarac dobio kad sam na ljetnim pripremama, koje je vodio generalni direktor javnih radova Frane Zavoreo, predloio da se dvije dionice na sjevernim grebenima Biokova ne grade zimi, kao ostale, nego u proljee i kasnu jesen.

Zavoreo se suzdrao od izjanjavanja i prijedlog proslijedio nadlenima. Vesutradan mi je odgovorio Dandolo da ne shvaam namjere njegove vlade. On ne eli poticati gradnju cesta na tetu poljodjelstva i stoarstva, on eli da se radna snaga ratara i stoara, koja zimi stoji neiskoritena, korisno upotrijebi, pa zato ne gradi ceste da ljude mui hladnoom, kako ja mislim, nego da ih naui kako se i zimi moe kojeta dobro uraditi.

Nakon ove pouke u jeku radova na Turiji uslijedio je drugi udarac. U prethodne dvije godine, gotovo na svakoj dionici, koliko je meni poznato, vojska je strijeljala po nekoliko neposlunih. Na jednog strijeljanog dolazilo je deset bjegunaca i ume su se punile hajducima. To je ponukalo Dandola da odustane od terora i da, uz pomo Zavorea, vojnih nadzornika i inenjera, izgradi organizaciju posla koji e, s jedne strane, paralizirati buntovnu ud seljaka, a s druge, omoguiti da se svi ti silni radovi financiraju iz seljakova depa. Po opinama su postojali popisi za rad sposobnih mukaraca, od kojih se rijetko koji mogao osloboditi javnih radova, jer je i za bogatije bila nedostina otkupnina od dvjesta fra-naka. Ta je otkupnina u treoj zimi sniena na svega dvadeset franaka, to je mogao platiti i srednje stojei seljak, ako mu se nije zeblo i kisnulo za slavu najveeg meu kraljevima


jor Marko Lueti, prvi potar u upi, u trenutku kada je vrag odnio alu i kad su snijeni nanosi na bliskoj Turiji zavijali veze izmeu zabiokovlja i njegovih inovnika u Zadru, izvoloje uputiti kablogram:

Snig neve, carozza rotta, mula cota, monte Turija pasja vira!

Poglavar odravanjejavnihputova

Samo se siromasi snienjem otkupnine nisu okoristili. Umijesto da u toku zime idu na rad u dva roka po petnaest dana, odsad su morali ii etiri puta po petnaest dana, jer je niska otkupnina smanjila broj obveznika, dok se obujam radova nije smanjio, jer general Marmont, koji se zbog nedostatka brodovlja i engleske prevlasti, nije mogao sluiti morskim putem, nije dopustio da se gradnja ceste produi i na narednu godinu. Prihod od otkupnina dotjecao je ne samo za poveanu plau vojnicima koji su nadzirali radnike, i za kruh kruha, i za est santima po danu to su ih dobivali nadniari, nego je i povrh toga ostalo jo novca. Dandolo ga je namijenio kreditiranju trgovaca koji ce biti voljni uz dugu cestu, na kojoj nije bilo nikakvih postaja, podizati kreme i svratita. I to sam ja, inenjer dionice puta preko Turije, uinio da obezvrijedim ovaj besprijekorni sistem za muu?


CestovnaobiljejakaospomenikabatinaD62Prolog

ODRAVANJECESTA povijest-batina

D33itni

ODRAVANJECESTA povijest-batina

Makadam jevrstaceste kolnikekonstrukcijekojukarakteriziraslojkrupnoglomljenogkamenaizmijeansaslojemsitnijelomljenogkamenaipijeska.NazvanajeposvomizumiteljukotskomgraditeljuMcAdamu.


Mehanizam koji se sam kree, na vlastiti pogon, (trotoka izraen za potrebe vojske, izumitelj Francuz Cugnot) prvi put je stupio na cestu 1769. godine. Time je ispunjena jedna od najstarijih i najveih elja ovjeka. Taj prvi automobil je pored oduevljenih pristaa dobio i svoje protivnike meu koijaima, eljezniarima i drugima, ali je ujedno i znaio poetak potrebe za kvalitetnim cestama, odnosno postavio je odreene izazove cestogradnji.


Pojava(suvremenih)cestovnihprometnicapostavilajepredgospodarstvo,znanostizakonodavstvovelikezahtjeveibrojnapitanja:

ijimikolikimsredstvimafinanciratigradnju,odravanjeikoritenjecesta? kakvomtehnikomitehnologijomrazvijatigradnjuiodravanjecesta? kakoorganiziratiupravljanjejavnimcestamakao

javnuslubu djelatnostodposebnogdrutvenoginteresa?

kakavjepravnistatussubjekatakojiupravljajucestama?

ODRAVANJECESTA pitanja

Cestajeistovremeno:graevina prometniput,osnovapokojojseodvijapromet velikitehnikotehnolokisustav javnodobrouopojuporabi ekonomskakategorija,osnovnosredstvorada pravnainstitucija opasnastvar

ODRAVANJECESTA pravni pogled

Dr.BorisKaledipl.iurkae:

Rjeenje o kategorizaciji javnih puteva (SL SFRJ 2/51) Ope uputstvo o organizaciji javnih puteva (SL SFRJ

39/52) Uredba o fondovima za puteve (SL SFRJ 19/56) Uredba o uvjetima za izgradnju puteva koji se financiraju iz

opeg investicijskog fonda (SL SFRJ 19/59) Naredba o uvjetima financiranja poveanih trokova

izgradnje magistralnih puteva (SL SFRJ 31/60) Osnovni Zakon o javnim putevima (SL SFRJ 27/61

24/74) Zakon o poduzeima za puteve (SL SFRJ 27/61, 53/62,

11/65, 56/65) Odluka o odreivanju visine iznosa od maloprodajne cijene

benzina i plinskog ulja namijenjenog odravanju i rekonstrukciji cesta (SL SFRJ 12/67 i 47/67)

ODRAVANJECESTA regulativa -povijest

Promet (i signalizacija na cestama) Uredba o saobraaju na javnim putevima (SL FNRJ

51/50) Pravilnik o saobraajnim znakovima na javnim putevima

(SL 51/56) Osnovni zakon o sigurnosti prometa na javnim cestama

(SL 14/65)

SveovogornjebilojenasaveznomnivouipropisanoodsaveznevladeSFRJ.

2JADRANSKAMAGISTRALA.pptx

ODRAVANJECESTA regulativa-povijest

Regulativa SR HRVATSKE

Uredba o osnivanju uprave za ceste NRH (NN 26/53 i 8/54)

Uredba o osnivanju Direkcije za ceste (NN 25/62) Zakon o fondovima za ceste (NN 10/62) Zakon o javnim cestama (NN 21/67 Zakon o javnim cestama (NN 53/74) Zakon

Nakon osamostaljenja doneseni su novi zakoni

ODRAVANJECESTA regulativa-povijest

ZAKON O CESTAMA (NN 84/2011)

I. OPE ODREDBENamjena zakona

lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje pravni status javnih cesta i

nerazvrstanih cesta, nain koritenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje graenja i odravanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zatitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.

ODRAVANJECESTA regulativa

Pravni status javnih cestalanak 3.

(1) Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske.

(2) Javne ceste se ne mogu otuiti iz vlasnitva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u sluajevima propisanim ovim Zakonom.

(3) Na javnoj cesti moe se osnovati pravo slunosti i pravo graenja radi izgradnje komunalnih, vodnih, energetskih graevina i graevina elektronikih komunikacija i povezane opreme, na nain propisan ovim Zakonom.

(4) Cestovno zemljite moe se dati na koritenje radi obavljanja prateih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i drugo), na nain propisan ovim Zakonom.

(5) Javna cesta postaje javno dobro u opoj uporabi pravomonou uporabne dozvole

(6) Javna cesta upisuje se u zemljine knjige


Dijelovi javne cestelanak 4.

Javnu cestu ine: cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt,

podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, nasip, pothodnik i nathodnik),

graevine za odvodnju ceste i proiavanje otpadnih voda sakupljenih na cestovnoj graevini,

zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke poprenog presjeka ceste,

cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena cestovna graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su prema projektu ceste izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima te naplatu cestarine predvieni projektom ceste (objekti za odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita i


Dijelovi javne cestelanak 4.

Drugi dio:

graevine na cestovnom zemljitu, za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima te naplatu cestarine, predviene projektom ceste,

stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila, prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu, prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema

ceste (prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne znake, brojila prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino),

graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osulina i nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od buke i drugih tetnih utjecaja na okoli i slino).


zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke poprenog presjeka ceste

cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena cestovna graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su prema projektu ceste izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima te naplatu cestarine predvieni projektom ceste (objekti za odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita itd.),

- zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je u pravilu irok sa svake strane:

autoceste 40 m, ceste namijenjene iskljuivoza promet motornih vozila 35 m, dravne ceste 25 m, upanijske 15 m, lokalne ceste 10 m.


Razvrstavanje javnih cestalanak 6.

(1) Javne ceste se, ovisno o njihovom drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju razvrstavaju u jednu od sljedee etiri skupine:1) autoceste,2) dravne ceste,3) upanijske ceste,4) lokalne ceste.

(2) Autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehniko-tehnolokojedinstvo cestovne mree


Razvrstavanje javnih cesta

Definicija nerazvrstane cestelanak 98.

(1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko moe slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:

ceste koje su na podruju gradova s vie od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedita upanija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (Narodne novine br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju podruja unutar gradova i naselja, terminali i okretita vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih graevina, druge ceste na podruju naselja i gradova.


3. Odravanje javnih cestaPoslovi odravanja

lanak 26.(1) Poslovi odravanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: planiranje odravanja i mjera zatite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno odravanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog odravanja javnih cesta, struni nadzor i kontrola kakvoe ugraenih materijala i izvedenih

radova odravanja javnih cesta, ustupanje usluga strunog nadzora i kontrole kakvoe ugraenih

materijala i izvedenih radova odravanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila i drugih stvari s

javne ceste, ophodnja.


4.Ostaliposloviupravljanjajavnimcestamalanak31.

Ostaliposloviupravljanjajavnimcestama,usmisluovogaZakona,jesu: osiguranjeobavjeivanjajavnostiostanjuiprohodnostijavnih

cesta,izvanrednimdogaajimananjimaiometeorolokimuvjetimaznaajnimzasigurnoodvijanjeprometa,

voenjepodatakaojavnimcestama, pripremapodlogazapripremuidodjelukoncesija, odluivanjeokoritenjucestovnogzemljitaiobavljanjuprateih

djelatnostinajavnimcestama, organizacijasustavanaplatecestarinenaautocestamaiobjektimas

naplatomcestarine, praenjeianalizastanjasigurnostiprometanajavnimcestama, izradaizvjea,elaborata,ekspertizaislinihmaterijalazapotrebe

Hrvatskogsabora,Vlade,Ministarstva,upanijskeskuptineiupana.


7. Imovinskopravni odnosiIzvlatenje nekretnina

lanak 36. (1) Graenje rekonstrukcija i odravanje javnih cesta u interesu

je Republike Hrvatske. (2) Dokazom da investitor ima pravo graditi javnu cestu u smislu

propisa kojim se ureuje gradnja smatra se odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojom je odreen interes Republike Hrvatske za graenje graevine za koju je zatraena potvrda glavnog projekta ili graevinska dozvola.


IV. MJERE ZA ZATITU JAVNIH CESTA I PROMETAOgranienja radi zatite javnih cesta

lanak 45.(1) Javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet, a u druge svrhe

samo u sluajevima, na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i propisima koji ureuju sigurnost prometa na cestama.

(2) Radi zatite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, na javnoj cesti zabranjeno je:

otetiti, ukloniti, premjestiti, zakriti ili na bilo koji drugi nain izmijeniti postojee stanje prometne signalizacije, prometnu opremu te cestovne ureaje,

trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi nain smetati posjed javne ceste ili njezinog dijela,

dovoditi oborinsku vodu, otpadne vode i ostale tekuine, sprjeavati otjecanja voda s javne ceste, sputati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla te druge predmete i

materijal,i t bl i dij l t bl t d i t ij l ili d t


Izvanredni prijevozlanak 46.

(1) Vozila u prometu na javnoj cesti, sama ili zajedno s teretom, moraju udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog optereenja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, moe se obaviti izvanredni prijevoz, na temelju dozvole za izvanredni prijevoz kojom se utvruju uvjeti i nain obavljanja izvanrednog prijevoza, iznos i nain plaanja naknade i drugih trokova izvanrednog prijevoza.

(3) Vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz mora udovoljiti zahtjevima tehnike ispravnosti sukladno propisima kojima se regulira sigurnost prometa na cestama.

(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba obaviti izvanredni prijevoz, a dozvola za izvanredni prijevoz stranom prijevozniku izdaje se sukladno zakonu kojim se ureuje cestovniprijevoz.


Minimalnisigurnosnizahtjevizatunelelanak63.

(1)Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele primjenjuju se na tunele dulje od 500 m na autocestama i dravnim cestama koje su dio transeuropske mree cesta (u daljnjem tekstu: TEM ceste) koja e od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji biti definirana u Odluci broj1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj Transeuropske prometne mree, kako je izmijenjena i dopunjena.


Javne ovlastilanak 74.

(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar obavlja javnu ovlast kada izdaje:

dozvolu za izvanredni prijevoz iz lanka 46. stavka 4. ovoga Zakona, rjeenje o prekomjernoj uporabi iz lanka 49. stavka 4. ovoga Zakona, suglasnost za prikljuak i prilaz na javnu cestu iz lanka 51. stavka 3.

ovoga Zakona, rjeenje za prilagoavanje prikljuka i prilaza iz lanka 52. stavka 1.

ovoga Zakona.

(2) Protiv upravnih akta iz stavka 1. ovoga lanka moe se izjaviti alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave stranci.


VI. PRAVNE OSOBE KOJE UPRAVLJAJU JAVNIM CESTAMA

1.Hrvatske autoceste d.o.o.

2.Hrvatske ceste d.o.o.

3.upanijske uprave za ceste

4.Koncesionari (Bina Istra, ARZ, AZM)

Zakon_o_cestama.doc


ZAKONOSIGURNOSTIPROMETANACESTAMA

I.OSNOVNEODREDBElanak1.

OvimseZakonomutvrujutemeljnanaelameusobnihodnosa,ponaanjesudionikaidrugihsubjekatauprometunacesti,osnovniuvjetikojimamorajuudovoljavaticestegledesigurnostiprometa,pravilaprometanacestama,sustavprometnihznakovaiznakovakojedajuovlateneosobe,dunostiusluajuprometnenesree,osposobljavanjekandidatazavozae,polaganjevozakogispitaiuvjetizastjecanjepravanaupravljanjevozilima,vuavozila,ureajiiopremakojemorajuimativozila,dimenzije,ukupnamasaiosovinskooptereenjevozilateuvjetikojimamorajuudovoljavativozilauprometunacestama.

Zakon o sigurnosti prometa.doc


PRAVILNIK O ODRAVANJU I ZATITI JAVNIH CESTA

I. OPE ODREDBE lanak 1.

Ovim pravilnikom poblie se ureuju vrste, opseg i rokovi izvoenja radova redovnog i izvanrednog odravanja javnih cesta (u daljnjem tekstu: ceste) te kontrola i nadzor nad izvoenjem tih radova


1. Ciljevi odravanjalanak 3.

Osnovni ciljevi odravanja i zatite cesta su: - spreavanje propadanja cesta, - omoguavanje sigurnog odvijanja prometa, - smanjenje trokova korisnika dobrim stanjem cesta, - dovoenje ceste u projektirano stanje uzimajui u obzir izmjenjene

potrebe prometa, - zatita ceste od korisnika i treih osoba, - zatita okolia od tetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa.


2. Standard odravanja cestalanak 4.

Standardom odravanja cesta odreuju se normativi utroka materijala, radnih sati vozila, strojeva i radne snage, za radove redovnog odravanja.

Primjenom standarda odravanja cesta u punom iznosu, osigurava se

trajno ouvanje graevinske, prometne i gospodarske vrijednosti ceste. 3STANDARDIUGOVOR.pptx

3. Planiranje odravanja cestalanak 5.

Odravanje i zatita cesta obavlja se na temelju godinjeg plana odravanja


4. Razine prednosti odravanja cestalanak 6.

Razina prednosti odreuje se godinjim planom iz lanka 5. ovog pravilnika, za svaku cestu ili dionicu ceste ovisno o:

- vrsti ceste, - namjeni ceste, - prometnoj funkciji, obimu i vrsti prometa.

5. Provedba odravanja cestalanak 7.

Odravanje cesta planiraju, organiziraju i provode Hrvatska uprava za ceste i upanijske uprave za ceste (u daljnjem tekstu: uprave za ceste), odnosno korisnik koncesije.

Za provedbu godinjeg plana odravanja cesta izrauje se operativni program radova odravanja cesta.

Operativni program izrauje se posebno za odravanje cesta u zimskom razdoblju (plan rada zimske slube).


6. Vrste odravanja cestalanak 9.

Vrste odravanja cesta jesu: - redovno odravanje, - izvanredno odravanje.

(redovno odravanje se jo dijeli na ljetno i zimsko)

lanak 10. Redovno odravanje ini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom veeg

dijela ili cijele godine na cestama ukljuujui i sve objekte i instalacije, sa svrhom odravanja prohodnosti i tehnike ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.

lanak 11. Izvanredno odravanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna

tehnika dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestiminog poboljanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i poveanja sigurnosti prometa.


II. NADZIRANJE I PREGLEDI CESTA I OBJEKATA1. Nadziranje prohodnosti i uporabnosti cesta

Ophodarska sluba Pravilaitehnickiuvjetizaophodnjujavnihcesta 11199.doc4OPHODARI.ppt2. Pregled cesta i objekata

- redovni- sezonski- godinji- glavni- izvanredni


III. REDOVNO ODRAVANJE CESTA 1. Vrste radova

lanak 24. Redovno odravanje cesta obuhvaa slijedee radove: - ienje (kolnika, sustava za odvodnju, cestovnog zemljita, opreme i dr.), - konju trave i uklanjanje granja, - obnovu i izradu oznaka na kolniku, - lienje km oznaka, stupova prometnih znakova i nosaa rasvjetnih tijela, - popravak antikorozivne zatite zatitnih i drugih ograda, - popravak i zamjenu ureaja, opreme i prometne signalizacije na cesti, - ureenje sustava za odvodnju (jaraka, rigola, drenaa i drugo), - ureenje bankina (planiranje i poravnavanje), - ureenje i popravci pokosa usjeka ili nasipa, potpornih i oblonih zidova, - mjestimini popravci betonskih pasica i rubnjaka, - popravci lokalnih oteenja kolnika (udarnih jama, pojedinanih i mreastih

pukotina, uzdunih i poprenih denivelacija, omekanog asfaltnog zastora, zaglaenih povrina zastora, oteenih rubova i razdjelnica bet. kolnika),

- hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa, - osiguranje prohodnosti cesta u zimskim uvjetima, - odravanje oznaka referentnog sustava oznaavanja cesta, - ureenje cestovnog zemljita, - ostali radovi.


2. Odravanje kolnika3. Odravanje bankina4. Odravanje usjeka, zasjeka i nasipa5. Odravanje objekata za odvodnju6. Odravanje opreme ceste7. Koenje trave i odravanje zelenila8. Redovno odravanje objekata


9. Odravanje cesta i objekata u zimskim uvjetimalanak 63.

Pod odravanjem cesta u zimskim uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska sluba), razumijevaju se radovi neophodni za odravanje prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa, za reim prometa u zimskim uvjetima koji je odreen posebnim propisima.


IV. IZVANREDNO ODRAVANJE CESTA I OBJEKATA lanak 80.

Izvanredno odravanje cesta posebno obuhvaa: - obnavljanje i zamjenu kolnikog zastora - ojaanje kolnika u svrhu obnove i poveanja nosivosti i kvalitete vonje, - mjestimine popravke kolnike konstrukcije ceste radi nosivosti ceste, - poboljanje sustava odvodnje ceste, - zamjenu, ugraivanje nove i poboljanje vertikalne prometne signalizacije i

opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupii, zatitne ograde i slino)- saniranje odrona, popuzina i manjih klizita , - ublaivanje nagiba pokosa i ostali radovi na zatiti kosina od erozije, - sanaciju potpornih i oblonih zidova, - zatitu ceste od podlokavanja, - radove na ureenju zelenila, ukraavanja okolia i zatite od snjenih

zapuha, - pojedinane korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublaavanje otrih

krivina, ureenje poprenih nagiba , stajalita uz cestu i drugo), - ureenje raskrija u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove

signalizacije i opreme) bez veih konstrukcijskih zahvata - poboljanje uvjeta prometa ureenjem stajalita, odmorita, pjeakih staza,

prijelaza u naseljima, prijelaz preko eljeznikih pruga u nivou - obnovu i postavu instalacija, opreme i ureaja ceste.


V. KVALITETA OBAVLJANJA RADOVA NA ODRAVANJU CESTA I OBJEKATA

lanak 82. Radovi na odravanju cesta obavljaju se primjenom suvremene tehnologije i

mehanizacije, a u vrijeme kad su za takve radove najpovoljniji vremenski uvjeti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, radove koji se izvode radi otklanjanja stanja na cesti i objektima koji neposredno ugroavaju sigurnost prometa, treba obaviti odmah, odnosno u najkraem vremenu.

VI. PREKRAJNE ODREDBE lanak 85.

Novanom kaznom od

Pravilnik o odravanju i zatiti javnih cesta.doc


UPRA

VLJI

ODRAVANJECESTA organizacija

VladaRH

MPPIMPPI

Hrvatskeautocested.o.o.

Hrvatskecested.o.o.

upanijskeupravezaceste


KoncesionariBinaIstra141,7ARZ181,7ZM60


upanijskeupravezacesteupanijskeupravezaceste


Hrvatskeautocested.o.o.

Izvoaiponatjeaju

UPRAVLJANJEUPRAVLJANJE

IzvoaiponatjeajuIzvoaiponatjeaju

Izvoaiponatjeaju

ZAKONODAVACZAKONODAVAC

DRAVNAUPRAVADRAVNAUPRAVA

KoncesionariBinaIstra

ARZZM

KoncesionariBinaIstra

ARZZM

IzvoaiponatjeajuIzvoaipo

natjeaju

Izvoaiponatjeaju

Izvoaiponatjeaju

ODRAVANJEODRAVANJE

redovnog odravanja

26.587,7km26.587,7km

LC8.964kmAC382,7

km

AC868km

Gradovi

Izvoaiponatjeaju

NC???

DC6.585km

C9.788km

ODRAVANJECESTA organizacijaredovnog odravanja razvrstanih cesta na podruju

upanije splitsko- dalmatinske

UPRA

VLJI

Hrvatskecested.o.o.

upanijskaupravazaceste

UPRAVLJANJEUPRAVLJANJE

upanijskecesteSplitd.o.o.

OPERATIVNOODRAVANJEOPERATIVNOODRAVANJE

DC745,4kmDC745,4km LC906,4kmLC906,4kmC846,1kmC846,1km

Nadcestarija

IMOTSKINadcestarija

IMOTSKINadcestarija

OTOCINadcestarija

OTOCINadcestarija

SINJNadcestarija

SINJ

Nadcestarija

MAKARSKA

VRGORAC

Nadcestarija

MAKARSKA

VRGORAC

Nadcestarija

OMINadcestarija

OMI

Nadcestarija

KATELATROGIRI

Nadcestarija

KATELATROGIRI

Nadcestarija

SPLIT

Nadcestarija

SPLIT

Nadcestarija

BRZACESTA

Nadcestarija

BRZACESTA

2.496,9km2.496,9km

Okvirnisporazum zaetirigodine

satrokovnikomzacijeluHrvatsku

Sporazumozajednikojponudi

akoponudabudeprihvaenakaonajpovoljnija

ODRAVANJECESTA Sporazumi -ugovori

ODRAVANJECESTA Sporazumi -ugovori

Ugovorzajednugodinusatrokovnikomzatuugovornugrupu upaniju

Detaljniprogramradovazacijelugodinu sasmjernicamazapisnicimadogovorasapolicijom

trokovnicimapocestamatrokovnicimaponadcestarijama

ODRAVANJECESTA planovi i programi

ROC..programzaplaniranjeipraenjeizvrenjaradovaodravanjacesta

ODRAVANJECESTA programi -izvrenje

ODRAVANJECESTA planovi -izvrenje

ROC SOL..programzapraenjeutrokasoli

Izvanredno odravanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnika dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestiminog poboljanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i poveanja sigurnosti prometa.

ODRAVANJECESTA izvanredno odravanje

- izvanredno odravanje cesta

- izvanredno odravanje objekata

- sanacije objekata

- program Betterment

Izvanredniprijevoz

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s teretom imaju masu ili osovinski pritisak vei od doputenog ili dimenzije vee od propisanih, smatra se izvanrednim prijevozom

Izvanredni prijevoz moe se obaviti samo na temelju dozvole za izvanredni prijevoz, ako stanje javne ceste i prometa na njoj to dozvoljava.

Dozvola za izvanredni prijevoz moe se izdati samo za prijevoz nedjeljivog tereta, ako se ovaj prijevoz ne moe obaviti drugim prijevoznim sredstvima.

Uvjeti i nain na koji se izvanredni prijevoz moe obaviti, odreuje se u dozvoli za izvanredni prijevoz.

ODRAVANJECESTA javne ovlasti

Suglasnostzaprikljuakiprilaz

Jedan dio postupka je upravni postupak (lokacijska dozvola), a drugi dio ne mora biti

Ako je upravni postupak onda mora naznaeno pravo na albu

ODRAVANJECESTA javne ovlasti

Brojanjeprometa

ODRAVANJECESTA promet-podaci

Prometne nesree

ODRAVANJECESTA promet -sigurnost

Prometne nesreeODRAVANJECESTA promet -sigurnost

VIDEO_TS\VIDEO_TS.IFO

Privremene regulacije prometa interna potreba Privremene regulacije prometa drugi subjekti Signalizacija za voenje prometa

ODRAVANJECESTA promet -sigurnost

Bazepodataka objekti

ODRAVANJECESTA sustavi

Sustavigospodarenja(KOLMA,HRMOS)

ODRAVANJECESTA sustavi

4ZIMSKASLUBA2.pptx7ODMORISTASPLITBb.ppt7AUTOCESTAGUZVE2.ppt6TURISTICKASIGNALIZACIJA.ppt

ODRAVANJECESTA programi i elaborati

1 UPLJA CRKVA.pptx

upljacrkvaSjeveroistono od Gradine nalaze se ruevine UPLJE CRKVE, krunidbene bazilike kralja Zvonimira. Na crteu iz 1571. u zadarskom arhivu ova crkva joima zvonik i zidove. Zato ju je narod i nazvao "uplja crkva". Dok je u jedanaestom stoljeu sigurno bila iznad razine rijeke, danas je plonik crkve ispod razine Jadra. Taj je teren bio naplavan jer u blizini u Jadro utjee potok sv. Ilije, koji dolazi od Riinica i nanosi mulj, te je podigao razinu rijeke i zasuo ostatke crkve.

Na tom su poloaju stari krani sagradili crkvu i groblje. Hrvati su na temeljima starokranske podigli novu crkvu, dosada najveu starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada u red ranoromanikih crkava XI. stoljea. Imala je tri lae, duine 26,30 i irine 13,60 metara, meusobno odijeljenih sa po etiri stupa. Uz glavni imala je i dva pobona oltara, a iznad glavnog oltara bila je pregrada s natpisom "Sveti Petre, primi dar asnog Mojsije, sluge tvoga". Nazrijeva se da je crkva, kako je bio obiaj u srednjem vijeku, bila posveena dvama svecima, svetom Petru i Mojsiju. Na zapadnim vratima sagraen je atrij, a s june strane podignut zvonik, od kojega je ostalo nekoliko stepenica. U rimski sarkofag, poloen u atrij za hrvatskog doba, vjerojatno je poloena neka vana osoba, moda ak i kralj koji je bio posebno povezan s ovom crkvom.

Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan. Opat samostana Urso bio je prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. Bilo je to 8. listopada 1076. godine, nedjelja. Tog se dana po zapadnom kalendaru slavi sv. Dimitrije, to je i krsno ime Zvonimirovo. Moda je uspomena na taj dogaaj i poznata skulptura koja prikazuje klanjanje vladaru koji sjedi na prijestolju, a nalazi se u splitskoj krstionici. U fragmentima reljefa pronaenih u "upljoj crkvi" E. Dyggve vidi prikaz kralja Zvonimira kako poslije krunjenja prima poklonstvo svojih podanika.

(novinar Mario Profaca u Vijesniku, 30. svibnja 1965.)

Kroz zelene vinograde i maslinike Katelanskog polja uz pitoreskne uvale i luice Omike rivijere, kroz borove umice Makarskog primorja, zasjeena u Biokovo visoko nad morem i krivudava uz Neretvanski kanal i dubrovake otoke, 30. svibnja 1965. zablistala je na suncu nova, upravo dovrena asfaltna traka od Trogira do Dubrovnika. Dugaka je 291 kilometar, osvojena je najzad i ta dionica jadranske turistike ceste.


Tojesveanitrenutakuprvomereduzagraditeljemagistrale:10.161radnikai270ininjeraitehniara,kolikoihjesuraivaloodpoetkaizgradnjemagistraledodanas.SamonaovojposljednjojdionicibilojeangairanopetnaestgraevinskihpoduzeaizHrvatskeSrbije,BosneiHercegovine,SlovenijeiMakedonije.

Jadranskamagistralanasvojojtrasiuzobaluprolazikrozpodrujasrazliitimgeolokimipetrografskimsastavompajeprijepoetkaizgradnjepojedinihdionicatrebaloobavitiopseneistraneradoveradiodreivanjanajboljelokacije.ZbograznolikogiponegdjeneadekvatnogsastavazemljitautokuizgradnjeJadranskemagistraleizvrenoje6.613.000kubinihmetaraiskopautojeporedostalihsredstavautroenoi2050tonaeksploziva.Savmaterijalkojijenatajnaindobivenuglavnomjeupotrebljenzapodizanjecestovnihnasipa(5.840.000kubinihmetara)izidova(188.500kubinihmetara).

Kolikomjestimicenepovoljanpetrografskiigeolokisastavtolikoirazvedenostjadranskeobaleuvjetovalisuizgradnjuvieusjeka,tunelaimostovapomoukojihsuprojektantiigraditeljinastojalitojemogueboljeizbjei(zbogfinancijskihifunkcionalnihrazloga)nepotrebnakrivudanjatraseJadranskemagistrale.Du trasepodignutoje26mostovarasponaod5do20metarai13mostovaduihod50metara.Mostoviod30do600metaraukupnosudugi3734metra.

Uizgradnji482metradugogmostaprekoBistrinepostignutjesvjetskirekord,jerjetajgigantpodignutusvegadesetmjeseci.OdsvihmostovanaJadranskojmagistralipreostalojejodasezavresamomostoviprekoNeretveikodibenika.DoksenezgotovimostprekoNeretve,toekakoseoekujebitidopoetkaslijedeeturistikesezone,ininjerskajedinicaSarajevskearmijskeoblastipostavilajeprekorijekepontonskimostod18tonanosivostikojijedugaak170,airok3.80metaraiuspjenoezamjenjivatineretvanskimostodarmiranogbetonakojisejo gradi.


Podsjetimo se:

Standard je rije koja ima nekoliko znaenja:

U klasinom smislu standard je naziv za zastavu, nacionalnu ili borbenu.

U modernom znaenju standard je postao "mjera ili kvaliteta koja je uspostavljena od strane nekog tijela ili autoriteta, kroz obiaje ili je prihvaena od veine".

Standard redovnog odravanja cesta

Standardom redovnog odravanja cesta odreuju se koliine i uestalost radova odnosno normativi utroka materijala, radnih sati vozila, strojeva, opreme i radne snage za radove redovnog odravanja.

Primjenom Standarda redovnog odravanja cesta u punom iznosu osigurava se trajno ouvanje graevinske, prometne i gospodarske vrijednosti ceste.

1978. godine

1985. godine Izraeni je Standard odravanja koji podrazumijeva potreban standard, privremeno umanjen u skladu sa materijalnim mogunostima drutva.

Izraeni su kriteriji i mjerila za proraun trokova odravanja, a koristio se i izraz Standard odravanja

1990. godine Izraeni su Kriteriji i mjerila za proraun i raspodjelu sredstava namijenjenih za odravanje javnih cesta u republici Hrvatskoj. Proraun potrebnog standarda odravanja izvren je na osnovi potrebnog fizikog standarda radova na tekuem odravanju cesta i fizikog standarda zimske slube.

Izraeni je Standard javnih cesta i to za magistralne, regionalne i lokalne ceste po regijama (Rijeka, Splitska, Osjeka, Zagrebaka) autocestu, most Krk, a bez tunela Uka (slobodna razmjena rada)

1996. godine

2005.godine Izraen je standard redovnog odravanja dravnih, upanijskih i lokalnih cesta (trokovnik za svaku stavku rada)

Kod svih ovih izrauna standarda odravanja usput se spominjalo da se polazi od fer(urednog, dobrog) stanja cesta, tako da puni standard osigurava zadravanje tog stanja, iako se nikada nije definiralo to je to fer stanje!

2009.godine

STANDARD REDOVNOG ODRSTANDARD REDOVNOG ODRAVANJA AVANJA DRDRAVNIH CESTA REPUBLIKE HRVATSKEAVNIH CESTA REPUBLIKE HRVATSKE

Radoviiaktivnostikojeophodarobavljatijekomophodnje

BaldoBakali,dipl.ing.gra.HRVATSKECESTEd.o.o.

Priophodnji,ophodarobavljaimanjeradovekaotoje.

ispravljanjesruenogilinakoenogprometnogznaka

ienjeprometnogznakaodblatailinanesenogsnijega

koenjetraveiuklanjaneraslinjaokoprometnogznakakojemjezbogtogasmanjenauoljivost

Ophodarobavljai.(2)

uklanjanjerasutihmaterijala,predmetaislinosmanjihpovrinakolnikaiostalihprometnihpovrina

manjaienjekolnikaoduljnihmrlja,blata,lia,komadastakla,otkinutoggranja,pregaenihivotinjaislino

zatvaranjemanjihotvoranazatitnojianojogradi

Ophodarobavljai.(4)

presijecanjebankinakojesprjeavajupovrinskuodvodnjukolnika

manjilokalnipopravakbankina

uklanjanemanjihpreprekaiztrokutapreglednosti(granjairaslinja)

pojedinanoienjeprometnihznakovaiprometneopreme

Ophodarobavljai.(5)

ienjecestovnogpojasaodotpadaka

uklanjanjegranjaudohvatuizslobodnogprofilaceste

uklanjanjanestabilnogmanjegkamenja,ledenihsigaisl.

Ophodarobavljai.(6)

prevencijaprotivstvaranjapoledicenamanjimpovrinamakolnika(kodlokalnogvlaenjakolnika,namanjimobjektima,manjimusponima,zavojimaisl.)runimposipavanjemsoli

Ophodari.

pruanunupomokorisnicimacestaunevolji(kvarvozilaisl.)

neposrednodajekorisnicimacestaobavijestiostanjuiprohodnostitedrugepotrebiteinformacije

organizirauklanjanjevozilaukvaruilioteenihvozilatedrugihstvarisceste

Postupakkodprometnenezgode

osiguratimjestoprometnenezgode spasitiunesreeneodneposredneopasnosti obavijestitimjestostalnogdeurstva pomogunostiponovnouspostavitiivotne

funkcijeunesreenih postavitiunesreeneuispravanpoloaj

400

600

300 m

200

600

400

300 m

200

Mjere u m

0

0

m

a

x

.

5

0

m

pozvati vozilo hitne pomoi obavijestiti policiju obavijestiti vatrogasce

Prometna nesrea je dogaaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesree ili je izazvana materijalna teta.

Prvapomo

Prvapomo uuemsmislujenajbitnijipostupakuokviruprvepomoiozlijeenomeiobuhvaaodreenestrunezahvatezapojedineozljedeilistanjakaotoje: umjetnodisanjeimasausrcaprilikom

oivljavanja izvlaenjejezika,ienjedrijelaistavljanjena

bokprilikommehanikogguenja zaustavljanjekrvarenjaiprevijanjeprilikom

ranjavanja imobilizacijuprilikomprijelomaiiaenja zatituopeklinakojesuzahvatilevelikepovrinei

rananarukama,nogamaitd.

Gaenjepoetnogpoara

Akoophodartijekomophodnje

naienaprometnunezgodukodkojejedolodopoetnogzapaljenjavozila

ilinaienamjestoneposrednouzcestunakojemjebuknulavatra,naroitoupodrujusvelikimindeksomopasnostiodizbijanjapoara,

trebapristupitigaenjupoara ,uzhitnudojavumjestustalnogdeurstva

Postupakkodvelikihpoara

Poar koji je sino, oko 21,30 sati buknuo u umi kod kod Velikog Brda nekoliko kilometara zapadno od Makarske i dalje se iri, a gase ga pripadnici svih dobrovoljnih vatrogasnih drutava (DVD) s Makarskog primorja.Zbog jake bure vatra se brzo irila prema jadranskoj cesti, a poar je na kratko ugrozio i nekoliko kua na predjelu Kuk koje su za sada obranjene, doznaje se od Mladena Batinia koji vodi akciju gaenja poara.Unato naporima gasitelja vatra je prela jadransku cestu i dolo gotovo do mora te se iri prema mjestu Krvavica gdje vatrogasci ulau napore kako bi obuzdali poar to se iri prema mjestu.

Prvenstveno osiguranje i regulacija prometa, uz koordinaciju sa policijom i vatrogascima.

Posebnougroeniobjekti

Dobro poznavanje sustava nadzora i upravljanja, vatrodojave i vatrozatite

Vjebe i simulacije

Suradnja sa vatrogascima, policijom i drugim interventnim slubama

Dokumentacijakojuophodarkoristi vodiuradu

Ophodarskidnevnik Putniradnilist

Ophodarskidnevnik

nazivnadlenogtijelazacesteinazivugovornogizvoditelja

brojcesteodnosnobrojophodarskedionice,opiscesteodnosnoophodarskedionice

krajnjetokeophodarskedionice(nazivmjestailiprvognajbliegmjesta)

ukupnuduljinuophodarskedionice imeiprezimeophodara

registarskeoznakeophodarskogvozila datum,satpoetkaizavretka

ophodnje opisutvrenogstanjaiprohodnosti

ophodarskedionice opisuoenihaktivnostinaophodarskoj

dionici popisiopisobavljenihradova

redovnogodravanja imeiprezimedeurneosobeumjestu

stalnogdeurstvaisatpredajeobavijesti

List ophodarskog dnevnika sadri:

Ophodarskidnevnik(2)

Akoophodartijekomophodnjenaienaprometnunezgodu,

uophodarskidnevnikobveznounosi: podatkeosudionicimaprometnenezgode(akosumu

dostupni) vrijemeprometnenezgode tonomjestonezgode moebitniuzroknezgode tetenacestiicestovnojopremiprouzroeneprometnom

nezgodom

Luda jurnjava uskim zavojimaHrvatske ceste meu najopasnijima na svijetu

Na listi deset najgorih i najopasnijih cesta na svijetu, amerikog Udruenja za sigurnost meunarodnog prometa, Hrvatska se nalazi na petom mjestu.

Putniradnilist

nazivmjestapolaska datum imeiprezimevozaa

ophodara pravackretanjavozila markavozila brojsjedita

evidencijskibroj oznakairegistarskibroj vrijemepolaskaidolaska stanjebrojila teostalipotrebnipodaci

navedeninaobrascu

Na prednjoj strani unose se slijedei podaci:

Putniradnilist(2)

Nastranjojstraniunoseseslijedeipodaci: datumvonje kretanjevozila(mjestopolaska stajanje dolaska) stanjebrojila vrijemedolaskaipolaska stajanje zadravanje,uzrokstajanja zadravanja ostalipotrebnipodaci

Praenjekretanja

Prijenospodatakaokretanjuvozilaputemradiovezevezanozapozicijuvozila(GPS)

Analizapodatakaokretanjuvozila

Ophodarskovozilo

Ophodarskovozilomorabitiopremljeno: Radioaparatom radijskimureajemilimobilnimtelefonom

fotoaparatomsugraenomopcijomprikazadatumaisataslikanjanaslici

odgovarajuimkompletomosnovnogalataimaterijala

kompletomprometnihznakovaiprometneopremezaosiguravanjeprivremenoopasnihmjesta.

Kompletosnovnogalataimaterijala

lopata kramp kopaica(motika) grablje sjekira runinabija zaasfalt runa(ev.motorna)

kosa runa(ev.motorna)pila

zadrvo

runapilazametal metlasirkova,metla

iana eki bravarski1,5kg malj5kg(macola) klijetakombinirana

Kompletosnovnogalataimaterijala(2)

klijetaarmiraka klijetastolarska kompletodvijaa kompletviljukastihiokastih

kljueva mjernavrpca,baterijskasvjetiljka apsorpcijskosredstvo paljenaica(kolut) kantazavodu(10l) kanistarplastinizavodu(10l) Uzimskomrazdoblju 50kgsoli

zaceste

kanistarzagorivo(10l) sredstvozaosobnudezinfekciju sredstvozadezinfekcijualataivozila plastinerukavicezajednokratnu

uporabu vreezasmee vatrogasniaparatS6 aupodrujimasvelikimindeksom

opasnostiodizbijanjapoaraivatrogasnanaprtnjaaV25tevatrogasnametlanica

Kompletosnovnogalataimaterijala(3)

Upotrebaradijskogureaja

Upotrebaradijskogureaja(2)

Naputak zauporaburadijskepostajeMotorolaGM3601. tipkazanamjetanjeglasnoeiukljuivanjeureaja(glasnoase

namjetaokretanjemaureajukljuuje/iskljuujepritiskomnatipku)2. signalnasvjetla3. predonik4. naputanjeopcijaizbornika5. odabirkanalaodnosnoopcijauizborniku6. ulazakuizbornik/odabiropcijeuizborniku7. utinicazamikrofon8. pozivcentrudeurstva9. pozivlokalnojradnojgrupi10. dodatnetipkezapodeavanjeopcijaunutarizbornika11. scan(pretraivanjeviekanala)12. simpleks(radnablizinubezuporaberepetitora,rabisekod

komunikacijeizmeuvozilado5kmudaljenosti)

Upotrebafotoaparataidrugihureajazasnimanje

Kadaophodartijekomophodnjenaienaizvanrednidogaajkojijenastaonaophodarskojdionici,uoioteenjecesteilicestovneopremeilizamijetitetneradnjeiaktivnostinacestiilinjenomzatitnompojasu,trebatakavdogaajzabiljeitiifotografskomsnimkomodnosnodrugimodgovarajuimureajem(digitalnomilivideokamerom)

Ophodarobavljai.(3)

popravakmanjihlokalnihoteenjakolnika(udarnihrupaipojedinanihpukotina)

manjaienja(odepljenja)sustavazaodvodnju(slivnikaivodolovnihgrla)uklanjanjemmanjihpreprekekojisprjeavajunesmetanootjecanjevodeizcestovnihjaraka,kanalicaisl.

manjaienjaprijelaznihnapravanaobjektima

Osobnaopremaophodara ZNR

Ophodarmoraimatiuoljivozatitnoodijelo,zatitnuobuu,kinukabanicu,zatitnukacigu,izmezavoduizatitnerukavice

Voditiraunadajeionsudionikuprometuitokaoradniknacestialiikaovoza

Ophodar

Trilj13.06.1972.

(Sv.Ante)

Ivan Bota

Hvala na panji!

Pod odravanjem cesta u zimskim uvjetima, podrazumijevaju se radovi neophodni za odravanje prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa, za reim prometa u zimskim uvjetima koji je odreen posebnim propisima.

Cesta se, u smislu Pravilnika o odravanju i zatiti javnih cesta (NN 25/98; NN 162/98), smatra prohodnom kada je radovima na uklanjanju snijega omogueno prometovanje vozila uz uporabu zimske opreme, u skladu s posebnim propisom o prometovanju vozila u zimskim uvjetima. Hrvatske ceste d.o.o. i Uprave za ceste, odnosno korisnik koncesije planiraju, organiziraju te provode zimsku l b

Osnovnezadaezimskeslubesupravodobnimintervencijamasprijeitinastanakpoledicepreventivnimposipavanjem,odratiprohodnostcesteuklanjanjemsnijegaskolnika,otklonitinastalupoledicuililedskolnikatedrugeintervencije.

Izvrenjeovihzadaaobavljaseuzpomo odgovarajuihvozila,opremeimehanizacije,tekoritenjemsredstavazaposipavanje

Pod radovima odravanja u zimskim uvjetima razumijevaju se:

- pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta,- organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo oznaavanje,

- zatitne mjere protiv stvaranja poledice,snjenih nanosa i zapuha,

- ienje snijega s kolnika i prometne signalizacije,- obiljeavanje rubova kolnika,- osiguranje odvodnje s kolnika,- uklanjanje vozila s kolnika ceste,

t lj j b t i li ij

Operativniprogramizlanka66.Pravilnikaoodravanjuizatitijavnihcestasadri:

mjestapripravnostizimskeslube, stupnjevepripravnosti, potrebanbrojljudstva,mehanizacijeimaterijalazaposipavanjeinjihovrazmjetajpomjestimapripravnosti,

redoslijedizvoenjaradova,uzimajuiuobzirplanomutvrenerazineprednosti,

dinamikuprovoenjapojedinihaktivnosti,nadzorikontroluprovoenjazimskeslube, uvjetekadasezbogsigurnostiprometaistiograniavailizabranjuje za pojedine vrste vozila

Zavisnoodprognoze,meteorolokihuvjetaivremenskihprilikauskladusPravilnikomoodravanjuizatitijavnihcestautvrujuseetiristupnjapripravnostizimskogodravanja.

Vremenskoogranienjestupnjevapripravnostitrebashvatitiuvjetnojeronistvarnonisukalendarskiodredivi,veihodreujumeteorolokeivremenskeprilike,teseuskladusnastalimiliprognoziranimmeteorolokimuvjetimavriprijelazizjednogudrugistupanjpripravnosti.

Prvistupanjpripravnosti,uvodisepoetkomradazimskeslube,apremaoperativnomplanu.

Uvodisestalnodeurstvoumjestimapripravnosti,uspostavljasestalnavezauskladusprogramomradateseosiguravaodgovarajuipotrebanbrojljudstvaimehanizacijeradiintervencijeusluajupotrebe.

Drugistupanjpripravnosti,uvodisekadatemperaturazrakaosciliraoko0C(nulastupnjevaCelzijusa)uzmogunostoborinatepojavepoledice.Vresepreventivniradovinaspreavanjupoledicenaopasnimmjestima,aobavezno:

nadionicamadravnihiupanijskihcestasuzdunimnagibomveimod4%ihorizontalnimkrivinama

polumjeramanjegod300metara, nakolnicimamostovaipropusta, nadrugimdionicamacestepremaoperativnomplanuradazimskeslube,

popotrebivriseuklanjanjesnijegaskolnika.

Treistupanjpripravnosti,zimskeslubeuvodisekadseoekujedugotrajnijepadanjesnijegakojezahtjevaposebneradoveuklanjanjasnijegaskolnika.

etvrtistupanjpripravnosti,uvodisekadsnjeneoborine,uzjakvjetarimajukarakterelementarnenepogodeikadraspoloivibrojljudiimehanizacije,nisudovoljnizauklanjanjesnijega.

Nacestama,kojesuoperativnimprogramomzimskeslubesvrstaneucesteprverazineprednosti,radovinaosiguranjuprohodnostisemorajudovritiurokuodpetsatiunizinskomodnosnoosamsatiuplaninskompodruju,raunajuiodtrenutkaprestankapadavina.

Naostalimdravnim,upanijskimilokanimcestamaprohodnostsemoraosiguratinajkasnijeurokudvadesetetirisataodtrenutkaprestankapadavina,asvesukladnoodredbamaPravilnikaoodravanjuizatitijavnihcesta.

SREDSTVAZAPOSIPANJE

natrijevklorid(NaCl) sol kalcijevklorid(CaCl2). Kamena sitne (dvica-trica)

Natrijev klorid razliite kakvoe stoji na raspolaganju u obliku morske soli, kamene soli i kuhane soli. Ispitivanja i istraivanja su pokazala su da kuhane soli imaju prednosti pred ostala dva proizvoda NaCl.

Kalcijev klorid je u vreama i rastapa se u vodi prije nanoenja, a aplicira se skupa sa soli

1.1.lanak193.(1)Zavrijemezimskihuvjetanacestamazabranjujeseprometmotornimvozilimakojanemajuzimskuopremuiteretnimautomobilimasprikljunimvozilom.

(2)Zimskiuvjetinacestisutakviuvjetikadajekolnikprekrivensnijegomilikadajenakolnikupoledica.

(3)Uuvjetimaizstavka2.ovogalanka,autobusiiteretniautomobilimoraju,baremnajednojpogonskojosovini,imatilancezasnijeg.Osobniautomobilimorajubitiopremljenipropisanomzimskomopremom.

Pod zimskom opremom podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotaima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotae.

zimskoodravanjecestaradisepodneracionalnimineopravdanimpritiscimajavnosti,vozaaipolitike, korisnicijavnihcesta,medijiipolitikaneprepoznajujavniinteresigdjesunjegovegranice, niskatolerancijapremavremenupotrebnomdaseoistecesteuzimskimuvjetima,medijipogrenoprezentirajuproblematikuzimskogodravanjacesta,najeebezargumenata, prometnenesreeuzimskimuvjetimauglavnomsepovezujusneoienimcestama,anesneprikladnompripremomvozaa(zimskaoprema)iprilagoenomvonjomnacesti

Pitanje: to je obvezna zimska oprema?

TURISTIKASIGNALIZACIJA

ZNAKOVIZAIZRAZDOBRODOLICE

Znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima;

Znakovi za usmjeravanje prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turistikim znamenitostima;

Znakovi za pruanje turistikih i drugih informacija

Turistikusignalizacijuine:

Znakovi za izjavu dobrodolice;

Znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovno-trgovakim objektima i centrima, vanim objektima i sadrajima u naselju, te ostalim javnim prostorima (izlobe, sajmovi), koji zbog svoje namjene privlae vei broj ljudi.

aostalusignalizacijuine:

Regulativa Zakonocestama

(NN180/2004) Zakonosigurnostiprometanacestama (NN105/2004.)

Pravilnikoprometnimznakovima,opremiisignalizacijinacestama

(NN33/2005.) Pravilnikoturistikojiostalojsignalizacijinacestama(NN87/02.)

Turistikiznakovizaizrazdobrodolicenaulazuudravu,upaniju,turistikurivijeru,gradiliopinu,

jesu:znak dobrodoli u Republiku Hrvatsku, sudionicima u cestovnom prometu

izraava dobrodolicu neposredno po ulazu na teritorij Republike Hrvatske;

znak dovienja, sudionicima u cestovnom prometu neposredno prije izlaska s teritorija Republike Hrvatske, izraava pozdrav s rijeju dovienja;

znak dobrodoli u upaniju , sudionicima u cestovnom prometu na ulazu u upaniju simbolom i tekstom ili likovnim prikazom i tekstom daje informaciju o upaniji ili izraava dobrodolicu;

znak dobrodoli na turistiku rivijeru , sudionicima u cestovnom prometu izraava dobrodolicu na ulazu na podruje rivijere na jadranskoj obali;

znak dobrodoli u Grad, sudionicima u cestovnom prometu izraava dobrodolicu na podruju Grada;

znak dobrodoli u opinu , sudionicima u cestovnom prometu izraava dobrodolicu na podruju opine;

Turistikiznakovizaizrazdobrodolicenaulazuudravu,upaniju,turistikurivijeru,gradili

opinu

200 X 200 300 X 300

D

R

A

V

N

E

C

E

S

T

E

D

R

A

V

N

E

C

E

S

T

E

O

S

T

A

L

E

G

R

A

N

I

N

E

4 m2

9 m2

Znakovi za izraz dobrodolice su pravokutnog ili kvadratnog oblika. Najvee doputene veliine znakova dobrodolice jesu:1. znak dobrodoli u Hrvatsku (60) i znak dovienja (61), na autocestama je do 12 m2, a na ostalim cestama 6 m2,2. znak dobrodoli u upaniju (62) do 6 m2,3. znak dobrodoli na rivijeru (63) do 6 m2,4. znak dobrodoli u grad (64) do 4 m2,5. znak dobrodoli u opinu (65) do 2m2.

Dimenzije ploa300 X 300

A

U

T

O

C

E

S

T

E

9 m2

PROGRAM MJERAza prihvat poveanog prometa

na glavnim cestovnim pravcima u vrijeme turistike sezone 2004.

HRVATSKE CESTEIspostava Split

PREGLEDNA KARTAPODRUJA

PREGLEDNA KARTAOSNOVNIH PRAVACA

D 8 broja 418-Sukoan sa 13.268 imamo porast na 13.897, odnosno 4,7 %.D 8 broja 052-Pirovac sa 11.105 imamo porast na 11.918, odnosno 7,32 %D 8 broja 017-ibenik, sa 23.836 imamo porast na 24.679, odnosno 3,54 %D 8 broja 419-Grebatica, sa 10.115, imamo porast na 10.146, odnosno 0,3 %D 8 broja 057-Marina, sa 9.191, imamo porast na 10.002, odnosno 8,82 %D 8 broja 018-Katel Stari, sa 24.416, imamo porast na 25.986, odnosno 6,43 %D 58 broja N56-Seget Donji, 5.016, imamo porast na 5.594, odnosno 11,52 %

BROJANJE PROMETA 2003 ... srpanj i kolovoz

PRILAGODBE I IZMJENA SIGNALIZACIJE

D 1 D 59 ... Stara StraaD 1 D 33 ... Knin sjeverD 1 D 33 ... Knin rotorD 1 6080 ... Knin (Kovai)D 1 D 219 ... Sinj (centar)D 1 D 60 ... BrnazeD 1 D 62 ... Osoje (Kriice)D 1 D 511 ... vor GrloD 1 D 8 ... Split Rotor BiliceD 8 6140 ... Split Ul. Dom. rataD 8 D 410 ... Split Ul. PoljikaD 8 D 409 ... PlanoD 8 D 58 ... Seget DonjiD 8 D 58 ... ibenik RaineD 8 D 33 ... ibenik MeterizaD 8 D 27 ... ibenski mostD 8 D59 ... KapelaD 56 D 59 ... Bribirske MostineD 33 D 56 ... Tromilja

cca 700.000,00 kn

UREENJE POJEDINIH DIONICA DRAVNIH CESTA

PLANOVI, NALOZI, IZVOENJE I KONTROLA

CESTE IBENIK d.o.o. ibenikSjedite: Jurja Barakovia 10 ibenik

Deurni: tel: 022 212 253 fax: 022 218 525 i 022 212 253 , Radno vrijeme: 0-24

UPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o. Split

Sjedite: Split, R. Bokovia 22 tel; 021/470-884; 021/470-886 , Deurni: tel. (021) 508-080 fax. (021) 508-110,

Radno vrijeme: 0-24

Za podruje splitsko-dalmatinske upanije:

Ivica Sinovi, in. tel.: 021 470-867 021 470-844 fax: 021 470 868 mob: 098 370-368

za dravne ceste na kojima radove izvode

Za podruje ibensko-kninske upanije:

Baldo Bakali, dipl.in. tel.: 021 470-867 021 470-844 fax: 021 470 868 mob: 098 370-368

za dravne ceste na kojima radove izvode

UKLANJANJE OTEENIH I NAPUTENIH VOZILA I STVARI

Za podruje ibensko-Kninske upanije:

PROTEGA GRADNJA PPM 28,7 t

Za podruje Splitsko-Dalmatinske upanije:

ADRIACINK LIEBHERR 120 t + 70 t + 70 t + 40 tObrt MARIO KRKP 50 tNIKE TRANS DAF 15 tOMING TATRA 16 t + 28 tST FORCAPROMET LIEBHERR 100 t

OPHODNJA, OBAVJEIVANJE JAVNOSTI O STANJU I

ibenik Drni Knin1 2 3 5 5 6 5 6

1 1/24 1 49 47,801

1 1/24 33 36,764

1 1/tj. 59 34,120

2 1/24 8 40 37,867

2 1/72 121 14,048

2 1/tj. 59 18,087

2 1/48 27 14,243

3 1/24 8 38,871

3 1/48 58 20,376

3 1/24 33 19,328

3 1/48 56 28,313

4 1/24 56 20,310

4 1/24 33 19,500Tepljuh - Pokrovnik

Drni - Crivac (GR ST)Ante Gabri

ibenik - Boraja(GR ST)

Pokrovnik - ibenik (TP)

Bribirske Mostine (GR ZD) - Tromilja (D33)

ibenik Raine - Podorljak (GR ST)

Vice Topi

Murter - Tisno - Kapela (D 8)

Bribirske mostine - Kapela (D 8)

Putiane (GR ZD) - ibenski Most (D 8)

Drage (GR ZD) - ibenik (Raine)Ivica

StrunjeZlatko

Martinovi

Strmica (GR BiH) - Knin (D 1) - Tepljuh

Stara Straa (Oestovo (D 1)) - Kistanje - Bribirske Mostine (D 56)

4Kravja Draga (GR ZD) - Knin - Kovai - Vrlika (GR ST)

Petar ato

Nadcestarija

Duljina ceste (km) po nadcestarijama Ukupna

duinau km

Ime i prezime

ophodara

ifraophodara Obilazak

Brojceste Naziv ceste - dionica

POJAANJE OPHODNJE

OPHODNJA 6-22 h

ALTERNATIVNI PRAVCI U SLUAJU ZASTOJA

ALTERNATIVNI PRAVCI

PROBLEMI

OSTALI SUBJEKTI

POLICIJA

OSTALI SUBJEKTI

HITNA MEDICINSKA POMO

OSTALI SUBJEKTI

VATROGASNA SLUBA

OSTALI SUBJEKTI

GORSKA SLUBA SPAAVANJA

ODMORITANADRAVNIMCESTAMASPLITSKODALMATINSKEUPANIJE

ISKUSTVAIPRIJEDLOZI

HRVATSKE CESTE d.o.o. ISPOSTAVA SPLIT

PANJAKORISNIKACESTAUSMJERENAJENA:

Kolnik

Signalizacija

Oprema

Okoli

OKOLI

istoacestovnogpojasa

Urednostzatitnogpojasa

Usluniobjekti

Ponuda

USLUNIOBJEKTI

Ugibalitazazaustavljanjevozila

Odmorita

Prateiusluniobjekti

Parkiralitaipovrinezasmjetajvozila

Manjiservisniidrugiobjekti

Ugibalite Mjestoiliblizinamjestanakojemjeizgraenaposebnapovrinakolnikazaprisilnozaustavljanjevozila

Detalj ceste o kome se malo vodi rauna, a nuan je i radi korisnika ceste i radi cestara

Parkiralite

Prostorkojijeodreeniliposebnoureenzaparkiranjevozila

Odmorite

Mjestoodnosnoobjektpokrajcestekojisluezaprekidvonjeineometanoodmaranje

Prateiusluniobjekt

Objektpokrajcestekojipruaveibrojusluga(gorivo,odmor,jelo,spavanjeidr.)

Servisniobjekt

Objektpokrajcestekojipruespecijalistikeuslugekorisnicimacesta

REZULTATIISPOSTAVESPLIT

1991.Projektiranoiizgraenoprvoodmorite

Na odmoritu je ak bio postavljen informativni punt Kompasa, u tri navrata se hortikulturno ureivalo, danas ima i nadstrenicu iznad stola, kontejner za odlaganje smea, a ljeti i kemijske WC

1998.Izraenposebanprogramureenjaodmorita

Programomsuodreenelokacijeiopremanjeodmorita,asvedrugosedefiniralonaterenuiprilagoavaloprostorunakojemseureivaloodmorite

Kododreivanjalokacijanijebilavanaveliinabuduegodmoritave slobodnapovrinaiurednaprometnasituacija

Ovakojetoizgledalonaterenu

VEPRIC

KUKUZOVAC

GRADAC

Veina odmorita opremljena je telefonskim govornicama, sva imaju prostor za odlaganje smea, neka su kasnije opremljena s kontejnerima za smee.

Svake godine se na ponekom od odmorita uredi kolnika povrina i dodatno hortikulturno oplemeni

Na tri do etiri odmorita Ministarstvo turizma od 1998. postavlja pokretne WC kabine, ali naalost bez savjetovanja s cestarima

1999.Pripremljenoestodmoritazakoncesiju

HRVATSKAUPRAVAZACESTEPravnaosobazaupravljanjedravnimcestama,Zagreb,Vonininabr.3,natemeljuOdlukebroj34501__________

raspisujeNATJE AJ

zaustupanjepravakoritenjacestovnogzemljitazapostavljanjeprivremenihprateihobjekataiobavljanjeprateihdjelatnostinadravnimcestamanapodrujuSplitskodalmatinskeupanije.

I.

Predmetnatjeajajeustupanjepravakoritenjacestovnogzemljitazapostavljanjeprateihobjekataiobavljanjeprateihdjelatnostinadravnojcesti

D1,ito:odmoriteKukuzovacIodmoriteKukuzovacII

D 8,ito:odmoriteBataluaodmoriteIvanjakodmoriteDubciodmoriteGradac

akjezanekeishoenailokacijskadozvolazapostavukioska

ODMORITE IVANJAK

2000.Izvrenajesnimkalokacijazamoguekomercijalnokoritenje

upanija:SPLITSKODALMATINSKACesta:1 Link:7Rednibrojunutarlinka:2Listunutarlinka:1Stacionaa:0+125LijevoLokacijaopisno:BrnazeVrstaobjekta:TrgovinaNaziv:Diskont"BRNAANKAVlasnik:"BLAMAN"d.o.o. SinjDatumpoetkakoritenja:

Uproljee2002.zapoelesuaktivnostsaOpinomBrelanaureenjuodmoritaodnosnoPUOPiala

Namjera je da se na prostoru odmorita, na cestovnom zemljitu i na zemljitu privatnih

osoba, koje Opina otupljuje, izgradi i dade

na koncesijsko koritenje objekt nivoa

srednje velikog PRATEEG USLUNOG

OBJEKTA

Prije poetka turistike sezone 2002. ureeno je jo jedno odmorite

PODOSOJE

Ujesen2002.ponovnojeistraenonekolikolokacija odmoritazakomercijalnokoritenje HRVATSKECESTEd.o.o.

ISPOSTAVASP LIT21000SPLITRueraBokovia22tel:470855(centrala),470867(efispostave.)fax:470

868

KORITENJECESTOVNOGZEMLJITAIOBAVLJANJAPRATEIHDJELATNOSTINADRAVNIMCESTAMA

ELABORATIZBORALOKACIJA

Split,rujan2002

Sve ovo je raeno na proirenjima uz cestu, na dijelovima ceste koji su ostali nakon ispravljanja trase, ili ak i na zemljitu drugih subjekata ako nije bilo protivljenja, bez posebnog istraivanja tko su pravi vlasnici.

Svi trokovi ureenja odmorita pali su na teret redovnog odravanja (to se i nije posebno osjetilo)

Mnogi korisnici cesta su se pozitivno izrazili o uinjenom, a primjeuje se pri obilasku cesta da se odmorita koriste, posebno tijekom turistike sezone

Sada se otvara prostor na D 1 pri rekonstrukciji krianja Stara straa, na kojem je mogue izgraditi vei objekt postaje za odmor

Naalost,nijednoodmoritenijeiskoritenoukomercijalnomsmislu,iakojebilozainteresiranihsubjekata

PRIJEDLOZI

9 Nijevanaveliinaprostoranegoterenskiiprometnopogodnalokacija

Utvrdititipoveodmorita(iugibalita)ovisnoovanosticeste,obimuprometaimogunostimaprostorateizraditismjernicezaprojektiranje

9 Akojemoguelokacijuizabratiublizinineegatraktivnog(vidikovac,blizinajezera,moraisl.

9 Sadrajeodmoritaodreditipoobimuprometaiatraktivnosti(tipoviopremanja)

9 Pomogunostiobjektikomunalnoopremiti(el.energija,voda,kanalizacija,telefonidr.)

9 Istaknutiprepoznatljivoblikobjektailiposebnogznaka

9 Jasnodefiniratiobiminositeljezadatkatedinamikuizgradnje,vodeiraunadaimaviezainteresiranihstranakojemogusudjelovatiurealizaciji

9 Odreditirasporedodmoritapocestovnimpravcimavodeiraunaopostojeimugostiteljskimobjektimaislinimsadrajimakojiprivlaekorisnikaceste

9 Odreditiizvorefinanciranja(odsvakogugovoraizdvojitidiosredstavazaprojektiranjeiizgradnjunovih)

Izraditiprogrameizgradnjeodmorita

9 Pojednostavnitipostupakizgradnje,ovisnoveliiniobjekta)popitanjuodobrenjaidozvola(pojaanoodravanje!!!)

Hvala na strpljenju i panji!

ODRAVANJECESTA kraj

Documents

ODRŽAVANJE CESTA - GRAD ŠIBENIK