ODVODNJA OBORINSKE KANALIZACIJE

8/14/2019 ODVODNJA OBORINSKE KANALIZACIJE

1/9

KINI SPREMNICI S RASTEREENJEM (KSR)

Kini spremnici koriste se u mjeovitim sustavima odvodnje. Retenciranjem velikih

oborinskih dotoka moe se utjecati na smanjenje hidraulikog optereenja kanalskemree nizvodno od spremnika, a mogu se takoer smanjiti dotoci otpadne tvari naureaj i kina rastereenja koja se uputaju direktno u prijemnik.Odluka o izgradnji kinog spremnika s rastereenjem (KSR) temelji se na kriterijimaupravljanja sustavom odvodnje i ekonomskim kriterijima. Najvei uinak se dobije ako sespremnik postavi iza dionica, odnosno podslivova s izraenim taloenjem.

Na Sl.1 prikazane su vrijednosti padova i promjera kanala kod kojih dolazi do taloenjasedimenta. Ako nagib cijevi u pripadnom slivu lei ispod krivulje na slici, tada trebaraunati s taloenjem.

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

250 500 750 1000 1250

Promjer (mm)

Pad(%)

Sl.1 Krivulja graninih padova kanala ispod koje dolazi do taloenja

Kini spremnici za zadravanje prvog oborinskog dotoka (KSPOD)

Kini spremnici za zadravanje prvog oborinskog dotoka ugrauju se na mjestima gdjese oekuje znaajno ispiranje kanalske mree kod navale prvog oborinskog dotoka.U pravilu se to dogaa na malim slivovima s kratkim vremenima dotjecanja. Rasteretnavoda ne prolazi kroz spremnik, vena rastereenju, prije.

Sl.2 Linijski kini spremnik za zadravanje prvog oborinskog dotoka

Rastereenjespremnika

KSPOD


2/9

Akumulirani volumen vode mora se odvesti na sekundarno ienje (obino biolokistupanj). Kini spremnici za zadravanje prvog oborinskog dotoka planiraju se za

isputanje voda sa slivnih povrina, kada je vrijeme dotjecanja proraunske oborine dospremnika od 15-20 minuta. Ako se uzvodno od spremnika ugrade kina rastereenja,tada se uraunava ukupno vrijeme teenja od poetka sliva, a ne nizvodno od kinograstereenja.

Kini spremnici s rastereenjem za istaloenu mjeovitu otpadnu vodu (KSIM)

S poveanjem slivnog podruja koncentracije zagaenja su ujednaenije bez naglaenihnaleta oborinskih voda. U takvim sluajevima primjenjuju se KSIM kojima se osimregulacije protoka postie mehaniko ienje mjeavine oborinske i otpadne vode.

Suprotno od KSPOD, KSIM imaju rastereenje koje se aktivira kad se spremnik napuni,a mehaniki proiena voda se preljeva u prijemnik. U pravilu rastereenje jepostavljeno uzvodno, serijski, da smanji najvei protok kroz spremnik. Sve dok se nenapuni KSIM se ponaa kao akumulacijski spremnik, a nakon toga kao talonik srastereenjem za kritini dotok Qkrit. Na kraju oborine, spremnik se prazni u biolokiureaj za ienje otpadnih voda.

KSIM su graevine koje se koriste u sluaju: kada je vrijeme teenja u kanalskoj mrei do spremnika za proraunsku oborinu

vee od 15 do 20 minuta, ili kad se ne oekuje prekomjerna navala oborinskihvoda,

kada su spremnici u uzvodnoj seriji drugih graevina s rastereenjem (mree s

KSR ili kinim rastereenjima KR) ako je izuzetno, dotok u spremnik vei od kapaciteta priguenog ispusta u

kanalizaciju (takvi sluajevi mogu biti lokalno izazvani poveanjem infiltracijskihvoda ili topljenjem snijega).

Sl. 3 Linijski kini spremnik s rastereenjem za istaloenu mjeovitu otpadnu vodu

Kombinirani kini spremnici (KKS)

KKS se koriste u sluajevima pojave vala ispirne vode (iz oblinjih dijelova sliva) i koduravnoteenog zagaenja. Oni predstavljaju kombinaciju spremnika za zadravanje

Rastereenjespremnika

KSIM

Rastereenje


3/9

prvog kinog dotoka i kinih spremnika s rastereenjem za istaloenu mjeovitu otpadnuvodu i obuhvaaju retencijski dio i dio za ienje - taloenje.Dotok otpadne vode mjeovitog sustava prvo se skladiti u retencijskom dijelu koji se

dimenzionira kao KSPOD. Kad se isti ispuni, mjeoviti dotok protie kroz dio koji sedimenzionira kao KSIM.

Prednosti KKS su: retencija i ienje u jednom spremniku, mogui odabir omjera volumena za retenciju i ienje, podjelom u nekoliko komora smanjuje se frekvencija uspora ime se olakava

odravanje susjednih protonih dijelova.

Nedostaci KKS su: manja uinkovitost ienja u usporedbi s obinim kinim spremnikom s

rastereenjem za istaloenu vodu mjeovite kanalizacije (KSIM).

Sl.4 Linijski kombinirani kini spremnik

Akumulacijski kolektori s rastereenjem (AKR)

Uinkovitost ovih graevina razlikuje se ovisno o poloaju rastereenja. AKR s

rastereenjem na uzvodnom kraju radi kao kini spremnik za prvi oborinski dotok(KSPOD), dok je tip s rastereenjem na nizvodnom kraju radi kao kini spremnik srastereenjem za istaloenu vodu mjeovite kanalizacije (KSIM).

Prednost ovih graevina je u tome: to nisu potrebne dodatne graevine osim kolektora, pranjenje se obavlja prirodno, gravitacijom.

Nedostaci su u: neminovnom stvaranju taloga u kolektoru, injenici da su volumeni AKR s rastereenjem na nizvodnom kraju vei od

odgovarajuih KSIM i to kroz rastereenje dio taloga bude isprano u prijemnik.

Punjenje retencije

R

RE

P

RE

T

R

RE

T

Punjenje talonika Retencija i talonik puni

RR R

R

RE retencijaR rastereenje spremnikaT talonik


4/9

Sl.5 Akumulacijski kolektor s rastereenjem na uzvodnom kraju

Rastereenja na nizvodnom kraju kolektora ne aktiviraju se tako esto kao ona nauzvodnom, a kod velikih dotoka postoji opasnost da e oneienje u retencijskomvolumenu kolektora biti zamijenjeno s manje oneienom mjeovitim dotokom. Zbogtoga retencijski volumeni moraju biti vei nego za AKR s rastereenjem na uzvodnomkraju.

Sl.6 Akumulacijski kolektor s rastereenjem na nizvodnom kraju

Glavni i obilazni vodSve nabrojene graevine (KSPOD, KSIM, KKS, AKR) mogu se smjestiti u glavni iliobilazni vod. Kod graevina smjetenih u glavni vod (linijski), otjecanje u ureaj zaienje otpadnih voda prolazi kroz spremnik, a kod graevina smjetenih u obilaznivod, mimo spremnika. Pranjenje spremnika u obilazni vod moe se obaviti prema eljiuz pomoispusta s regulacijom protoka.Smjetaj kinog spremnika s rastereenjem (KSR), ovisi o raspoloivom padu i uvjetimana lokaciji. Bolji je smjetaj u obilazni vod, ako je raspoloiva visina izmeu ulaza i izlaza

Rastereenje

Suhi rotokPri uen e

Rastereenje

Suhi protokPriguenje


5/9

mala. Tada se kini spremnik s rastereenjem prazni uz pomocrpke. Pored toga kodsmjetaja u obilazni vod spojni kanali su dui i potrebno je izgraditi dodatnu graevinu zarazdvajanje toka.

Linijski smjetaj je pogodan, ako postoji dovoljna visinska razlika izmeu ulaza i izlaza, aza razliiti smjetaj pojedinih dijelova graevine ima malo mogunosti. Prednosti seogledaju u pogonu i oblikovanju.Kine spremnike s rastereenjem za istaloenu vodu mjeovite kanalizacije (KSIM),treba prema mogunosti smjestiti na obilazni vod, jer se na taj nain mjeoviti dotokakumulira i rastereuje u neto manjim koncentracijama oneienja. To se dogaazato, jer se na samom poetku i kraju oborine suhi dotok mijea s relativno malim kinimdotocima. Kroz manje razrjeenje, mjeoviti dotok je jae oneien. Kod smjetaja uobilazni vod, dotok prolazi mimo spremnika, a veliina mu je odreena otvoromprigunice. Na taj nain koliina rastereenog oneienja je neto manje nego ukonfiguraciji sa linijskim smjetajem.

Ako se u budunosti planira kontrolirano isputanje spremnika, tako da isputanje nepone odmah po svretku kie, tada treba primijeniti verziju s obilaznim vodom. Usuprotnom se mjeovita otpadna voda u spremniku stalno mijea s novom otpadnomvodom suhog dotoka, ime su rasteretne vode poslije nove oborine, jae optereeneotpadnom tvari.

Sl.6 Kini spremnik za zadravanje prvog oborinskog dotoka na obilaznom toku

Razdjelnik

dotoka

KSPODRastereenjespremnika


6/9

Sl.7 Kini spremnik s rastereenjem za istaloenu mjeovitu otpadnu vodu naobilaznom vodu

Sl. 8 Kombinirani kini spremnik na obilaznom vodu

Punjenje retencije

R RE

P

RE

T

R RE

T

Punjenje talonika Retencija i talonik puni

RR R

R

RE retencijaR rastereenje spremnika

RD RD RD

T talonikRD razdjelnik dotoka

Rastereenjespremnika KSIM

Rastereenje

Razdjelnikdotoka


7/9

Smjetaj veeg broja kinih spremnika s rastereenjem

Kad su podslivovi sustava odvodnje prostorno razdvojeni, kao kod izdvojenih dijelova

naselja, ili susjednih naselja, obuhvaeni podslivovi moraju imati svoje vlastite kinespremnike s rastereenjem. Kod pronalaenja lokacije za smjetaj spremnika potrebno

je ispitati je li mogua ekonomski i tehniki pogodna regulacija isputanja. Potrebno jepaziti da se ne prekorai maksimalno dozvoljeni dotok na UZPOV.Dijeljenjem velikih slivova na nekoliko podslivova pojedinani kini spremnici srastereenjem mogu se spojiti serijski ili paralelno.

Paralelno spojeni kini spremnici s rastereenjem

U ovoj konfiguraciji spremnici su smjeteni na krajevima podslivova i spojeni paralelnona glavni kanalski sustav. Mogue je primijeniti KSPOD, KSIM i KKS u linijskoj iobilaznoj verziji.

Paralelno spojeni spremnici, kao to je prikazano na Sl.9, predstavljaju bolje rjeenje,ako je mogua kontrola istjecanja i time tono doziranje koliine mjeovitih otpadnihvoda koje otjeu na UZPOV.

Sl.9 Funkcionalni prikaz paralelno spojenih kinih spremnika s rastereenjem

Modifikacije s ugradnjom vrtlonih separatora praktine su samo za paralelno spajanje,jer jednom separirane suspendirane ili plivajue krutine mogu do UZPOV doi odmah, ane zavriti na rasteretnim graevinama.

Najvanije prednosti su: akumulirana mjeovita otpadna voda dolazi na UZPOV u cijelost,i nema meusobnog djelovanja spremnika na spremnik,

RD

R

R

KSPOKSIM

R

KSIMRD

RD RAZDJELNIK DOTOKAR RASTEREENJE SPREMNIKA

UZPOV UREAJ ZA PROIAVANJEOTPADNIH VODA

UZPOV


8/9

slobodan je izbor projekta kinog spremnika jednostavni hidrauliki uvjeti i dimenzioniranje

Najvaniji nedostaci su:

esto vei trokovi graenja kao rezultat potrebe za cjelovitim poveznimcjevovodom do lokacije UZPOV.

Serijski spojeni kini spremnici s rastereenjem

Kod serijski spojenih kinih spremnika s rastereenjem (Sl.10) uzvodno izdvojenazagaenja, ponovno se mijeaju s oborinskim dotocima, i pod odreenim uvjetima,rastereuju na slijedeem spremniku.Veliina prigunica na razdjelnicima dotoka, kojima se isputa otpadna voda iz serijskipostavljenih KSR, raste u smjeru teenja, tako da akumulirani sadraj uzvodnogspremnika moe napajati UZPOV bez da se rastereuje na slijedeem spremniku.Serijski spojeni KSR s kontroliranim rastereenjem pretpostavljaju uinkoviti rad

kanalskog sustava i briljivo odravanje graevina.

Sl.10 Funkcionalni prikaz serijski spojenih kinih spremnika s rastereenjem

U svakom pojedinanom sluaju mora se ispitati instalacija mjernih i kontrolnih napravau odnosu na koritenje, trokove dobave i odravanje. U pojednostavljenom postupkuprojektiranja, bez naprava za kontrolu protoka, specifini volumeni nizvodno smjetenihspremnika su obino vei zbog dueg vremena doticanja. Kod projektiranja treba uzeti uobzir eventualne naknadne modifikacije za ugradnju opreme za kontrolu proticanja.

Retencijski oborinski spremnici (ROS)

Retencijski oborinski spremnici instaliraju se na kanalskoj mrei, ako ista ne moesprovesti maksimalne dotoke, a ne postoji mogunost ugradnje kinih rastereenja. Ako

je istjecanje oborinskih voda iz spremnika iznad 5 l/(sha), tada isto nema znaajanutjecaj na nizvodna kina rastereenja. U tom sluaju itavo slivno podruje ukljuujuipovrine iznad KSR, postaje relevantno za dimenzioniranje rasteretne graevine.

Ako je istjecanje oborinskih voda iz spremnika manje od 5 l/(sha) i vee od dijelaoborinskog dotoka sa UZPOV, tada taj tip spremnika ima definitivno nepovoljan uinakna nizvodna rastereenja zbog dugog perioda pranjenja.

RD

R KSPO KSIMR

UZPOVRD

RD RAZDJELNIK DOTOKAR RASTEREENJE SPREMNIKA

UZPOV UREAJ ZA PROIAVANJEOTPADNIH VODA


9/9

Hidrauliko dimenzioniranje

Dimenzioniranje KSR je vrlo zahtjevno. Za manualni proraun postoje standardizirani

postupci (ATV A-128). S jedne strane potrebno je na kraju sustava odvodnje prijeUZPOV osigurati koliinu koju ureaj moe prihvatiti, a s druge strane koliinarasteretnih voda, odnosno oneienja, ne smije prekoraiti propisani prijamni kapacitetprijemnika.U dananje vrijeme kad postoje gotovi, vrlo sloeni matematiki modeli za dimenzio-niranje sustava odvodnje, mogue je za zadane rubne uvjete, odrediti potrebnevolumene kinih spremnika sa rastereenje.

Za zadani sliv ili slivove mogue je: izraunati volumene i dinamiku dotjecanja kuanskih, industrijskih i tuih voda, modelirati dinamiku skupljanja i ispiranja oneienja sa slivnih povrina, za zadanu geometriju kanalske mree sa KSR i drugim graevinama, uz pomo

mjerenih nizova povijesnih oborina, kontinuirano proraunavati protoke,volumene rastereene mjeovite vode, trenutne koncentracije oneienja, tekumulativne mase isputenog oneienja.

Podeavanjem vrijednosti volumena spremnika, mogue je odrediti odgovarajueprotoke ispred UZPOV i maksimalno dozvoljene koncentracije, odnosno masene protokeoneienja na rastereenjima.

Documents

ODVODNJA OBORINSKE KANALIZACIJE