ČASOPIS SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA

GODIŠNJAK, ZAGREB, III. 2012. - III. 2013. GODINA III. BROJ 7

ČASOPIS - 350 primjeraka - besplatan primjerakIzdavač: Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba, Kneza Mislava 7tel: 01/4619 116, fax: 01/4619 117, e-mail: savez.gluhih.i.nagluhih@zg.t-com.hr, www: sginzg.hr Naslovna strana: U teretani, S Vranskog jezera, Miss “Kluba iznad 60”, Djeca u N. VinodolskomFotografije: Borivoj Kubelka i drugiSuradnici: M. Novina, P. Herak, S. Kruhoberec, L. Starčević, I. Plejić i A. BakanGlavna urednica i dizajn: Katarina TonkovićTisak: URIHO - tiskara, Zagreb

Dragi naši čitatelji,nakon godinu dana koju smo uspješno prošli s dosta teškoća i u ovom broju želim vam predstaviti sve naše događaje, akci-je, provedbe projekata, naše želje... i program ljetovanja. Jedna velika novost je to da smo sa Genezom sklopili ugovor za ljeto-vanje za sve gluhe i nagluhe iz cijele Hrvatske i iz inozemstva u mjestu Starigrad na otoku Hvaru i Visu na otoku Visu. Stoji još uvijek napomena ako imate neke ideje, zamisli... javite mi se, svaka ideja je dobrodošla. Ugodno čitanje...

Predsjednica SGINZG: Katarina Tonković

SADRŽAJ:Projekti, programi, dogadjanja ............. 3Projekti 2012 i 2013.g. ......................... 3Međunarodni dan osoba s inv. .............. 5Pozivni natj. Nacion. Zaklade ............... 6Tumač/prevoditelj z.j. ........................... 6Matica Hrv. ugostila h.z.j. ..................... 7Predavanje o jeziku i kulturi ................. 7Ciklus predavanja ................................ 8Zapošljavanje na jav.rad. ..................... 9Održan XVII Simpozij SOIHa ................. 9Socijalna slika Zgba 2011.g. .................. 11Završna konf. projekta .......................... 11Dodijeljeni stanovi POSa ...................... 11Sudjel. u predstavi “Plemena” ............... 12Tečaj internacionalnog z.j. .................... 12Posjet starijim članovima ..................... 13Ljetovanje u N.Vinodolskom ................. 14Proslava Dana gluhih ........................... 16Iz kreativne radionice ........................... 17Tjelesne aktivnosti ............................... 18Kontrola tlaka i šuk ............................. 18Suradnja s Neurothom ......................... 19Dan žena u SOIH-u .............................. 20I djeca su slavila Uskrs ........................ 21Bum mladih roditelja ............................ 22Posjet u ZOO ....................................... 23

Bućijada u Ivanićgradu ........................ 23Poziv na vož.TIN EXPRESSOM .......... 24Fotog.i šminkanje djece ........................ 25Doček Djeda Božićnjaka ....................... 25Dječji maskenbal .................................. 26Izlet u Medulin ..................................... 27Pikado za žene ..................................... 28Zabava - Martinje ................................. 28Božićna zabava .................................... 29Izlet na Okić ........................................ 30Kamniške alpe ..................................... 30Uspon na Mojstrovku ............................ 32Biciklijada ............................................ 33Dan žena 2012.g. ................................ 34Izlet u Krapinu ..................................... 35Izlet u G.Zvečaj .................................... 36Ljetovanje u Stomorskoj ........................ 37Izlet u Kupjak i Fužine ......................... 38Maskenbal umirovljenika ..................... 39Intervju - Jasenka Kefelja .................... 40Korisni savjeti ...................................... 42Recepti ................................................ 43Narodna medicina ................................ 44Vremeplov - I. Binder i M. Župan .......... 45Zanimljivosti iz svijeta .......................... 47Obavijesti ............................................ 48

NAŠ SLUH

NAŠ SLUH NAŠSLUH

2

NAŠ SLUH NAŠSLUH

3

PROJEKTI, NATJEČAJI, DOGAĐANJA...KATARINA TONKOVIĆ

- PONOVO PREDSJEDNICA SGINZG

Dana 08. 09. 2012.g. bila je izborna skupština na kojoj je Katarina Tonković jednoglasno izabrana za predsjednicu SGNZG. To joj je drugi četverogodišnji mandat.

Članovi IO SGINZG:1. Jasenka Kefelja2. Kristina Puškarić3. Marijana Selak4. Darko Horvatić

Zastupnici u skupštini HSGN:1. Katarina Tonković2. Robert Lovrić3. Darko Horvatić

Nadzorni odbor SGINZG:1. Marina Šola2. Marcelina Ivona Kurevija3. Ilija Perić

Stegovna komisija SGINZG:1. Marina Nišević2. Gordana Galović3. Zlatko Lovrić

Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba je u 2012. godini prijavio 6 projekata na na-tječaje Grada Zagreba, Ministarstva socijalne politike i mladih te natječaje EU, IPA IV kom-ponenta. Od toga su 3 projekta odobrena, a 3 su odbijena.

Projekti koji su odobreni i provedeni u 2012. godini:

1. PROJEKT: „Gluhe osobe u Zagrebu – ravnopravni građani“, Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invalidite-tom

• cilj programa je unaprijediti kvalitetu ži-vota gluhih osoba, članova Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba, postizanje veće sa-mostalnosti u svakodnevnim aktivnostima te im ponuditi sadržaje za kvalitetno provođe-nje slobodnog vremena

2. PROJEKT: „OSTANITE UKLJUČENI – podrška osobama sa stečenim oštećenjem sluha“, Ministarstvo zdravstva i socijalne skr-bi.Program je odobren 2011., a provodio se od 1.06.2011.-31.05.2012.

• cilj projekta je educirati i osnažiti oso-

be s stečenim oštećenjem sluha u kasnijoj životnoj dobi za korištenje pomagala kako bi nastavili aktivan život u obitelji i lokalnoj zajednici

3. PROJEKT: „Tumač hrvatskog znakov-nog jezika – podrška u prevladavanju komu-nikacijskih barijera gluhim osobama“, Mini-starstvo socijalne politike i mladih

• cilj projekta je organizirana pomoć u prevladavanju komunikacijskih barijera glu-hoj osobi (članu) s područja Grada Zagreba

Projekti koji su odbijeni u 2012:

1. PROJEKT: „Ne moramo biti isključe-ni – Inicijalna podrška osobama sa steče-nom gluhoćom i nagluhošću““, Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

• cilj programa je osnažiti osobe s ošteće-njem sluha za život u lokalnoj zajednici i po-taknuti njihovo aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice.

2.PROJEKT: „Aktivno starenje gluhih osoba“, HRT

PROJEKTI I PROGRAMI SGINZG 2012. i 2013. g.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

4

• cilj projekta je unaprijediti kvalitetu živo-ta starijih gluhih osoba, članova Saveza glu-hih i nagluhih grada Zagreba

3. PROJEKT: „We thought we knew abo-ut EU“, European Commission, IPA Informa-tion and Communication programme 2012

• cilj projekta je povećati opće znanje o Europskoj Uniji, njezinoj politici i programima za poboljšavanje životnih uvjeta i smanjenje socijalne isključenosti gluhih i nagluhih oso-ba u Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj žu-paniji i Primorsko-goranskoj županiji

2013. GODINA

Kako Savez gluhih i nagluhih grada Zagreb, kao i ostale udruge nema redovite prihode u potrebi je javljati se na raspisane natječaje Grada Zagreba i Ministarstva Vlade RH. Sa-vez gluhih i nagluhih grada Zagreba prijavio je slijedeće projekte za 2013. godinu za koje rezultati još nisu objavljeni:

1.PROGRAM: „Edukacijom i savjetova-njem od pristupačnosti do neovisnog živ-ljenja gluhih osoba u Gradu Zagrebu“, Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

• cilj programa je unaprijediti kvalitetu ži-vota gluhih osoba, članova Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba, te im ponuditi sa-držaje za kvalitetno provođenje slobodnog vremena

2.PROJEKT: „DANAS JE SUTRA – podrš-ka obiteljima dojenčadi s oštećenjem sluha“, Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zašti-tu i osobe s invaliditetom

• cilj programa je osnažiti roditelje do-jenčadi kojima je dijagnosticirano oštećenje sluha te ih podržati u poticanju djetetovog psihosocijalnog razvoja od najranije dobi

3. PROJEKT: „Uz vašu pomoć spremni za EU“, Grad Zagreb, Ured gradonačelnika

• cilj programa je poboljšati razumijevanje o sustavu funkcioniranja EU te na taj način doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta i sma-njiti marginaliziranost i socijalnu isključenost gluhih i nagluhih osoba Grada Zagreba

4. PROJEKT: „Tumač hrvatskog znakov-nog jezika – podrška u prevladavanju komu-nikacijskih barijera gluhim osobama“, Mini-starstvo socijalne politike i mladih, trogodišnji projekt 2013.-2015.

• cilj projekta je organizirana pomoć u prevladavanju komunikacijskih barijera glu-hoj osobi (članu) s područja Grada Zagreba

5. PILOT-PROGRAM uvođenja sustav-ne podrške udrugama osoba s invaliditetom, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Ministarstvo socijalne politike i mladih

• cilj programa je financiranje osnovne djelatnosti

6. PROJEKT: „Be different. Be better“, Europska komisija, Program Mladi na djelu

• cilj programa je ISTRAŽITI i produbiti razumijevanje koncepata različitosti, socijal-ne kohezije i nediskriminacije iz perspektive mladih ljudi te njihov značaj za nanovo pro-širenu EU i šire te inicirati interkulturalni dija-log i razmjenu iskustava

7. PROJEKT: „60 + Day Care Center for Deaf and Hard of Hearing“, EU, IPA IV kom-ponenta: Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici, Faza II

• cilj projekta je razviti socijalne usluge koje će unaprijediti kvalitetu života te spri-ječiti preuranjenu institucionalizaciju starijih gluhih i nagluhih osoba u Zagrebu

Ove godine Savez je partner na dva europska projekta za koje se također

očekuju rezultati:

1. PROJEKT: „Trans-Script-Transfer of a System of Coordinated Reintegration and In-clusion Promoting Tools“, Europska komisija, Program cjeloživotnog učenja Leonardo da Vinci

• projekt je prijavila udruga PORAKA NOVA iz Novog Sada

2. PROJEKT: „Creative youth citizens for employment“, Europska komisija, Program Mladi na djelu

• projekt je prijavio INSTITUT ZA GLUHE IZ TORINA

NAŠ SLUH NAŠSLUH

5

MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM

03. 12. 2012. g.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obi-lježen je pod motom “Uklanjanjem prepreka do stvaranja inkluzivnog društva pristupačnog svi-ma” kroz nekoliko raznih događanja.

URED PREDSJEDNIKAU Uredu predsjednika održao se Okrugli stol

na temu problema i prepreka s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću i suoča-vaju.

Predsjednik Ivo Josipović tom je prigodom po-ručio da nam je cilj inkluzivno društvo. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović rekao je kako je omogućavanje obrazovanja sva-kom djetetu s invaliditetom jedan od strateških ciljeva ove Vlade. Šef delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren poručio je kako su u za-dnjem izvješću monitoringa Republike Hrvatske iz listopada osobe s invaliditetom i dalje diskrimi-nirane na tržištu rada te da Hrvatska treba obra-titi više pozornosti na ovu problematiku i ubrzati rad na istoj.

HRVATSKI SABORSaborski zastupnici, dužnosnici i djelatnici

Hrvatskog Sabora su povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom imali priliku „stati u cipele“, odnosno iskusiti kako savladati prepreke s kojima se u svakodnevnom životu susreću oso-be s invaliditetom.

Predsjednik Sabora Josip Leko u suradnji s pra-vobraniteljicom za osobe s invaliditetom Ankom Slonjšak i Uredom Ujedinjenih naroda za razvoj, UNDP Hrvatska organizirao je druženje dužno-snika, zastupnika i djelatnika Hrvatskog sabora s osobama s invaliditetom različitih oštećenja.

Na pripremljenom poligonu moglo se isprobati kako se kretati uz pomoć psa vodiča, štapa za kretanje slijepih i invalidskih kolica, zatim kako komunicirati ako ne čujete, razumjeti Ustav ako ste osoba s intelektualnim teškoćama te kako vas doživljava okolina ako imate psiho-socijalne teš-koće.

Nazočnima se obratila Anka Slonjšak, pravo-braniteljica za osobe s invaliditetom, naglasivši važnost otvorenosti i spremnosti da kao pred-stavnici najviše zakonodavne vlasti na trenutak

“stanu u cipele” osoba s invaliditetom različitih oštećenja kako bi ih bolje upoznali i razumijeli. “Vjerujem da će ovo iskustvo pridonijeti boljem razumijevanju načina na koji zakoni koje donosi-te određuju naše živote. O vašim odlukama ovisi naša stvarnost i budućnost, naše sudjelovanje u izgradnji zajednice na ravnopravnoj osnovi s drugima, naša nezavisnost i dostojanstvo. Svo-jim primjerom potičete druge i svojim stavovima oblikujete stavove zajednice kao prostora koji svima pripada.”

KONCERTNA DVORANA VATROSLAV LISINSKI

Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom i Ustanova za rehabilitaciju hendi-kepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem URIHO u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski su obilježili Međunarodni dan osoba s invaliditetom nizom događanja.

Obilježavanje je započelo u 15 sati prodajnom izložbom radova osoba s invaliditetom, njihovih udruga i srodnih ustanova. U 16.15 sati je za-počeo okrugli stol na temu „Pristupačno društvo za sve“ na kojem su predstavnici Grada Zagreba, ustanova i udruga osoba s invaliditetom iznijeli ocjenu stanja prostora i objekata u Gradu Zagre-bu s obzirom na elemente pristupačnosti i dostu-pnosti te u raspravi predložili rješenja i strateške prioritete za dugoročno razdoblje. Predsjednica Povjerenstva za osobe s invaliditetom Grada Za-greba Marinka Bakula Anđelić je tom prilikom izjavila: „Tema je Pristupačno društvo za sve - što je i moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana. Nadamo se da će u okviru te teme biti jasni prio-riteti koji moraju biti napravljeni u Gradu Zagrebu sukladno Strategiji za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Ima puno posla, neće sve biti gotovo do 2015. do kad vrijedi strategija, sto-ga moramo planirati i nešto u tom dugoročnom razdoblju.“

Program je završio humanitarnim koncertom u 18 sati povodom 62. godine rada Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO. Nastupili su: orkestar Za-grebačke filharmonije, Dječji zbor Zvjezdice, Ri-cardo Luque, Davor Gobac, Sandra Bagarić, Pero Rogan, Nikola Jarki i Tomislav Brajša. Tijekom koncerta, Ustanova Uriho dodijelila je povelje, priznanja i zahvale zaslužnim osobama i institu-cijama.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

6

POZIVNI NATJEČAJ NACIONALNE ZAKLADE

22. 01. 2013. g.

Nacionalna zaklada raspisala je Pozivni natječaj za udruge osoba s invaliditetom slje-dećeg sadržaja :

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih je raspisala Pozivni natječaj za sudjelovanje u Pilot-programu uvođenja sustavne podrške stabilizaciji i daljnjem or-ganizacijskom i programskom razvoju udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u 2013. godini.

Razvojna suradnja kroz programske podrš-ke svojevrsni je model tematskih fondova ko-jima se na specifičan način razvija suradnja, prijenos znanja,ali i financijski ulaže u pojedi-no programsko (tematsko) područje razvoja civilnoga društva u Republici Hrvatskoj.

Osnovni cilj razvojne suradnje kroz pro-gramske podrške je zajedničko djelovanje na iznalaženju sustavnih modela podrške razvo-ju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj u različitim programskim područjima.

Nacionalna zaklada je započela s proved-bom sustavnih modela podrške organizaci-jama civilnoga društva u programskom (te-matskom) području unaprjeđenja djelovanja udruga osoba s invaliditetom kroz pružanje stručne i financijske podrške Ministarstvu so-cijalne politike i mladih za ustrojavanje su-stavne podrške navedenim organizacijama civilnoga društva.

U 2012. godini ovaj oblik razvojne surad-nje kroz programske podrške uspostavljen je sa Ministarstvom socijalne politike i mladih zaključivanjem Sporazuma o suradnji i finan-ciranju programa stvaranja sustavne institu-cionalne podrške savezima udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

U 2013. godini suradnja je proširena uklju-čivanjem podrške i za lokalne udruge osoba s invaliditetom kroz Sporazum o uspostavi Ra-zvojne suradnje kroz programske podrške u provođenju Pilot-programa sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj zaključenog s Ministarstvom soci-jalne politike i mladih.

TUMAČ/PREVODITELJ ZNAKOVNOG JEZIKA

2012. g. – POSTIGNUTI REZULTATI

Gluhim osobama je osigurano kontinui-rano pružanje usluge tumača/prevoditelja znakovnog jezika u svakodnevnim životnim situacijama (odlazak liječniku, sudska roči-šta, sahrane, postupci pri centru za socijalnu skrb, edukacije...) u kojima im je potreb-na pomoć pri prevladavanju komunikacijskih barijera čime su postali aktivniji članovi svoje društvene sredine. Osiguran im je kvalitetniji pristup informacijama, olakšana je komuni-kacija s čujućim osobama, a time su postali sigurniji i uključeniji u život zajednice. Sve navedene promjene utječu na kvalitetu živo-ta gluhih osoba koja je poboljšana ostvare-nim ciljevima i rezultatima ovog Projekta.

Gluhim i nagluhim osobama su pružene usluge prevođenja za:

a) školovanje – 1544 sata,b) odlazak liječniku (pretrage, bolničko i

ambulantno liječenje) – 1235 sati,c) odlazak u CZSS, HZMO, HZZO, HZZ,

banku, policiju, kod odvjetnika … - 994 sati,d) radionice, treninge, seminare i događa-

nja – 1603 sati,e) sudski postupak – 144 sata,f) ljetovanje gluhe djece – 354 satig) ljetovanje starijih gluhih članova – 354

satih) ostalo (prema potrebama članova, ban-

ka, pošta, vip…) - 612 sati

Ukupan broj sati pružene usluge prevođe-nja je: 6 840.

Ukupan broj sati odradila su 4 tumača/prevoditelja znakovnog jezika.

Također, sukladno projektu, provedene su edukacije tumača kroz dva planirana susre-ta. Obrađena je tematika gramatike, stručne terminologije i jezičnih posebnosti znakovnog jezika. Edukacija tumača i praćenje njihova rada je nužna radi praćenja i unapređenja njihova rada kako bi se gluhim i nagluhim osobama pružila što kvalitetnija usluga.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

7

MATICA HRVATSKA UGOSTILA HRVATSKI

ZNAKOVNI JEZIK

U svibnju 2012. godine u Matici hrvatskoj održano je predavanje, javno izlaganje na temu hrvatskoga znakovnog jezika. Matica hr-vatska najveći je izdavač knjiga u Hrvatskoj a osim izdavanja knjiga važnih za hrvatsku kul-turu organizator je tjednih znanstvenih i kul-turnih zbivanja. U svojem prostoru ugošćuje znanstvenike i umjetnike koji najširoj javnosti predstavljaju najrazličitije teme. Osnovni je uvjet za odabir teme jasna i kvalitetna pre-zentacija sa znanstvenim uporištem.

Nakon izlaganja osigurano je vrijeme i za raspravu kada se predavaču/ici mogu obra-titi svi koji su prisutni te postaviti pokoje pi-tanje radi boljeg objašnjenja ili čak radi su-protstavljanja mišljenja. Ulaz je besplatan i otvoren za sve koji su zainteresirani, a i za one koji nisu zainteresirani pa ih se dovodi uz nagovor.

Na proljeće je tako održano predavanje o strukturi hrvatskoga znakovnog jezika. Pred-stavila se činjenica da se na znakovnom je-ziku gluhih u Hrvatskoj sustavno i stručno radi dugi niz godina, da se ne radi o neverbalnoj komu-nikaciji, pantomimi ili ko-jem drugom obliku izra-žavanja već da se radi o čvrstoj i samodostatnoj strukturi leksičkih i gra-matičkih elemenata koji tvore jezik, ravnopravan bilo kojem drugom zabi-lježenom jeziku. Odaziv je bio velik. Iznenadio se i sam organizator koji je mukom iznosio dodatne stolice kako bi svi mogli sjesti, no ljudi su i dalje stizali tako da su oni zadnji ipak morali stajati.

Veliki odaziv pokazao je da postoji veliki interes u javnosti za informacijama o jeziku koji mnogima i nije jezik. Glad za aktualnom informacijom do koje se ne dolazi lako, pa se mnogima i ne da truditi do nje doći, a koja govori ipak nešto drugo o fenomenu za koji se smatra da se sve zna. Nakon predava-

nja razvila se živa diskusija vezana za samu strukturu HZJ-a, a isto tako vezana za opću problematiku priznavanja HZJ-a te njegovu standardizaciju. Mnoga su pitanja dobila svoj odgovor, mnoga druga nisu, no najvažnije je da se pitanja postavljaju, osobito ovako jav-no i otvoreno širokoj publici.

Ako i sami želite znati više, obavještavamo vas ovim putem da je u pripremi ciklus od 5 predavanja i pozivamo da nam se pridružite, naučite nešto novo, sudjelujete u zanimljivim diskusijama te podržite promociju hrvatsko-ga znakovnog jezika.

PREDAVANJE O JEZIKU I KULTURI GLUHIH

U HRVATSKOJU četvrtak, 21.2.2013.g, u Matici hrvat-

skoj održano je predavanje o Hrvatskom znakovnom jeziku. To je bilo prvo od pet pri-premljenih predavanja koja nas očekuju na istom mjestu jednom mjesečno sve do lipnja. Glavna ideja je da se o znakovnom jeziku i kulturi gluhih govori javno te da se stručno prikaže što se u znanosti do sada napravilo

po pitanju istraživanja i promocije zajednice glu-hih u Hrvatskoj. Matica hrvatska centar je zna-nosti i kulture, a njihova predavanja otvorena su za javnost i potpuno be-splatna. Na prvom pre-davanju mogli smo čuti kako se najčešće razmi-šlja o znakovnom jeziku gluhih.Ljudi misle da svi gluhi na svijetu koriste

jedan, isti znakovni jezik, zatim ljudi misle da je to gestikulacija, da nije uopće jezik i na kraju misle da je najbolje da gluhi samo čitaju s usana i da je najbolje da se uopće ne koristi. Pri tome je najveća greška to što se ne razmišlja da je jezik dio nečije kuture i dio identiteta svakoga od nas. Zabranjiva-njem znakovnog jezika zabranjuje se upravo kultura i identitet gluhih, a to se nikako ne smije raditi. Dorijana Kavčić završila je lin-gvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

NAŠ SLUH NAŠSLUH

8

o jezicima svijeta (što je zajed-ničko svima) i na predavanju je pokazala da je znakovni jezik isto jezik kao i svi drugi jezici na svijetu. Na stručan, znanstveni način naglasila je da je zna-kovni jezik neotuđivi dio kuture gluhih i da se komunikacija glu-hih ne smije ponižavati tako da se naziva gestikulacijom. Bilo je zanimljivo,a mjesta u dvorani bila su gotovo sva popunjena. Sljedeća četiri predavanja odr-žat će kolegice sa Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu u suradnji sa Savezom glu-hih grada Zagreba: Anamaria Mikšić i predavanje „Što ruke otkrivaju o mozgu“, Sanja Laštro s temom „Kad je prva riječ zapravo znak“, Iva Korunek koja će govoriti na temu „Riznica kulturne baštine“ i Tea Mastelić s predavanjem „U potrazi za identitetom“. Kao što možemo vidjeti, očekuje nas još mnogo za-

“Postoje dvije dobre stvari u životu, sloboda mišljenja i sloboda akcije.”

nimljivih stvari koje ne možete pročitati bilo gdje drugdje. Za sva predavanja osigurani su tumači/prevoditelji tako da vas i ovim putem pozivamo da dođete i pridružite se zanimlji-vim raspravama i podržite kolegice koje su ovo pripremile upravo za sve vas!

Dorijana Kavčić

CIKLUS PREDAVANJA:ZNAKOVNI JEZIK I KULTURA GLUHIH

Matica Hrvatska u suradnji sa Edukacijsko – rehabilitacijskim fakultetom, smjer Ošteće-nje sluha, Savezom gluhih i nagluhih Grada Zagreba i Hrvatskim društvom tumača i pre-voditelja znakovnog jezika gluhih organizira ciklus predavanja: „Znakovni jezik i kultura gluhih“.

Koordinatorica predavanja je dr. sc. Marina Milković, a predavači su studentice logope-dije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta:

Anamaria Mikšić, Sanja Laštro, Iva Korunek, Tea Mastelić i diplomirana lingvistkinja Dori-jana Kavčić.

„Znakovni jezik i kultura gluhih“ ciklus je od pet predavanja o kulturnoj i jezičnoj tradi-ciji gluhih osoba koja se održavaju u Knjižari Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Za-greb s početkom u 18:30 sati.

Predavanja se održavaju slijedećim re-dom:

• 21. veljače 2013. Dekonstrukcija mi-tova o znakovnom jeziku gluhih – Dorijana Kavčić

• 21. ožujka 2013. Što ruke otkrivaju o mozgu – Anamaria Mikšić

• 25. travnja 2013. Kad je prva riječ za-pravo znak – Sanja Laštro

• 23. svibnja 2013. Riznica kulturne ba-štine – Iva Korunek

• 20. lipnja 2013. U potrazi za identite-tom – Tea Mastelić

Pozivaju se gluhe osobe, a naročito mlađe gluhe osobe da sudjeluju u što većem broju na navedenim predavanjima.

Lijevo: Dorijana Kavčić izlaže temu HZJ i desno: Marija Šoić prevodi

NAŠ SLUH NAŠSLUH

9

ZAPOŠLJAVANJE PREKO PROGRAMA JAVNIH

RADOVASavez je u suradnji s Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje 2012.g. zaposlio 5 osoba na pro-gramu Javnih radova na razdoblje od 6 mjese-ci, a početkom ožujka 2013.g. ponovno još 3 osobe. Ovim Programom potiče se zapošljava-nje osoba s invaliditetom i dugotrajno nezapo-slenih osoba.

ODRŽAN XVII. HRVATSKI SIMPOZIJ OSOBA

S INVALIDITETOM S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

Sedamnaesti hrvatski simpozij osoba s in-validitetom s međunarodnim sudjelovanjem o temi “Održivi razvoj udruga osoba s invali-ditetom na pragu ulaska u EU”, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hr-vatske Ive Josipovića, u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH, u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih – HSS i Hrvatskom udrugom paraplegičara i tetraple-gičara – HUPT održan je u Zagrebu, Hotel Holi-day 22. i 23. listopada 2012. godine. Skupu se odazvalo 250 sudionika, predstavnika pokreta osoba s invalidtetom, državnih i lokalnih vla-sti i institucija te civilnog sektora s područja cijele Republike Hrvatske kao i predstavnika krovnih organizacija osoba s invaliditetom Slo-venije, Makedonije i Srbije. Osvrtom na stanje i perspektive pokreta osoba s invaliditetom i prigodnim pozdravnim govorom prisutnima se obratio predsjednik SOIH-a dr. Zorislav Bobuš. Impresivne poruke i pozdravne riječi sudio-nicima Simpozija uputili su Davor Bernardić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba; Romana Kuzmanić Oluić iz službe za ljudska prava i regionalne međunarodne organizacije i inicijative u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova; Darko Ledinski, zamjenik ministrice socijalne politike i mladih; Milan Bandić, grado-načelnik Grada Zagreba; prof. dr. sc. Mirando Mrsić ministar rada i mirovinskog sustava, a u

ime pokrovitelja predsjednika RH Ive Josipovića izaslanica Vesna Škulić, povjerenica Predsjed-nika Republike za osobe s invaliditetom koja je i otvorila radni dio Simpozija. Zakon o oso-bama s invaliditetom koji se u Republici Slove-niji primjenjuje od 2002. godine predstavio je Boris Šuštaršić, član Predsjedništva European Disabily Forum (EDF), predsjednik European Alliance of Neuromuscular Disorders Associa-tion (EAMDA) i predsjednik Nacionalnog sveta invalidskih organizacij Slovenije. Zakon je ute-meljen na Standardnom pravilu 18 kojim se zahtjeva da svaka zemlja kao javnu djelatnost financira osnovnu djelatnost udruga osoba s invaliditetom čime se jamči njihova održivost te im se omogućava zastupanje interesa osoba s invaliditetom i provođenje socijalnih i drugih programa. Ocijenio je da su udruge osoba s invaliditetom u Sloveniji doživjele prosperitet primjenom Zakona i prikazao način raspodje-le sredstava putem posebne Fondacije. Vasko Markov, dopredsjednik krovne organizacije i predsjednik Nacionalnog saveza gluhih i na-gluhih Makedonije i Nacionalnog saveza oso-ba s invaliditetom Makedonije istakao je da su udruge u Makedoniji po uzoru na slovenski Za-kon godine 2010. uspjele regulirati financiranje kroz Zakon o organizacijama osoba s invalidite-tom. Takvim financiranjem položaj organizacija osoba s invaliditetom se znatno unaprijedio. Ulogu, značaj te smjernice održivosti udruga osoba s invaliditetom predstavili su Zorislav Bobuš, predsjednik SOIH-a; Manda Knežević, predsjednica HUPT – a; Ivica Robić, tajnik HSS, te Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. Ivanka Jovanović, izvršna direk-torica Nacionalne organizacije osoba s invalidi-tetom Srbije prikazala je položaj i financiranje udruga osoba s invaliditetom u Republici Srbiji i naglasila da je postojeći sustav neodrživ te da su pokrenuli inicijativu za donošenje Zako-na po uzoru na Sloveniju i Makedoniju. Nacrt Zakona o udrugama osoba s invaliditetom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koji su SOIH, HSS i HUPT priredili tijekom 2012. godine predstavio je Leke Sokolaj, izvršni di-rektor Hrvatskog saveza udruga invalida rada. U sklopu Simpozija održane su dvije paralelne radionice “Zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom” i “Osobni pomagači”. Nakon dvosatne rasprave usvojeni su prijed-lozi koji su predstavljeni sudionicima Simpozija

NAŠ SLUH NAŠSLUH

10

i uvršteni u Zaključke. SOIH - Mreža žena s invaliditetom i Mreža slijepih žena Hrvatskog saveza slijepih prikazale su svoj rad i predsta-vile “Drugi manifest o pravima žena i djevojaka s invaliditetom Europskog foruma osoba s in-validitetom”. Preko 250 sudionika XVII. hrvat-skog simpozija osoba s invaliditetom ocijenilo je neprocjenjiv značaj dosadašnjih simpozija za razvoj svijesti i unapređenje kvalitete živ-ljenja osoba s invaliditetom te promoviranje i primjenu principa neovisnog življenja i usvojilo sljedeće zaključke:

1. Jednoglasno je podržano donošenje Za-kona o udrugama osoba s invaliditetom od posebnog značaja kao jedini način sustavnog financiranja udruga osoba s invaliditetom ko-jim će se omogućiti održivost udruga u kadrov-skom, prostornom i materijalnom obliku. To pokazuju prikazani primjeri dobre prakse Slo-venije i Makedonije, kao i primjeri nekih drugih zemalja te Europskog foruma osoba s invalidi-tetom. Temelji takvom stanju nalaze se i u nizu dokumenata od kojih se navode samo najvaž-niji i to Konvencija o pravima osoba s invalidi-tetom, Standardna pravila UN o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, Zagrebačka deklaracija Vijeća Europe te Nacionalna stra-tegija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine.

2. Podržan je ustrojbeni oblik Zajednice sa-veza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH, nacionalnih saveza i temeljnih udruga jer je u cijelosti sukladan zahtjevu Europskog foruma osoba s invaliditetom - EDF što je potvrđeno kroz CARDS projekt proveden u zemljama biv-še države i Albanije 2005. -2006. godine. Isto je potvrđeno i prijemom SOIH-a 2011. godine kao članice promatrača u EDF.

3. Zadužuju se temeljne udruge da usklade terminologiju sa Sheratonskom deklaracijom i Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom i da to provedu na prvoj skupštini te da usu-glase naziv udruge i tekst statuta kao obvezu proizašlu iz Konvencije.

4. Skup je podržao poštivanje hijerarhije i nadležnosti koje proizlaze iz ustrojbenog oblika SOIH-a, nacionalnih saveza i temeljnih udruga i poštivanje etičkog kodeksa u svim oblicima javnoga djelovanja. Zbog ulaska RH u EU 2013. godine Hrvatska je morala obaviti usklađivanje s propisima EU.Isto je tražio EDF od SOIH-a prihvaćajući postojeću organizacijsku strukturu

i oblike djelovanja.5. Daje se puna podrška novom pristupu

koji se primjenjuje prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Podržava se otvaranje novih zaštitnih radionica.

6. Predlaže se Fondu za profesionalnu rehabi-litaciju zapošljavanje osoba s invaliditetom,a mi-nistarstvima, županijama i gradovima da svojim primjerom zapošljavanja osoba s invaliditetom potaknu poslodavce na zapošljavanje istih.

7. Osigurati da SOIH u suradnji s HZZ-om i Fondom educira poslodavce o poticajnim mje-rama za zapošljavanje osoba s invaliditetom i specifičnostima pojedinih skupina osoba s in-validitetom.

8. Educirati osobe s invaliditetom o moguć-nostima samozapošljavanja i predstaviti im pri-mjere dobre prakse, kao što je to bilo prezenti-rano na radionici u okviru Simpozija.

9. Izraditi Priručnik za razumnu prilagodbu, kako prilagoditi radni prostor za svaku vrstu invaliditeta koji će olakšati poslodavcima dono-šenje odluka o zapošljavanju i Fondu o dodjeli sredstva za prilagodbu radnog mjesta.

10. Pitanja osobnih pomagača u nastavi treba riješiti donošenjem Pravilnika o vrstama teškoća te primjerenim programima školovanja i primjerenim oblicima pomoći učenicima s teš-koćama u osnovnoj i srednjoj školi (radni naziv ranijeg Nacrta).

11. Pitanje asistencije u nastavi staviti u nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ne Ministarstva socijalne politike i mla-dih. Razriješiti trenutnu neuređenost po nadlež-nosti i zadacima u radu pomagača u nastavi.

12. Traži se donošenje Zakona o osobnim pomagačima i podzakonskih akata kako bi se jasno definiralo tko može biti pomoćnik u na-stavi i tko provodi evaluaciju, pitanja osobne asistencije, asistenta slijepoj osobi, tumača znakovnog jezika gluhoj osobi, intervenora gluhoslijepoj osobi te pomagača osobi s inte-lektualnim teškoćama.

13. Pitanje poslovne sposobnosti riješiti su-kladno članku 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

14. Dostaviti svim udrugama Drugi manifest o pravima žena i djevojaka s invaliditetom Eu-ropskog foruma osoba s invaliditetom i zatražiti da one koje to nisu učinile imenuju povjerenicu za rodnu ravnopravnost, spriječavanje nasilja i

NAŠ SLUH NAŠSLUH

11

potporu izjednačavanju mogućnosti žena s in-validitetom.

SOCIJALNA SLIKA GRADA ZAGREBA 2011. g.

Socijalna slika Grada Zagreba za 2011.g.

prezentirana je 21.prosinca 2012. Skup je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelena Pa-vičić Vukičević, a moderirao ga je prof.dr.sc. Vlado Puljiz, predsjednik Socijalnog vijeća Gra-da Zagreba. Socijalna slika za 2011.g. sastav-ljena je korištenjem devet područja socijalnih indikatora: stanovništvo, kućanstva i obitelji, stambeni standard, odgoj i obrazovanje, zapo-slenost i nezaposlenost, ekonomski pokazate-lji, zdravstvena zaštita (unutar koje se analizira područje OSI), socijalna zaštita i sufinanciranje projekata i programa udruga te drugih pravnih i fizičkih osoba. Podaci na razini Grada Zagreba kompariraju se s podacima na nacionalnoj ra-zini te se donose i procjene vezane uz pokaza-telje iz popisa stanovništva u 2011.g. Također su prikazani i trendovi Socijalne slike Grada Za-greba 2011. na području osoba s invaliditetom. U ime Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba na skupu je sudjelovala Mirjana Juriša.

ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA

„IZJEDNAČAVANJE MOGUĆNOSTI ZA

STUDENTE S INVALIDITETOM U

VISOKOM OBRAZOVANJU U RH“

U sklopu provedbe aktivnosti Tempus pro-jekta Education for Equal Opportunities at Cro-atian Universities – EduQuality, koji vodi Sveu-čilište u Zagrebu, na Šumarskom se fakultetu, 29. i 30. studenoga 2012., održala se završna konferencija projekta Izjednačavanje moguć-nosti za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Tempus projekt EduQuality financira Europska komisi-ja, a sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i sporta. Osim predstavljanja rezultata projekta održan je i Okrugli stol o prijedlogu nacionalnih standarda pristupačnosti za stu-dente s invaliditetom te predavanja i radionice europskih i domaćih partnera.

25. 08. 2012.g. bračni par Krešić (Antun i Jelka), članovi SGINZG uselio se u dugo očeki-vani maleni stan, 27m2 na Trešnjevci.

Još se čekaju 3 stana koji su dobili naši članovi i nadamo se da će ove godine to stambeno pitanje biti riješeno. Novi natječaj za dodjeljivanje stanova očekujemo na proljeće kako su nam obećali i tad ćemo obavijestiti članove da se prijave.

DODIJELJENI POS-OVI STANOVI NAŠIM ČLANOVIMA7. svibnja 2012. g. uselio se naš član

SGINZG Dragan Musa u jednosobni stan, 33m2 u Borongaju.

30. svibnja 2012. g. uselio se naš član SGINZG Draško Žitnjak u jednosobni stan, 34m2 na Savici.

grupe i entuzijazmom kojeg polaznici poka-zuju samim svojim dolaskom na nastavu.

Poznato je da znakovni jezik nije univerzalan,da svaka država ima svoj zna-kovni jezik.Tako i mi imamo Hrvatski zna-kovni jezik za koji se također održava tečaj.

Internacionalni znakovni jezik je zapra-vo dogovoreni jezik koji se gotovo isklju-čivo koristi na međunarodnim susretima gluhih kao što su kongresi, konferencije, festivali,sportska događanja..

NAŠ SLUH NAŠSLUH

12

SUDJELOVANJE U PREDSTAVI „PLEMENA“

Početkom godine, dobili smo zamolbu kazali-šta Planet Art za suradnju na realizaciji projekta pod nazivom „Plemena“ Nine Raine koji je vrlo značajan za gluhe osobe i širu društvenu zajed-nicu. Projekt bi trebao biti premijerno izveden u prvoj polovici 2013. godine.

Riječ je o dramskom tekstu koji ima širi druš-tveni značaj, budući da se radi o gluhoj osobi i njezinim problemima s kojima se susreće ne samo u svakodnevnom životu u široj društve-noj zajednici već i u vlastitoj obitelji. Priča o gluhom dječaku koji odrasta u naoko prosječ-noj obitelji afirmira različitost te je zbog svoje snažne humane poruke u protekle dvije godine postao kazališni hit širom svijeta. Dio predsta-ve se izvodi na znakovnom jeziku s titlovima, a predstava je namijenjena publici svih dobi, pa tako i srednjoškolcima i studentima koji se putem nje, kao i cijela javnost, senzibiliziraju prema problemima s kojima se susreću gluhe i nagluhe osobe.

Kako se dio predstave izvodi na znakov-nom jeziku, uloga Saveza u projektu je naučiti glumce znakovni jezik te im pomoći u obliko-vanju govora likova kako bi bili što autentičniji obzirom na njihovu gluhoću.

Napisala: Petra Herak

TEČAJ INTERNACIONALNOG ZNAKOVNOG JEZIKA

U Savezu gluhih i nagluhih grada Zagreba sekcija mladih Feniks 2 organizirala je tečaj internacionalnog znakovnog jezika u trajanju od tri mjeseca. Počeo je u veljači, a završava se u svibnju. Održava se jednom tjedno, po dva školska sata u večernjim satima. Tečaj je besplatan za članove SGINZG.

Očekivali smo rad sa jednom grupom, no zbog izuzetno velikog interesa formirane su dvije grupe (svaka sa 15 polaznika) što nas izuzetno veseli.

Do sada smo održali nastavu tri puta i mogu reći sa zadovoljstvom da smo Marina i ja kao instruktorice internacionalnog zna-kovnog jezika prilično zadovoljne napretkom

APARAT- Doktore, napokon sam kupio slušni aparat. - Odlično. I kako je vaša lijepa su-pruga?- I to jeftino, za samo 270 kuna.

NEKI RAZLOZI ZA UČENJE ZNAKOVNOG JEZIKA

1. znakovni jezik je trodimenzionalni jezik2. čujući roditelji mogu komunicirati sa

svojom gluhom djecom3. možete komunicirati pod vodom4. možete komunicirati na udaljenost5. znakovni jezik je jedan od oblika manu-

elnog načina izražavanja6. znakovni jezik spaja čujuće i gluhe oso-

beL.S

Slika lijevo: polaznici tečaja. Slika desno: instruktorica M. Nišević

NAŠ SLUH NAŠSLUH

13

POSJETI STARIJIM ČLANOVIMA SGINZGČlanice „Kluba iznad 60“ Jasenka Kefelja i Marija Andrinić zadužene su da

posjećuju starije članove SGINZG-a i da im prenesu neke novosti, obavijesti, časopise i pozdrave u ime Saveza.

U 9-om mjesecu 2012. g. posjetile smo našu dugogodišnju članicu gospođu Ivku Papa. Pri posjeti smo donijeli poklone u ime SGNZG na čemu se obradovala. Počastila nas kavom i kolačima. Ima problema sa hodanjem jer je operirala stopalo ali ide na bolje. Živi sa sinom koji joj mnogo pomaže oko kupnje,nabave hrane i drugog... Bila je jako sretna što smo došli u posjet. Rado se sjeća lijepih dana kada je često dolazila u klub na druženja. Sve članove lijepo pozdravlja.

U 10-om mjesecu 2012. g. posjetile smo također dugogodišnju članicu gospođu Evu Mihelj i njenog pokojnog muža gospodina Marijana. Veselili su se našoj posjeti. Počastila nas je kolačima i kavom. Bila je prisutna njihova kćerka koja je pomogla. Zdravstveno stanje nije dobro. Gospođa ima probleme sa nogom, operirala je petu i teško hoda. Uglavnom sjedi. Njezin muž je imao problema sa srcem i nedavno je umro. Imaju dvije kćerke i dobro se brinu za njih. Sve članove je dala pozdraviti.

U ožujku ove godine išle smo u posjet obitelji Anđelije i Vlahe Matić koji su se jako obradovali našoj posjeti. Počastili su nas kavom i kola-čima.Popričale smo i prisjetile se nekadašnjih dana kada je gospođa dolazila često u klub. Ima zdravstvenih problema sa kičmom i nogama te je sada uglavnom kod kuće. Živi sa mužem, imaju kćerku te često dolazi kod nje sa unučicama i tako im uljepšaju dane. Dala je sve čla-nove pozdraviti.

U veljači ove godine išle smo posjetiti obitelj Tatjane i Dragana Ca-rić. Dugo nisu dolazili u klub zbog zdravstvenih problema. Gospodin Dragan ima problema sa tlakom i srcem te se mora dosta paziti, a gospođa je pala pa je slomila gležanj i operirana je te ide na terapiju. Obradovali su se našoj posjeti. S nama je išla Katarina Horvatić koja često ide kod njih jer blizu žive i pravi im društvo. Imaju kćerku i unu-ku. Često dođu kod njih. Rado se sjeća lijepih dana kada je često s nama išla na izlete. Poslali su svim članovima mnogo pozdrava.

Svi ljudi stare, kao što svi ljudi umiru, samo treba znati živjeti, da bi život trajao što duže.

Bore na licu jedino pokazuju gdje je nekada osmijeh bio.

Ko god prestane učiti star je, svejedno bilo to u dvadesetim ili osamdesetim go-dinama života. Najvažnija stvar u životu je da održiš svoje misli mladim.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

14

LJETOVANJE UMIROVLJENIKA I DJECE GLUHIH RODITELJA U NOVOM VINODOLSKOM

23. - 30. 08. 2012. g.

Grad Zagreb - gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom financirao je drugi put ljetovanje gluhih umirovljenika i njihove djece u Novom Vinodolskom, u hostelu Rustica preko Crvenog križa. Hotel je smješten na prekrasnom mjestu uz samu obalu. Svi su imali svoju plažu

dugu o k o 2 km. Na plaži se moglo šeta-ti i kupati. Bilo je dosta kafića gdje se mogla popiti kava i ostalo, mno-go hladovine i mjesta za sun-čanje. Uku-pno je bilo 75 osoba, među njima 50 umi-rovljenika, a ostalo su bila djeca sa prati-teljima. Svaki dan su mjerili krvni tlak, še-

NAŠ SLUH NAŠSLUH

15

ćer u krvi, imali svakodnevnu jutarnju rekreaciju, pre-davanje o raku dojke, prvu pomoć za spašavanje uto-pljenika i ostalo. Za kraj su imali natjecanje u kartanju belota te su se dijelile nagrade, a bila je upriličena fešta i ples. Najljepše je bilo našoj djeci gluhih roditelja. Po ci-jele dane su se ku-pali, a u slobodno vrijeme su se ba-vili kreativnošću.Također imali su malu školu prirode

i upoznali razne vrsta biljaka i drveća. Neki su naučili pliva-ti, roniti, bili na plesu i u discu za djecu. Također gostovali su na Jadranskim igrama koje su se održavale u marini

u Novom Vinodo -l s k o m gdje su mogli uži-vati u na-tjecanji-ma. Tom prigodom predsta-

vili su svoje radove kao što su “zastava odmarališta Novog Vinodolskog” i “ Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba”. Sve u svemu bilo im je prekrasno.

Mnogo Zahvaljujemo gradu Zagrebu što je omogućio glu-him umirovljenicima besplatno ljetovanje kao i djeci gluhih roditelja. Nadamo se ponovnom susretu i ljetovanju iduće godine.

K.T.

ARHELAJNeki brbljivi brijač začudio se dok je prvi puta brijao makedonskog kralja Arhelaja što mu ovaj ništa ne govori.- Veličanstvo, upitao je, ja brijem na razne načine. Kako želite da vas obrijem?- U tišini - odvrati Arhielaj.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

16

PROSLAVA DANA GLUHIH29. 09. 2012. g.

Bio je prekrasan dan. Kao stvoren za tradicionalnu proslavu Dana gluhih koja se održala u Gradu mladih u Dubravi. Također organiziran je prijevoz starijih i slabo pokretljivih osoba. Upriličena je uobičajena izložba slika, prikazani radovi iz kreativne radionice,organizirano je na-tjecanje u kartanju belota i izbor miss i mistera “Kluba iznad 60-ih”. Kao miss “Kluba iznad 60” izabrana je Ana Ljubenjak, prva pratilja bila je Đurđa Debeljak, a druga pratilja Tatjana Bobinac.

Za mistera “Kluba iznad 60” izabran je Vlaho Matić, prvi pratilac bio je Antun Janeš, a drugi pratilac Zvonko Malec. Bilo je puno smijeha i zabave i zabavljali se do navečer.

K.T.

Slika gore lijevo: Katarina Tonković i Pavle Mijuković, Gore sredina: Ivan Fakleš, Katarina Tonković i Ostoja Petrović, Gore desno: kartaši belota, Slika sredina lijevo: Đurđa Debeljak, Ana Ljubenjak i Tatjana Bobinac,Sredina desno: Ivan Janeš, Vlaho Matić i Zvonko Malec, Dole tri slike: članovi na ručku

NAŠ SLUH NAŠSLUH

17

IZ KREATIVNE RADIONICENaša vrijedna voditeljica kreativne radionice Jasenka Kefelja sa svojim “curama”, kako ih

zovemo zbog njihove neiscrpne energije i velike volje za kreiranjem izlagale su i prodavale svoje radove za Uskršnje praznike, povodom dana invalida na trgu kralja Tomislava (glavni kolodvor), na proslavi Dana gluhih u Gradu mladih, povodom Međunarodnog dana invali-da i za Božićne blagdane. Za vrijeme Uskršnjih i Božićnih blagdana imale su svoj štand u CityCentru. Ovime želimo naglasiti hvalevrijednu aktivnost članica sekcije “Kluba iznad 60”

koja je prepoznata u društvu tako da putem pro-jekata dobivamo sredstva za kupnju materijala za kreativne djelatnosti. Pozivamo mlade da nam se pridruže kako bi nastavili ovu prekrasnu aktivnost i pokazali što znamo raditi.

K.T.

Š. Vučinić, M. Andrinić, J. Kefelja i M. Rašković

Jasenka Kefelja i Marija Andrinić

NAŠ SLUH NAŠSLUH

18

TJELESNE AKTIVNOSTI

Do 6. mjeseca članovi su koristili besplatnu teretanu i plivanje na bazenu u Utrinama, ali zbog nastale krize nije bilo moguće dalje financirati tu aktivnost. Očekujemo da nas ponovo uključe u tu aktivnost i što naši članovi željno čekaju. Od 11. mjeseca u prostorijama kluba svakog utorka održavaju se tečajevi joge koje vodi trenerica Maja Bandić. Odaziv je bio odličan i svakog utorka redovito dolazi oko 12 osoba, pretežito umirovljenici i svi su jako zadovoljni.

KONTROLA TLAKA I ŠEĆERA U KRVI

Par puta u godinu dana dolazi nam medi-cinska sestra Branka Grgurić iz bolnice “Sveti Duh” kako bi svim članovima izmjerila tlak i še-ćer u krvi. Svaka dva mjeseca drži predavanje o bolestima krvnih žila, visokog tlaka, pravilnoj ishrani, bolesti šećera u krvi, o raku kože - me-lanomu ... Vrlo korisne informacije svima nam pomažu da bolje čuvamo naše zdravlje.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

19

SGINZG SURAĐUJE S NEUROTHOM

NEUROTH je vodeći austrijski proizvo-đač slušnih pomagala s tradicijom dugom105 godina. U pogledu kvalitete i inovacija žele u nekoliko sljedećih godina postati vodeća europska tvrtka u proizvodnji pomagala za gluhe i nagluhe osobe. Također cilj im je do

2017.godine udvostručiti broj slušnih zavoda i slušnih centara (trenutačno oko 180) kao i godišnju količinu prodanih slušnih pomaga-la. Trenutačno posluju u Austriji, Švicarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj,a uskoro planiraju šire-nje na tržišta Njemačke i Francuske.

SLUŠNA POMAGALA:DORO HearPlus 313 CIOvaj žičani telefon s pojačalom namije-

njen je osobama sa slušnim oštećenjima. Glasnoća i zvuk zvona mogu se prilagoditi in-dividualnim potrebama. Telefon, k tome, ima i optički prikaz dolaznih poziva. Zahvaljuju-ći jednostavnom prebacivanju funkcije ovaj telefon mogu koristiti i osobe s normalnim slušnim sposobnostima zahvaljujući njegovoj funkciji za razgovor bez slušalica, telefon se može univerzalno koristiti.

APARAT ZA KUĆNO ZVONO:Zvuk pretvara u svjetlosni signal.

Bellman vibracijski jastučić BE1270Vibracijski jastučić koji se stavlja ispod ja-

stuka.

BUDILICA:Bellmann Visit BE-1341Budilica Alarm clock BE-1341 tvrtke Bellma-

nn odašilje jasne akustične,a istovremeno i svjetlosne si-gnale. Dodatno se može pri-ključiti i vibracijski jastučić BE-1270 (dodatna oprema). Zbog svoje kompaktne izved-be pogodna je posebno za starije osobe.

Sonic Shaker SBP100Budilica s ugrađenom vi-

bracijskom jedinicom i jakim zvučnikom koji je posebno osmišljen za osobe sa sma-njenim sluhom, gluhe osobe ili za osobe koje se jednostav-no teško bude.

Za sve potrebne informacije vezane za kupnju Neurothovih pomagala možete se obratiti Savezu gluhih i nagluhih grada Za-greba. Osim toga možete besplatno i bez uputnice napraviti ispitivanje stanja sluha uz pomoć kupona za koje nam se morate obra-titi u Savez.

B. Birošević

Što je brzina svjetlosti? Kad umirovljenik ugleda prazno mjesto u autobusu.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

20

MEĐUNARODNI DAN ŽENA U SOIH-u

(ŽENE U POLITICI)08. 03. 2013.g.

Povodom Međunarodnog dana žena u prostorijama Tribine Grada Zagreba na Kap-tolu održan je skup i rasprava čiji je cilj bio poticanje žena s invaliditetom da se aktivno uključe u politički život zajednice. Skup su or-ganizirali Zajednica saveza osoba s invalidite-tom Hrvatske-SOIH, Ured pravobraniteljice za

osobe s invaliditetom i Program Ujedinjenih naroda za razvoj-UNPD Hrvatska.Domaćini su bili Zorislav Bobuš (predsjednik SOIH-a), Anka Slošnjak (pravobraniteljica za osobe s invaliditetom) i Louisa Vinton (koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UN-a za razvoj). Počasni gost skupa bio je predsjednik Repu-blike Hrvatske dr. Ivo Josipović.

Na početku skupa svaki se od do-maćina obratio gostima kratkim prigodnim govorom.Louisa Vinton naglasila je kako su u Hrvatskoj 12% građana osobe s invalidite-tom, a od toga 40% njih su žene. Također nitko od osoba s invaliditetom nije u Saboru niti sudjeluje u političkom životu. Gospođa Vinton smatra da bi političke stranke trebale biti proaktivnije kako bi više uključivali osobe

s invaliditetom u politički život. Anka Slošnjak (pravobraniteljica za osobe s invaliditetom) govorila je o pravima žena i djevojaka s in-validitetom. Rekla je da je potrebno suzbiti diskriminaciju te kako je Hrvatska napravila značajan iskorak 14.prosinca 2012. kada je donijet zakon koji osobama s invaliditetom daje jednaka glasačka prava kao i svima dru-gima. Gospođa Slošnjak na kraju je napome-nula neke od problema s kojima se žene s invaliditetom susreću kao što su na primjer: sram, izoliranost od ostatka društva i nisko sa-mopouzdanje. Gostima se obratio i predsjed-nik Josipović koji je pozvao političke stranke

da žene s invalidite-tom više uključe u politički život.

Nakon obraća-nja domaćina skupa i predsjednikova govora uslijedio je drugi dio skupa, a to je bila rasprava na temu uključivanja žena s invaliditetom u aktivni građan-ski i politički život.Raspravu je vodio dr. Bobuš. Prva je govorila gđa. Sobol - saborska zastu-pnica SDP-a.Ista-knula je kako bi cilj trebao biti da se u kvotama za izborne

liste nađe barem 40% žena, a da među nji-ma budu osobe s invaliditetom. Nakon toga govorila je pravobraniteljica za ravnoprav-nost spolova. Rekla je da se 97% diskrimi-nacije događa na temelju spola, a od toga 2/3 diskriminiranih su žene. Gošće na raspra-vi bile su biše saborske zastupnice: Ljubica Lukačić i Vesna Škulić, inače i same osobe s invaliditetom. Gđa.Škulić je trenutačno po-vjerenica predsjednika republike za osobe s invaliditetom. Na kraju rasprave govorila je gđa. Nataša Škrbić. Rekla je da je primjetan postupan rast učešća žena u politici, ali da je ipak nedovoljan. Kao daljnje izazove koje treba ukloniti posebno je istaknula podzastu-pljenost žena na kandidacijskim listama i u tijelima odlučivanja. B. Birošević

Mirjana Juriša i Katarina tonković sa predsjednikom Hrvatske dr. Ivom Josipovićem i suradnicima SOIHa

NAŠ SLUH NAŠSLUH

21

Sekcija roditelja oštećena sluha “MEDEKI”

Kristina Puškarić, voditeljica sekcije roditelja oštećena sluha “MEDEKI”broj mb: 091 4619 101

I DJECA SU SLAVILA USKRS

31. 03. 2012. g.

Uz druženje i igre s roditeljima i djecom u prostorijama kluba gluhih i nagluhih gra-da Zagreba dočekali smo USKRS. Djeca su uživala i igrala se. Svako dijete dobilo je pri-godan poklon i slikalo se. Moramo zahvaliti Savezu koji nam je omogućio da obogatimo poklone za djecu. Prije polaska kući, djeca su ispunjena veseljem i prigodnim darovima otišla sa smješkom na licu.

S.K.

PREDSTAVA ZA DJECU POVODOM USKRSA NA ZNAKOVNOM JEZIKU “VUK I TRI PRAŠČIĆA”

14. 04. 2012. g.

Sekcija gluhih i nagluhih roditelja i djece “MEDEKI”, prvi su puta napravili predstavu na znakovnom jeziku u kazalištu KNAP. Zvala se “VUK I TRI PRAŠČIĆA”.

Savez nam je pomogao kupiti materijal i sve potrebno za predstavu na čemu im mnogo zahvaljujemo. Glumci su bile gluhe osobe, a sa strane su imali prevoditeljicu. Glumci su sve

NAŠ SLUH NAŠSLUH

22

BUM MLADIH GLUHIH RODITELJA17. 05. 2012. g.

Prvi puta je organiziran susret i slikanje malih bebica. Bilo ih je predivno za vidjeti i slušati, kako se smiju i plaču. Čak je bilo i spavanja od umora.

radili na znakovnom jeziku, a prevoditeljica govorila. Predstava je bila jako zani-mljiva i smiješna.

Djeca su uživala i po-zorno slušala sve što je prevoditeljica govorila, a glumci su pričali na zna-kovnom jeziku tako da su i

roditelji malo uživali.Predstava je trajala malo više od pola sata.

Kada je završila pozornica je bila slobodna tako da su se djeca mogla slobodno igrati i osjećati kao pravi mali glumci.

Mnogo zahvaljujemo udruzi DLAN i njiho-vim glumcima koji su nam pomogli da napra-vimo predstavu kao i Savezu na troškovima.

S.K.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

23

POSJET U ZOO22. 09. 2012. g.

Nakon tri godine, sekcija MEDEKI je organizirala posjet ZOO-u, zahvaljujući Savezu koji je zamolio upravu ZOO da nam omogući besplatan ulaz za 100 osoba. Bilo nas je mnogo. Roditelji, djeca i male bebe, a imali smo sreću što je bilo jako lijepo vrijeme. Vidjeli smo dosta raznih životinja, a djeca su uživala promatrati ih. Vidjeli su tuljanice kako hrane mlade, a neka su djeca bacala jabuke hraneći medvjede. U ZOO smo proveli više od 3 sata. Male bebice su se brzo umorile od promatranja životinja pa su zaspale u kolicima, a veća djeca od trčanja i druženja. Mi roditelji sjeli smo u kafić i pijuckali kave.

BUĆIJADA U IVANIĆGRADU21. 10. 2012. g.

Našli smo se na Glavnom kolodvoru. Većinom su bili roditelji sa djecom i umirovljenici.Čekali smo Bućin expres vlak da bi došli do Ivanić Grada. U Zagrebu je bilo lijepo sunčano vrijeme a kad smo stigli u Ivanić Gradu bila je gusta ma-gla i hladnoća.

Na trgu je bilo mnoš-tvo štandova. Bilo je od svega pomalo. Od buće

NAŠ SLUH NAŠSLUH

24

POZIV NA VOŽNJU TIN EXPRESSOM - DJEČJIM BOŽIĆNIM VLAKOM

14. 12. 2012. g.

Gradski ured za soci-jalnu zaštitu i osobe s in-validitetom poslao je po-ziv našem Savezu te kao i svake godine organizi-rao vožnju vlakićem “Tin express“ za svu djecu s teškoćama u razvoju.

Vlakić je polazio s Glavnog kolodvora u 9,41 sati, a vozi na relaciji Glavni kolodvor - Velika Gorica - Glavni kolodvor

(u trajanju 60 minuta).Gradonačelnik Grada Za-

greba, gosp. Milan Bandić, je kao svake godine ispratio djecu na veselo putovanje. Iz naše sekcije MEDEKI pri-sutni su bili roditelji i mala djeca. Bilo im je jako lijepo i uzivali su, a djeca su dobila poklone od Djeda Mraza.

do kolača od buća, ulja ... Bilo je mnogo predstava za malu djecu, a po kafićima je svirala živa muzika.

Najviše vremena provodili smo u njihovom parku gdje su od buća napravili skulpture čovjeka. Okolo je bilo mnogo sijena po kojem su djeca skakala i

zabavljala se. Gotovo cijeli dan smo bili u Ivanićgradu tako da smo na kra-ju bili vrlo umorni od razgledavanja i igranja.

Popodne smo se vratili vlakom i ubrzo zaspali od tog uzbudljivog i lije-pog dana. Bilo nam je jako lijepo.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

25

FOTOGRAFIRANJE I ŠMINKANJE DJECE 15. 12. 2012.g.

Javila nam se udruga Omnibus. To je udruga profesionalnih fotografa koji su imali akciju sa profesionalnim vizažistima i frizerima i organizirali besplatno foto-grafiranje i druženje. Zvali su nas da sudjeluju i naša djeca. Sveukupno bilo nas je oko 10 osoba.

Ovako je to izgledalo:• U studiju su, uz fotografe bili prisutni i frizeri i vizažisti koji su pripremili

djecu za fotografiranje• Fotografi su pripremili pozadinu, osvijetljenje i sve fotografirali prema že-

ljama• Fotografije su bile izrađene na licu mjesta• Svako dijete je dobilo nekoliko fotografija koje su izabrali• Bilo je sokova i grickalica te poklon paketi za najmlađe sudionike. Stvarno smo uživali jer je bilo prelijepo.

FOTOGRAFIRANJE I ŠMINKANJE DJECE

DOČEK DJEDA BOŽIĆNJAKA22. 12. 2012. g.

Naša djeca su jedva dočekala u klubu Saveza dolazak Djeda Božičnjaka.

Što se tiče poklona od donacija u Savezu smo dobili proizvode Ofertisime i Oriflame, a od Saveza smo dobili slatkiše. Iako u ova-kvoj situaciji nitko nema mnogo novaca ipak smo uspjeli razveseliti djecu s malim darovima.

Sva su djeca dobila poklone. Dugo su se igrali i trčali po klubu tako da su se jako izmorili pa su na kraju dana umorni s osmijehom na licu otišli kući...

NAŠ SLUH NAŠSLUH

26

DJEČJI MASKENBAL U KLUBU 09. 02. 2013. g.

I ove godine smo napravili dječji maskenbal u klubu.Jako smo se iznenadili da je došlo tako mno-go maskiranih malih djeca i bebica. Djeca su se jako razveselila kada su pri dolasku u klub dobili po jednu krafnu koje smo dobili od Saveza.

Mi roditelji smo bili izuzetno oduševljeni i veseli se gledajući maskiranu djecu. Najveća dvojba ipak nam je bila koja je maska najljepša. Morali smo izabrati barem tri komisije pri izboru najljepše maske, pa su nakraju izabrane od 1-3. Na kraju bilo nam je malo teško što nisu sva djeca dobila te male nagrade koje su dobile ove tri maske, ali svejedno smo im na kraju dali bombončiće tako da im je ipak bilo drago što su nešto dobili.

S.K.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

27

Sekcija mladih “FENIKS”

Marina Nišević, voditeljica sekcije mladih “FENIKS”broj mb: 091 4619 102

IZLET U MEDULIN30. 06. 2012. g.

Na Zagrebačkom velesajmu okupilo se preko 50 članova (mlađih i starijih). Išli smo na prvi zajednički izlet na jednod-

nevno kupanje u Medulinu. Nekada dav-no, po pričama starije generacije gluhih, u Medulin su išla djeca iz škole Slave Raš-kaj. To je bio razlog starijima da se sje-te nekadašnjih dana kad su se kao djeca tamo kupali. Po njihovom pričanju mnogo se od tada promijenilo. Medulin se pro-ljepšao, dosta proširio i postao poznato ljetovalište. Uputili smo se na poznatu Medulinsku plažu Bijeca i cijeli dan smo se zabavljali i kupali. Bilo je izrazito vruće tako da ih se nekolicina opekla od pre-

Stariji članovi SGINZG

Mladi članovi SGINZG

AFORIZAM Mladost je životna radost, starost je životna umjetnost!

tjeranog sunčanja. Ovaj zajednički izlet nam je ostao u vrlo ugodnom i lijepom sjećanju. Sretni i puni dojmova vratili smo se kasno predvečer u Zagreb. Dogodine opet tako!

Napisao: M. Stojanović

NAŠ SLUH NAŠSLUH

28

PIKADO ZA ŽENE12. 11. 2012. g.

Pikado za žene! Nekakva siva monotija uvukla se u klub. Nigdje ne vidiš ženske duše. Kuda se god okreneš sve prepuno testosterona. Sami dečki: mladi i stari, sinovi i očevi, djedovi... Uglavnom sve generacije! E,da bi malo prodrmale učmalost odluka je pala. Orga-nizirati ćemo pikado za žene i vjerujte nismo pogriješili. Pokazalo se da je ženski rod uvijek spreman za akciju i željan akcije i druženja. Da ne duljim,skupilo se nas tridesetak i svaka je uložila 5kn da bi bilo uzbudljivije. I šta drugo da pričam, pobjednice koje su pokupile novac su naše Andreja Žuklić i Snježana Kruhoberec. Do slijedeće akcije.

ZABAVA - MARTINJE17. 11. 2013. g.

Obzirom da ovaj put jednostavno nismo bili u mogućnosti organizirati zabavu za Noć vještica, sve popularniju zabavu i u našim krajevima, odlučili smo se iskupiti organizacijom male zabave povodom Martinja, tradicionalnog dana vina koji se slavi diljem Lijepe naše. Vina naravno nije manjkalo. Kuhalo se bijelo vino. Opojni mirisi koji su se širili osigurali su veselu večer koja je potrajala dugo u noć, a motivirale su se bogme i naše cure koje su pune entuzijaz-

ma organizirale turnir u pikadu. Pobjedu si je osigurala,zahvaljujući kuhanom vinu ili pak suzdržavanju od pre-više kuhanog vina, naša Mirjana Horva-tić. Drugo mjesto je osvojila Milena Raš-ković, a za treće mjesto se pobrinula Draženka Zadravec koja je doputovala iz Varaždina.

M. Horvatić, A. Žuklić, B. Barešić, S. Kruhoberec i L. Starčević

NAŠ SLUH NAŠSLUH

29

BOŽIĆNI PARTY21. 12. 2012. g.

Cijelim je Zagrebom vladao Božićni duh, a mi smo se pobrinuli da dio tog najdražeg osje-ćaja ušuljamo i u naš klub. Za još bolju atmosferu pobrinule su se dvije mlađahne mlade bakice sa crvenim kapicama na glavama. Crvena boja je uglavnom prevladavala kod svih

prisutnih žena. Svaka se okitila crve-nim ružem za usne ili crvenim lakom na noktima. Ponijela ih je atmosfe-ra pa su organizirale ludu zabavu koju su nazvale “pusakanje”. Radi se o tome koja će od njih na bije-lom papiru ostaviti ljepši, veći jasniji trag usana. Pobjednica je bila Bri-gita Sedmak koja je za najuspješni-je pusakanje dobila besplatno piće. Da ne budu lijeni i dečki su se bez kompleksa prihvatili iste igre što je bilo jako, jako zabavno i smiješno.

Pobjedom se okitio naš Zorko Ba-učić a najponosnija je bila nje-gova cura :)

L.S.

Ruke mogu svašta:ruke mogu raditi,ruke mogu gladiti,ruke mogu mahati,ruke mogu čekati,ruke mogu pljeskati,ruke mogu plesati,i plesti i šiti,ruke mogu lice miti,

ruke mogu kuhati i peći,ruke mogu gluhom nešto lijepo reći.

Ruke mogu primati, ruke mogu davati,ruke mogu liječiti,ruke mogu tugu spriječiti,ruke mogu grliti.

Ruka može ruku čekati i,

kad se nađu, sve mogu skupa šetati.

Ruka može biti velika do nebai pomoći kad ustreba.

No, ruke mogu i ružne stvari činiti: tući, prijetiti, šibati, i još gore stvari,kada ih vlasnik svojom ćudi pokvari.

Sofija Cingula

O rukama

NAŠ SLUH NAŠSLUH

30

IZLET NA OKIĆ17. 03. 2012. g.

Mi članovi sekcije “Zdravi stilovi života” išli smo na kratki jednodnevni izlet na via ferratu na Okić. Taj izlet je bio edukativnog karaktera. Učilo se kako se ponašati na via ferrati, osnove čvorologinje, penjanje po stijenama..

Slijeva nadesno: I. Plejić, D. Banić (pročelnik HPS grada Zgb), B. Bursać, Z. Ocrt i Z. Baučić

S nama su bila dva vodiča koji su ujedno u komisiji HPS za planinarske vodiče. Nakon što smo poslušali od vodiča kratko predava-nje, obukli smo penjačke pojaseve, stavili na glavu penjačke kacige, pripremili tj. napravili čvorove s karabinima i krenuli se penjati po via feratama..

Išli smo jedan po jedan u koloni. Nakon 20-tak minuta kada smo došli na vrh vodiči su nam objašnjavali što smo dobro napravili, a što nismo i tako smo puni dojmova i novih

znanja o via ferratama sišli dolje do našeg polazišta.

KAMNIŠKE ALPE 06. 05. 2012. g.

Prvobitni plan za Mojstrovku, sjeveroza-padni dio Slovenije, dva tjedna prije puta u travnju 2012. godine bio je odgođen zbog lo-šeg vremena. Zato smo morali paziti da nam vrijeme opet ne pokvari planove za slijede-

Sekcija mladih “ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA”

Ivan Plejić,voditelj sekcije“ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA”broj mb: 091 4619 104

NAŠ SLUH NAŠSLUH

31

Grupa mladih planinara sekcije ZSŽ ispred planinarskog doma Kofce

ći put u svibnju ove godine. Pored toga ovo planinarenje je mnogim našim gluhim člano-vima sekcije “Zdravi stilovi života” prvi put da idu u Alpe. No ni ovaj put nismo uspijeli mno-go uživati na tom nedjeljnom planinarenju u Sloveniji. Razlog je skoro isti kao prošli puta.Opet loše vrijeme. Nije nam ni pomoglo što smo išli na drugu obližnju planinu uz nešto bolju vremensku prognozu.

Dakle rano ujutro u nedjelju 6. svibnja u osvit zore krenuli smo sretni i orni na put, Bilo je prekrasno jutro puno zvijezda. Zna-li smo da nam vremenska prognoza za cijeli dan neće biti naklonjena jer su za poslijepod-ne najavili kišu. Zato smo išli brže bolje uhva-titi prijepodnevno suho planinarenje. Evo što se točno zbilo.

Prelazak granice prošao je bez problema. Vinjete nalijepljene na vjetrobran auta i svih nas devetero gluhih aktivnih planinara te je-dan vodič smo tako spremno krenuli za put u Alpe. Sunce nas je pratilo cijelim putem, no nakon Ljubljane kada smo skrenuli prema Karavankama, oblaci su se počeli brzo pojav-ljivati i odmah su se počele gasiti sve naše nade u cjelodnevno suho planinarenje. Stigli smo u Tržič, gradić koji je smješten najsje-vernije u Sloveniji, odmah uz granicu s Au-strijom. Gradić je smješten u dolini u sredini Karavanki na nadmorskoj visini od 516 me-tara. Nastavili smo voziti gore do podnožja Kamniških Alpa i stigli smo do kraja ceste gdje nismo mogli više nastaviti. Magla i bijeli oblaci debelo su okovali Kamniške Alpe. Nije se mogao vidjeli vrh a cijelo nebo je bilo pre-kriveno sivim oblacima. Znali smo da će pasti kiša, no bili smo spremni na sve vremenske uvjete. Tako smo se s jedne točke gdje smo ostavili auto, na kojih 1000 metara visine, bez problema popeli do planinarskog doma Kofce na visini od 1488 metara.

Tamo smo planirali kratak odmor pa onda nastavak dalje na Veliki vrh, jedan od naj-većih vrhova Kamniških Alpa 2088 metara. Kada smo stigli do tog doma nakon sat i pol penjanja počela je padati kiša. Srećom na vrijeme smo se sklonili u planinarskom

domu gdje smo čekali da kiša prestane kako bismo nastavili pohod na vrh (za to bi nam trebalo oko tri sata penjanja). Kiša i gusta magla sve su više odgađali plan uspona do Velikog vrha. Ionako i da nije padala kiša, zbog guste magle, kada bismo stigli na vrh ne bi mnogo toga vidjeli. Znali smo da ćemo morati odustati i zato smo nakon sat i pol čekanja bili spremni za povratak sve do točke gdje smo ostavili aute. Dobrih sat vremena spuštali smo se prema dolje. Bili smo mokri, ali i sretni. Povrh toga što smo razgledavali prekrasne okolne šume i udoline, koliko se moglo izvidjeti ispod bijelih oblaka.

Skovali smo rezervni plan pa smo se vratili nazad u Tržič i skrenuli na Domžanovu so-tesku, prekrasan kanjon brzih potoka i lije-pih slapova gdje je jedan veliki ravni slap koji služi za tamošnju hidrelektranu. Tu smo se šetali nekih pola sata koliko nam je dozvolila kiša koja je na kratko prestala padati.

Na kraju smo svratili u jedan domaći re-storan, seosko domaćinstvo gdje smo uzeli kompletan menu odličnog ručka (juha, meso, prilog, salata, kolač) sve za 8 eura. Poslije ručka smo otišli iz kišnog Tržiča prema sve sunčanijem dijelu Slovenije od Ljubljane do Brežica pa do granice s Hrvatskom, gdje smo prešli granicu. Sunce nam je svima razdraga-no zasjalo za sretan povratak doma.

I.P.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

32

je “Zdravi stilovi života”.Dosada u Hrvatskoj smo planinarili i osvajali uspone visine ispod 2000m. Sjetimo se Premužićevih staza gdje smo osvajali vrh Gromovnjača (1630m) i vrh Cirkveni (1650m) na Sjevernom Velebitu te osvajanju Sv. Jura (1760m) na Biokovu.Ve-ćina nas nije zamišljala da ćemo se moći pe-njati na visine preko 2000m. Nažalost i na Kamniškim Alpama zbog nevremena nismo uspjeli osvojit vrh viši od 2000m već smo se uspjeli uspeti samo do 1400m gdje smo ostali u planinarskom domu Kofče kao cilju tadašnjeg pohoda. No zato smo sada opet bili spremni za Mojstrovku, dosada najtežeg uspona ikada u postojanju naše sekcije.

Sa dva automobila bez problema smo prešli granicu u ranim jutarnjim satima i za dva sata vožnje stigli do Kranjske gore, mjesta gdje je počeo voditi uspon na novi vrh preko 2000m. Od Kranjske gore vodila je vrlo duga serpen-tina od oko 1000m (to je visina našeg Slje-mena) sa preko 30 zavoja. Automobilom smo uspjeli stići do krajnjeg mjesta Vršića koji se nalazi na 1600m!!! Tamo su dva planinarska doma i jedna suvenirnica te veliko parkirali-

Kao preteča ciljnom osvajanju Triglava vrh Mojstrovka je predviđena stanica za skuplja-nje fizičke i psihičke kondicije kao i za stje-canje iskustava na kamenitom usponu za sve nas članove gluhih i nagluhih iz sekci-

USPON NA MOJSTROVKU(JULIJSKE ALPE)16. 06. 2012. g.

šte odakle se išlo na mnogobrojne uspone na razne vrhove i naš cilj-Mojstrovku. Tu su bili parkirani automobili raznih registracija iz Au-strije, Češke, Slovačke, Italije, i naravno naše Hrvatske te domaćih Slovenaca. S tog mjesta smo počeli penjati. Gusto crnogorično grmlje koje se nalazilo na tim visinama kako smo se sve više penjali počelo je nestajati i uskoro je umjesto zelenila nastupio goli rasuti kamen.

Nakon dugog penjanja uspjeli smo prijeći preko 2000m, za nas čarobnu crtu našeg naj-višeg dostignuća. Srećom imali smo dobru fizičku i psihičku kondiciju što nam je davalo snage tako da se možemo penjati i dalje. Ti-jekom jedne pauze upoznali smo novu vrstu ptice koja obitava samo na toj visini. Zove se galica i poprilično sliči vrani. Inače pripada porodici svraka, vrana, samo što je izgledom manja te ima žuti kljun.

Temperatura je bila kojih 25 stupnjeva na suncu, a u hladu 17 stupnjeva iako je zbog vjetra je izgledalo nešto hladnije. Nastavili smo penjanje po kamenju, tražili smo rupe ili izbočine koje su nam mogle pomoći da lakše svladamo prepreke i tako smo uspjeli 800m prijeći za dva i pol sata penjanja sve do samog vrha Mojstrovke 2330m! Osvojili smo najviši vrh u povijesti naše sekcije sa kojega je pu-cao prekrasan pogled uokolo na sve Alpe oko nas. Vidjeli smo Kranjsku goru u dolini, te skakaonicu, vrh Kamniških Alpi kao i brojne druge vrhove na austrijskoj strani. Svakako je najzanimljiviji vrh Triglav sa svojih impo-zantnih 2800m koji se pokazao pred nama. To je ujedno naša slijedeća postaja. Mnogi vrhovi su okovani snijegom, ali ne potpuno.Fotografirali smo se, a iza nas se prikaziva-la vizura Triglava kao našeg najnovijeg cilja.Također izvijesili smo našu hrvatsku zastavu te zastavu naše udruge kao simbole našeg uspjeha. Te fotografije će ući u povijest naše sekcije kao najteže i najuspiješnije osvajanje visine preko 2000m. To je zato bila odlična priprema za slijedeći vrh Triglava. Nakon 30 minuta zadržavanja na vrhu gdje je vjetar pi-rio sa svih strana i gdje su galice oblijetavale oko nas, završili smo pauzu i fotografiranje te smo se zaputili prema dolje. Morali smo mnogo više paziti jer je silazak obično teži nego uspon pa smo se trebali maksimalno

Članovi ZSŽ na vrhu Mojstrovke

NAŠ SLUH NAŠSLUH

33

Stoje: Ž. Barilić, D. Papeš, Z. Ocrt i B. KubelkaČuče: B. Bursač i Z. Baučić

BICIKLIJADA PO PARKU PRIRODE VRANSKO JEZERO I PAKOŠTANAMA

18. 11. 2012. g.

Uputili smo se prema Dalmaciji na turu s biciklistima po Vranskom jezeru kraj Pakoštana. Startali smo od Drage sa ulaza u Park prirode Vransko jezero, odnosno orintološkog (ptič-jeg) rezervata sa makadamskim cestama uz vrlo ugodnu mediteransku klimu. Prekrasan je bio pogled na krajolik između jezera i mora kod uvale Prosika. Nakon kratke asfaltne ceste krenuli smo makadamom do ribičke kuće Prosik odkuda se pružao lijep pogled na otok Babin Školj.

Nastavili smo dalje po stazi, ponekad uzbrdo, a ponekad ravno i nizbrdo i uživali u prekra-snom pogledu na cijelo Vransko jezero. Malo smo se okrijepili i odmorili te produljili prema mjestu Vrani, a nakon te cijele makadamske ture usput smo obišli mjesto Pakoštane i vratili se u Dragu gdje smo startali. Ovaj izlet je bio poseban ugođaj za bicikliste zbog odlično označenih biciklističkih staza. D.P.

Slike desno i lijevo: aktivisti “Zdravi stilovi života” u Parku prirode Vransko jezero

RAZLIKANeka veoma brbljava dama dosađivala je Edisonu, slavnom naučniku, raznim zapitki-

vanjima o njegovim izumima.- Ah, jeli istina da ste Vi izmislili prvu mašinu koja govori?- Ne, odgovori Edison, prvu takvu mašinu je stvorila priroda. Ja sam jedini izmislio prvu

mašinu čije pričanje možete da zaustavite kada hoćete.

posvetiti ravnoteži tijela nakon što se oko nas nalazila hrpa kamenja koja se raspadala pod našom težinom. Srećom i to smo uspjeli svladati i na kraju smo se nakon dva sata spuštanja vratili među zelenilo koje je opasa-valo mjesto Vršić na 1600m gdje smo se od-morili i počeli spremati za povratak u Zagreb.Penjanje po kamenju nova je vrsta iskustva kao i planinarenje na visine od preko preko 2000m tako da smo sada spremni za osvaja-nje još višeg vrha Triglava na 2800m visine u rujnu ove godine!

I.P.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

34

Katarina Tonković, voditeljica sekcije umirovljenika “KLUB IZNAD 60”broj mb: 091 461 9114

Sekcija umirovljenika “KLUB IZNAD 60”

DAN ŽENA08. 03. i 17. 03. 2012. g.

Dan žena smo proslavili u klubu. Svaka žena je dobila lijep poklon, a veselile smo se do sitnih sati...

Dana 17. 3. bila je organizirana večera u restoranu VIP na Cvjetnom trgu gdje smo se pogostili sa različitim jelima i uživali.

K.T.

Gore: na proslavi u klubu, Dole: u restoranu VIP centar

NAŠ SLUH NAŠSLUH

35

Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spo-minje u listini zagrebačkog biskupa Augu-stina Kažotića od 6. srpnja 1311. godine (i dalje 1334., 1501. i 1574.). Ne zna se točno kada je stara župna crkva gotskog sloga podignuta jer je, na žalost, poruše-na, a na njenom mjestu je od 1901-1903. sagrađena nova župna crkva.

IZLET U KRAPINU28. 04. 2012. g.

Nakon zime odlučili smo otići na izlet u Krapinu. Bio je prekrasan proljetni dan pa smo se dogovorili sa predsjednikom Ivanom Tuđa da nas dočeka na ulazu u Krapinu kako bi zajedno posjetili Muzej neandertalaca.Ostavili smo autobus i pješačili kroz parkove i uličice te stigli do kluba gdje nas je srdač-no dočekao mali broj članova udruge koji su nas počastili sa keksima, kavom i sokovima. Nakon toga išli smo posjetiti poznatu Župnu crkvu Sv.Nikole, najstariju od svih župa za-gorskog arhiđakona.

Poslije crkve išli smo na ručak. Nakon ruč-ka u 15 sati posjetili smo Muzej krapinskih neandertalaca, jedan od najmodernijih mu-

zejskih projekata u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Bile su s nama naše dvije prevodi-teljice Dorijana i Anera koje su nam prevo-dile zanimljive priče o životu i kulturi nean-dertalskog čovjeka u Krapini. Bilo je mnoštvo multimedijskih i drugih različitih sadržaja, te nadasve posebna arhitektura. Puni dojmova, saznanja o životu neandertalaca i zadovoljni predvečer smo se vratili u Zagreb.

K.T.

Gore: grupa ispred Župne crkve Sv. Nikole

Desno gore: Ispred Muzeja neandertalaca

Lijevo dole: Katarina Tonković i Ivan Tuđa

Desno dolje: Na predahu u parku Muzeja neandertalaca

NAŠ SLUH NAŠSLUH

36

IZLET U GORNJI ZVEČAJ, NOVIGRAD NA DOBRI, DUGA RESU I KARLOVAC

24. 05. 2012. g.Turistička agencija Pavletić d.o.o. ponudi-

la nam je jednodnevni izlet uz prezentaciju kristaloterapije, besplatan ručak i vodiča po okolici karlovačke županije. Odaziv je bio jako velik. Javilo se 50 gluhih osoba i tako smo krenuli u četvrtak, dana 24.5. u 8 sati ujutro i stigli u Gornji Zvečaj gdje nas je dočekala vrlo ljubazna domaćica firme Pavletić d.o.o., Mihaela i odvela nas u restoran Zeleni kut,

smješten na jednoj od naših najljepših rijeka, Mrežnici - biseru hrvatskog krša. Počela je prezentacija o kristaloterapiji koju smo sa za-nimanjem pratili uz naše dvije prevoditeljice Marije i Maje. Nekolicina je naručila njihove proizvode-madrace, podloge... Održana je tombola i svi smo dobili poklone. Poslije ruč-ka išli smo u obilazak karlovačke županije sa vodičem. Najprije u Novigrad na Dobri koji se nekad zvao Crkveno selo gdje smo vidjeli stari kameni most preko rijeke Dobre, vrije-

Gore desno: Marija i Maja prevoditeljice; U sredini: gluhi karlovčani i mi zajedno u dvorištu kluba gluhih u Karlovcu,Lijevo dolje: grupa na kamenom mostu preko rijeke Dobre; Desno dolje: u restoranu

dan sačuvan spomenik graditeljstva koji je još danas u funkciji. Išli smo u Župnu crkvu uznesenja bl.Djevice Marije koja se spominje još od 1018. godine. Sagrađena je u gotičkom stilu, a kasnije se širila u doba baroka. Poslije Novigrada smo krenuli u Dugu Resu, maleni gradić koji se razvio poslije gradnje tamošnje tvornice. Na kraju obilaska karlovačke župa-nije završili smo u Karlovcu gdje smo posjetili klub gluhih i družili se oko sat vremena. Bilo nam je prekrasno i vrlo zanimljivo.

K.T.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

37

LJETOVANJE U STOMORSKOJ NA ŠOLTI

16. 06. - 23. 06. 2012. g.

Prošle godine su pono-vo umirovljenici iz Zagreba i dvojica iz Švedske bili na ljetovanju u Stomorskoj kod obitelji Vuković. Bilo je lijepo vrijeme i doista su uživali.

K.T.

S lijeva na desno prvi red: Katica Zagorec, Milan Bočkaj, Barbara Bočkaj, Sofija Pećnik, Ozrenka Navratil, Nada Šakić, Katica Janeš i Đurđa DebeljakS lijeva na desno drugi red: Mladen Špoljarić, njegov unuk, Antun Janeš, Antun Zagorec, Slavko Navratil, Ivica Tavzelj, Ratko Šikić, Aljoša Jelaska, Milan Prasečki i Martin Debeljak

Priče iz gluhog ugla

Početkom prosinca iz Amerike se vratila naša članica,zubarica Blanka.Bila je mjesec dana kod brata, liječnika u Kaliforniji. Na-smijala nas je pričajući svoje dogodovštine…“Kupujući kartu u zračnoj luci u Los Angelesu, brat je spomenuo da ne čujem i da ne znam engleski…No problem! – rekoše na šalteru i zabilježiše u dokumentima da sam “Disabled Person” (invalidna osoba). Kad sam se trebala ukrcati, kraj mene se stvoriše uniformirani poslužitelji s … invalidskim kolicima! Usprkos mom smijehu i protivljenju posadiše me u kolica i odvezoše ravno do ulaza u avion.Ušla sam prije svih putnika, sa svim počastima, kao da sam Papa! Dobila sam i poseban crveni karton privilegiranog putnika pa sam tijekom daljeg puta, prilikom presjedanja u Frankfurtu, kod pregleda prtljage i dr. bila okružena posebnom pažnjom! Kao da sam osobito važna osoba, VIP (Very Important Person)!”Hm, hm… pa nije baš uvijek loše kad nas gluhe trpaju među invalide!

- napisao Andrija Žic

NAŠ SLUH NAŠSLUH

38

IZLET U KUPJAK I FUŽINE(FUŽINARSKO JEZERO)

11. 10. 2012. g.

Ponovo smo dobili ponudu od turističke agencije Pavletić.d.o.o. za izlet u Fužine i naravno uz prezentaciju o kristaloterapiji dobili smo besplatan ručak, vožnju brodom po Fužinskom jezeru i posjet špilji Vrelo. Bilo nas je 50 osoba i rado smo se odazvali.Tako smo tog četvrt-ka najprije krenuli u Kupjak i stigli oko 10 sati. Tamo su nas ljubazno dočekali predstavnici Pavletić grupe koji su pratili prezentaciju nakon koje smo dobili ukusan ručak. Bilo je oblačno

vrijeme, u Kupjaku je bila gusta magla, tipično vrijeme u Gorskom kotaru. Poslije ručka smo otišli u Fužine. Na našu sreću bilo je samo oblačno, bez magle. Došli smo do brodića gdje smo degustirali pića od raznih trava. Jedna rakija od 57 raznih trava, druga od 7 različitih crnogorskih stabala (lišća) i likeri od šumskih borovnica i jagoda. Svatko je dobio čašicu i bilo nam je toliko fino da su mnogi kupili nešto za doma. Ta-kođer kupovali smo med i medun. Ra-zlika između meda i meduna je ta da se med pravi od livad-nih cvjetova a me-dun od crnogorič-nih. Provozali smo se po prekrasnom jezeru. Prilično je veliko tako da smo se vozili oko 45 mi-nuta. Nakon toga otišli smo posjetiti

NAŠ SLUH NAŠSLUH

39

špilju Vrelo. To je jedina špilja u Hrvatskoj koja je prilagođena invalidima u kolicima jer je ravna. Dugačka je oko 300 metara,a bogata je stalaktitima i stalagmitima. Temperatura u špilji se ne mijenja, ljeti i zimi je jednaka, 8 stupnjeva. Zatim smo krenuli u Fužine, prošetali malo i upoznali to živopisno mjesto sa prekrasnim kućicama i parkovima. Popili smo kavicu i krenuli put Zagreba oko 18 sati. Bilo nam je prekrasno.

K.T.

MASKENBAL “KLUBA IZNAD 60”26. 01. 2013. g.

Naša sekcija “Klub iznad 60” organizirala je maskenbal u klupskoj prostoriji SGNZG. Bilo nas je oko 70 članova, a od toga 16 maskiranih. Mnogo smijeha, veselja i plesanja, a bile su i nagrade za najbolje maske. Prvu nagradu osvojio je maskirani bogati šeik, drugu popularna grupa URIHO-vki sultana i sultanice, a treću prosjakinja.

UMIROVLJENIČKA HIMNAGodinama opterećen,Umno poremećen,Seksualno rasterećen,Novčano ugrožen,Vremenom pregažen,Dosadom zaražen,Tekstilno unakažen,

Uvijek drijema,Zuba nema,Jede sve manje,Sere sve tanje,Smežurana lica,Rijetka stolica,Sve mu smeta,

Svakog grdi,Ide i prdi,Na bijeli luk smrdi,Nitko ga ne gleda,Leđa pognuta,Trbuha naduta,Dupe sve manje,

Noge sve tanje,Guza sve uža,Muda sve duža,Kita viseća,Napustila ga sreća.

ETO VAM ŠTO NAS ČEKA ...

NAŠ SLUH NAŠSLUH

40

Intervju uz kavu......

Samozatajna skromna dama je prije više od osam godina izabrana na skup-štini za delegatkinju Save-za gluhih i nagluhih grada Zagreba. Na konstitutivnoj sjednici izabrana je za čla-nicu Izvršnog odbora pri ovom Savezu. Sve ovo je za nju prvi put. Nekako je pristala da nešto kaže za

časopis “Naš sluh . . .”.“Naš sluh”: Možemo sada početi razgovarati

zar ne?Jasenka: Pa naravno. Nema problema. Pitaj

što te zanima?“Naš sluh”: Za početak reci kada si došla na

ovaj svijet?Jasenka: Na ovaj svijet došla sam 26. svib-

nja 1949. godine. Rođena sam u Zagrebu, dakle prava sam Zagrepčanka – purgerica. Moji su već nekoliko generacija živjeli u Zagrebu.

“Naš sluh”: Imaš li sestru ili brata?Jasenka: Da, imala sam sestru koja je umrla

prije godinu dana a bila je mlađa od mene. To me je jako pogodilo. Nisam imala brata.

“Naš sluh”: Kako si izgubila sluh? Bolest ili nešto drugo?

Jasenka: Od rođenja sam bez sluha, neznam uzrok tome. Ni moji roditelji neznaju zašto sam se rodila bez sluha. Nisam bila bolesna.

“Naš sluh”: Kakvo djetinjstvo si imala?Jasenka: Djetinjstvo mi je bilo odlično. Imala

sam veoma dobre roditelje, brinuli su se za mene jako dobro. Imala sam sretno djetinjstvo.

“Naš sluh”: Lijepo je to! Kako su ti roditelji saznali školu za osobe oštećena sluha?

Jasenka: Imala sam krsnu kumu koja je ima-la gluhu kćerku koja je bila starija od mene ne-koliko godina a upravo je pohađala tu školu, ona je primjetila da ne čujem. Moji roditelji su tako saznali i poslali su me u tu školu kada sam imala 7 godina.

“Naš sluh”: Koja je ta škola? Gdje se nala-zila?

Jasenka: To je Centar za odgoj i obrazovanje “SLAVA RAŠKAJ”, Nazorova 47, Zagreb. To je ško-la za djecu oštećena sluha kao što sam ja.

“Naš sluh”: Kakvo obrazovanje si imala?Jasenka: U toj školi završila sam osnovno

školu koje sam sa uspjehom završila u redovnom vremenu. Moja razrednica je bila Ana Orešković. Ona je bila odlična profesorica, rado je pomagala svojim učenicima, surađivala je s nama u svlada-vanju školskog gradiva.

“Naš sluh”: Da li si stanovala u Centru?Jasenka: Ne! Živjela sam sa roditeljima u Za-

grebu. Mama me je vodila u Centar dok sam bila mala. Kasnije, kad sam bila starija, sama sam išla. Naš stan je bio blizu Centra pa je bilo lako meni dolaziti u školu.

“Naš sluh”: Kakvo zanimanje si izabrala na-kon završene osnovne škole?

Jasenka: Prvo sam izabrala tekstilni smjer - dizajn ali nakon par mjeseci promijenila sam struku. Uzela sam smjer grafičke struke. Izabrala sam zvanje knjigovezačice. Više sam voljela radi-ti sa papirima nego sa tekstilom.

“Naš sluh”: Koliko dugo si učila za knjigove-začicu?

Jasenka: Tri godine trajala je moja obuka za tu struku. Teorijsku obuku pohađala sam u Cen-tru “Slava Raškaj”, Ilica 83, Zagreb. Praktični dio imala sam u nekadašnjem poduzeću “DES”, sada “URIHO”. Sa uspjehom sam završila izučavanje za knjigovezačicu.

“Naš sluh”: Nakon te škole zaposlila si se od-mah ili . . ?

Jasenka: Jednu godinu bila sam bez posla. Kasnije sam se zaposlila u “DES-u”, radila sam oko 4 godine a onda sam radila u nekoliko pri-vatnih poduzeća. Najduže sam radila u štampariji “Mladost” - 17 godina. Prije odlaska u mirovinu dobila sam posao u štampariji “ZNANJE”. Radi-la sam u tom poduzeću tri godine. Razlozi mi-jenjanja poduzeća su bile financijske prirode. Iz “Znanja” otišla sam u mirovinu nakon ukupno 28 godina rada. Uračunali su mi i 7 godina benefici-ranog staža pa sam sa 35 godina staža otišla u starosnu mirovinu.

“Naš sluh”: Imaš li obitelj, jesi li udata? Ako si udata možda imaš djecu?

Jasenka: Da, imam krasnu obitelj. Kćerku (36 godine - kozmetičarka), udatu i sina (auto-lakirer) od 28 godina. Imamo i dragog unuka (13 g.) i unuku (12 g.). Sin nam je još momak,

JASENKA KEFELJA - JEDNOSTAVNA DAMA

NAŠ SLUH NAŠSLUH

41

moj suprug i ja jedva čekamo da naš sin koji ima djevojku da se oženi. Onda će naša sreća biti potpuna.

“Naš sluh”: Kako si upoznala supruga?Jasenka: Još u osnovnoj školi upoznala sam

njega i odmah mi se svidio. Naime on je također pohađao školu zajedno samnom u Centru. On je 4 razreda bio “stariji” od mene. Uvijek smo se sa-stajali i družili 7 godina sve dok se nismo vjenčali 06. 01. 1973. godine.

“Naš sluh”: Je si li se nečim bavila u slobod-no vrijeme na primjer šport ili nešto drugo?

Jasenka: Dok sam bila djevojka bavila sam se sa atletikom (više disciplina) dvije godine. Prekinula sam sa atletikom iz obiteljskih razloga. Također bila sam pantomimičarka u KUD “Josip Medved” koji je djelovao u sklopu Saveza gluhih grada Zagreba.

“Naš sluh”: Koliko dugo si bila pantomimi-čarka?

Jasenka: Pet godina bila sam pantomimičar-ka. Veoma sam voljela baviti se sa pantomimom. Moj učitelj je bio slavni Zlatko Omerbegović. On je bio poznati pantomimičar u svijetu. Sa ekipom bili smo u mnogim mjestima širom stare bivše Jugoslavije a također i u inozemstvu. Bila su to krasna vremena. Druženje je bilo super.

“Naš sluh”: Ti si sada članica odbora u Save-zu. Da li smatraš da taj odbor dobro radi?

Jasenka: Da, mišljenja sam da odbor dobro radi, nas su birali dva puta. Ne bi nas ponov-no birali da smo u prošlom mandatu radili loše. Radimo za dobrobit naših članova. Želimo podići kvalitetu življenja na viši nivo za naše članove.

Jasenka razgovara sa gradonačelnikom“Naš sluh”: Da li imaš još nekakva zaduženja

u tom Savezu?Jasenka: Voditeljica sam Kreativne radionice

već nekoliko godina. Izrađujemo razne ukrasne stvari. Imam pod kapom nekoliko volontera, svi oni rade bižuteriju i ukrasne stvari. Sve te stvari prodajemo na raznim sajmovima u organizaciji Zagrebačkog holdinga i raznih organizacija inva-lida Republike Hrvatske. Postoji veliki interes za naše ukrasne stvari i bižuteriju. Imamo previše posla. Stalno traže naše proizvode koji su veoma lijepi i kvalitetni.

“Naš sluh”: Da li imaš kakovu poruku za naše članove?

Jasenka: Da! SRETAN USKRS želim svim čla-novima našeg saveza.

“Naš sluh”: Hvala! Mi isto želimo tebi i tvojoj familiji.

Slika i tekst: A. B.

Jasenka izrađuje...

Štand sa ukrasima na Trgu bana Jelačića, s lijeva na desno: Juriša Mirjana, prof., Marija Andrinić, Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba, Andrija Halec, predsjednik HSGN-a, Jasenka Kefelja,

Katarina Tonković, predsjednica SGINZG, Viktor Paris i Vladimir Dolinar

NAŠ SLUH NAŠSLUH

42

korisni savjeti ...SPREJ ZA UKLANJANJE

PESTICIDA IZ VOĆA I POVRĆA

Sprej za odstranjivanje pesticida iz voća i povrća možemo sami napraviti kod kuće.

Upotrebljavamo ga za većinu voća i po-vrća. Toplo vam ga preporučujemo. Potreb-no je oprati agrume i banane (prije nego ih ogulite).

Sastavne komponente (spreja):1 čaša vode1 čaša bijeloga alkoholnog octa1 čajna žličica sode bikarboneUpute:Sastavne komponente izmiješajte i ulijte

u staklenu posudu koju možete koristiti kao sprej.

Voće poprskajte sa svih strana. Ostavite tako djelovati 5 do 10 minuta, nakon toga voće operite pod mlazom tekuće vode.

Za veće količine voća tako pripremljenu tekućinu nalijete u posudu i u nju položite voće i povrće.

Kako jesti VOĆE?

Koji je ispravan način jedenja voća? Jedenje voća igra važnu ulogu u detoksifika-ciji vašeg organizma kojeg snabdjeva sa ve-likom količinom energije za mršavljenje i za druge životne aktivnosti.

PLODOVI VOĆA SU NAJVAŽNIJA HRANA! Recimo pojedete dvije šnite kruha, a zatim

komad voća. Komad voća je spreman proći ravno kroz želudac u crijeva, ali ga kruh spre-čava u tome.

Jedite voće na prazan želudac, i to prije obroka! Čuli ste kako se ljudi žale: Po-drigujem se svaki put kada jedem lubenicu. Pojedem li banane imam osjećaj da pod hit-no moram na zahod, itd. To se neće dogoditi ako pojedete voće na prazan želudac. Voće pomiješano sa drugom hranom izaziva tru-ljenje i proizvodi plinove. Dakle, vi se zato napuhavate!

To se ne događa sa nekim plodovima, kao što su napr. naranče i limuni, jer su oni kiseli, pa u našem tijelu voće postaje alkalno. Ako jedete voće na ispravan način steći će te svu tajnu ljepote, dugovječnosti, zdravlja, ener-gije, sreće i normalnu težinu.

Ako hoćete piti voćni sok - pijte sok od sviježeg voća.Nemojte jesti ni kuhano voće, jer uništavate sve vitamine.

Jedenje cijelog ploda je bolje nego pi-jenje soka. Svakog 3-eg dana možete jesti voće kako bi brzo očistili svoje tijelo od tok-sina.

KIVI je mali i moćan, dobar izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana. Njegov sadr-žaj C vitamina je dvostruko veći od onog kod naranče!

JABUKA ima mali sadržaj vitamina C, ona je antioksidantna, flavonoidna i povećava ak-tivno djelovanje vitamina C, čime smanjuje rizik raka debelog crijeva, srčani i moždani udar.

JAGODA je zaštitno voće. Spada među glavno voće koje ima najveću antioksidantnu moć i štiti organizam od nastanka raka, zače-pljenja krvnih žila, slobodnih radikala. U ovu grupu najkorisnijeg voća spadaju i malina, kupina, borovnica i trešnja. Trešnja i ananas najviše pomažu otklanjanju bola u stopalima zvanog „Giht”.

2 - 4 NARANČE svakodnevno vam mogu pomoći kao zaštita od prehlade, snižava ko-lesterol, spriječava i rastvara bubrežni kame-nac i smanjuje rizik raka na debelom crijevu.

LUBENICA je najbolje piće za gašenje žeđi. Sastoji se od 92% vode, a puna je glu-tationa, koji pomaže i pojačava naš imuni sustav. Također je ključni izvor likopena, ok-sidanta u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi vitamin C i kalij.

GUAVA I PAPAJA su šampioni po sadrža-ju vitamina C. Guava je takođe bogata vlakni-ma, koja pomažu u spriječavanju zatvorene stolice. Papaja je bogata karotinom i dobro djeluje na vid.

DINJA (uz maline itd) ima najviše antiok-sidanata koji preventiraju rak i čiste tijelo.

ČEŠNJAK je najzdraviji sa istim učinkom među povrćem.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

43

BAJADERA OD KESTENA1 kg kestena, 40 dkg šećera u prahu, 25

dkg maslaca, 10 dkg čokolade, 20 dkg mljeve-nih oraha i 4 žlice ruma

Glazura: 10 dkg čokolade i 4 žlice uljaPriprema: Kestene skuhajte, ohladite,

propasirajte ili sameljite u stroju za mljeven-je mesa. U kesten smjesu dodajte pjenasto razrađeni maslac, šećer u prahu i podijelite je na dva dijela. U prvi dio dodajte na pari

r a s t o p l j e n u čokoladu, a u drugi mljevene orahe i rum. Dobro izradite obje smijese te lijevate u pleh prvo smjesu sa čokoladom,

pa smjesu sa orasima te na kraju prelijte čokoladnom glazurom. Stavite hladiti najmanje 3 sata.

KRUH SA MASLINAMA4 dl hladne vode, 10 g svježeg kvasca, 15

g morske soli, 100 g graham brašna, 500 g bijelog brašna

Nadjev: 200 g crnih maslina (bez koštica), 5 česnja češnjaka, 1 žlica maslinovog ulja

Priprema: 1 dan: U hladnoj vodi izmješati kvasac da se

istopi, dodati sol i obje vrste brašna. Zamjesiti mikserom sa nastavcima za tijesto, dok se tije-sto ne počne odvajati od rubova zdjele, oko 10 min. Tijesto premjestiti u plastičnu zdjelu koju malo premažete uljem, pokrijete prozirnom fo-

lijom, ostaviti u hladnjaku pre-ko noći.

2 dan: Ma-sline i češnjak usitniti u blen-deru u pire smjesu. Tijesto istresti na pod-logu posutu

brašnom i valjkom rastanjiti na oko 30 cm u širinu i 40 - 50 cm u dužinu, premazati po cijeloj površini pireom od maslina. 1/3 tijesta po dužoj strani prebaciti preko nadjeva. Isto napraviti sa drugom trećinom tijesta, tako da dobijete tri reda tijesta. Tijesto oštrim nožem presjeći po sredini. Višak brašna četkicom uklonite sa obje strane, jer će se tako tijesto bolje spojiti i neće se odvajati kad budete sjekli kruh. Zamotati u oblik puža tako da zasječena strana bude okrenuta gore. Tepsiju prekriti pa-pirom za pečenje,položiti kruh, pokriti i ostaviti 1 sat na sobnoj temperaturi da uzraste.

Peći u zagrijanoj rerni na 240C oko 25 min. Ohladiti na rešetki od rerne. Kruh jedite dok je jos vruć. Hladan može stajati 2 - 3 dana, neće se mrviti.

SLANE FRITULE SA BUNDEVOM I CRVENOM

PAPRIKOMTijesto: 1 šalica brašna, 1 žličica kvasca,

1/2 - 1 žličice soli, 1 žličica šećera, 1 jaje, 1 prašak za pecivo, 2/3 šalice toplog mlijeka

Povrće i ostali sastojci: 1 šalica bunde-ve, 1/2 paprike, 2 žlice korijandera, 1 žlica per-šina, 1/2 žličice chilli u prahu, 1/2 žličice papra, ulje za prženje.

Priprema: Ovo se može napraviti sa bilo kojom vrstom bundeve. Umjesto bundeve se može i sa krumpirom i mrkvom. Bundevu nare-

žite na kriške i odstranite koštice i vlakna. Sta-viti na tavu za pečenje i poprskati maslinovim uljem. Peći na 200C stupnjeva oko 30 minuta.

Kad je bundeva gotova, izvaditi i ostaviti da se malo ohladi, zatim sa žlicom vaditi mekani dio,a koru baciti. Jos malo izgnječiti sa vilicom i staviti u manju zdjelu da se ohladi.

U zdjelu staviti brašno pomiješano sa praškom za pecivo i dodati sol. U šalicu do pola

naliti tople vode, dodati kvasac i šećer i dobro promiješati. Os-taviti da miruje 5-10 minuta. Dodati kvasac u sredinu brašna i sa kuhačom

malo promiješati. Zatim dodati jaje i polako dodavati toplo mlijeko i miješati.

U tijesto sada dodati zgnječenu bundevu, nasjeckan peršin i korijander, nasjeckanu pa-priku, chilli papričicu po izboru, chilli u prahu i popapriti. Dobro promiješati i ostaviti na top-lome oko 45 minuta da se količina udvostruči. Umjesto korijandera možete staviti duplu količinu peršina.

U dublju tavu dodati ulje, treba biti barem 2-3cm duboko, i kad je ulje vruće vaditi sa malom žličicom tijesto i peći oko 1-2 minute svaku stranu ili dok ne nabubri i dobije lijepu zlatnu boju. Kad je gotovo stavljati na papir-nati ubrus da upije ulje.

RECEPTI

NAŠ SLUH NAŠSLUH

44

NARODNA MEDICINAČudo zvano ČEŠNJAK

Tisućama godina ova čudotvorna biljka liječi razne tegobe...

Faraoni su ga davali robovima za vrijeme gradnje Keopsove piramide kako bi imali snaž-no, zdravo i izdržljivo tijelo za teške fizičke po-slove...

Postoji priča da je upravo češnjak bio razlo-gom prvog poznatog štrajka. Naime, za vrijeme gradnje piramida, uskratili su ga robovima, te su se oni pobunili i prekinuli gradnju.

Češnjak je jedna od najstarijih poznatih kul-tiviranih biljaka u svijetu i ljudi su već tisućama godina upoznati s njegovim ljekovitim i čarobnim svojstvima.

U novije vrijeme znanstvenici su dokazali nje-govu ljekovitost, te zbog toga biva sve prihvaće-nijim lijekom.

Danas je dokazano da češnjak sadrži 200-ti-njak aktivnih tvari – bogat je dušičnim supstan-cama, eteričnim uljima koja sadrže sumpor, vi-taminima (A, B1, B2 i C), mineralima (kalijem, željezom, jodom, kalcijem, selenom i fosforom), sadrži aminokiseline, polioze kao što je inulin, enzime, biljne masti i druge tvari.

Češnjak je svestrani lijek koji se pokazao od-ličnim u liječenju raznih tegoba i bolesti.

Dokazana su njegova znatna antivirusna, anti-bakterijska i antifun-galna svojstva.

Mnogi ga nazivaju najboljim prijateljem našeg krvotoka jer snizuje krvni tlak, čini krvne žile gipki-jima (odličan protiv

ateroskleroze), potiče rad crvenih krvnih zrnaca, potiče prokrvljenost i poboljšava protok krvi.

Svakodnevno konzumiranje češnjaka štiti od bolesti srca i nastanka moždanog udara, dobar je protiv šećerne bolesti jer regulira postotak glu-koze u krvi.

Istraživanja su pokazala da osobe koje sva-kodnevno koriste češnjak imaju manji rizik od raznih kancerogenih oboljenja, pogotovo raka probavnog trakta.

Naime, češnjak je regulator crijevne flore, ot-klanja začepljenost (a time i mogućnost otrova-nja), te potiče lučenje želučanih sokova i na taj način djeluje dezinfekcijski na crijeva.

Češnjak također štiti organizam od starenja.Češnjak – odlična namirnica za hladne zimske

daneU periodu kada vladaju gripe i prehlade, češ-

njak će vas poštedjeti bolesti. Svakodnevno po-jedite 2-3 režnja češnjaka. To će ojačati vaš imu-nitet te smanjiti mogućnost zaraze.

Nekoć su ljudi za vrijeme epidemija gripe isti-snuli nekoliko režnjeva češnjaka i ostavili ih u prostoru, jer češnjak ne samo da ubija bakterije i viruse u organizmu, već djeluje na njih i u zra-ku.

Ne čudi to da su ga u Grčkoj nazivali „smrdlji-vom ružom“, jer upravo je njegov miris jedan od glavnih razloga što mnogi izbjegavaju ovu ljeko-vitu biljku.

Nakon češnjaka dobro je žvakati listove mente ili peršina, popiti limunadu, žvakati klinčić ili par zrna kave, a možete pojesti i naribanu jabuku s dodatkom meda.

Prava je rijetkost da neka biljka ima toliko po-zitivnih djelovanja na čovjekov organizam. Stoga budite svom tijelu pravi prijatelj i svakodnevno pojedite barem jedan režanj češnjaka!

BRUSNICABrusnica, lat. Vaccinium macrocarpon, je gr-

molika biljka s crvenim trpkim plodovima.Porijeklom je iz Sjever-

ne Amerike, gdje su je do-moroci od davnina koristili kao hranu, lijek i u religij-ske svrhe.

Zbog svojih svojstava zasluženo spada među najljekovitije biljke svije-ta.

Sastav i ljekovitost brusnice:

Brusnica je bogata vlaknima, antocijanima, proantocijanidinima, beta-karotenom, vitaminom C, kalijem, kalcijem, magnezijem i drugim mikro-nutrijentima.

100 g svježih brusnica sadrže samo 15 kalorija dok energetska vrijednost 100 g suhih brusnica iznosi 60 kalorija.

Koncentrat brusnice naziva se brusnicin i naj-češće se koristi u liječenju infekcija mokraćnog mjehura uzrokovanih E.coli.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

45

Osim toga brusnica može se koristiti kod...bakterijskih i gljivičnih infekcija, čira na želucu, bolesti zuba i zubnog mesa, oslabljenog imuni-teta, dijabetesa, bolesti oka, kao prevencija kar-diovaskularnih bolesti, kao prevencija karcinoma dojke, želuca i debelog crijeva...

Brusnicom protiv urinarnih

infekcija:

Moderna istraživanja su potvrdila da brusnica uvelike pomaže u prevenciji i liječenju urinarnih infekcija.

Sastojak proantocijanidin zaslužan je za spr-ječavanje prianjanja bakterije E. coli na stijenke mjehura i njezinog daljnjeg razmnožavanja. Za prevenciju su dovoljne dvije čaše nezaslađenog soka brusnice dnevno.

U liječenju problema urinarnog trakta koristi se i čaj od listova brusnice. Čaj također pomaže kod reume, gihta i bubrežnih kamenaca.

Važno je znati da kod liječenja upale mjehura trebate koristiti samo lužnate ili samo kisele pre-parate. Plodovi brusnice imaju kiselu bazu dok lišće brusnice te biljke poput medvjetke i koprive imaju lužnatu bazu. Zbog toga ih nikada nemojte miješati.

Zahvaljujući hipuričnoj kiselini, brusnica ima snažno antibakterijsko djelovanje, zbog toga je korisna za liječenje i prevenciju infekcija. Ujed-no, brusnica jača otpornost organizma, korisna je za liječenje čira na želucu. Zahvaljujući svom antimikrobnom djelovanju, pomaže i kod paro-dontalnih bolesti desni.

U istraživanjima, sredstvo za ispiranje usta s brusnicom značajno je smanjilo pojavu karijesa.

Brusnica sadrži an-tioksidans fenol koji sprječava srčane bole-sti, prijevremeno sta-renje i nekoliko vrsta raka.

Brusnica obiluje i taninima koji su bitni za zdravlje srca. Sadr-ži i velike količine fla-

vonoida i polifenola koji služe kao prirodna obra-na od ateroskleroze jer inhibiraju loš kolesterol i poboljšavaju cirkulaciju.

Ako imate dijabetes pripazite da ne konzu-mirate sok brusnice zaslađen šećerom. Nemoj-te koristiti proizvode od brusnice ako uzimate varfarin.

Kako uzgojiti i koristiti brusnicu:

Brusnica voli humusno kiselo tlo, pa je kod sadnje potrebno dodatu kiseli treset.

Biljke se sade na 30 cm razma-ka u redu. Jarak za svaku sadnicu treba biti dubok 20-25 cm. Između redova treba kositi i malčirati iglicama

bora, kiselim tresetom ili piljevinom.U toku rasta brusnica pušta izdanke i na taj se

način sama dalje širi odnosno razmnožava.Brusnica cvate dva puta, u 5-6 mjesecu i 7-8

mjesecu, a dozrijeva u 7. i 9. mjesecu kad je i glavna sezona berbe.

Sadnicu brusnice možete nabaviti u većini po-ljoprivrednih apoteka, preko interneta ili u rasad-nicima.

Bezbroj je načina na koji možete koristiti bru-snicu u kuhinji. Od nje možete pripremiti čaj, sok, desert, umak ili džem. Pogodna je za zamr-zavanje i sušenje.

Ako želite uživati u ljekovitim dobrobitima bru-snice, nemojte kupovati industrijske sokove jer sadrže minimalne količine ovog voća. Kupujte što prirodnije proizvode, informirajte se i čitajte de-klaracije.

Sušene brusnice, prirodni sok brusnice i druge proizvode na bazi ovog voća možete kupiti u bilj-nim ljekarnama i trgovinama zdrave hrane.

Svečani umak od brusnica:Za kraj jedan recept za svečani umak od brusnica:Sastojci:• 200 g sušenih ili zamrznutih brusnica• 40 g smeđeg šećera• 200 ml soka od naranče• 300 ml vode• pola naranče• 40 g svježeg đumbiraPriprema:U posudi pomiješajte brusnice, šećer, sok od

naranče i vodu. Naribajte koricu polovice na-ranče i narežite je na nekoliko kriški, a đumbir ogulite, pa sve zajedno dodajte brusnicama.

Poklopite, stavite na laganu vatru i kuhajte 30 minuta uz povremeno miješanje.

Kad je umak gotov, izvadite đumbir i koma-de naranče, a umak stavite u posudu za poslu-živanje.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

46

v r e m e p l o v . . . . . . .

Veliki ljudi - veterani stupova Saveza...

IVAN BINDER

Nema nika-kvih podataka o tome kada i gdje je rođen. Bio je nekoliko puta predsjed-nik Saveza glu-hih Zagreb, KUD “Josip Medved”. Obnašao je ra-zne funkcije u Savezu kao što je tajnik, pot-

predsjednik i slično. Završio je visoku trgovač-ku školu (viša ekonomska škola) prije drugog svjetskog rata. Bio je izvrstan financijer. Imao je svoju obrtničku radionicu koja se nalazila u starom dijelu Vlaške ulice nasuprot sadaš-njem hotelu “Jadran” u Zagrebu. Izrađivao je razne stvari od metala (nikal, mjed, bakar i slično),a kasnije i plastične proizvode. Imao je radnike koji su bili njegovi zaposlenici,a bili su plaćeni. Njegova radionica nalazila se blizu našeg sadašnjeg kluba i njegovog sta-na koji se nalazio u Boškovićevoj (najviše 10 minuta hoda). Zbog blizine često je dolazio u klub,a isto tako i u Hrvatski savez gluhih i nagluhih u Palmotićevoj. Bio je više puta de-legiran pri tom savezu. Savjesno je obavljao svoje dužnosti u našem klubu i Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih i to dugi niz godi-na. Bio je teško nagluh, volio je razgovarati sa svim članovima, rješavao njihove različite probleme u granicama svojih mogućnosti. Bio je oženjen.Imao je jednog sina koji je sada vrhunski financijer i dobar menadžer u jednoj poznatoj firmi, dakle isto kao pokojni otac. Zbog starosti i bolesti (srce) otišao je iz Saveza. Nedugo zatim je umro i pokopan je na mjesnom groblju u Brdovcu pokraj Zapre-šića. Na posljednjem ispraćaju prisustvovali su mnogi članovi Saveza bez obzira što je

groblje dosta udaljeno od Zagreba (oko 25 km). Cijenili su ga kao dobrog čovjeka. Više puta bio je odlikovan za zalaganje u radu sa gluhima. Njega ćemo se uvijek rado sjećati. On je dio povijesti našeg Saveza.

MILORAD ŽUPAN 1935 – 2006

Porijeklom je iz naše lijepe Like.Njegovi rodi-telji doselili su se u Za-greb radi boljeg života i lakšeg školovanja za glu-hog sina Milorada. Išao je u školu i uspješno je završio. Sjećaju ga se oni stariji članovi Saveza glu-

hih i nagluhih našega grada. Bio je naš dugo-godišnji član. Više je živio za naš klub nego za svoju kuću na Ferenščici (Pešćenica). Nije bio oženjen. Mnogi su ga veoma voljeli zbog njegove dobrote i komunikativnosti. Bio je veoma cijenjen postolar.Radio je gotovo či-tav radni vijek u istom poduzeću “DES”, ka-snije “URIHO”. U slobodno vrijeme uvijek je dolazio u naše klupske prostorije. Obnašao je više funkcija u našim raznim upravnim ti-jelima. Bio je predsjednik našeg streljačkog kluba koji je djelovao kao sekcija pri Šport-skom društvu gluhih “Silent”, Zagreb. Vodio je streljačku ekipu po cijeloj bivšoj Jugosla-viji. Osvojeni su bezbrojni pokali i druga pri-znanja. Dugi niz godina dobrovoljno je radio kao domar u našem klubu. Održavao je sko-ro sve što je bilo u njegovoj moći (inventar kluba, vodovod, rasvjeta i drugo). Uvijek je bio susretljiv sa svim članovima bez obzira na sve. Dobivao je razna odlikovanja za za-sluge u Savezu. Kao popularni član ušao je u povijest Saveza gluhih Zagreb. Mnogi stariji članovi uvijek se sjećaju njega i pričaju o nje-govom velikom srcu za gluhe.

napisao Antum Bakan

NAŠ SLUH NAŠSLUH

47

Z A N I M L J I V O S T I I Z S V I J E T A

KANADAProšle godine u Torontu policija je organizira-

la veliku potjeru za jednim višestrukim ubojicom koji je pobjegao iz državnog zatvora. U svom

nastojanju da se spasi pred policijom krimina-lac je provalio u kuću na periferiji grada gdje se zabarikadirao. Nakon nekoliko bezuspješnih poziva da se preda po-licija je sa svih strana otvorila vatru na kuću.

Pošto se kriminalac, i pored svega ovoga, nije predavao policija je u kuću ubacila i nekoliko bombi suzavca.

Tek tada se, gluhi mladić, Džek Demrok pro-budio i krenuo prema izlazu iz kuće.Mirno je otvorio vrata kuće i krenuo van na ulicu.Pošto nije čuo pozive policije da legne bez žurbe je pre-šao dvadesetak metara do ulice. Pravo je čudo kako ovom prilikom nije povrijeđen jer se našao u unakrsnoj vatri između gangstera i policije.

AUSTRALIJAPočetkom godine, u Melburnu, jedna gluha

žena rodila je trojke. Pošto se trojke ne rađaju svaki dan televizija je od-lučila da o ovom događaju napravi reportažu. Speci-jalna ekipa došla je u kuću gluhe žene kako bi snimila nju i njenih troje djece. Međutim, ono što je ka-snije prikazano na televi-

ziji razbjesnilo je mnoge gledaoce.U nemogućnosti da normalno komunicira sa

gluhom majkom TV-voditelj je intervjuirao nje-nu majku koja nije pokazala ni najmanje želje da pomogne svojoj kćerki u komuniciranju već je cijeli intervju preuzela na sebe. Uslijed svega ovoga Savez gluhih Australije uputio je protes-tno pismo televiziji zahtijevajući da se ubuduće ovakve stvari ne događaju i da se, kad se za to ukaže potreba, televizija obrati Savezu kako bi ovaj osigurao tumače.

ZAMBIJANajveći dobitak na igri

za sreću u ovoj zemlji do-bio je jedan gluhi čovjek (na njegov zahtjev ime mu nije bilo objavljeno). Njegov dobitak je toliki da do kraja života neće mo-

rati raditi, bar ne ako to ne želi. Jedino što se o sretnom dobitniku zna da je oženjen i da ima šestoro djece.

KUVAJTKuvajt je jedna od naj-

bogatijih zemalja svijeta. Nafta je stanovnicima ove male zemlje osigurala visok životni standard. Međutim i pored svog bogatstva ve-liki broj stanovnika ne mi-jenja svoj način života već

i dalje živi u pustinji na užarenom pijesku. Jedan od najpoznatijih vođa karavana u tom dijelu svi-jeta je gluhi čovjek po imenu Abdul. Iako star preko osamdeset godina on i danas vodi mnoge karavane samo njemu poznatim putovima.

FRANCUSKAJedan od najvećih gluhih umjetnika u svijetu.

Njegove skulpture se nalaze u mnogim muzejima gdje zauzimaju počasno mjesto. Svoje skulpture radio je u drvetu, mra-moru i bronci tako da mu nijedan materijal nije bio nepoznat. Međutim, naj-više je volio raditi u drve-tu te je najveći broj nje-govih skulptura od ovog materijala. Nedavno je u Parizu održana javna lici-tacija umjetničkih skulptu-

ra raznih autora. Najvišu cijenu od 55.000 eura dostigla je Krolandova skulptura dječaka koji se budi,izrađena od drveta.

Ovi članci bili su objavljeni prije više od 30 godina – prikupio Andrija Žic

NAŠ SLUH NAŠSLUH

48

park* - soba koja gleda na park, more* - soba koja gleda na more

CIJENIK ZA LJETOVANJE U STARIGRADU NA OTOKU HVARU I VISU NA OTOKU VISU

O B A V I J E S T I

I II III IV 27.04. - 01.06. 25.05 - 15.06. 15.06. - 06.07. 06.07 - 17.08 14.09. - 12.10. 31.08. - 14.09. 17.08. - 31.08.

140,00 180,00 230,00 285,00 155,00 195,00 245,000 295,00 190,00 230,00 280,00 345,00 50% 50% 50% 50%(70%) 55,00 55,00 55,00 55,00

Hotel ARKADA **Polupansion po osobi u 1/2 park*Polupansion po osobi u 1/2 more*Polupansion u 1/1 morePopust za dijete od 2 do 12 godinaDoplata za puni pansion

1. za sve boravke, cijena po danu

OTOK HVAR (STARIGRAD)

I II III IV 27.04. - 01.06. 25.05 - 15.06. 15.06. - 06.07. 06.07 - 17.08 14.09. - 12.10. 31.08. - 14.09. 17.08. - 31.08.

950,00 1200,00 1600,00 1900,00 1000,00 1300,00 1700,00 2000,00 1300,00 1600,00 1900,00 2400,00 50% 50% 50% 50% (70%) 385,00 385,00 385,00 385,00

Polupansion po osobi u 1/2 park*Polupansion po osobi u 1/2 more*Polupansion u 1/1 morePopust za dijete od 2 do 12 godinaDoplata za puni pansion

2. za sve boravke, cijena za 7 dana

Hotel ARKADA **7 dana

I II III IV 18.05. - 01.06. 01.06 - 15.06. 15.06. - 13.07. 13.07 - 17.08 14.09. - 28.09. 31.08. - 14.09. 17.08. - 31.08.

165,00 235,00 270,00 320,00 195,00 275,00 340,00 390,00 +30% +30% +30% +30% 50% 50% 50% 50%(70%) + 55,00 + 55,00 + 55,00 + 55,00

Polupansion po osobi u 1/2 park*Polupansion po osobi u 1/2 more*Doplata 1/1 sobaPopust za dijete od 2 do 12 godinaDoplata za puni pansion

OTOK VIS (VIS)Hotel ISSA* **

1. za sve boravke, cijena po danu

I II III IV 27.04. - 01.06. 25.05 - 15.06. 15.06. - 06.07. 06.07 - 17.08 14.09. - 12.10. 31.08. - 14.09. 17.08. - 31.08.

180,00 245,00 290,00 345,00 210,00 285,00 360,00 415,00 +30% +30% +30% +30% 50% 50% 50% 50%(70%) + 55,00 + 55,00 + 55,00 + 55,00

Polupansion po osobi u 1/2 park*Polupansion po osobi u 1/2 more*Doplata 1/1 sobaPopust za dijete od 2 do 12 godinaDoplata za puni pansion

Hotel TAMARIS **

NAŠ SLUH NAŠSLUH

49

Uključeno u cijenu: * PDV * pozdravno piće prilikom dolaska (prošek i travarica + grickalice) za grupe * transfer luka - hotel - luka GRATIS * sobe, tuš/WC, balkon, telefon, SAT TV * na svakih cca. 25 osoba odobravamo 1 gratis - za grupe * upotreba 3/1 sobe bez doplate - isključivo za grupne upite * treća odrasla osoba u 1/2 + 1 sobi ima 30% popusta * doručak i večera buffet u hotelu ARKADA, ISSA i TAMARIS * živa muzika na bazenu min. 5x tjedno (ARKADA) * unutarnji bazen sa grijanom morskom vodom (zatvoren u VII. i VIII. mjes.), vanjski bazen sa morskom vodom, ležaljkama i suncobranima (ARKADA) * 5 sati igranja tenisa dnevno (u dogovoru sa recepcijom) - za grupe

Popusti za djecu:1. Djeca od 2 – 12 godina koja koriste vlastiti ležaj u 1/2 sobi, plaćaju od 06. 07.– 17. 08. 2013.g. 70% od ugovorene cijene usluge, a u ostalim sezonama 50% od ugo-vorene cijene usluge.2. Djeca od 2 – 12 godina koja koriste vlastiti treći ležaj u 1/2 +1 ili 1/3 sobi pla-ćaju u svim sezonama 50% od ugovorene cijene usluge

Za rezervacije i plaćanje prema dogovoru moguća je isplata na rate preko Saveza počev-ši od 01.02. ili gotovinom prije polaska na more. Za detaljne informacije i dogovor javite se predsjednici Katarini Tonković, na br. mb: 091 4619 114 ili mailom u SGINZG.

ČLANARINA će se moći obnoviti u sobi Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba

na katu utorkom i četvrtkom od 9 do 12 sati i petkom od 19 do 21 sati

kod blagajnice Ivone Kurevija

Visina članarine za zaposlene - 150,00 kn, djeca, đaci, studenti, nezaposleni, umirovljenici - 100,00 kn,

Umirovljenici stariji od 80 god. oslobođeni su plaćanja članarine.Rok plaćanja članarine do 31. 03.

Za novo učlanjenje obavezno je donijeti presliku Rješenja o tjelesnom oštećenju,

Audiogram (od 55 decibela nadalje), ispunjeni Obrazac (dobiva se u Savezu), OIB, 2 slike i presliku osobne iskaznice,

umirovljenici - Rješenje o umirovljenju, nezaposleni - Potvrdu iz Zavoda za zapošljavanje,

đaci, studenti - Potvrdu o školovanju ili presliku Indeksa

Ove godine svi stariji članovi kod učlanjenja za ovu godinu dobivaju nove iskaznice. Potrebno je donijeti 2 slike, OIB, rješenje o tjelesnom oštećenju i

Audiogram (oni koji imaju u arhivi, ne trebaju donijeti).

NAŠ SLUH NAŠSLUH

50

Popis tumača/prevoditelja:

Nives Gotovac Petra Herak Dorijana Kavčić Marija Novina Nikolina Pecotić Marija Šoić

Prevoditeljske usluge mogu koristiti članovi SGINZG.Za dogovor oko termina obratiti se u Savezu osobno ili faxom na br. 4619 117.

Radno vrijeme Saveza je od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati:

Katarina Tonković - predsjednica Mirjana Juriša, prof. def. - izvršna direktorica Marija Novina, dipl. soc. rad. - stručna suradnica Petra Herak, dipl. soc. rad. - stručna suradnica

MEDCINSKA JOGA se održava svakog utorka od 16 do 17 sati u prostoriji kluba.Voditeljica je Maja Bandić, trenerica medicinske joge.

PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE ZA GLUHE I NAGLUHE OSOBE

Već nekoliko godina članovi Saveza imaju mogućnost korištenja stručne psihološke pomoći. Voditelj savjetovališta je psiholog

IVAN SOBOTA. Ukoliko imate obiteljskih ili osobnih problema, problema u školi,

na fakultetu, radnom mjestu ili se borite s nezaposlenošću, vrata savjetovališta su vam otvorena.

Za dogovor oko termina susreta s psihologom obratite se u Savez.

POPUST NA TV PRETPLATU HRT-aSvi članovi imaju popust od 50% na plaćanje TV pretplate. Potrebno je uzeti liječničku svjedožbu koja se dobiva u Savezu i otići svom liječniku

koji će potvrditi da je osoba 100% gluha te odnijeti na odjel naplate pretplate u HRT-u, Prisavlje 3, Zagreb

KREATIVNA RADIONICA Radi dva puta tjedno u prostorijama u Savezu na katu.

Zainteresirani za rad u kreativi neka se javeJASENKI KEFELJA (mb: 091 4619 100)

VAŽNA OBAVIJEST SVIM ČLANOVIMA!NOVI BROJ FAKSA NA KOJI MOŽETE POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆ JE 63 02 899

NOVE OBRASCE MOŽETE DOBITI U SAVEZU.

Poštovani članovi SGINZG! Objave za putovanje osoba sa invaliditetom

- popust od 75% na putovanja vlakom i brodom (Jadrolinija), 4 puta godišnje se izdaju u

Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Trg S. Radića 1, soba 246/2 kat, od 8 do 15 sati,

pauza od 12 do 13 sati. Ukoliko je povlastica korištena ranijih godina, obratite se u

Savez kako biste dobili potvrdu o članstvu.

NAŠ SLUH NAŠSLUH

51

UMRLI ČLANOVI SGINZG2012. i 2013. god.

Maja Gotovac01. 05. 1953. - 25. 05. 2012.

Vladimir Kupres15. 12. 1940. - 03. 07. 2012.

Milan Bočkaj27. 01. 1938. - 16. 07. 2012.

Desanka Gulić28. 05. 1946. - 18. 07. 2012.

Božidar Kauzlarić26. 12. 1936. - 13. 10. 2012.

Antun Kupanovac30. 05. 1944. - 20. 05. 2012.

Đurđica Dumešić28. 03. 1931. - 04. 11. 2012.

Stjepan Dumešić30. 06. 1940. - 22. 11. 2012.

Marijan Mihelj07. 06. 1932. - 18. 02. 2013.

Stjepan Žiher15. 09. 1942. - 23. 02. 2013.

Filip Pavić30. 11. 1935. - 21. 02. 2013.

Jelena Cerovečki05. 07. 1920. - 24. 02. 2013.

Ignac Ladović28. 04. 1949. - 22. 02. 2013.

Ivan Zimak04. 11. 1919. - 28. 02. 2013.

Vjera Žic03. 02. 1928. - 05. 03. 2013.

Da se nasmijemo!!!

GLUH KO TOP

- Ti si pravi junak - kaže dječak svom kolegi. Vidio sam kako te otac žestoko tuče a ti nisi ni glasa pustio.- Što bi mi vrijedilo i da ga puštam, kad je moj otac gluh ko top.

KINESKI SLUŠNI APARAT

Starija žena došla kod doktora na liječnički pregled.Čim je ušla u ordinaciju, pohvali se:- “Doktore, poslušala sam vas i kupila sam novi slušni aparat ali ne onaj što ste mi vi preporučili, taj je bio jako skup...”- “Odlično! Kako vam je muž?”- “Ma neki kineski, samo 10 eura!”

GLAZBENICI

Jedan slijepi i jedan gluhi glazbenik na pozornici. Pita slijepi glazbenik gluhoga: “I, jel´ već plešu?”Gluhi glazbenik:“Zašto pitaš, jel´već sviramo?”