OECD Smjernice Korporativnog Upravljanja

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ

OE D

Izvorno objavljeno u izdanju OECD na engleskom i francuskom jeziku pod naslovima: OECD Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises Lignes directrices de lOCDE sur le gouvernement dentreprise des entreprises publiques 2005 OECD Sva prava zadrana 2008 Revicon d.o.o. Sarajevo za ovo izdanje na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku Objavljeno po sporazumu sa OECD, Pariz Za kvalitet prijevoda na bosanski/hrvatski/srpski jezik i njegovu usklaenost sa izvornim tekstom odgovoran je Revicon d.o.o. Sarajevo.

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ

OECD je jedinstven forum gdje vlade 30 demokratskih zemalja rade zajedniki da odgovore ekonomskim, socijalnim i ekolokim izazovima globalizacije. OECD je takoer na elu napora za razumijevanje i pomo vladama da odgovore na nova kretanja i zabrinutosti, kao to su korporativno upravljanje, informatika ekonomija i izazovi sve starije populacije. Organizacija prua okruenje u kojem vlade mogu uporeivati iskustva u politikama, traiti odgovore na zajednike probleme, utvrditi dobre prakse i raditi na koordinaciji domaih i meunarodnih politika. Zemlje lanice OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, eka Republika, Danska, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Island, Irska, Italija, Japan, Koreja, Luksemburg, Meksiko, Holandija, Novi Zeland, Norveka, Poljska, Portugal, Slovaka Republika, panija, vedska, vicarska, Turska, Velika Britanija i SAD. Komisija Evropskih zajednica uestvuje u radu OECD-a. OECD Izdavatvo iroko distribuira statistike podatke i istraivanja Organizacije o ekonomskim, socijalnih i okolinim pitanjima, kao i konvencije, smjernice i standarde prihvaene od strane njenih lanica.

4


Predgovor

PredgovorKorporativno upravljanje u dravnim preduzeima je znaajan izazov u mnogim ekonomijama. Ali, do sada, nije bilo nikakvog meunarodnog mjerila koje bi pomoglo vladama da procijene i poboljaju nain na koji vre vlasnitvo nad ovim preduzeima, koja esto ine znaajan dio ekonomije. Ove OECD Smjernice o korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima popunjavaju ovu vanu prazninu i njihov razvoj izazvao je globalni interes mnotva razliitih kljunih aktera. Ogromna podrka koju je OECD dobio za ovaj rad, kao i iroka primjena Smjernica, ini me uvjerenim da e biti iroko rasprostranjene i aktivno koritene u zemljama lanicama, kao i zemljama koje nisu lanice OECD-a. Potranja za ovim Smjernicama ne treba da bude iznenaujua za bilo koga ko prati razvoj politika u ovoj oblasti. Zajedniko iskustvo zemalja koje su zapoele sa reformom korporativnog upravljanja u dravnim preduzeima jeste da je ovo vaan, ali takoer kompleksan poduhvat. Glavni izazov je pronai ravnoteu izmeu nadlenosti drave za aktivno vrenje njenih vlasnikih funkcija, kao to je kandidiranje i izbor odbora, istovremeno se suzdravajui od nametanja pretjeranog i neprimjerenog politikog uplitanja u rad i upravljanje kompanijom. Sljedei vaan izazov je osigurati da postoji ravnopravno podruje na tritu gdje kompanije privatnog sektora mogu konkurirati dravnim preduzeima i da vlasti ne naruavaju konkurenciju tako to koriste svoje regulatorne ili nadzorne ovlasti. Izgraene na praktinom iskustvu, Smjernice pruaju konkretne sugestije kako takve dileme mogu biti rijeene. Na primjer, Smjernice predlau da drava svoju vlasniku funkciju sprovodi putem centralizovanog tijela za vlasnitvo, ili uinkovito koordiniranih tijela, koja bi trebalo da djeluju neovisno i u skladu sa javno objavljenom vlasnikom politikom. Smjernice takoer predlau jasno odvajanje vlasnikih i regulatornih funkcija drave. Ukoliko se pravilno primijene, ove i ostale preporuene reforme mogle bi dugorono osigurati da se dravno vlasnitvo sprovodi na profesionalan i odgovoran nain, te da drava igra pozitivnu ulogu u unapreenju korporativnog upravljanja irom svih sektora u naim ekonomijama. Rezultat bi mogla biti zdravija, konkurentnija i otvorenija preduzea. Iskusni kreatori politika i praktiari iz velikog broja zemalja lanica i zemalja koje nisu lanice OECD-a doprinijeli su stvaranju ovih Smjernica. Njihov doprinos, kroz otvoreni proces konsultacija, zasluan je za kvalitet i relevantnost ovih Smjernica. Izraavam svoju iskrenu zahvalnost svim lanovima Radne grupe OECD-a za privatizaciju i korporativno upravljanje dravnom imovinom, iji su konstruktivni napori omoguili razvoj ovih Smjernica, te njihovom predsjedavajuem, gospodinu Lars-Johan Cederlund, ija posveenost i vostvo su pomogli uspjenom zakljuenju ovog posla. Takoer zahvaljujem organizacijama i pojedincima koji su uestvovali u konsultacijama, time doprinosei uspjenom sainjavanju ovog dokumenta. Vaa strunost bila je neizmjerno znaajna i va doprinos je izuzetno cijenjen i priznat. * Gledajui naprijed, ove Smjernice trebalo bi da budu iroko distribuirane i aktivno koritene. Primjena Smjernica u pojedinim zemljama trebalo bi da bude podrana procesom dijaloga i razmjene iskustava strunjaka iz mnogih zemalja. OECD e stoga nastaviti da saziva forume ukljuujui zemlje lanice i zemlje koje nisu lanice OECD-a, s ciljem promoviranja dobrog korporativnog upravljanja u dravnim preduzeima. Donald JohnstonGeneralni sekretar * Molim vidjeti moje rijei zahvale na strani 7. OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

5

Sadraj

Sadraj

Zahvale ................................................................................................................................................................................... 7 Uvod ........................................................................................................................................................................................ 9 I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea ................................................... 12 II. Drava u ulozi vlasnika ........................................................................................................................................... 13 III. Pravian tretman dioniara .................................................................................................................................. 14 IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama ................................................................................................................. 15 V. Transparentnost i otvorenost .............................................................................................................................. 16 VI.Odgovornosti odbora dravnih preduzea .................................................................................................... 17

Napomene uz Poglavlje I: Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea ............................................ 18 Napomene uz Poglavlje II: Drava u ulozi vlasnika .................................................................................................................................... 22 Napomene uz Poglavlje III: Pravian tretman dioniara ........................................................................................................................... 29 Napomene uz Poglavlje IV: Odnosi sa zainteresiranim stranama .......................................................................................................... 32 Napomene uz Poglavlje V: Transparentnost i otvorenost ....................................................................................................................... 35 Napomene uz Poglavlje VI: Odgovornosti odbora dravnih preduzea ............................................................................................. 40 6OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Zahvale

Zahvaleelio bih izraziti iskrenu zahvalnost svim lanovima OECD Radne grupe za korporativno upravljanje dravnom imovinom, osobito njenom predsjedavajuem, gospodinu Lars-Johan Cederlund, kao i kopredsjedavajuim, gospoi Aniti Ryng i gospodinu Eric Preiss, ija je posveenost i strunost uinila ovaj projekat uspjenim. Takoer bih elio zahvaliti svim zvaninicima i strunjacima irom svijeta koji su uestvovali u naim konsultacijama, uputili komentare ili na drugi nain doprinijeli osiguravanju kvaliteta i relevantnosti OECD Smjernica za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima. Posebnu zahvalnost dugujem uesnicima dva konsultativna sastanka na visokom niovu, odranim u oktobru 2004. godine u Parizu, ukljuujui Ibrahim Bedair Abdl-Naby, Abdesselam Aboudrar, Mohamed Adam, Mokhtar Azman, Sven Baeten, Gheorghe Banu, Bigitta Bhlin, Enzo Cardi, Guillermo Castillo Justo, Gu Chang, Jos Clemente Gomes, Eduardo Coutinho Guerra, Martin Cragg, Sikander Dewan, Michel Diefenbacher, Evgeny Ditrich, Anne Duthilleul, Josiane Fanguinoveny, Lakshman Fernando, John Forshaw, Vladimir Gusakov, Klaus Hellberg, Tjebbo Hepkema, Anne-Marie Idrac, Fernando Igreja, Susan Jee, Yong-Su Jeon, Xiaoliang Jia, Jan Juchelka, Mohammad Khan, Catherine Kimura, Dag Klackenberg, Pavel Kuta, Adrian Lajous, Heyn-Bin Lee, Juliana Lema, Zhaoxi Li, Akos Macher, Jean-Aymon Massie, Tarcsio Jos Massote Godoy, Tatyana Medvedeva, Bernhard Meier, Kathy Milsom, Kyung-Jin Min, Do Thi Hong Minh, Carlos Mladinic, Benoit Mores, Ralf Mller, Reto Mllhaupt, Il Chong Nam, Joao Carlos Parkinson De Castro, Peter Pedlar, Horacio Pizarro, John Prescott, Abu Qorah Qutaiba, Jean-Nel Rey, Jrg Rtheli, Jean-Pierre Sabourin, Haik Sargsyan, Eduardo Carnos Scalestsky, Joachim Schulte, Julia Sedova, Ahmad Shahizam Shariff, Malcolm Simpson, Tove E Skjevestad, Alexey Timofeev, Dirk Tirez, Jens-Hermann Treuner, Rainer Wieltsch, Wyn Williams, Simon Wong and Mohamed Kahiray Zagloal. Nadalje, naem radu su izuzetno pomogli i strunjaci i organizacije koje su ponudile svoje komentare i sugestije na nacrt Smjernica, ukljuujui Petra Alexandru, Bistra Boeva, Dominique Dalne, Mariano A. Fabrizio, Richard Frederick, Cesar Fuentes, Jayesh Kumar, William Livingston, Rose Mbah, Juan F. Mendizabal Frers, Ira M Millstein, Jose Moquillaza, Kallirroi Nicolis, Alfonso C. Revollo, John R Rieger, Christian Strenger, Georgia Sambunaris, Gray Southon,, Paul Sweeney, Arjen Van Ballegoyen, Teodoro Wigodski, Mohamed Khairy, Mahmoud Zaghloul, Asociacin Venezolana de Ejecutivos (AVE), Konfederaciju poslodavaca Poljske, Savezno ministarstvo finansija Njemake, Force Ouvrire, Hong Kong Exchanges and Clearing Limited, Agenciju za nadzor trita kapitala Indonezije, Institut internih revizora (IIA) - ured u Moskvi, Institucionalne usluge dioniara (ISS), Meunarodnu organizaciju vrhovnih institucija revizije (INTOSAI), Meunarodno drutvo doktora za okoli, Obrazovni centar za ene Novi horizonti, NIKOIL, Forum za korporativno upravljanje Poljske (PFCG), Public Services International, Komisija za vrijednosne papire Armenije, Komisija za vrijednosne papire Malezije, Syndicat National Autonome des Personnels de lAdministration Publique (SNAPAP), Udruenje industrijalaca i biznismena Turske (TUSIAD) i Union Nationale des Syndicates Autonomes (UNSA). Zadovoljstvo mi je takoer izraziti zahvalnost savjetodavnim tijelima OECD-a, Savjetodavnom komitetu za biznis i industriju (BIAC) i Savjetodavnom komitetu sindikata (TUAC), te meunarodnimOECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

7

Zahvaleorganizacijama koje su uestvovale u procesu, ukljuujui Afriku banku za razvoj, Meunarodni savez raunovoa (IFAC) i Meunarodnu finansijsku korporaciju (IFC). Globalni forum za korporativno upravljanje i Svjetska banka takoer su dali sutinski doprinos ovom radu. Konano, zahvaljujem se osoblju Sekretarijata OECD u Direkciji za poslove finansija i preduzea, koji su posvetili duge sate da bi pomogli Radnoj grupi sa portvovanou i entuzijazmom: William Witherell, Rainer Geiger, Carolyn Ervin, Robert Ley, Mats Isaksson, Grant Kirkpatrick, Mathilde Mesnard i Ijeoma Inyama.

8


Uvod

Uvod

U nekim zemljama lanicama OECD-a, preduzea u dravnom vlasnitvu (eng. State-Owned Enterprises, skr. SOE) jo uvijek predstavljaju znaajan dio bruto drutvenog proizvoda, zaposlenosti i trine kapitalizacije. tavie, dravna preduzea esto prevladavaju u komunalnim uslugama i infrastrukturnim industrijama, kao to su energija, saobraaj i telekomunikacije, ije poslovanje je od velikog znaaja za iroke segmente stanovnitva i ostale dijelove poslovnog sektora. Shodno tome, upravljanje u dravnim preduzeima je sutinski znaajno za osiguravanje njihovog pozitivnog doprinosa cjelokupnoj ekonomskoj efikasnosti i konkurentnosti zemlje. Iskustva OECD-a pokazuju da dobro korporativno upravljanje u dravnim preduzeima jeste vaan preduslov za ekonomski uinkovitu privatizaciju, poto e to uiniti preduzea privlanijim za potencijalne kupce i poboljati njihovu vrijednost. Jedan broj OECD zemalja takoer ima znaajan dravni sektor, a u nekim sluajevima dravni sektor predstavlja dominantnu karakteristiklu datih ekonomija. Ove zemlje u mnogim sluajevima sprovode reformu naina na koji organizuju i upravljaju dravnim preduzeima, i zatraile su da podijele svoja iskustva sa OECD-om i zemljama lanicama kako bi pruile potporu reformama na nacionalnom, odnosno dravnom nivou. U svjetlu gore navedenog, OECD Upravna grupa za korporativno upravljanje u junu 2002. zatraila je od Radne grupe za pitanja privatizacije i korporativnog upravljanja dravnom imovinom da saini niz neobavezujuih smjernica i najboljih praksi kada je rije o korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima. Radna grupa, koju ine predstavnici zemalja lanica OECD-a i Svjetske banke, te IMF-a u ulozi promatraa, sprovela je niz opsenih konsultacija tokom rada na Smjernicama. Konsultovan je veliki broj razliitih zainteresiranih strana, kao to su lanovi odbora, izvrni direktori i ostali visoki dunosnici dravnih preduzea, predstavnici dravnih revizorskih tijela, sindikati i parlamentarci. Istovremeno, voene su dugotrajne konsultacije i sa zemljama koje nisu lanice OECD-a. Nacrt Smjernica objavljen je i na web stranici OECD-a kako bi se iroj javnosti omoguilo da poalje svoje komentare i sugestije, to je poluilo veliki broj izuzetno korisnih i konstruktivnih komentara, koji su takoer objavljeni na OECD web stranici. Ove Smjernice trebalo bi promatrati kao dopunu OECD Principima korporativnog upravljanja1 na kojim su one zasnovane i s kojim su potpuno sukladne. Smjernice su izriito orijentisane na pitanja koja su specifina za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima i stoga uzimaju stajalite drave kao vlasnika, fokusirajui se na politike koje bi mogle osigurati dobro korporativno upravljanje. Meutim, Smjernice nemaju za namjeru, niti treba da bude njihov uinak, da ospore ili obeshrabre poduzimanje bilo kojih politika ili programa privatizacije od strane OECD zemalja ili zemalja koje nisu lanice OECD-a. Tokom godina, obrazloenja za dravno vlasnitvo nad komercijalnim preduzeima bila su razliita meu zemljama i industrijama i tipino su obuhvatala mjeavinu drutvenih, ekonomskih i stratekih interesa. Primjeri ukljuuju industrijsku politiku, regionalni razvoj, snadbijevanje javnim dobrima i postojanje tzv. prirodnih monopola. Meutim, tokom posljednjih par decenija, globalizacija trita, tehnoloke promjene i deregulacija nekadanjih monopolistikih trita trailiOECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

9

Uvodsu prilagoavanje i restrukturiranje dravnog sektora. Ova kretanja su elaborirana u dva nedavna OECD izvjetaja koja su posluila u izradi Smjernica.2 Kako bi obavljala svoje vlasnike odgovornosti, dravi moe biti korisno da upotrebljava sredstva koja su primjenjiva za privatni sektor, ukljuujui OECD Principe korporativnog upravljanja. Ovo se osobito odnosi na dravna preduzea kotirana na berzi. Meutim, dravna preduzea se takoer suoavaju sa nekim razliitim izazovima upravljanja. Jedan od njih je da dravna preduzea mogu trpjeti zbog nepravilnog praktinog i politiki motiviranog vlasnikog uticaja isto koliko i zbog totalno pasivnog ili udaljenog vlasnitva drave. Takoer moe postojati razvodnjavanje odgovornosti. Dravna preduzea su esto zatiena od dvije osnovne prijetnje koje su sutinske za politiku upravljanja u korporacijama privatnog sektora, tj. preuzimanje i steaj. U osnovu jo vie, tekoe korporativnog upravljanja proizilaze iz injenice da odgovornost za rezultate dravnih preduzea ukljuuje sloen lanac zastupnika (uprava, odbor, vlasnika tijela, ministarstva, vlada), bez jasno i lako prepoznatljiih vlastodavaca. Izazov je strukturirati ovako sloenu mreu odgovornosti da bi se osiguralo efikasno odluivanje i dobro korporativno upravljanje. Kako su Smjernice namijenjene da osiguraju opte savjete koji e pomoi vlastima da poboljaju uinke dravnih preduzea, odluka o primjeni Smjernica na upravljanje u konkretnim dravnim preduzeima mora se donijeti na pragmatinim osnovama. Smjernice su prvenstveno orijentisane na dravna preduzea sa jasnom pravnom formom (tj. odvojeno od javne uprave) i sa komercijalnim djelatnostima (tj. sa glavninom prihoda ostvarenih od prodaje ili naknada), bez obzira na to da li ona takoer provode ciljeve javne politike. Ova dravna preduzea mogu biti u nekonkurentnim ili konkurentnim sektorima privrede. Kad je to neophodno, Smjernice prave razliku izmeu dravnih preduzea iju se dionice uvrtene na berzi i onih ije dionice to nisu, ili izmeu dravnih preduzea u potpunom, veinskom ili manjinskom dravnom vlasnitvu poto su pitanja korporativnog upravljanja unekoliko razliita u svakom od sluajeva. Smjernice se takoer mogu primijeniti i na supsidijarna drutva opisanih preduzea, bilo da su uvrtena na berzu ili ne. Dok su Smjernice prvenstveno namijenjene komercijalnim preduzeima u vlasnitvu centralne vlade i saveznom vlasnitvu, vlasti takoer mogu promovirati njihovo koritenje od strane niih nivoa vlasti koji su vlasnici preduzea. Smjernice su takoer korisne za nekomercijalna dravna preduzea koja u sutini ispunjavaju posebne ciljeve javne politike, bez obzira na to da li su u korporativnom obliku ili ne. U interesu je vlada i u javnom interesu da se sve ove kategorije dravnih preduzea vode profesionalno i da primjenjuju dobre prakse upravljanja. Kroz Smjernice, izraz dravna preduzea (engl. skr. SOEs) oznaava preduzea u kojima drava ima znaajnu kontrolu, kroz potpuno, veinsko ili znaajno manjinsko vlasnitvo. Meutim, mnoge od smjernica su takoer korisne u sluajevima gdje je drava zadrala relativno mali udio u kompaniji, ali treba, ipak, i dalje postupati kao odgovoran i informiran dioniar. Takoer, izraz vlasniko tijelo oznaava dravno tijelo odgovorno za izvravanje vlasnikih prava drave, bilo da je to odreeni odjel u okviru ministarstva, samostalna agencija ili drugo. Konano, kao i OECD Principima, izraz odbor koriten u ovom dokumentu namijenjen je da obuhvati razliite nacionalne modele za strukture odbora koji postoje u zemljama lanicama i zemljama koje nisu lanice OECD-a. U tipinom dvoslojnom sistemu, koji postoji u nekim zemljama, izraz odbori podrazumijeva nadzorni odbor, dok izraz kljuni rukovodioci podrazumijeva upravni odbor. Dokument koji slijedi podijeljen je u dva dijela. Smjernice predoene u prvom dijelu dokumenta pokrivaju sljedee oblasti: I) Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea; II) Drava u ulozi vlasnika; III) Pravian tretman dioniara; IV) Odnosi sa zainteresiranim strana10 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Uvodma; V) Transparentnost i otvorenost; VI) Dunosti odbora u dravnim preduzeima. Svaki odjeljak je naslovljen po jednom smjernicom tampanom bold italic slovima, nakon ega slijedi niz prateih pod-smjernica. U drugom dijelu dokumenta, Smjernice su dopunjene napomenama koje sadre komentare o Smjernicama, sa namjerom da pomognu itateljima da razumiju njihova obrazloenja. Napomene mogu takoer sadravati opise dominantnih trendova i nuditi alternativne metode primjene i primjere koji mogu biti korisni za operativnu primjenu Smjernica.

Biljeke1 OECD Principi korporativnog upravljanja, 2004 (OECD Principles of Corporate Governance, 2004.) 2 Korporativno upravljanje u dravnim preduzeima: Istraivanje u zemljama lanicama OECD-a, OECD, 2005 i Privatizacija dravnih preduzea, pregled politika i prakse u zemljama OECD-a, OECD, 2003 (Corporate Governance of State-Owned Enterprises: A Survey of OECD Countries, OECD, 2005 and Privatising State-Owned Enterprise, An Overview of Policies and Practices in OECD Countries, OECD, 2003.)OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

11

I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea

I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzeaPravni i regulatorni okvir za dravna preduzea trebalo bi da osigura ravnopravan prostor na tritu gdje se natjeu dravna preduzea i kompanije privatnog sektora s ciljem izbjegavanja trinih poremeaja. Okvir treba da bude utemeljen na i potpuno suglasan sa OECD Principima korporativnog upravljanja. A. Trebalo bi da postoji jasna odvojenost izmeu vlasnike funkcije drave i drugih funkcija drave koje mogu uticati na uvjete poslovanja dravnih preduzea, osobito kada je rije o regulaciji trita. B. Vlasti bi trebalo da pokuaju pojednostaviti i usmjeriti poslovne prakse i pravni oblik za djelovanje dravnih preduzea. Pravni oblik trebalo bi da omogui kreditorima da naplate njihova potraivanja i da pokreu postupak steaja. C. Sve obaveze i odgovornosti koje je dravno preduzee duno preuzeti u smislu javnih usluga mimo opeprihvaene norme trebalo bi da su jasno propisane zakonom ili regulatornim propisima. Takve obaveze i odgovornosti moraju takoer biti objelodanjene opoj javnosti i s tim povezani trokovi morali bi se pokriti na transparentan nain. D. Dravna preduzea ne smiju biti izuzeta iz primjene opih zakona i regulatornih propisa. Zainteresirane strane, ukljuujui konkurente, treba da imaju pristup uinkovitoj zatiti i nepristranom odluivanju kad smatraju da su njihova prava prekrena. E. Pravni i regulatorni okvir treba da omogui dovoljno fleksibilnosti za prilagoavanje strukture kapitala dravnih preduzea kada je to potrebno za postizanje ciljeva kompanije. F. Dravna preduzea treba da se suoe sa konkurentnim uvjetima u pogledu pristupa finansijama. Njihovi odnosi sa dravnim bankama, dravnim finansijskim institucijama i drugim dravnim kompanijama treba da se zasnivaju na isto komercijalnim temeljima.

12 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

II. Drava u ulozi vlasnika

II. Drava u ulozi vlasnikaDrava treba da djeluje kao informiran i aktivan vlasnik i da ustanovi jasnu i konzistentnu vlasniku politiku, osiguravajii da se upravljanje u dravnim preduzeima obavlja na transparentan i odgovoran nain, s potrebnim stepenom profesionalnosti i uinkovitosti. A. Vlasti bi trebalo da razviju i objave vlasniku politiku koja utvruje sveukupne ciljeve dravnog vlasnitva, ulogu drave u korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima, te nain kako e implementirati svoju vlasniku politiku. B. Vlasti ne treba da budu ukljuene u svakodnevno upravljanje u dravnim preduzeima i treba da im omogue potpunu poslovnu samostalnost kako bi postigla njihove zacrtane ciljeve. C. Drava treba da prepusti odborima dravnih preduzea da izvravaju njihove nadlenosti i da potuje njihovu neovisnost. D. Vrenje vlasnikih prava mora biti jasno odreeno u okviru dravne uprave. To se moe omoguiti osnivanjem koordinacionog tijela ili, jo prikladnije, centralizacijom vlasnike funkcije. E. Koordinaciono ili vlasniko tijelo treba da bude odgovorno predstavnikim tijelima, kao to je parlament, i da ima jasno utvrene odnose sa odgovarajuim javnim tijelima, ukljuujui vrhovne dravne institucije za reviziju. F. Drava kao aktivan vlasnik treba da ostvaruje svoja vlasnika prava saglasno pravnom obliku svake kompanije. Njene glavne dunosti ukljuuju: 1. Biti zastupljena na skuptini dioniara i glasati po osnovu dravnih dionica. 2. Ustanovljavanje dobro strukturiranih i otvorenih postupaka imenovanja lanova odbora u dravnim preduzeima u potpunom ili veinskom dravnom vlasnitvu, te aktivno uee u imenovanju odbora svih dravnih preduzea. 3. Uspostavljanje sistema izvjetavanja koje omoguava redovno praenje i procjenu rezultata dravnog preduzea. 4. Kada to dozvoljava pravni sistem zemlje i nivo dravnog vlasnitva, odravanje stalnog dijaloga sa vanjskim revizorima i odreenim dravnim kontrolnim organima. 5. Osiguravanje da planovi naknada za lanove odbora dravnih preduzea podravaju dugorone interese kompanije i mogu privui i motivisati kvalifikovane profesionalce.


13

III. Pravian tretman dioniara

III. Pravian tretman dioniaraDrava i dravna preduzea treba da priznaju prava svih dioniara i u skladu sa OECD Principima korporativnog upravljanja da osiguraju njihov Pravian tretman i jednak pristup korporativnim informacijama. A. Koordinirajue ili vlasniko tijelo i dravna preduzea trebalo bi da osiguraju da svi dioniari imaju pravian tretman. B. Dravna preduzea moraju potovati visok stepen transparentnosti prema svim dioniarima. C. Dravna preduzea bi trebalo da ustanove aktivnu politiku komunikacije i konsultacija sa svim dioniarima. D. Trebalo bi podravati uee manjinskih dioniara na skuptinama dioniara kako bi im se omoguilo da uestvuju u donoenju temeljnih korporativnih odluka kao to je izbor odbora.


IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama

IV. Odnosi sa zainteresiranim stranamaPolitika dravnog vlasnitva treba da u potpunosti prepozna odgovornosti dravnih preduzea prema zainteresiranim stranama i da zahtijeva da dravna preduzea izvjetavaju o njihovim odnosima sa zainteresiranim stranama. A. Vlade, koordinirajue ili vlasniko tijelo, kao i sama dravna preduzea treba da prihvate i potuju prava zainteresiranih strana utvrena zakonom ili meusobnim sporazumima, te u tom smislu da se pozivaju se na OECD Principe korporativnog upravljanja. B. Dravna preduzea kotirana na berzi ili velika dravna preduzea, kao i dravna preduzea koja provode vane ciljeve javne politike, treba da izvjetavaju o odnosima sa zainteresiranim stranama. C. Odbor dravnog preduzea treba da bude duan sainiti, primijeniti i objavljivati programe usklaenosti za interne etike kodekse. Ovi etiki kodeksi treba da se zasnivaju na domaim normama date zemlje, u skladu sa meunarodnim obavezama, i da se primjenjuju na kompaniju i njena zavisna drutva.


15

V. Transparentnost i otvorenost

V. Transparentnost i otvorenostDravna preduzea treba da potuju visoke standarde transparentnosti u skladu sa OECD Principima korporativnog upravljanja. A. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da saini konzistentan i zbirni nain izvjetavanja o dravnim preduzeima i da godinje objavljuje zbirni izvjetaj o dravnim preduzeima. B. Dravna preduzea treba da razviju i ustanove efikasne precedure interne revizije i uspostave funkciju interne revizije koju nadgleda odbor i koja njemu odgovara neposredno i odboru za reviziju ili ekvivalentnom organu kompanije. C. Dravna preduzea, osobito velika, treba da podlijeu godinjoj neovisnoj vanjskoj reviziji baziranoj na meunarodnim standardima. Postojanje posebnih procedura dravne kontrole nije zamjena za neovisnu vanjsku reviziju. D. Dravna preduzea treba da podlijeu istim visokokvalitetnim standardima raunovodstva i revizije kao i kompanije kotirane na berzi. Velika ili kotirana dravna preduzea trebalo bi da objavljuju finansijske i nefinansijske informacije u skladu sa visokokvalitetnim meunarodno priznatim standardima. E. Dravna preduzea treba da objave bitne informacije o svim pitanjima opisanim u OECD Principima korporativnog upravljanja i dodatno da se fokusiraju na podruja znaajna za dravu kao vlasnika i opu javnost. Primjeri takvih informacija ukljuuju: 1. Jasnu izjavu za javnost o ciljevima kompanije i njihovom ispunjavanju. 2. Vlasniku i glasaku strukturu kompanije. 3. Sve znaajne faktore rizika i mjere preduzete za upravljanje rizikom. 4. Svaku finansijsku pomo, ukljuujui garancije, primljene od drave i obaveze preuzete u ime dravnog preduzea. 5. Sve znaajne transakcije sa povezanim tijelima.


VI. Odgovornosti odbora dravnih preduzea

VI. Odgovornosti odbora dravnih preduzeaOdbori dravnih preduzea treba da imaju neophodne ovlasti, sposobnosti i objektivnost za obavljanje njihovih funkcija stratekog voenja i nadgledanja uprave. Oni moraju postupati sa integritetom i biti odgovorni za svoje postupke. A. Odbori dravnih preduzea treba da imaju jasan mandat i krajnju odgovornost za rezultate kompanije. Odbor treba da bude potpuno odgovoran vlasnicima, da djeluje u najboljem interesu kompanije i sve dioniare tretira pravino. B. Odbori dravnih preduzea treba da obavljaju svoje dunosti nadgledanja uprave i stratekog voenja, saglasno ciljevima postavljenim od strane vlade i vlasnikog tijela. Odbori treba da imaju ovlasti da imenuju i razrjeavaju glavnog izvrnog direktora. C. Odbori dravnih preduzea treba da budu sastavljeni tako da mogu donositi objektivne i neovisne prosudbe. Dobra praksa upuuje da funkcija predsjednika odbora bude odvojena od glavnog izvrnog direktora. D. Ukoliko je obavezna zastupljenost uposlenika u odboru, potrebno je uspostaviti mehanizme koji garantuju da se ta zastupljenost ostvaruje uinkovito i da doprinosi poboljanju sposobnosti, informisanosti i neovisnosti odbora. E. Kada je neophodno, odbori dravnih preduzea treba da formiraju specijalizirane komisije radi podrke odboru u punom sastavu u vrenju njegovih funkcija, naroito u pogledu revizije, upravljanja rizikom i naknada. F. Odbori dravnih preduzea trebalo bi da vre godinju procjenu njihovih uinaka.


17

Napomene uz Poglavlje I.

Napomene uz Poglavlje I:

Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzeaPravni i regulatorni okvir za dravna preduzea trebalo bi da osigura ravnopravan prostor na tritu gdje se natjeu dravna preduzea i kompanije privatnog sektora s ciljem izbjegavanja trinih poremeaja. Okvir treba da bude utemeljen na i potpuno suglasan sa OECD Principima korporativnog upravljanja. Pravni i regulatorni okvir u kojem posluju dravna preduzea esto je sloen. Ukoliko on nije konzistentan i dosljedan, lako moe rezultirati skupim trinim poremeajima i ugroziti odgovornost i menadmenta i drave kao vlasnika. Jasna podjela nadlenosti izmeu organa vlasti i usmjeravanje pravnih oblika, sa dosljednim i konzistentnim regulatornim okvirom, omoguit e poboljanje korporativnog upravljanja u dravnim preduzeima. A. Trebalo bi da postoji jasna odvojenost izmeu vlasnike funkcije drave i drugih funkcija drave koje mogu uticati na uvjete poslovanja dravnih preduzea, osobito kada je rije o regulaciji trita. Drava esto djeluje u dvostrukoj ulozi regulatora trita i vlasnika dravnih preduzea sa komercijalnim djelatnostima, osobito u odnedavno deregulisanim i esto djelomino privatiziranim mrenim industrijama. Gdje god je takav sluaj, drava je istovremeno vodei akter na tritu i arbitar. Potpuna administrativna podjela nadlenosti za vlasnitvo i regulaciju trita, stoga, temeljni je preduslov za stvaranje ravnopravnog prostora za dravna preduzea i privatne kompanije, te za spreavanje poremeaja konkurencije. Ovakvu podjelu takoer zagovaraju OECD Principi regulatorne reforme. Sljedei vaan sluaj je kada se dravna preduzea koriste kao instrument za voenje industrijske politike. To lako moe dovesti do konfuzije i sukoba interesa izmeu funkcije industrijske politike i vlasnike funkcije drave, osobito ako su industrijska politika i vlasnika funkcija povjerene ministarstvima iste grane ili sektora. Odvojenost industrijske politike i vlasnitva unaprijedit e prepoznavanje drave kao vlasnika i ii u prilog transparentnosti pri utvrivanju ciljeva i praenju rezultata. Meutim, takva odvojenost ne sprijeava neophodnu koordinaciju izmeu tih dviju funkcija. Radi spreavanja sukoba interesa, takoer je neophodno jasno odvojiti vlasniku funkciju od svih tijela unutar dravne uprave koja bi mogla biti klijenti ili glavni snabdjevai dravnim preduzeima. Opta pravila nabavki treba da se primjenjuju na dravna preduzea kao i na ostale kompanije. Trebalo bi ukloniti pravne prepreke, kao i prepreke koje nisu pravne prirode, za potene nabavke. U sprovedbi uinkovitog odvajanja razliitih uloga drave u odnosu prema dravnim preduzeima treba uzeti u obzir mogue i stvarne sukobe interesa. 18 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje I.B. Vlasti bi trebalo da pokuaju pojednostaviti i usmjeriti poslovne prakse i pravni oblik za djelovanje dravnih preduzea. Pravni oblik trebalo bi da omogui kreditorima da naplate njihova potraivanja i da pokreu postupak steaja. Dravna preduzea mogu imati poseban, ponekad i razliit, pravni oblik u odnosu na druge kompanije. Ovo moe odraavati odreene ciljeve ili drutvene okolnosti, kao i posebnu zatitu pruenu odreenim zainteresiranim stranama. Ovo se osobito odnosi na uposlenike ije plae mogu utvrivati regulatorni zakoni ili tijela i kojim su data odreena penzijska prava i zatita od otputanja jednako kao za dravne slubenike. U mnogim sluajevima, njihovim specifinim pravnim statusom dravna preduzea su u velikoj mjeri zatiena od pokretanja postupka zbog prezaduenosti ili steaja. Ovo je ponekad sluaj usljed potrebe da se osigura kontinuitet u pruanju javnih usluga. Gdje se ovo pojavljuje, dravna preduzea se esto razlikuju od privatnih drutava s ogranienom odgovornou kroz: i) data ovlatenja i moi odbora, uprave i ministarstava; ii) sastav i struktura tih odbora; iii) obim u kojeme daju prava na konsultacije ili odluivanje nekim zainteresiranim stranama, osobito uposlenicima; iv) obaveze objavljivanja i, kako je ve pomenuto, obim u kojem podlijeu postupku zbog prezaduenosti ili steaja itd. Pravni oblik dravnih preduzea takoer esto podrazumijeva strogo odreivanje djelatnosti dravnih preduzea, to im onemoguava irenje poslovanja u nove sektore i/ili inozemstvo. Ova ogranienja bila su legitimno uspostavljena s ciljem spreavanja zloupotrebe javnih fondova, suzbijanja preambicioznih razvojnih strategija ili onemoguavanja dravnih preduzea da izvoze osjetljive tehnologije. U nekim zemljama, specifini pravni oblici dravnih preduzea znaajno su se razvili posljednjih godina kao odgovor na deregulaciju i poveanu kontrolu dravne pomoi i unakrsnih subvencija. Olakana su ogranienja djelatnosti dozvoljenih dravnim preduzeima prema njihovom pravnom obliku. U nekim zemljama, promjene pravnog oblika bile su praene preuzimanjem obaveza od strane drave u vezi sa zatitom uposlenika, naroito prava na penziju. Pri utvrivanju i usmjeravanju pravnog oblika dravnih preduzea, vlasti bi se trebale to vie oslanjati na zakon o kompanijama i izbjegavati stvaranje posebnih pravnih oblika gdje to nije apsolutno neophodno za ciljeve preduzea. Usmjeravanje pravnog oblika dravnih preduzea moglo bi ojaati transparentnost i omoguiti nadgledanje kroz utvrivanje mjerila. To bi takoer moglo doprinijeti stvaranju ravnopravnog prostora sa privatnim kompanijama u sve konkurentnijem tritu sa sve prisutnijom deregulacijom. Usmjeravanje bi trebalo da cilja dravna preduzea koja imaju komercijalne djelatnosti i posluju na konkurentnom, otvorenom tritu. Trebalo bi se fokusirati na to da se sredstva i instrumenti uobiajeno dostupni privatnim vlasnicima uine dostupnim i dravi kao vlasniku. Stoga, usmjeravanje bi trebalo prvenstveno da se odnosi na ulogu i ovlasti organa upravljanja kompanijom, kao i obaveze transparentnosti i otvorenosti. Ukoliko je promjena pravnog oblika dravnog preduzea suvie teka, druga mogunost mogla bi biti da se preusmjere poslovne prakse, saine neka konkretna pravila i propisi koji ukljuuju vie elemenata, tj. proirujui njihovo vaenje na dravna preduzea sa odreenim pravnim oblikom, ili traei od dravnih preduzea da dobrovoljno ispune zahtjeve ovih posebnih propisa, naroito u pogledu otvorenosti. C. Sve obaveze i odgovornosti koje je dravno preduzee duno preuzeti u smislu javnih usluga mimo opeprihvaene norme trebalo bi da su jasno propisane zakonom ili regulatornim propisima. Takve obaveze i odgovornosti moraju takoer biti objelodanjene opoj javnosti i s tim povezani trokovi morali bi se pokriti na transparentan nain.OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

19

Napomene uz Poglavlje I.U nekim sluajevima od dravnih preduzea se oekuje da ispune odreene zadatke i posebne drutvene obaveze u skladu sa javnom ulogom i politikom koju vode. U odreenim zemljama to ukljuuje regulisanje cijena po kojim dravna preduzea moraju prodavati svoje proizvode ili usluge. Ove posebne odgovornosti i obaveze mogu ii izvan opeprihvaenih normi komercijalnog poslovanja i trebalo bi da budu jasno odreene i motivirane zakonima i regulatornim propisima. Takoer, trebalo bi da budu ugraene u pravne akte kompanije. Trite i opa javnost moraju biti jasno informisani o prirodi i obimu preuzetih obaveza, kao i o njihovom sveukupnom uticaju na resurse i ekonomske rezultate dravnih preduzea. Takoer je vano da se s tim povezani trokovi jasno utvrde, objave i adekvatno pokriju od strane dravnog budeta na osnovu posebnih zakonskih odredaba i/ili kroz ugovorne mehanizme, kao to su ugovori o upravljanju ili uslugama. Kompenzacija treba da bude strukturirana tako da se izbjegnu trini poremeaji. Ovo je osobito sluaj ako su dotina preduzea u konkurentnim sektorima privrede. D. Dravna preduzea ne smiju biti izuzeta iz primjene opih zakona i regulatornih propisa. Zainteresirane strane, ukljuujui konkurente, treba da imaju pristup uinkovitoj zatiti i nepristranom odluivanju kad smatraju da su njihova prava prekrena. Iskustvo je pokazalo da u nekim zemljama dravna preduzea mogu biti izuzeta od mnogih zakona i regulatornih propisa, ukljuujui, u nekim sluajevima, zakon o konkurenciji. Dravna preduzea esto ne podlijeu zakonu o steaju i povjerioci ponekad imaju potekoe u izvravanju njihovih ugovora i naplati potraivanja. Takvo izuzimanje iz primjene opih zakonskih odredaba trebalo bi izbjegavati u najveoj moguoj mjeri, u cilju izbjegavanja trinih poremeaja i podupiranja odgovornosti menadmenta. Dravna preduzea niti drava kao dioniar ne treba da budu zatieni od postupaka putem sudova ili regulatornih organa, u sluaju da prekre zakon. Zainteresirane strane treba da budu u mogunosti dravu kao vlasnika tuiti kod suda i da ih pravosudni sistem tretira poteno i pravino. E. Pravni i regulatorni okvir treba da omogui dovoljno fleksibilnosti za prilagoavanje strukture kapitala dravnih preduzea kada je to potrebno za postizanje ciljeva kompanije. Krutost strukture kapitala ponekad oteava dravnim preduzeima da postave ili ispune njihove ciljeve. Drava kao vlasnik treba da saini sveobuhvatnu politiku i obezbijedi mehanizme koji omoguavaju odgovarajue promjene u strukturi kapitala dravnih preduzea. Ovi mehanizmi mogli bi ukljuivati sposobnost, za vlasniku funkciju, da se prilagoavaju strukture kapitala dravnih preduzea na fleksibilan nain, ali u okviru jasnih granica. U okviru odreenih ogranienja, ovakvo to bi moglo, na primjer, podrati indirektan prenos kapitala iz jednog dravnog preduzea u drugo, kroz reinvestiranje primljenih dividendi, ili prikupljanje kapitala po konkurentnim trinim uvjetima. Pomenuti mehanizmi moraju uvaavati ovlatenja parlamenta za odluivanje o budetu ili odgovarajuem nivou dravnog vlasnitva, kao i sveukupnu transparentnost u budetskom sistemu. Svaka izmjena u strukturi kapitala dravnog preduzea mora biti jasno dosljedna ciljevima dravnog vlasnitva i specifinim okolnostima datog dravnog preduzea. Odluke moraju biti adekvatno dokumentirane kako bi se omoguila uinkovita revizija ili kontrola od strane parlamenta. Konano, takvi mehanizmi treba da budu ogranieni i predmet paljivog nadzora da bi se izbjegao bilo koji oblik unakrsnog subvencioniranja putem kapitalnih transfera. 20 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje I.F. Dravna preduzea treba da se suoe sa konkurentnim uvjetima u pogledu pristupa finansijama. Njihovi odnosi sa dravnim bankama, dravnim finansijskim institucijama i drugim dravnim kompanijama treba da se zasnivaju na isto komercijalnim temeljima. Povjerioci i odbor esto smatraju da postoji implicitna garancija drave za dugove dravnih preduzea. Takva situacija je u mnogim sluajevima dovela do ogromne prezaduenosti, gubitka resursa i trinih poremeaja, na tetu i povjerilaca i poreskih obveznika. tavie, u nekim zemljama, dravne banke i druge finansijske institucije tee da budu naznaajniji, ako ne i glavni kreditori dravnih preduzea. Ovakvo okruenje otvara veliki prostor za sukob interesa. To moe dovesti do loih kredita od strane dravnih banaka, poto preduzea mogu smatrati da nemaju obavezu otplatiti kredite. To moe titi dravna preduzea od kljunog izvora trinog nadgledanja i pritiska, te time unititi njihovu poticajnu strukturu. Neophodno je jasno razlikovanje izmeu drave i obaveza dravnih preduzea u odnosu prema povjeriocima. Drava esto daje garancije dravnim preduzeima da bi nadoknadila svoju nemogunost da im obezbijedi vlasniki kapital, ali se ova mogunost esto iroko zloupotrebljava. Kao opi princip, drava ne treba da daje automatske garancije za obaveze dravnog preduzea. Trebalo bi da se uspostave pravine prakse u pogledu objavljivanja i naknada za dravne garancije, a dravna preduzea treba podsticati da trae finansiranje od trita kapitala. Potrebno je ustanoviti mehanizme za kontrolu sukoba interesa i osigurati da dravna preduzea razvijaju odnose sa dravnim bankama, drugim finansijskim institucijama, kao i drugim dravnim preduzeima na isto komercijalnoj osnovi. Drvne banke treba da kredite dravnim preduzeima daju pod istim uslovima i na isti nain kao za privatne kompanije. Ovi mehanizmi takoer bi morali ukljuivati odreena ogranienja i paljiv nadzor lanova odbora dravnih preduzea koji su lanovi odbora dravnih banaka.


21

Napomene uz Poglavlje II.

Napomene uz Poglavlje II:

Drava u ulozi vlasnikaDrava treba da djeluje kao informiran i aktivan vlasnik i da ustanovi jasnu i konzistentnu vlasniku politiku, osiguravajii da se upravljanje u dravnim preduzeima obavlja na transparentan i odgovoran nain, s potrebnim stepenom profesionalnosti i uinkovitosti. Kako bi obavljala svoje vlasnike funkcije, vlada bi trebalo da se rukovodi standardima upravljanja za privatni i javni sektor, osobito OECD Principima korporativnog upravljanja, koju su takoer primjenjivi na dravna preduzea. Pored OECD Principa korporativnog upravljanja, postoje odreeni aspekti upravljanja u dravnim preduzeima koji zasluuju naroitu panju ili ih treba detaljnije dokumentovati, da bi se lanovi odbora dravnih preduzea, uprava i dravna tijela nadlena za vrenje vlasnikih prava drave usmjeravali u djelotvornom ostvarivanju njihovih pripadajuih uloga. A. Vlasti bi trebalo da razviju i objave vlasniku politiku koja utvruje sveukupne ciljeve dravnog vlasnitva, ulogu drave u korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima, te nain kako e implementirati svoju vlasniku politiku. esto viestruki i proturjeni ciljevi dravnog vlasnitva dovode do veoma pasivnog sprovoenja vlasnikih funkcija ili, obrnuto, rezultiraju prekomjernom intervencijom drave u pitanjima ili odlukama koje bi trebalo prepustiti kompaniji i njenim organima upravljanja. Kako bi se drava jasno pozicionirala kao vlasnik, trebalo bi da pojasni svoje ciljeve i meu njima odredi prioritete. Ti ciljevi mogu ukljuivati izbjegavanje trinih poremeaja i ostvarenje profitabilnosti, izraeno u obliku odreenih ciljeva, kao to je politika stope povrata i politika dividendi. Utvrivanje ciljeva moe ukljuivati balansiranje, na primjer, izmeu vrijednosti za dioniare, javnih usluga i ak sigurnosti radnih mjesta. Drava bi stoga trebala ii dalje od definisanja njenih glavnih ciljeva kao vlasnika; trebalo bi da naznai svoje prioritete i razjasni kako e se se postii neizbjeni kompromisi. Pritom, drava bi se morala suzdrati od uplitanja u operativna pitanja, te tako potivati neovisnost odbora. Jasna vlasnika politika pomoi e u izbjegavanju situacije gdje dravna preduzea imaju prekomjernu samostalnost u utvrivanju njihovih ciljeva ili u definisanju prirode i obima njihovih obaveza u vrenje javnih usluga. Nadalje, drava bi trebalo da nastoji biti konzistentna u svojoj vlasnikoj politici i izbjegavati suvie esto mijenjanje sveukupnih ciljeva. Jasna, konzistentna i eksplicitna vlasnika politika pruit e dravnim preduzeima, tritu i iroj javnosti predvidivost i jasno razumijevanje ciljeva drave kao vlasnika, kao i njenih dugoronih obaveza. Pri utvrivanju i obnavljanju vlasnike politike drave, vlasti bi trebalo da koriste odgovarajue mogunosti javnih konsultacija. Vlasnika politika i s tim povezani ciljevi kompanije morali bi biti javni dokumenti dostupni iroj javnosti i iroko distribuirani meu relevantnim ministarstvima, agencijama, odborima i upravama dravnih preduzea i zakonodavnim organima. 22 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje II.Takoer je vano da relevantni dravni slubenici sprovode vlasniku politiku i da skuptina dioniara dravnog preduzea, odbor i vie rukovodstvo sprovode zacrtane korporativne ciljeve. B. Vlasti ne treba da budu ukljuene u svakodnevno upravljanje u dravnim preduzeima i treba da im omogue potpunu poslovnu samostalnost kako bi postigla njihove zacrtane ciljeve. Glavni uslov za aktivnu i na osnovu informiranosti voenu vlasniku politiku drave jeste jasna i konzistentna vlasnika strategija, strukturiran proces imenovanja lanova odbora i uinkovito vrenje utvrenih vlasnikih prava. Treba izbjegavati bilo kakvo uplitanje u svakodnevno voenje poslovanja dravnih preduzea. Sposobnost vlasnikog ili koordinacionog tijela da daje upute dravnom preduzei ili njegovom odboru trebalo bi ograniiti na strateka pitanja i politike. Potrebno je javno objaviti i naznaiti za koje oblasti i vrste odluka je vlasniko ili koordinaciono tijelo ovlateno davati upute. U duhu gore navedenog, treba takoer postaviti stroga ogranienja za mogunost bilo kojih drugih vladinih tijela da interveniu u svakodnevno voenje poslovanja dravnih preduzea.

C. Drava treba da prepusti odborima dravnih preduzea da izvravaju njihove nadlenosti i da potuje njihovu neovisnost. Pri kandidiranju i izboru lanova odbora, vlasniko tijelo trebalo bi da se fokusira na potrebu dravnih preduzea da sve svoje obaveze i zadatke sprovode na profesionalan i neovisan nain. Kako je navedeno u OECD Principima korporativnog upravljanja, vano je da pojedini lanovi odbora kada vre svoje dunosti ne djeluju kao zastupnici razliitih sastavnih inilaca, odnosno interesa. Naelo neovisnosti zahtijeva od svih lanova odbora da vre njihove dunosti na nepristran nain uz potovanje svih dioniara. Ovo znai da se lanovi odbora ne bi smjeli rukovoditi bilo kojim politikim ciljevima pri obavljanju njihovih dunosti, osim kad je to saglasno statutu kompanije ili izriitim ciljevima kompanije. Kada je drava kontrolni vlasnik, to je jedinstvena pozicija za kandidiranje i izbor lanova odbora bez suglasnosti drugih dioniara. Ovo legitimno pravo dolazi uz visok stepen odgovornosti za identifikaciju, kandidiranje i izbor lanova odbora. U tom procesu, da bi se smanjio mogui sukoba interesa, vlasniko tijelo treba da izbjegava izbor prekomjernog broja lanova odbora iz dravne uprave. Ovo se osobito odnosi na dravna preduzea u djeliminom dravnom vlasnitvu i na dravna preduzea u konkurentnim industrijama. Neke zemlje odluile su da izbjegavaju kandidiranje ili izbor u odbore dravnih preduzea bilo koga iz vlasnikih tijela ili drugih dravnih zvaninika. Cilj ovoga je da se jasno onemogui vladi da direktno intervenie u poslove ili rukovoenje dravnog preduzea i ogranii odgovornost drave za odluke koje donose odbori dravnih preduzea. Uposlenici vlasnikog tijela, strunjaci iz drugih dijelova administracije ili politikih organizacija treba da budu birani u odbore dravnih preduzea samo ukoliko ispunjavaju zahtijevani nivo sposobnosti za sve lanove odbora i ako ne postupaju tako da provode nepravilan politiki uticaj. Oni treba da imaju iste dunosti i odgovornosti kao i ostali lanovi i da postupaju u interesu dravnog preduzea i svih njegovih dioniara. Moraju biti paljivo procijenjeni uslovi diskvalifikacije i situacije sukoba interesa, te date smjernice za njihovo rjeavanje. Profesionalci na koje se to odnosi ne treba da imaju prekomjeran stvarni niti mogui sukob interesa. Ovo osobito podrazumijeva da oni ne bi trebalo da uestvuju u donoenju regulatornih odluka koje se tiu istog dravnog preduzea niti da imaju bilo kakve posebne obaveze ili ogranienja koja ih mogu sprijeavati da djeluju u interesuOECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

23

Napomene uz Poglavlje II.kompanije. Openitije, svi potencijalni sukobi interesa koji se tiu bilo kojeg lana odbora moraju se predoiti odboru, koji ih je zatim duan objaviti sa informacijom kako se to rjeava. Osobito je vano razjasniti pripadajuu linu i dravnu odgovornost kada su dravni zvaninici lanovi odbora dravnih preduzea. Dotini dravni zvaninici mogu biti duni obznaniti bilo koje lino vlasnitvo koje imaju u dravnom preduzeu i pridravati se propisa o trgovanju na osnovu povlatenih informacija. Vlasniko ili koordinaciono tijelo moe sainiti smjernice ili etiki kodeks za lanove vlasnikog tijela i druge dravne zvaninike koji su lanovi odbora dravnih preduzea. Te smjernice ili etiki kodeks takoer bi trebalo da naznae kako da se upravlja povjerljivim informacijama koje ovi lanovi odbora proslijede dravnim organima. Upute u smislu irih politikih ciljeva trebalo bi da se upuuju putem vlasnikog ili koordinacionog tijela i objavljuju kao ciljevi preduzea, prije nego da budu nametnute direktno kroz uee u radu odbora. Odbori dravnih preduzea ne treba da odgovaraju na politike signale dok za to nisu ovlateni od parlamenta ili im je to posebnom procedurom odobreno. D. Vrenje vlasnikih prava mora biti jasno odreeno u okviru dravne uprave. To se moe omoguiti osnivanjem koordinacionog tijela ili, jo prikladnije, centralizacijom vlasnike funkcije. Od sutinske je vanosti za vlasniku funkciju u sklopu dravne uprave da bude jasno utvrena, bilo da se nalazi u centralnom ministarstvu kao to su ministarstva finansija ili privrede, u posebnom upravnom tijelu, ili u okviru odreenog sektorskog ministarstva. Kako bi vlasnika funkcija bila jasno uvtrena, ona moe biti centralizovana u jednom tijelu, koje je neovisno ili u nadlenosti odreenog ministarstva. Ovakav pristup moe pomoi u pojanjenu vlasnike politike i njene orijentacije, te takoer moe osigurati njenu konzistentniju primjenu. Centralizacija vlasnike funkcije takoer moe omoguiti jaanje i uvezivanje relevantnih nadlenosti organiziranjem grupa strunjaka za kljuna pitanja, kao finansijsko izvjetavanje ili kandidiranje odbora. Na ovaj nain, centralizacija moe biti glavna snaga u razvoju zbirnog izvjetavanja o dravnom vlasnitvu. Konano, centralizacija je takoer uinkovit nain jasnog odvajanja vlasnike funkcije od ostalih aktivnosti drave, osobito regulacije trita i industrijske politike kako je navedeno u smjernici I.A. prethodno. Ukoliko vlasnika funkcija nije centralizovana, minimalan zahtjev je uspostava jakog koordinacionog tijela izmeu ukljuenih razliitih odjela uprave. To e pomoi osiguravanju da svako dravno preduzee ima jasan zadatak i da dobije jasnu poruku u smislu stratekih smjernica ili obaveza izvjetavanja. Koordinaciono tijelo trebalo bi da uskladi, usaglasi i koordinira aktivnosti i politiku koju vode razliiti vlasniki odjeli u razliitim ministarstvima. Koordinaciono tijelo takoer treba da je zadueno za utvrivanje sveukupne vlasnike politike, sainjavanje odreenih smjernica i objedinjavanje praksi meu raznim ministarstvima. Centralizacija vlasnike funkcije u jednom tijelu vjerovatno je najrelevantnija za dravna preduzea u konkurentnim sektorima i nije nuno primjenjiva na dravna preduzea koja uglavnom sprovode ciljeve javne politike. Takva dravna preduzea nisu primarni cilj ovih Smjernica, te, u njihovom sluaju, resorna ministarstva mogu ostati najrelevantnija i sposobna tijela za sprovoenje vlasnikih prava koja mogu biti neodvojiva od ciljeva zadate politike. Kada se razmatra centralizacija vlasnike funkcije, to ne treba biti povod za stvaranje novog i pretjerano snanog birokratskog sloja. Ukoliko vlasniku funkciju ne da obavlja samo jedno tijelo, neke kljune funkcije, ipak, bi mogle biti centralizovane da bi se koristila posebna strunost i osigurala neovisnost od pojedinih 24 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje II.resornih ministarstava. Kandidiranje odbora je jedan primjer kada ovakva djelomina centralizacija moe biti korisna. Jasno utvrivanje vlasnike funkcije trebalo bi se traiti na razliitim nivoima vlasti, ovisno od toga gdje je vlasnitvo smjeteno, kao, na primjer, dravni nivo, regionalni, savezni ili pod-savezni nivo. Ove Smjernice ne daju uputstva za utvrivanje odgovarajueg nivoa upravljanja dravnim preduzeima u tom pogledu u okviru drave ili federacije. One naprosto naznaavaju da bi, neovisno od nivoa vlasti, mogla biti bolja vlasnika funkcija centralizovana ili koordinirana od jednog tijela. tavie, ako postoje razliiti administrativni nivoi vlasnitva, treba traiti usklaivanje praksi vlasnitva. Konano, centralizacija vlasnike funkcije ne znai centralizaciju pravnog vlasnitva.

E. Koordinaciono ili vlasniko tijelo treba da bude odgovorno predstavnikim tijelima, kao to je parlament, i da ima jasno utvrene odnose sa odgovarajuim javnim tijelima, ukljuujui vrhovne dravne institucije za reviziju. Odnos koordinacionog ili vlasnikog tijela sa drugim vladinim tijelima treba da bude jasno utvren. Brojna dravna tijela, ministarstava ili uprave imaju razliite uloge naspram istog dravnog preduzea. S ciljem da se povea javno povjerenje u nain kako drava upravlja vlasnitvom u dravnim preduzeima, vano je da se ove razliite uloge razjasne i predoe iroj javnosti. Posebno je potrebno da vlasniko tijelo odrava suradnju i trajni dijalog sa vrhovnim dravnim institucijama za reviziju nadlenim za reviziju dravnih preduzea. Vlasniko tijelo bi trebalo da podrava rad dravne revizijske institucije i da poduzima odgovarajue mjere kao odgovor na nalaze revizije, primjenjujui s tim u vezi INTOSAI Deklaraciju iz Lime o smjernicama za pravila revizije. Vlasniko ili koordinaciono tijelo treba da bude jasno odgovorno za nain na koji obavlja vlasnike funkcije drave. Njegova odgovornost treba da bude, direktno ili indirektno, tijelima koja zastupaju interese ope javnosti, kao to je parlament. Njegova odgovornost prema zakonodavnoj vlasti treba da bude jasno odreena, kao i odgovornost samih dravnih preduzea, koja ne bi smjela biti razvodnjena odnosima posrednikog izvjetavanja. Pomenuta odgovornost treba da ide dalje od osiguravanja da vrenje vlasnike uloge ne zadire u nadlenosti zakonodavne vlasti u pogledu budetske politike. Vlasniko tijelo treba da izvjetava o njegovim vlastitim uincima u vrenju vlasnike uloge drave i u postizanju dravnih ciljeva u tom pogledu. Ono je duno pruiti kvantitativne i pouzdane informacije za javnost i njene zastupnike o nainu voenja dravnih preduzea u interesu njihovih vlasnika. Mogu se ustanoviti posebni mehanizmi, poput povremenih ili stalnih komisija, da odravaju dijalog izmeu vlasnikog ili koordinacionog tijela i zakonodavne vlasti. U sluaju rasprava u parlamentu, moraju postojati posebne procedure za povjerljivost, kao to su povjerljivi ili zatvoreni sastanci. Iako je opeprihvaen kao korisna praksa, sam oblik, uestalost i sadrina ovog dijaloga mogu se razlikovati shodno ustavnim odredbama i razliitim parlamentarnim tradicijama i ulogama Zahtjevi odgovornosti ne bi trebali da nepotrebno ogranie samostalnost koordinacionog ili vlasnikog tijela u ispunjavanju njegovih zadataka. Na primjer, sluajevi kada je vlasniko ili koordinaciono tijelo duno dobiti prethodno odobrenje zakonodavne vlasti treba da budu ogranieni i da ukljuuju znaajne promjene sveukupne vlasnike politike, znaajne promjene u veliini dravnog sektora i znaajne transakcije (investiranje ili dezinvestiranje). Uopteno govorei, vlasniko tijelo mora imati mogunost za odreenu fleksibilnost vis--vis nadlenog ministarstva u nainu organizacije i donoenja odluka u pogledu procedura i postupaka.OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

25

Napomene uz Poglavlje II.Vlasniko tijelo moe takoer uivati odreen stepen budetske samostalnosti koja mu omoguava fleksibilnost u izboru, zapoljavanju, nagraivanju i zadravanju potrebnih strunjaka, ukljuivo iz privatnog sektora. F. Drava kao aktivan vlasnik treba da ostvaruje svoja vlasnika prava saglasno pravnom obliku svake kompanije. Kako bi se izbjeglo nepotrebno politiko uplitanje ili pasivna dravna vlasnika uloga, od izuzetne je vanosti za koordinaciono ili vlasniko tijelo da se fokusira na uinkovito ostvarivanje vlasnikih prava. Drava kao vlasnik trebalo bi, u pravilu, da se ponaa kao svaki veliki dioniar kada je u poziciji da znaajno utie na firmu i da bude informisan i aktivan dioniar kada ima manjinsko uee. Uputno je da svoja vlasnika prava ostvaruje u cilju da zatiti svoje vlasnitvo i optimizira njegovu vrijednost. Kao to je utvreno u OECD Principima korporativnog upravljanja, etiri osnovna prava dioniara su: i) da uestvuje i glasa na skuptinama dioniara, ii) da redovno i blagovremeno dobija relevantne i potpune informacije o korporaciji, iii) da bira i smjenjuje lanove odbora, iv) da odobrava vanredne transakcije. Koordinaciono ili vlasniko tijelo sva pomenuta prava moralo bi da koristi potpuno i razumno, jer to moe osigurati uticaj na dravno preduzee bez uplitanja njegovo svakodnevno voenje. Uinkovitost i kredibilitet upravljanja i nadzora dravnog preduzea, u velikoj mjeri, ovisit e o sposobnosti vlasnikog tijela da poduzima informirano koritenje svojih dioniarskih prava i djelotvorno obavlja svoju vlasniku funkciju u dravnim preduzeima. Vlasnikom tijelu su potrebne jedinstvene sposobnosti i treba da ima strunjake iz oblasti prava, finansija, ekonomije i menadmenta, koji su dovoljno iskusni u obavljanju odgovornosti povjerenika. Takvi strunjaci takoer moraju jasno shvatiti njihove uloge i odgovornosti kao dravnih slubenika u vezi sa dravnim preduzeima. Dodatno, vlasniko tijelo trebalo bi da ima i nadlenosti za specifine obaveze koje su odreena dravna preduzea pod njihovim nadzorom duna sprovoditi u smislu pruanja javnih usluga. Koordinaciono ili vlasniko tijelo takoer bi trebalo da je u mogunosti imati resurse za primanje savjetodavnih usluga izvana, te putem vanjskih ugovaraa da obavlja odreene aspekte vlasnike funkcije, u cilju to boljeg obavljanja vlasnikih prava drave. Oni bi mogli, na primjer, angaovati specijaliste za vrenje procjene, aktivno nadgledanje, ili glasanje po punomoi u njihovo ime kada se to smatra neophodnim i prikladnim. Njene glavne dunosti ukljuuju: 1. Biti zastupljena na skuptini dioniara i glasati po osnovu dravnih dionica. Drava kao vlasnik trebalo bi da ispunjava svoju dunost punomonika ostvarivanjem njenih glasakih prava, ili najmanje da objasni ako to ne ini. Drava se ne smije nai u poziciji da ne reaguje na prijedloge predoene skuptini dioniara dravnog preduzea. Kako bi drava bila u stanju izraziti svoje miljenje o pitanjima podnesenim na odobrenje skuptini dioniara, neophodno je da se koordinaciono ili vlasniko tijelo organizuje tako da moe predoiti informisano miljenje o svim pitanjima i proslijediti odborima dravnih preduzea putem skuptine dioniara. Vano je ustanoviti odgovarajue procedure za pravilno zastupanje drave na skuptinama dioniara. Ovo bi se moglo postii, primjerice, jasnim odreivanjem koordinacionog ili vlasnikog tijela za zastupanje dravnih dionica. 26 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje II.2. Ustanovljavanje dobro strukturiranih i otvorenih postupaka imenovanja lanova odbora u dravnim preduzeima u potpunom ili veinskom dravnom vlasnitvu, te aktivno uee u imenovanju odbora svih dravnih preduzea. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da osigura da dravna preduzea imaju efikasne i funkcionalne strune odbore, sa potrebnom kombinacijom sposobnosti za ispunjavanje njihovih odgovornosti. Ovo podrazumijeva uspostavu dobro strukturiranog procesa kandidiranja i vrenje aktivne uloge u tom procesu. To e biti omogueno ukoliko je vlasnikom tijelu data iskljuiva odgovornost za organizaciju uea drave u procesu kandidiranja. Imenovanje odbora dravnih preduzea treba da bude transparentno, jasno strukturirano i zasnovano na procjeni vie potrebnih vjetina, sposobnosti i iskustava. Zahtjevi sposobnosti i iskustva treba da proizilaze iz procjene dotinog odbora i potreba vezanih sa dugoronu strategiju preduzea. Ove procjene takoer treba da uzmu u obzir ulogu koju imaju predstavnici uposlenika u odboru kada je to obavezno po zakonu ili meusobnim sporazumima. Proces imenovanja odbora baziran na takvim jasnim zahtjevima sposobnosti i procjena vjerovatno e voditi strunijim, odgovornijim i poslovno orijentisanim odborima. Gdje drava nije jedini vlasnik, koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi se konsultirati sa drugim dioniarima prije skuptine dioniara. Takoer bi trebalo da su odbori dravnih preduzea u mogunosti davati odgovarajue preporuke vlasnikom tijelu na osnovu odobrenih profila lanova odbora, kriterija vjetina i procjena lanova odbora. Uspostavljanje komisija za imenovanje moe biti korisno, pomaui da se fokusira traganje za dobrim kandidatima i u strukturiranju daljih procesa imenovanja. U nekim zemljama, takoer, se smatra dobrom praksom osnivanje posebne komisije ili javnog odbora za nadgledanje imenovanja lanova odbora dravnih preduzea. Iako takve komisije ili javni odbori mogu imati samo ovlasti za davanje preporuka, u praksi mogu imati snaan uticaj na jaanje neovisnosti i strunosti odbora dravnih preduzea. Predloene kandidature treba da budu objavljene prije skuptine dioniara, uz adekvatne informacije o profesionalnom iskustvu i strunosti kandidata. Moglo bi takoer biti korisno ako vlasnika tijela vode bazu podataka o kvalifikovanim kandidatima, sainjenu kroz otvoren i konkurentan proces. Koritenje usluga profesionalnih agencija za zapoljavanje ili meunarodnog oglaavanja jo jedan je nain da se povea kvalitet procesa traganja. Ovakve prakse mogle bi pomoi u irenju kruga kvalifikovanih kandidata za lanove odbora dravnih preduzea, naroito u pogledu strunosti i meunarodnog iskustva iz privatnog sektora. Proces moe takoer teiti veoj raznolikosti odbora, ukljuujui polnu razliitost.

3. Ustanovljavanje sistema izvjetavanja koje omoguava redovno praenje i procjenu rezultata dravnog preduzea. Kako bi koordinaciono ili vlasniko tijelo donosilo odluke na osnovu informisanosti o kljunim korporativnim pitanjima, mora se osigurati da blagovremeno dobijaju sve potrebne i relevantne informacije. Takoer bi trebalo da uspostave mehanizme koji omoguavaju praenje poslovanja dravnih preduzea i rezultata na kontinuiranoj osnovi. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da osigura postojanje adekvatnih sistema vanjskog izvjetavanja za sva dravna preduzea. Sistemi izvjetavanja trebalo bi da koordinacionom ili vlasnikom tijelu daju stvarnu sliku rezultata i finansijskog stanja dravnih preduzea, omoguavajui im da reaguju na vrijeme i budu selektivni u svojim intervencijama.OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

27

Napomene uz Poglavlje II.Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da razvije odgovarajua sredstva i odabere pravilne metode vrednovanja za praenje rezultata dravnih preduzea u pogledu postavljenih ciljeva. U tom smislu moglo bi pomoi razvijanje sistematskog vrednovanja za rezultate dravnih preduzea, sa tijelima iz privatnog ili javnog sektora kako domaim tako i stranim. Ovo vrednovanje trebalo bi da obuhvata produktivnost i efikasno koritenje radne snage, imovine i kapitala. Vrednovanje je naroito vano za dravna preduzea u nekonkurentnim sektorima. To bi moglo dravnim preduzeima, koordinacionom ili vlasnikom tijelu i opoj javnosti omoguiti da bolje procjenjuju rezultate dravnih preduzea i uticati na njihov razvoj. Djelotovorno praenje rezultata dravnog preduzea moe biti podrano postojanjem adekvatnih raunovodstvenih i revizijskih sposobnosti u okviru koordinacionog ili vlasnikog tijela da bi se osigurala odgovarajua komunikacija sa relevantnim stranama, sa finansijskim slubama dravnih preduzea, vanjskim revizorima i odreenim dravnim kontrolorima. 4. Kada to dozvoljava pravni sistem zemlje i nivo dravnog vlasnitva, odravanje stalnog dijaloga sa vanjskim revizorima i odreenim dravnim kontrolnim organima. Ovisno o zakonodavstvu, koordinaciono ili vlasniko tijelo moe biti ovlateno kandidirati ili ak imenovati vanjske revizore. U odnosu na preduzea u potpunom dravnom vlasnitvu, koordinaciono ili vlasniko tijelo duno je odravati neprestani kontakt i dijalog sa vanjskim revizorima, kao i sa posebnim dravnim kontrolorima ukoliko postoje. Ovaj trajni dijalog moe imati oblik redovne razmjene informacija, sastanaka ili povremenih razgovora kada se pojave konkretni problemi. Vanjski revizori e pruiti koordinacionom ili vlasnikom tijelu vanjsko, neovisno i kvalifikovano miljenje o rezultatima i finansijskom stanju dravnog preduzea. Meutim, trajni dijalog vlasnikog tijela sa vanjskim revizorima i dravnim kontrolorima ne smije biti nautrb odgovornosti odbora. Kada se dionicama dravnog preduzea javno trguje ili su samo djelomino u dravnom vlasnitvu, koordinaciono ili vlasniko tijelo mora potovati prava i pravian tretman manjinskih dioniara. Dijalog sa vanjskim revizorima ne smije dati koordinacionom ili vlasnikom tijelu bilo koju povlatenu informaciju i mora potivati propise o povlatenim i povjeljivim informacijama. 5. Osiguravanje da planovi naknada za lanove odbora dravnih preduzea podravaju dugorone interese kompanije i mogu privui i motivisati kvalifikovane profesionalce. Postoji snaan trend da se naknade lanovima odbora dravnih preduzea priblie praksama privatnog sektora. Meutim, u veini OECD zemalja, ove naknade jo uvijek su daleko ispod trinih nivoa za traene sposobnosti i iskustvo, kao i za ukljuene odgovornosti.


Napomene uz Poglavlje III.

Napomene uz Poglavlje III:

Pravian tretman dioniaraDrava i dravna preduzea treba da priznaju prava svih dioniara i u skladu sa OECD Principima korporativnog upravljanja da osiguraju njihov pravian tretman i jednak pristup korporativnim informacijama. U interesu je drave da osigura, u svim preduzeima gdje ona ima udio, da su manjinski dioniari pravino tretirani, poto njen ugled u tom pogledu utie na njenu sposobnost da privue finansiranje izvana i na vrednovanje kompanije. Stoga bi drava morala osigurati da je ostali dioniari ne vide kao mutnog, nepredvidivog i nepotenog vlasnika. Naprotiv, trebalo bi da se drava uspostavi kao primjer i pridrava se najboljih praksi u pogledu tretmana manjinskih dioniara. A. Koordinirajue ili vlasniko tijelo i dravna preduzea trebalo bi da osiguraju da svi dioniari imaju pravian tretman. Kad god dio kapitala dravnog preduzea dre privatni dioniari, institucionalni ili pojedinani, drava mora priznavati njihova prava. U interesu je koordinacionog ili vlasnikog tijela i samih dravnih preduzea da se dre OECD Principa korporativnog upravljanja u pogledu prava manjinskih dioniara. Principi navode da Manjinski dioniari moraju biti zatieni od postupaka zloupotrebe, od strane ili u interesu, kontrolnih dioniara koji djeluju bilo direktno ili indirektno, i moraju imati uinkovita sredstva zatite. Principi takoer zabranjuju trgovanje upuenih osoba i zloupotrebu poslovanjem za vlastiti raun. Konano, napomene uz OECD Principe predlau prioritetna prava kupnje novih dionica i kvalificiranu veinu za odreene odluke dioniara kao preventivna sredstva zatite manjinskih dioniara. Kao dominantan vlasnik, drava je u mnogim sluajevima sposobna donositi odluke na skuptinama dioniara bez suglasnosti bilo kojih drugih dioniara. Drava je uobiajeno u poziciji da odluuje o sastavu odbora. Dok je takva mo odluivanja legitimno pravo koje ide uz vlasnitvo, vano je da drava ne zloupotrebljava svoju ulogu dominantnog dioniara, na primjer provodei ciljeve koji nisu u interesu kompanije i time na tetu ostalih dioniara. Zloupotreba se moe pojaviti kroz neprikladne transakcije sa povezanom stranom, pristrane poslovne odluke ili promjene u strukturi kapitala u korist kontrolnih dioniara. Mjere koje se mogu poduzeti ukljuuju bolju otvorenost, dunost lojalnosti lanova odbora, kao i kvalificirane veine za odreene odluke dioniara. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da saini smjernice u pogledu pravinog tretmana manjinskih dioniara. To bi trebalo osigurati da su pojedinana dravna preduzea, a osobito njihovi odbori, potpuno svjesna vanosti odnosa sa manjinskim dioniarima i aktivna u njihovom unapreenju. Kako je navedeno u OECD Principima korporativnog upravljanja, mogunost zloupotrebe je znaajna kada pravni sistem dozvoljava, a trite prihvata, kontrolnim dioniarima da sprovode nivoOECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

29

Napomene uz Poglavlje III.kontrole koji ne odgovara nivou rizika koji oni kao vlasnici preuzimaju, kroz iskoritavanje pravnih sredstava da se odvoji vlasnitvo od kontrole. Stoga bi trebalo da vlade, koliko god je mogue, ogranie upotrebu tzv. zlatnih dionica i objave dioniarske sporazume i strukture kapitala koji omoguavaju pojedinom dioniaru da sprovodi stepen kontrole nad korporacijom nesrazmjeran njegovom vlasnikom udjelu u kompaniji.

B. Dravna preduzea moraju potovati visok stepen transparentnosti prema svim dioniarima. Kljuni uslov za zatitu manjinskih i drugih dioniara jeste osigurati visok nivo transparentnosti. OECD Principi korporativnog upravljanja podravaju istovremeno pruanje informacija svim dioniarima kako bi se osigurao njihov pravian tretman. U odravanju bliskih odnosa sa investitorima i uesnicima trita, kompanije moraju biti paljive da ne prekre ovaj temeljni princip pravinog tretmana. Manjinski i drugi dioniari treba da imaju pristup svim neophodnim informacijama da bi mogli donositi odluke o ulaganju zasnovane na informiranosti. Istovremeno, znaajni dioniari, ukljuujui koordinaciono ili vlasniko tijelo, ne bi smjeli initi bilo koju zloupotrebu informacija koje mogu pribaviti kao kontrolni dioniari ili lanovi odbora. Za dravna preduzea ije dionice nisu na berzi, ostali dioniari su obino dobro znani i esto imaju povlaten pristup informacijama, na primjer, kroz lanstvo u odboru. Meutim, kakav god je kvalitet i potpunost pravnog i regulatornog okvira za otvorenost informacija, koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi osigurati da sva preduzea gdje drava ima vlasniki udio uspostave mehanizme i procedure da svim dioniarima garantuju lak i pravian pristup informacijama. Svi dioniarski sporazumi, ukljuujui sporazume o informacijama koji se odnose na lanove odbora, treba da budu objelodanjeni.

C. Dravna preduzea bi trebalo da ustanove aktivnu politiku komunikacije i konsultacija sa svim dioniarima. Dravna preduzea, ukljuujui bilo koje preduzee gdje je drava manjinski dioniar, treba da identificiraju svoje dioniare i dre ih potpuno informiranim na blagovremen i sistematski nain o bitnim dogaajima i predstojeim skuptinama dioniara. Ona bi trebalo takoer da svim dioniarima prue dovoljne informacije o pitanjima koja e biti predmet odluka. Odgovornost odbora dravnih preduzea je da osiguraju da kompanija ispunjava svoje obaveze u pogledu informacija za dioniare. Pritom, dravna preduzea trebalo bi ne samo da primjenjuju postojei pravni i regulatorni okvir nego bi ih trebalo ohrabriti da idu dalje od toga kada je znaajno za izgradnju vjerodostojnosti i povjerenja. Gdje je to mogue, aktivne konsultacije sa manjinskim dioniarima pomoi e u poboljanju procesa odluivanja i usvajanja kljunih odluka.

D. Trebalo bi podravati uee manjinskih dioniara na skuptinama dioniara kako bi im se omoguilo da uestvuju u donoenju temeljnih korporativnih odluka kao to je izbor odbora. Manjinski dioniari mogu biti zabrinuti da se stvarne odluke donose izvan skuptine dioniara ili sjednica odbora kompanije. Ovo je legitimna zabrinutost za kompanije koje su uvrtene na berzi sa znaajnim ili veinskim dioniarem, ali to moe takoer biti problem u kompanijama gdje je drava dominantan dioniar. Moe biti prikladno za dravu kao vlasnika da uvjeri manjinske dioniare da se njihovi interesi uzimaju u obzir. 30 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje III.Kako je naglaeno u OECD Principima koporativnog upravljanja, pravo uea na skuptinama dioniara osnovno je pravo dioniara. Za podstrek manjinskim dioniarima da aktivno uestvuju na skuptini dioniara dravnog preduzea i da ostvaruju svoja prava, dravna preduzea bi mogla ustanoviti odreene mehanizme, na isti nain kako je preporueno u OECD Principima za kompanije ije su dionice na berzi. Ovo moe ukljuivati kvalificiranu veinu za odreene odluke dioniara i, kada se smatra korisnim prema okolnostima, mogunost primjene posebnih izbornih pravila, poput kumulativnog glasanja. Dodatne mjere treba da ukljue omoguavanje glasanja u odsustvu ili razvoj upotrebe elektronskih sredstava kao nain da se smanje trokovi uea. Nadalje, uee uposlenika-dioniara na skuptinama dioniara moe se osigurati, na primjer, prikupljanjem punomoi za glasanje od uposlenika-dioniara. Vano je da svaki mehanizam za zatitu manjinskih dioniara bude paljivo uravnoteen. To treba da ide u korist svim manjinskim dioniarima i da na koji nain nije protivno principu pravinog tretmana. To ne treba sprijeiti dravu kao veinskog dioniara u vrenju njenog legitimnog uticaja na odluke, niti treba dozvoliti manjinskim dioniarima da zadravaju proces odluivanja.


31

Napomene uz Poglavlje IV.

Napomene uz Poglavlje IV:

Odnosi sa zainteresiranim stranamaPolitika dravnog vlasnitva treba da u potpunosti prepozna odgovornosti dravnih preduzea prema zainteresiranim stranama i da zahtijeva da dravna preduzea izvjetavaju o njihovim odnosima sa zainteresiranim stranama. U nekim OECD zemljama pravni status, propisi ili meusobni sporazumi/ugovori daju odreenim zainteresiranim stranama posebna prava u dravnim preduzeima. Neka dravna preduzea ak mogu biti karakteristina po razliitim strukturama upravljanja u pogledu prava datih zainteresiranim stranama, prvenstveno zastupljenosti uposlenika na nivou odbora, ili druga prava na konsultacije/odluivanje predstavnicima uposlenika i organizacija potroaa, na primjer, kroz savjetodavna vijea. Dravna preduzea trebalo bi da uvae vanost odnosa sa zainteresiranim stranama za izgradnju odrivih i finansijski zdravih preduzea. Odnosi sa zainteresiranim stranama naroito su vani za dravna preduzea jer mogu biti kljuni za ispunjavanje obaveza opih usluga kad god postoje, a dravna preduzea mogu imati, u nekim infrastrukturnim sektorima, vitalan uticaj na mogunosti ekonomskog razvoja i na lokalne zajednice u kojim djeluju. tavie, neki investitori sve ee pri donoenju odluka o ulaganju razmatraju pitanja u vezi sa zainteresiranim stranama i cijene rizike moguih sudskih parnica vezanih za probleme zainteresiranih strana. Stoga je vano da koordinaciono ili vlasniko tijelo i dravna preduzea prepoznaju uticaj koju aktivna politika prema zainteresiranim stranama moe imati na dugoroni strateki cilj i ugled kompanije. Zato bi trebalo da oni razviju i adekvatno objelodane jasnu politiku prema zainteresiranim stranama. Meutim, vlada ne bi smjea koristiti dravna preduzea za promicanje ciljeva razliitih od onih koji se primjenjuju na privatni sektor, osim ako je kompenzirano na neki nain. Treba da bude izriito svako posebno pravo dato zainteresiranim stranama ili uticaj na proces odluivanja. Kakva god prava su data zainteresiranim stranama zakonom ili posebnih obavezama koje je dravno preduzee duno ispuniti u tom smislu, organi kompanije, primarno skuptina dioniara i odbor, moraju zadrati svoje ovlasti za donoenje odluka.

A. Vlade, koordinirajue ili vlasniko tijelo, kao i sama dravna preduzea treba da prihvate i potuju prava zainteresiranih strana utvrena zakonom ili meusobnim sporazumima, te u tom smislu da se pozivaju se na OECD Principe korporativnog upravljanja. Kao dominantan dioniar, drava moe kontrolirati korporativno odluivanje i biti u poziciji da donosi odluke na tetu zainteresiranih strana. Stoga je vano uspostaviti mehanizme i procedure za zatitu prava zainteresiranih strana. Koordinaciono ili vlasniko tijelo treba da ima jasnu politiku u tom pogledu. Dravna preduzea treba da potpuno potuju prava zainteresiranih strana, utvrena zakonom, regulatornim propisima i meusobnim sporazumima. Ona treba da postupaju na isti nain 32 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

Napomene uz Poglavlje IV.kao i kompanije privatnog sektora ije su dionice na berzi i potivati OECD Principe korporativnog upravljanja u pogledu odnosa sa zainteresiranim stranama. Primjena OECD Principa korporativnog upravljanja podrazumijeva puno priznavanje doprinosa razliitih zainteresiranih strana i podstie aktivnu i plodotvornu suradnju s njima. Imajui to u vidu, dravna preduzea treba da osiguraju da zainteresirane strane imaju pristup relevantnim, dovoljnim i pouzdanim informacijama na blagovremenoj i redovnoj osnovi da bi mogli ostvarivati svoja prava. Zainteresirane strane treba da imaju pristup pravnoj zatiti u sluaju krenja njihovih prava. Uposlenici takoer treba da su u mogunosti slobodno izraziti odboru njihove zabrinutosti o nezakonitim ili neprimjerenim radnjama, a njihova prava ne bi smjela biti ugroena zbog toga. Trebalo bi dozvoliti da se razviju mehanizmi unapreenja uinaka za uee uposlenih kada se smatra relevantnim u pogledu vanosti odnosa sa zainteresiranim stranama za neka dravna preduzea. Meutim, kada se odluuje o relevantnosti i poeljnom razvoju takvih mehanizama, drava mora paljivo razmotriti svojstvene tekoe transformacije nasljea titula u djelotvorne mehanizme poboljanja uinaka. B. Dravna preduzea kotirana na berzi ili velika dravna preduzea, kao i dravna preduzea koja provode vane ciljeve javne politike, treba da izvjetavaju o odnosima sa zainteresiranim stranama. Dobra praksa sve vie trai od preduzea ije su dionice na berzi da izvjetavaju o pitanjima u vezi sa zainteresiranim stranama. Na taj nain, dravna preduzea e pokazati njihovu spremnost da posluju transparentnije i njihovu posveenost suradnji sa zainteresiranim stranama. Ovo e uzvratno pojaati povjerenje i poboljati njihov ugled. Dakle, dravna preduzea ije su dionice na berzi ili velika dravna preduzea, treba da komuniciraju sa investitorima, zainteresiranim stranama i irokom javnou o svojoj politici prema zainteresiranim stranama i prue informacije o njenoj uinkovitoj provedbi. Ovo treba takoer biti sluaj za svako dravno preduzee koje sprovodi vane ciljeve javne politike ili ima obaveze opih usluga, uz dunu panju prateim trokovima s obzirom na veliinu preduzea. Izvjetaji o odnosima sa zainteresiranim stranama treba da ukljuuju informacije o socijalnoj i ekolokoj politici, kad god dravna preduzea imaju posebne ciljeve u tom pogledu. S tim u vezi, mogu se pozvati na najbolje prakse i slijediti smjernice o otvorenosti socijalne i ekoloke odgovornosti, koje su razvijene u proteklih nekoliko godina. Moglo bi takoer biti uputno da dravna preduzea daju svoje izvjetaje o zainteresiranim stranama na neovisnu procjenu da bi pojaala njihovu vjerodostojnost. Koordinaciono ili vlasniko tijelo moglo bi, zauzvrat, pojaati otvorenost o pitanjima zainteresiranih strana, tako to e imati jasnu politiku i moda razvijanjem zbirnog objavljivanja za iroku javnost. C. Odbor dravnog preduzea treba da bude duan sainiti, primijeniti i objavljivati programe usklaenosti za interne etike kodekse. Ovi etiki kodeksi treba da se zasnivaju na domaim normama date zemlje, u skladu sa meunarodnim obavezama, i da se primjenjuju na kompaniju i njena zavisna drutva. OECD Principi korporativnog upravljanja preporuuju da odbori primjenjuju visoke etike standarde. To je u dugoronom interesu svake kompanije kao nain da se uini vjerodostojnom u njenim svakodnevnim poslovnim aktivnostima i prema njenim dugoronijim opredjeljenjima.OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

33

Napomene uz Poglavlje IV.U sluaju dravnih preduzea, moe biti vie pritisaka da se odstupi od visokih etikih standarda zbog preplitanja poslovnih ciljeva sa politikim i javnim interesima. tavie, kako dravna preduzea mogu igrati vanu ulogu u uspostavljanju poslovnog okruenja u zemlji takoer je vano da ona odravaju visoke etike standarde. Dravna preduzea i njihovi slubenici treba da se ponaaju u skladu sa visokih etikim standardima. Dravna preduzea treba da saine interne etike kodekse, koji ih obavezuju da primjenjuju norme date zemlje i na usklaenost sa irim pravilima ponaanja. Ovo treba da ukljuuje obavezivanje na usklaenost sa OECD Smjernicama za multinacionalna preduzea, koje su usvojene od svih OECD zemalja i odraavaju sva etiri principa sadrana u Deklaraciji Meunarodne organizacije rada o temeljnim principima i pravima na radu, kao i OECD konvencija protiv mita. Etiki kodeksi treba da se primjenjuju na sva dravna preduzea u cjelini i na njihova zavisna drutva. Etiki kodeks treba da prua jasne i detaljne upute o oekivanom ponaanju svih uposlenika i treba da se ustanove programi provoenja. Smatra se dobrom praksom za ove kodekse da se razvijaju na nain participacije, s ciljem da se ukljue svi uposlenici i zainteresirane strane. Ove kodekse takoer bi morali potpuno podravati i primjenjivati odbori i vie rukovodstvo. Etiki kodeks morao bi sadravati smjernice za postupke nabavki, te uspostaviti odreene mehanizme za zatitu i podstrek zainteresiranih strana, a osobito uposlenika, da prijave nepropisno i neetino postupanje korporativnih slubenika. U tom smislu, vlasnika tijela treba da osiguraju da dravna preduzea u njihovoj nadlenosti imaju djelotvorne mehanizme zatite za uposlenike koji podnose prijave, bilo lino ili putem svojih predstavnikih tijela, ili za druge izvan kompanije. Odbori dravnih preduzea mogli bi dati uposlenicima ili njihovim predstavnicima povjerljiv direktan pristup nekom neovisnom lanu odbora ili ombudsmanu u okviru kompanije. Etiki kodeksi takoer treba da sadre disciplinske mjere, ukoliko se ustanovi da su optube neosnovane i nisu uinjene u dobroj vjeri, nego po prirodi zlonamjerne ili lakoumne.


Napomene uz Poglavlje V.

Napomene uz Poglavlje V:

Transparentnost i otvorenostDravna preduzea treba da potuju visoke standarde transparentnosti u skladu sa OECD Principima korporativnog upravljanja. A. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da saini konzistentan i zbirni nain izvjetavanja o dravnim preduzeima i da godinje objavljuje zbirni izvjetaj o dravnim preduzeima. Koordinaciona ili centralizovana vlasnika tijela treba da ustanove zbirno izvjetavanje koje obuhvata sva dravna preduzea i to uine kljunim instrumentom otvorenosti usmjerenim prema opoj javnosti, parlamentu i medijima. Ovo izvjetavanje treba razviti na takav nain koji omoguava svim itaocima da dobiju jasnu sliku sveukupnog poslovanja i razvoja dravnih preduzea. Nadalje, zbirno izvjetavanje takoer je sredstvo za koordinaciona ili vlasnika tijela u produbljivanju njihovog razumijevanja rezultata dravnih preduzea i u razjanjenju vlastite politike. Zbirno izvjetavanje trebalo bi da rezultira godinjim zbirnim izvjetajem koji objavljuje drava. Ovaj zbirni izvjetaj prvenstveno treba da se fokusira na finansijske rezultate i vrijednost dravnih preduzea. On bi morao, najmanje, pruiti naznake ukupne vrijednosti dravnog portfolia. Takoer bi trebalo da on sadri opu izjavu o vlasnikoj politici drave i informacije o tome kako je drava sprovela ovu politiku. Treba da budu date informacije o organizaciji vlasnike funkcije, kao i pregled razvoja dravnih preduzea, zbirne finansijske informacije i podaci i izvjetaji o izmjenama u odborima dravnih preduzea. Zbirni izvjetaj morao bi ponuditi glavne finansijske pokazatelje ukljuujui promet, dobit, gotovinski tok iz operativnih aktivnosti, bruto investicije, povrat na kapital, odnos kapital/imovina i dividende. Neophodno je puiti i informaciju o metodama koritenim za agregiranje podataka. Zbirni izvjetaj moe ukljuivati pojedinane izvjetaje o najznaajnijim dravnim preduzeima. Vano je napomenuti da zbirno izvjetavanje ne bi trebalo da udvostruava, nego da dopunjava postojee zahtjeve za izvjetavanje, na primjer, godinje izvjetaje parlamentu. Neka vlasnika tijela mogu ciljati na objavljivanje samo djeliminih zbirnih izvjetaja, tj. obuhvatajui dravna preduzea aktivna u uporedivim sektorima. Konano, objavljivanje polugodinjih zbirnih izvjetaja moglo bi dalje poboljati transparentnost dravnog vlasnitva. U nekim zemljama pokazalo se korisnim za koordinaciono ili vlasniko tijelo napraviti web stranicu, koja omoguava opoj javnosti lak pristup informacijama. Te web stranice mogu pruiti informacije o organizaciji vlasnike funkcije i opoj vlasnikoj politici, kao i informacije o veliini, razvoju, rezultatima i vrijednosti dravnog sektora. B. Dravna preduzea treba da razviju i ustanove efikasne procedure interne revizije i uspostave funkciju interne revizije koju nadgleda odbor i koja njemu odgovara neposredno i odboru za reviziju ili ekvivalentnom organu kompanije. Kao i u velikim javnim kompanijama, neophodno je i za velika dravna preduzea uspostaviti sistem interne revizije. Interna revizija je neovisna aktivnost objektivne provjere i savjetovanjaOECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

35

Napomene uz Poglavlje V.sa ciljem da povea vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomae organizaciji da postigne njene ciljeve unoenjem sistematskog, disciplinovanog pristupa procjeni i unapreenju uinkovitosti upravljanja rizikom i procesa kontrole i upravljanja.* Interni revizori su vani kako bi osigurali efikasan i snaan proces otvorenosti i primjerene interne kontrole u irem smislu. Oni treba da utvrde proceduru za prikupljanje, sklapanje i predoavanje dovoljno detaljnih informacija. Oni takoer treba da osiguraju da se procedure kompanije odgovarajue primjenjuju i da budu sposobni da garantuju za kvalitet i vjerodostojnost informacija objavljenih od strane kompanije. Kako bi poveali njihovu neovisnost i ovlasti, trebalo bi da interni revizori rade u ime odbora i da odgovaraju njemu direktno i njegovom odboru za reviziju u jednoslojnim sistemima, a nadzornom odboru u dvoslojnim sistemima ili odboru za reviziju gdje postoji. Interni revizori treba da imaju neogranien pristup predsjedniku i lanovima odbora i njegovog odbora za reviziju. Njihovo izvjetavanje je vano za sposobnost odbora da ocjenjuje stvarne aktivnosti i rezultate kompanije. Konsultacije izmeu vanjskih i internih revizora treba podsticati. Konano, takoer je preporuljivo kao dio dobre prakse da se izvjetaj o internoj kontroli ukljui u finansijske izvjetaje, opisujui strukturu interne kontrole i procedure za finansijsko izvjetavanje. * Definicija Instituta internih revizora (www.theiia.org)

C. Dravna preduzea, osobito velika, treba da podlijeu godinjoj neovisnoj vanjskoj reviziji baziranoj na meunarodnim standardima. Postojanje posebnih procedura dravne kontrole nije zamjena za neovisnu vanjsku reviziju. Nije obavezno da reviziju dravnih preduzea izvre vanjski, neovisni revizori. Ovo je esto zbog posebnih dravnih sistema revizija i kontrole koji se ponekad smatraju dovoljnom da garantuju kvalitet i sveobuhvatnost raunovodstvenih informacija. Ove finansijske kontrole tipino vre specijalizovana dravna ili vrhovna revizijska tijela, koja mogu vriti inspekciju i dravnih preduzea i koordinacionog ili vlasnikog tijela. U mnogim sluajevima oni prisustvuju sastancima odbora i esto izvjetavaju direktno parlament o rezultatima dravnih preduzea. Meutim, ove specifine kontrole su kreirane da nadgledaju koritenje javnih fondova i budetskih sredstava, vie nego poslovanje dravnih preduzea u cjelini. Kako bi se osnailo povjerenje u predoene informacije, drava bi trebalo da, pored pomenutih posebnih dravnih revizija, zahtijeva bar da sva velika dravna preduzea podlijeu vanjskoj reviziji koja e se vriti u skladu sa meunarodno priznatim standardima. Potrebno je ustanoviti adekvatne procedure za odabir vanjskih revizora i kljuno je da budu neovisni od uprave i velikih dioniara, tj. drave u sluaju dravnih preduzea. Nadalje, vanjski revizori treba da podlijeu istim kriterijima neovisnosti kao za kompanije privatnog sektora. Ovo openito podrazumijeva ogranienja u pruanju konsultantskih ili drugih neraunovodstvenih usluga dravnim preduzeima u kojima se vri revizija, kao i povremenu rotaciju revizorskih partnera ili revizorskih firmi.

D. Dravna preduzea treba da podlijeu istim visokokvalitetnim standardima raunovodstva i revizije kao i kompanije kotirane na berzi. Velika ili kotirana dravna preduzea trebalo bi da objavljuju finansijske i nefinansijske informacije u skladu sa visokokvalitetnim meunarodno priznatim standardima. U interesu ope javnosti, dravna predu

Documents

OECD Smjernice Korporativnog Upravljanja