20 www.asadria.com

AKTUELNOoktobar/listopad 2013.

CRO

SRB

BIH

MNE

KOS

SLO

MKD

www.asadria.com 21

IN FOCUSoktobar/listopad 2013.

Regionalna sigurnosna industrija iz perspektive vodećih tržišnih igrača

ADRIATIC REGIJI

SIGURNOSNI TOKOVI U

iz perspektive vodećih tržišnih igrača

SIGURNOSNI TOKOVI USIGURNOSNI TOKOVI U

Naše ranije tvrdnje kako se sigurnosno tržište u regiji ne može promatrati izolovano i van

konteksta ukupnih tržišnih tokova i trendova aktuelnih na globalnom tržištu sigurnosti

dobile su potvrdu u izjavama i stavovima naših cijenjenih sugovornika, a koje vam donosimo u nastavku ovoga članka. Činjenice poput one da su gotovo sve zemlje u regiji u manjoj ili većoj mjeri izložene sličnim sigurnosnim rizicima ili

one koja govori u prilog tvrdnji da su gotovo svi veliki brendovi, preko svojih lokalnih partnera, prisutni sa svojim najnovijim proizvodima i na

tržištima u regiji, dodatno su nas učvrstile u naumu da se dublje pozabavimo problematikom

koja se tiče sigurnosnog tržišta Adriatic regije

22 www.asadria.com

AKTUELNOoktobar/listopad 2013.

U ovome članku vam prenosimo dio saznanja stečenih kroz razgovor i saradnju sa našim cijenjenim re-

gionalnim sigurnosnim partnerima, a koja nam na nedvosmislen način ukazuju na to da, i pored veoma složene ekonomske slike, sigurnosno tržište u Adriatic regiji prilično vjerno oslikava aktuelne global-ne sigurnosne trendove. Naravno, kao i drugdje, i ovdje postoje izvjesni izuzeci, ali njihove korijene možemo promatrati upra-vo u oslabljenim ekonomijama i umanje-noj kupovnoj moći naših krajnjih korisnika. Jedan od takvih izuzetaka se odnosi na dinamiku tržišnog usvajanja IP-baziranih videonadzornih sistema. Cijela istina je, međutim, namjerno ili slučajno skrivena iza činjenice da se planirano tržišno prih-vatanje IP-baziranih videonadzornih siste-ma ne odvija planiranom dinamikom ni u mnogo razvijenijim zemljama i regijama u svijetu. Prvi krivac za ovakvo stanje je još uvijek visoka cijena IP-bazirane videonad-zorne opreme, dok se kao drugi krivac, kako to tvrde brojni stručni sigurnosni mediji, spominje još uvijek nedovoljna os-posobljenost i educiranost instalaterskog osoblja na polju moderne IP tehnologije. Od naših partnera smo, između ostalog, ovom prilikom željeli saznati u kojoj mjeri se globalni tržišni trendovi reflektuju na tržišta u Adriatic regiji?

Refleksija globalnih trendova na regijuIvan Sval iz kompanije Avigilon smatra kako se globalni tržišni trendovi nesum-njivo preslikavaju i na tržišta u regiji, dok je Aleksandar Stamenković iz kompanije Quadel d.o.o. svoj odgovor na ovo pitanje fokusirao na segmente ranog otkrivanja i dojave požara, te upravljanja gašenjem požara, tj. na oblasti u kojima kompanija Quadel uglavnom i posluje. Stamenković je za naš magazin izjavio kako Evropska unija postepeno na sve viši nivo podiže kvalitet dokumenata i regulativa koje tre-tiraju ove oblasti, kako se taj trend već reflektuje i na stanje tržišta u Srbiji te kako će se, htjeli mi to ili ne, cjelokupna ova problematika morati podići na mno-go viši nivo u odnosu na trenutno stanje. MUP Srbije mnogo radi na tom planu i angažovan je na izmjeni pravilnika, a up-ravo je u toku i javna diskusija vezana za novi zakon o požaru, tako da ipak pos-toje izvjesni pozitivni pomaci na sceni na

ovome planu. „Iz navedenog primjera“, smatra Stamenković, „može se doći do zaključka da trendovi sa, recimo, evrop-skog sigurnosnog tržišta imaju svoj bi-tan utjecaj i na dešavanja na tržištima u Adriatic regiji.” A Nikola Vučković iz kompanije Vucomm d.o.o. kaže: “Mi smo partner nemačke firme MOBOTIX, koja je lider u segmentu megapikselnog videa, i kao takvi smo uvek na samom izvoru informacija. Te sveže i ažurirane infor-macije prenosimo na naše tržište, dok ovde na iSEC-u, na primer, te informacije nudimo i našim korisnicima, ali i svim drugim zainteresovanim stranama. U tom smislu, mi smo prenosioci vrednih, svežih i aktuelnih informacija sa global-nog tržišta na tržišta u zemljama regije.” Dean Klobučar iz kompanije Alarm auto-matika d.o.o. se također slaže sa svojim prethodnicima da se tržišni trendovi sa globalnog i evropskog sigurnosnog tr-žišta u velikoj mjeri poklapaju sa onima prisutnim na tržištima u zemljama Adria-tic regije. Klobučar tvrdi kako globaliza-cija nije zaobišla našu regiju ni u jednoj gospodarskoj djelatnosti, pa tako ni na sigurnosnom tržištu, te da je sve ono što nudi globalna industrija sigurnosti, za-pravo, dostupno i na regionalnom sigur-nosnom tržištu. Takvu situaciju uzrokuje sve veća zastupljenost globalnih kompa-nija u Adriatic regiji, koje primjenjuju ista sigurnosna rješenja, kako u svojim matič-

nim zemljama tako i u zemljama u kojima posluju, čime osiguravaju dostupnost i raspoloživost takvih sigurnosnih rješenja i na tržištima u našoj regiji.Mitja Kolbe iz slovenačke kompanije Špica International d.o.o. nas ovom prilikom podsjeća da je kompanija Špica prisutna na više tržišta u EMEA regiji, te da stoji na stanovištu da se na tržištima na ko-jima Špica posluje dosta dobro slijede trendovi sa globalnog sigurnosnog tržišta. „Normalno je“, kaže Kolbe, „da postoje izvjesne razlike i specifičnosti vezane za pojedina tržišta, no te razlike sa svakim novim danom postaju sve manje i sve beznačajnije.“

Svoj stav po ovome pitanju sa nama je po-dijelio i Ivica Brekalo u svojstvu predstav-nika menadžmenta tvrtki Kamir d.o.o. i A.F.P. d.o.o., kazavši “da se trendovi sa globalnog sigurnosnog tržišta reflektiraju na regionalno sigurnosno tržište” te da su informacije u današnjem vremenu do-stupne svima i da se globalni sigurnosni trendovi, u određenim segmentima, po-kušavaju pratiti onoliko koliko kupci za to imaju mogućnosti, s tim da svugdje posto-je i kupci koji traže i napredna sigurnosna rješenja i kvalitetu usluge, tj. kupci kojima cijena ne predstavlja presudan faktor to-kom odabira. Slobodan Stanković iz kompanije CCTV Centar MASTER tvrdi kako se u ovoj kom-paniji pomno prate svjetski sigurnosni trendovi, te da su, bez obzira na način na koji prodiru na tržište (da li putem in-terneta, magazina, prezentacija ili nekih drugih sličnih događaja), mnogi noviteti iz inostranstva, bar i u formi informacije, prisutni na lokalnom sigurnosnom tržištu. Koliko je danas domaći kupac spreman da eksperimentiše sa novim tehnologijama, to je već sasvim drugo pitanje, smatra Stanković. “Ta nova oprema i nova tehnička rešenja se u današnjem vremenu uglavnom baziraju na sigurnosnim integracijama i modernijim tehnologijama, pa domaći ku-pac, koji je poprilično inertan na novine, nije baš spreman takva rešenja prihva-

titi ad-hock. Umesto toga, domaći kupac najčešće čeka da vidi i da čuje kako se neka nova tehnologija ili oprema poka-zala u praksi negde u okruženju, da bi tek nakon toga donio vlastitu odluku da li takvu tehnologiju ili opremu kupiti ili ne”, kaže Stanković. Ovakvo promišljanje on obrazlaže činjenicom da je domaći kupac prinuđen „igrati na sigurno“ jer nema vremena za eksperimentisanje sa inovitetima, niti ima novca za pokrivanje eventualnih grešaka koje mogu nastati usljed odabira nove i u praksi nedokazane tehnologije ili usljed pogrešnog odabira sigurnosnog sistema.

n Piše: Nebojša Bogunović redakcija@asadria.com

“Trendovi sa globalnog sigurnosnog tržišta reflektiraju se na regionalno sigurnosno tržište. Informacije u današnjem vremenu dostupne su svima, pa se globalni sigurnosni trendovi, u određenim segmentima, pokušavaju pratiti.“ (Ivica Brekalo, Kamir d.o.o.)

www.asadria.com 23

IN FOCUSoktobar/listopad 2013.

Koji tržišni segment izdvojiti kao posebno perspektivan?Kroz razgovor sa našim regionalnim partnerima smo se uvjerili i u to da u veli-koj mjeri dijelimo iste ili slične stavove po pitanju potencijala kojeg nude pojedine privredne grane. Naša ranija predviđanja da će se sigurnosna industrija u regiji u budućnosti značajnije i čvršće osloniti na turizam i hotelijerstvo, investicije u velike infrastrukturne projekte ili na projekte vezane za javnu sigurnost u gradovima, također su se poklopila sa stavovima i mišljenjima naših cijenjenih partnera iz regije. „Najveći prosperitet u budućnosti može se očekivati na polju sigurnosnih integracija, a ovdje prvenstveno mislim na integraciju sistema kontrole pristupa, videonadzora, protivprovalnih sistema i sistema za zaštitu od požara“, kaže Sval. Nikola Vučković tvrdi kako je sigurnost gradova jedan od još uvijek neuređenih i nedovršenih segmenata, koji bi se mogao izdvojiti kao posebno perspek-tivan, dodajući da je standardizacijom internet-protokola dodatno olakšana i mogućnost formiranja gradskih video-nadzornih mreža. “Ako mislite na perspektivnost neke gos-podarske djelatnosti, industriju, hotelijer-stvo ili, npr., bankarstvo, mislim da se odgovor ne može generalizirati na regiju. U Hrvatskoj se ove godine dosta ulaže u hotelijerstvo, a sličan plan postoji i za narednu godinu, što tu djelatnost čini perspektivnom za mnoge tvrtke, pa tako i za tvrtke iz naše branše. U Bosni i Her-cegovini, međutim, ponovo se odmrzavaju

investicije za različite infrastrukturne pro-jekte. No, ukoliko, pak, mislite na neki od sistema zaštite ili na neku konkretnu teh-nologiju, svakako bih istaknuo sisteme ba-zirane na IP tehnologiji, jer oni predstav-ljaju rješenje u koje će se u budućnosti najviše ulagati. Govoreći o videonadzoru, istaknuo bih posebno HD SDI videonad-zorne sisteme, koji bi s vremenom mogli zamijeniti tradicionalne, klasične sisteme nadzora, bazirane na analognoj tehnologi-ji”, tvrdi Dean Klobučar.

Sličnoga stava po ovom pitanju je i Ivica Brekalo, koji smatra da segment IP vide-onadzora u današnje vrijeme igra značaj-nu ulogu u sigurnosnoj branši. Gledano na dosadašnja analogna rješenja, dodaje Brekalo, IP-baziran videonadzor predstav-lja neusporedivu tehnologiju koja nudi da-leko veće mogućnosti, tvrdeći da je od iznimne važnosti da takve sisteme mon-tira i održava kompetetno, osposobljeno i educirano osoblje koje posjeduje potrebno znanje i koje se drži pravila struke. Na trži-štu u regiji, dodaje Brekalo, postoji mnogo

ljudi koji za sebe tvrde da su profesionalci, a koji su u stvarnosti jako daleko od istin-skih profesionalaca.

Može li zakonska regulativa određene tržišne segmente učiniti perspektivnim i profi tabilnim?S obzirom na činjenicu da pojedini, iteka-ko bitni nacionalni propisi predstavljaju tek puki prijepis zastarjele zakonske regulati-ve primjenjivane u nekadašnjoj zajedničkoj

nam državi, te s obzirom na pojavu nekih novih sigurnosnih rizika i na nevjerovatno brz razvoj modernih tehnologija i sigurno-snih sistema, željeli smo saznati mogu li novi zakonski akti, uredbe i propisi poje-dinim industrijskim segmentima osigurati bar za nijansu bolju perspektivu u vreme-nu koje je ispred nas. Gotovo svi naši su-govornici su složni oko toga da zakonska regulativa zaista ima potencijal da izvjesne industrijske segmente učini perspektivni-jim i, sa aspekta poslovanja, primamljivi-jim. “Već se pokazalo da propisi, koji neke

p Mitja Kolbe, Špica International p Ivica Brekalo, Kamir d.o.o. i A.F.P. d.o.o.

p Dean Klobučar, Alarm automatika

„U tvrtci Alarm automatika ne samo da se približavamo svjetskim tokovima, već smo u samoj žiži razvoja IP-baziranih sigurnosnih rješenja. O tome, tokom proteklih godina, svjedoči i niz implementiranih rješenja u raznim gospodarskim djelatnostima, vlastiti softveri za integraciju i centralizaciju te dostupnost i mogućnost integrisanja svih sistema zaštite, baziranih na IP tehnologiji.“ (Dean Klobučar, Alarm automatika)

24 www.asadria.com

AKTUELNOoktobar/listopad 2013.

tržišne segmente poput, npr., bankarstva u Hrvatskoj obvezuju na provedbu mjera zaštite, izravno utječu na rast tvrtki koje se bave sigurnošću. Propisima se uvodi red na tržište, što je dobro za ponuđače jer potiče profesionalizam, ali i za krajnje korisnike, koji na taj način dobivaju kvali-tetniju uslugu”, smatra Klobučar.Slobodan Stanković je na stanovištu da za-konska regulativa može pripomoći odre-đenim tržišnim segmentima da ponude bolju perspektivu i da postanu profitabilni-ji, no da ne može da ih samostalno kreira.“Zakonska regulativa, kao takva, može da odredi i da uvede neka pravila ponašanja na tržištu, može da pomogne onima koji znaju da rade, da svoj posao obave na propisan način, te da dodatno unaprede svoje radne veštine i da ulože u sopstve-nu edukaciju, na opšte zadovoljstvo i njih samih, ali i na zadovoljstvo kupaca. Kupci tada više ne bi bili izloženi, neću da ka-žem prevarama, ali možda, blaže rečeno, nesposobnostima takozvanih ‘instalatera’, koji ‘znaju sve’, a u principu poslove naj-češće ostavljaju nedovršene.” Stanković nadalje smatra da zakonska regulativa definitivno može pomoći uređenju tržišta u smislu da se uspostavi red i da se zna „ko kosi, a ko vodu nosi“. “Ovo, narav-no, govorim bez želje da favorizujem bilo koga. Jednostavno, smatram da bi bilo korisno da se uspostave neka jasna pravi-la ponašanja na tržištu, koja će morati da poštuju svi, bez obzira radi li se o instala-terima, isporučiocima opreme ili krajnjim kupcima, jer jedan dio regulative o kojoj govorimo bi se verovatno morao odnositi i na te kategorije.“ Nasuprot gotovo isto-vjetnim stavovima iznesenim po ovome pitanju od strane prethodnih sugovorni-ka, Mitja Kolbe je ipak mišljenja da sama zakonska regulativa ne može dugoročno stvarati dodatnu vrijednost i da ne može neki tržišni segment učiniti perspektivnim, ali da bi zakonska regulativa trebala uklju-čiti savremene tehničke standarde u svim tržišnim segmentima i osigurati kvalitetu na strani pružatelja sigurnosnih usluga.Aleksandar Stamenković također je jedan od onih koji tvrde da zakonska regulativa može obezbijediti dobru perspektivu i veći stepen profitabilnosti. On kao primjer navodi Zakon o požaru, koji je u ovoj formi na snazi u Srbiji od 2011. g. Taj zakon je, kako to u nastavku tvrdi Stamenković, u praksi pokazao izvjesne nedostatke i upravo sada se radi na njegovim izmje-nama i dopunama. “Svakako da zakon-ska regulativa i prateći tehnički propisi i pravilnici mogu da podignu nivo zaštite

kod projektovanja i održavanja sistema za dojavu požara. I sami ste svesni koliko smo u prošlosti imali nesreća u raznim oblastima, te koliko ljudi je u takvim nesrećama izgubilo svoje živote.”

Pratimo li svjetske tokove po pitanju usvajanja IP-baziranih sigurnosnih rješenja?Zbog evidentno usporenog tržišnog pri-hvatanja sigurnosnih rješenja baziranih na IP tehnologiji, vodeće svjetske istraži-vačke kompanije su u više navrata tokom nekoliko posljednjih godina bile prinuđene revidirati svoja predviđanja vezana za dina-miku migracije sa analogne ka IP-baziranoj sigurnosnoj tehnologiji. Spomenuta smjena tehnologija se u pojedinim dijelovima svijeta očito ne odvija planiranim tempom, a kao najčešći uzroci ovoga kašnjenja navode se neopravdano visoke cijene IP-bazirane si-gurnosne opreme, deficit znanja i vještine iz domena IP i IT tehnologija na strani insta-latera i integratora, te pojava tzv. „hibrid-nih“ sigurnosnih rješenja, koja korisnicima omogućuju postepen i fleksibilan prelazak

sa tradicionalne analogne na IP tehnologi-ju po njima prihvatljivoj dinamici. U nekim drugim regijama kao što su, recimo, one u Aziji, Americi i na Bliskom istoku, a koje su tradicionalno naklonjenije IT-ju i IP teh-nologiji, ova tehnološka migracija je tokom pretprošle i prošle godine doživjela svoj vr-hunac. No, gdje u cijeloj ovoj priči pravilno pozicionirati zemlje Adriatic regije, a da pri-tom izbjegnemo bilo kakvu pretencioznost ili, sa druge strane, preoštru samokritiku. Odgovor i na ovo pitanje su nam ponudili naši partneri iz regije. Mitja Kolbe smatra da je tržište u regiji sastavni dio globalnog tržišta, te da je, zahvaljujući toj neraskidi-voj povezanosti, regija odlično upoznata sa svim najnovijim sigurnosnim trendovima. Nove strane investicije u regiji su u pora-stu, tvrdi Kolbe, dodavši kako usvajanje IP-baziranih sigurnosnih rješenja širom svijeta poprima sve veći zamah. Kada je u pitanju prihvatanje IP-baziranih sigurnosnih rješe-nja u zemljama Adriatic regije, Kolbe tvrdi da je ekonomska i kupovna moć korisnika u regiji znatno slabija nego u drugim razvi-jenijim zapadnim zemljama, te dodaje da je upravo to faktor koji ometa bržu tehnološku

Ivan Sval smatra da sigurnosno tržište u regiji prije svega vapi za višim stup-njem edukacije krajnjih kupaca, dok i Aleksandar Stamenković također smatra da je potrebno mnogo više edukacije, ali za projektante protivpožarnih sistema. “MUP je preduzeo prve korake na putu pozitivnih promena uvođenjem tog novog pravilnika, po kojem se sada osposobljavaju nove generacije projektanata pro-tivpožarnih sistema. Danas imamo projektante specijalizirane za projektovanje sistema za dojavu požara, koji bi, bar po mome uverenju, morali mnogo više toga da znaju nego što je to bio slučaj ranije. Sada je polaganje organizovano dosta studiozno. Pravilnik podrazumeva da projektanti imaju svog mentora iz MUP-a koji sa njima radi na projektu, a polaganje ispita se odvija pred komisijom. Nakon toga može da se kaže da su projektanti kompetentni za projektovanje sistema za dojavu požara, a time će oni projektovati kvalitetnije projekte, naravno, uz upotrebu mnogo kvalitetnije opreme. Na taj način bi trebalo celokupnu zaštitu od požara podići na znatno viši nivo”, smatra Stamenković.“Jako je teško odgovoriti na to pitanje. Ja više gledam možda ovu stranu kupca kao kupca i kako ispuniti njegove zahteve na što je moguće bezbolniji način, u smislu da kupac dobije kvalitetnu opremu za što je moguće manje novca, odno-sno po što god je moguće povoljnijim cenama, a da sve to opet bude na obostra-no zadovoljstvo, a ne nikako nauštrb rada ili kvaliteta rada onih koji takvu uslugu pružaju. Govorim o instalaterima, dobavljačima i isporučiocima, te o kompletnom krugu učesnika koji posluju u sigurnosnoj branši”, kaže Slobodan Stanković.Dean Klobučar kaže kako tržište sigurnosti u regiji, zapravo, vapi za znanjem, te da se ta konstatacija odnosi i na korisnike i na same ponuđače. A Ivica Brekalo nam je, za kraj, rekao: “Regionalno, ali i mnoga lokalna sigurnosna tržišta u okruženju najviše vape za uređenom zakonskom regulativom. U tom smislu je neophodno da se i oni koji donose zakone pridržavaju pravila struke, a ne da se zakoni donose tek forme radi, što nema mnogo smisla.”

Za čime vapi domaće i regionalno tržište sigurnosti?

migraciju u svim zemljama Adriatic regije.“U tvrtci Alarm automatika ne samo da se približavamo svjetskim tokovima, već smo u samoj žiži razvoja IP-baziranih sigurnosnih rješenja. O tome, tokom proteklih godina, svjedoči i niz implementiranih rješenja u raznim gospodarskim djelatnostima, vlasti-ti softveri za integraciju i centralizaciju, te dostupnost i mogućnost integrisanja svih sistema zaštite baziranih na IP tehnologi-ji. Za primjer mogu poslužiti automatsko prepoznavanje registarskih oznaka na vo-zilima, integrirano s kontrolom ulaska (i izlaska), hardversko povezivanje elemenata različitih sistema te povezivanje svega toga sa poslovnim softverom. Ključni faktor za primjenu takvih rješenja je znanje, a sve ostalo je dostupno na tržištu”, u svojoj izjavi za naš magazin tvrdi Dean Klobučar iz tvrt-ke Alarm automatika. Ivica Brekalo ističe kako se svakim danom sve više približava-mo svjetskim tokovima kada je u pitanju usvajanje IP-baziranih sigurnosnih rješenja: “Uhvatiti korak sa globalnim sigurnosnim trendovima, poput prihvatanja IP-baziranih sigurnosnih tehnologija, je neminovnost i budućnost, zbog čega i same tvrtke koje se bave sigurnošću, a i korisnici sigurno-snih sustava nemaju što drugo ni tražiti na tržištu s obzirom da se cjelokupno svjetsko tržište kreće upravo u tom smjeru.“

Mogu li aktuelni ili planirani infrastrukturni projekti u regiji iznijeti teret regionalne sigurnosne industrije?Naznake minule ekonomske krize pravo-vremeno su dešifrovane i protumačene od strane strateških investitora, što je imalo

za rezultat reduciranje budžeta i zamrza-vanje velikih građevinskih i infrastrukturnih projekata širom svijeta, pa tako i u zemlja-ma Adriatic regije. Većina projekata je na kraju „preživjela“, a samo rijetke kompanije su, zahvaljujući visprenim upravljačkim ma-nevrima, uspjele u tom periodu zabilježiti stabilno poslovanje ili čak sićušan, ali sva-kako spomena vrijedan rast. Nakon za po-slovanje izrazito neplodnog razdoblja i svo-jevrsne stabilizacije stanja, pokreću se neki davno zamrznuti, ali i neki novi infrastruk-

turni projekti. Planirana izgradnja novog putničkog terminala u sklopu zagrebačkog aerodroma, paralelni radovi na nekoliko dionica bosanskohercegovačkog koridora Vc, investicije u rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih sportskih borilišta, projekti sigurnih gradova... Ipak, željeli smo iz prve ruke saznati imaju li takvi projekti potencijal da posluže kao oslonac ili možda čak i kao „zelena grana“ kompanijama koje posluju u domenu sigurnosti? Aleksandar Sta-menković smatra kako aktuelni i planirani infrastrukturni projekti u regiji mogu poslu-žiti kao oslonac sigurnosnim kompanijama ukoliko su dobro isprojektovani, dok je Mitja Kolbe iz kompanije Špica na stanovištu da

bi se kompanije mogle osloniti na takve do-maće potencijale, no da bi u tom slučaju morale i da posluju u čitavoj regiji. “Na poje-dinim tržištima u regiji planirani infrastruk-turni projekti su značajno reducirani, dok je na nekim drugim tržištima, također unutar regije, prisutno pojačano strano ulaga-nje u infrastrukturne projekte”, zaključuje Kolbe. „Infrastrukturni projekti su obično praćeni i razvojem potrebne telekomunika-cione infrastrukture, pa su s time u vezi, na primer, mnogi infrastrukturni projekti

u regiji praćeni razvojem optičkih sistema prenosa, što olakšava prenos videa u viso-koj rezoluciji“, tvrdi Nikola Vučković. I Dean Klobučar se slaže da veliki infrastrukturni projekti u regiji imaju potencijal da podrže stabilno poslovanje i revitalizaciju sigurno-snih kompanija u regiji, no dodaje i kako postoje određene zapreke za primjenu op-timalnih i dugoročno isplativih rješenja, a to su, prije svega, najniža cijena u funkciji glavnog kriterija tokom sprovođenja javnih nabavki te nedovoljna educiranost korisnika u smislu postavljanja projektnih zadataka. No, u rješavanju takvih situacija, svoju ulo-gu, smatra Klobučar, može odigrati i publi-kacija kakva je a&s Adria magazin. t

www.asadria.com 25

IN FOCUSoktobar/listopad 2013.

p Nikola Vučković, VUCOMm p Aleksandar Stamenković, QUADEL p Slobodan Stanković, CCTV Centar MASTER

„Zakonska regulativa, kao takva, može da odredi i uvede neka pravila ponašanja na tržištu, može da pomogne onima koji svoj posao obavljaju na propisan način, da dodatno unaprede svoje radne veštine i da ulože u sopstvenu edukaciju, na opšte zadovoljstvo i njih samih, ali i kupaca.“ (Slobodan Stanković, CCTV Centar MASTER)