Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u ... · Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj s pripadajućim instrumentom Projekt „e-Škole:

Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola

u Republici Hrvatskoj s pripadajućim instrumentom

Projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”

Autori: Izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep

Izv. prof. dr. sc. Igor BalabanIzv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa

Dr. sc. Bojan Žugec

3

IMPRESUM

Nakladnik: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET

Za nakladnika: Goran Kezunović

Projekt: „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)“

Autori: Izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u ZagrebuIzv. prof. dr. sc. Igor Balaban, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u ZagrebuIzv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u ZagrebuDr. sc. Bojan Žugec, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu

Urednik: CARNET

Lektorica: Dobrila Arambašić-Kopal, prof.

Zagreb, lipanj 2018.ISBN 978-953-6802-47-0

Ovaj je dokument izrađen u sklopu projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ (pilot projekt), koji sufinancira Europska unija

iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nositelj je projekta Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET.

Više informacija o EU fondovima možete pronaći na web stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije:

www.strukturnifondovi.hr.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET.

SADRŽAJ

Sažetak 5

1. Uvod 6

2. Razvoj okvira za digitalnu zrelost škola 7 2.1 Pregled i kvalitativna analiza postojećih okvira 9 2.2 Metoda sortiranja karata (engl. Q-sorting) 11 2.3 Istraživački intervju s interesnim skupinama 11

3. Područja i elementi Okvira za digitalnu zrelost škola u RH 12 3.1 Planiranje, upravljanje i vođenje 14 3.2 IKT u učenju i poučavanju 15 3.3 Razvoj digitalnih kompetencija 16 3.4 IKT kultura 17 3.5 IKT infrastruktura 18

4. Instrument za procjenu digitalne zrelosti 19

5. Razine digitalne zrelosti škola 20 5.1 Osnovne razine zrelosti škola 21 5.2 Detaljan prikaz razina zrelosti po područjima Okvira 23

6. Zaključak 29

Citirana literatura 30Analizirani okviri 30Dodatna literatura 31

Prilog 1 – Rubrika 33Prilog 2. - Upitnik 45

5

Okvir za digitalnu zrelost škola zajedno s pripadajućim instrumentom namijenjen je osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (RH) s ciljem utvrđivanja stanja digitalne zrelosti škola, ispitivanja mogućeg napretka u integraciji i učinkovitom korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) te prepo-znavanja područja za poboljšanje. Okvir su razvili u okviru projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)” stručnjaci s Fakulteta organizacije i informatike, Varaždin, Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET.

Ideja pilot projekta e-Škole je cjelovit pristup informatizaciji školskog sustava radi stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće. Za informatizaciju školskog sustava i održivost projekta neophodna je uskla-đenost implementacije infrastrukturnih i uslužno-obrazovnih dijelova projekta. Kako bi se ostvarila uskla-đenost, potreban je jedinstven koncept koji bi sve to obuhvatio, a to je koncept digitalne zrelosti škola.

Okvir za digitalnu zrelost škola prošao je kroz više faza razvoja te u svojoj posljednjoj inačici opisuje po-dručja i elemente digitalne zrelosti škola prilagođene hrvatskom obrazovnom sustavu. U razvoju Okvi-ra primijenjena je složena metodologija, koja je obuhvaćala set metodâ, tehnikâ i instrumenata, poput kvalitativne analize i usporedbe sličnih okvira koji propisuju digitalno zrele organizacije sa stajališta kon-cepta i strateških dokumenata na nacionalnoj i međunarodnoj razini, analizu postojeće projektne doku-mentacije, provođenje polustrukturiranih istraživačkih intervjua, metodu sortiranja karata, fokus-grupe, oblikovanje rubrike te kreiranje upitnika kao pomoćnog mjernog instrumenta. Tijekom razvoja Okvira neprekidno su se provodile konzultacije s članovima drugih provedbenih skupina unutar pilot- projekta e-Škole, poput skupine za razvijanje sustava digitalno zrelih škola, skupine za primjenu IKT-a i izradu digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) i scenarija poučavanja u obrazovnom procesu, skupine za razvoj su-stava unaprjeđenja digitalnih kompetencija korisnika, kao i skupine za izradu programa za elektroničku obradu podataka (algoritma) koji se koriste pri izračunu digitalne zrelosti škola.

Razvijen Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u RH, zajedno s pripadajućim instrumentom i mrežnom (online) aplikativnom programskom potporom, jedinstveno je i sveobuhvatno rješenje za pro-cjenu digitalne zrelosti škola i davanje smjernica za podizanje digitalne zrelosti.

SAŽETAK

76

Koncept digitalne zrelosti škola postaje sve više značajan zbog vrlo brzog razvoja i sve veće važnosti informacij-sko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, koje imaju potencijal biti jedan od glavnih katalizatora kvalitetnog obrazovanja u skladu s vizijom i strateškim smjernicama razvoja škole. Prema DigCompOrg (2015) referentnom okviru za digitalno zrele obrazovne institucije, usvajanje i integriranje IKT-a u sustav škola smatra se obrazovnom inovacijom te podrazumijeva promjene u tri osnovne dimenzije: pedagoškoj, tehnološkoj i organizacijskoj.

Digitalno zrele škole za potrebe izrade Okvira za digitalnu zrelost i mjerenja digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola u RH definiramo kao škole s visokom razinom integracije IKT-a, usustavljenim pristupom korištenju IKT-a u poslovanju škole i u obrazovnim procesima. Korištenje IKT-a u školi više ne ovisi o entuzijazmu pojedinca već o sustavnom pristupu kojeg moraju planirati i implementirati škola, osnivač, Ministarstvo i druge nadležne insti-tucije. Zbog toga je potrebno identificirati područja i elemente koji doprinose digitalnoj zrelosti škola, kako bi se mogao planirati napredak u integraciji i korištenju informacijsko - komunikacijskih tehnologija.

Okvir za digitalnu zrelost škola razvijen je upravo s ciljem identifikacije područja i elemenata koji čine digitalnu zrelost škola, a pripadajući instrument namijenjen je procjeni razine zrelosti osnovnih i srednjih škola u RH, kao i davanju smjernica i preporuka za unaprjeđenje po pojedinim elementima i razinama zrelosti. Okvir je organi-ziran u pet (5) osnovnih područja: Planiranje, upravljanje i vođenje; IKT u učenju i poučavanju; Razvoj digitalnih kompetencija; IKT kultura i IKT infrastruktura. Svako područje odnosi se na različite vidove integracije i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Područja, kao i elementi unutar područja, nisu međusobno isključivi ni disjunktni. Štoviše, oni su komplementarni i međusobno povezani te na taj način tvore jedinstvenu cjelinu.

Svako od pet (5) područja je definirano elementima ili identifikatorima područja. Okvir tako ukupno broji tride-set sedam (37) elemenata, od kojih je svaki opisan s pomoću opisnica kroz pet (5) razina zrelosti.

Razvoj Okvira za digitalnu zrelost škola odvijao se od listopada 2015. do lipnja 2016. godine, kroz pet (5) osnovnih faza, a cilj mu je bio opisati koncept digitalne zrelosti škola u RH kroz identifikaciju osnovnih područja i pripadajućih elemenata ili indikatora digitalne zrelosti škola (Begičević Ređep i dr. 2017).

U prvoj fazi korištena metodologija je prvenstveno bila kvalitativna, a uključivala je analizu i uspo-redbu postojećih dostupnih okvira koji definiraju digitalno zrele organizacije /ukupno petnaest (15)/, analizu strateških dokumenata na nacionalnoj i međunarodnoj razini, zakonske regulative, analizu po-stojeće projektne dokumentacije, kao i analizu relevantnih izvora u području digitalne zrelosti obra-zovnih institucija. Analizom su izdvojena dva relevantna pristupa – DigCompOrg (DigCompOrg 2015) kao referentni okvir za digitalno zrele obrazovne institucije i e-Learning Roadmap (e-learning Roadmap, n. d.), alat za mjerenje digitalne zrelosti škola u Irskoj. Kako su se navedeni pristupi digitalnoj zrelosti institucija pokazali kao najkompatibilniji i najrelevantniji, u kasnijim fazama oni su temelj za izgradnju Okvira za digitalnu zrelost škola u HR.

U drugoj fazi razvijena je prva inačica Okvira za mjerenje digitalne zrelosti škola na temelju rezultata analize provedene u prvoj fazi, ekspertnog znanja, fokus-grupa na kojima su sudjelovali predstavnici osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, predstavnici osnivača i eksperti u području, te metode sor-tiranja karata. Ta je inačica uključivala grub opis pet (5) osnovnih područja digitalne zrelosti škola te konceptualan opis pet (5) razina zrelosti.

U trećoj fazi došlo je do sustavne prilagodbe Okvira hrvatskom obrazovnom kontekstu, u smislu za-konske regulative, važećih propisa, preporuka i nacionalnih strateških dokumenata te specifičnosti su-stava. Za dobivanje povratnih informacija u ovoj su se fazi koristili polustrukturirani istraživački intervjui

1. UVOD 2. RAZVOJ OKVIRA ZA DIGITALNU ZRELOST ŠKOLA

98

provedeni s ravnateljima i drugim predstavnicima hrvatskog školskog sustava, kao i s predstavnicima osnivača (županija, gradova). Rezultat ove faze je dobivanje detaljnog opisa pet (5) osnovnih područja Okvira i pripadajućih elemenata digitalne zrelosti škola u RH. Tijekom ove faze detaljno su se definirale razine zrelosti i svi elementi u Okviru su opisani kroz pet (5) razina zrelosti. Na Slici 1. prikazane su faze razvoja Okvira za digitalnu zrelost škola.

Slika 1. Razvoj Okvira za digitalnu zrelost škola u RH

U četvrtoj fazi razvijena je rubrika kao mjerni instrument na temelju opisa svih elemenata kroz pet (5) razina zrelosti. Napravljeno je i matematičko modeliranje da bi se razvila metrika za izračun ukupne ra-zine zrelosti škola. U ovoj se fazi aktivno se provodilo revidiranje elemenata, po svim razinama zrelosti, na temelju diskusije s predstavnicima CARNET-a i ravnateljima više škola u RH. Uz rubriku, u ovoj je fazi razvijen i upitnik kao pomoćni mjerni instrument za procjenu digitalne zrelosti škola. U petoj fazi razvijena je završna inačica Okvira. Završna inačica dobivena je nakon više uzastopnih ite-racija usavršavanja elemenata, po svim razinama zrelosti, s predstavnicima CARNET-a i ravnateljima više škola u RH. Razvijena je i online aplikativna programska potpora (online alat) kao sustav za podršku pro-cjene razine zrelosti.

Važno je napomenuti da je svaka od navedenih faza bila popraćena konzultacijama s članovima drugih provedbenih skupina, npr. skupine za izradu programa za elektroničku obradu podataka (algoritma) koji se koriste pri izračunu digitalne zrelosti škola i skupine za izradu kurikula za unaprjeđenje digitalnih kompetencija za tri skupine korisnika u školama: učitelja / nastavnika i stručnih suradnika, ravnatelja i administrativnog osoblja.

2.1 | Pregled i kvalitativna analiza postojećih okvira

U fazi kvalitativne analize postojećih okvira, provedena je i iscrpna analiza relevantne literature o digital-noj zrelosti i e-obrazovanju s naglaskom na okvire, te je analizirano petnaest (15) postojećih okvira koji u fokusu imaju e-obrazovanje ili neke elemente digitalne zrelosti. Analizirani su sljedeći okviri: 1) Assessing the e-Maturity of your School (Ae-MoYS); 2) DigCompOrg (DigCompOrg); 3) eLearning Roadmap (eLearning Ro-admap); 4) eLemer (eLemer); 5) The ePortfolios & Open Badges Maturity Matrix (ePOBMM); 6) Future Classroom Maturity Model (FCMM); 7) HEInnovative (HEInnovative); 8) Jisc Strategic ICT Toolkit (JISC); 9) Ledning, Infrastruk-tur, Kompetens, Användning (LIKA); 10) Microsoft Innovation Framework & Self-Reflection Tool (MICROSOFT IF & SRT); 11) NACCE SRF (NACCE SRF); 12) OPEKA (OPEKA); 13) Up-scaling Creative Classrooms in Europe (SCALE CCR); 14) SCHOOL MENTOR (SCHOOL MENTOR1); 15) VENSTERS (VENSTERS).

Cilj kvalitativne analize bio je odabir onih okvira koji ispunjavaju uvjete potrebne za razvoj okvira za digi-talnu zrelost osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Elementi za provođenje kvalitativne analize bili su:• primijenjen pristup (kvalitativan ili kvantitativan)• postojanje instrumenta uz okvir• obrazovna razina (osnovne, srednje škole i dr.)• područje primjene (Europa, svijet i dr.).

1 Okvir SCHOOL MENTOR više nije dostupan na mrežnoj stranici navedenoj u popisu analiziranih okvira.

1110

NAZIV/POKRATA OKVIR / INSTRUMENT PRISTUP OBRAZOVNA RAZINA PODRUČJE PRIMJENE

Ae-MoYS Okvir i online upitnik za samovrednovanje

Kvalitativan / kvanti-tativan

Osnovna i srednja škola

EU

DigCompOrg Okvir Kvalitativan Osnovna i srednja škola, visoka učilišta

Svijet

eLearning Roadmap

Okvir i matrica Kvalitativan Osnovna i srednja škola

Irska

eLEMER Okvir i online upitnik za samovrednovanje



Mađarska

ePOBMM Okvir i matrica Kvalitativan Visoka učilišta EU

FCMM Okvir i online upitnik za samovrednovanje

Kvalitativan Osnovna i srednja škola

EU

HEInnovative Okvir i online upitnik za samovrednovanje

Kvalitativan Visoka učilišta Svijet

JISC Okvir i online upitnik za samovrednovanje


Visoka učilišta EU

LIKA Okvir i online upitnik za samovrednovanje


Švedska

Microsoft Framework

Okvir i online upitnik za samovrednovanje

Kvalitativan / kvan-titativni


Svijet

NACCE SRF Okvir i online upitnik za samovrednovanje


Vrtići, osnovna i srednja škola

Velika Britanija

OPEKA Okvir i online upitnik za samovrednovanje



Finska

SCALE CCR Okvir Kvalitativan Osnovna i srednja škola

Europa

SCHOOL MENTOR Okvir i online upitnik za samovrednovanje



Norveška

VENSTERS Online upitnik za samovrednovanje


Nizozemska

Tablica 1. Pregled značajki petnaest (15) analiziranih okvira

Na temelju raščlambe značajki promatranih okvira odabrana su dva pristupa koja su činila osnovicu za razvoj Okvira za digitalnu zrelost škola primjenjivog u hrvatskom obrazovnom sustavu. To su: a) eLearning Roadmap, alat koji se vrlo uspješno koristi u Irskoj radi certificiranja zrelih škola u smislu e-obrazovanja i b) DigCompOrg, europski referentni okvir za digitalnu zrelost obrazovnih institucija koji identificira ključne elemente digitalno kompetentnih obrazovnih institucija, okvir koji pokriva sve sustave obrazovanja, ali i implicira dodavanje i(ili) prilagodbu elemenata specifičnostima svakog obrazovnog područja.

Elearning Roadmap i DigCompOrg su dubinski analizirani, te su korišteni kao okosnica za razvoj Okvira za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u RH, poštujući posebnosti obrazovnog sustava u RH.

PODRUČJA OKVIRA ZA DIGITALNU ZRELOST ŠKOLA U RH

KLJUČNI ELEMENTI DIGCOMPORG OKVIRA

KLJUČNI ELEMENTI ELEARNING ROADMAP INSTRUMENTA

Planiranje, upravljanje i vođenje Praksa vođenja i upravljanja Vođenje i planiranje

IKT u učenju i poučavanju Praksa učenja i poučavanja IKT i kurikul

Praksa ocjenjivanja

Sadržaj i kurikul

Razvoj digitalnih kompetencija Profesionalan razvoj Profesionalan razvoj

IKT kultura Suradnja i umrežavanje E-learning kultura

IKT infrastruktura Infrastruktura IKT infrastruktura

Tablica 2. Mapiranje područja Okvira za digitalnu zrelost škola na elemente DigComp-Org-a

2.2 | Metoda sortiranja karata (engl. Q-sorting)

2.3 | Istraživački intervju s interesnim skupinama

Metoda sortiranja karata (engl. Card sorting ili Q-sorting) korisnički je orijentirana istraživačka metoda koja uključuje skupinu ispitanika (u ovom slučaju eksperata iz domenskog područja), a najčešće se koristi za klasifikaciju sadržaja i pročišćavanje istraživačkih konstrukata. Ovom metodom u kojoj je sudjelovalo šest (6) stručnjaka koji su odabrani po kriterijima potrebne ekspertize, napravljena je nadogradnja po-jedinih područja s novim elementima, a svakom je elementu pridružen pripadajući opisnik po razinama zrelosti.

Cilj ove metode bio je: 1. Uvesti elemente Okvira koji su specifični za hrvatski obrazovni sustav te elemen-te koji predstavljaju relativno nove procese u obrazovnim sustavima, poput analitike učenja; 2. Pridružiti novododane elemente postojećim područjima Okvira. Elementi koji su na temelju rezultata metode sortiranja karata dodani u Okvir se odnose na vrednovanje znanja, analitiku učenja, repozitorije sadržaja i licenciranje, prostore za učenje, te e-uključivost.

S interesnim skupinama, kao što su ravnatelji škola i predstavnici osnivača (gradovi, županije), provedeni su dubinski istraživački intervjui radi dobivanja uvida u postojeću situaciju u osnovnim i srednjim škola-ma u RH. Na temelju provedenih intervjua dobiven je značajan broj korisnih informacija, a postignuta je i dinamična interakcija između nositelja obrazovne politike i eksperata odgovornih za razvoj Okvira za digitalnu zrelost. Na temelju dobivenih informacija napravljeno je prilagođavanje Okvira u skladu sa spe-cifičnostima upravljanja školama te ulogama osnivača osnovnih i srednjih škola u RH.

U Tablici 2. prikazano je mapiranje područja Okvira za digitalnu zrelost škola u RH na elemente Dig-Comp-Org-a

1312

3. PODRUČJA I ELEMENTI OKVIRA ZA DIGITALNU ZRELOST ŠKOLA U RH

Jezgra Okvira za digitalnu zrelost škola je strukturirana u pet (5) područja karakterističnih za obrazovni sustav u domeni osnovnih i srednjih škola, pri čemu se svako od tih područja odnosi na različite vidove integracije i korištenje digitalnih tehnologija.

Slika 2. Pet područja u Okviru za digitalnu zrelost škola u RH

Temeljna područja su 1. Planiranje, upravljanje i vođenje /šest (6) elemenata/, 2. IKT u učenju i pouča-vanju /sedam (7) elemenata/, 3. Razvoj digitalnih kompetencija /sedam (7) elemenata/, 4. IKT kultura /sedam (7) elemenata/ te 5. IKT infrastruktura /deset (10) elemenata/.

Područja, kao i elementi unutar područja, nisu međusobno isključivi. Oni su komplementarni i među-sobno povezani te na taj način tvore jedinstvenu cjelinu. U nastavku sažeto prikazujemo glavna područja Okvira te pripadajuće elemente:

PODRUČJA ELEMENTI

Planiranje, upravljanje i vođenje

• Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a.• Upravljanje integracijom IKT-a u učenju i poučavanju.• Upravljanje integracijom IKT-a u poslovanju škole.• Upravljanje podacima prikupljenim informacijskim sustavom.• Regulirani pristup IKT resursima. • Primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazov-

nim potrebama.

IKT u učenju i poučavanju • Osviještenost o mogućnostima IKT-a u učenju i poučavanju.• Planiranje primjene IKT-a u učenju i poučavanju.• Primjena IKT-a u učenju i poučavanju.• Digitalni sadržaji.• Vrednovanje učenika.• Iskustvo učenika u primjeni IKT-a.• Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Razvoj digitalnih kompetencija

• Osviještenost i sudjelovanje u razvoju digitalnih kompetencija.• Planiranje usavršavanja digitalnih kompetencija.• Svrha stručnog usavršavanja digitalnih kompetencija.• Samopouzdanje i znanje u primjeni IKT-a.• Digitalne kompetencije učenika.• Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. • Informalno učenje.

IKT kultura • Pristup IKT resursima za odgojno-obrazovne djelatnike.• Pristup IKT resursima za učenike.• Prisutnost na mreži.• Komunikacija, informiranje i izvještavanje.• Pravila poželjnog ponašanja na internetu.• Autorsko pravo i intelektualno vlasništvo.• Projekti.

IKT infrastruktura • Planiranje i nabava IKT infrastrukture.• Mrežna infrastruktura.• IKT oprema u školi.• IKT oprema za odgojno-obrazovne djelatnike.• Programski alati u školi.• Tehnička potpora.• Održavanje opreme.• Središnje mjesto pohrane digitalnih dokumenata i obrazovnih sa-

držaja.• Sustav informacijske sigurnosti.• Nadzor licenciranja programske potpore.

Tablica 3. Područja i elementi Okvira za digitalnu zrelost škola u RH

1514

Područje 3.1. | Planiranje, upravljanje i vođenje Područje 3.2. | IKT u učenju i poučavanju

Područje Planiranje, upravljanje i vođenje temelji se na postojanju vizije i/ili strateških smjernica primjene IKT-a na razini cijele škole koje su izražene u školskim dokumentima (npr. Godišnji plan i program rada škole, Školski kurikul). Kroz strateško pozicioniranje određuje se stupanj integriranosti IKT-a u učenju i poučavanju, ali i u poslovanju, odnosno upravljanju školom, što pridonosi većoj transparentnosti po-slovanja i općoj dostupnosti i primjenjivosti obrađenih podataka. Ovo područje ističe važnost uprav-ljanja podacima o samoj školi, učenicima i djelatnicima prikupljenima kroz razne informacijske sustave (e-Dnevnik, e-Matica i dr.) radi podizanja kakvoće učenja i poučavanja, uspjeha učenika te za upravljanje poslovanjem škole. Ujedno, ovo područje se bavi i reguliranjem pristupa te donošenjem preporuka i smjernica za odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu škole, ali i u vlasništvu djelatnika i učenika te preporuka za sigurno korištenje interneta. Digitalna zrelost škole procjenjuje se i kroz pri-mjenu IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te se kao cilj postavlja razrada dokumenta, odnosno smjernica za primjenu svih oblika IKT-a radi poučavanja učenika kojima je u odgojno-obrazovnom sustavu potrebna dodatna podrška u učenju i/ili odrastanju.

Područje Planiranje, upravljanje i vođenje se sastoji od šest (6) elemenata i pripadajućih opisnica. Ele-menti su: Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a, Upravljanje integracijom IKT-a u učenju i poučavanju, Upravljanje integracijom IKT-a u poslovanju škole, Upravljanje podacima prikupljenim infor-macijskim sustavom, Regulirani pristup IKT resursima i Primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Razina i kakvoća primjene IKT-a u učenju i poučavanju je važan segment digitalno zrelih škola koji obu-hvaća digitalnu zrelost odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Kroz svijest o svim koristima i razinama primjene IKT-a u učenju i poučavanju, potrebno je i pomno isplanirati tu primjenu tehnologije u službi odgojno-obrazovnih ciljeva. U ovom slučaju je planiranje nužno kako bi se korištenjem tehnologije nasta-va što više usmjerila na učenika.

Primjena IKT-a u učenju i poučavanju obuhvaća i pomno odabrane digitalne sadržaje koji odgovaraju kontekstu nastavnog predmeta i nastavnim aktivnostima, a cilj im je da angažman učenika bude što veći. Često je u takvoj situaciji odgojno-obrazovnim djelatnicima spomenute sadržaje najprikladnije samostal-no izraditi ili već pripremljene dostupne digitalne sadržaje prilagoditi kontekstu i nastavnim aktivnostima.

Prilikom vrednovanja učenika, uz odgovarajuću kombinaciju jednostavnih online testova do raznih slože-nijih oblika testova i vrednovanja znanja, potrebno je i neprekidno razmjenjivati povratne informacije s učenikom o njegovom napretku. Način na koji učenici samostalno primjenjuju IKT kao podršku vlastitom učenju pospješuje proces učenja te pokazuje razinu njihove digitalne zrelosti: u kojoj mjeri se snalaze u svim informacijama na internetu, kako surađuju putem društvenih mreža ili nekih drugih kanala te u kojoj mjeri upravljaju vlastitim napretkom putem ePortfelja. Primjenom IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama možemo u velikoj mjeri utjecati na kakvoću i razinu ispunja-vanja njihovih odgojno-obrazovnih ciljeva, što je još jedan pokazatelj digitalne zrelosti djelatnika i cijele škole.

Područje IKT u učenju i poučavanju se sastoji od sedam (7) elemenata i pripadajućih opisnica. Elementi su: Osviještenost o mogućnostima IKT-a u učenju i poučavanju, Planiranje primjene IKT-a u učenju i pou-čavanju, Primjena IKT-a u učenju i poučavanju, Digitalni sadržaji, Vrednovanje učenika, Iskustvo učenika u primjeni IKT-a te Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

ELEMENT OPIS

Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a

Prisutnost integracije IKT-a u učenju i poučavanju te poslovanju škole u općoj viziji i/ili u strateškim smjernicama razvoja škole ili kao zasebna vizija i/ili strateška smjernica.

Upravljanje integracijom IKT-a u učenju i poučavanju

Djelovanje uprave škole u smjeru integracije IKT-a u učenje i poučava-nje. Integracija uključuje opremanje IKT resursima, primjenu IKT-a u učenju i poučavanju i razvoj digitalnih kompetencija odgojno-obrazov-nih djelatnika i učenika.

Upravljanje integracijom IKT-a u poslovanju škole

Djelovanje uprave u smjeru integracije IKT-a u poslovanje škole, odno-sno upravljanje školom, što pridonosi većoj transparentnosti, objedinje-nosti podataka te, u konačnici, učinkovitijem poslovanju škole.

Upravljanje podacima prikupljenim informacijskim sustavom

Praksa upravljanja podacima o školi, učenicima i djelatnicima prikuplje-nima kroz razne informacijske sustave (npr. e-Matica, e-Dnevnik) radi podizanja kakvoće nastave i uspjeha učenika te za upravljanje poslova-njem škole.

Regulirani pristup IKT resursima Smjernice i preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu škole, u vlasništvu djelatnika i učenika te za sigurno korištenje internetom, što pridonosi bržem i sigurnijem poučavanju i poslovanju.

Primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Pristup i smjernice za primjenu IKT-a u poučavanju učenika kojima je u odgojno-obrazovnom sustavu potrebna dodatna podrška u učenju.

ELEMENT OPIS

Osviještenost o mogućnostimaIKT-a u učenju i poučavanju

Razina osviještenosti odgojno-obrazovnih djelatnika o mogućnostima primjene IKT-a u učenju i poučavanju.

Planiranje primjene IKT-a u učenju i poučavanju

Razina planiranja primjene IKT-a u učenju i poučavanju koju rade odgoj-no-obrazovni djelatnici.

Primjena IKT-a u učenju i poučavanju

Razina primjene IKT-a u učenju i poučavanju koju rade odgojno-obra-zovni djelatnici.

Digitalni sadržaji Način primjene digitalnih sadržaja u učenju i poučavanju.

Vrednovanje učenika Način i kakvoća vrednovanja učenika primjenom IKT-a.

Iskustvo učenika u primjeni IKT-a Način primjene IKT-a kao podrške vlastitom učenju iz perspektive učenika.

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Način primjene IKT-a u učenju i poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Tablica 4. Elementi i opisnice unutar područja Planiranje, upravljanje i vođenje Tablica 5. Elementi i opisnice unutar područja IKT u učenju i poučavanju

1716

Područje 3.3 | Razvoj digitalnih kompetencija

Kako bi se što kvalitetnije i produktivnije primjenjivao IKT u učenju i poučavanju, kao i u poslovanju škole, odgojno-obrazovni djelatnici i ostali djelatnici trebaju neprekidno unaprjeđivati svoje digitalne kompe-tencije i digitalne kompetencije učenika. Informacijsko-komunikacijska tehnologija napreduje te postoji potreba za stalnim usavršavanjem digitalnih kompetencija.

Uprava škole bi trebala poticati djelatnike na stalno usavršavanje digitalnih kompetencija u skladu s njihovim potrebama. Nakon završenih stručnih usavršavanja, segment koji ne smije ostati zanemaren jest razina samopouzdanja djelatnika da bi primjenjivali naučeno, uvodeći inovativne načine poučavanja, uzimajući u obzir kontekst predmeta kojeg poučavaju. Za razvoj digitalnih kompetencija ključno je raz-mjenjivanje znanja, ideja i primjera dobre prakse kroz razne zajednice ili međusobnim kontaktom unutar kolektiva škole. Na taj se način, uz nova znanja, razvija i svijest o mogućnostima primjene IKT-a. Što se digitalnih kompetencija učenika tiče, njih bi trebalo ciljano razvijati kroz nastavne aktivnosti. I u ovom je području potrebno skrenuti pozornost na učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i na važnost usavršavanja djelatnika kako bi bili spremni za rad s njima. Oni djelatnici koji rade s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama trebali bi se stalno i temeljito usavršavati za primjenu IKT-a kako bi se ispunili odgojno-obrazovni ciljevi s tim učenicima.

Područje Razvoj digitalnih kompetencija se sastoji od sedam (7) elemenata i pripadajućih opisnica. Elementi su: Osviještenost i sudjelovanje u razvoju digitalnih kompetencija, Planiranje usavršavanja digitalnih kom-petencija, Svrha stručnog usavršavanja digitalnih kompetencija, Samopouzdanje i znanje u primjeni IKT-a, Digitalne kompetencije učenika, Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i Informalno učenje.

ELEMENT OPIS

Osviještenost i sudjelovanje u razvoju digitalnih kompetencija

Razina osviještenosti odgojno-obrazovnih djelatnika o mogućnosti usa-vršavanja digitalnih kompetencija pri različitim institucijama zaduženim za stručno usavršavanje ili usavršavanje u okviru određenih projekata.

Planiranje usavršavanja digitalnih kompetencija

Razina identificiranja vlastitih potreba u pitanju pristupa usavršavanju digitalnih kompetencija i izrada plana stalnog usavršavanja.

Svrha stručnog usavršavanja digitalnih kompetencija

Sudjelovanje u programima usavršavanja na razini stjecanja osnovnih IKT vještina, kao i primjene IKT-a radi unaprjeđenja načina učenja i poučavanja.

Samopouzdanje i znanje u primjeni IKT-a

Razina samopouzdanja odgojno-obrazovnih djelatnika u primjeni nau-čenog, što doprinosi uvođenju inovativnog načina poučavanja.

Digitalne kompetencije učenika Razina sustavnog planiranja i provođenja aktivnosti koje doprinose razvoju digitalnih kompetencija učenika.


Potreba usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području pri-mjene IKT-a za poučavanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Informalno učenje Razina razmjene znanja, informacija i primjera dobre prakse djelatnika, unutar kolektiva i izvan kolektiva škole.

Tablica 6. Elementi i opisnice unutar područja Razvoj digitalnih kompetencija

Područje 3.4 | IKT kultura

Područje IKT kultura opisuje način na koji škola podržava kulturu suradnje i komunikacije korištenjem IKT-a, procese koji omogućuju djelatnicima i učenicima povezivanje s interesnim skupinama unutar i izvan škole, te dijeljenje iskustava i učenje izvan školske ustanove. Digitalno učenje se, prije svega, oslanja na online komunikaciju i dijeljenje znanja i resursa sa školskom zajednicom. S jedne strane, škola nudi alate i infrastrukturu koji potpomažu takvu praksu, a s druge strane, djelatnici i učenici škole koriste po-nuđene resurse kako bi stvorili digitalnu okolinu za učenje i poučavanje. Ovo područje ističe i vrlo važne komunikacijske procese prema svim dionicima (učenici, roditelji, druge zainteresirane skupine) koji su podržani IKT-om. Korištenje dostupnih platformi za dijeljenje informacija i komunikaciju poput društve-nih mreža, internetskih mjesta, e-Dnevnika i sl. komplementarni su komunikaciji licem u lice. Samim time osigurava se cjelovita i efektivna dvosmjerna komunikacija unutar i izvan škole.

Područje IKT kultura sadrži sedam (7) osnovnih elementa i pripadajućih opisnica. Elementi su: Pristup IKT resursima za odgojno-obrazovne djelatnike, Pristup IKT resursima za učenike, Prisutnost na mreži, Komunikacija, informiranje i izvještavanje, Pravila poželjnog ponašanja na internetu (engl. Netiquette), Autorsko pravo i intelektualno vlasništvo, te Projekti.

ELEMENT OPIS

Pristup IKT resursima za odgojno-obrazovne djelatnike

Stupanj i oblik pristupa odgojno-obrazovnih djelatnika IKT resursima u školi.

Pristup IKT resursima za učenike Stupanj i oblik pristupa učenika IKT resursima u školi.

Prisutnost na mreži Prisustvo škole na mreži. Oblik mrežne komunikacije s drugim dionici-ma.

Komunikacija, informiranje i izvještavanje

Stupanj i oblik korištenja online sustava komunikacije i izvještavanja poput elektroničke pošte, društvenih mreža, sustava za upravljanje uče-njem, foruma, te e-Dnevnika. Korištenje drugih online usluga škole.

Pravila poželjnog ponašanja na internetu (engl. Netiquette)

Stupanj primjene Pravila poželjnog ponašanja na internetu.

Autorsko pravo i intelektualno vlasništvo

Politika škole u promoviranju zaštite autorskog prava i intelektualnog vlasništva te praksa odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika.

Projekti Iskustvo škole na projektima vezanim uz primjenu IKT-a te pokretanja projektnih ideja. Projekti mogu biti interni, nacionalni i međunarodni. Praksa razvijanja malih IKT projekata koje razvijaju učenici i odgoj-no-obrazovni djelatnici.

Tablica 7. Elementi i opisnice unutar područja IKT kultura

1918

Područje 3.5 | IKT infrastruktura

Ovo se područje Okvira za digitalnu zrelost škola temelji na opisu infrastrukture, čimbeniku koji utječe na odvijanje i posredovanje u novoj digitalnoj praksi, kao i proširenje granica prostora za učenje (iz fizič-kog u virtualan). Ovo područje opisuje inovativan dizajn, adaptaciju ili reorganizaciju fizičkih i virtualnih prostora za učenje te pripadajuće infrastrukture da bi se reflektirala vizija i strateške smjernice razvoja škole koje se temelje na modernizaciji trenutne prakse i ostvarenju što boljih rezultata učenja. Dakako, podloga ovakvom razvoju je IKT oprema koja podržava sve potrebne digitalne usluge te odgovara nače-lima pouzdanosti, sigurnosti i skalabilnosti (proširivosti).

Područje IKT infrastruktura sadrži deset (10) elemenata i pripadajućih opisnica. Elementi su: Planiranje i naba-va IKT infrastrukture, Mrežna infrastruktura, IKT oprema u školi, IKT oprema za odgojno-obrazovne djelatnike, Programski alati u školi, Tehnička potpora, Održavanje opreme, Središnje mjesto pohrane digitalnih dokume-nata i obrazovnih sadržaja, Sustav informacijske sigurnosti i Nadzor licenciranja programske potpore.

ELEMENT OPIS

Planiranje i nabava IKT infrastrukture

Proces planiranja i nabavke IKT resursa, integracija pristupa planiranja i nabave na razini osnivača ili države i uloga škole.

Mrežna infrastruktura Povezanost digitalnih uređaja na brzi internet putem brze žične ili bežič-ne mreže. Način osiguravanja pristupa mrežnoj infrastrukturi omogućen je i s vlastitim računalima uz nadzor pristupa.

IKT oprema u školi Opremljenost učionica prezentacijskim (interaktivnim) uređajima (pro-jektorima, pametnim pločama ili ekranima) te prijenosnim uređajima (prijenosna računala, tableti, mobiteli) ili stolnim računalima.

IKT oprema za odgojno-obrazovne djelatnike

Stupanj raspoloživosti IKT opreme odgojno-obrazovnim djelatnicima.

Programski alati u školi Instalirana sustavska te jednostavnija i složenija aplikativna programska potpora.

Tehnička potpora Stupanj i način tehničke potpore školi.

Održavanje opreme Stupanj, način i osigurana sredstva za održavanje školske opreme.

Središnje mjesto pohrane digitalnih sadržaja (repozitorij)

Dostupnost i korištenje središnjeg mjesta pohrane digitalnih sadržaja koje rade odgojno-obrazovni djelatnici i učenici.

Sustav informacijske sigurnosti Razvijenost sustava informacijske sigurnosti i zaštitnih mjera.

Nadzor licenciranja programske potpore

Stupanj nadzora licenciranja sustavske i aplikativne programske potpore.

Tablica 8. Elementi i opisnice unutar područja IKT infrastruktura

4. INSTRUMENT ZA PROCJENU DIGITALNE ZRELOSTI

RUBRIKA (PRILOG 1) Mjerni instrument korišten za procjenu digitalne zrelosti škola jest rubrika s trideset sedam redova (kri-terija), koji odgovaraju elementima Okvira za digitalnu zrelost škola, i pet stupaca koji označavaju razine zrelosti: digitalno neosviještena (1), digitalna početnica (2), digitalno osposobljena (3), digitalno napredna (4) i digitalno zrela (5). Za svaki od trideset sedam (37) elemenata svih pet (5) razina zrelosti je opisno definirano. Iz toga slijedi da je bilo potrebno odrediti 185 (37x5) opisnica koje za svaki pojedini element određuju što treba biti zadovoljeno na pojedinoj razini digitalne zrelosti. Kako bi opisnice bile što preciznije i egzaktnije iskazane, definirane su uz pomoć aksioma matematičke logike, čime se željena egzaktnost i po-stigla. Za određivanje razine digitalne zrelosti pojedine škole, potrebno je za svaki element identificirati onu opisnicu koja najbolje odgovara kontekstu škole. Nakon što se identificira opisnica za svih trideset sedam (37) elemenata, primjenom taxicab metrike se odredi konkretna razina digitalne zrelosti promatrane škole.

UPITNIK (PRILOG 2) Mjerni instrument koji je korišten u prikupljanju procjena ispitanika je Upitnik. Pitanja, odnosno odgovori iz Upitnika definirani su tako da jasno pozicioniraju školu na određenu razinu digitalne zrelosti pojedinog elementa rubrike. Dakle, kombinacijom nekoliko pitanja i odgovora iz Upitnika dobivena je pozicija na razini zrelosti svakog elementa rubrike.

Upitnik je bio prikazan krajnjem korisniku, no primarni instrument koji se koristio za procjenu razine di-gitalne zrelosti je rubrika i svaka daljnja analiza zrelosti škole je rađena na temelju stanja rubrike u koju su preslikani svi korisnički odgovori iz Upitnika.

Na Slici 3. prikazan je dio Upitnika – pitanja za područje Planiranje, upravljanje i vođenje generiran iz su-stava za provedbu samovrednovanja i vanjskog vrednovanja.

Slika 3. Instrument Upitnik – pitanja za područje Planiranje, upravljanje i vođenje

2120

5. RAZINE DIGITALNE ZRELOSTI ŠKOLA

Za svaki element Okvira za digitalnu zrelost škola uspostavljene su razine zrelosti od 1 do 5 za utvrđiva-nje digitalne zrelosti škola, po uzoru na autore (Love, McKean i Gathercoal 2004). U Okviru za digitalnu zrelost škola utvrđene razine zrelosti su sljedeće:

• Razina 1: Digitalno neosviještena• Razina 2: Digitalna početnica• Razina 3: Digitalno osposobljena• Razina 4: Digitalno napredna• Razina 5: Digitalno zrela.

Uz svaku od razina zrelosti u rubrici dani su opisi razine zrelosti koji služe kao generalni opisnici i pokaza-telji općenitih značajki pojedinih razina zrelosti za svaki od elemenata unutar pojedinog područja.

Na Slici 4. prikazan je primjer Rubrike kroz razradu elementa Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a po razinama zrelosti unutar područja Planiranje, upravljanje i vođenje.

Slika 4. Instrumenti: Rubrika – razrada elementa Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a po razinama zrelosti unutar područja Planiranje, upravljanje i vođenje

DIGITALNO NEOSVIJEŠTENE

DIGITALNE POČETNICE

DIGITALNO OSPOSOBLJENE

DIGITALNO NAPREDNE

DIGITALNO ZRELE

VIZIJA, STRATEŠKE SMJERNICEI CILJEVI INTEGRACIJE IKT-A

U školskim dokumen-tima (npr. Godišnji plan i program rada škole, Školski kurikul i dr.) ne postoje definirane opća vizija i strateške smjerni-ce razvoja škole, a integracija IKT-a u učenje i poučavanje te poslovanje škole nije sadržana u općoj viziji i/ili strateškim smjernicama razvoja škole te nisu defini-rani dugoročni ciljevi primjene IKT-a.

U školskim dokumen-tima (npr. Godišnji plan i program rada škole, Školski kurikul i dr.) postoje definirane opća vizija i strateške smjernice razvoja ško-le, ali integracija IKT-a u učenje i poučavanje te poslovanje škole nije sadržana i nisu definirani dugoročni ciljevi primjene IKT-a.

U školskim do-kumentima (npr. Godišnji plan i program rada škole, Školski ku-rikul i dr.) postoje definirane opća vizija i strateške smjernice razvoja škole koje sadrže i integraciju IKT-a u učenje i pouča-vanje te poslo-vanje škole te su dugoročni ciljevi primjene IKT-a djelomično defi-nirani u školskim dokumentima.

U školskim do-kumentima (npr. Godišnji plan i program rada škole, Školski ku-rikul i dr.) uz opću viziju i strateške smjernice razvoja škole, kao zasebna vizija i/ili strateška smjernica defini-rana je integracija IKT-a u učenje i poučavanje te poslovanje škole i definirani su dugoročni ciljevi primjene IKT-a, ali ne postoji perio-dičko vrednovanje učinaka u kon-tekstu definiranih dugoročnih ciljeva primjene IKT-a.

U školskim dokumentima (npr. Godišnji plan i program rada škole, Školski kurikul i dr.) uz opću viziju i stra-teške smjernice razvoja škole, kao zasebna vizija i/ili strateška smjer-nica definirana je integracija IKT-a u učenje i poučava-nje te poslovanje škole i definirani su dugoročni cilje-vi primjene IKT-a te uprava škole provodi periodič-ko vrednovanje učinaka u kon-tekstu definiranih dugoročnih ciljeva primjene IKT-a, npr. svakih pet (5) godina.

Gledajući Sliku 4. s lijeva na desno, činjenica da određena škola u svojim školskim dokumentima ne spominje IKT, smješta tu školu na razinu digitalno nezrele u području Planiranje, upravljanje i vođenje u elementu Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a. Škola u čijim se školskim dokumentima reflektira strateško razmišljanje uprave o integraciji IKT-a kakvo je prikazano na desnoj strani slike, nalazi se na razini digitalno zrele škole u istom području i istom elementu.

U nastavku slijede sažeti opisi za svaku razinu zrelosti koji služe kao generalni opisnici i pokazatelji opće-nitih značajki pojedinih razina zrelosti.

RAZINA 1: DIGITALNO NEOSVIJEŠTENAU školi ne postoji svijest o mogućnostima primjene IKT-a u učenju i poučavanju ni u poslovanju škole te škola ne planira rast i razvoj kroz primjenu IKT-a. Isto tako, IKT se ne primjenjuje ni u učenju i poučavanju, a ni odgojno-obrazovni djelatnici ne razvijaju vlastite digitalne kompetencije. Komunikacija djelatnika unutar škole putem digitalnih tehnologija u pravilu (online komunikacija) nije moguća. Potrebna IKT in-frastruktura nije osigurana, a računala postoje samo unutar određenih prostorija i učionica. U školi nije osigurana tehnička potpora u korištenju IKT-a i nisu za to osigurana sredstva.

RAZINA 2: DIGITALNA POČETNICAU školi postoji svijest o mogućnostima primjene IKT-a u učenju, poučavanju i poslovanju škole, ali samo određen broj odgojno-obrazovnih djelatnika primjenjuje IKT u učenju i poučavanju. Vizija i dugoročni ciljevi primjene IKT-a u učenju i poučavanju i poslovanju škole nisu uopće ili su samo manjim dijelom uključeni u strateško planiranje, upravljanje i vođenje škole. Postoji svijest o potrebi razvoja digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika, no praksa stalnog usavršavanja digitalnih kom-petencija još uvijek ne postoji. Odgojno-obrazovni djelatnici i učenici imaju na raspolaganju IKT resurse samo u određenim prostorijama škole, uglavnom u okviru nastave. IKT infrastruktura (mreža, računala i dr.) nije na zadovoljavajućoj razini funkcionalnosti u školi. U školi nije razvijen sustav informacijske sigur-nosti, ali se sporadično koristi minimalan skup zaštitnih mjera kao što su sigurnosne kopije za kritične podatke i antivirusna zaštita.

RAZINA 3: DIGITALNO OSPOSOBLJENAU školi postoji svijest o mogućnostima korištenja IKT-a u učenju, poučavanju i poslovanju škole te se u tom smjeru razvijaju strateški dokumenti koji se provode i u praksi. U školi se primjena IKT-a u poučava-nju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ne provodi sustavno, ali među odgojno-obra-zovnim djelatnicima postoji uvriježena praksa primjene IKT-a u radu s tim učenicima. Odgojno-obrazovni djelatnici razvijaju svoje digitalne kompetencije, izrađuju digitalne sadržaje te uvode inovativne načine poučavanja uz primjenu IKT-a. Pristup različitim IKT resursima je moguć u većini prostorija, a odgoj-no-obrazovni djelatnici imaju na raspolaganju i periferne uređaje koje mogu koristiti i izvan učionica. Financijska sredstva za održavanje opreme i tehničku podršku su, u pravilu, osigurana. Odgojno-obra-zovni djelatnici škole aktivni su u online komunikaciji i prezentaciji sadržaja te imaju iskustva u projektima orijentiranima na IKT.

RAZINA 4: DIGITALNO NAPREDNAU školi se vrlo jasno prepoznaju prednosti IKT-a u svim vidovima djelovanja. Uz opću viziju i strateške smjer-nice razvoja škole, kao zasebna vizija i/ili strateška smjernica u strateškim dokumentima definirana je inte-gracija IKT-a u učenje i poučavanje te poslovanje škole, kao i dugoročni ciljevi primjene IKT-a.

Škola obrađuje podatke iz informacijskih sustava koji su na primjeren način i prema utvrđenim pravilima dostupni gotovo svim djelatnicima i učenicima te određenim drugim dionicima. Odgojno-obrazovni djelat-nici koriste IKT za naprednije načine poučavanja i vrednovanja znanja te štite autorskim pravom vlastite sadržaje. Postoji i zajednički repozitorij sadržaja koji mogu koristiti odgojno-obrazovni djelatnici i učenici. Planira se i izvršava stalno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika za stjecanje digitalnih kompetencija te se doprinosi razvoju istih kompetencija učenika. Pristup različitim IKT resursima je moguć u većini pro-storija škole, a nabavka te održavanje IKT resursa je planirana. Odgojno-obrazovni djelatnici škole su aktivni u IKT projektima te su vrlo aktivni u online komunikaciji i prikazivanju digitalnih sadržaja. Provodi se nadzor licenciranja programske potpore i vodi se računa o sigurnosnim vidovima korištenja IKT resursa.

5.1 | Osnovne razine zrelosti škola

2322

RAZINA 5: DIGITALNO ZRELAU školi se vrlo jasno prepoznaje važnost primjene IKT-a u učenju, poučavanju i poslovanju škole. Uz opću viziju i strateške smjernice razvoja škole, kao zasebna vizija i/ili strateška smjernica u strateškim dokumenti-ma definirana je integracija IKT-a u učenje i poučavanje te poslovanje škole, kao i dugoročni ciljevi primjene IKT-a. Provodi se periodičko vrednovanje učinaka u kontekstu dugoročno definiranih ciljeva. Praksa uprav-ljanja se oslanja na integraciju i dobivanje podataka iz svih informacijskih sustava kojima škola raspolaže. Obrađeni podaci su na primjeren način i prema utvrđenim pravilima dostupni gotovo svim djelatnicima i učenicima, kao i svim roditeljima te većini drugih dionika. Razvoju digitalnih kompetencija odgojno-obra-zovnih djelatnika i učenika se pristupa sustavno kroz stalne programe usavršavanja za odgojno-obrazovne djelatnike te dodatne nastavne aktivnosti za učenike. Odgojno-obrazovni djelatnici koriste IKT za napredne načine poučavanja, razvijanje novih nastavnih sadržaja i vrednovanja znanja te davanje povratnih informa-cija učenicima. Odgojno-obrazovni djelatnici i učenici redovito štite autorskim pravom svoje digitalne sadr-žaje, a mogu koristiti i zajednički repozitorij sadržaja. Pristup IKT resursima koje škola samostalno planira i nabavlja je osiguran u svim prostorijama škole. U cijeloj školi je razvijena mrežna infrastruktura, sustav informacijske sigurnosti te se sustavno provodi nadzor i planira licenciranje programske potpore. Školu karakterizira vrlo raznolika IKT projektna aktivnost, suradnja odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika te suradnja škole i drugih dionika korištenjem online komunikacijskih alata i informacijskih sustava škole.

5.2 | Detaljan prikaz razina zrelosti po područjima Okvira

RAZINA 1: DIGITALNO NEOSVIJEŠTENA

U nastavku navodimo detaljan prikaz razina zrelosti po područjima, koje se temelje na opisnicima unu-tar pojedinog elementa.

Planiranje, upravljanje i vođenje:U školskim dokumentima ne postoje definirane opća vizija ni strateške smjernice razvoja škole, koje bi obuhvaćale i integraciju IKT-a te dugoročne ciljeve primjene IKT-a. Ne planira se ni ne provodi integracija IKT-a u učenje i poučavanje, kao ni u poslovanje škole. Ne postoji praksa upravljanja podacima prikuplje-nim iz raznih informacijskih sustava (e-Matica, e-Dnevnik i dr.), a ne postoje ni smjernice ni preporuke za reguliran pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa. U školi se ne primjenjuje IKT u pouča-vanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

IKT u učenju i poučavanju:Nitko od odgojno-obrazovnih djelatnika nije svjestan mogućnosti unaprjeđenja procesa učenja i pou-čavanja primjenom IKT-a, stoga nitko od djelatnika ne planira niti primjenjuje IKT u svom poučavanju, a niti vrednovanju učenika. Nitko od učenika uopće ne koristi IKT kao podršku vlastitom učenju. Nitko od odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nije svjestan na koji način primijeniti IKT u njihovom učenju i poučavanju.

Razvoj digitalnih kompetencija:Nitko od odgojno-obrazovnih djelatnika nije svjestan mogućnosti stalnog usavršavanja u smjeru razvoja digitalnih kompetencija. Uopće se ne provode aktivnosti koje pridonose razvoju digitalnih kompetencija učenika, niti je itko od odgojno-obrazovnih djelatnika završio neki oblik stručnog usavršavanja u područ-ju primjene IKT-a za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

IKT kultura:Pristup IKT resursima u pravilu nije moguć. Komunikacija djelatnika unutar škole putem digitalnih teh-nologija, u pravilu, (online komunikacija) nije moguća te se zbog toga odvija samo komunikacija uživo, a djelatnici škole ne sudjeluju u projektima (nacionalnim, stručnim, međunarodnim) vezanim za primjenu IKT-a. Ne postoji politika zaštite autorskog prava i intelektualnog vlasništva odgojno-obrazovnih djelat-nika i učenika.

IKT infrastruktura:U školi se ne provodi planiranje nabave IKT resursa. Učionice uglavnom nisu opremljene računalnom opremom, a oprema koja postoji, nije umrežena i, uglavnom, ima instaliranu samo sustavsku program-sku potporu. Pristup mreži u školi uopće nije moguć ili postoji samo s nekoliko digitalnih uređaja. U školi nije osigurana tehnička potpora u korištenju IKT-a, niti se vodi računa o licenciranju programske opreme. Ne postoji središnje mjesto pohrane digitalnih dokumenata i obrazovnih sadržaja (repozitorij), a sustav informacijske sigurnosti nije razvijen.

RAZINA 2: DIGITALNA POČETNICA

Planiranje, upravljanje i vođenje:U školskim dokumentima postoje definirane opća vizija i strateške smjernice razvoja škole, ali integracija IKT-a u njima nije sadržana, kao ni dugoročni ciljevi primjene IKT-a. Škola koristi pojedine računalne pro-grame za potporu nastavi, ali oni nisu povezani s računovodstvom. Postoji praksa upravljanja podacima prikupljenima iz raznih informacijskih sustava, ali samo pojedini djelatnici (npr. ravnatelj ili razrednici) imaju dostupne podatke radi podizanja kakvoće učenja, poučavanja, uspjeha učenika te za upravljanje poslovanjem. U školi postoje preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu samo IKT

2524

resursa u vlasništvu škole, a poučavanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama je ogra-ničeno na individualno zalaganje pojedinih odgojno-obrazovnih djelatnika.

IKT u učenju i poučavanju:Manje od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika je svjesno da se primjenom IKT-a olakšava komunika-cija i pristup informacijama (pretraživanje interneta) te na toj razini u planiranju i izvođenju nastave IKT i primjenjuju. U nastavi se počinju koristiti već pripremljeni dostupni digitalni sadržaji te odgojno-obra-zovni djelatnici počinju digitalne sadržaje i sami izrađivati. U procesu vrednovanja učenika se počinju primjenjivati jednostavniji online testovi (višestruki ili točno-netočno odgovori). Manje od polovine uče-nika primjenjuje računalo za izradu domaćih zadaća ili projekata te koristi internet za istraživanja. U radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama IKT se počinje primjenjivati, ali samo na razini opismenjavanja i razvoja vještina računanja.

Razvoj digitalnih kompetencija:Svijest o mogućnosti usavršavanja u smjeru razvoja digitalnih kompetencija raste te je manje od po-lovine odgojno-obrazovnih djelatnika škole svjesno važnosti stalnog usavršavanja, prepoznaje vlastite potrebe, ali usavršavanje koristi samo radi stjecanja osnovnih IKT vještina za rad na računalu. Manje od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika, na temelju stečenih znanja na stručnim usavršavanjima, ima dovoljno samopouzdanja odabrati odgovarajuće digitalne sadržaje te ih redovito primjenjivati u pouča-vanju, a u međusobnim razgovorima razmjenjuju stečena znanja, vještine i ideje iz područja primjene IKT-a. Manje od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika u svom poučavanju provodi aktivnosti koje pridonose razvoju digitalnih kompetencija učenika (npr. samo učitelji informatičke grupe predmeta), a počinju završavati i pojedine oblike usavršavanja u području primjene IKT-a za rad s učenicima s poseb-nim odgojno-obrazovnim potrebama. Manje od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika prepoznaje po-trebu da se na razini škole sustavno pristupa planiranju i provođenju aktivnosti koje pridonose razvoju digitalnih kompetencija učenika.

IKT kultura:Pristup IKT resursima je u pravilu ograničen. U školi je u tijeku izrada online profila na društvenim mre-žama te postoje projekti primjene IKT-a. I dalje ne postoji politika zaštite autorskog prava i intelektual-nog vlasništva odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Komunikacija se, u pravilu, odvija licem u lice, a moguća je i putem elektroničke pošte.

IKT infrastruktura:Postoji osnovni plan nabave IKT resursa. Neke učionice su opremljene projektorima, a neka računala su umrežena i spojena na internet. Računalna oprema za rad učenika i dalje uglavnom ne postoji. Odr-žavanje opreme i tehničku potporu pružaju odgojno-obrazovni djelatnici, i to uglavnom dobrovoljno. Na svoj opremi instalirana je sustavska programska potpora, a na manjem dijelu i aplikativna. Središ-nji repozitorij digitalnih dokumenata i obrazovnih sadržaja je prisutan, ali uz ograničenu dostupnost, uglavnom samo za odgojno-obrazovne djelatnike. Koristi se minimalan skup programskih zaštitnih mjera poput sigurnosne kopije i antivirusne zaštite. Nadzor licenciranja programske potpore se i dalje ne provodi.

RAZINA 3: DIGITALNO OSPOSOBLJENA

Planiranje, upravljanje i vođenje:U školskim dokumentima postoje definirane opća vizija i strateške smjernice razvoja škole, a u njima je sadržana i integracija IKT-a u učenje i poučavanje te poslovanje škole, dok su dugoročni ciljevi primjene IKT-a samo djelomično definirani. Integracija IKT-a u učenje i poučavanje uključuje opremanje škole IKT resursima. Integracija IKT-a u poslovanje škole uključuje korištenje računalnih programa za potporu na-stavi koji su djelomično povezani s računovodstvom. Postoji praksa upravljanja podacima prikupljenim iz raznih informacijskih sustava (npr. e-Dnevnik, e-Matica) te ih više od polovine djelatnika i manje od polovine učenika primjenjuje radi podizanja kakvoće učenja, poučavanja, uspjeha učenika te za uprav-ljanje poslovanjem škole. Postoje preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT

resursa u vlasništvu škole te uvriježena praksa primjene IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgoj-no-obrazovnim potrebama.

IKT u učenju i poučavanju:Raširena je svijest o mogućnostima primjene IKT-a u olakšanoj komunikaciji i pristupu informacijama te se počinje uviđati prednost IKT-a u unaprjeđivanju načina poučavanja da bi se cjelokupna nastava što više usmjerila na učenika. U tom smjeru se počinje nastavu planirati i izvoditi. Digitalne sadržaje već više od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika samostalno izrađuje, a manje od polovine potiče i učenike na njihovo izrađivanje. U vrednovanju učenika se počinje primjenjivati kombinacija jednostavnijih i slo-ženijih načina vrednovanja primjenom IKT-a, uvažavajući kontekst pojedinog predmeta. Učenici počinju primjenjivati IKT za samoprocjenu i upravljanje svojim učenjem (npr. stvaranjem repozitorija vlastitih digitalnih sadržaja ili vođenjem e-portfelja) i za suradnju na nastavnim aktivnostima unutar škole te za suradnju s drugim školama; dok se u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, počinju primjenjivati dijagnostički alati i pomoćne tehnologije da bi se ispunili obrazovni ciljevi za takve učenike.

Razvoj digitalnih kompetencija:Odgojno-obrazovni djelatnici se počinju stalno usavršavati te se uočava potreba da se na razini škole sustavno pristupa stručnom usavršavanju djelatnika. Završavaju se i zahtjevnija usavršavanja vezana uz primjenu IKT-a za unaprjeđenje načina učenja i poučavanja te se počinju redovito razmjenjivati pri-mjeri dobre prakse, iskustva i znanja unutar kolektiva škole, u zajednicama prakse ili s kolegama drugih škola. Na taj se način ulazi u fazu razvoja plana stalnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u smjeru razvoja digitalnih kompetencija. Razina samopouzdanja odgojno-obrazovnih djelatnika je takva da u praksu počinju uvoditi inovativne načine poučavanja primjenom IKT-a te više od polovine odgoj-no-obrazovnih djelatnika škole prepoznaje potrebu da se na razini škole sustavno pristupa planiranju i provođenju aktivnosti koje doprinose razvoju digitalnih kompetencija učenika. Manje od polovine od-gojno-obrazovnih djelatnika se temeljito usavršavalo za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazov-nim potrebama.

IKT kultura:Pristup IKT resursima je moguć u većini prostorija škole za odgojno-obrazovne djelatnike i učenike. Škola je aktivna online i postoji svijest o poželjnom ponašanju na internetu. Postoji praksa vezana uz projekte primjene IKT-a, te postoje naznake za primjenu zaštite autorskog prava digitalnih sadržaja. Komunikacija elektroničkom poštom je uobičajena.

IKT infrastruktura:Postoji razrađeni plan nabave IKT resursa. Više od polovine razrednih odjela opremljeno je prezentacij-skim uređajima, manje od polovine i s prijenosnim ili stolnim računalima, dok manje od polovine uče-nika u nastavi može koristiti vlastite uređaje. Oko polovine računala je umreženo žičnom ili bežičnom vezom i spojeno na internet. Postoji računalna oprema za rad učenika u nekim učionicama. Održavanje opreme obavlja vanjski davatelj usluga, dok je tehničku potporu osiguravaju odgojno-obrazovni dje-latnici, i to uglavnom dobrovoljno. Instalirana programska potpora na svim računalima je sustavska, većim dijelom i aplikativna. Središnji repozitorij digitalnih dokumenata i obrazovnih sadržaja je prisutan i dostupan svima te ga koristi većina odgojno-obrazovnih djelatnika. Postoje pravila informacijske si-gurnosti i primjenjuju se zaštitne mjere. Provodi se nadzor licenciranja sustavske programske potpore.

RAZINA 4: DIGITALNO NAPREDNA

Planiranje, upravljanje i vođenje:Integracija IKT-a definirana je u školskim dokumentima kao zasebna vizija i/ili strateška smjernica, kao i dugoročni ciljevi primjene IKT-a, ali ne postoji periodičko vrednovanje učinaka u kontekstu definiranih dugoročnih ciljeva. Uprava škole planira i provodi opremanje škole IKT resursima te razvoj digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Postoje strateške smjernice i plan provođenja integracije računalnih programa na razini škole i više od toga (razina osnivača) te praksa upravljanja

2726

podacima prikupljenim iz raznih informacijskih sustava (npr. e-Dnevnik, e-Matica), koje više od polovine djelatnika i učenika primjenjuje radi podizanja kakvoće nastave i uspjeha učenika te u poslovanju škole. Postoje preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu škole, u vlasništvu djelatnika i učenika te preporuke za sigurno korištenje internetom. Postoje i preporuke odgojno-obrazovnim djelatnicima za primjenu IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obra-zovnim potrebama te se one primjenjuju.

IKT u učenju i poučavanju:U školi je raširena svijest da se primjenom IKT-a mogu unaprijediti načini učenja i poučavanja da bi se nastava što više usmjerila na učenika te se sukladno tome, nastava planira i izvodi. Gotovo svi odgoj-no-obrazovni djelatnici samostalno izrađuju digitalne nastavne sadržaje te ih više od polovine potiče i učenike na izradu digitalnih sadržaja. Više od polovine učenika primjenjuje IKT kao podršku vrednova-nju vlastitog učenja (npr. stvaranjem repozitorija vlastitih digitalnih sadržaja, gdje mogu pratiti vlastiti napredak) te za suradnju na nastavnim ili izvannastavnim aktivnostima u školi, kao i za suradnju s uče-nicima drugih škola. Više od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika primjenjuje dijagnostičke alate i pomoćne tehnologije u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. U proces vred-novanja učenika manje od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika uključuje vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje primjenom IKT-a.

Razvoj digitalnih kompetencija:Odgojno-obrazovni djelatnici aktivno sudjeluju u projektima vezanim uz razvoj digitalnih kompetencija, a više od polovine ih sudjeluje u stručnim usavršavanjima vezanim uz primjenu IKT-a za unaprjeđenje načina poučavanja. Na razini škole postoji plan stalnog usavršavanja digitalnih kompetencija odgoj-no-obrazovnih djelatnika i više od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika u svoju praksu uvodi inova-tivne načine poučavanja primjenom IKT-a. Više od polovine ih razmjenjuje iskustva i znanja u primjeni IKT-a unutar kolektiva škole te izvan njega. Gotovo svi odgojno-obrazovni djelatnici prepoznaju potrebu da se na razini škole sustavno pristupa planiranju i provođenju aktivnosti koje pridonose razvoju digital-nih kompetencija učenika te se ulazi u fazu razvoja plana takvih aktivnosti. U radu s učenicima s poseb-nim odgojno-obrazovnim potrebama odgojno-obrazovni djelatnici su se temeljito usavršavali.

IKT kultura:Pristup IKT resursima je moguć u većini prostorija škole za odgojno-obrazovne djelatnike i učenike i izvan škol-skih termina. Škola je aktivna online te se primjenjuju pravila poželjnog ponašanja na internetu. Postoji praksa vezana uz projekte primjene IKT-a, intelektualno vlasništvo i zaštitu autorskog prava. Osim elektroničke pošte, koriste se napredniji oblici komunikacije i izvještavanja poput sustava za upravljanje e-učenjem ili e-Dnevnika.

IKT infrastruktura:Postoji razrađeni plan nabave IKT resursa u skladu sa zakonskim propisima, a aktivnosti nabave su koordinirane s osnivačem. Gotovo sve učionice su opremljene projektorima, a manji broj i sa stolnim i/ili prijenosnim računalima, pametnim pločama i ekranima. Velik broj računala je umreženo žičnom ili bežičnom vezom dostupnom po cijeloj školi i spojeno na internet. Postoji računalna oprema za rad učenika u nekim učionicama. Gotovo svi razredni odjeli u školi imaju na raspolaganju prezentacijske (in-teraktivne) uređaje. Više od polovine učenika u nastavi može koristiti vlastite uređaje. Postoje zajednička računala dostupna većem broju odgojno-obrazovnih djelatnika. Održavanje opreme obavlja vanjski da-vatelj usluga, dok je tehničku potporu osiguravaju odgojno-obrazovni djelatnici uz osigurana sredstva. Sustavska programska potpora je instalirana na svim računalima, a aplikativna na većini. Središnji repo-zitorij je prisutan i dostupan svima, te ga koristi većina odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Postoje pravila informacijske sigurnosti i primjenjuju se zaštitne mjere. Provodi se nadzor licenciranja sustavske i aplikativne programske potpore.

RAZINA 5: DIGITALNO ZRELA

Planiranje, upravljanje i vođenje:Integracija IKT-a definirana je u školskim dokumentima kao zasebna vizija i/ili strateška smjernica, de-finirani su i dugoročni ciljevi primjene IKT-a, a uprava škole provodi periodičko vrednovanje učinaka u

kontekstu definiranih dugoročnih ciljeva svakih pet (5) godina. Uprava škole planira i provodi opremanje IKT resursima, integraciju IKT-a u učenje i poučavanje, kao i poslovanje škole te razvoj digitalnih kompe-tencija odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika. Upravljanje poslovanjem škole je podržano s pomoću informacijskih sustava osnivača. Računovodstvene informacije unutar škole su međusobno povezane te su povezane s osnivačem i Ministarstvom. Postoji praksa upravljanja podacima prikupljenim iz raznih informacijskih sustava (npr. e-Dnevnik, e-Matica), a gotovo svi djelatnici ih primjenjuju radi podizanja ka-kvoće učenja i poučavanja i uspjeha učenika te za upravljanje poslovanjem škole. Škola ima dokument u kojem se propisuju pravila za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu škole, kao i resursa u vlasništvu djelatnika i učenika te za sigurno korištenje interneta, a postoje i stra-teške smjernice (dokument) za primjenu IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama koje se i primjenjuju.

IKT u učenju i poučavanju:Gotovo svi odgojno-obrazovni djelatnici su svjesni da se primjenom IKT-a mogu unaprijediti načini uče-nja i poučavanja da bi se nastava usmjerila na učenika te se u skladu s tim nastava planira i izvodi. Odgojno-obrazovni djelatnici izrađuju digitalne sadržaje, po potrebi ih prilagođavaju te raznim aktivno-stima potiču i učenike na njihovu izradu. Više od polovine djelatnika u proces vrednovanja učenika uklju-čuje vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje primjenom IKT-a te se neprekidno razmjenjuju povratne informacije o učenikovom napretku. Više od polovine učenika primjenjuje IKT kao podršku vlastitom učenju te njegovom vrednovanju, a u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama gotovo svi odgojno-obrazovni djelatnici primjenjuju dijagnostičke alate, pomoćnu tehnologiju i ostale IKT resurse da bi se ispunili obrazovni ciljevi za takve učenike.

Razvoj digitalnih kompetencija:Razvijanju digitalnih kompetencija se pristupa sustavno. Na razini škole postoji plan stalnog usavrša-vanja odgojno-obrazovnih djelatnika. Postoji i plan provođenja nastavnih aktivnosti koje doprinose ra-zvoju digitalnih kompetencija učenika. Gotovo svi odgojno-obrazovni djelatnici imaju dovoljno znanja i samopouzdanja odabrati odgovarajuće digitalne sadržaje te u svoju praksu uvode inovativne načine poučavanja primjenom IKT-a. Svi oni odgojno-obrazovni djelatnici koji rade s učenicima s odgojno-obra-zovnim potrebama su se za primjenu IKT-a u radu s njima i temeljito usavršavali.

IKT kultura:Pristup IKT resursima je moguć i vlastitim uređajima u većini prostorija škole za odgojno-obrazovne djelatnike i učenike, unutar i izvan školskih termina. Škola je izrazito aktivna online, karakterizira ju in-tenzivna projektna aktivnost vezana uz IKT, a učenici i odgojno-obrazovni djelatnici primjenjuju pravila poželjnog ponašanja na internetu. Odgojno-obrazovni djelatnici i učenici aktivno promoviraju i koriste sustave zaštite autorskih prava. Sustav informiranja i komunikacije uključuje pristup online informacij-skom sustavu poput e- -Dnevnika, društvenoj mreži, poslovnim sustavima za izvještavanje te korištenje online usluga u poslovnim procesima.

IKT infrastruktura:U školi se samostalno provodi planiranje i nabava IKT resursa, a postoji i mogućnost integriranog pristu-pa u planiranju i nabavi na razini osnivača ili države. Gotovo sve učionice su opremljene projektorima, stolnim i/ili prijenosnim računalima, pametnim pločama i ekranima. Sva računala su umrežena žičnom ili bežičnom vezom dostupnom po cijeloj školi i spojenom na internet. U gotovo svim učionicama po-stoji umrežena računalna oprema za rad učenika, a gotovo svi učenici mogu na nastavi koristiti i vlastite uređaje. Postoje zajednička računala dostupna većem broju odgojno-obrazovnih djelatnika. Održavanje opreme obavlja vanjski davatelj usluga, dok tehničku potporu osiguravaju odgojno-obrazovni djelatnici uz osigurana sredstva. Središnji repozitorij digitalnih dokumenata i obrazovnih sadržaja je prisutan i dostupan svima te ga koriste gotovo svi odgojno-obrazovni djelatnici i učenici. U školi je razvijen sustav informacijske sigurnosti temeljen na najboljoj praksi te se implementiraju zaštitne mjere u skladu sa strategijom informacijske sigurnosti. Provodi se nadzor licenciranja sustavske i aplikativne programske potpore koja je instalirana na svim računalima.

29

6. ZAKLJUČAK

Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, instrument za procjenu digitalne zrelosti škola te online aplikativna programska potpora za provedbu vrednovanja digitalne zrelosti škola, razvijeni u okviru pilot projekta e-Škole, prema našim saznanjima, prvi su takav cjelovit koncept u svijetu.

U razvoju Okvira i Instrumenata primijenjena je složena znanstvena metodologija koja je obuhvatila niz metoda i tehnika primijenjenih u pojedinim fazama razvoja.

Zahvaljujući svojim generičkim značajkama, razvijeni Okvir za digitalnu zrelost i Instrument se mogu uz manje prilagodbe primijeniti i u drugim zemljama za potrebe identifikacije područja i elemenata digitalne zrelosti, kao i za utvrđivanje digitalne zrelosti škola.

Okvir služi za identificiranje područja i elemenata koji doprinose digitalnoj zrelosti škola te definiranju i planiranju mogućeg napretka u integraciji i učinkovitom korištenju digitalnih tehnologija.

Za razliku od Okvira, Instrument služi za procjenu razine digitalne zrelosti škola, ali i za prepoznavanje po-dručja unutar kojih su moguća poboljšanja u kontekstu okvira digitalne zrelosti škola i podizanja razine zrelosti po područjima i elementima digitalne zrelosti.

Okvir i Instrument su prilagođeni specifičnostima obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, usklađeni su s nacionalnom regulativnom i strateškim dokumentima vezanim uz obrazovanje.

Važno je spomenuti da su instrument, kao i programska potpora vrednovanju, primijenjeni u postupku samovrednovanja i vanjskog vrednovanja na uzorku od sto pedeset jedne (151) škole koje sudjeluju u pi-lot projektu. Primjenom razvijenog instrumenta, prvi put u Republici Hrvatskoj, dobiven je dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola. Rezultati samovrednovanja i vanjskog vrednovanja prikazani su u Begičević Ređep i Balaban (2017).

Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola vrlo je važan dokument koji može poslužiti svim stra-teškim, taktičkim pa i operativnim razinama odlučivanja kao vodič u planiranju i provođenju integracije te učinkovitog korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnom sustavu osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

3130

CITIRANA LITERATURA

1. Begičević Ređep, N.; Balaban, I. (2017). Okvir za digitalnu zrelost škola i procjena digitalne zrelosti škola u Hrvatskoj. U P. Biljanović (Ur.), MIPRO International Convention 2017 Proceedings (str. 717–722), Rijeka, Hrvatska: MIPRO.

2. Begičević Ređep, N. i dr. (2017). Framework for digitally mature schools. U A. Volungeviciene & A. Szu-cs (Ur.), EDEN 2017 Annual Conference Proceedings (str. 360–371). Budimpešta, Mađarska: European Distance and E-Learning Network.

3. European Framework for Digitally Competent Educational Organisations. DigCompOrg. 2015. Preuzeto s https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomporg/framework (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

4. Love, D., McKean, G., & Gathercoal, P. 2004. Portfolios to webfolios and beyond: Levels of maturation. Educause Quarterly, 2, 24–37.

5. PDST Technology in Education. (n.d.). The e-learning roadmap. Preuzeto s http://www.ncte.ie/elear-ningplan/roadmap/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

ANALIZIRANI OKVIRI

1. Assessing the e-maturity of your school (Ae-MoYS) (n.d.). Preuzeto s http://e-mature.ea.gr/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

2. European Commission, Joint Research Centre, Information Society Unit (n.d.). Up-scaling creative cla-ssrooms in Europe (SCALE CCR). Preuzeto s http://is.jrc.ec.europa.eu/pages/EAP/SCALECCR.html (pri-stupljeno 16. siječnja 2017.)

3. European Framework for Digitally Competent Educational Organisations DigCompOrg. 2015. Preuze-to s https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomporg/framework (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

4. European Schoolnet. (n.d.). Future Classroom Maturity Model (FCMM). Preuzeto s http://fcl.eun.org/hr/toolset2 (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

5. Europortfolio. (n.d.). The eportfolios & open badges maturity matrix (ePOBMM). Preuzeto s http://www.eportfolio.eu/matrix (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

6. HEInnovative. (n.d.). Preuzeto s https://heinnovate.eu/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)7. Hungarian Institute for Educational research and Development. (n.d.). Self-evaluation of ICT usage

at Hungarian schools (eLEMER). Preuzeto s http://ofi.hu/publikacio/self-evaluation-ict-usage-hunga-rian-schools (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

8. JISC. (n.d.). Jisc strategic ICT toolkit. Preuzeto s http://www.nottingham.ac.uk/gradschool/sict/toolkit/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

9. Ledning, infrastruktur, kompetens, användning (LIKA) [Management, infrastructure, expertise, use]. (n.d.). Preuzeto s http://www.iktpedagogerna.se/lika-it-tempen-pa-skolan/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

10. Microsoft in Education (n.d.). Microsoft Leadership Transformation Self Reflection Tool. Preuzeto s http://www.is-toolkit.com/self_reflection.html (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

11. Naace The Education Technology Association (n.d.). Naace self-review framework (SRF). Preuzeto s https://www.naacesrf.com/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

12. OPEKA: System design. (n.d.). Preuzeto s http://opeka.fi/Opeka-SystemDesign-1.0.pdf (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

13. PDST Technology in Education. (n.d.). The e-learning roadmap. Preuzeto s http://www.ncte.ie/elearnin-gplan/roadmap/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

14. SCHOOL MENTOR. The Norwegian Centre for ICT in Education. Preuzeto s https://iktsenteret.no/english21 (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

15. VENSTERS (n.d.). Preuzeto s https://www.scholenopdekaart.nl/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

2 Okvir SCHOOL MENTOR više nije dostupan na ovoj mrežnoj stranici.

DODATNA LITERATURA

1. Čop, M., & Topolovec, V. (2009). Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u obrazo-vanju djece s posebnim potrebama. Informatologia, 42(4) 304–313.

2. Durando, M., Balanskat, A., Blamire R., & Joyce, A. (2007). eMature schools in Europe: Insight – knowled-ge building and exchange (Izvješće). Bruxelles, Belgija: European Schoolnet.

3. Directorate General for Education and Culture. (2009). Indicators on ICT in Primary and Secondary Education (Izvješće). Preuzeto s http://www.childhealthresearch.eu/research/add-knowledge/indica-tors-of-ict-in-primary-and-secondary-education/at_download/file (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

4. Europska komisija (2011). Ključni podaci o učenju i inovacijama kroz ICT u školama u Europi (Izvješće). Preuzeto s http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice./documents/key_data_series/129HR.pdf (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

5. European Schoolnet & University of Liege Psychology and Education (2013). Survey of schools: ICT in education (Završno izvješće). Preuzeto s https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agen-da/files/KK-31-13-401-EN-N.pdf (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

6. Kampylis, P., Punie, Y., & Devine, J. (2015). Promoting effective digital-age learning: A European framework for digitally-competent educational organisations (Izvješće). doi:10.2791/54070

7. National Centre for Technology in Education (2014). e-Learning plan for school Scoil Oscair CNS [Tem-plate] Preuzeto s http://www.scoiloscaircns.ie/wp-content/uploads/2014/08/Elearning-plan.pdf (pri-stupljeno 16. siječnja 2017.)

8. National Centre for Technology in Education (n.d.). e-Learning Roadmap [Plakat] Preuzeto s http://www.ncte.ie/elearningplan/roadmap/ (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

9. Sliwowski, K., Grodecka K. (2013). Open educational resources in Poland: Challenges and opportunities. Moskva, Rusija. UNESCO Institute for Information Technologies in Education.

10. European Schoolnet (2013). Survey of schools: ICT in education, Country profile: Croatia (Završno iz-vješće). Preuzeto s http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/image/document/2016-20/surveyofschoolsictineducation_15585.pdf (pristupljeno 16. siječnja 2017.)

11. WLE Centre (2009). Continuing professional development in ICT for teachers (Report 2). London, Ujedi-njeno Kraljevstvo: Becta.

PRILOG 1 - RUBRIKA

3332

DIG

ITA

LNO

N

EOSV

IJEŠT

ENE

DIG

ITA

LNE

POČE

TNIC

ED

IGIT

ALN

O

OSP

OSO

BLJE

NE

DIG

ITA

LNO

N

APR

EDN

ED

IGIT

ALN

O

ZREL

E

VIZI

JA,

STRA

TEŠK

E SM

JERN

ICE

I CI

LJEV

I IN

TEG

RACI

JE

IKT-

A

U

škol

skim

do

kum

entim

a (n

pr. G

odiš

nji p

lan

i pro

gram

ra

da š

kole

, Šk

olsk

i ku

rikul

i

dr.)

nisu

defi

nira

ne o

pća

vizi

-ja

niti

str

ateš

ke s

mje

rnic

e ra

-zv

oja

škol

e, n

iti je

inte

grac

ija

IKT-

a u

učen

je i

pou

čava

nje

te p

oslo

vanj

e šk

ole

sadr

žana

u

općo

j vi

ziji

i/ili

stra

tešk

im

smje

rnic

ama

razv

oja

škol

e te

ni

su d

efini

rani

dug

oroč

ni ci

lje-

vi p

rimje

ne IK

T-a.

U

škol

skim

do

kum

entim

a (n

pr. G

odiš

nji p

lan

i pro

gram

ra

da š

kole

, Šk

olsk

i ku

rikul

i

dr.)

defi

nira

ne s

u op

ća v

izija

i

stra

tešk

e sm

jern

ice

razv

oja

škol

e, a

li in

tegr

acija

IKT

-a u

uč

enje

i p

ouča

vanj

e te

po-

slov

anje

ško

le n

ije s

adrž

ana

u op

ćoj v

iziji

i/ili

u s

trat

eški

m

smje

rnic

ama

razv

oja

škol

e i

nisu

defi

nira

ni d

ugor

očni

ci-

ljevi

prim

jene

IKT-

a.

U š

kols

kim

dok

umen

tima

(npr

. God

iš-

nji p

lan

i pro

gram

rad

a šk

ole,

Ško

lski

ku

rikul

i dr

.) de

finira

ne s

u op

ća v

izija

i st

rate

ške

smje

rnic

e ra

zvoj

a šk

ole

koje

sa

drže

i i

nteg

raci

ju I

KT-a

u u

čenj

e,

pouč

avan

je i

pos

lova

nje

škol

e te

su

djel

omič

no d

efini

rani

dug

oroč

ni c

iljev

i pr

imje

ne IK

T-a.

U š

kols

kim

dok

umen

tima

(npr

. God

iš-

nji p

lan

i pro

gram

rad

a šk

ole,

Ško

lski

ku

rikul

i dr

.) uz

opć

u vi

ziju

i st

rate

ške

smje

rnic

e ra

zvoj

a šk

ole,

kao

zas

ebna

vi

zija

i/ili

str

ateš

ka s

mje

rnic

a de

finira

-na

je in

tegr

acija

IKT-

a u

učen

je, p

ouča

-va

nje

i pos

lova

nje

škol

e, d

efini

rani

su

dugo

ročn

i cilj

evi p

rimje

ne IK

T-a,

ali

ne

post

oji p

erio

dičk

o vr

edno

vanj

e uč

ina-

ka u

kon

teks

tu d

efini

rani

h du

goro

č-ni

h ci

ljeva

prim

jene

IKT-

a.

U š

kols

kim

dok

umen

tima

(npr

. God

iš-

nji p

lan

i pro

gram

rad

a šk

ole,

Ško

lski

ku

rikul

i dr

.) uz

opć

u vi

ziju

i st

rate

ške

smje

rnic

e ra

zvoj

a šk

ole,

kao

zas

ebna

vi

zija

i/ili

str

ateš

ka s

mje

rnic

a de

finira

-na

je in

tegr

acija

IKT-

a u

učen

je, p

ou-

čava

nje

i pos

lova

nje

škol

e te

je n

a nj

u st

avlje

n po

seba

n na

glas

ak. D

efini

rani

su

i du

goro

čni c

iljev

i prim

jene

IKT-

a te

up

rava

ško

le p

rovo

di p

erio

dičk

o vr

ed-

nova

nje

učin

aka

u ko

ntek

stu

defin

ira-

nih

dugo

ročn

ih ci

ljeva

prim

jene

IKT-

a /

npr.

svak

ih p

et (5

) god

ina/

.

UPR

AVL

JAN

JE

INTE

GRA

CIJO

M

IKT-

A U

UČE

NJU

I PO

UČA

VAN

JU

Upr

ava

škol

e ne

pla

nira

niti

pr

ovod

i opr

eman

je š

kole

IKT

resu

rsim

a za

pot

rebe

uče

nja

i pou

čava

nja,

inte

grac

iju IK

T-a

u uč

enje

i po

učav

anje

, kao

ni

razv

oj d

igita

lnih

kom

pete

ncija

od

gojn

o-ob

razo

vnih

dje

latn

i-ka

i uč

enik

a.

Upr

ava

škol

e ne

pla

nira

opr

e-m

anje

ško

le IK

T re

surs

ima

za

potr

ebe

učen

ja i

pouč

avan

ja,

već

se o

no p

rovo

di u

skl

adu

s po

treb

ama

i mog

ućno

stim

a.

Upr

ava

škol

e pl

anira

i u

skla

du s

pla

-no

m

prov

odi

opre

man

je

škol

e IK

T re

surs

ima

za p

otre

be u

čenj

a i p

ouča

-va

nja,

dok

se

razv

oj d

igita

lnih

kom

pe-

tenc

ija o

dgoj

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

i u

čeni

ka n

e pl

anira

, već

se

prov

odi n

a in

divi

dual

noj r

azin

i ili

prem

a pr

ilika

ma

koje

se p

ruža

ju u

škol

i (np

r. or

gani

zira

-na

str

učna

usa

vrša

vanj

a na

nac

iona

l-no

j raz

ini).

Upr

ava

škol

e pl

anira

i u

skla

du s

pla

-no

m

prov

odi

opre

man

je

škol

e IK

T re

surs

ima

za p

otre

be u

čenj

a i p

ouča

-va

nja,

kao

i r

azvo

j di

gita

lnih

kom

pe-

tenc

ija o

dgoj

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

i

učen

ika,

dok

se

inte

grac

ija I

KT-a

u

učen

je i

pouč

avan

je n

e pl

anira

, već

se

prov

odi n

a in

divi

dual

noj r

azin

i dje

lat-

nika

ili p

rem

a pr

ilika

ma

koje

se

pru-

žaju

u š

koli

(npr

. org

aniz

irana

str

učna

us

avrš

avan

ja n

a na

cion

alno

j raz

ini).

Upr

ava

škol

e pl

anira

i u

skla

du s

pla

-no

m

prov

odi

opre

man

je

škol

e IK

T re

surs

ima,

inte

grac

iju I

KT-a

u u

čenj

e i p

ouča

vanj

e te

raz

voj d

igita

lnih

kom

-pe

tenc

ija o

dgoj

no-o

braz

ovni

h dj

elat

-ni

ka i

učen

ika.

UPR

AVL

JAN

JE

INTE

GRA

CIJO

M

IKT-

A U

PO

SLO

VAN

JE

ŠKO

LE

Upr

ava

škol

e ne

pla

nira

i ne

pr

ovod

i in

tegr

aciju

IK

T-a

u po

slov

anje

ško

le. R

ačun

ovod

-st

vene

info

rmac

ije s

e vo

de s

po

moć

u ne

pove

zani

h ra

ču-

naln

ih p

rogr

ama

te s

e u

škol

i ne

kor

iste

rač

unal

ni p

rogr

a-m

i za

pot

poru

nas

tavi

(np

r. e-

Dne

vnik

, ap

likac

ija z

a ev

i-de

nciju

odr

žane

nas

tave

i sl

.).

Upr

ava

škol

e ne

pla

nira

i ne

pr

ovod

i in

tegr

aciju

IK

T-a

u po

slov

anje

ško

le, a

li su

u š

koli

sve

raču

novo

dstv

ene

info

r-m

acije

međ

usob

no p

ovez

ane

i pos

toji

mog

ućno

st iz

rade

ad

hoc

izvj

ešta

ja il

i je

sve

vođe

no

na r

azin

i os

niva

ča.

Škol

a za

po

tpor

u na

stav

i kao

i za

vla

-st

ite d

jela

tnos

ti (a

ko p

osto

je)

koris

ti po

jedi

ne

raču

naln

e pr

ogra

me,

ali o

ni n

isu

pove

za-

ni m

eđus

obno

niti

s r

ačun

o-vo

dstv

om.

Upr

ava

škol

e ne

plan

ski

i pr

ema

po-

treb

i pro

vodi

inte

grac

iju IK

T-a

u po

slo-

vanj

e šk

ole.

Ško

la z

a po

tpor

u na

stav

i ko

risti

poje

dine

rač

unal

ne p

rogr

am-

me

koji

su d

jelo

mič

no p

ovez

ani s

ra-

čuno

vods

tvom

. Ra

čuna

lni

prog

ram

i za

pot

poru

vla

stito

j dj

elat

nost

i (a

ko

ona

post

oji)

pove

zani

su

u po

tpun

osti

s ra

čuno

vods

tvom

ili n

jihov

o pr

aćen

je

ide

prek

o ra

čuno

vods

tva

te s

e vo

di

kao

pose

bno

mje

sto

troš

ka.

Upr

ava

škol

e pl

anira

inte

grac

iju IK

T-a

u po

slov

anje

ško

le t

e je

pro

vodi

pre

-m

a pl

anu.

Rač

unov

odst

vene

info

rma-

cije

unu

tar

škol

e m

eđus

obno

su

po-

veza

ne te

su

pove

zane

i s

osni

vače

m.

Raču

naln

i pro

gram

i za

potp

oru

nast

a-vi

su

u po

tpun

osti

pove

zani

s r

ačun

o-vo

dstv

om, d

ok s

u ra

čuna

lni p

rogr

ami

za p

otpo

ru v

last

itoj

djel

atno

sti

(ako

on

a po

stoj

i), u

z po

tpun

u po

veza

nost

s

raču

novo

dstv

om,

djel

omič

no

po-

veza

ni i

s ra

čuna

lnim

pro

gram

ima

za

potp

oru

nast

avi.

Upr

ava

škol

e pl

anira

inte

grac

iju IK

T-a

u po

slov

anje

ško

le i

prov

odi j

u pr

ema

plan

u, a

u to

me

ima

potp

oru

osni

vača

te

je

upra

vlja

nje

posl

ovan

jem

pod

r-ža

no il

i je

pove

zano

s in

form

acijs

kim

su

stav

om o

sniv

ača.

Rač

unov

odst

vene

in

form

acije

unu

tar š

kole

su

međ

usob

-no

pov

ezan

e te

su

pove

zane

s o

sni-

vače

m i

Min

ista

rstv

om (n

pr. n

a ra

zini

os

niva

ča i

Min

ista

rstv

a se

mož

e do

biti

finan

cijs

ki iz

vješ

taj š

kole

), a

raču

naln

i pr

ogra

mi z

a po

tpor

u na

stav

i i z

a po

t-po

ru v

last

itoj d

jela

tnos

ti (a

ko p

osto

ji)

pove

zani

su

u po

tpun

osti

s r

ačun

o-vo

dstv

om i

međ

usob

no.

UPR

AVL

JAN

JE

POD

ACI

MA

PR

IKU

PLJE

NIM

A P

UTE

M

INFO

RMA

CIJS

KIH

SU

STA

VA

U š

koli

ne p

osto

ji pr

aksa

ko-

rište

nja,

obr

ađiv

anja

i an

aliz

i-ra

nja

poda

taka

o s

amoj

ško

li,

učen

icim

a i

odgo

jno-

-ob

ra-

zovn

im d

jela

tnic

ima

iz r

azni

h in

form

acijs

kih

sust

ava

(npr

. e-

Dne

vnik

, e-M

atic

a, k

njiž

ničn

i su

stav

i dr

.), a

rad

i pod

izan

ja

kakv

oće

nast

ave

i us

pjeh

a uč

enik

a te

dru

gih

vido

va ra

da

škol

e.

U š

koli

post

oji p

raks

a ko

rište

-nj

a, o

brađ

ivan

ja i

anal

izira

nja

poda

taka

o s

amoj

ško

li, u

če-

nici

ma

i dje

latn

icim

a iz

raz

nih

info

rmac

ijski

h su

stav

a,

ali

sam

o po

jedi

ni o

dgoj

no-o

bra-

zovn

i dje

latn

ici (

npr.

ravn

atel

j ili

raz

redn

ici)

ili d

rugi

dio

nici

(M

inis

tars

tvo,

osn

ivač

ili V

ijeće

ro

dite

lja i

sl.)

imaj

u do

stup

ne

i na

prim

jere

n na

čin

obra

đe-

ne

poda

tke

radi

po

diza

nja

kakv

oće

nast

ave

i us

pjeh

a uč

enik

a te

za

upra

vlja

nje

po-

slov

anje

m.

U

škol

i po

stoj

i pr

aksa

ko

rište

nja,

ob

rađi

vanj

a i

anal

izira

nja

poda

taka

o

sam

oj š

koli,

uče

nici

ma

i od

gojn

o-

-obr

azov

nim

dj

elat

nici

ma

iz

razn

ih

info

rmac

ijski

h su

stav

a, o

brađ

eni

po-

daci

su

na p

rimje

ren

nači

n i

prem

a ut

vrđe

nim

pra

vilim

a do

stup

ni g

otov

o sv

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m d

jela

tnic

i-m

a i o

dređ

enim

dru

gim

dio

nici

ma,

a

polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka

i man

je o

d po

lovi

ne u

čeni

ka ih

prim

je-

njuj

e ra

di p

odiz

anja

kak

voće

nas

tave

i us

pjeh

a uč

enik

a te

za

upra

vlja

nje

po-

slov

anje

m š

kole

.

U

škol

i po

stoj

i pr

aksa

ko

rište

nja,

ob

rađi

vanj

a i

anal

izira

nja

poda

taka

o

sam

oj š

koli,

uče

nici

ma

i od

gojn

o-

-obr

azov

nim

dj

elat

nici

ma

iz

razn

ih

info

rmac

ijski

h su

stav

a, o

brađ

eni

po-

daci

su

na p

rimje

ren

nači

n i

prem

a ut

vrđe

nim

pra

vilim

a do

stup

ni g

otov

o sv

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m d

jela

tnic

i-m

a i o

dređ

enim

dru

gim

dio

nici

ma,

a

polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka

i uče

nika

ih p

rimje

njuj

e ra

di p

odiz

anja

ka

kvoć

e na

stav

e i u

spje

ha u

čeni

ka te

za

upr

avlja

nje

posl

ovan

jem

ško

le.

U

škol

i po

stoj

i pr

aksa

ko

rište

nja,

ob

rađi

vanj

a i

anal

izira

nja

poda

taka

o

sam

oj š

koli,

uče

nici

ma

i od

gojn

o-

-obr

azov

nim

dj

elat

nici

ma

iz

razn

ih

info

rmac

ijski

h su

stav

a, o

brađ

eni

po-

daci

su

na p

rimje

ren

nači

n i

prem

a ut

vrđe

nim

pra

vilim

a do

stup

ni g

otov

o sv

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m d

jela

tnic

i-m

a i o

dređ

enim

dru

gim

dio

nici

ma

te

ih g

otov

o sv

i dje

latn

ici i

uče

nici

prim

je-

njuj

u ra

di p

odiz

anja

kak

voće

nas

tave

i us

pjeh

a uč

enik

a te

za

upra

vlja

nje

po-

slov

anje

m š

kole

.

REG

ULI

RAN

I PR

ISTU

P IK

T RE

SURS

IMA

U š

koli

ne p

osto

je s

mje

rnic

e ni

pre

poru

ke z

a re

gulir

ani p

ri-st

up t

e od

govo

rnu

i si

gurn

u pr

imje

nu IK

T re

surs

a.

U š

koli

post

oje

prep

oruk

e za

re

gulir

ani p

ristu

p te

odg

ovor

-nu

i si

gurn

u pr

imje

nu IK

T re

-su

rsa

u vl

asni

štvu

ško

le.

U š

koli

post

oje

prep

oruk

e za

regu

lira-

ni p

ristu

p te

odg

ovor

nu i

sigu

rnu

pri-

mje

nu IK

T re

surs

a u

vlas

ništ

vu š

kole

te

za

sigu

rno

koriš

tenj

e in

tern

etom

.

U š

koli

post

oje

prep

oruk

e za

reg

uli-

rani

pris

tup

te o

dgov

ornu

i s

igur

nu

prim

jenu

IK

T re

surs

a u

vlas

ništ

vu

škol

e, IK

T re

surs

a u

vlas

ništ

vu o

dgoj

-no

-obr

azov

nih

djel

atni

ka i

učen

ika

te

za s

igur

no k

oriš

tenj

e in

tern

etom

.

Škol

a im

a do

kum

ent

koji

prop

isuj

e pr

avila

za

regu

liran

i pris

tup

te o

dgo-

vorn

u i s

igur

nu p

rimje

nu IK

T re

surs

a u

vlas

ništ

vu š

kole

, kao

i re

surs

a u

vla-

sniš

tvu

odgo

jno-

obra

zovn

ih d

jela

tni-

ka i

učen

ika

te z

a si

gurn

o ko

rište

nje

inte

rnet

om.

PRIM

JEN

A IK

T-A

U

PO

UČA

VAN

JU

UČE

NIK

A

S PO

SEBN

IM

OD

GO

JNO

-O

BRA

ZOVN

IM

POTR

EBA

MA

U š

koli

se n

e pr

imje

njuj

e IK

T u

pouč

avan

ju u

čeni

ka s

po-

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m

potr

ebam

a.

U šk

oli s

e pr

imje

na IK

T-a

u po

-uč

avan

ju u

čeni

ka s

pos

ebni

m

odgo

jno-

obra

zovn

im

potr

e-ba

ma

ne p

rovo

di s

usta

vno,

ve

ć je

pr

imje

na

ogra

niče

na

na in

divi

dual

no z

alag

anje

po-

jedi

nih

odgo

jno-

obra

zovn

ih

djel

atni

ka.

U šk

oli s

e pr

imje

na IK

T-a

u po

učav

anju

uč

enik

a s

pose

bnim

od

gojn

o-ob

ra-

zovn

im p

otre

bam

a ne

pro

vodi

sus

tav-

no, a

li m

eđu

odgo

jno-

-

obra

zovn

im

djel

atni

cim

a po

stoj

i uvr

iježe

na p

raks

a pr

imje

ne IK

T-a

u ra

du s

tim u

čeni

cim

a.

U š

koli

post

oje

smje

rnic

e (u

pute

, pre

-po

ruke

) odg

ojno

-obr

azov

nim

dje

latn

i -ci

ma

za p

rimje

nu IK

T-a

u po

učav

anju

uč

enik

a s

pose

bnim

od

gojn

o-ob

ra-

zovn

im p

otre

bam

a te

se

one

i prim

je-

njuj

u.

Škol

a im

a st

rate

ški

plan

pr

imje

ne

IKT-

a u

pouč

avan

ju u

čeni

ka s

pos

eb-

nim

odg

ojno

-

-obr

azov

nim

pot

reba

-m

a na

tem

elju

koj

eg s

e su

stav

no r

adi

s tim

uče

nici

ma.

POD

RUČJ

E 1.

PLA

NIR

AN

JE, U

PRA

VLJA

NJE

I VO

ĐEN

JE

3534

DIG

ITA

LNO

N

EOSV

IJEŠT

ENE

DIG

ITA

LNE

POČE

TNIC

ED

IGIT

ALN

O

OSP

OSO

BLJE

NE

DIG

ITA

LNO

N

APR

EDN

ED

IGIT

ALN

O

ZREL

E

OSV

IJEŠT

ENO

ST O

M

OG

UĆN

OST

IMA

IK

T-A

U U

ČEN

JU I

POU

ČAVA

NJU

Got

ovo

nitk

o od

od

gojn

o -o

braz

ovni

h dj

elat

nika

ško

le

nije

svj

esta

n ni

ti m

oguć

nost

i bi

tno

veće

g pr

istu

pa

info

r-m

acija

ma,

kao

ni m

oguć

nost

i uč

inko

vitij

e i l

akše

kom

unik

a-ci

je p

rimje

nom

IKT-

a.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka š

kole

je

svj

esno

mog

ućno

sti

bitn

o ve

ćeg

pris

tupa

info

rmac

ijam

a te

uči

nkov

itije

i la

kše

kom

uni-

kaci

je p

rimje

nom

IKT

-a (

npr.

pute

m e

-poš

te).

Polo

vina

ili

više

od

polo

vine

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

ško

le k

oji s

u sv

jesn

i mog

ućno

sti b

itno

veće

g pr

istu-

pa in

form

acija

ma

te u

činko

vitij

e i l

akše

ko

mun

ikac

ije p

rimje

nom

IKT-

a i m

anje

od

pol

ovin

e nj

ih je

svj

esno

da

se p

ri-m

jeno

m IK

T-a

mog

u un

aprij

editi

nač

ini

učen

ja i p

ouča

vanj

a da

bi s

e cje

loku

pna

nast

ava

što

više

usm

jeril

a na

uče

nika

.

Got

ovo

svi

odgo

jno-

obra

zovn

i dj

e-la

tnic

i šk

ole

su s

vije

sni

mog

ućno

sti

bitn

o ve

ćeg

pris

tupa

inf

orm

acija

ma

te u

čink

oviti

je i l

akše

kom

unik

acije

pri-

mje

nom

IKT-

a i p

olov

ina

ili v

iše

od p

o-lo

vine

ih je

svj

esno

da

se p

rimje

nom

IK

T-a

mog

u un

aprij

editi

nač

ini u

čenj

a i

pouč

avan

ja d

a bi

se

cjel

okup

na n

asta

-va

što

viš

e us

mje

rila

na u

čeni

ka.

Got

ovo

svi

odgo

jno-

obra

zovn

i dj

e-la

tnic

i šk

ole

su s

vije

sni

mog

ućno

sti

bitn

o ve

ćeg

pris

tupa

inf

orm

acija

ma

te u

čink

oviti

je i

lak

še k

omun

ikac

ije

prim

jeno

m I

KT-a

, ka

o i

činj

enic

e da

se

prim

jeno

m IK

T-a

mog

u un

aprij

edi-

ti na

čini

uče

nja

i pou

čava

nja

da b

i se

cjel

okup

na n

asta

va š

to v

iše

usm

jeril

a na

uče

nika

.

PLA

NIR

AN

JE

PRIM

JEN

E IK

T-A

U

UČE

NJU

I P

OU

ČAVA

NJU

Got

ovo

nitk

o od

od

gojn

o-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka š

kole

u

plan

iranj

e sv

oje

nast

ave

ne

uklju

čuje

niti

prim

jenu

IKT

-a

radi

pris

tupa

inf

orm

acija

ma

veza

nim

uz

nast

avno

gra

divo

(n

pr.

pret

raži

vanj

e in

tern

eta

na o

dređ

enu

tem

u) i

li zb

og

prez

entir

anja

na

stav

nog

sadr

žaja

s

nisk

om

razi

nom

in

tera

ktiv

nost

i (p

reze

ntac

ije,

jedn

osta

vni a

udio

i vi

deo

sa-

drža

ji i s

l.).

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka š

kole

u

plan

iranj

e sv

oje

nast

ave

uklju

čuje

prim

jenu

IKT-

a da

bi

pris

tupi

li in

form

acija

ma

veza

-ni

m u

z na

stav

no g

radi

vo (n

pr.

pret

raži

vanj

e in

tern

eta)

ili

zb

og p

reze

ntira

nja

nast

avno

g sa

drža

ja

s ni

skom

ra

zino

m

inte

rakt

ivno

sti

(pre

zent

acije

, je

dnos

tavn

i aud

io i

vide

o sa

-dr

žaji

i sl.)

te s

voj p

lan

prim

je-

ne I

KT-a

red

ovito

pre

ispi

tuje

te

, s ti

m u

skl

adu,

revi

dira

.

Polo

vina

ili

više

od

polo

vine

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

ško

le u

pla

ni-

ranj

e sv

oje

nast

ave

uklju

čuje

prim

jenu

IK

T-a

da b

i pris

tupi

li in

form

acija

ma

ve-

zani

m u

z na

stav

no g

radi

vo il

i zbo

g pr

e-ze

ntira

nja

nast

avno

g sa

drža

ja s

nisk

om

razin

om

inte

rakt

ivno

sti

i m

anje

od

po

lovi

ne n

jih u

pla

nira

nje

svoj

e na

sta-

ve u

klju

čuje

IKT

s cil

jem

una

prje

đenj

a na

čina

učen

ja i

pouč

avan

ja t

e us

mje

-ra

vanj

a na

stav

e na

uče

nika

u s

klad

u s

ishod

ima

učen

ja i o

dgoj

no-o

braz

ovni

m

cilje

vim

a. P

olov

ina

ili vi

še o

d po

lovi

ne

odgo

jno-

obra

zovn

ih

djel

atni

ka

svoj

pl

an p

rimje

ne IK

T-a

redo

vito

pre

ispitu

je

te, s

tim

u sk

ladu

, rev

idira

.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

ško

le u

pla

nira

nje

svoj

e na

stav

e uk

ljuču

ju p

rimje

nu I

KT-a

kak

o bi

pri-

stup

ili in

form

acija

ma

veza

nim

uz

na-

stav

no g

radi

vo il

i zbo

g pr

ezen

tiran

ja

nast

avno

g sa

drža

ja s

nis

kom

razi

nom

in

tera

ktiv

nost

i i p

olov

ina

ili v

iše

od p

o-lo

vine

njih

u p

lani

ranj

e sv

oje

nast

ave

uklju

čuje

IKT

s c

iljem

una

prje

đenj

a na

čina

uče

nja

i po

učav

anja

i u

smje

-ra

vanj

a na

stav

e na

uče

nika

u s

klad

u s

isho

dim

a uč

enja

i

odgo

jno-

obra

-zo

vnim

cilj

evim

a. T

akođ

er, g

otov

o sv

i od

gojn

o-ob

razo

vni d

jela

tnic

i svo

j pla

n pr

imje

ne IK

T-a

redo

vito

pre

ispi

tuju

te,

s tim

u s

klad

u, i

revi

dira

ju.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

ško

le u

pla

nira

nje

svoj

e na

stav

e uk

ljuču

ju p

rimje

nu I

KT-a

da

bi p

ri-st

upili

info

rmac

ijam

a ve

zani

m u

z na

-st

avno

gra

divo

ili z

bog

prez

entir

anja

na

stav

nog

sadr

žaja

s n

isko

m ra

zino

m

inte

rakt

ivno

sti

i u

plan

iranj

e sv

oje

nast

ave

uklju

čuju

IKT

s c

iljem

una

-pr

jeđe

nja

nači

na u

čenj

a i p

ouča

vanj

a te

usm

jera

vanj

a na

stav

e na

uče

nika

u

skla

du s

ish

odim

a uč

enja

i o

dgoj

-no

-obr

azov

nim

cilj

evim

a. S

vi o

ni s

voj

plan

prim

jene

IKT-

a re

dovi

to p

reis

pi-

tuju

te, s

tim

u s

klad

u, i

revi

dira

ju.

PRIM

JEN

A IK

T-A

U

UČE

NJU

I P

OU

ČAVA

NJU

Got

ovo

nitk

o od

od

goj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

u

svom

pou

čava

nju

ne p

rimje

-nj

uje

IKT

za p

ristu

p do

datn

im

info

rmac

ijam

a (p

retr

aživ

anje

in

tern

eta

na o

dređ

enu

tem

u),

niti

prim

jenj

uje

IKT

za p

reze

n-tir

anje

nas

tavn

og s

adrž

aja

s ni

skom

raz

inom

inte

rakt

ivno

-st

i (p

reze

ntac

ije,

jedn

osta

vni

audi

o i v

ideo

sad

ržaj

i i s

l.).

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka u

svom

po

učav

anju

prim

jenj

uje

IKT

za

pris

tup

doda

tnim

inf

orm

aci-

jam

a (p

retr

aživ

anje

inte

rnet

a na

od

ređe

nu

tem

u)

ili

pri-

mje

njuj

e IK

T za

pre

zent

iranj

e na

stav

nog

sadr

žaja

s n

isko

m

razi

nom

int

erak

tivno

sti

(pre

-ze

ntac

ije, j

edno

stav

ni a

udio

i vi

deo

sadr

žaji

i sl.)

.

Polo

vina

ili

više

od

polo

vine

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

u s

vom

pou

-ča

vanj

u pr

imje

njuj

e IK

T za

pris

tup

do-

datn

im i

nfor

mac

ijam

a ili

prim

jenj

uje

IKT

za p

reze

ntira

nje

nast

avno

g sa

dr-

žaja

s n

isko

m r

azin

om in

tera

ktiv

nost

i i m

anje

od

polo

vine

ih p

rimje

njuj

e IK

T da

bi s

e un

aprij

edili

nač

ini u

čenj

a i p

o-uč

avan

ja k

ojim

a se

nas

tava

usm

jera

va

na u

čeni

ka u

skla

du s

isho

dim

a uč

enja

i o

dgoj

no-o

braz

ovni

m c

iljev

ima.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

u s

vom

pou

čava

nju

prim

jenj

uju

IKT

za p

ristu

p do

datn

im in

form

acija

-m

a ili

prim

jenj

uju

IKT

za p

reze

ntira

nje

nast

avno

g sa

drža

ja s

nis

kom

razi

nom

in

tera

ktiv

nost

i i

polo

vina

ili

više

od

polo

vine

ih

prim

jenj

uje

IKT

da b

i se

un

aprij

edili

nač

ini

učen

ja i

pou

čava

-nj

a ko

jima

se n

asta

va u

smje

rava

na

učen

ika

u sk

ladu

s is

hodi

ma

učen

ja i

odgo

jno-

obra

zovn

im c

iljev

ima.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

u s

vom

pou

čava

nju

prim

jenj

uju

IKT

za p

ristu

p do

datn

im in

form

acija

-m

a ili

prim

jenj

uju

IKT

za p

reze

ntira

nje

nast

avno

g sa

drža

ja s

nis

kom

razi

nom

in

tera

ktiv

nost

i te

prim

jenj

uju

IKT

da b

i se

una

prije

dili

nači

ni u

čenj

a i p

ouča

-va

nja

kojim

a se

nas

tava

usm

jera

va n

a uč

enik

a u

skla

du s

isho

dim

a uč

enja

i od

gojn

o-ob

razo

vnim

cilj

evim

a.

DIG

ITA

LNI

SAD

RŽA

JIG

otov

o ni

tko

od

odgo

jno-

-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

u sv

om

pouč

avan

ju n

e pr

imje

njuj

e ni

ve

ć prip

rem

ljene

dos

tupn

e di

-gi

taln

e sa

drža

je n

iti ih

po

po-

treb

i pril

agođ

ava

kont

ekst

u i

nast

avni

m a

ktiv

nost

ima.

Man

je

od

polo

vine

od

goj-

no-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka u

sv

om p

ouča

vanj

u pr

imje

njuj

e ve

ć pr

ipre

mlje

ne

dost

upne

di

gita

lne

sadr

žaje

ili i

h po

po-

treb

i pr

ilago

đava

ko

ntek

stu

i na

stav

nim

akt

ivno

stim

a te

po

jedi

ne

digi

taln

e sa

drža

je

koje

kor

isti

u po

učav

anju

sa-

mos

taln

o i i

zrađ

uje.

Polo

vina

ili

više

od

polo

vine

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

u

svom

po

učav

anju

pr

imje

njuj

e ve

ć pr

ipre

-m

ljene

dos

tupn

e di

gita

lne

sadr

žaje

ili

ih p

o po

treb

i pril

agođ

ava

kont

ekst

u i

nast

avni

m a

ktiv

nost

ima

te p

ojed

ine

digi

taln

e sa

drža

je k

oje

koris

ti u

pou-

čava

nju

sam

osta

lno

i izr

ađuj

e, a

ma-

nje

od p

olov

ine

odgo

jno-

obra

zovn

ih

djel

atni

ka,

u ok

viru

svo

g po

učav

anja

ra

znim

akt

ivno

stim

a, p

otič

e i u

čeni

ke

na iz

radu

dig

italn

ih s

adrž

aja.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

u s

vom

pou

čava

nju

prim

jenj

uju

već

prip

rem

ljene

dos

tupn

e di

gita

lne

sadr

žaje

ili i

h po

pot

rebi

pril

agođ

avaj

u ko

ntek

stu

i nas

tavn

im a

ktiv

nost

ima

te

sam

osta

lno

izra

đuju

poj

edin

e di

gita

l-ne

sad

ržaj

e ko

je k

oris

te u

pou

čava

nju,

a

polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

odgo

j-no

-obr

azov

nih

djel

atni

ka,

u ok

viru

sv

og p

ouča

vanj

a ra

znim

akt

ivno

stim

a,

potič

e i

učen

ike

na i

zrad

u di

gita

lnih

sa

drža

ja.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

u s

vom

pou

čava

nju

prim

jenj

uju

već

prip

rem

ljene

dos

tupn

e di

gita

lne

sadr

žaje

ili i

h, p

o po

treb

i, pr

ilago

đava

-ju

kon

teks

tu i

nast

avni

m a

ktiv

nost

ima

i sam

osta

lno

izra

đuju

poj

edin

e di

gita

l-ne

sad

ržaj

e ko

je k

oris

te u

pou

čava

nju

i, u

okvi

ru s

vog

pouč

avan

ja ra

znim

ak-

tivno

stim

a, p

otič

u i u

čeni

ke n

a nj

ihov

u iz

radu

.

VRED

NO

VAN

JE

UČE

NIK

AG

otov

o ni

tko

od

odgo

j-no

-obr

azov

nih

djel

atni

ka

u pr

oces

u vr

edno

vanj

a po

sti-

gnuć

a uč

enik

a ne

prim

jenj

uje

IKT

niti

za p

ripre

mu,

pre

u-zi

man

je i

li ob

radu

tes

tova

i

zada

taka

koj

e će

tisk

ati i

pod

i-je

liti u

čeni

cim

a na

pap

iru, n

iti

u ob

liku

jedn

osta

vniji

h on

line

test

ova.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka u

pro

-ce

su v

redn

ovan

ja p

ostig

nuća

uč

enik

a pr

imje

njuj

e IK

T za

pri-

prem

u, p

reuz

iman

je i

li ob

ra-

du t

esto

va i

zada

taka

koj

e će

tis

kati

i pod

ijelit

i uče

nici

ma

na

papi

ru il

i u o

blik

u je

dnos

tavn

i-jih

onl

ine

test

ova

i nep

reki

dno

s uče

nici

ma,

prim

jeno

m IK

T-a,

ra

zmje

njuj

e po

vrat

ne

info

r-m

acije

o n

jihov

om n

apre

tku

(npr

. pu

tem

e-D

nevn

ika

upi-

suje

nap

omen

e us

mje

rene

na

post

ignu

ća u

čeni

ka i

podr

učja

za

pob

oljš

anje

).

Polo

vina

ili

više

od

polo

vine

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

u p

roce

su

vred

nova

nja

post

ignu

ća u

čeni

ka p

ri-m

jenj

uje

IKT

za p

ripre

mu,

pre

uzim

a-nj

e ili

obr

adu

test

ova

i zad

atak

a ko

je

će t

iska

ti i p

odije

liti u

čeni

cim

a na

pa-

piru

ili

u ob

liku

jedn

osta

vniji

h on

line

test

ova

i nep

reki

dno

s uč

enic

ima,

pri-

mje

nom

IKT

-a,

razm

jenj

uje

povr

atne

in

form

acije

o n

jihov

om n

apre

tku

(npr

. pu

tem

e-D

nevn

ika

upis

uje

napo

men

e us

mje

rene

na

pos

tignu

ća u

čeni

ka i

po

druč

ja z

a po

boljš

anje

). M

anje

od

polo

vine

odg

ojno

-obr

azov

nih

djel

at-

nika

u p

roce

su v

redn

ovan

ja u

čeni

ka

koris

ti od

gova

raju

ću k

ombi

naci

ju je

d-no

stav

nijih

i sl

ožen

ih n

ačin

a vr

edno

-va

nja

(npr

. bod

ovan

je o

nlin

e za

data

ka,

inte

rakt

ivni

tes

tovi

i s

l.),

uvaž

avaj

ući

kont

ekst

svo

g pr

edm

eta.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

lat-

nici

u p

roce

su v

redn

ovan

ja p

ostig

nu-

ća u

čeni

ka p

rimje

njuj

u IK

T za

prip

re-

mu,

pre

uzim

anje

ili

obra

du t

esto

va

i za

data

ka k

oje

će t

iska

ti i

podi

jelit

i uč

enic

ima

na p

apiru

ili u

obl

iku

jedn

o-st

avni

jih o

nlin

e te

stov

a i n

epre

kidn

o s

učen

icim

a, p

rimje

nom

IKT

-a, r

azm

je-

njuj

u po

vrat

ne i

nfor

mac

ije o

njih

o-vo

m n

apre

tku

te i

h po

lovi

na i

li vi

še

od p

olov

ine

u pr

oces

u vr

edno

vanj

a uč

enik

a ko

risti

odgo

vara

juću

kom

bi-

naci

ju je

dnos

tavn

ijih

i slo

ženi

h na

čina

vr

edno

vanj

a (n

pr.

bodo

vanj

e on

line

zada

taka

, in

tera

ktiv

ni

test

ovi

i sl

.),

uvaž

avaj

ući k

onte

kst

svog

pre

dmet

a.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-o

braz

ov-

nih

djel

atni

ka u

pro

ces

vred

nova

nja

post

ignu

ća u

čeni

ka u

klju

čuje

vrš

njač

-ko

vre

dnov

anje

ili

sam

ovre

dnov

anje

pr

imje

nom

IKT-

a.

Got

ovo

svi

odgo

jno-

obra

zovn

i dj

e-la

tnic

i u

proc

esu

vred

nova

nja

po-

stig

nuća

uče

nika

prim

jenj

uju

IKT

za

prip

rem

u,

preu

zim

anje

ili

ob

radu

te

stov

a i z

adat

aka

koje

će

tiska

ti i p

o-di

jelit

i uče

nici

ma

na p

apiru

ili u

obl

iku

jedn

osta

vniji

h on

line

test

ova,

nep

re-

kidn

o s

učen

icim

a, p

rimje

nom

IKT

-a,

razm

jenj

uju

povr

atne

inf

orm

acije

o

njih

ovom

nap

retk

u te

kor

iste

odg

o-va

raju

ću k

ombi

naci

ju je

dnos

tavn

ijih

i sl

ožen

ih n

ačin

a vr

edno

vanj

a (n

pr. b

o-do

vanj

e on

line

zada

taka

, in

tera

ktiv

ni

test

ovi i

sl.)

, uva

žava

jući

kon

teks

t svo

g pr

edm

eta.

Pol

ovin

a ili

viš

e od

pol

ovi-

ne o

dgoj

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

u

proc

es v

redn

ovan

ja p

ostig

nuća

uče

-ni

ka u

klju

čuje

vrš

njač

ko v

redn

ovan

je

ili s

amov

redn

ovan

je p

rimje

nom

IKT-

a.

ISKU

STVO

U

ČEN

IKA

U

PRI

MJE

NI

IKT-

A

Got

ovo

nitk

o od

uče

nika

ne

koris

ti IK

T ni

ti ka

o po

dršk

u vl

astit

om

učen

ju,

npr.

ne

koris

te

raču

nalo

za

iz

radu

do

mać

ih z

adać

a ili

pro

jeka

ta,

ne k

oris

te in

tern

et z

a is

traž

i-va

nje

i sl.

Man

je

od

polo

vine

uč

enik

a ko

risti

IKT

kao

podr

šku

vla-

stito

m

učen

ju,

npr.

koris

te

raču

nalo

za

izra

du d

omać

ih

zada

ća il

i pro

jeka

ta, k

oris

te in

-te

rnet

za

istr

aživ

anje

i sl

.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

učen

ika

koris

ti IK

T ka

o po

dršk

u vl

astit

om p

ro-

cesu

uče

nja,

(npr

. kor

iste

rač

unal

o za

iz

radu

dom

aćih

zad

aća

ili p

roje

kata

, ko

riste

inte

rnet

za

istr

aživ

anje

, dru

š-tv

ene

mre

že il

i for

ume

za r

azm

jenj

i-va

nje

idej

a i s

l.) i

man

je o

d po

lovi

ne ih

pr

imje

njuj

e IK

T za

sura

dnju

na

nast

av-

nim

ili

izva

nnas

tavn

im a

ktiv

nost

ima

u šk

oli,

kao

i za

sura

dnju

s u

čeni

cim

a dr

ugih

ško

la (

npr.

pute

m d

rušt

veni

h m

reža

, kom

unik

acijs

kih

i sur

adni

čkih

al

ata

i sl.)

te p

rimje

njuj

e IK

T za

sam

o-pr

ocje

nu i

upra

vlja

nje

svoj

im u

čenj

em

u vi

du s

tvar

anja

rep

ozito

rija

vlas

titih

di

gita

lnih

sad

ržaj

a (n

pr.

prez

enta

cije

ra

dova

koj

e su

raz

vili

u ok

viru

nek

og

pred

met

a)

ili

vođe

njem

e-

port

felja

(z

nanj

a i v

ješt

ina

koje

su

stek

li).

Got

ovo

svi u

čeni

ci k

oris

te IK

T ka

o po

-dr

šku

vlas

titom

pro

cesu

uče

nja,

(npr

. ko

riste

rač

unal

o za

izr

adu

dom

aćih

za

daća

ili

proj

ekat

a, k

oris

te i

nter

net

za i

stra

živa

nje,

dru

štve

ne m

reže

ili

foru

me

za r

azm

jenj

ivan

je id

eja

i sl.)

i po

lovi

na il

i viš

e od

pol

ovin

e ih

prim

je-

njuj

e IK

T za

sur

adnj

u na

nas

tavn

im il

i iz

vann

asta

vnim

akt

ivno

stim

a u

škol

i, ka

o i z

a su

radn

ju s

uče

nici

ma

drug

ih

škol

a (n

pr. p

utem

dru

štve

nih

mre

ža,

kom

unik

acijs

kih

i su

radn

ički

h al

ata

i sl

.) te

prim

jenj

uje

IKT

za s

amop

rocj

e-nu

i upr

avlja

nje

svoj

im u

čenj

em u

vid

u st

vara

nja

repo

zito

rija

vlas

titih

dig

ital-

nih

sadr

žaja

(npr

. pre

zent

acije

rado

va

koje

su

razv

ili u

okv

iru n

ekog

pre

dme-

ta)

ili v

ođen

jem

e-p

ortfe

lja (

znan

ja i

vj

eštin

a ko

je s

u st

ekli)

.

Got

ovo

svi u

čeni

ci k

oris

te IK

T ka

o po

-dr

šku

vlas

titom

pro

cesu

uče

nja,

(npr

. ko

riste

rač

unal

o za

izr

adu

dom

aćih

za

daća

ili

proj

ekat

a, k

oris

te i

nter

net

za i

stra

živa

nje,

dru

štve

ne m

reže

ili

foru

me

za r

azm

jenj

ivan

je id

eja

i sl.)

i pr

imje

njuj

u IK

T za

sura

dnju

na

nast

av-

nim

ili i

zvan

nast

avni

m a

ktiv

nost

ima

u šk

oli,

kao

i za

sur

adnj

u s

učen

icim

a dr

ugih

ško

la (

npr.

pute

m d

rušt

veni

h m

reža

, kom

unik

acijs

kih

i sur

adni

čkih

al

ata

i sl.)

te p

rimje

njuj

u IK

T za

sam

o-pr

ocje

nu i

upra

vlja

nje

svoj

im u

čenj

em

u vi

du s

tvar

anja

rep

ozito

rija

vlas

titih

di

gita

lnih

sad

ržaj

a (n

pr.

prez

enta

cije

ra

dova

koj

e su

raz

vili

u ok

viru

nek

og

pred

met

a)

ili

vođe

njem

e-

port

felja

(z

nanj

a i v

ješt

ina

koje

su

stek

li).

UČE

NIC

I S

POSE

BNIM

O

DG

OJN

O-

OBR

AZO

VNIM

PO

TREB

AM

A

Got

ovo

nitk

o od

od

gojn

o -o

braz

ovni

h dj

elat

nika

ško

le

koji

rade

s u

čeni

cim

a s

po-

sebn

im o

dgoj

no-o

braz

ovni

m

potr

ebam

a ni

je s

vjes

tan

na

koji

nači

n pr

imije

niti

IKT

kao

podr

šku

u nj

ihov

u uč

enju

i

pouč

avan

ju

niti

prim

jenj

uje

IKT

bare

m n

a ra

zini

opi

sme-

njav

anja

i ra

zvoj

a vj

eštin

a ra

-ču

nanj

a ta

kvih

uče

nika

.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-

obra

zovn

ih

djel

atni

ka

škol

e ko

ji ra

de s

uče

nici

ma

s po

-se

bnim

odg

ojno

-obr

azov

nim

po

treb

ama

svj

esno

je n

a ko

ji na

čin

prim

ijeni

ti IK

T ka

o po

-dr

šku

u nj

ihov

u uč

enju

i po

u-ča

vanj

u te

prim

jenj

uju

IKT

na

razi

ni o

pism

enja

vanj

a i r

azvo

-ja

vje

štin

a ra

čuna

nja

takv

ih

učen

ika.

Polo

vina

ili

više

od

polo

vine

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

šk

ole

koji

rade

s u

čeni

cim

a s

pose

bnim

odg

oj-

no-o

braz

ovni

m p

otre

bam

a je

svj

esno

na

koj

i na

čin

prim

ijeni

ti IK

T ka

o po

-dr

šku

u nj

ihov

u uč

enju

i po

učav

anju

te

prim

jenj

uju

IKT

na r

azin

i op

ism

e-nj

avan

ja i

raz

voja

vje

štin

a ra

čuna

nja

takv

ih u

čeni

ka, a

man

je o

d po

lovi

ne

ih p

rimje

njuj

e po

moć

ne t

ehno

logi

je

te o

stal

e IK

T re

surs

e da

bi s

e is

puni

li ob

razo

vni c

iljev

i za

te u

čeni

ke.

Got

ovo

svi

odgo

jno-

obra

zovn

i dj

e-la

tnic

i šk

ole

koji

rade

s u

čeni

cim

a s

pose

bnim

od

gojn

o-

-obr

azov

nim

po

treb

ama

su s

vjes

ni n

a ko

ji na

čin

prim

ijeni

ti IK

T ka

o po

dršk

u u

njih

ovu

učen

ju i p

ouča

vanj

u te

prim

jenj

uju

IKT

na ra

zini

opi

smen

java

nja

i raz

voja

vje

-št

ina

raču

nanj

a ta

kvih

uče

nika

i po

lo-

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

ih p

rimje

njuj

e po

moć

ne te

hnol

ogije

te o

stal

e IK

T re

-su

rse

da b

i se

ispu

nili

obra

zovn

i cilj

evi

za te

uče

nike

.

Got

ovo

svi

odgo

jno-

obra

zovn

i dj

e-la

tnic

i šk

ole

koji

rade

s u

čeni

cim

a s

pose

bnim

od

gojn

o-

-o

braz

ovni

m

potr

ebam

a sv

jesn

i su

na

koji

nači

n pr

imije

niti

IKT

kao

podr

šku

u n

jihov

u uč

enju

i p

ouča

vanj

u te

prim

jenj

uju

IKT

na r

azin

i opi

smen

java

nja

i raz

vo-

ja v

ješt

ina

raču

nanj

a ta

kvih

uče

nika

, a

prim

jenj

uju

i pom

oćne

teh

nolo

gije

te

ost

ale

IKT

resu

rse

da b

i se

ispu

nili

obra

zovn

i cilj

evi z

a te

uče

nike

.

POD

RUČJ

E 2.

IKT

U U

ČEN

JU I

POU

ČAVA

NJU

3736

DIG

ITA

LNO

N

EOSV

IJEŠT

ENE

DIG

ITA

LNE

POČE

TNIC

ED

IGIT

ALN

O

OSP

OSO

BLJE

NE

DIG

ITA

LNO

N

APR

EDN

ED

IGIT

ALN

O

ZREL

E

OSV

IJEŠT

ENO

ST I

SUD

JELO

VAN

JE U

RA

ZVO

JU

DIG

ITA

LNIH

KO

MPE

TEN

CIJA

Got

ovo

nitk

o od

dj

elat

-ni

ka

škol

e ni

je

svje

stan

m

oguć

nost

i us

avrš

avan

ja

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija p

ri ra

zlič

itim

inst

ituci

jam

a (p

o-pu

t na

cion

alni

h ag

enci

ja)

zadu

ženi

m z

a st

ručn

o us

a-vr

šava

nje

ili

usav

ršav

anja

u

okvi

ru o

dređ

enih

pro

je-

kata

.

Man

je

od

polo

vine

dj

e-la

tnik

a šk

ole

je

svje

sno

mog

ućno

sti

usav

ršav

anja

di

gita

lnih

kom

pete

ncija

pri

razl

ičiti

m in

stitu

cija

ma

(po-

put

naci

onal

nih

agen

cija

) za

duže

nim

za

stru

čno

usa-

vrša

vanj

e ili

us

avrš

avan

ja

u ok

viru

odr

eđen

ih p

roje

-ka

ta t

e je

i za

vrši

lo n

eki o

d pr

ogra

ma

usav

ršav

anja

pri

spom

enut

im

inst

ituci

jam

a ili

u o

kviru

odr

eđen

ih p

ro-

jeka

ta.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka

škol

e je

svj

esno

mog

ućno

sti u

savr

šava

-nj

a di

gita

lnih

kom

pete

ncija

pri

razl

ičiti

m

inst

ituci

jam

a (p

oput

nac

iona

lnih

age

nci-

ja) z

aduž

enim

za

stru

čno

usav

ršav

anje

ili

usa

vrša

vanj

a u

okvi

ru o

dređ

enih

pro

-je

kata

te je

i za

vrši

lo n

eki o

d pr

ogra

ma

usav

ršav

anja

pri

spom

enut

im in

stitu

ci-

jam

a ili

u o

kviru

pro

jeka

ta, a

man

je o

d po

lovi

ne d

jela

tnik

a se

sta

lno

usav

ršav

a i r

azvi

ja s

voje

dig

italn

e ko

mpe

tenc

ije te

su

djel

uje

u pr

ojek

tima

(inte

rnim

, str

uč-

nim

ili z

nans

tven

im) v

ezan

im u

z ra

zvoj

di

gita

lnih

kom

pete

ncija

.

Got

ovo

svi

djel

atni

ci š

kole

su

svje

sni

mog

ućno

sti

usav

ršav

anja

di

gita

lnih

ko

mpe

tenc

ija p

ri ra

zlič

itim

ins

tituc

ija-

ma

(pop

ut n

acio

naln

ih a

genc

ija) z

adu-

ženi

m z

a st

ručn

o us

avrš

avan

je il

i usa

-vr

šava

nja

u ok

viru

odr

eđen

ih p

roje

kata

te

su

i zav

ršili

nek

i od

prog

ram

a us

avr-

šava

nja

pri

spom

enut

im i

nstit

ucija

ma

ili u

okv

iru p

roje

kata

, a p

olov

ina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka s

e st

alno

usa

vr-

šava

i ra

zvija

svo

je d

igita

lne

kom

pete

n-ci

je te

sud

jelu

je u

pro

jekt

ima

(inte

rnim

, st

ručn

im i

li zn

anst

veni

m)

veza

nim

uz

razv

oj d

igita

lnih

kom

pete

ncija

.

Got

ovo

svi

djel

atni

ci š

kole

su

svje

sni

mog

ućno

sti

usav

ršav

anja

di

gita

lnih

ko

mpe

tenc

ija p

ri ra

zlič

itim

inst

ituci

jam

a (p

oput

nac

iona

lnih

age

ncija

) zad

užen

im

za st

ručn

o us

avrš

avan

je il

i usa

vrša

vanj

a u

okvi

ru o

dređ

enih

pro

jeka

ta i

zavr

šili

su n

eki o

d pr

ogra

ma

usav

ršav

anja

pri

spom

enut

im i

nstit

ucija

ma

ili u

okv

iru

proj

ekat

a. G

otov

o sv

i dje

latn

ici s

e i s

tal-

no u

savr

šava

ju i

razv

ijaju

svo

je d

igita

lne

kom

pete

ncije

te s

udje

luju

u p

roje

ktim

a (in

tern

im, s

truč

nim

ili z

nans

tven

im) v

e-za

nim

uz r

azvo

j dig

italn

ih k

ompe

tenc

ija.

PLA

NIR

AN

JE

USA

VRŠA

VAN

JA

DIG

ITA

LNIH

KO

MPE

TEN

CIJA

Got

ovo

nitk

o od

dje

latn

ika

škol

e ne

pre

pozn

aje

vlas

ti-te

po

treb

e za

us

avrš

ava-

njem

svo

jih d

igita

lnih

kom

-pe

tenc

ija.

Man

je o

d po

lovi

ne d

jela

tni-

ka š

kole

pre

pozn

aje

vlas

tite

potr

ebe

za u

savr

šava

njem

sv

ojih

dig

italn

ih k

ompe

ten-

cija

.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka

škol

e pr

epoz

naje

vla

stite

pot

rebe

za

usav

ršav

anje

m s

vojih

dig

italn

ih k

om-

pete

ncija

, a m

anje

od

polo

vine

ih p

re-

pozn

aje

potr

ebu

da s

e na

raz

ini š

kole

su

stav

no p

ristu

pa u

savr

šava

nju

digi

tal-

nih

kom

pete

ncija

(da

bi s

e un

aprij

edilo

po

učav

anje

, pra

tili t

rend

ovi,

uspo

stav

ili

novi

obl

ici s

urad

nje

i sl.)

. Pl

an s

taln

og

usav

ršav

anja

di

gita

lnih

ko

mpe

tenc

ija

djel

atni

ka je

u fa

zi r

azvo

ja te

man

je o

d po

lovi

ne d

jela

tnik

a šk

ole

kroz

vre

dno-

vanj

e pr

idon

osi

njeg

ovoj

kv

alite

tnijo

j iz

radi

.

Got

ovo

svi d

jela

tnic

i ško

le p

repo

znaj

u vl

astit

e po

treb

e za

usa

vrša

vanj

em s

vo-

jih d

igita

lnih

kom

pete

ncija

, a p

olov

ina

ili

više

od

polo

vine

ih p

repo

znaj

e po

treb

u da

se

na r

azin

i ško

le s

usta

vno

pris

tupa

us

avrš

avan

ju

digi

taln

ih

kom

pete

ncija

(d

a bi

se

unap

rijed

ilo p

ouča

vanj

e, p

ra-

tili

tren

dovi

, us

post

avili

nov

i ob

lici

su-

radn

je i

sl.)

. Su

klad

no t

ome,

na

razi

ni

škol

e po

stoj

i pla

n st

alno

g us

avrš

avan

ja

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija o

dgoj

no-o

bra-

zovn

ih d

jela

tnik

a i v

iše

od p

olov

ine

od-

gojn

o-ob

razo

vnih

dje

latn

ika

škol

e kr

oz

vred

nova

nje

prid

onos

i nje

govo

m k

vali-

tetn

ijem

pro

vođe

nju

i ažu

riran

ju.

Got

ovo

svi d

jela

tnic

i ško

le p

repo

znaj

u po

treb

e za

usa

vrša

vanj

em s

vojih

di-

gita

lnih

kom

pete

ncija

te

prep

ozna

ju i

po

treb

u da

se

na r

azin

i ško

le s

usta

vno

pris

tupa

usa

vrša

vanj

u di

gita

lnih

kom

-pe

tenc

ija (d

a bi

se

unap

rijed

ilo p

ouča

-va

nje,

pra

tili

tren

dovi

, us

post

avili

nov

i ob

lici s

urad

nje

i sl.)

. U s

klad

u s

tim, n

a ra

zini

ško

le p

osto

ji pl

an s

taln

og u

savr

-ša

vanj

a di

gita

lnih

kom

pete

ncija

odg

oj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

i g

otov

o sv

i od

gojn

o-ob

razo

vni d

jela

tnic

i ško

le k

roz

vred

nova

nje

prid

onos

i nje

govo

m k

vali-

tetn

ijem

pro

vođe

nju

i ažu

riran

ju.

SVRH

A

STRU

ČNO

G

USA

VRŠA

VAN

JA

DIG

ITA

LNIH

KO

MPE

TEN

CIJA

Got

ovo

nitk

o od

dje

latn

ika

škol

e ne

usa

vrša

va s

voje

di

gita

lne

kom

pete

ncije

niti

na

razi

ni st

jeca

nja

osno

vnih

IK

T vj

eštin

a za

rad

na

raču

-na

lu.

Man

je o

d po

lovi

ne d

jela

t-ni

ka š

kole

usa

vrša

va s

vo-

je

digi

taln

e ko

mpe

tenc

ije

bare

m n

a ra

zini

stje

canj

a os

novn

ih IK

T vj

eštin

a za

rad

na ra

čuna

lu.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka

škol

e us

avrš

ava

svoj

e di

gita

lne

kom

-pe

tenc

ije

bare

m

na

razi

ni

stje

canj

a os

novn

ih I

KT v

ješt

ina

za r

ad n

a ra

ču-

nalu

i m

anje

od

polo

vine

ih s

udje

luje

u

prog

ram

ima

usav

ršav

anja

vez

anim

uz

prim

jenu

IKT-

a ra

di u

napr

jeđe

nja

nači

-na

uče

nja

i pou

čava

nja.

Got

ovo

svi d

jela

tnic

i ško

le u

savr

šava

ju

svoj

e di

gita

lne

kom

pete

ncije

bar

em n

a ra

zini

stje

canj

a os

novn

ih I

KT v

ješt

ina

za r

ad n

a ra

čuna

lu, a

pol

ovin

a ili

viš

e od

pol

ovin

e ih

sud

jelu

je u

pro

gram

i-m

a us

avrš

avan

ja v

ezan

im u

z pr

imje

nu

IKT-

a ra

di u

napr

jeđe

nja

nači

na u

čenj

a i

pouč

avan

ja.

Got

ovo

svi d

jela

tnic

i ško

le u

savr

šava

ju

svoj

e di

gita

lne

kom

pete

ncije

bar

em n

a ra

zini

stje

canj

a os

novn

ih I

KT v

ješt

ina

za r

ad n

a ra

čuna

lu t

e su

djel

uju

u pr

o-gr

amim

a us

avrš

avan

ja v

ezan

im u

z pr

i-m

jenu

IKT

-a r

adi

unap

rjeđe

nja

nači

na

učen

ja i

pouč

avan

ja.

SAM

OPO

UZD

ANJE

I Z

NA

NJA

U

PRI

MJE

NI

IKT-

A

Got

ovo

nitk

o od

odg

ojno

- -o

braz

ovni

h dj

elat

nika

ško

-le

ne

ma

dovo

ljno

znan

ja

niti

sam

opou

zdan

ja,

te-

mel

jeno

g na

usa

vrša

vanj

u di

gita

lnih

ko

mpe

tenc

ija,

da b

i za

svo

je p

ouča

vanj

e od

abra

lo

prim

jere

nu

teh-

nolo

giju

i s

adrž

aje

niti

ih

prim

jenj

uje

u po

učav

anju

.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

-no

-

-

obra

zovn

ih d

jela

t-ni

ka

škol

e im

a do

voljn

o zn

anja

i

sam

opou

zdan

ja,

tem

elje

nog

na u

savr

šava

-nj

u di

gita

lnih

kom

pete

ncija

, da

bi

za s

voje

pou

čava

nje

odab

ralo

pr

imje

renu

te

h-no

logi

ju i

sadr

žaje

te ih

pri-

mje

njiv

alo

u po

učav

anju

.

Polo

vina

ili viš

e od

pol

ovin

e od

gojn

o-ob

ra-

zovn

ih d

jela

tnik

a šk

ole

ima

dovo

ljno

zna-

nja

i sam

opou

zdan

ja, t

emel

jeno

g na

usa

-vr

šava

nju

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija, d

a bi

za

svo

je p

ouča

vanj

e od

abra

lo p

rimje

renu

te

hnol

ogiju

i sa

drža

je te

ih p

rimje

njiva

lo u

po

učav

anju

, a s

amo

man

je o

d po

lovin

e ih

u s

voj s

vako

dnev

an ra

d uv

odi i

nova

tiv-

ne n

ačin

e po

učav

anja

prim

jeno

m I

KT-a

(in

ovat

ivne

idej

e za

pro

vedb

u sp

ecifi

čnih

na

stav

nih

tem

a kr

oz n

asta

vne

aktiv

nost

i po

put

obrn

ute

učio

nice

, ist

raživ

ačko

g uč

enja

, igrifi

kacij

e i s

l.).

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

škol

e im

aju

dovo

ljno

znan

ja i

sam

opo-

uzda

nja,

tem

elje

nog

na u

savr

šava

nju

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija, d

a bi

za

svoj

e po

učav

anje

oda

bral

i prim

jere

nu te

hno-

logi

ju i

sadr

žaje

te ih

prim

jenj

ival

i u p

o-uč

avan

ju, a

pol

ovin

a ili

viš

e od

pol

ovin

e ih

u s

voj

svak

odne

van

rad

uvod

i in

o-va

tivne

nač

ine

pouč

avan

ja p

rimje

nom

IK

T-a

(inov

ativ

ne id

eje

za p

rove

dbu

spe-

cifič

nih

nast

avni

h te

ma

kroz

nas

tavn

e ak

tivno

sti p

oput

obr

nute

uči

onic

e, is

tra-

živa

čkog

uče

nja,

igrifi

kaci

je i

sl.).

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

škol

e im

aju

dovo

ljno

znan

ja i

sam

opo-

uzda

nja,

tem

elje

nog

na u

savr

šava

nju

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija, d

a bi

za

svoj

e po

učav

anje

oda

bral

i pr

imje

renu

teh

-no

logi

ju i

sadr

žaje

te

ih p

rimje

njiv

ali u

po

učav

anju

i u

svo

j sv

akod

neva

n ra

d uv

ode

inov

ativ

ne

nači

ne

pouč

avan

ja

prim

jeno

m I

KT-a

(in

ovat

ivne

ide

je z

a pr

oved

bu s

peci

fični

h na

stav

nih

tem

a kr

oz n

asta

vne

aktiv

nost

i pop

ut o

brnu

te

učio

nice

, ist

raži

vačk

og u

čenj

a, ig

rifika

ci-

je i

sl.).

DIG

ITA

LNE

KOM

PETE

NCI

JE

UČE

NIK

A

Got

ovo

nitk

o od

od

goj-

no-

-obr

azov

nih

dje-

latn

ika

u sv

om p

ouča

vanj

u ne

pro

vodi

akt

ivno

sti

koje

pr

idon

ose

razv

oju

digi

tal-

nih

kom

pete

ncija

uče

nika

(n

pr.

da

učen

ici

dom

aću

zada

ću p

ošal

ju e

-poš

tom

, iz

rade

dig

italn

u pr

ezen

ta-

ciju

ili

pron

ađu

nešt

o na

in

tern

etu

i sl.)

.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

-no

-

-

obra

zovn

ih d

jela

t-ni

ka

u sv

om

pouč

avan

ju

prov

odi a

ktiv

nost

i koj

e pr

i-do

nose

ra

zvoj

u di

gita

lnih

ko

mpe

tenc

ija u

čeni

ka (n

pr.

da u

čeni

ci d

omać

u za

daću

po

šalju

e-p

ošto

m, iz

rade

di-

gita

lnu

prez

enta

ciju

, pro

na-

đu n

ešto

na

inte

rnet

u i s

l.)

te p

repo

znaj

e po

treb

u da

se

na

razi

ni š

kole

sus

tavn

o pr

istu

pa p

lani

ranj

u i p

rovo

-đe

nju

takv

ih a

ktiv

nost

i kro

z na

stav

u.

Polo

vina

ili

više

od

po

lovi

ne

odgo

j-no

-obr

azov

nih

djel

atni

ka u

svo

m p

ouča

-va

nju

prov

odi a

ktiv

nost

i koj

e pr

idon

ose

razv

oju

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija u

čeni

ka

(npr

. da

učen

ici d

omać

u za

daću

poš

alju

e-

pošt

om, i

zrad

e di

gita

lnu

prez

enta

ciju,

pr

onađ

u ne

što

na in

tern

etu

i sl.)

te p

re-

pozn

aje

potr

ebu

da se

na

razin

i ško

le su

-st

avno

pris

tupa

pla

nira

nju

i pro

vođe

nju

takv

ih a

ktiv

nost

i kr

oz n

asta

vu (

kao

na-

stav

a ra

čuna

lstva

, onl

ine

škol

ske

novi

ne

i sl.)

. Na

razin

i ško

le jo

š uv

ijek

ne p

osto

ji pl

an

prov

ođen

ja

nast

avni

h ak

tivno

sti

koje

prid

onos

e ra

zvoj

u di

gita

lnih

kom

pe-

tenc

ija u

čeni

ka

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

u sv

om p

ouča

vanj

u pr

ovod

e ak

tivno

sti

koje

prid

onos

e ra

zvoj

u di

gita

lnih

kom

-pe

tenc

ija u

čeni

ka (

npr.

da u

čeni

ci d

o-m

aću

zada

ću p

ošal

ju e

-poš

tom

, izr

ade

digi

taln

u pr

ezen

taci

ju,

pron

ađu

nešt

o na

inte

rnet

u i s

l.) te

pre

pozn

aju

potr

ebu

da s

e na

raz

ini š

kole

sus

tavn

o pr

istu

pa

plan

iranj

u i

prov

ođen

ju t

akvi

h ak

tiv-

nost

i kr

oz n

asta

vu.

Plan

pro

vođe

nja

nast

avni

h ak

tivno

sti k

oje

prid

onos

e ra

-zv

oju

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija u

čeni

ka je

u

fazi

razv

oja

(npr

. nas

tava

raču

nals

tva,

on

line

škol

ske

novi

ne i

sl.).

Na

razi

ni š

kole

pos

toji

plan

pro

vođe

nja

nast

avni

h ak

tivno

sti k

oje

prid

onos

e ra

-zv

oju

digi

taln

ih k

ompe

tenc

ija u

čeni

ka i

goto

vo s

vi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

prem

a to

m p

lanu

u s

vom

pou

čava

nju

prov

ode

aktiv

nost

i ko

je p

ridon

ose

ra-

zvoj

u di

gita

lnih

kom

pete

ncija

uče

nika

.

UČE

NIC

I S P

OSE

BNIM

O

DG

OJN

O-

OBR

AZO

VNIM

PO

TREB

AM

A

Got

ovo

nitk

o od

od

goj-

no-

-ob

razo

vnih

dj

elat

nika

ško

le n

ije z

avrš

io

nika

kav

oblik

usa

vrša

vanj

a u

podr

učju

prim

jene

IKT

-a

za ra

d s

učen

icim

a s

pose

b-ni

m

odgo

jno-

obra

zovn

im

potr

ebam

a.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

-no

-

-

obra

zovn

ih d

jela

t-ni

ka š

kole

je

zavr

šilo

nek

i ob

lik

usav

ršav

anja

u

po-

druč

ju

prim

jene

IK

T-a

za

rad

s uč

enic

ima

s po

seb-

nim

od

gojn

o-ob

razo

vnim

po

treb

ama.

Polo

vina

ili

vi

še

od

polo

vine

od

goj-

no-o

braz

ovni

h dj

elat

nika

ško

le je

zav

r-ši

lo n

eki o

blik

usa

vrša

vanj

a u

podr

učju

pr

imje

ne IK

T-a

za r

ad s

uče

nici

ma

s po

-se

bnim

odg

ojno

-obr

azov

nim

pot

reba

-m

a i m

anje

od

polo

vine

ih s

e te

mel

jito

obra

zova

lo u

pod

ručj

u pr

imje

ne I

KT-a

u

pouč

avan

ju u

čeni

ka s

nek

om o

d ko

n-kr

etni

h po

sebn

ih o

dgoj

no-o

braz

ovni

h po

treb

a pr

isut

nih

međ

u uč

enic

ima

u šk

oli

(npr

. au

tizam

, oš

teće

nje

vida

, di

-sl

eksi

ja, r

ad s

nada

reni

m u

čeni

cim

a i s

l.).

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

škol

e su

zav

ršili

nek

i ob

lik u

savr

šava

-nj

a u

podr

učju

prim

jene

IKT-

a za

rad

s

učen

icim

a s

pose

bnim

odg

ojno

- -o

bra-

zovn

im p

otre

bam

a i p

olov

ina

ili v

iše

od

polo

vine

ih

se t

emel

jito

obra

zova

lo u

po

druč

ju p

rimje

ne IK

T-a

u po

učav

anju

uč

enik

a s

neko

m o

d ko

nkre

tnih

pos

eb-

nih

odgo

jno-

-o

braz

ovni

h po

treb

a pr

i-su

tnih

u š

koli

(npr

. aut

izam

, ošt

ećen

je

vida

, dis

leks

ija, r

ad s

nad

aren

im u

čeni

-ci

ma

i sl.)

.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

škol

e su

zav

ršili

nek

i ob

lik u

savr

šava

-nj

a u

podr

učju

prim

jene

IKT-

a za

rad

s

učen

icim

a s

pose

bnim

odg

ojno

- -o

bra-

zovn

im p

otre

bam

a te

su

se t

emel

jito

obra

zova

li u

podr

učju

prim

jene

IKT

-a

u po

učav

anju

uče

nika

s n

ekom

od

kon-

kret

nih

pose

bnih

odg

ojno

-obr

azov

nih

potr

eba

pris

utni

h m

eđu

učen

icim

a u

škol

i (n

pr.

autiz

am, o

šteć

enje

vid

a, d

i-sl

eksi

ja,

rad

s na

dare

nim

uče

nici

ma

i sl

.).

INFO

RMA

LNO

U

ČEN

JEG

otov

o ni

tko

od d

jela

tnik

a šk

ole

ne r

azm

jenj

uje

redo

-vi

to in

form

acije

o p

rimje

ni

IKT-

a ni

ti id

eje

i pr

imje

re

dobr

e pr

akse

u

prim

jeni

IK

T-a.

Man

je o

d po

lovi

ne d

jela

t-ni

ka š

kole

red

ovito

raz

mje

-nj

uje

info

rmac

ije o

prim

jeni

IK

T-a,

idej

e i p

rimje

re d

obre

pr

akse

u p

rimje

ni IK

T-a.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

djel

atni

ka

škol

e re

dovi

to r

azm

jenj

uje

info

rmac

ije

o pr

imje

ni IK

T-a,

idej

e i p

rimje

re d

obre

pr

akse

u p

rimje

ni IK

T-a

i man

je o

d po

-lo

vine

dje

latn

ika

škol

e je

uži

vo il

i onl

ine

aktiv

no u

raz

mje

nam

a is

kust

ava

i zna

-nj

a iz

van

kole

ktiv

a šk

ole,

u z

ajed

nica

ma

prak

se il

i s k

oleg

ama

iz d

rugi

h šk

ola

(pri

susr

etu

na S

truč

nim

vije

ćim

a, n

a Ya

m-

mer

dru

štve

noj m

reži

i sl

.).

Got

ovo

svi d

jela

tnici

ško

le r

edov

ito r

az-

mje

njuj

u in

form

acije

o p

rimje

ni I

KT-a

, id

eje

i prim

jere

dob

re p

raks

e u

prim

jeni

IK

T-a

i pol

ovin

a ili

više

od

polo

vine

dje

-la

tnik

a šk

ole

je u

živo

ili on

line

aktiv

no

u ra

zmje

nam

a isk

usta

va i

znan

ja iz

van

kole

ktiv

a šk

ole,

u z

ajed

nica

ma

prak

se il

i s

kole

gam

a iz

drug

ih š

kola

(pril

ikom

su-

sret

a na

Str

učni

m v

ijećim

a, n

a Ya

mm

er

druš

tven

oj m

reži

i sl.)

.

Got

ovo

svi d

jela

tnic

i ško

le r

edov

ito r

az-

mje

njuj

u in

form

acije

o p

rimje

ni I

KT-a

, id

eje

i prim

jere

dob

re p

raks

e u

prim

jeni

IK

T-a

te s

u už

ivo

ili o

nlin

e ak

tivni

u r

az-

mje

nam

a is

kust

ava

i zn

anja

izv

an k

o-le

ktiv

a šk

ole,

u z

ajed

nica

ma

prak

se il

i s

kole

gam

a iz

dru

gih

škol

a (p

ri su

sret

u na

St

ručn

im v

ijeći

ma,

na

Yam

mer

dru

štve

-no

j mre

ži i

sl.).

POD

RUČJ

E 3.

RA

ZVO

J DIG

ITA

LNIH

KO

MPE

TEN

CIJA

3938

DIG

ITA

LNO

N

EOSV

IJEŠT

ENE

DIG

ITA

LNE

POČE

TNIC

ED

IGIT

ALN

O

OSP

OSO

BLJE

NE

DIG

ITA

LNO

N

APR

EDN

ED

IGIT

ALN

O

ZREL

E

PRIS

TUP

OD

GO

JNO

-O

BRA

ZOVN

IH

DJE

LATN

IKA

IKT

RESU

RSIM

A

Odg

ojno

-obr

azov

ni

djel

atni

ci

ne-

maj

u pr

istu

p IK

T re

surs

ima

(ra-

čuna

la,

tabl

eti,

raču

naln

a m

reža

, pr

ogra

msk

a po

tpor

a i d

r.) u

ško

li.

Odg

ojno

-obr

azov

ni d

jela

tnic

i im

a-ju

pris

tup

IKT

resu

rsim

a (ra

čuna

la,

tabl

eti,

raču

naln

a m

reža

, pro

gram

-sk

a po

tpor

a i

dr.)

sam

o u

neki

m

škol

skim

pro

stor

ijam

a (n

pr. s

amo

unut

ar o

dređ

enih

uči

onic

a), i

to

u ok

viru

nas

tave

.

Odg

ojno

-obr

azov

ni d

jela

tnic

i im

aju

pris

tup

IKT

resu

rsim

a (r

ačun

ala,

ta

blet

i, ra

čuna

lna

mre

ža,

pro-

gram

ska

potp

ora

i dr

.) u

veći

ni

škol

skih

pr

osto

rija,

al

i sa

mo

u ok

viru

nas

tave

.

Odg

ojno

-obr

azov

ni d

jela

tnic

i im

a-ju

pris

tup

IKT

resu

rsim

a (ra

čuna

la,

tabl

eti,

raču

naln

a m

reža

, pro

gram

-sk

a po

tpor

a i d

r.) u

nek

im š

kols

kim

pr

osto

rijam

a, ti

jeko

m i i

zvan

nas

ta-

ve, a

dop

ušte

no im

je i

koriš

tenj

e vl

astit

ih u

ređa

ja u

nas

tavi

.

Odg

ojno

-obr

azov

ni d

jela

tnic

i im

a-ju

pris

tup

IKT

resu

rsim

a (ra

čuna

la,

tabl

eti,

raču

naln

a m

reža

, pro

gram

-sk

a po

tpor

a i d

r.) u

već

ini š

kols

kih

pros

torij

a, ti

jeko

m i

izva

n na

stav

e,

a do

pušt

eno

im je

i ko

rište

nje

vla-

stiti

h ur

eđaj

a u

nast

avi.

PRIS

TUP

UČE

NIK

A IK

T RE

SURS

IMA

Uče

nici

nem

aju

pris

tup

IKT

resu

r-si

ma

(raču

nala

, ta

blet

i, ra

čuna

lna

mre

ža, p

rogr

amsk

a po

tpor

a i d

r.)

u šk

oli.

Uče

nici

im

aju

pris

tup

IKT

resu

rsi-

ma

(raču

nala

, ta

blet

i, ra

čuna

lna

mre

ža, p

rogr

amsk

a po

tpor

a i d

r.)

sam

o u

neki

m š

kols

kim

pro

stor

i-ja

ma

(npr

. sam

o un

utar

odr

eđen

ih

učio

nica

), i t

o u

okvi

ru n

asta

ve.

Uče

nici

im

aju

pris

tup

IKT

resu

rsi-

ma

(raču

nala

, ta

blet

i, ra

čuna

lna

mre

ža, p

rogr

amsk

a po

tpor

a i d

r.) u

ve

ćini

ško

lski

h pr

osto

rija,

ali

sam

o u

okvi

ru n

asta

ve.

Uče

nici

im

aju

pris

tup

IKT

resu

rsi-

ma

(raču

nala

, ta

blet

i, ra

čuna

lna

mre

ža, p

rogr

amsk

a po

tpor

a i d

r.) u

ne

kim

ško

lski

m p

rost

orija

ma,

tije

-ko

m i

izva

n na

stav

e.

Uče

nici

im

aju

pris

tup

IKT

resu

rsi-

ma

(raču

nala

, ta

blet

i, ra

čuna

lna

mre

ža, p

rogr

amsk

a po

tpor

a i d

r.)

u ve

ćini

ško

lski

h pr

osto

rija,

tije

kom

i i

zvan

nas

tave

, a d

opuš

teno

im je

i k

oriš

tenj

e vl

astit

ih u

ređa

ja u

na-

stav

i.

PRIS

UTN

OST

N

A M

REŽI

Škol

a ni

je p

risut

na n

a m

reži

(nem

a m

režn

e st

rani

ce i/

ili p

rofil

na

neko

j dr

uštv

enoj

mre

ži).

Škol

a je

u p

roce

su iz

rade

mre

žne

stra

nice

ili

profi

la n

a dr

uštv

enim

m

reža

ma.

Škol

a ob

javl

juje

ugl

avno

m o

snov

-ne

inf

orm

acije

o š

koli,

akt

ivno

sti-

ma

i pre

dmet

ima.

Škol

a os

im o

snov

nih

info

rmac

ija o

šk

oli

obja

vlju

je i

oba

vije

sti

odgo

j-no

-obr

azov

nih

djel

atni

ka k

oji

su

uklju

čeni

u p

ripre

mu

tih s

adrž

aja.

Škol

a os

im o

snov

nih

info

rmac

ija o

šk

oli

obja

vlju

je i

oba

vije

sti

odgo

j-no

- -o

braz

ovni

h dj

elat

nika

koj

i su

uklju

čeni

u p

ripre

mu

tih s

adrž

aja

te o

mog

ućuj

e pr

istu

p i d

rugi

m r

e-su

rsim

a šk

ole

te in

tero

pera

biln

ost

svih

ser

visa

, či

me

otva

ra p

rost

or

za k

omun

ikac

iju s

a sv

im d

ioni

cim

a (k

oriš

tenj

e al

ata

popu

t Fa

cebo

ok

profi

la, o

nlin

e ch

ata,

foru

ma

ili s

l.).

KOM

UN

IKA

CIJA

, IN

FORM

IRA

NJE

I IZ

VJEŠ

TAVA

NJE

Got

ovo

nitk

o od

odg

ojno

- -o

bra-

zovn

ih d

jela

tnik

a šk

ole

ne k

oris

ti el

ektr

onič

ku p

oštu

ni

svoj

u sl

už-

benu

e-a

dres

u u

posl

ovno

j kom

u-ni

kaci

ji.

Man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-

-obr

azov

nih

djel

atni

ka š

kole

kor

isti

elek

tron

ičku

poš

tu i s

voju

služ

benu

e-

adre

su u

pos

lovn

oj k

omun

ikac

iji.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

odgo

j-no

--obr

azov

nih

djel

atni

ka

škol

e ko

risti

elek

tron

ičku

poš

tu i

svo

ju

služ

benu

e-a

dres

u u

posl

ovno

j ko-

mun

ikac

iji, a

man

je o

d po

lovi

ne ih

u

svom

radu

kor

isti

napr

edni

je s

u-st

ave

za k

omun

ikac

iju,

info

rmira

-nj

e i i

zvje

štav

anje

(np

r. dr

uštv

ene

mre

že, p

oslo

vne

sust

ave

za iz

vje-

štav

anje

, e-D

nevn

ik, o

nlin

e pr

istu

p pr

eko

mre

žne

stra

nice

i sl

.).

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

-la

tnic

i šk

ole

koris

te e

lekt

roni

čku

pošt

u i

svoj

u sl

užbe

nu e

-adr

esu

u po

slov

noj

kom

unik

aciji

, a

polo

-vi

na il

i viš

e od

pol

ovin

e ih

u s

vom

ra

du k

oris

ti na

pred

nije

sus

tave

za

kom

unik

aciju

, inf

orm

iranj

e i i

zvje

-št

avan

je

(npr

. dr

uštv

ene

mre

že,

posl

ovne

sus

tave

za

izvj

ešta

vanj

e,

e-D

nevn

ik,

onlin

e pr

istu

p pr

eko

mre

žne

stra

nice

i sl

.).

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

-la

tnic

i šk

ole

koris

te e

lekt

roni

čku

pošt

u i s

voju

slu

žben

u e-

adre

su u

po

slov

noj k

omun

ikac

iji, a

u s

vom

ra

du k

oris

te i

nap

redn

ije s

usta

ve

za k

omun

ikac

iju, i

nfor

mira

nje

i iz-

vješ

tava

nje

(npr

. dru

štve

ne m

reže

, po

slov

ne s

usta

ve z

a iz

vješ

tava

nje,

e-

Dne

vnik

, on

line

pris

tup

prek

o m

režn

e st

rani

ce i

sl.).

PRA

VILA

PO

ŽELJ

NO

G P

ON

AŠA

NJA

N

A IN

TERN

ETU

(E

NG

L.

NET

IQU

ETTE

)

Got

ovo

nitk

o od

od

gojn

o--o

bra-

zovn

ih d

jela

tnik

a ni

uče

nika

ne

pri-

mje

njuj

e pr

avila

pož

eljn

og p

onaš

a-nj

a na

inte

rnet

u.

Got

ovo

nitk

o od

uče

nika

, a m

anje

od

po

lovi

ne

odgo

jno-

obra

zovn

ih

djel

atni

ka p

rimje

njuj

e pr

avila

po-

željn

og p

onaš

anja

na

inte

rnet

u.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

odgo

j-no

-obr

azov

nih

djel

atni

ka, a

man

je

od p

olov

ine

učen

ika

prim

jenj

uje

prav

ila

pože

ljnog

po

naša

nja

na

inte

rnet

u

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

-la

tnic

i i p

olov

ina

ili v

iše

od p

olov

ine

učen

ika

prim

jenj

uje

prav

ila p

ožel

j-no

g po

naša

nja

na in

tern

etu.

Got

ovo

svi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

-la

tnic

i i u

čeni

ci p

rimje

njuj

u pr

avila

po

željn

og p

onaš

anja

na

inte

rnet

u

AU

TORS

KO

PRA

VO I

INTE

LEKT

UA

LNO

VL

ASN

IŠTV

O

Upr

ava

škol

e ne

osi

gura

va i

nfor

-m

acije

o in

tele

ktua

lnom

vla

sniš

tvu

i au

tors

kom

pra

vu.

Got

ovo

nitk

o od

odg

ojno

-obr

azov

nih

djel

atni

ka i

učen

ika

ne š

titi a

utor

ska

prav

a pr

i iz

radi

dig

italn

ih m

ater

ijala

.

Škol

a ne

osi

gura

va i

nfor

mac

ije o

in

tele

ktua

lnom

vla

sniš

tvu

i au

tor-

skom

pr

avu,

ve

ć od

gojn

o-ob

ra-

zovn

i dj

elat

nici

do

toga

u p

ravi

lu

dola

ze s

ami.

Man

je o

d po

lovi

ne

odgo

jno-

obra

zovn

ih d

jela

tnik

a pr

i iz

radi

dig

italn

ih m

ater

ijala

štit

i svo

-ja

aut

orsk

a pr

ava

neko

m v

rsto

m

licen

ce.

Uče

nici

u p

ravi

lu n

e št

ite

svoj

e au

tors

ko p

ravo

.

Upr

ava

škol

e po

maž

e od

gojn

o-

-o

braz

ovni

m d

jela

tnic

ima

i uč

eni-

cim

a u

pris

tupu

info

rmac

ijam

a za

in

tele

ktua

lno

vlas

ništ

vo i

auto

rska

pr

ava

(org

aniz

ira

stru

čna

usav

r-ša

vanj

a, s

avje

tuje

, na

glaš

ava

važ-

nost

). Po

lovi

na il

i viš

e od

pol

ovin

e od

gojn

o-ob

razo

vnih

dje

latn

ika

pri

izra

di d

igita

lnih

mat

erija

la š

titi s

vo-

ja a

utor

ska

prav

a ne

kom

vrs

tom

lic

ence

, do

k od

uče

nika

to

rade

sa

mo

poje

dinc

i jer

još u

vije

k ne

po-

stoj

i pra

ksa.

Škol

a im

a po

litik

u i p

ropi

sane

po-

stup

ke k

ojim

a je

reg

ulira

no a

utor

-sk

o pr

avo

odgo

jno-

-obr

a-zo

vnih

dje

latn

ika

i uče

nika

. Got

ovo

svi o

dgoj

no-

-ob

razo

vni d

jela

tnic

i i u

čeni

ci p

ri iz

radi

dig

italn

ih m

ater

i-ja

la š

tite

svoj

a au

tors

ka p

rava

ne-

kom

vrs

tom

lice

nce

Škol

a ak

tivno

pro

mov

ira k

oriš

tenj

e O

tvor

enih

obr

azov

nih

sadr

žaja

i Li

-ce

nce

krea

tivne

zaj

edni

ce. G

otov

o sv

i od

gojn

o-ob

razo

vni

djel

atni

ci i

uč

enic

i pr

imje

njuj

u pr

avila

zaš

tite

auto

rsko

g pr

ava,

poš

tuju

tuđa

i št

i-te

svo

ja a

utor

ska

prav

a.

PRO

JEKT

IŠk

ola

nem

a is

kust

vo u

radu

na

bilo

ka

kvom

IKT

proj

ektu

.Šk

ole

ugla

vnom

ima

isku

stvo

sam

o s

vlas

titim

inte

rnim

pro

jekt

ima

za

prim

jenu

IKT-

a.

Škol

e im

a is

kust

vo k

ao p

artn

er i/

ili k

oord

inat

or n

a ba

rem

jed

nom

pr

ojek

tu (z

nans

tven

om, s

truč

nom

, na

cion

alno

m, e

urop

skom

i sl

.) ko

ji je

na

neki

nač

in v

ezan

i uz p

rimje

nu

IKT-

a.

Škol

e im

a is

kust

vo s

udje

lova

nja

na

više

pro

jeka

ta k

oji s

u na

nek

i nač

in

veza

ni u

z pr

imje

nu IK

T-a.

Škol

a im

a vi

šego

dišn

je is

kust

vo n

a pr

ojek

tima

veza

nim

uz

prim

jenu

IK

T-a

te r

edov

ito p

rati

takv

e na

tje-

čaje

i po

kreć

e pr

ojek

tne

idej

e.

POD

RUČJ

E 4.

IKT

KULT

URA

4140

POD

RUČJ

E 5.

IKT

INFR

AST

RUKT

URA

DIG

ITA

LNO

N

EOSV

IJEŠT

ENE

DIG

ITA

LNE

POČE

TNIC

ED

IGIT

ALN

O

OSP

OSO

BLJE

NE

DIG

ITA

LNO

N

APR

EDN

ED

IGIT

ALN

O

ZREL

E

PLA

NIR

AN

JE I

NA

BAVA

IKT

INFR

ASTR

UKT

URE

Škol

a ne

rad

i ana

lizu

potr

eba

koje

im

a za

IKT

resu

rsim

a ni

ti im

a pl

an

naba

ve I

KT r

esur

sa (

raču

naln

e i

prog

ram

ske

opre

me)

.

Škol

a im

a pl

an n

abav

e IK

T re

surs

a ko

ji je

usk

lađe

n s p

otre

bam

a šk

ole,

al

i se

svod

i ugl

avno

m n

a de

finira

n br

oj p

otre

bnih

rač

unal

a, a

ne

i nji-

hovu

tehn

ičku

spe

cifik

aciju

.

Škol

a im

a pl

an n

abav

e IK

T re

surs

a ko

ji je

usk

lađe

n s

potr

ebam

a šk

ole

i koj

i ukl

juču

je te

hnič

ku s

peci

fikac

i-ju

pot

rebn

e ra

čuna

lne

i pro

gram

-sk

e op

rem

e.

U š

koli s

e pr

ovod

e ne

prek

idne

akt

iv-no

sti p

lani

ranj

a i n

abav

e IK

T re

surs

a ko

je su

usk

lađe

ne sa

zako

nski

m p

ro-

pisim

a i k

oord

inira

ne s

osn

ivače

m.

Plan

iranj

e i n

abav

a IK

T re

surs

a ob

u-hv

aćaj

u ak

tivno

sti

anal

ize p

otre

ba,

plan

iranj

e pr

orač

una

i pla

n na

bave

.

Škol

a sa

mos

taln

o pl

anira

i na

bav-

lja IK

T re

surs

e, š

to o

buhv

aća

ana-

lizu

potr

eba,

pla

nira

nje

pror

ačun

a i p

lan

naba

ve il

i pos

toji

inte

grira

n pr

istu

p u

plan

iranj

u i n

abav

i na

ra-

zini

osn

ivač

a ili

drž

ave,

a u

loga

ško

-le

je u

spe

cific

iranj

u po

treb

a.

MRE

ŽNA

IN

FRAS

TRU

KTU

RA

U š

koli

nem

a ra

spol

oživ

e m

režn

e in

fras

truk

ture

ni u

jedn

oj p

rost

oriji

.U

ško

li je

ras

polo

živa

sam

o ži

čna

mre

žna

infr

astr

uktu

ra, i

to

u m

a-nj

e od

pol

ovin

e pr

osto

rija

škol

e te

nije

dan

digi

tala

n ur

eđaj

u š

koli

(raču

nala

, tab

leti,

pis

ači

i dr

.) ni

je

umre

žen.

U š

koli

je r

aspo

loži

va b

ežič

na i

n-fr

astr

uktu

ra i

li ko

mbi

naci

ja ž

ične

i b

ežič

ne in

fras

truk

ture

u p

olov

ini

ili v

iše

od p

olov

ine

pros

torij

a šk

ole

te je

man

je o

d po

lovi

ne d

igita

lnih

ur

eđaj

a u

škol

i spo

jeno

na

tu m

rež-

nu in

fras

truk

turu

, čim

e je

om

ogu-

ćen

pris

tup

inte

rnet

skim

i dr

ugim

sa

drža

jima

unut

ar š

kole

.

U š

koli

je r

aspo

loži

va b

ežič

na i

n-fr

astr

uktu

ra i

li ko

mbi

naci

ja ž

ične

i

beži

čne

infr

astr

uktu

re

u sv

im

pros

torij

ama

škol

e te

je

polo

vina

ili

viš

e od

pol

ovin

e di

gita

lnih

ure

-đa

ja u

ško

li sp

ojen

o na

tu m

režn

u in

fras

truk

turu

, čim

e je

om

oguć

en

pris

tup

inte

rnet

skim

i dru

gim

sadr

-ža

jima

unut

ar š

kole

.

U š

koli

je r

aspo

loži

va b

ežič

na i

n-fr

astr

uktu

ra i

li ko

mbi

naci

ja ž

ične

i

beži

čne

infr

astr

uktu

re

u sv

im

pros

torij

ama

škol

e te

su

goto

vo

svi d

igita

lni u

ređa

ji u

škol

i spo

jeni

na

tu m

režn

u in

fras

truk

turu

, čim

e je

om

oguć

en p

ristu

p in

tern

etsk

im

i dru

gim

sad

ržaj

ima

unut

ar š

kole

.

IKT

OPR

EMA

U

ŠKO

LIU

ško

li ne

pos

toje

pre

zent

acijs

ki

uređ

aji

(pro

jekt

ori,

pam

etne

plo

-če

, int

erak

tivni

ekr

ani i

dr.)

koj

e bi

od

gojn

o-ob

razo

vni

djel

atni

ci

ko-

ristil

i u

nast

avi,

kao

ni p

rijen

osni

ur

eđaj

i (pr

ijeno

sna

raču

nala

, tab

let

raču

nala

, mob

iteli

i dr.)

niti

sto

lna

raču

nala

koj

e ra

zred

ni o

djel

i mog

u ko

ristil

i u n

asta

vi /

mis

li se

na

ure-

đaje

sta

re n

ajvi

še p

et (5

) god

ina/

.

U š

koli

post

oji

dovo

ljan

broj

pre

-ze

ntac

ijski

h ur

eđaj

a ko

je m

anje

od

polo

vine

odg

ojno

-

-ob

razo

vnih

dj

elat

nika

mož

e ko

ristit

i u n

asta

vi,

s ob

ziro

m n

a nj

ihov

rasp

olož

iv b

roj

u šk

oli i

vod

eći r

ačun

a o

rasp

ored

u te

isto

vrem

enom

odv

ijanj

u na

sta-

ve, a

pos

toji

i dov

olja

n br

oj p

rije-

nosn

ih u

ređa

ja il

i sto

lnih

rač

unal

a ko

je ra

zred

ni o

djel

i kor

iste

sam

o u

nast

avi r

ačun

alst

va.

U š

koli

post

oji

dovo

ljan

broj

pre

-ze

ntac

ijski

h ur

eđaj

a ko

je p

olov

ina

ili v

iše

od p

olov

ine

odgo

jno-

obra

-zo

vnih

dje

latn

ika

mož

e ko

ristit

i u

nast

avi,

s ob

ziro

m n

a nj

ihov

rasp

o-lo

živ

broj

u š

koli

i vod

eći r

ačun

a o

rasp

ored

u te

isto

vrem

enom

odv

i-ja

nju

nast

ave,

a m

anje

od

polo

vine

ra

zred

nih

odje

la im

a ih

mog

ućno

st

koris

titi i

u n

asta

vi o

stal

ih p

redm

e-ta

osi

m ra

čuna

lstv

a.

U š

koli

post

oji

dovo

ljan

broj

pre

-ze

ntac

ijski

h ur

eđaj

a ko

je g

otov

o sv

i od

gojn

o-ob

razo

vni

djel

atni

ci

mog

u ko

ristit

i u n

asta

vi, s

obz

irom

na

njih

ov r

aspo

loži

v br

oj u

ško

-li

i vod

eći r

ačun

a o

rasp

ored

u te

is

tovr

emen

om o

dvija

nju

nast

ave,

a

polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

ra-

zred

nih

odje

la i

ma

ih m

oguć

nost

ko

ristit

i i u

nas

tavi

ost

alih

pre

dme-

ta o

sim

raču

nals

tva.

U š

koli

post

oji

dovo

ljan

broj

pre

-ze

ntac

ijski

h ur

eđaj

a ko

je g

otov

o sv

i od

gojn

o-ob

razo

vni d

jela

tnic

i mog

u ko

ristit

i u n

asta

vi, s

obz

irom

na

nji-

hov

rasp

olož

iv b

roj u

ško

li i v

odeć

i ra

čuna

o r

aspo

redu

te

isto

vrem

e-no

m o

dvija

nju

nast

ave,

a g

otov

o sv

i ra

zred

ni o

djel

i ih

im

aju

mo-

gućn

ost k

oris

titi i

u n

asta

vi o

stal

ih

pred

met

a os

im ra

čuna

lstv

a.

IKT

OPR

EMA

ZA

O

DG

OJN

O

-OBR

AZO

VNE

DJE

LATN

IKE

Got

ovo

nitk

o od

nas

tavn

ika

nem

a na

ra

spol

agan

ju

prije

nosn

o ra

-ču

nalo

niti

tab

let

koji

bi k

oris

tili u

na

stav

i te

kod

kuće

i u

škol

i za

pri-

prem

u na

stav

e i o

stal

ih a

ktiv

nost

i /m

isli s

e na

ure

đaje

star

e na

jviš

e pe

t (5

) god

ina/

.

Nas

tavn

icim

a je

prij

enos

no r

aču-

nalo

ili t

able

t dos

tupn

o ka

o za

jed-

ničk

i res

ursi

za

prim

jenu

u u

čenj

u i

pouč

avan

ju u

čeni

ka.

Man

je o

d po

lovi

ne n

asta

vnik

a im

a na

ras

pola

ganj

u pr

ijeno

sno

raču

-na

lo il

i tab

let k

oji k

oris

te u

nas

tavi

te

kod

kuć

e i u

ško

li za

prip

rem

u na

stav

e i o

stal

ih a

ktiv

nost

i.

Polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

nast

av-

nika

ima

na r

aspo

laga

nju

prije

no-

sno

raču

nalo

ili t

able

t koj

i kor

iste

u

nast

avi t

e ko

d ku

će i

u šk

oli z

a pr

i-pr

emu

nast

ave

i ost

alih

akt

ivno

sti.

Got

ovo

svi n

asta

vnic

i im

aju

na ra

s-po

laga

nju

prije

nosn

o ra

čuna

lo i

li ta

blet

koj

i kor

iste

u n

asta

vi te

kod

ku

će i

u šk

oli z

a pr

ipre

mu

nast

ave

i os

talih

akt

ivno

sti.

PRO

GRA

MSK

I A

LATI

U Š

KOLI

Na

svoj

ško

lsko

j rač

unal

noj o

prem

i in

stal

irana

je s

amo

sust

avsk

a pr

o-gr

amsk

a po

tpor

a i

ni n

a je

dnom

ra

čuna

lu n

ema

inst

alira

ne j

edno

-st

avni

je a

plik

ativ

ne p

otpo

re (u

ređi

-va

či te

ksta

pop

ut W

orda

, pre

zent

a-ci

jski

ala

ti po

put

Pow

erpo

inta

) niti

sl

ožen

ije a

plik

ativ

ne p

otpo

re (a

lati

spec

ijaliz

irani

za

pouč

avan

je o

dre-

đeno

g pr

edm

eta

popu

t Geo

gebr

e,

Auto

CAD

-a i

dr.).

Na

svoj

ško

lsko

j rač

unal

noj o

prem

i in

stal

irana

je

sust

avsk

a pr

ogra

m-

ska

potp

ora

i na

man

je o

d po

lovi

-ne

raču

naln

e op

rem

e in

stal

irana

je

jedn

osta

vnija

apl

ikat

ivna

pot

pora

.

Na

svoj

ško

lsko

j rač

unal

noj o

prem

i in

stal

irana

je

sust

avsk

a pr

ogra

m-

ska

potp

ora

i na

više

od

polo

vine

ra

čuna

lne

opre

me

inst

alira

na j

e je

dnos

tavn

ija a

plik

ativ

na p

otpo

ra

te je

na

man

je o

d po

lovi

ne r

aču-

naln

e op

rem

e in

stal

irana

slo

ženi

ja

aplik

ativ

na p

otpo

ra.

Na

svoj

ško

lsko

j rač

unal

noj o

prem

i in

stal

irana

je

sust

avsk

a pr

ogra

m-

ska

potp

ora

i jed

nost

avni

ja a

plik

a-tiv

na p

otpo

ra te

je n

a vi

še o

d po

lo-

vine

rač

unal

ne o

prem

e in

stal

irana

sl

ožen

ija a

plik

ativ

na p

otpo

ra.

Na

svoj

ško

lsko

j rač

unal

noj o

prem

i je

ins

talir

ana

sust

avsk

a pr

ogra

m-

ska

potp

ora

i jed

nost

avni

ja a

plik

a-tiv

na p

otpo

ra t

e je

na

goto

vo s

voj

raču

naln

oj o

prem

i ins

talir

ana

slo-

ženi

ja a

plik

ativ

na p

otpo

ra.

TEH

NIČ

KA

POTP

ORA

U š

koli

nije

osi

gura

na te

hnič

ka p

ot-

pora

dje

latn

icim

a šk

ole

ni o

drža

va-

nje

opre

me

niti

su z

a to

osi

gura

na

sred

stva

.

Tehn

ička

po

tpor

a i

održ

avan

je

opre

me

u šk

oli

tem

elje

se

na

do

brov

oljn

oj

pom

oći

poje

dini

h dj

elat

nika

(naj

češć

e na

stav

nika

ra-

čuna

lnih

pre

dmet

a) i

za t

o ne

ma

osig

uran

ih s

reds

tava

.

Tehn

ička

pot

pora

u š

koli

tem

elji

se

na d

obro

voljn

oj p

omoć

i poj

edin

ih

djel

atni

ka k

oji z

a to

nis

u do

datn

o st

imul

irani

. O

drža

vanj

e op

rem

e pr

ema

potr

ebi š

kole

oba

vlja

van

j-sk

i pru

žate

lj us

luga

, ali

ne p

osto

ji ug

ovor

ena

uslu

ga i

nisu

una

prije

d os

igur

ana

sred

stva

za

te p

otre

be.

Teh

ničk

u po

tpor

u u

škol

i pru

žaju

dj

elat

nici

ško

le,

za š

to s

u do

dat-

no s

timul

irani

. Odr

žava

nje

u šk

oli

obav

lja v

anjs

ki d

avat

elj u

slug

e, n

je-

gova

obv

eza

je re

gulir

ana,

za št

o su

os

igur

ana

sred

stva

.

Teh

ničk

u po

tpor

u pr

užaj

u dj

elat

-ni

ci š

kole

ili d

avat

elji

vanj

ske

uslu

-ge

, za

što

su o

sigu

rana

nam

jens

ka

sred

stva

. Odr

žava

nje

u šk

oli o

bav-

lja v

anjs

ki d

avat

elj u

slug

e, n

jego

va

obve

za je

reg

ulira

na, z

a št

o su

osi

-gu

rana

nam

jens

ka s

reds

tva.

OD

RŽA

VAN

JE

OPR

EME

U š

koli

nije

osi

gura

na u

slug

a o

dr-

žava

nja

opre

me

niti

su z

a to

osi

gu-

rana

sre

dstv

a.

Odr

žava

nje

opre

me

u šk

oli t

emel

ji se

na

dobr

ovol

jnoj

pom

oći p

ojed

i-ni

h dj

elat

nika

(naj

češć

e na

stav

nici

ra

čuna

lnih

pre

dmet

a) i

za to

nem

a os

igur

anih

sre

dsta

va.

Odr

žava

nje

opre

me

prem

a po

tre-

bi š

kole

oba

vlja

van

jski

pru

žate

lj us

luga

, al

i ne

pos

toji

ugov

oren

a us

luga

i un

aprij

ed o

sigu

rana

sre

d-st

va z

a te

pot

rebe

.

Odr

žava

nje

u šk

oli o

bavl

ja v

anjs

ki

dava

telj

uslu

ge,

njeg

ova

obve

za

je r

egul

irana

, za

što

su o

sigu

rana

sr

edst

va (v

ećin

om s

reds

tva

škol

e).

Odr

žava

nje

u šk

oli o

bavl

ja v

anjs

ki

dava

telj

uslu

ge, n

jego

va o

bvez

a je

re

gulir

ana,

za

što

su o

sigu

rana

na-

mje

nska

sre

dstv

a (v

ećin

om s

red-

stva

osn

ivač

a).

SRED

IŠN

JE

MJE

STO

PO

HRA

NE

DIG

ITA

LNIH

D

OKU

MEN

ATA

I O

BRA

ZOVN

IH

SAD

RŽA

JA

(REP

OZI

TORI

J)

Škol

a ne

ma

zaje

dnič

ko o

nlin

e m

je-

sto

za p

ohra

nu i

li di

jelje

nje

digi

-ta

lnih

sad

ržaj

a (n

pr. u

okv

iru w

eb

mje

sta

škol

e, n

a za

jedn

ičko

m p

o-sl

užite

lju, L

MS

sust

avu

i sl.)

te

go-

tovo

nitk

o od

odg

ojno

-obr

azov

nih

djel

atni

ka i

učen

ika

to i

ne k

oris

ti.

Škol

a ne

ma

zaje

dnič

ko o

nlin

e m

je-

sto

za p

ohra

nu il

i dije

ljenj

e di

gita

l-ni

h sa

drža

ja, a

li m

u je

dos

tupn

ost

ogra

niče

na t

e ga

tek

man

je o

d po

lovi

ne o

dgoj

no-o

braz

ovni

h dj

e-la

tnik

a ko

risti.

Škol

a im

a do

stup

no

zaje

dnič

ko

onlin

e m

jest

o za

poh

ranu

ili

di-

jelje

nje

digi

taln

ih

sadr

žaja

ko

je

je d

ostu

pno

svim

odg

ojno

-obr

a-zo

vnim

dje

latn

icim

a i

učen

icim

a te

ga

polo

vina

ili v

iše

od p

olov

ine

odgo

jno-

obra

zovn

ih

djel

atni

ka

i m

anje

od

polo

vine

uče

nika

kor

isti

za p

ohra

nu i

li di

jelje

nje

digi

taln

ih

sadr

žaja

.

Škol

a im

a do

stup

no

zaje

dnič

ko

onlin

e m

jest

o za

poh

ranu

ili d

ije-

ljenj

e di

gita

lnih

sad

ržaj

a ko

je je

do-

stup

no s

vim

odg

ojno

-obr

azov

nim

dj

elat

nici

ma

i uče

nici

ma

te g

a go

to-

vo s

vi o

dgoj

no-o

braz

ovni

dje

latn

ici

i pol

ovin

a ili

viš

e od

pol

ovin

e uč

e-ni

ka k

oris

ti za

poh

ranu

ili d

ijelje

nje

digi

taln

ih s

adrž

aja.

Škol

a im

a do

stup

no za

jedn

ičko

on-

line

mje

sto

za p

ohra

nu il

i dije

ljenj

e di

gita

lnih

sad

ržaj

a ko

je j

e do

stu-

pno

svim

od

gojn

o--o

braz

ovni

m

djel

atni

cim

a i u

čeni

cim

a te

ga

go-

tovo

svi

odg

ojno

-obr

azov

ni d

jela

t-ni

ci i

učen

ici k

oris

te z

a po

hran

u ili

di

jelje

nje

digi

taln

ih s

adrž

aja.

SUST

AV

INFO

RMA

CIJS

KE

SIG

URN

OST

I

U š

koli

nije

raz

vije

n su

stav

inf

or-

mac

ijske

sig

urno

sti t

e ni

su im

ple-

men

tiran

e za

štitn

e m

jere

.

U š

koli

nije

raz

vije

n su

stav

inf

or-

mac

ijske

sigu

rnos

ti, a

li se

spor

adič

-no

kor

isti

min

imal

an s

kup

zašt

itnih

m

jera

pop

ut s

igur

nosn

e ko

pije

za

kriti

čne

poda

tke

i an

tiviru

sna

za-

štita

.

U š

koli

nije

raz

vije

n su

stav

inf

or-

mac

ijske

sig

urno

sti,

ali

škol

a im

a de

finira

na p

ravi

la s

igur

nost

i i p

ri-m

jenj

uje

zašt

itne

mje

re p

rem

a sl

o-bo

dnoj

pro

cjen

i (n

pr.

sigu

rnos

na

kopi

ja, a

ntiv

irusn

i sof

tver

, kon

figu-

riran

vat

rozi

d, d

omen

ska

polit

ika

i sl

.).

U š

koli

post

oji d

jelo

mič

no r

azvi

jen

sust

av i

nfor

mac

ijske

sig

urno

sti

te

su p

rimije

njen

e za

štitn

e m

jere

za

kriti

čnu

imov

inu

prem

a ra

spol

o-ži

vim

res

ursi

ma

(iden

tifici

rana

je

kriti

čna

imov

ina,

pro

cije

njen

e su

pr

ijetn

je, r

izic

i te

su o

dabr

ane

i pri-

mije

njen

e ne

ke m

jere

zaš

tite

spo-

men

ute

imov

ine)

.

U š

koli

je r

azvi

jen

sust

av in

form

a-ci

jske

sig

urno

sti

tem

elje

n na

naj

-bo

ljoj p

raks

i međ

unar

odni

h no

rmi

(ISO

/ N

IST

ili d

ruge

) te

se

impl

e-m

entir

aju

zašt

itne

mje

re u

odn

osu

na o

dabr

ane

stra

tegi

je u

prav

ljanj

a riz

ikom

.

NA

DZO

R LI

CEN

CIRA

NJA

PR

OG

RAM

SKE

POTP

ORE

U š

koli

se n

e ko

riste

pro

gram

ski

alat

i pa

ne p

osto

ji ni

ti po

treb

a za

na

dzor

om li

cenc

iranj

a.

Škol

a ne

pro

vodi

nad

zor

licen

cira

-nj

a pr

ogra

msk

e po

tpor

e i

nem

a na

dzor

nad

tim

e ko

ji su

pro

gram

-sk

i al

ati

inst

alira

ni

na

škol

skoj

op

rem

i.

Škol

a pr

ovod

i na

dzor

lic

enci

ranj

a su

stav

ske

prog

ram

ske

potp

ore

koja

je

inst

alira

na n

a ra

čuna

lnoj

šk

olsk

oj o

prem

i tak

o da

vod

i zap

is

svih

lice

nci p

rogr

amsk

e po

tpor

e ili

se

taka

v na

dzor

pro

vodi

aut

omat

-sk

i pri

inst

alac

iji, a

pla

nira

je n

acio

-na

lno

nadl

ežno

tije

lo.

Škol

a pr

ovod

i na

dzor

lic

enci

ranj

a su

stav

ske

i ap

likat

ivne

pro

gram

-sk

e po

tpor

e ko

ja je

inst

alira

na n

a ra

čuna

lnoj

škol

skoj

opr

emi t

ako

da

vodi

zap

is s

vih

licen

ci p

rogr

amsk

e po

tpor

e.

Škol

a pr

ovod

i na

dzor

lic

enci

ranj

a su

stav

ske

i ap

likat

ivne

pro

gram

-sk

e po

tpor

e ko

ja je

inst

alira

na n

a ra

čuna

lnoj

ško

lsko

j opr

emi.

Lice

n-ci

ranj

e je

u s

klad

u sa

sta

ndar

dim

a i p

ropi

san

je p

ostu

pak

koji

osig

ura-

va d

a no

ve in

stal

acije

ispu

njav

aju

stan

dard

e lic

enci

ranj

a.

4342

PRILOG 2 - UPITNIK

4544

UPITNIKPRILOG 2

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija o EU fondovima možete naći na web stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr

Napomena: u sljedećim odgovorima molimo uzmite u obzir samo opremu koja je stara najviše pet (5) godina.

1. BROJ RAČUNALNIH UČIONICA U ŠKOLI

2. BROJ UČIONICA OPREMLJENIH PREZENTACIJSKOM OPREMOM (RAČUNALA I PROJEKTORI, PAMETNE PLOČE ili INTERAKTIVNI EKRANI)

3. UKUPAN BROJ RAČUNALA U ŠKOLI (stolna, prijenosna, tablet)

4. UKUPAN BROJ RAČUNALA NAMIJENJENIH ZA KORIŠTENJE ODGOJNO-OBRAZOVNIM DJELATNICIMA (uk-ljučujući računala koja su namijenjena zajedničkom korištenju i ona dodijeljena na korištenjepojedincima)

5. UKUPAN BROJ RAČUNALA ZA UČENIKE (uključujući računala koja su namijenjena zajedničkom korištenju i ona dodijeljena na korištenje pojedincima)

6. UKUPAN BROJ RAČUNALA ZA OSTALE DJELATNIKE (uključujući računala koja su namijenjena zajedničkom korištenju i ona dodijeljena na korištenje pojedincima)

Informacije o školi Planiranje, upravljanje i vođenje

Vizija, strateške smjernice i ciljevi integracije IKT-a

1. Jesu li u školskim dokumentima (Planu i programu škole, Kurikulu, Strategiji razvoja ili dr.) određene vizija ili strateške smjernice dugoročnog razvoja škole?

∞ Nisu. ∞ Jesu.

2. Sadrže li opća vizija i/ili strateške smjernice razvoja škole integraciju IKT-a u učenju i poučavanju te poslovanju škole u smislu sveobuhvatne i redovite primjene IKT-a?

∞ Škola nema definiranu viziju, niti strateške smjernice razvoja škole. ∞ Ne sadrže. ∞ Sadrže. ∞ Integracija IKT-a je definirana kao zasebna vizija ili strateška smjernica i na nju je stavljen poseban naglasak.

3. Jesu li u školskim dokumentima definirani dugoročni ciljevi primjene IKT-a?

∞ Nisu. ∞ Dugoročni ciljevi primjene IKT-a su djelomično definirani u školskim dokumentima. ∞ Dugoročni ciljevi primjene IKT-a su u cijelosti definirani u školskim dokumentima.

4. Provodi li se u školi periodičko vrednovanje učinaka primjene IKT-a u odnosu na određene dugo-ročne ciljeve?

∞ Škola nema određene dugoročne ciljeve primjene IKT-a pa se ne provodi niti periodičko vrednovanje učinaka.

∞ Škola ima određene dugoročne ciljeve primjene IKT-a, ali ne postoji periodičko vrednovanje učinaka ∞ Škola ima određene dugoročne ciljeve primjene IKT-a te uprava škole provodi periodičko vrednova-

nje učinaka /npr. svakih pet (5) godina/.

UPITNIKPRILOG 2



Upravljanje integracijom IKT-a u učenju i poučavanju

5. U kojoj mjeri uprava škole planira i, u skladu s planom, provodi opremanje škole IKT resursima za potrebe učenja i poučavanja?

∞ Uprava škole ne planira niti provodi opremanje škole IKT resursima za potrebe učenja i poučavanja. ∞ Uprava škole ne planira opremanje škole IKT resursima za potrebe učenja i poučavanja, već se ono

provodi u skladu s potrebama i mogućnostima. ∞ Uprava škole planira i u skladu s planom provodi opremanje IKT resursima za potrebe učenja i poučavanja.

6. U kojoj mjeri uprava škole planira i, u skladu s planom, provodi integraciju IKT-a u učenje i poučavanje?

∞ Uprava škole ne planira niti provodi integraciju IKT-a u učenje i poučavanje. ∞ Uprava škole ne planira niti provodi integraciju IKT-a u učenje i poučavanje, već je ona na individual-

noj razini djelatnika ili se provodi prema prilikama koje se pružaju u školi. ∞ Uprava škole planira integraciju IKT-a u učenje i poučavanje te se ona provodi prema planu.

7. U kojoj mjeri uprava škole planira i, u skladu s planom, provodi razvoj digitalnih kompetencija djelatnika?

∞ Uprava škole ne planira niti provodi razvoj digitalnih kompetencija djelatnika. ∞ Uprava škole ne planira razvoj digitalnih kompetencija djelatnika, već se on provodi na individualnoj razini

ili se provodi prema prilikama koje se pružaju u školi (npr. organizirane edukacije na nacionalnoj razini). ∞ Uprava škole planira razvoj digitalnih kompetencija djelatnika te se on provodi prema planu.

Upravljanje integracijom IKT-a u poslovanju škole

8. Planira li i provodi li uprava škole prema planu integraciju IKT-a u poslovanje škole?

∞ Uprava škole ne planira i ne provodi integraciju IKT-a u poslovanje škole. ∞ Uprava škole neplanski i prema potrebi provodi integraciju IKT-a u poslovanje škole. ∞ Uprava škole planira integraciju IKT-a u poslovanje škole te je provodi prema planu. ∞ Uprava škole planira integraciju IKT-a u poslovanje škole i provodi ju prema planu, a u tome ima potpo-

ru osnivača te je upravljanje poslovanjem podržano ili je povezano s informacijskim sustavom osnivača.

9. Kakva je povezanost računovodstvenih informacija u školi?

∞ Računovodstvene informacije se vode s pomoću nepovezanih računalnih programa (npr. ručno pre-pisivanje između blagajne i sustava).

∞ U školi su sve računovodstvene informacije međusobno povezane i postoji mogućnost izrade ad hoc izvještaja ili je sve vođeno na razini osnivača.

∞ Računovodstvene informacije unutar škole su međusobno povezane te su povezane i s osnivačem (npr. na razini osnivača se može dobiti financijski izvještaj škole).

∞ Računovodstvene informacije unutar škole su međusobno povezane te su povezane s osnivačem i Ministarstvom (npr. na razini osnivača i Ministarstva se može dobiti financijski izvještaj škole).

10. Kakva je povezanost računovodstva s računalnim programima za potporu nastavi?

∞ U školi se ne koriste računalni programi za potporu nastavi (npr. e-Dnevnik, aplikacija za evidenciju održane nastave i sl.).

∞ Škola koristi pojedine računalne programe za potporu nastavi, ali oni nisu povezani s računovod-stvom (npr. računalni programi za evidenciju prisutnosti na nastavi nisu povezani s računovodstvom kako bi se pratile uplate učenika i sl.).

∞ Računalni programi za potporu nastavi su djelomično povezani s računovodstvom (npr. računalni program za evidenciju nastave povezan je s računovodstvom samo kako bi se regulirale isplate na-stavnicima za održanu nastavu).

∞ Računalni programi za potporu nastavi su u potpunosti povezani s računovodstvom.

11. Kakva je povezanost računalnih programa za potporu vlastitih djelatnosti škole (npr. zadruge, radi-onice u organizaciji škole i sl.) s drugim računalnim programima?

∞ U školi se za vlastite djelatnosti koriste računalni programi koji nisu povezani međusobno niti s računo-vodstvom.

∞ Računalni programi za potporu vlastite djelatnosti su u potpunosti povezani s računovodstvom ili njihovo praćenje ide preko računovodstva te se vodi kao posebno mjesto troška.

∞ Računalni programi za potporu vlastite djelatnosti su u potpunosti povezani s računovodstvom te djelomično i s računalnim programima za potporu nastave.

∞ Računalni programi za potporu vlastite djelatnosti su u potpunosti povezani s računovodstvom i ra-čunalnim programima za potporu nastave.

∞ Škola nema vlastitih djelatnosti.

UPITNIKPRILOG 2



Upravljanje podacima prikupljenima putem informacijskih sustava

12. Postoji li u školi praksa korištenja, obrađivanja i analiziranja podataka o učenicima, djelatnicima i samoj ško-li, a koji se unose u razne informacijske sustave (e-Dnevnik, e-Matica, knjižnični sustav i drugi informacijski sustavi)?

∞ Ne postoji. ∞ Postoji.

13. Kakva je dostupnost obrađenih podataka iz informacijskih sustava (e-Dnevnik, e-Matica i dr.) pre-ma djelatnicima, učenicima i drugim dionicima (Ministarstvo, osnivač ili Vijeće roditelja i sl.)?

∞ Podaci se ne obrađuju pa nisu dostupni djelatnicima, učenicima ni drugim dionicima. ∞ Obrađeni podaci su na primjeren način i prema utvrđenim pravilima dostupni pojedinim djelatnicima

(npr. samo ravnatelju ili razrednicima) te određenim drugim dionicima. ∞ Obrađeni podaci su na primjeren način i prema utvrđenim pravilima dostupni gotovo svim djelatni-

cima te određenim drugim dionicima. ∞ Obrađeni podaci su na primjeren način i prema utvrđenim pravilima dostupni gotovo svim djelatni-

cima i učenicima te određenim drugim dionicima. ∞ Obrađeni podaci su na primjeren način i prema utvrđenim pravilima dostupni gotovo svim djelatni-

cima i učenicima, kao i svim roditeljima te većini drugih dionika

14. Koliko djelatnika primjenjuje obrađene podatke iz informacijskih sustava radi podizanja kakvoće učenja, poučavanja i uspjeha učenika te u planiranju razvoja škole?

∞ Gotovo nitko. ∞ Manje od polovine. ∞ Polovina ili više od polovine. ∞ Gotovo svi.

15. Koliko učenika primjenjuje obrađene podatke iz informacijskih sustava (e-Dnevnik, e-Matica, knjiž-nični sustav i drugi informacijski sustavi) radi podizanja vlastitog uspjeha?


Regulirani pristup IKT resursima

16. Na koji se način u školi regulira pristup te odgovorna i sigurna primjena IKT resursa?

∞ Ne postoje smjernice ni preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa. ∞ Postoje preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu škole. ∞ Postoje preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu

škole te za sigurno korištenje internetom. ∞ Postoje preporuke za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT resursa u vlasništvu

škole, IKT resursa u vlasništvu djelatnika i učenika te za sigurno korištenje internetom. ∞ Škola ima dokument koji propisuje pravila za regulirani pristup te odgovornu i sigurnu primjenu IKT re-

sursa u vlasništvu škole i resursa u vlasništvu djelatnika te učenika, kao i za sigurno korištenje internetom.

Primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

17. Na koji se način u školi provodi primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazov-nim potrebama?

∞ IKT se ne primjenjuje u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. ∞ U školi se primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ne provodi

sustavno, već je primjena ograničena na individualno zalaganje pojedinih odgojno-obrazovnih djelatnika. ∞ U školi se primjena IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ne pro-

vodi sustavno, ali među odgojno-obrazovnim djelatnicima postoji uvriježena praksa primjene IKT-a u radu s tim učenicima.

∞ U školi postoje smjernice (upute, preporuke) odgojno-obrazovnim djelatnicima za primjenu IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te se one i primjenjuju.

∞ Škola ima strateški plan primjene IKT-a u poučavanju učenika s posebnim odgojno-obrazovnim po-trebama na temelju kojeg se sustavno radi s tim učenicima.

IKT u učenju i poučavanjuOsviještenost o mogućnostima IKT-a u učenju i poučavanju

1. Koliko je odgojno-obrazovnih djelatnika škole svjesno osnovnih mogućnosti primjene IKT-a u smislu većeg pristupa informacijama te učinkovitije i lakše komunikacije?


UPITNIKPRILOG 2



2. Koliko je odgojno-obrazovnih djelatnika škole svjesno da se primjenom IKT-a mogu unaprijediti nači-ni učenja i poučavanja da bi se cjelokupna nastava što više usmjerila na učenika?


Planiranje primjene IKT-a u učenju i poučavanju

3. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u planiranje svoje nastave uključuje primjenu IKT- -a radi pri-stupa informacijama vezanim uz nastavno gradivo (npr. pretraživanje interneta na određenu temu) ili zbog prikazivanja nastavnog sadržaja s niskom razinom interaktivnosti (prezentacije, jednostavni audio i video sadržaji i sl.)?


4. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u planiranje svoje nastave uključuje IKT s ciljem unaprjeđenja načina učenja, poučavanja i usmjeravanja nastave na učenika u skladu s ishodima učenja i odgoj-no-obrazovnim ciljevima?


5. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika svoj plan primjene IKT-a redovito preispituje te ga s tim u skla-du i revidira?


Primjena IKT-a u učenju i poučavanju

6. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u svom poučavanju primjenjuje IKT za pristup informacijama (pretraživanje interneta na određenu temu) ili primjenjuje IKT za prikazivanje nastavnog sadržaja s niskom razinom interaktivnosti (prezentacije, jednostavni audio i video sadržaji i sl.)?


7. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika primjenjuje IKT kako bi se unaprijedili načini učenja i poučava-nja kojima se nastava usmjerava na učenika u skladu s ishodima učenja i odgojno-obrazovnim ciljevima?


Digitalni sadržaji

8. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u svom poučavanju primjenjuje već pripremljene dostupne digitalne sadržaje ili ih, po potrebi, prilagođava kontekstu i nastavnim aktivnostima?


9. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika samostalno izrađuje digitalne sadržaje koje koristi u poučavanju?


UPITNIKPRILOG 2



10. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u okviru svog poučavanja raznim aktivnostima potiče i učeni-ke na izradu digitalnih sadržaja?


Vrednovanje učenika

11. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u procesu vrednovanja postignuća učenika primjenjuje IKT za pripremu, preuzimanje ili obradu testova i zadataka koje će tiskati i podijeliti učenicima na papiru?


12. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u procesu vrednovanja postignuća učenika primjenjuje IKT u obliku jednostavnih online testova?


13. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika primjenjuje IKT u procesu vrednovanja postignuća učenika ko-risteći odgovarajuću kombinaciju jednostavnih i složenih načina vrednovanja (npr. bodovanje online zadataka, interaktivni testovi i sl.), uvažavajući kontekst svog predmeta?


14. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u proces vrednovanja postignuća učenika uključuje vršnjačko vrednovanje ili samovrednovanje primjenom IKT-a?


15. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika primjenom IKT-a učenicima neprekidno daje povratne informa-cije o njihovom napretku (npr. putem e-Dnevnika upisuje napomene usmjerene na postignuća učenika i područja za poboljšanje)?


Iskustvo učenika u primjeni IKT-a

16. Koliko učenika koristi IKT kao podršku vlastitom učenju (npr. koriste računalo za izradu domaćih zadaća ili projekata, koriste internet za istraživanje i sl.)?


17. Koliko učenika primjenjuje IKT za suradnju na nastavnim ili izvannastavnim aktivnostima u školi, kao i za suradnju s učenicima drugih škola, npr. putem društvenih mreža, komunikacijskih i suradničkih alata i sl.?


UPITNIKPRILOG 2



18. Koliko učenika primjenjuje IKT za samoprocjenu i upravljanje svojim učenjem u vidu stvaranja re-pozitorija vlastitih digitalnih sadržaja (npr. prikazivanje radova koje su razvili u okviru nekog predmeta) ili vođenjem e-portfelja (znanja i vještina koje su stekli)?



19. Koliko je odgojno-obrazovnih djelatnika škole koji rade s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama svjesno mogućnosti primjene IKT-a kao podrške u njihovom učenju i poučavanju?


20. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika škole koji rade s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama primjenjuje IKT na razini opismenjavanja i razvoja vještina računanja takvih učenika?


21. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika škole koji rade s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama primjenjuje pomoćne tehnologije i ostale IKT resurse da bi se ispunili obrazovni ciljevi za te učenike?


Razvoj digitalnih kompetencijaOsviještenost i sudjelovanje u razvoju digitalnih kompetencija

1. Koliko je djelatnika škole svjesno mogućnosti usavršavanja digitalnih kompetencija pri različitim in-stitucijama (poput nacionalnih agencija) zaduženim za stručno usavršavanje ili usavršavanja u okviru određenih projekata?


2. Koliko je djelatnika škole završilo neki od programa usavršavanja digitalnih kompetencijapri instituci-jama zaduženim za njihovo stručno usavršavanje ili u okviru određenih projekata?


3. Koliko se djelatnika škole stalno usavršava i razvija svoje digitalne kompetencije?


4. Koliko djelatnika škole aktivno sudjeluje u projektima (interni, stručni ili znanstveni) vezanim uz ra-zvoj digitalnih kompetencija?


UPITNIKPRILOG 2



Planiranje usavršavanja digitalnih kompetencija

5. Koliko djelatnika škole prepoznaje vlastite potrebe za usavršavanjem svojih digitalnih kompetencija?


6. Koliko djelatnika škole prepoznaje potrebu da se na razini škole sustavno pristupa usavršavanju di-gitalnih kompetencija (da bi se unaprijedilo poučavanje, pratili trendovi, uspostavili novi oblici suradnje i sl.)?


7. Koliko djelatnika škole kroz vrednovanje pridonosi kvalitetnijoj izradi, provođenju ili ažuriranju plana stalnog usavršavanja digitalnih kompetencija djelatnika?

∞ Gotovo nitko. ∞ Manje od polovine. ∞ Polovina ili više od polovine. ∞ Gotovo svi. ∞ Plan ne postoji.

Svrha stručnog usavršavanja digitalnih kompetencija

8. Koliko djelatnika škole usavršava svoje digitalne kompetencije barem na razini stjecanja osnovnih IKT vještina za rad na računalu?


9. Koliko djelatnika škole sudjeluje u programima usavršavanja vezanim uz primjenu IKT-a radi unaprje-đenja načina učenja i poučavanja?


Samopouzdanje i znanje u primjeni IKT-a

10. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika škole, prema vašoj procjeni, ima dovoljno znanja i samopouz-danja, temeljenog na usavršavanju digitalnih kompetencija, da bi za svoje poučavanje odabralo primje-renu tehnologiju i sadržaje?


11. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika škole u svoj svakodnevan rad uvodi inovativne načine pouča-vanja primjenom IKT-a (inovativne ideje za provedbu specifičnih nastavnih tema kroz nastavne aktivnosti poput obrnute učionice, istraživačkog učenja, igrifikacije i sl.)?


Digitalne kompetencije učenika

12. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika u svom poučavanju provodi aktivnosti koje pridonose razvoju digitalnih kompetencija učenika (npr. učenici domaću zadaću šalju e-poštom ili izrađuju digitalnu prezen-taciju, pronalaze nešto na internetu i sl.)?


UPITNIKPRILOG 2



13. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika škole prepoznaje potrebu da se na razini škole sustavno pri-stupa planiranju i provođenju aktivnosti koje pridonose razvoju digitalnih kompetencija učenika?


14. Postoji li na razini škole plan provođenja nastavnih aktivnosti koje pridonose razvoju digitalnih kompetencija učenika (npr. nastava računalstva, online školske novine i sl.)?

∞ Ne postoji. ∞ Plan je u fazi razvoja. ∞ Postoji.


15. Koliko je odgojno-obrazovnih djelatnika završilo neki oblik usavršavanja u području primjene IKT-a za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama?


16. Koliko se odgojno-obrazovnih djelatnika koji poučavaju učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama temeljito obrazovalo u području primjene IKT-a u poučavanju učenika s nekom od konkret-nih potreba prisutnih u školi (npr. autizam, oštećenje vida, disleksija, rad s nadarenim učenicima i sl.)?


Informalno učenje

17. Koliko djelatnika škole redovito razmjenjuje informacije o primjeni IKT-a, ideje i primjere dobre prakse u primjeni IKT-a?


18. Koliko djelatnika škole je uživo ili online aktivno u razmjenama iskustava i znanja izvan kolektiva škole, u zajednicama prakse ili s kolegama iz drugih škola (pri susretu na Stručnim vijećima, na Yammer društvenoj mreži i sl.)?


IKT kultura Pristup odgojno-obrazovnih djelatnika IKT resursima

1. Imaju li odgojno-obrazovni djelatnici pristup IKT resursima (računala, tableti, računalna mreža, pro-gramska potpora i dr.)?

∞ Nemaju. ∞ Imaju pristup u nekim školskim prostorijama (npr. samo unutar određenih učionica) u okviru nastave. ∞ Imaju pristup u većini školskih prostorija, ali samo u okviru nastave. ∞ Imaju pristup u nekim školskim prostorijama, tijekom i izvan nastave. ∞ Imaju pristup u većini školskih prostorija, tijekom i izvan nastave.

2. Je li odgojno-obrazovnim djelatnicima dopušteno korištenje vlastitih uređaja u nastavi?

∞ Nije dopušteno. ∞ Dopušteno je.

UPITNIKPRILOG 2



Pristup učenika IKT resursima

3. Imaju li učenici pristup IKT resursima (računala, tableti, računalna mreža, programska potpora i dr.)?

∞ Nemaju. ∞ Imaju pristup u nekim školskim prostorijama (npr. samo unutar određenih učionica) u okviru nastave. ∞ Imaju pristup u većini školskih prostorija, ali samo u okviru nastave. ∞ Imaju pristup u nekim školskim prostorijama, tijekom i izvan nastave. ∞ Imaju pristup u većini školskih prostorija, tijekom i izvan nastave.

4. Je li učenicima dopušteno korištenje vlastitih uređaja u nastavi?

∞ Nije dopušteno. ∞ Dopušteno je.

Prisutnost na mreži

5. Kakvu vrstu informacija škola objavljuje na mrežnim stranicama ili na profilu na društvenim mrežama?

∞ Škola nije prisutna na mreži (nema mrežne stranice i/ili profil na nekoj društvenoj mreži). ∞ Škola je u procesu izrade mrežne stranice ili profila na društvenim mrežama. ∞ Škola objavljuje uglavnom osnovne informacije o školi, aktivnostima i predmetima. ∞ Škola osim osnovnih informacija o školi, objavljuje i obavijesti odgojno-obrazovnih djelatnika koji su

uključeni u pripremu tih sadržaja. ∞ Osim informacija pod c) i d) škola omogućuje pristup i drugim resursima škole te interoperabilnost

svih servisa, čime otvara prostor za komunikaciju sa svim dionicima (korištenje alata poput Facebook profila, online chata, foruma i sl.).

Komunikacija, informiranje i izvještavanje

6. Koliko djelatnika škole koristi elektroničku poštu i svoju službenu e-adresu u poslovnoj komunikaciji?

∞ Gotovo nitko. ∞ Manje od polovine djelatnika, uglavnom iz uprave škole. ∞ Polovina ili više od polovine djelatnika. ∞ Gotovo svi djelatnici.

7. Koliko djelatnika u svom radu koristi naprednije sustave za komunikaciju, informiranje i izvještavanje (npr. društvene mreže, poslovne sustave za izvještavanje, e-Dnevnik, online pristup preko mrežne stranice i sl.)?


Pravila poželjnog ponašanja na internetu (engl. Netiquette)

8. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika primjenjuje Pravila poželjnog ponašanja na internetu (engl. Ne-tiquette)?


9. Koliko učenika primjenjuje Pravila poželjnog ponašanja na internetu (engl. Netiquette)?


Autorsko pravo i intelektualno vlasništvo

10. Osigurava li škola odgojno-obrazovnim djelatnicima i učenicima informacije o intelektualnom vla-sništvu i autorskom pravu?

∞ Ne. ∞ Ne, ali odgojno-obrazovni djelatnici do toga, u pravilu, dolaze sami. ∞ Škola pomaže odgojno-obrazovnim djelatnicima i učenicima u vezi s pristupom takvoj vrsti informa-

cija (organizira edukacije, savjetuje, naglašava važnost). ∞ Škola ima politiku i propisane postupke kojima je regulirano autorsko pravo odgojno-obrazovnih

djelatnika i učenika. ∞ Škola aktivno promovira korištenje Otvorenih obrazovnih sadržaja i Licence kreativne zajednice.

UPITNIKPRILOG 2



11. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika štiti svoja autorska prava nekom vrstom licence (npr. CC) pri izradi digitalnih materijala?


12. Štite li učenici svoja autorska prava nekom vrstom licence (npr. CC) pri izradi digitalnih materijala?

∞ Ne. ∞ Samo pojedinci, ali to još uvijek nije praksa. ∞ Da, gotovo svi učenici.

Projekti

13. Kakvo je iskustvo škole u provođenju projekata koji uključuju primjenu IKT-a?

∞ Škola nema takvo iskustvo. ∞ Škola ima iskustvo samo s internim projektima primjene IKT-a. ∞ Škola je bila partner (sudionik) barem na jednom projektu (znanstvenom ili stručnom). ∞ Škola ima iskustvo na više projekata. ∞ Škola ima višegodišnje iskustvo na radu s takvim projektima i redovito prati natječaje i pokreće projektne ideje.

IKT infrastrukturaPlaniranje i nabava IKT infrastrukture

1. Kakvo je iskustvo škole u planiranju nabave IKT resursa?

∞ Škola ne radi analizu potreba koju ima za IKT resursima niti ima plan nabave IKT resursa. ∞ Škola planira nabavu IKT resursa u skladu s potrebama škole, ali se svodi uglavnom na definiran broj

potrebnih računala, a ne i njihovu tehničku specifikaciju. ∞ Škola planira nabavu IKT resursa u skladu s potrebama škole te ona uključuje tehničku specifikaciju

potrebne računalne i programske opreme. ∞ Škola provodi neprekidne aktivnosti planiranja nabave IKT resursa koje su usklađene sa zakonskim pro-

pisima i koordinirane s osnivačem te obuhvaćaju analizu potreba, planiranje proračuna i plan nabave. ∞ Škola samostalno planira nabavu IKT resursa, što obuhvaća analizu potreba, planiranje proračuna

i plan nabave ili postoji integrirani pristup u planiranju nabave na razini osnivača ili države, a uloga škole je samo u specificiranju potreba.

Mrežna infrastruktura Mrežna infrastruktura

2. Kakva je mrežna infrastruktura (pristup mreži) raspoloživa u školi?

∞ U školi nema raspoložive mrežne infrastrukture. ∞ U školi je raspoloživa samo žična infrastruktura. ∞ U školi je raspoloživa bežična infrastruktura ili kombinacija žične i bežične infrastrukture.

3. U kojim prostorijama škole postoji raspoloživa mrežna infrastruktura?

∞ Ni u jednoj prostoriji. ∞ U manje od polovine prostorija škole. ∞ U polovini ili više od polovine prostorija škole. ∞ U svim prostorijama škole.

4. Koliko digitalnih uređaja (računala, tableti, printeri i dr.) u školi je umreženo?

∞ Nijedan. ∞ Manje od polovine digitalnih uređaja u školi je spojeno na žičnu ili bežičnu mrežnu infrastrukturu,

čime je omogućen pristup internetskim i drugim mrežnim sadržajima unutar škole. ∞ Više od polovine digitalnih uređaja je povezano na brzi internet žičnom ili bežičnom infrastrukturom,

a pristup mrežnoj infrastrukturi omogućen je i s vlastitim računalima uz nadzor pristupa. ∞ Gotovo svi digitalni uređaji povezani su na brzi Internet žičnom ili bežičnom infrastrukturom, a pri-

stup mrežnoj infrastrukturi omogućen je i vlastitim računalima uz nadzor pristupa.

IKT oprema u školi

5. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika ima mogućnost u nastavi koristiti prezentacijske uređaje (pro-jektore, pametne ploče ili interaktivne ekrane) s obzirom na njihov raspoloživ broj u školi i vodeći računa o rasporedu te istovremenom odvijanju nastave? Napomena: uzmite u obzir uređaje stare najviše pet (5) godina.

∞ Nitko, u školi ne postoje prezentacijski uređaji. ∞ Manje od polovine. ∞ Polovina ili više od polovine. ∞ Gotovo svi.

UPITNIKPRILOG 2



6. Koliko razrednih odjela ima mogućnost u nastavi koristiti prijenosne uređaje (tablete, prijenosna računala, mobitele) ili stolna računala s obzirom na njihov raspoloživ broj u školi i vodeći računa o ras-poredu te istovremenom odvijanju nastave?Napomena: uzmite u obzir tablete čiji broj omogućava rad cijelom razrednom odjelu stare najviše pet (5) godi-na i računalne učionice u kojima su računala stara najviše pet (5) godina.

∞ Nijedan, u školi ne postoje prijenosni uređaji niti stolna računala. ∞ Oni razredni odjeli koji ih imaju potrebu koristiti u nastavi računalstva te ih samo na toj nastavi i koriste. ∞ Manje od polovine razrednih odjela ih ima mogućnost koristiti i u nastavi ostalih predmeta osim

računalstva. ∞ Više od polovine razrednih odjela ih ima mogućnost koristiti i u nastavi ostalih predmeta osim računalstva. ∞ Gotovo svi razredni odjeli ih imaju mogućnost koristiti i u nastavi ostalih predmeta osim računalstva.

7. Koliko učenika u nastavi koristi svoje vlastite uređaje?

∞ Nijedan učenik. ∞ Manje od polovine učenika. ∞ Više od polovine učenika. ∞ Gotovo svi učenici.

IKT oprema za odgojno-obrazovne djelatnike

8. Koliko nastavnika ima na raspolaganju prijenosno računalo ili tablet koji koriste u nastavi te kod kuće i u školi za pripremu nastave te ostale aktivnosti?Napomena: uzmite u obzir uređaje stare najviše pet (5) godina.

∞ Gotovo nitko. ∞ Prijenosno računalo ili tablet su im dostupni samo kao zajednički resursi. ∞ Manje od polovine. ∞ Polovina ili više od polovine. ∞ Gotovo svi.

Programski alati u školi

9. Na koliko računala u školi je uz sustavsku računalnu potporu instalirana i jednostavnija aplikativna potpora (uređivači teksta poput Worda, prezentacijski alati poput Powerpointa)?

∞ Ni na jednom računalu. ∞ Na manje od polovine računala. ∞ Na više od polovine računala. ∞ Na gotovo svim računalima.

10. Na koliko računala u školi je instalirana i složenija aplikativna potpora (alati specijalizirani za pou-čavanje određenog predmeta poput Geogebre, AutoCAD-a i dr.)?

∞ Ni na jednom računalu. ∞ Na manje od polovine računala. ∞ Na polovini ili više od polovine računala. ∞ Na gotovo svim računalima.

Tehnička potpora

11. Kakva je tehnička potpora u korištenju IKT-a osigurana djelatnicima škole?

∞ U školi nije osigurana tehnička potpora u korištenju IKT-a i za to nisu osigurana sredstva. ∞ Tehnička potpora u školi temelji se na sporadičnoj dobrovoljnoj pomoći pojedinih djelatnika bez finan-

cijske naknade. ∞ Tehničku potporu u školi neprekidno osiguravaju pojedini djelatnici (najčešće učitelji računalnih

predmeta) bez financijske naknade i bez osiguranih sredstava. ∞ Tehničku potporu u školi formalno osiguravaju djelatnici škole uz financijsku naknadu (ili druge be-

neficije) te su za to osigurana sredstva. ∞ Tehničku potporu pružaju djelatnici škole ili davatelj vanjske usluge i za to su osigurana namjenska sredstva.

Održavanje opreme

12. Kakva je usluga održavanja opreme u školi?

∞ U školi nije osigurana usluga održavanja opreme i za to nisu osigurana sredstva. ∞ Održavanje opreme u školi temelji se na dobrovoljnoj pomoći pojedinih djelatnika (najčešće učitelja

računalnih predmeta) i za to nema osiguranih sredstava. ∞ Održavanje opreme prema potrebi škole obavlja vanjski pružatelj usluga, ali ne postoji ugovorena

usluga i nisu unaprijed osigurana sredstva za te potrebe. ∞ Održavanje u školi obavlja vanjski davatelj usluge, njegova obveza je regulirana i za to su osigurana

sredstva (većinom sredstva škole). ∞ Održavanje u školi obavlja vanjski davatelj usluge, njegova obveza je regulirana i za to su osigurana

namjenska sredstva (većinom sredstva osnivača).

UPITNIKPRILOG 2



Središnje mjesto pohrane digitalnih dokumenata i obrazovnih sadržaja (repozitorij)

13. Kakva je dostupnost središnjeg mjesta pohrane sadržaja (repozitorija) u školi?

∞ Škola nema zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digitalnih sadržaja. ∞ Škola ima dostupno zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digitalnih sadržaja, ali mu je do-

stupnost ograničena. ∞ Škola ima dostupno zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digitalnih sadržaja koje je do-

stupno svim odgojno-obrazovnim djelatnicima i učenicima.

14. Koliko odgojno-obrazovnih djelatnika koristi zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digital-nih sadržaja (npr. u okviru web mjesta škole, na zajedničkom poslužitelju, LMS sustavu i sl.)?


15. Koliko učenika koristi zajedničko online mjesto za pohranu ili dijeljenje digitalnih sadržaja (npr. u okviru web mjesta škole, na zajedničkom poslužitelju, LMS sustavu i sl.)?


Sustav informacijske sigurnosti

16. Postoji li razvijen sustav informacijske sigurnosti na razini škole?

∞ U školi nije razvijen sustav informacijske sigurnosti te nisu implementirane zaštitne mjere. ∞ U školi nije razvijen sustav informacijske sigurnosti, ali se sporadično koristi minimalan skup zaštitnih

mjera, kao što su sigurnosne kopije za kritične podatke i antivirusna zaštita. ∞ U školi nije razvijen sustav informacijske sigurnosti, ali škola ima definirana pravila sigurnosti i primje-

njuje zaštitne mjere prema slobodnoj procjeni (npr. sigurnosna kopija, antivirusni softver, konfiguriran vatrozid, domenska politika i sl.).

∞ U školi postoji djelomično razvijen sustav informacijske sigurnosti te su primijenjene zaštitne mjere za kritičnu imovinu prema raspoloživim resursima (identificirana je kritična imovina, procijenjene su prijetnje i rizici te su odabrane i primijenjene neke mjere zaštite spomenute imovine).

∞ U školi je razvijen sustav informacijske sigurnosti temeljen na najboljoj praksi međunarodnih normi (ISO / NIST ili druge) te se implementiraju zaštitne mjere u odnosu na odabrane strategije upravljanja rizikom.

Nadzor licenciranja programske potpore

17. Provodi li škola nadzor licenciranja (provjeru legalnosti) programske opreme koja je instalirana na računalnoj školskoj opremi?

∞ U školi se ne koriste programski alati pa ne postoji niti potreba za nadzorom licenciranja. ∞ Škola ne provodi nadzor licenciranja programske potpore i nema nadzor nad time koji su programski

alati instalirani na školskoj opremi. ∞ Škola provodi nadzor licenciranja sustavske programske potpore koja je instalirana na računalnoj

školskoj opremi tako da vodi zapis svih licenci programske potpore ili se takav nadzor provodi auto-matski pri instalaciji, a planira ga nacionalno nadležno tijelo.

∞ Škola provodi nadzor licenciranja sustavske i aplikativne programske potpore koja je instalirana na računalnoj školskoj opremi tako da vodi zapis svih licenci programske potpore.

∞ Škola provodi nadzor licenciranja sustavske i aplikativne programske potpore koja je instalirana na računalnoj školskoj opremi. Licenciranje je u skladu sa standardima, a propisan je postupak koji osi-gurava da nove instalacije ispunjavaju standarde licenciranja.

Računaj na znanje!

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNETJosipa Marohnića 5

10000 ZagrebTel.: +385 1 6661 616

www.e-skole.hrwww.CARNET.hr

www.facebook.com/CARNET.hrtwitter.com/CARNEThr

KONTAKT

Documents

Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u ... · Okvir za digitalnu zrelost osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj s pripadajućim instrumentom Projekt „e-Škole: