Opća povijest prava i države

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta po Breederu, 1. godina studija prava

Citation preview

Page |1

II. Drava i pravo-njihov postanak i bitDrava znai prije svega,jednu drutvenu organizaciju.Suprotno nekim drugim teorijama,materijalistika teorija o dravi dri da drava ne postoji u svim razdobljima razvoja drutva ve samo u nekim.Pravo i drava nisu nastali u jednom trenutku razvoja povijesti,ve je njihov postanak relativno dugotrajan drutveni proces.

1.Patrijahalna (Aristotelova) teorija o postanku i biti drave i prava.Jedna od najstarijih teorija.Utvruje kako postanak drave tako i njenu bit Zaetnik ove teorije je Aristotel(334 g.pr.n.e).U njegovom djelu Politika vidimo da je pristaa analitike i induktivne metode socioloke metode (smatra da ljudsko drutvo treba objasniti ljudskim uzrocima i razlozima,a ne voljom bogova) evolucionistike metode(koja stvari ili pojave u drutvu gleda na dinamiki nain, u njihovom razvoju, prijelazima iz jednog stanja u drugo promjenama) Aristotel polazi od tri osnovna drutvena odnosa: a) mukarca i ene b) roditelja i djece c) odnos gospodara i roba Iz tih osnovnih odnosa nastalo je domainstvo ili obitelj.Vie domainstva ini naselje a potpuna zajednica od vie naselja je drava Stoga je oito da drava nastaje po prirodi i da je ovjek po prirodi politiko dravotvorno bie.

U tom razvoju od samostalne porodice do obitelji aristotel kao znaajne uzroke vidi i ekonomske initelje.Bitna funkcija drave jest ostvarenje pravednosti.(to je u biti paradoksalno jer je Aristotel opravdavao ropstvo i smatrao da su vladanje i pokoravanje nuni i korisni.Jedni su odmah od roenja predodreeni da se pokoravaju,a drugi da vladaju) Za Aristotela ovjek jedini posjeduje razum te je stoga drutveno,politiko bie i u njegovoj je prirodi da se organizira. No, to moe zvuati proturjeno kad znamo da je ujedno opravdavao instituciju ropstva, tvrdei da je upravo priroda odredila takvu diskriminaciju i da ju treba prihvatiti i saivjeti s njom. No, to treba promatrati i kroz kontekst vremena u kojem je Aristotel ivio, a koje je utjecalo na njega, a samim time i na njegov znanstveni rad. Namee se iwww.pravokutnik.net

Page |2 pitanje: a to ako je ropstvo u tom povijesnom razdoblju etiki promatrano bilo sramotno, ali gospodarski nuno?

Patrijarhalna teorija u tumaenju postanka drave i prava ima svoje dobre i loe strane: 1. Patrijarhalnom teorijom su, ve u antikoj filozofiji, uspjeno suzbijena mistina,religijska ili metafizika gledita o postanku drave, koja su taj postanak tumaila nadnaravnim uzrocima.

2. Patrijarhalna teorija je uzronike postanka drutva potraila u prirodnimuzronicima u okviru ljudskog drutva, pokazujui da su drava i pravo proistekli iz potreba i razvoja drutva.

3. Ova je teorija osnaila tzv. socioloku metodu, s naelom da drutvenepojave imaju drutvene uzronike. Ljudsko se drutvo neprestance razvija i trai primjerene drutveno-organizacijske oblike, poput drave i prava.

4. Ova je teorija istaknula znaenje utjecaja porasta populacije na razvoj imijenjanje ljudskog drutva.

5. U populacijski proces umee snagu gospodarskih initelja, pogotovo kad segovori o proizvodnji i razmjeni dobara kao uzroniku i posljedici sve vee koncentracije stanovnitva.

6. Uvrtenje psiholokih initelja, uroenih tenji koje ovjeka vode k organizaciji. 7. Primjena svestranog pogleda na tumaenje postanka drave i prava. Valja navesti i njene loe strane: 1. Populacijski initelj ipak nije bio bitan za stvaranje drave i prava; udubini tog procesa bili su ekonomski initelji koji su svom snagom potresli povrinu drutva; porast puanstva bio je samo pratei initelj.

2. Iako

valja potovati Aristotelovu misao o psiholokim pretpostavkama ovjeka za ulazak u razvijenije drutvo, ipak ljudsku psihu i socijalna nagnua valja tumaiti ovjekovim materijalnim poloajem u drutvu, tj. o njegovoj sudbini u procesu proizvodnje i razmjene dobara te o razvoju njegove radne i misaone svijesti.

3. Aristotel gotovo nigdje ne govori o ulozi sile u formiranju dravei prava. Njegov opis sugerira da je taj proces tekao vie-manje harmonino, bez proturjenosti i borbe.

4. Aristotel istie analogiju izmeu vlasti pater familias uobitelji i kraljevske vlasti u monarhiji. Drava je proirena obitelj Pater familias u obitelji je analogan kralju u kraljevini Kao i otac, kralj se mora sa jednakom ljubavlju i marom odnositi prema svim svojim podanicima i graanima Kralj je iznad sukoba u dravi, on ne pripada ni jednoj postojeoj grupi u draviwww.pravokutnik.net

Page |3Ova analogija posluila je da opravda i obrani kraljevsku vlast od bilo kojih nasrtaja. Spencer je duhovito primijetio da je jedino opravdanje ovoj analogiji djetinja narav onih koji u nju vjeruju. No, povijest je ovu analogiju burno opovrgla.

2.Teorija sile o postanku i biti drave i pravaOva teorija ukratko reeno stavlja initelje drutvene sile i politike prisile ispred vanosti gospodarskih initelja smatra da su ovi potonji samo posljedica bitnog i odluujueg initelja kod postanka drave i prava,a to bi bili initelji sile i prisile.

a)Dhring(1833-1921)Smatra da ono prvobitno u postanku drave i prava treba traiti u neposrednoj politikoj sili a ne tek u indirektnoj ekonomskoj moi. Gospodarstvu nad prirodom je predhodilo gospodarstvo nad ovjekom Eksploatacija zemljita mogua je tek posredstvom eksplotacije ljudi

Politika sila u stvaranju drave ima neposredan uinak a ekonomska tek

posredan. Politika sila je temelj a ekonomske injenice su samo posljedice u tom procesu Ekonomske injenice su, prema tome, injenice drugog reda. Ekonomski initelji postaju vani za dravu tek uz uvjet postajnja politikih initelja.

b)Gumplowicz(1838-1909)Autor je djela Socioloki pojam drave i O borbi rasa Gumplowicz smatra da vlada zakonitost da razliitost uvjeta ivota uzrokuje odluujui utjecaj i to formirajui se na obiaje.U socijalnim grupama postoje klice razvitka koje se sastoje u nagonu koji proizlazi iz potreba da bi se one zadovoljile u prirodnim uvjetima. Gleda na razvoj jednog i jedinstvenog ovjeanstva kroz oblike: 1. Pastirstva 2. Lovstva 3. Zemljoradnje, 4. Industrije. Prema Gumplowiczu u hordama nije bilo nikakve politike organizacije ni prava. Poticaj za stvaranje drave dan je od strane ratobornih hordi Samo susret hordi,miroljubive sa ratnikom,mogao je stvoriti odnos vladajuih i potinjenih.

Postanak prava izazvan je brigom da se sauva vladavima od vladajueg sloja.Dakle, pravo proizlazi iz razloga pritiska vladajue klase i protupritiska potinjenih.Vladajua grupa u dravi,da bi sauvala i ouvala sebe samu,uoljivo ima najvei interes da sauva dravu,jer sav njen drutveni poloaj ovisi o sauvanju drave.

www.pravokutnik.net

Page |4

c)Oppenheimer(1864-1943)U svom djelu O dravi obrauje proces nastanka drave i prava istiui ulogu sile i prisile kao primarnu. On istie veliku pokretaku snagu osnovnog ljudskog nagona,a to je nagon za samoodravanjem ralanjen na glad i ljubav. Iz tog nagona javlja se ivotna potreba,tzv ekonomski nagon. Zadovoljenje svojih prijeko potrebnih ekonomskih potreba pojedinac ili njegova zajednica mogu ispuniti na dva naina: a) ekonomskim sredstvom tj. radom b) politikim sredstvom tj. Otimainom Svrha obaju sredstava je ista.Sva svjetska historija ima samo jedan sadrajborbu izmeu ova dva sredstva. Drava je organizacija politikog sredstva. Te stoga ona nemoe nastati prije nego je ekonomsko sredstvo stvorilo stanovtiu koliinu predmeta za zadovoljenja potreba koja se mogu stei otimainom odnosno politikim sredstvom.

Evoluciju drutva prije drave tumai Oppenheirmer kroz bezdravne narode: primitivnim lovcima primitivnim ratarima i kroz preddravne narode: pastiri vikinzi. Primitivni lovci svojom organizacijom ne pridonose stvaranju drave.Oni ive u sasvim praktinoj anarhiji Primitivni ratari takoer ne uspostavljaju uzroke za pojavu drave.Oni su odijeljeni jedni od drugih i nema autoriteta koji bi vladao cjelinom.

Pastiri su prema Oppenheimeru pak stvoritelji naroda iz ekonomskih razloga-kod njih se javlja imetak, a razlike u imetku dovode do razlika u staleu.I tek tada se ukljuuje politiko sredstvo u obliku ropstva.(za razliku od lovaca koji ili ubijaju ili adaptiraju)

Vikinzi su u svemu isti kao i pastiri samo to su stvoritelji primorskih drava a pastiri su osnovali kopnene.Glavno ekonomsko sredstvo vikinga je ribarstvo kojewww.pravokutnik.net

Page |5 daje izvrsnu podlogu za politiko sredstvo jer rob kod ribolova vie privreuje nego li stoji njegova hrana.

Oppenheimer razlikuje 6 stadija u procesu postanka drave:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Otimaina i ubijanje-beskrajni boj bez rata i mira. Agresivni pastir svoju silu pretvara u ekonomiju.Protivnik,prije likvidiran postaje sredstvo rada.Sada pastir uzima suviak od ratara. Seljatvo poinje redovno davati svoj suviak pastirima kao danak. Prostorno ujedinjenje etnikih gomila na jednom prostoru. Potpuna drava-stvara se pravo kroz gospodarsku grupu. Sve se ee upotrebljava sila-razvija se navika vladanja i obiaji vladanja.

Na kraju ove analize spominju se i vani psihiki initelji koji su popratili ovaj proces.Oppenheimer smatra da se uspostavljaju grupne svijesti.Kod onih koji vladaju ta se svijest sastoji u tome da se poredak odri a kod poinjenih da se poredak srui.No kako se gospodarska grupa proglaava pobjednikom tako ona namee svoje obiaje drugima-pogotovo religiju kojom se stvara izvjesni tabu to se tie organizacije drave.

www.pravokutnik.net

Page |6

3.Psiholoka teorija o postanku i biti drave i prava

Pristae ove teorije polaze od neoborive injenice da je priroda ljude stvorila razliitima te je stoga razlikovanje meu pojedincima i grupama dobro i korisno za ljudski rod. Ova teorija vee postanak drave i prava uz odreene psihofizike osobine pojedinca i grupa.Neki su slabiji a neki jai te se kod jaih javlja elja za moi.Drava i pravo nastali su akcijom psihofiziki jaih.Dokle got bude psihofizikih razlikovanja meu ljudima,bit e,dakle drave i prava.

a)Organska teorijaAko je prirodna i drutvena injenica razlikovanje meu ljudima tada su jedni uvijek predodreeni da vladaju. Organska teorija dri da su pravo i drava indentini ivom organizmu pa su tako drava i pravo opsrkbljeni organima i poput ljudskog organizma postoje odreena sredita upravljanja kojima se ostali organi moraju pokoravati. Iz ove teorije je proizala ideja o drutvenoj eliti-o predodreenosti nekih pojedinaca i grupa za odreene funkcije kao i zakon o njihovoj nezamjenjivosti.Ova teorija je ila u prilog onima koji su teili monopolizmu moi u vlasti,nepovredivnosti onih koji aktualno upravljaju.Smatralo se da nijedna drutvena promjena nemoe naruavati ovaj od prirode ustanovljen red.

b)Rasna teorijaRasna teorija je produetak i krajnja posljedica organske teorije.Prema Gumplowitzu priroda je izvorite svih zakonitosti te stoga drutvo nemoe ima jedne zakonitosti a priroda druge. Primjer toga je socijalni darvinizam koji je izvrio mehaniko prenoenje prirodnih zakona na ljudsko drutvo. Darwin je tvrdio da u prirodi vladaju sljedei zakoni: a) zakon evolucije b) zakon prilagoavanja nasljeivanjem c) zakon borbe za ivot d) zakon odabiranja-zakon preivljavanjeg najjaeg Temeljna je greka ove teorije to nije istraila koliko je ljudsko drutvo indentino prirodi. Rasna teorija u biti oznaava politiku i ideoloku krizu graanske klase koja je u pomankanju boljeg rjeenja zagrabila u vedro prirodnog razlikovanja ljudi J.A. Gobineau(1816-1882) je napao naelo jednakosti ljudi koje je zagovarala prirodna kola pod ijom je zastavom uinjena francuska revolucija.Gobineau smatra da su naelo jednakosti izmislili pojedinci i narodi koji nemaju istou krvi.Ako se gubi istoa krvi gube se i kvalitete koje nose iste rase,posebno one kojewww.pravokutnik.net

Page |7 krase bijelu rasu.Prema ovom teoretiaru Arijevci su stvorili dosadanju povijest te je stoga oni moraju sauvati i unaprijediti prije svega zatitom istoe svoje rase. Meutim ova teorija je otila korak dalje i unutar iste rase uvela razliite stupnjeve rasne obdarenosti.Unutar superiorne rase valja izabrati najsposobniji i najii narod.

4.Materijalistiko shvaanje o postanku i biti drave i prava

Ova teorija smatra da razlozi koji su doveli do formiranja drave jesu oni isti koji su doveli do prijelaza besklasnog drutva u klasno.Ovaj teorija sastoji se od sljedeih etapa:

1) 2)

Drutveni razvoj poinje razvojem sredstva za proizvodnju Porastom i napretkom sredstava za proizvodnju nastaje mogunost da se podmiri ne samo dnevna potreba nego i da se akumulira onaj viak to ostaje.

3)

Taj viak poinje initi rezervu,poetak privatnog vlasnitva.Dosad su sredstva za proizvodnju pripadala zajednici, a sada pojedinaca postaje vlasnikom tog istog sredstva za proizvodnju. Pojavom privatnog vlasnitva jedni su doli u mogunost zbog istaknutog drutvenog poloaja da akumuliraju vie nego ostali.Dakle stvara se diferencijacija

4)

5) 6)

Tako je nestala drutvena homogenost i drutvo se prema imovinskom mjerilu poelo djeliti na klase. Tako formirane klase naravno nisu jednake ekonomske snage.Ekonomski vladajua klasa u drutvu osjetila je potrebu da svom gospodarenju podvrgne ostale klase. Zbog toga ekonomski najjaa klasa uvia da joj samo ekonomska snaga nije dovoljna za osiguranje dominantnog poloaja ve mora upotrijebiti i neposrednu drutvenu prisilu kako bi u tome uspjela.Prva njena dunost je da izda pravila koja e titi njene interese i za pripadnike drutva budu obavezna. Da bi vladajua klasa postigla da se pravila potuju ima na raspolaganju dva sredstva: a. da lanovima drutva za to obea nagradu b. da im zaprijeti prisilomi izvrenjem kazne Ona e obeanja i nagrade davati posebno davati vlastitim organima tj. ljudima koji e u njeno ime i za njene interese neposredno upravljati drutvom. Da pi pak mogla zaprijetiti prisilom i izvriti kaznu nad pojedincima ako ne budu izvravali pravila koja ona izdaje,vladajua klasa mora imati jednoga

7)

jamca i provoditelja prisile.

8)

Drava i pravo: Ona u tu svrhu stvara svoj poseban aparat,obavezno od svojih pripadnika,koji nazivamo dravom. Pod dravom podrazumijevamo sustav ljudi i funkcija koji stvaraju pravila dunog ponaanja za pojedince i koji ta pravila osgiuravaju prisilnom snagom kojom raspolau. Pravo je sustav pravila to ih izdaje dravna vlast,a pokazuju kako se pojedinci moraju ponaati u dotinoj dravi.Pravo je takoer i poredak odnosa.Dakle,pravo se sastoji iz dvawww.pravokutnik.net

Page |8 elementa:pravila i odnosa.Pravo je poredak-sustav odnosa u drutvu reguliranog pravilima.

III. STRUKTURA DRAVE, NEKA POBLIA OBILJEJA DRAVE ORGANI I FUNKCIJE DRAVE1. Pojam organizacije

Drava se tretira kao oblik organizacije. Kao takva ona u sebi sadri: Ljude

o lanstvo (mogu ali ne moraju vriti funkciju organa) o Organi (nuno su i lanovi)o lanovi ili pripadnici organizacije

Cilj ili svrhu organizacije o U njenoj svrsi oituje se njezina bit Djelatnosti o Ovdje se oituje stanovita podjela rada, odnosno neki organi postaju nadleni u stanovitim funkcijama o Organizacija je zajednica funkcija Sredstva o Zajednika imovina organizacije o Nije isto to i osobna imovina lanova

Oblik ili struktura organizacije Poredak o Svaka organizacija je ujedno i poredak, odnosno sustav sa normama, vrijednostima i reguliranim odnosima Stupanj zajednitva i homogenosti o Na temelju tog stupnja se odreuju i sankcije za lanove koji povrjeuju pravila Jezik o Sredstvo komuniciranja i unutar organizacije ali i prema vanjskim subjektima o On moe biti Svakodnevni Slubeni Normativni- pravila i norme prema kojima se

odreuje bit i oblik organizacije ureuje se doputeno i obavezno ponaanje lanova te sva pravila koja vrijede unutar organizacije, pravila koja ureuju ponaanje organizacije prema vanjskim subjektima

www.pravokutnik.net

Page |9 Prostor & vrijeme o Teritorij na kojem se nalazi, te njen razvoj kroz faze, promjene do kojih dolazi i slino Ime ili naziv

Organizacija je skup ljudi koji su meusobno povezani i organizirani na osnovi svojih zajednikih djelatnosti, a povezuju se i uz pomo zajednikih sredstava ostvaruju zajednike ciljeve.Svaka organizacija ima svoj cilj koji eli postii, te paralelno s time ona razvija i neke svoje djelatnosti koje nazivamo njezinim funkcijama. Dravne funkcije mijenjale su se kroz povijest; neke funkcije moderne drave nisu poznavale starije draveprimjerice prije nije bila razvijena funkcija zatite zdravlja graana ili njihovog obrazovanja. Neke druge funkcije, pak, oduvijek su prisutne; nor. Vojna funkcija, rjeavanje sporova meu graanima i slino..

Drava ima svoj cilj-> da bi ga ostvarila razvija neke djelatnosti-> te djelatnosti zovemo funkcijama-> neke od njih su stalne, neke su nestalne i pripadaju samo odreenim razdobljima i situacijama Da bi funkcije uope bile pokrenute potrebni su LJUDI, zato dravna vlast okuplja organizacije ljudi koje obavljaju dravne djelatnosti, i za to dobivaju plae, nagrade i slino. Time dolazimo do pojma DRAVNOG ORGANA odnosno TIJELA. Ne postoji jedinstvena definicija ovog pojma:

2. Pojam i vrste dravnog organa neki teoretiari smatraju da pod taj pojam spadaju samo slube a ne i ljudi koju su u njima zaposleni(oni su slubene osobe) o drava dravni organ slubena osoba drugi smatraju da su stvarni dravni organi upravo ljudi o dravadravni organ Iako ovaj drugi stav nije pogrean, prevladava prvi stav jer prua veu sistematinost u shvaanju organizacije drave.U odnosu drava-dravni organ-slubena osoba ovi pojmovi vrlo su usko vezani, pogotovo drava-dravni

organ za koje kaemo da su u organskom, neraskidivom odnosu. Dravni organ i slubena osoba nisu u tako jakoj vezi kao to je ova gore, jer su ljudi jednim dijelom slubene osobe a drugim dijelom privatne osobe sa privatnim, graanskim ivotom.

Iako je fizika osoba time podijeljena, ona na svom radnom mjestu kao slubena osoba, koja djeluje u ime u za raun drave, smije djelovati samo u okviru svojih nadlenosti.

Dravni je organ transpersonalan, to znai da nije ovisan o trajanju ivota dravnih slubenika, jer gubitkom jednog, na njegovo mjesto dolazi drugi. Samim time identitet i kontinuitet dravnog organa nije naruen.www.pravokutnik.net

P a g e | 10

Ipak, dravni organ nije impersonalan jer u svom stvarnom djelovanju on postie onoliko koliko je sposoban njegov ljudski sastav. Realnost kvalitete dravnih organa ovisi o realnosti kvalitete njegovih slubenika.

I. Hijerarhija

Ako pogledamo organizaciju dravnih funkcija, jasno je da unutar tih funkcija svi organi nemaju isto znaenje niti vanost. Hijerarhija nema oblik piramide, jer bi onda znaila da je drava nuno apsolutistikog tipa, ali moemo govoriti o nekoj rang-ljestvici dravnih organa odnosno hijerarhiji dravnih organa:

Najvii dravni organio redovito oni koji su najvii na itavom dravnom teritoriju.Ali ako je drava organizirana kao federacija ili je decentralizirana, moemo uz vrhovni organ za itav dravni teritorij pokazati i vrhovni organ za pojedini federalni jedinicu ili, pak, za pojedinu oblast, oopinu itd.

Vii dravni organio

neposredno ispod najviih ali po znaenu njima vrlo bliski je odmah ispod njega jer je zaduena za izvrnu vlast

o primjer: Sabor RH kao zakonodavna vlast je najvii organ, a vlada Nii dravni organio o o u centralistikim zemljama imaju personalnu i funkcionalnu ovisnost o viim organima u decentraliziranim zemljama je njihov poloaj specifian primjer: opina je u odnosu na sabor nii organ, ali je na svom teritoriju od veeg znaenja

II. Meusobni odnosidravni organi u svom meusobnom odnosu mogu biti u stanju:

Jednakosti o izmeu sebe nemaju neposrednu povezanost funkcija o potpuno su neovisni jedan o drugome Podreenosti Pravna ili funkcionalna vii organ moe davati obavezne upute niem organu kako e rijeiti akt vii organ moe obesnaiti ili promijeniti akt koji je donio nii organ Organizacijska ili personalna postoji odgovornost slubenih osoba nieg organa onima iz vieg organa vii organ postavlja i smjenjuje osobe u niem organuwww.pravokutnik.net

ili

P a g e | 11 Ipak, organi su povezani ak i kad su u stanju jednakosti, jer se meu njima razvija odreena suradnja. to organi imaju bolju suradnju, to se dravne funkcije lake odvijaju i drava lake postie svoje ciljeve.Npr. dvije opine ili upanje zajednii investiraju u neki privredni objekt

III. Teritorijalna nadlenost

Prema teritorijalnoj nadlenosti organi mogu biti: Centrali Oni ija se nadlenost prostire na cijelom dravnom teritoriju (Sabor RH)

LokalniOni koji imaju nadlenost samo na jednom dijelu dravnog teritorija.

IV. SastavPrema svom sastavu dravni organi mogu biti: Pojedinani dravni organi o Oni u kojima je konana odluka dana jednoj osobi, koja je slubena osoba sa najviim rangom u tom organu. Ta osoba se ne mora savjetovati sa svojim slubenim osobama.Krajnja odluka preputa se njenoj volji, ali ujedno i njenoj odgovornosti Kolegijalni dravni organi o oni u kojima odluke donose slubene osobe u kolegiju, odnosno skupnom sastavu.. o Tu se javljaju 2 vana pitanja: sastavljanja takvih organa (postavljanjem ili izborom?) pitanje odluivanja, odnosno koliki je kvorum potreban, javno ili tajno glasovanje, naelo veine.. Ovakvi organi uvelike podupiru demokratizaciju dravne vlasti.

o

Mjeoviti dravni organi o Karakteristini su jer u njima sudjeluju i graanske osobe uz slubene osobe. Pogled slubenih osoba na problem time je proiren od strane graana, a oni se politiki angairaju te se razvija politika svijest.

o Ipak, izgleda da u suvremenim drava nije mogue

imati sve organe kao kolegijalne, jer su ponekad potrebne hitne odluke i osobna odgovornost organa.

V. SredstvaNaravno, da bi drava ostvarila sve svoje ciljeve, nikako joj nisu dovoljni samo ljudi; potrebna su SREDSTVA. Drava raspolae odreenim sredstvima koja dodjeljuje svojim organima kako bi oni mogli provoditi dravne djelatnosti. Do tih sredstava drava dolazi na razliite naine (iskoritava sredstva koja ve postoje, ubire plodove proizvodnog procesa, raspisuje poreze i slino).

Drava planira svoje prihode i rashode, a to sve je normirano u dravnom proraunu.

www.pravokutnik.net

P a g e | 12

Iz svega toga zakljuujemo da je okosnica dravne organizacije Dravna vlast, da bi ostvarila svoje ciljeve, razvaij odreene djelatnosti.Te djelatnosti nazivaju se uobiajeno nejzinim funkcijama.Ali funkcije ostvaruju ljudi, slubene osobe u dravnim organima, s time da im dravna vlast stavlja na raspolaganje odreena sredstva

VI. Usmjerenost funkcijaFunkcije to ih drava obavlja dijele se na dvije osnove vrste vanjska funkcija o sastoji se od djelatnosti drave prema ostalim dravama i drugim subjektima meunarodnog ivota (UN, meunarodni sud pravde..) unutarnja funkcija o djelatnosti u razliitim odnosima unutar drave

uvijek su nazona najmanje dva od tri faktora (drava, udruenje, pojedinac). o Prema tome ti odnosi mogu biti: o Drava udruenje o Drava pojedinac o o o Udruenje udruenje Udruenje pojedinac Pojedinac - pojedinac

Ovu razdiobu funkcija takoer nazivamo vanjskom & unutarnjom politikom. Ipak, unato ovoj podjeli, funkcije se ne razvijaju samostalno i neovisna jedna od druge. Naprotiv, one su stalno u vezi i utjeu jedna na drugu. Sve ove funkcije odvijaju se i ostvaruju u tri osnovna pravna oblika: zakonodavstvo sudstvo upravu

2.1. ZAKONODAVSTVOZakonodavstvo je onaj oblik dravnih djelatnosti koji se sastoji u izradi i donoenje pravnih propisa najvie snage, odnosno zakona u nekoj dravi. Pomou njih reguliraju se najznaajniji drutveni odnosi. Zakone moe donositi jedna osoba (apsolutna monarhija) ili ui sastav ljudi (parlament). Svakako ga donosi najvii organ neke drave. Donose se na poseban nain ,koji je opet razliit u pojedinim dravama. Postupak prema kojem se zakoni donose zove se zakonodavni postupak i njegov tijek je obino utvren u ustavu zemlje. Taj postupak ima razliite faze:

www.pravokutnik.net

P a g e | 13

1. Prijedlog za donoenje zakonao

2.

ako se zakoni donose u parlamentu, prijedloge uglavnom daju njegovi lanovi ili drugi funkcionari u dravi o pravo osoba ili ustanova da pokrenu postupak za donoenje nekog zakona zove se zakonodavna inicijativa o u tom prijedlogu treba navesti razloge zbog koji se trai njegovo donoenje i obrazloiti njegovu potrebu Razrada nacrta ili projekta zakona o ako nije nacrt nije izraen ve tokom prijedloga, potrebno ga je donijeti u ovoj fazi o to se povjerava strunim osobama, dravnim organima i graanima zainteresiranim za sudjelovanje o ponekad je i nacrt toliko detaljan i iscrpan da je potrebno donijeti i prednacrt

3. Rasprava o nacrtu zakonao

o

o

rasprava moe biti dana samo nadlenim i slubenim tijelima u dravi ili na iru odnosno openarodnu raspravu graanstvu kad rasprava bude organizirana u slubenim zakonodavnim tijelima ve govorimo o prijedlogu i tada se o njemu prvo raspravlja u naelu (openito se ispituje njegova potreba i vrijednost) a zatim pojedinano (analiziraju se detalji) razlikujemo raspravi o nacrtu zakona i o prijedlogu zakona. Nacrt ne moe biti predmet rasprave za zakonodavno tijelo,a prijedlog mora predstavljati vii stupanj zakonodavne izrade i o njemu se raspravlja

4. Glasovanje o zakonskom prijedloguo

o o

nakon analize zakonskog prijedloga u naelu i u pojedinostima slijedi glasovanje o njemu obavlja se u zakonodavnom tijelu, a koliki broj glasova je potreban je odreeno u ustavu svake zemlje ako je zakon od velike vanosti za dravu, taj zakonski prijedlog se daje na glasovanje i irim slojevima narodareferendum

5. in promulgacijeo o tekst zakona je potvren i objavljen te je obavljena sva ustavom propisana procedura za njegovo donoenje taj in obavljaju najvii dr. Organi i time se jami da je zakon donesen prema unaprijed propisanom postupku i da su svi uvjeti donoenja zadovoljeni

6. Publikacijao o objavljivanje zakona za sve graane i dravne organe kod nas se objavljuje u narodnim novinama

7. Roko samim inom publiciranja zakon ne stupa na snagu

www.pravokutnik.net

P a g e | 14 o o kod nas 8.dan od publiciranja zakon stupa na snagu jer se tada smatra da su se graani i organi upoznali s njime poslije toga roka nitko se ne moe ispriati da nije znao za taj zakon razdoblje od asa publikacije do asa stupanja na snagu zove se vacatio legis (osloboenje od zakona, neobaveznost zakona) te potoje 3 mogunosti (uzima se u obzir strogost zakona) redovita vakacija (stupanje 8.dan na snagu) bez ikakve vakacije (zakon stupa na snagu samim izglasavanjem) vakacija dulja nego obino

o

.

2.2. SUDSTVOlanak 117. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. lanak 118. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine. Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje se zakonom. lanak 119. Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde. lanak 120. U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom. lanak 121. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea. lanak 122. Sudaka dunost je stalna.www.pravokutnik.net

P a g e | 15 Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno. Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: ako to sam zatrai, ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, kad navri sedamdeset godina. protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou.

lanak 123. Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee. Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s time da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta uzastopce. Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine.

Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. U sluajevima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu. Sudac ne moe biti premjeten

Sudbena vlast ima veliku i znaajnu ulogu u stvaranje pravne drave, odnosno drave koja ima sreen i zakonit pravni poredak. U zakonu se takoer opisuju njihove nadlenosti i ustrojstva: u prvom stupnju sudi sudac, rijetko vijee u viem stupnju sude vijea, iznimno i u opoj sjedniciwww.pravokutnik.net

P a g e | 16

Redovni sudovi Republike Hrvatske su: 1. opinski sudovi 2. upanijski sudovi 3. Vrhovni sud Republike Hrvatske

Specijalizirani sudovi RH su:

prekrajni sudovi trgovaki sudovi Visoki prekrajni sud Visoki trgovaki sud Upravni sud Republike Hrvatske. Sudac se mora ponaati tako da ne umanji svoj ugled niti sudbene vlasti, ne smije pripadati nijednoj politikoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnostima. Kako bi zatitio graane i pravne subjekte od nezakonitog rada sudaca, Zakon uvodi odgovornost za tetu prema kojoj Republika Hrvatska odgovara za tetu koju u obnaanju sudake dunosti nanese sudac graaninu ili pravnoj osobi svojim nezakonitim i nepravilnim radom Specijalizirani sudovi oni koji sude u svezi nekih posebnih drutvenih odnosa, Nekih posebnih grupa graana ili posebnih protupravnih djela. Najblii primjer specijaliziranih sudova su vojni i ustavni sudovi.

1. 2. 3. 4. 4.

Ustavni sud1. Odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom 2. Odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom 3. titi ustavne slobode i prava ovjeka i graanima 4. Rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbenevlasti

5. Odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike 6. Nadzire ustavnost programa i djelovanje politikih stranaka i moe, uskladu s Ustavom, zabraniti njihov rad

7. Nadzire ustavnost i zakonitost izbora i republikog referenduma i rjeavaizborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova

8. Obavlja druge poslove odreene UstavomUnutarnje ustrojstvo Ustavnog suda odreuje se njegovim poslovnikom. Djelovanje suda je javno, njegovi suci imaju imunitet, ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog izraenog stajalita ili glasovanja, ne smiju pripadati niti jednoj stranci. Ako sud smatra da neki zakon nije u suglasnosti sa Ustavom, obraa se Vrhovnom sudu traei od njega da podnese Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, a on zastaje sa postupkom za primjenu.www.pravokutnik.net

P a g e | 17

Vojni sudovi

Oni koji sude o kaznenim djelima vojnih osoba, te drugih osoba ako se njihova djela odnose na narodnu obranu i sigurnost zemlje. Organizira se i djelatnost vojnog tuiteljstva. Postoje i drugi specijalizirani sudovi, uz ove navedene, ali njihovo postojanje ovisi i dravama te raznim drutveno-politikim okolnostima. U nekim zemljama osnivaju se specijalni sudovi koji su slini specijaliziranim, a osnivaju se sa odreenim zadatkom, na krae vrijeme ali obino na jau represiju. U sudskom postupku postoje dva osnovna sudska postupka

Parnini postupak 1. Pojavio se spor meu ravnopravnim subjektima prava 2. Radi se o spornoj ocjeni injenica ili odnosa 3. Zainteresirani subjekti se utjeu dr. organu da kao nepristranisubjekt rijei spor

4. Od organa se oekuje da zapone i vodi parnicu te donese svojpravorijek kojim e nekoj stranci dati za pravo

Kazneni parniki postupak 1. Nije toliko oigledna injenica spora, nego je taj postupak zatita vrijednosti znaajnih za dravu i pojedinca. Zato sudac nastupa vie kao zastupnik drutvenih interesa nego kao nepristrani arbitar 2. Osim suda u ovom postupku djeluju i drugi organi (unutarnji poslovi, policija, dravni odvjetnik) pa imamo kombiniranu djelatnost dravnih organa razliitih funkcija 3. Odluivanje o krivnji u rukama je suda 4. U ovom postupku djeluje se i odluuje prema slubenoj dunosti, a ne ovisno o volji i inicijativi stranke Neki teoretiari smatraju da kazneni postupak ne spada u parnini postupak. Kazneni je onaj koji se vodi pred sudom radi utvrivanja poinitelja kaznenih djela i njihova kanjavanja. Kazneno djelo je ono koje je po zakonu predvieno kao opasno i tamo kvalificirano kao kazneno. Graanski parnini postupak 1. Uglavnom nema kombinirane suradnje dravnih organa, sva djelatnost je naelno u rukama sudawww.pravokutnik.net

P a g e | 18

2. Postupak se vodi i inicira voljom

zainteresirane stranke 3. Sve je ostavljeno raspolobi stranke 4. Sud odluuje u postavljenim granicama zahtjeva 5. Stranke se mogu odrei svog zahtjeva, nagoditi se i sl.

Iako postoje jasne razlike izmeu kaznenog i graanskog postupka, mogue je da se ova dva postupka u posebnim sluajevima spoje:

ADHEZIJSKI postupak o Dolazi do spajanja jer su nekim krivinim djelom povrijeena i imovinska i druga graanska prava neke osobe o Sud moe obuhvatiti oba predmeta zajedno, te odluiti o: Krivinoj sankciji Nadoknadi tete o Tada na prijedlog oteene stranke sud moe u krivinom postupku odluiti o graanskopravnom zahtjevu i odluiti o kaznenoj sankciji i naknadi tete Ipak, oteena stranka nije duna zahtjevati provoenje adhezije Nadleni sud isto tako nije duan prihvatiti takav zahtjev I jedan i drugi imaju pravo uputiti zahtjev o prebacivanju u graanski postupak

PREJUDICIJELNA pitanja o To su pitanja koja svojim postojanjem, utvrivanjem i rjeavanjem mogu bitno usmjeriti, odrediti i rijeiti jedan drugi postupak, pa se zbog toga moraju prethodno rijeiti da bi posluila kao osnova za daljnji postupak

www.pravokutnik.net

P a g e | 19

Izmeu kaznenog i graanskog postupka takoer postoje i slinosti: Oba postupka imaju za cilj da se utvrdi i rijei sporno injenino stanje

U oba se utvruju injenice Ti postupci raspolau gotovo istim sredstvima za postizanje svog cilja. Krajnja odluka je u rukama suda

Oba su kontradiktorna tj sudionici se spore i vode borbu za svoja stajalita Rasprava ili parnica je naelno javna kod oba postupka osim u iznimsluajevima

Oba se vode usmenim nainom, daje se neposredna ocjena dokaza i slino.. Izvanparnini postupakTeorija smatra da ga nije mogue pozitivno definirati. U razliitim dravama postoje razliiti kriteriji to spada u izvanparnini postupak, stoga je najprilinija negativna definicija-to su svi oni predmeti koji ne spadaju u nadlenost parninog postupka. Dijeli se u dva odjeljenja: Predmeti rjeavanja statusnih pitanja o Postupak za oduzimanje ili dodjeljivanje poslovne sposobnosti, roditeljskih prava, dozvole za stupanje u brak, proglaenje nestalih umrlima i dokazivanje smrti itd...

Predmeti rjeavanja imovinskih pitanja o Ostavinske rasprave, odnosi meu suvlasnicima, ureenje mea, dioba imovine, ovjeravanje isprava, potpisa, prijepisa i voenje zemljinih knjiga itd...

Ipak neki su autori nastojali nai vrsto mjerilo za razlikovanje parninog od izvaparninog postupka i to ovim putem:

Izvanparnini postupak je izvanredan put za zatitu imovinskih, radnih,

obiteljskih i osobnih prava, a parnini je redovan put. Bit izvanparninog postupka nije spor meu stranka, izvanparnini samo daje priznanje i zatitu nekih prava. U izvanparninom postupku ne postoje stranke sa suprotnim interesima. Parnini postupak je u tijeku stroe odreen, dok u izvanparninom postoje elastinosti. U parninom postupku se radi vie o privatnim, a u izvanparninom o javnim interesima, prvi je vie suenje, a drugi administriranje.

Nakon to sud donese pravorijek u graanskom ili kaznenom postupku odluka postaje napisana presuda koja na snagu stupa itanjem, proglaenjem ili dostavom osuenom. Ako stranka nee dobrovoljno ispuniti svoju sudom nametnutu obavezu, sud u tu svrhu primjenjuje prisilu i kroz oblik izvrnog postupka (naplata, liavanje slobode..). Ovom izvrnom postupku se u odreenim sluajevima pridruuje i steajni postupak, koji se provodi prema pravnom subjektu koji je prezaduen i nije u stanju ispuniti svoje materijalne obveze.www.pravokutnik.net

P a g e | 20

Sudstvo je vrlo bitno u drutvu i pravnom poretku. Naelno je sudstvo izvrna funkcija, ima zadatak izvravati zakone, sudi na osnovi zakona pod naelom zakonitosti. Svaka funkcija u dravi, zakonodavstvo, sudstvo i izvrna vlast nose specifine pravne akte. Uz sudstvo, pravosue ima jo dvije bitne funkcije. To su dravno odvjetnitvo i odvjetnitvo. Graani i druge pravne osobe mogu zatraiti pravnu pomo, te odrediti svoje pravne zastupnike u razliitim procesima. Takva pomo se osigurava pomou odvjetnitva, pogotovo u sluaju albi. Sudovi sude ili u vijeu, ili sudi pojedinac. Meutim, kad sud sudi u vijeu, esto ini sastav tzv. Mjeovitog dravnog organa, znai u suenju sudjeluju i graani uz profesionalnog suca. Oni se nazivaju sucima porotnicima i sudjeluju kao neprofesionalne osobe. I na sistem sudovanja primjenjuje porotu. Njihovo sudjelovanje doprinosi demokratizaciji sustava, to moe pridonijeti boljem shvaanju i ocjeni navedenog predmeta pred sucem. Premda iz porote mogu izai dobre stvari, jednako tako mogu proizai i negativne posljedice; porotnik ne shvaa svoju funkciju ozbiljno, nesavjestan je i sl.

2.3. IZVRNA I UPRAVNA FUNKCIJANa Ustav ne spominje upravnu funkciju. U l. 114. stoji Ustrojstvo drave odreuje se zakonom., te je napravljena podjela na zakonodavnu, sudbenu i izvrnu vlast. Stoga je, upravna vlast sastavni dio izvrne vlasti, a upravu je kao oblik dravnih funkcija najtee definirati. Mnogi autori slue se negativnom definicijom i pod upravom shvaaju sve one djelatnosti koje nisu ni u nadlenosti zakonodavstva a ni sudstva. Openito govorei, uprava je ona djelatnost koja se sastoji u izvravanju i primjeni ustava, zakona i drugih akata to su doneseni na osnovi zakona. Uprava se dijeli na razliite grane koje se zovu upravne oblasti ili resori.

Tijela uprave obavljaju vrlo raznoliku djelatnost: 1. Osiguravaju ostvarivanje i zatitu prava graana 2. Provode utvrenu politiku vlade 3. Izvravaju zakone i druge propise 4. Organiziraju iroku suradnju s drugim dravnim organima 5. Prate stanje i daju inicijative za rjeavanje pitanja u razliitim oblastima 6. Rjeavaju upravne predmete, pokreu i vode upravni postupak, poduzimaju mjere osiguranja i prisilne mjere, donose upravna rjeenja 7. Provode upravni nadzor nad zakonitou akata i rada u svezi s pravim i dunostima graana 8. Obavljaju inspekcijske poslove 9. Pripremaju i izrauju propise i druge akte, strune materijale za vladu i izvrnu vlast 10.Izdaju uvjerenja i druge potrvde U tijela dravne uprave spadaju: Ministarstva Dravne upravne organizacije upanijski urediwww.pravokutnik.net

P a g e | 21 Gradski uredi. Poslove dr. Uprave obavljaju dravni slubenici i namjetenici, a za svaku tetu poinjenu od strane uprave odgovara RH. Uprava djeluje prema nekim propisima i naelima.

Propisi: Ustava i zakoni RH Podzakonski akti Norme od strane uprave Organi uprave donose pravilnike, naredbe, naputke Rjeenja i zakljuke u upravnim postupcima

Naela: Naelo efikasnosti i racionalnosti o Potrebni su struni i iskusni kadrovi, te to jednostavniji postupak za graane, u mnogim upravnim postupcima odreen je rok Naelo javnosti rada o Informiranje javnosti i nadlenih upravni tijela o svojim poslovima o Ogranieno naelo, zbog vojne, dravne sigurnosti i sl. Naelo drutvene kontrole o Duni su graanima omoguiti da alju prigovore i pritube na njihova rad.Mogu se zasnivati drutveni savjeti za odreene oblasti uprave koji paze na zakonitost u radu upravnih organa ili istrana povjerenstva za svako pitanje javnog interesa Naelo pomoi, te urednog i humanog kontakta s graanima o Duni su uzeti u obzir neznanje graana, i pomoi im na svaki nain pri njihovom traenju pravne pomoi Naelo materijalne odgovornosti o Graani imaju pravo protiv upravnih organizacija na nadoknadu trokova ako su oteeni nezakonitim, nehatnim ili nesvjesnim radom upravnih tijela Stoga, zakljuujemo da uprava nadzire druge subjekte ali i da upravu takoer nadziru ti drugi subjekti.

Upravna stvar

je svako ono pitanje, problem ili spor koji nastaju u opisanim upravnim oblastima a koje je potrebno rijeiti ili pravno utvrditi izvan sudske i druge funkcije. Uglavnom su povezane sa stambenim, radnim, statusnim i drugim problemima. Organi koji vode upravni postupak: Dravni organ i slubene osobewww.pravokutnik.net

P a g e | 22

Druge ovlatene osobe.

Propisi i naini prema kojima se rjeavaju upravne stvari jesu: Ustav, zakoni i drugi akti dravnih vlasti Provedba prema prema tzv. Slobodnoj ocjeni gdje rjeenje mora biti doneseno u granicama ovatenja i u skladu sa svrhom u koji je ovlatenje dano Svrha upravnog postupka Da se rijei dotina uprava stvar Da se to bolje ostvare ili zatite prava graana Da ih se prema slubenoj dunosti upozori na njihova prava Uvijek se moraju primjenjivati mjere koje su povoljne za graane, ali nikako ne na tetu prava ili drugih osoba. Upravni postupak se pokree Prema slubenoj dunosti Na zahtjev stranke Uvijek u svrhu zatite javnog interesa i prava graana. Svaki postupak se vodi ve prema ve unaprijed u zakonu utvrenim naelima: Naelo zakonitosti o Postupak i rjeenje moraju biti u skladu sa pravnim normama Naelo diskrecijske ocjene o Dozvoljena je odreena elastinost u postupku o Organ u okviru zakona svojom slobodnom voljom rjeava neku stvar kako misli da je najbolje u javnom interesu o Pod javnim interesom se smatra opi interes jednog drutva, pa prema tome i interes dotine drave i pravnog poretka koji bi trebao biti iznad pojedinanih, osobnih i uih interesa

Naelo efikasnosti o Postupak se mora provesti sa to manje oduglovaenja, zastoja i smetnji Naelo ekonominosti postuka o Nalae da se mora provesti sa to manje trokova i drugih tekoa

Naelo materijalne istine o U postupku se mora pronai i utvrditi pravo stanje stvari Naelo sasluanja stranaka o Stranci se mora omoguiti da se izjasni o bitnim stvarima o Pogotovo u sluaju postojanja suprotnih interesa u postupku Naelo savjesne, briljive i samostalne ocjene dokaza o Svi dokazi i izjave moraju biti pomno ispitaniwww.pravokutnik.net

P a g e | 23

Naelo pomoi neukoj ili neupuenoj stranci o Organ je po slubenoj dunosti primoran informirati stranku kad uvidi da je ona neupuena i da bi joj to moglo donijeti tetu u postupku Naelo zatite prava graana o Dunost organa da upozori graane na njihova prava i primjeni povoljnije mjere za graane

Pravo izjavljivanja albe o Svakoj nezadovoljnoj stranci ostaje pravo da u odreenom roku podnese albu o Time se pokree postupak preispitivanja rjeenja o To naelo titi zakone od nezakonitih rjeenja dranih organa U upravnom postupku odreuje se uglavnom usmena rasprava uvijek kada je to korisno za razjanjenje stvari Ispituju se isprave, izjave svjedoka i slino. Na kraju postupka donosi se rjeenje o stvari koja je predmet postupka i u kojem redovito postoji uputa o pravnom lijeku. Zavrni akti u upravnom postupku su uglavnom rjeenje i zakljuak. Graani osim albe, mogu upuivati i molbe, prigovore i druga priopenja. albom napadnuto rjeenje moe biti: ponovno potvreno poniteno ponitavaju se i njegove pravne posljedice rjeenja ukinuto ne ponitavaju se pravne posljedice koje se ve proizvelo, ali se onemoguava daljne provoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja. promijenjeno. Ipak, ako upravna stvar u sebi nosi spor stranaka, ona se moe dalje razvijati i u sudskom postupku. Stoga, pravo pokretanja upravnog spora imaju osoba ili organizacja ako smatra da je nekim upravnim aktom povrijeeno njegovo pravo. Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta i to samo onog koji je donesen u drugom stupnju ili pak protiv prvostupanjskog akta, ako nema mjesta albi. O upravnim stvarima sud odluuje na nejavnoj sjednici, te on moe odluiti o odravanju i usmene rasprave. Nakon eventualnog ponitenja akta od strane suda: Predmet se vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego je poniteni akt donesen Ako je to duan, nadleni organ donosi drugi akt umjesto ovog ponitenog o Bez odgode najkasnije u roku odreenom od dostave presudewww.pravokutnik.net

P a g e | 24

o U novom rjeenju organ je vezan pravnim shvaanjem suda iprimjedbama koje on iznosi u svezi s postupkom

3. ODNOSI MEU DRAVNIM FUNKCIJAMA ILI VLASTIMAU svim dravama demokratskog karaktera politiki i pravni primat daje se zakonodavnoj funkciji. Zakonodavno tijelo u sebi ima ljudski sastav koji se bira posredno ili neposredno, te ima svojevrsni presti jer odraava stanje i elje naroda. To politiko prvenstvo zakondavne funkcije isto tako joj daje i pravno prvenstvo, jer se njoj daje u nadlenost da donosi zakone. Time zakljuujemo da je iz njenog politikog primata potekao i njen pravni primat. Davanje sudstvu, izvrnim organima te upravi odredbu da su duni izvravati ono to zakonodavstvo donosi (zakoni) mora biti u skladu sa zakonom. Sudstvo i izvrna vlast su subordinirani zakonodavstvu. Meutim, esto je i meu sudstvom i upravom neravnopravan odnos, pa se sudstvo zna uzdii iznad uprave, to se dozvoljava raznim oblicima sudskog nadzora. Pravni akti uprave mogu biti ispitani ili poniteni pokretanjem upravnog postupka. Ako su slobode i prava osobe povrijeene radnjom slubene i odgovorne osobe onda se sudu moe uputiti prijedlog za zatitu zbog nezakonite radnje. (sud moe zabraniti daljnje obavljanje radnje, udaljiti slubenu osobu, izrei kaznu).

Uprava je nemirnija od zakonodavnijih i drugih funkcija iz nekoliko razloga njezin posao je izuzetno svakodnevan i ukljuuje niz raznovrsnih drutvenih podruja pokriva vrlo iroka, praktina i znaajna podruja drutvenog ivota redovito u svjoim funkcijama ima i nadzor nad vojskom, trezorima, arhivima, odnosno dravnim novcem i najveim dravnim tajnama u sluaju izvanrednih stanja on uglavnom rjeava novonastale probleme o donose se specijalni upravni akti, brzi sudovi, sigurnosne i policijske mjere i slino u upravi se esto vie istiu hijerarhijski odnosi, esto je jae centralizirana nego druge funkcijewww.pravokutnik.net

P a g e | 25

Izvrna vlast najee napada zakonodavstvo, pokuava ga umrtviti pa dolazi do sumraka parlamentarizma Predstavniki organi bivaju potisnuti razovrsnim oblicima pobjednike uprave kao to su: o vojna ili policijska valda o inovnika vlada o ogranienje ili ukidanje rada politikih stranaka o esto su ovi navedeni procesi isticanje neke jake, karizmatine linosti (znansteveno nebi smijeli davati nikakve negativne ocjene jer sve zavisi od mjesta, vremena i sloenih politikih, drutvenih, nacionalnih uvjeta te vanjskih pritisaka)Upravna funkcija takoer je regulirana u svojim nadlenostima. Javnost i demokracija hoe upravu koja e biti struna, efikasna i odgovorna te pravno subordinirana svojim predstavnikim organima. Smatra se da nije na upravi da vodi politiku, nego da je prvodi. Politika se stvara u predstavnikim tijelima. esto se postavlja pitanje kvantitete slubenih osoba u organima uprave. Nije potrebna samo demokratizacija uprave, nego i njena racionalizacija sa to jednostavnijim postupcima, to manje ljudi i sa to manje trokova. to se odnosa meu dravnim funkcijama tie, one su redovito u znaku suradnje i meusobno si pomau. esta je pojava da jedna funkcija ingerira (prelazi) na podruje druge jer se obje esto nalaze na istm pravnom poslu.

Mogue je da mei njima postoje sukobi i antagonizmi koji mogu biti: a) Pravni sukob i antagonizam Organi sukobljavaju oko 1. nadlenosti nad funkcijama 2. pitanjima hijerarhije funkcije

b) Politiki sukob i antagonizam

1. funkcije pokau razliita politika opredjeljenja 2. funkcije su pod utjecajem razliitih politikih sila. Trodioba funkcija ne smije dovoditi do triju suprotstavljenih vlasti.

NADLENOSTU ljudskom drtvu izvrena je podjela rada, kao i u dravui. Zato je naelo nadlenosti jedno od osnovnih sredstava za uredno funkcioniranje dravne organizaicje i pravnog sustava. Nadlenost je pravo i dunost odreenog dravnog (ili pravnog) organa ili slubene osobe da preuzme, ispita, poduzme ili rijei neke radnje ili predmete u ime i za raun drave ili druge pravne organizacije. Da nema ovog naela vladao bi organizacijski i pravni kaos: o organi ne bi bili sigurni imaju li pravo rjeavati sluajeve o graani ne bi znali kojem organu se trebaju obratiti.

www.pravokutnik.net

P a g e | 26

Nadlenost se moe odrediti ili propisati. Odreuje se kad vii organ ad hoc u povodu konkretnog sluaja usmeno ili pismeno odredi tko je nadlean sa sluaj ili predmet. Propisuje se kad se unaprijed donesu pravni propisi u kojima se propisuje tko je za to odgovoran.

Nadlenosti se dodjeljuju: a) dravnom organu b) slubenoj osobi unutar tog organa. Neki autori takoer razlikuju vanjsku i unutarnju nadlenost. Vanjska je upuena i odreena dravnom organu izvana, od propisa ili drugog organa Unutarnja se odnosi na unutarnji raspored djelatnosti dravnog organa.(opet se temelji na vanjskoj)

Do prenoenja nadlenosti dolazi kad organ ili slubena osoba ko po propisu ili odredbi mora preuzeti i rijeiti predmet bude sprijeen u istome, tada se ta nadlenost prenosi na neki drugi organ ili osobu.Sprijeeni organ duan je obavijestiti neposredno vii organ koji odreuje stvarnu naddlenost.Protiv ovog rjeenja nije doputena alba Sukob nadlenosti je kad postoji neslaganje meu organima tko je nadlean da preuzme i rijei predmet. Do sukoba dolazi zato jer se organi otimaju izmeu sebe da bi preuzeli nadlenost (negativna konkurencija) ili kad odbijaju (pozitivna konkurencija) izmeu sebe preuzeti istu. Rjeava se na sljedee naine:

Sukob rjeava neposredno vii organ od onih organa u sukobu nadlenosti Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan jepoduzeti i one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode

Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost te im primjeti da nije

nadlean, oglasiti e se nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja uputiti predmet nadlenom sudu

Kada se dva organa izjasne da su nadlena ili da nisu nadlena za rjeavanja

u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rjeenje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka

Nadlenost se utemeljuje po sljedeim naelima: prvo naelowww.pravokutnik.net

P a g e | 27

o pravno valjane radnje su samo one koje organ ilislubena osoba obavljaju u okviru svojih nadlenosti, i samo takvi se ubrajaju u ime i za raun drave drugo naelo o slub. Osoba ili organ ne mogu odbiti rijeiti predmet za koji su nadleni o iznimno mogu traiti izuzee ako za to postoje razlozi za izuzee (stranka je srodnik po krvi, okolnosti dovode u sumnju njihovu nepristranost i sl) tree naelo o organ ili sl. Osoba moraju paziti da li su nadleni uope za preuzimanje nekog predmeta ali i tokom postupka za sve vezano uz taj predmet.Svaki sud cijelo vrijeme po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost etvrto naelo o propisi o nadlenosti su kogitivne naravi, i ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, organa ili slubenih osoba

vrste nadlenosti nije lako prikazati jer se razlikuju od drave do drave. Uvjetno, mogu se podijeliti na sljedei nain: stvarna nadlenost o odreuje se prema vrsti djelatnosti koju je dotini organ duan i ovlaten obavljati u ime drave mjesna ili teritorijalna nadlenost o odreuje se prema mjestu za koji je predmet povezan ili prema mjestu stranke u postupku personalna nadlenost o odnosi se na postupak u predmetima odreene kategorije graana, tj. jedan organ ili slubena osoba su odreeni kao jedini nadleni iza predmete graana nekih profesija, funkcija ili djelatnosti (vojni sud za vojsku) nadlenost po vrijednosti predmeta spora o bliska stvarnoj nadlenosti, kad se odreeni organ ili slubena osoba odreuje nadlenim po kriteriju vrijednosti predmeta u sporu npr. Opinski sud rjeava sporove iji se predmet u materijalnom smislu moe procijeniti do granice od 2000 kn hijerarhijska nadlenost Neki teoretiari navode jo i ovu nadlenost.Ona bi bi organima i slubenim osobama propadala na osnovi nihova poloaja i ranga na hijerarhiskoj ljestvici dravnih organa.No ova nadlenost se moe svesti na stvarnu nadlenost jer joj je jako bliska

www.pravokutnik.net

P a g e | 28

najvei nadlenost ima najvii dravni organ, a ako je on pak suveren te bi se suverenost mogla definirati kao najviu i najveu nadlenost u dravi. Samim time nadlenost je kao pojam i naelo jedno od najvanijih u pravnoj praksi.

IV. BIT DRAVE:Drava je jedna prisilna drutvena organizacija sa suverenom vlau. Ta suverena (posebna) vlast je prema karakteristikama: a) drutvena b) suverena c) prisilna Ta tri elementa ine bit dravne vlasti.

DRUTVENA:Drava je nastala iz drutva i prema tome zadrava i nadalje svoju ovisnost o stanju tog drutva, njegovim potrebama i njegovim ciljevima. Drava utjee i na stanje i ciljeve drutva, ona je aktivan imbenik unutar ljudskog drutva. Drutvo je razdijeljeno u razliite grupe (obitelj, nacija). U njih spadaju i klase, ali one nemaju onakav stupanj homogenosti kao npr. obitelj. U suvremenom drutvu se tako javljaju politike grupe ili stranke. One su homogenije i imaju u drutveno praksi znatno vei utjecaj od klasa i ine ih ujedinjeni pojedinci koji imaj istovjetne politike programe i ciljeve. Moemo rei da je drava poluga politike grupe ili stranke, a ne klase. Pravo i je postavljeno prvenstveno radi zatite grupnih i politikih interesa. Osim zatite grupnih interesa, pravo jo regulira i tzv. ope drutvene interese (propisi o sanitarnoj inspekciji ili propisi o izoliranju bolesnika, o nonom redu i miru, o zabrani ubojstava, o zabrani klevetanja itd...). Pravo i drava mogu tititi i neke pojedinane interese npr. pojedinane pravne norme, koje mogu odrediti da se jednom graaninu da novana pripomo itd.

www.pravokutnik.net

P a g e | 29

SUVERENA:Dravna se vlast smatra potpuno suverenom ako raspolae tzv. unutarnjom i vanjskom suverenou. a) Unutarnja suverenost znai injenicu da je dravna vlast na svojem teritoriju najvia i najvea, da ona unutar svojih granica raspolae najveom prisilnom snagom, te ni jedna druga drutvena organizacija, a niti pojedinac, namaju takvu prisilnu mo

b) Vanjska suverenost suverenost se postie ako drava u odnosima s drugim

dravama i meunarodnim organizacijama, nastupa ravnopravno sa ostalim lanovima kao jednak s jednakima izvan svojih granica. Ako je lan Organizacije ujedinjenih naroda, tada joj je ta suverena jednakost zajamena u osnovnom dokumentu, ustavu te organizacije Povelji Organizacije UN (l. 2)

Samo ukupnost i jedne i druge komponente moe dati injenicu pune suverenosti jedne drave. Znanstveno govorei, u stvarnosti, vanjska i unutarnja suverenost se ne mogu dijeliti jer jedna utjee na drugu i meusobno dijele sudbinu.

Smatra se da dravna vlast mora biti najjaa na onom podruju koji je njezin, te pravno neovisna u svom djelovanju od bilo koje unutranje sile; prema vani, dravna vlast mora nastupati u odnosu na druge drave ili meunarodne organizacije kao ravna prema ravnima. Prema sadanjoj politikoj ili pravnoj teoriji, koja stoji na tradiciji istih teorija iz 17. stoljea, te se kvalitete dravne vlasti nazivaju vrhovnitvo dravne vlasti ili suverenost (jo jedan naziv je i suverenitet).U teoriji se smatra da je suverenost bitno obiljeje dravne vlasti. Dakle, sve drave od poetka drutva su suverene. Ali, postavlja se pitanje zato se taj pojam sustavno istie tek od 16. stoljea. Tim pitanjem se bave Aristotel, Platon, rimljani (quod principi placuit legis habet vigorem = volja vladara ima snagu zakona) i teoretiari u feudalno doba. Prva sustavno iznesena teorija o suverenosti je ona francuskog pravnika J. Bodina u djelu Six livres da la Rapublique (est knjiga o republici). Ta teorija je imala ulogu jaanja kraljevske vlasti. Bodin je bio dvorski pravnik, pripadao grupi legista, laikih pravnika, koji su dali prilog laiciziranju pravne znanosti. U tako izraajnom i sustavnom obliku, teorija o suverenosti mogla se pojaviti jedino ako je bila stvarna potreba tadanjih politikih dogaaja. Teorijom o suverenosti se trebalo ojaati dravna vlast u odnosu na plemstvo (unutranji imbenik) i rimskoj Crkvi i Svetom Rimskom Carstvu (vanjski). Plemstvu to nije ilo na ruku jer bi se tako poveala politika centralizacija. Crkvi je takoer to smetalo, jer kralj dobiva sve vee i jae uloge u vodstvu drave. Krunu je morao primiti samo iz ruku Kristova namjesnika na zemlji. SRC je sebi takoer prisvajalo politiku vlast smatrajui se izravnim produetkom Rimskog Carstva. Nasuprot tako najveem i univerzalnm caru, ostali zemaljski poglavari su mogli biti samo kraljevi. Centralizaciji se priklanja mladi graanski stale. Ekonomski ojaao graanski stale nalazi saveznika u kralju kako bi pronaao put sebi k adekvatnim politikim priznanjima. Na tom putu mu je najvie smetao feudalizam, pa se tako priklanja centralizaciji. Kralju je bio potreban novac tog novoobogaenog sloja.

Daljnim razvojem suverenosti, ona se vie ne pridaje monarsima nego narodu i dravi.

PRISILNOST:Prisila jest redovito i naelno krajnje sredstvo koje upotrebljava drava u obrani svoje egzistencije, te je ona drava kojoj je prisila manje potrebna jaa, a stabilnija je nje njena vlastDravi i pravu potrebna je prisila, za sluaj da se njihovi zahtjevi upueni lanovima zajednice, ne budu ispunjavali. Drava i pravo moraju odreenoj ali dovoljnoj, mjeri postii od svojih pripadnika ono ponaanje koje drava i pravo zahtjevaju. Ona je krajnje sredstvo koju drava koristi za odranje svoje egzistencije. Prisilom se mogu postii stanoviti ciljevi i produiti ivot jednoj organizaciji, ali se ne moe sprijeiti propast ako ona neminovno dolazi (sve se moe postii pomou bajuneta osim da se na njima sjedi).www.pravokutnik.net

P a g e | 30Pitanja kako, koliko i zbog ega je dravna vlast prisilna, poznata je u pravnoj znanosti kao problem autonomije heteronomije dravne vlasti i prava.

U pravnoj se znanosti sukobljavaju miljenja u pitanju je li pravo autonomno ili heteronomno; analogno je tome pitanje je li pravo sila izvana nametnuta graaninu ili je ono slobodno uvjerenje graanina. Odgovori su ekstremni ako se izabere jedna solucija, dok su, ako se kombiniraju obje solucije, odgovori sintetiki. a) heteronomni karakter Heteronomija se u podruju prava ispoljava svugdje, gdje jedno pravilo biva postavljeno autoritetom neke druge volje, a naa mu volja ne daje svoj morali pristanak Pravo u svojoj cijelini odnosno pravne norme upuuju se pojedincima, od kojih mu neki uskrauju svoje moralno odobravanje te ga mogu kriti ili ispunjavati iz razliitih pobuda. Pravo ne moe postii jedinstveno drutveno priznanje. Ono biva praznato od drutva, ali samo djelomino. Odatle i potjee njegova heteronomija jer se odreena pravna pravila nameu pojedincima, ija volja ta pravna pravila ne prihvaa kao svoja.Krenje b) autonomni karakter Postoje 2 autonomije u pravu: Neposredna autonomija je kad sami, kao zakonodavci, postavljamo pravnu normu pa je i usvajamo. Posredna autonomija je kad pravnu normu postavljenu od tue volje usvajamo kao nau vlastitu. U prilog neposrednoj autonomiji se navodi razlog da se ne moe zamisliti dravna vlast koja nema faktinog zakonodavca, a u prilog posrednoj injenica da nema prava i drave koji ne posjeduju minimum autonomne pokornosti. Pod time se shvaadobrovoljno pokoravanje pravnim normama odreenog broja graana. Tako te norme moe prihvatiti neki dio graana, koji te norme zapravo i inspirira. Ni jedan pravni poredak ne moe se odrati bez stanovitog broja onih osoba koje e u zahtjevima pravnih normi, donesenih od dravne vlasti, vidjeti izraz svoje volje. Isto kao to pravo mora posjedovati minimum autonomne pokornosti, ono mora imati i minimum efikastnost pravne vlasti, inae bi pravo izgubilo svoje znaenje i funkciju. Vana je i kvantum slaganja volje graana za pravnu narav jednog poretka (mora se uspostaviti ravnotea, inae bi u jednom sluaju pravo bilo nepotrebno, a u drugom neefikasno). Zakonodavac ne moe, u povodu stvaranja pravnih normi, biti osloboen od ogranienja njegove volje. Volja zakonodavca je ograniena drutvenom pripadnou i odnosima. Autonomiju volje se ne smije ni u kojem sluaju shvatit kao apsolutnu autonomiju volje.

Odnos prava i sile:Smatra se da pravo nije istovjetno sa silom, ali pravo bez sile ne moe postojati. Sila je pokreta i oslonac prava, ona je stalan elementu u pravu, ali ona nikako ne ini itavo pravo.Pravu je uz silu, stalan i jedan drugi, sili suprotan element:UVJERENJE. Nema pravne norme koja bi mogla uinkovito postojati a da nije donesena i podravaa neijim uvjerenjima

pravo nije akt volje, nego depsihologizirana zapovijed (Kelsen).

www.pravokutnik.net

P a g e | 31

Dakle, autonomija i heteronomija, uvjerenje i sila su stalni elementi svakog prava. Bit prava ne moe biti ni bez jednog od tih elemenata. Oni nisu statiki.

Proturjena obiljeja drave i prava: Zatiuju i ope gurpne i pojedinane interese. Istovremeno imaju elemente heteronomije i autonomije. Pokazuju se kao instituti sile ili uvjerenja. Tako moemo zakljuiti da su drava i pravo sloene pojave, polivalentne, mnogostrane, s proturjenostima koje nose u sebi.

OBLIK DRAVE:Dravna vlast, uz svoju bit, ima i svoj oblik. Odnos izmeu biti i oblika jedne konkretne dravne vlasti jest odnos ovisnosti i meusobnog utjecaja. Bit utjee na oblik, ali isto tako, oblik moe utjecati na bit. Kako bi se neka dravan razvijala u pozitivnom smjeru, vlast te drave mora znati regulirati proturjeje oblika i biti te drave.

Dravna vlast (1)BITa)dravne vlasti openito(drutvena organizacija, suverenost, prisilnost) b)jedne konrektne dravne vlasti (kome pripada vlast)

(2)OBLIKa)vladavine b)dravnog ureenja

Oblik vladavine Neki teoretiari u pojam oblika dravne vlasti umeu i politiki reim. To nije opravdano jer upravo pitanje politikog reima jest pitanje biti a ne oblika drave.

Oblik vladavine kao element oblika drave, oznaava oraganizaciju najviih dravnih organa, a ona se sastoji od: a) pravnog poloaja (statusa) nosioca (organa) suverenosti Nositelj suverenosti je ona osoba ili skup osoba kome u dravi pripada najvea politika vlast b) pravnog poloaja poglavara drave Poglavar drave je ona osoba ili skup osoba koji dravu predstavlja I prema unutra i prema vani

www.pravokutnik.net

P a g e | 32

OBLIK VLADAVINEPrema obliku vladavine, tj. prema organizaciji najviih dravnih organa, drave se dijele na monarhije i republike.

MONARHIJA

Monarhija je onaj oblik vladavine u kojemu je dravni poglavar jedna fizika osoba sa sljedeim osnovnim privilegijama: 1. nasljednost (odreuje nasljednika, ali ako se tek osniva monarhija tada izborom) 2. doivotnost (u pravilu, samo u posebnim situacijama nije doivotna funkcija) 3. neodgovornost (pravno i politiki je neodgovoran, ako i podlijee nekim pravnim obvezama on ne podlijee pravnoj sankciji u sluaju neizvrenja tih obveza.Vjerojatno samo politikoj osudi moe samo podlijei politikoj osudi) 4. nepovredivost (on + ua obitelj zatieni jo stroim kaznama za napade na njih) Monarhija se dijeli prema injenici je li sva vlast okupljena kod monarha ili ne: a) neograniena (apsolutna) - vladar je i suverena vlast i poglavar drave - vrhovni organ zakonodavne, sudske i upravne vlasti - zakonodavnu vlast ne dijeli sa nikime, a sudski I upravni organi su postavljeni od njega I odgovorni samo njenu - 2 izvrne poluge su bile stajaa vojska i birokracija - dolazi do personifikacije drave putem osobe - monarha(Luj XIV: Drava, to sam ja, do revolucije 1789. iNapoleona I.) - nastala je iz srednjovjekovne staleke monarhije koja je bila ograniena stalekim skuptinama - razvija se ve od 15. st. poglavito zbog centraliziranog inovnitva(birokracija) i stajae vojske; podrava je graanski stale koji se ekonomski uspinje I sve vie dolazi u sukob sa feudalnom klasom I takvom organizacijom drutva - postavila je temelje modernoj dravi u zapad. Europi b) ograniena monarhija -ona nastaje jer se miljenja graanskog stalea i monarha poinju razilaziti(prije su se slagali oko ukidanja feudalizma), te se monarhizam ili ograniava parlamentom ili se potpuno ukida monarh ostaje poglavar drave, ali gubi ili dijeli suverenost (vrhovnu vlast) formiraju se dvije vrste: a) ustavna ograniena monarhija u kojoj najvei pravni propis, ustav, ograniava prava i nalae dunosti monarhovoj djelatnosti (ogranienje = parlament ==> parlamentarizam) b) parlamentarna postoje 3 osnovna imbenika dravnog mehanizma: - parlament - kralj - vlada (kabinet ministra).www.pravokutnik.net

P a g e | 33Tipian primjer je Engleska; monarh ostaje ustavotvorni imbenik (mora ga se pitat oko mijenjanja ustava). Zakonodavna funkcija je podijeljena izmeu monarha i parlamenta. Monarh potvruje (sankcijom) odluke parlamenta, ali ima pravo apsolutnog veta(formalno). Monarh je nominalno ef upravne funkcije, a visoki izvrno-upravni organ je vlada. Monarh odreuje pojedinca da sastavi kabinet prema parlamentarnoj situaciji (npr. iz veinske stranke ili koalicije u parlamentu). Parlamentarna situacija je odnos veine i manjine u parlamentu. Opunomoeni leader (voa, najee voa najjae stranke) izlazi sa spiskom buduih ministara i programom vlade pred parlament, te ako se oni izglasaju, ta drava dobiva ministarski savjet (kabinet), a kabinet svog predsjednika vlade (premijera). Vlada moe i pasti (ako joj parlament izglasa nepovjerenje). Ministri moraju dati svoj supotpis na kraljeve isprave da bi one postale vaee tako ministri postaju odgovorni. lanovi parlamenta mogu postavljati pitanja o problemima upravljanja dravom i javnim ivotom zemlje, pa i o privatnom ivotu kralja i ministara. Ta se pitanja zovu interpelacije. Na njih se mora dati odgovor, a ako je parlament nezadovoljan odgovorom, moe se izglasati nepovjerenje.

Uloga premijera je presudna za neposredno upravljanje dravom, tj. za smjer i rezultate unutranje i vanjske politike (Engleski premijeri: Palmerston, Disraeli, Churchill, Thatcher). Oni i vlada neposredno upravljaju dravom dok kralj samo obnaa neke simbolike funkcije.

Nasuprot parlamentarnoj, nalazi se dualistika monarhija u kojoj kralj ima vee ovlasti. - moe postavljati ministre (neovisno o volji parlamenta oni postaju vie priveni monarhu nego parlamentu) - moe odbaciti zakon koji je izglasao parlament - on je vrhovni zapovjednik vojske, stvarni je ef uprave - on ne samo vlada, nego i upravlja

Republika:1. Jedna osoba, ili vie osoba, obavlja funkciju poglavara drave, asuverenost je u rukama drugog organa ili istih tih osoba

2. Poglavar je izborna osoba. Bira ga narod, skuptina ili elektori. Ima odreenmandat.

3. On nema posebnih privilegija, kao monarh, ve odgovara politiki i pravno.Politiki moe biti smijenjen ili ne izabran drugi put; pravno obian je graanin, ali u sudskom postupku moe imati nekih olakica

4. Ima manje ovlasti na zakonodavni rad nego monarh. Nema pravo veta(moda samo suspenzivnog ako se dotini zakon izglasa kvalificiranom veinom (3/4, 4/5) on postaje vrijedei, unato neslaganju volji predsjednika republike Ovo su opi primjeri republike, ali ima i iznimaka (faistika monarhija Italija) Republike se dijele na: a) predsjedniku b) parlamentarnu c) skuptinskuwww.pravokutnik.net

P a g e | 34

Predsjednika:Tipian primjer su SAD. Ona je uvedena 1787. Ustavom. Sustav najvie vlasti je podijeljen na 3 dijela: 1. zakonodavno tijelo Kongres (dvodomno tijelo (predsatniki i Senat), jer je SAD federacija ) 2. sudstvo je organizirano s naelom nezavisnosti sudaca. Najvii sudski organ je Vrhovni sud 3. upravu provode predsjednik i njegovi tajnici (ministri) injenica da zakonodavno tijelo, nie suce i predsjednika narod bira posredno ili neposredno utjee na njihovu odgovornost pred tim narodom. Zato je predsjedniki sustav organiziran na naelu podjele vlasti. Naelo podjele vlasti potjee iz teorije o podjeli vlasti Montesquiea. Smatrao je da ako je vlast u rukama pojedinca, da e kad-tad postati apsolutitika, pa je zbog toga dobra ova podjela u kojoj se razliite funkcije ne mijeaju jedna u nadlenost druge. Karakteristika predsjednike preublike je jaa samostalnost i neovisnost uprave i sudstva od zakonodavstva i poseban odnos izmeu zakonodavne i upravne vlasti. Predsjednik upravlja upravnom funkcijom, formira vladu i ministre (oni ne moraju imati povjerenje parlamenta), a Senat daje formalnu suglasnost na imenovanje dravnih tajnika (ministara). Tajnici nisu odgovorni kao u parlamentarnoj monarhiji, ali isto tako, oni ne donose odluke, nego samo prijedloge koje predsjednik prihvaa ili odbacuje. U SAD-u, uz tajnike, predsjednik ima i tzv .specijalne savjetnike osobe od posebnog povjerenja predsjednika (intelektualci, teoretiari...). Taj sustav je prihvaen i u Francuskoj. Predsjednik odgovara samo dok se razrjei dunosti. On je i na odreen nain i ef vojske. Predsjedniki sustav jo imaju i Meksiko i Brazil.

Predsjednik upravlja a ne vlada, dok monarh parlamentarne monarhije vlada a ne upravlja.Ministrima se ne mogu postavljati interpelacije, ali ni oni ni predsjednik nemaju nikakvu zakonodavnu inicijativu. Kongres ima tzv. pravo budeta, zajmova, objave rata...

Ipak, dolazi do mijeanja (ingeriranja) 3 funkcije vlasti, pa tako u odnosu zakonodavstva i uprave, predsjednik putem tzv. poruka Kongresu i narodu, moe donekle usmjeravati zakonodavstvo. Predsjednik ima pravo suspenzivnog veta, ali ako se isti zakon ponovno izglasa 2/3 veinom, on stupa na snagu. Odnos sudske i zakonodavne vlasti se odraava da Vrhovni sud ne dopusti primjenu onog zakona za koji smatra da je protuustavan. Vrhoni sud je uvar ustava Vrhovne suce postavlja predsjednik, ali ih ne moe smijeniti.

Parlamentarna republika:Glavno arite vlasti ima u parlamentu. Parlament ili posebno izborno tijelo bira predsjednika, a parlamentarna situacija predsjedniku sugerira premijera. Djelatnost i borba politikih stranka su obiljeje parlamentarne republike. Ona ima dosta slinosti sa parlamentarnom monarhijom, osim to nema monarha, a predsjednik ima manji utjecaj nego monarh Predsjednik ima manje ovlasti, ali isto tako, i manje je odgovoran. On dijeli odgovornost sa premijerom, vladom, a time, i parlamentom za razliku od predsjednike republike (Francuska do dolaska de Gaullea na vlast, Italija, Austrija) Vlada moe raspustiti parlament u uvjetima politikih kriza i dubokog neslaganja u vrhovima dravnih funkcija tada se ili raspisuju izbori ili se ukida parlamentarizam i dolazi do sumraka parlamentarizma stvara se jaka izvrna vlast. Vlade, u odnosu na parlament, imaju zakonsku inicijativu.One preko svojih ministara mogu uinkovito utjecati na rad parlamenta.

www.pravokutnik.net

P a g e | 35

Skuptinska republika:

To je parlamentarna ekstremno razvijena republika. U tom obliku vladavine, utemeljenu na naelu tzv. jedinstva vlasti, nalazimo izriitu suverenost i pojaanu nadlenost parlamenta, te potpunu i politiku i pravnu nadmo skuptine (parlamenta) nad upravom. Uprava, predstavljena u vladi, postaje samo izvrni odbor parlamenta. Takva vlada se bira na nekoliko godina (npr. 3), a jedan od njezinih ministara, osim svoje redovne dunosti, obnaa i funkciju predsjednika republike. Obino se svake godine na tom poloaju izmjenjuje drugi ministar. Tipian je primjer vicarska. Jo se naziva i konventska republika, jer je prvi put bila ostvarena u Jakobinskom konventu tijekom francuske revolucije.

Uz ove tipove republike, i neke koje ne spadaju ni u jednu od ove 3 (tijekom povijesti), postoje i kombinacije npr. predsjednike i skuptinske, republike sa neogranienom vlasti poglavara (Hitler) apsolutizam bez monarha. Koji je bolji nain vladavine?

Ne moemo tvrditi da je monarhija stariji, a republika mlai oblik . Isto tako, ne moe se tvrditi da je republika progresivnija od monarhije (primjer Njemake i Engleske u 2. svj. ratu). Ne moe se dati odreen odgovor. Osnovna ideja monarhije sastoji se u tome da se itava dravna organizacija povee uz jednu osobu i njezin nasljedni red. Narod, prema tome, treba pristati na osobu koja e biti poglavar drave, a eventualno i suvereni imbenik. Osnovna ideja republike protivi se vladavini jedne osobe. Ona istie da je svaka monarhija u biti uzurpacija (protupravno prisvajanje) vlasti. Monarhisti tvrde da se u osobi monarha moe osigurati stabilnost drave, da e on biti natklasni autoritet koji e smirivati socijalne ili klasne sukobe. Njima u korist je istaknuta tzv. patrijarhalna teorija koja je dravu protumaila kao organizaciju, to je nastala proirenjem obitelji i u monarhijskom obliku, zadrava sva osnovna obiljeja obitelji. Ovu analogiju otac monarh je sarkastino opovrgnuo H. Spencer koji je rakao da je jedino opravdanje za tu analogiju (otac dijete, monarh podanici), djetinja narav onih koji vjeruju u tu analogiju. Pristae republike istiu injenicu politike i pravne neodgovornosti monarha, koja moe negativno utjecati na njegov politiki obzir i djelatnost. U korist republike navodi se i to da je zbog naela izbornosti mogue izabrati najboljega. Ipak, na kraju ove usporedbe, mora se zakljuiti da je za demokratsku i progresivnu bit drave pogodniji republikanski oblik

Oblik dravnog ureenjaSvaka drava ima jednu centralnu vlast. Ta vlast je najvia na dotinom dravnom teritoriju, njena se snaga prostire na itavom dravnom teritoriju i naziva suverenom. Ali, mehanizam drave ili tzv. dravni aparat ne sastioji se samo od jedne centralne vlasti ili samo od najvieg organa, nego postoje i drugi organi, tzv. nii organi ili necentralni (podruni), ija se nadlenost rasprostire na samo jednom dijelu teritorija. U svakoj dravi postoje uvijek obje vrste organa. Izmeu njih su odreeni odnosi. Npr. u jednoj dravi centralni organi imat e vie ovlatenja i nadreenosti nad lokalnim organima, a u drugoj dravni nee imat potpuno naredbodavnu vlast. U tom sluaju, lokalni organi imaju odreen stupanj neovisnosti, tj. samo onakve neovisnosti koja je mogua u okviru dravnog sustava.www.pravokutnik.net

P a g e | 36 Dravno ureenje promatrano sa stajalita dravnih organa: a) Centralnim dravnim organima nazivaju se oni organi ija se vlast prostire na itavom dravnom teritoriju i na sve njegove stanovnike. b) Necentralnim (lokalni ili oblasni) dravnim organima zovemo one organe ija se nadlenost odnosi na odreenu oblast i samo na dio stanovnika. Drava se moe promatrati i sa gledita pravne norme: Nju istie Kelsen koji kae da drava nema samosvojnu egzistenciju, nego da je drava personificirani pravni poredak. Dravno ureenje sa gledita pravne norme: a) centralne norme b) norme s obzirom na neku drutvenu grupu Centralizacija je za Kelsena onaj pravni poredak koji se sastoji samo od centralnih normi, tj. onih to vrijede za cijelo dravno podruje. Necentraliziran je onaj poredak koji se sastoji i od centralnih normi i od podrunih normi, Kelsen tako istie 2 vrste pravnih poredaka: a) totalni pravni poredak to je opedravni poredak, tj. poredak itave dravne zajednice b) parcijalni pravni poredak to je pravni poredak lokalne zajednice, tj. poredak jedne oblasti unutar drave

Uenje o obliku dravnog ureenja obino se dijeli na sljedee teme:a) centralizam i decentralizam b) jedinstvene i sloene drave Necentralni organi mogu biti: a) teritorijani ako je njihova nadlenost ograniena na odreenu oblast unutar drave b) personalni ako je njihova nadlenost ograniena na odnose meu osobama neke grupe c) realni ako je njihova nadlenost ograniena na neke specifine stvari (res), djelatnosti, probleme Necentralni organi mogu imati razliit poloaj prema centralnima pa se tako dijele na: a) centralizirane nemaju samostalnost prema centralnom organu, postoji podreenost i nadreenost b) decentralizirane onda kada imaju stanovitu samostalnost prema centralnom organu

Necentralno centralizirani organi: centralni organ moe davati necentralnom organu upute koje su obvezne za njegovo djelovanjewww.pravokutnik.net

P a g e | 37

centralni organ moe jedan akt necentralnog organa promijeniti ili obesnaiti centralni organ moe ulaziti i ocjenjivati jedan akt nieg, necentralnog organa ne samo sastajalita je li taj akt u skladu sa zakonom ili ne (kriterij zakonistosti), ve i da li je taj akt oportun, pogoda, svrsihodan (kriterij svrsihodnosti)

postoji odgovornost slubenih osoba necentralnog organa prema slubenim osobamacentralnog organa

centralni organ postavlja, smjenjuje i razrjeava dunosti slubene osobe necentralnogorgana organizacijska ovisnost funkcionalna ovisnost

Necentralno decentralizirani organi: centralni organ ne moe davati necentralnom a decentraliziranom organu upute, obvezne za njegovo djelovanje

centralni organ ne moe jedan akt decentraliziranog organa promijeniti iliobesnaiti, ako je on u skladu sa zakonom i ustavom

centralni organ moe ulaziti i ocjenjivati jedan akt decentraliziranogorgana samo sa stajalita zakonitosti, a ne sa stajalita svrsihodnosti

ne postoji odgovornost slubenih osoba decentraliziranog organa prema

slubenim osobama centralnog organa (one odgovaraju izabranom tijelu decentraliziranog organa)

centralni organ ne moe postavljati, smjenjivati i razrjeavati dunostislubene osobe decentraliziranog organa (to radi predstavniko tijelo tog decentraliziranog organa)

Centralni i decentralizirani organi su organski dijelovi iste cjeline, tj. drave ili dravnog aparata, drutveno-politikog ureenja. Oni moraju jedinstveno ili koordinirano djelovati (koegzistirati), inae e doi do naruavanja organskog jedinstva drave, posljedice bi bile: da e centralni organ centralizirati do tada decentraliziran organ ili

www.pravokutnik.net

P a g e | 38 decentralizirani organ apsolutno osamostaliti od centralnog aparata, ne priznavajui ga vie, a sam postajui, na taj nain, centralni organ, tj. Suveren

Ustav i zakon su imbenici koji e sprjeavati antagonizam izmeu centralnih i decentraliziranih organa, tako uvajui red u dravi. Njima su utvrena pravila ponaanja tih organa, pa ako se oba organa pridravaju toga, nee doi do sukoba. Moe se rei da se tek ovim putem, tj. putem zakona, ije je donoenje rezervirano za najvia predstavnika tijela u dravi, moe naslutiti specifina posredna subordiniranost decentraliziranih organa prema centralnima. S druge strane, pojedini sustavi zatiuju decentralizirane organe na razliite naine. Tako se formirao pojam samouprave i samoupravnih prava.

SAMOUPRAVEPovijesni postanak samouprava nastaje jo u odnosima izmeu feudalaca i grada u feudalnom poretku. Feudalac politiki gospodari gradom, a grad ekonomski poinje jaati prema feudalcu.Dok nisi bili ekonomski moni, gradovi su bili samo dio feudalnog posjeda. S druge strane, postajali su sredita trgovaca i obrtnika, nastajali su cehovi kao udruge obrtnika koji su monopolizirali cijene i gospodarili tritem. Pojavio se trgovac koji je radio na dobivanju profita i koji je ivio bolje od cehova jer su dobivali veliki dio feudalne rente. Naravno, bilo je prisutno i lihvarstvo. Tako moni gradovi zapoeli su borbu za svoju samostalnost koja e im omoguiti vee zatitu njihovih interesa, sve vee bogaenje i prava. Ta borba za samostalnost pojavila se kad je feudalni sustav doao u svoju zavrnu fazu, i u tom momentu je ta borba poprimila karakter borbe protiv feudalizma uope. Takoer je bila jedna od prvih formi u kojoj je mladi graanski stale pokazao svoju snagu., elei samostalne gradove u kojima e moi sami kovati novac,voditi sud, te se osloboditi plaanja porez ai daa feudalcima. Ve u 13. stoljeu gradovi iskupljuju svoju slobodu novcem. Trgovaki stale pokazao se najveim financijerom feudalaca, potpomaui ga novcem i pozajmnicama. Poinje doba staleke drave, kao uvod u apsolutnu monarhiju.

Mladi graanski stale bio je uz kralja, kao protutea plemstvu, i za uzvrat za svoje usluge dobivaju gradsku samoupravu. Glede strukture graanskih samouprava razlikujemo: Dvostruki kolosijek o Postoje dvije usporedne vrste lokalnih organa

Podruni centralizirani organi (neposredno pod cent. Dravnom vlasti) Podruni decentralizirani organi(samoupravni organi, posredno pod dravnom vlasti) o Karakteristian za Engleskuwww.pravokutnik.net

P a g e | 39

Jednostruki kolosijek o Postoji samo jedna linija podrunih organa, ali taj jedan organ ima dvovrsnu nadlenost Prenesenu nadlenost (dodijelila mu je centralna vlast da ju obavlja, dolazi odozgo) Vlastitu nadlenost (dobiva ju odozdo, od graana, biraa) o Organ ovdje nastupa kao centraliziran i decentraliziran organ vlasti o Karakteristian za europske zemlje

Glede intenziteta samoupravne organizacije teko je dati openiti sud. ini se da su samouprave bile jae razvijene u Engleskoj, nego ostalim europskim zemljama (pogotovo vie od zemalja na Balkanu), ali ni u eng. Samoupravi ne moemo utvrditi izrazito kontinuirane demokratske institucije, jer su nju u poetku provodili zemljoposjednici pa je imala izrazito aristokratsko obiljeje. Prilikom ispitivanja kvalitete, intenziteta, te organizacijske i demokratske efikasnosti samouprave potrebo je obratiti pozornost na nekoliko stvari: Kako se sastavljaju samoupravna tijela? o Tajnim ili javnim glasovanjem, imenovanjem od centralnih organa..

Da li birai mogu opozvati predstavnike samouprave? Da li ta uprava ima potrebnu materijalnu i financijsku sposobnost? o Neke samouprave bile su toliko siromane da nisu mogle voditi brigu ni o osnovnim pitanjima, tipa komunalije.. Dri se da decentralizacija ima racionalnu osnovu kao i pravo pojedinca na osobnu autonomiju. Smatra se daje korisno posjedovanje jedne sfere u koju dravna vlast nema pravo intervenirati i gdje se primjenjuje slobodno samoopredjeljenje volje. Teorijsku osnovu ovom shvaanju nalazimo u prirodo-pravnoj doktrini koja je isticala uroena prava pojedinaca.

Rezultati decentralizacije ovise o: Svjesnosti o sebi i svojim interesima O volji da se samoupravlja O znanju koje je potrebno da bi se kvalitetno samoupravljalo

Jedinstvena ili unitarna drava Ima jedinstven ustavwww.pravokutnik.net

P a g e | 40

Jedinstven sustav vrhovnih, centralnih dravni organa, jedan sabor, parlament, jednu vladu, jedan vrhovni sud... Administrativno je razdijeljena na oblasti, s veim ili manjim stupnjem decentralizacije

Unitarna drava moe biti centralizirana ili decentralizirana. Centralizirana je kad izmeu centralnih i lokalnih organa postoji odnos nadreenosti, te sve posljedice koje proistjeu iz takvog odnosa.

Decentralizirana je kad tog odnosa nema, nego lokalni organi imaju odreenistupanj samostalnosti.

Sloena dravato se ovog pojma tie, on je u pravnoj znanosti doveden u sumnju. Ovaj pojam trebao mi karakterizirati dravu koja je sastavljena od vie drava, odnosno uz centralne vrhovne organe postoje i neki vrhovni organi za manje drave (drava drava). Teoretiari kau da je ovo nemogue izvesti, jer unutar jedne drave moe postojati samo jedan suvereni centar, jer je suverenost u svojoj biti nedjeljiva i jedinstvena.

Dakle, moemo zakljuiti da je svaka drava na jedan nain i jedinstvena i sloena.

Jedinstvena je jer suverenost uvijek izvire iz samo jednog sredita. Svaka je drava takoer sloena jer u njoj postoje podruna sjedita, jer u ni jednoj, a pogotovo ne u suvremenoj dravi, nije mogue upravljati svim udaljenim oblastima iz samo jednog sredita.

Zato se drava slui odreenim prijenosnicima vlasti kojima daje mogunost samoorganizacije, ali im nikako ne daje suverenost. Kada bi njima dala suverenost, oduzela bi je sebi. Ta samoorganizacija nije apsolutna nego relativna; ograniena je na propise centralnog ustava i zakona.

Uvjetna podjela sloenih drava PROTEKTORAT o Osigurava se zatita, nadmonost i izrabljvanje jedne jae drave prema jednoj slabijoj koja ne posjeduje svoju suverenost o Jaa drava slabijoj daje vojnu zatitu, ali joj onemoguava samostalnu vanjsku politiku o Tipian primjer je bio eko-moravski protektorat koji je postavio Hitler o lanice protektorata javljaju se kao jedinstveni meunarodni pravni subjekti, predstavljeni putem subjektiviteta jae drave o Jaa drava postavlja ogranienja i glede unutarnje uprave drave, pa slabija drava u biti gubi svoju suverenost i prestaje biti dravom

UNIJA o Realna

Ona se povijesno javlja kao monarhijska zajednica jer lanice te zajednice imaju zajednikog monarha U meunarodnim odnosima unija istupa kao jedinstveni meunarodnopravni subjekt Zajednike vanjskopolitike funkcije ostvaruju se na osnovi meunarodnog ugovora lanice u r. Uniji su samostalne u svojoj unutarnjoj politici(samostalno sudstvo, zakonodavstvo i uprava)

www.pravokutnik.net

P a g e | 41

Mogu neka pitanja rjeavati skupa (vojska) ali sporazumom a ne na osnovi meusobnog diktata Zajedniki se financiraju vojne potrebe, vanjska funkcija i izdaci dravnog poglavara Primjeri su vedska i Norveka, Austrija i Ugarska, Danska i Island

o

Personalna

Takoer monarhijski oblik vladavine, lanice imaju zajednikog vladara- posudba vladara U svim ostalim funkcijama, drave su potpuno neovisne to se tie vanjskih i unutarnjih funkcija One nisu jedinstven meunarodnopravni subjekt kao realna unija-svaka drava je zaseban subjekt Formira se na osnovi ustava dotinih drava ili meunarodnog ugovora (Pacta Conventa) koji odreuju kako e monarh jedne drave biti dravni poglavar i druge drave Primjer su Engleska i Hanover, Nizozemska i Luxemburg

Danas ne postoje ni realne ni personalne unije

KONFEDERACIJA o Savez neovisnih, suverenih drava koji je stvoren na osnovi meunarodnog ugovora o Savez se stvara u svrhu rjeavanja jedinstvenih pitanja samostalni meunarodnopravni objekti su suverene

o Konfederacijom ne nastaje nova drava, nego drave ostaju o Konfederativna vlast je izvedena iz vlasti drava lanica a one o Ima jedno stalno dravno tijelo, to je konfederativna

skuptina i po njoj se razlikuje od obinog politikog saveza U toj skuptini odluke se donose u naelu jednoglasno ili veinom glasova Nezadovoljna lanica moe ne prihvatiti takvu odluku ili istupiti iz konfederacije

Odluke konfederativne skuptine nisu automatski obvezne za graane, dok ih posebno ne usvoje svaka drava posebno- taj in zove se inartikulacija konfederacija nema neposrednu imperativnu vlast nad graanima drava lanica

www.pravokutnik.net

P a g e | 42

Nadlenost te skuptine odreena je ciljem konfederacije i ne predstavlja sve funkcije dravne vlasti

o

o

Konfederacija nema jedinstvenu vojsku, sustav poreza, budeta i dravljanstvo Jedinstvena je samo ona funkcija koja je povezana sa samim stvaranjem konfederacije Konfederacija se prikazuje kao prijelazan oblik. Naziva se jo savez drava, za razliku od federacije koja se naziva savezna drava. Primjer konfederacije je Njemaki Savez.

FEDERACIJA o Izmeu brojnih federacija koje su nastajale kroz povijest postoje brojne razlike o Neke su razvile jae elemente decentralizacije, dok je kod drugih obrnuto o Ope karakteristike federacije su da vlast nije izvedena iz vlasti lanica, nego je originarna i odreena federativnim ustavom o Jedino je savezna vlast suverena-drave u federaciji nisu suverene ni samostalne, nego samo imaju djelomino autonomiju o Savezna vlast se prostire izravno na drave lanice i njene drave i pravna snaga odluka federacije nije uvjetovana inartikulacijom o Obino postoji dvojno dravljanstvo; savezniko i republiko ali iz toga ne proizlazi da republika mora biti drava o Federacija je u biti decentralizirana drava jer je federalnim