OPĆA POVIJEST - skripta

  • View
    321

  • Download
    12

Embed Size (px)

Transcript

FRANAKA Dravno ureenje: sredinji organi vlasti (kralj, dvor, skuptina);Kraljevska vlast shvaa se kao privatnopravna ovlast, a ne javnopravna funkcija. Vlast nasljeuju sinovi, a ako njih nema, braa. Vladar ima pravo zapovijedanja (ban) nastalo u VI. st. Ban je i kazna od 60 solida za krenje kraljeva naloga. Grof takoer ima ban zatien kaznom od najee 15 solida. Vladar ima mundium. U patrimonijalnoj dravi on je zatitnik, sudac, izmiritelj i izvritelj pravde. Stanovnike smatra ovisnima i duni su mu poloiti zakletvu. Dvor Merovinkog kralja (sacrum palatium) sa kraljem seli od mjesta do mjesta: 1) consiliarii - ugledne crkve i svjetovne (proceres) osobe 2) minsteriales: a) dvorski upravitelj (maior domus), zapovjednik garde i vrhovni upravitelj b) comes palatii, sudac c) comes stabuli, starjeina konjunice, vrhovni vojni zapovjednik d) senescalcus, ef opskrbe e) referendarius, voditelj dvorske kancelarije, laik, esto Rimljanin Dvor ini i kraljevska vojna pratnja (trustis): 1) vii antrustiones 2) nii leudes, tj. kraljevski slobodni ljudi dobivaju slobodne seljake posjede koje ne smiju otuiti i napustiti. Skuptine iz rodovskog drutva su opstale, ali kao narodne skuptine svih slobodnih Franaka. Odravaju se jednom godinje, u oujku. Placitum skuptina velikaa; saziva je kralj radi rasprave politikih pitanja, a ima savjetodavni karakter; kasnije velikai dovode i svoje ljude pa zbog brojnosti prerasta u Narodnu skuptinu (Placitum generale).

Dravno uredenje: lokalna uprava;Po starijem miljenju drava je podjeljena na grofovije na elu s comesom. Grofovije (comitates) se dijele na cetene. To su opine slobodnih stanovnika (mallus), na elu sa satnikom (tungin, centenarius), kojeg bira skuptina svih slobodnih opinara. Noviji autori tvrde da grofovija i cetena nemaju veze s germanskim ureenjem te da se drava ne dijeli u cijelosti na grofovije. Cetene su moda skupine slobodnih vojnih kolonista na kraljevim dobrima, koji su kralju prisegli vjernost. Cetenar je najprije upravitelj kraljevskog dobra, a kasnije stjee sudsku vlast koju ranije vri grof, nekad vojni zapovjednik.

1

Treba razlikovati juna i zapadna podruja u kojima u VI. st. postoji comes civitatis od sjeverne i istone Galije gdje su se civitates razdijelile na manja podruja sa urbanim sreditem (civitas) i distriktom (pagus, gau). Na sjeveru i istoku nije potpuno provedena podjela teritorija na grofovije pa je grof upravitelj kraljevskih dobara, nadreen kraljevskim slobodnim ljudima. Iz njegove vlasti su izuzeti npr. crkveni i svjetovni veleposjedi s imunitetom. Cetene nejasno pitanje po Pactus pro tenore pacis iz 550. ona je skup stanovnika koji jami za tetu od kraa ali i dijele prihod od dobivenih odteta. Noviji autori misle da su u srednjem vijeku svi stanovnici drave bili na neki nain neslobodni. Leudes, kraljevi slobodni ljudi, slobodni su jer imaju svoju posebnu sudbenu organizaciju, dok su u odnosu prema kralju neslobodni. Karlo Veliki stvorio je novi tip vojvodstava, na elu sa lanovima svoje obitelji. Osniva brojne marke, pogranina upravna podruja organiziranih u vojne svrhe. U njima se naseljavaju kolonisti obvezni na vojnu dunost, izgradnju i odravanje utvrda.

Dravno ustrojstvo: sudovi;Kraljev sud predsjeda kralj, kasnije dvorski upravitelj, za Karolinga comes platii; nadlean je za vee sporove uglednih osoba, ili kao privilegij dan crkvama i sl. Narodni sud (ting, mallum) sudi ostale predmete po cetenama u VII. st. predsjeda mu comes koji obilazi pagus svoje grofovije; vana je uloga 7 prisjednika (rahimburgi), koje moda ranije bira narod kao samostalne suce o oni su predlagali presudu, a skuptina je prihvaala ili odbijala presudu je izvravao grof uz pomo rahimburga od VIII. st. predsjeda mu centenarius Placita generalia odravaju se 3 puta godinje; predsjeda grof; moraju prisustvovati svi slobodni ljudi stanovnici podruja; prisjednici su 7 skabina, trajno izabranih uglednih lokalnih ljudi koji poznaju pravo; ako predmeti nisu rijeeni, npr. zbog brojnosti na placita generalia, upuuju se na placita minora. Placita minora sudi vicarius, grofov zamjenik u naelu centenarius sa skabinima bez skuptine. Od 811. razlikuju se vei sporovi (causae maiores) gdje predsjedava comes, od manjih sporova (causae minores) kojima predsjedava vicarius.

2

DrutvoI. Najvei zemljoposjednik je vladar, vlasnik starih rimskih dravnih veleposjeda i svih neobraenih povrina, osobito panjaka i uma. Veleposjednici su grofovske obitelji i Crkva.

II.

III. Srednje imuan slobodni Franak u IX. st. ima oko 12 mansa (jedinica od 10 ha). U vojsci je teko naoruani oklopnik. IV. Obian slobodni Franak posjeduje oko 3-5 mansa kao vlasnik ili vazal. V. Mali posjednici dolaze u bezizlaznu ekonomsku situaciju zbog velikih obveza prema dravi i ikaniranja. Izlaz trae u prodaji posjeda veleposjedniku, koji posjed vraa u stvarnopravan nasljedan zakup (precaria oblata). Veleposjednik zakupljenoj dodaje neto svoje zemlje (precaria remuneratoria) ili slobodnom bezemljau daje zemlju (precaria data). Ako se slobodan ovjek predao u vlast monijoj osobi, postajao je njegov vassus.

VI. Slian je poloaj lita (laeti), pripadnika pokorenih plemena, potomaka rimskih kolona i osloboenika, vezanih za zemlju koju obrauju (glebae adscripti), obavezni su na tlaku, osobno davanje (litimonium) i dae. VII. Neslobodni (servi, mancipia) nisu robovi, tj. bespravni ljudi. Brojne su neslobodne osobe u vlasti neslobodnih mancipija. Neslobodni kojima je dodijeljeno imanje (servi casati) su glebae adscripti. Vlasnik nije mogao prodati zemlju bez njih. VIII. Najslabiji poloaj imaju robovi kupljeni u inozemstvu, izjednaeni su s pokretninama. Zatieni su niskom vradom, koja se plaa gospodaru. IX. Bolji poloaj imaju kune sluge (ministeriales, vassi ad ministerium). Ako su bili u kraljevoj slubi (servi regis) mogli su obavljati i dravne funkcije. X. Osloboenici mogu biti pod patronatom biveg gospodara (tabularii), Crkve ili osloboenici svjetovnih gospodara (cartularii). Oslobaaju se ispravom. Punu slobodu imaju osobe osloboene pred kraljem simbolinim bacanjem denara u znak odustajanja od plaanja glavarine (manumissio per denarium).

CrkvaCrkva ima vanu ulogu u dravi. Iz kasnog Rimskog carstva prenijela je hijerarhiju i rimske zakone (Ecclesia vivit lege Romana). Crkva ovisi o kralju. Kralj odobrava odravanje koncila, utvruje dnevni red i potvruje zakljuke. Karlo Martel i Pipin su u VIII. st. oduzeli dobra Crkvi i dodijelili ih velikaima jaajui svoju vlast. Crkva je obeaena uvoenjem plaanja crkvene desetine prihoda i priroda sa svih zemljita. Naelno je priznato vlasnitvo Crkve nad oduzetom zemljom, a ona ih je 734. godine formalno dodijelila kao precaria verbo regis velikaima.

3

Uloga Crkve i pape poveala se 751. kada je Karolinzima priznala kraljevsku, te 800. carsku titulu. Od Karlova unuka Lotara, esto godina se smatralo da se carska kruna zapadnog carstva pravno stjee krunidbom u Rimu. Postoje i tzv. vlastite crkve (ecclesia propria). To su crkve, samostani, zaklade i biskupije u vlasnitvu i vlasti gospodara. Vlasnik ih smatra pertinencijom zemljinog posjeda i njima slobodno raspolae, postavlja i otputa sveenike.

Izvori prava (openito, lex);Franako pravo je skup pravnih normi koje vai za pripadnike franakih plemena za Merovinga i Karolinga od konca VI. do konca IX. st. U irem smislu to je naziv za pravne sustave koji u dravi vae za Franke i ostale narode. Starija shvaanja pravo dijele na: -germansko doba -franako doba -germansko pravo srednjeg vijeka Franaka se povijest temelji na proimanju rimskog postklasinog prava s pravima tzv. bar barskih naroda. U nedostatku kraljevskog prava koristi se lex orignis tj. narodno pravo koje vai za pojedinca (tzv. princip personaliteta). Ako su ugovore sklapali pripadnici raznih naroda, morali su ih sklopiti u skladu s propisima oba pravna sustava. Zato su u ispravama strane izjavljivale kojem pravnom sustavu pripadaju. Vrela su u prvom redu kodifikacije tzv. narodnih prava (leges barbarorum): Najznaajnije mjesto ima Lex Salica s nekoliko recenzija: 1. Pactus legis Salicae sastavljen za kralja Klodviga 2. Recensio Theudorica u doba Teodorika I., odnosi se na Austraziju, u nekim odredbama prestiliziran Pactus 3. Recensio Guntehramna povean i izmjenjen tekst na osnovi prve dvije 4. Recensio Pippina 5. Lex Salica Carolina Lex Ribuaria poznata je u redakciji iz doba kralja Pipina (VIII. st.). Noviji autori tvrde da nije narodno pravo, ve merovinki zakonik sastavljen na osnovi salijskog prava koji je vaio za Franke u terra Ribuaria (Keln).

Izvori prava (kapitulari i formulari, isprave);KAPITULARI vaan izvor njima kralj dopunjava ili mijenja pravo naziv se uobiavao za Karolinga

4

3 vrste kapitulara: a) Capitula legibus addenda kojima kralj mijenja narodna prava b) Capitula per se scribenda kralj donosi neovisno od narodnih prava na osnovi svoje vrhovne vlasti c) Capitula missorum su upute za rad kraljevskih izaslanika (missi dominici) Neki razlikuju i Capitularia mundana (o svjetovnim pitanjima) i Capitularia ecclesiastica (o crkvenim pitanjima). Suglasnost naroda consensus populi, je pretpostavka vaenja kapitulara. Izdavanje kapitulara prestaje nakon smrti Karla elavog (877. godine).

FORMULARI sabrani tipovi (primjeri) pravnih poslova za potrebe prakse. najstarije su Formula Andagavenses (poetak VII.st.) o nadovezuju se na rimske isprave, ali sadre i franake pravne izraze najvanije su Formula Marculfi (VII.st.) o namijenjene naravi ISPRAVE razlikuju se: o cartae u subjektivnoj formi (1. licu) sastavljena izjava o pravnom poslu; ne sadri potpis pisara, ve imena svjedoka koji je ovjeravaju vlastoruno nacrtanim kriiem ili polaganjem ruke na nju; prijenos nekretnina obavljao se simbolino predajom isprave stjecatelju (traditio cartam). o notitiae

Stvarno pravo;Franako pravo svaku stvarnopravnu ovlast nad nekretninama shvaa kao posebnu vrstu vlasni