1

OPI POREZNI ZAKON

(Redakcijski proieni tekst, 'Narodne novine', br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15)

Na snazi i primjenjuje se od 17. oujka 2015. osim lanka 51. stavka 9. koji stupa na snagu 1. sijenja 2016.

I. TEMELJNE ODREDBE

Opa odredba

lanak 1.

Ovaj Zakon ureuje odnos izmeu poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije

ureeno drugaije i predstavlja zajedniku osnovu poreznog sustava.

Prijenos i provedba propisa Europske unije

lanak 1.a

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive Europske unije:

Direktiva Vijea 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od tednje isplaenog u obliku kamata (SL L 157, 26. 6. 2003., str. 38.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/48/EZ),

Direktiva Vijea 2010/24/EU od 16. oujka 2010. o uzajamnoj pomoi pri naplati trabina povezanih s porezima, carinama i drugim mjerama (SL L 84, 31. 3. 2010., str. 1.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2010/24/EU),

Direktiva Vijea 2011/16/EU od 15. veljae 2011. o administrativnoj suradnji na podruju oporezivanja koja zamjenjuje Direktivu 77/799/EEZ (SL L 64, 11. 3. 2011., str. 1.), (u daljnjem tekstu: Direktiva 2011/16/EU).

(2) Ovim se Zakonom utvruje tijelo nadleno za provedbu Uredbe Vijea (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u podruju poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010., str. 1.), (u daljnjem tekstu: Uredba Vijea (EU) br. 904/2010).

Oblici javnih davanja

lanak 2.

(1) Javna davanja u smislu ovoga Zakona jesu porezi i druga javna davanja.

(2) Porezi su novana davanja i prihod su prorauna koji se koristi za podmirivanje proraunom utvrenih javnih izdataka. Porezi se ne smatraju povremenim davanjima.

(3) Drugim javnim davanjima smatraju se troarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novane kazne za porezne prekraje i sva davanja ije je utvrivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadlenosti poreznog tijela.

(4) Carina je novano davanje koje se plaa pri uvozu i izvozu.

(5) Pristojbe su novana davanja koja se plaaju za odreenu inidbu ili za koritenje odreenoga javnog dobra.

(6) Doprinosi su novana davanja koja se plaaju za koritenje odreenih usluga ili ostvarivanja prava.

(7) Naknada za koncesiju jest novano davanje za pravo gospodarskoga koritenja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom odreeno da su od dravnog interesa, za pravo obavljanja djelatnosti od dravnog interesa te za izgradnju i koritenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.

(8) Odredbe ovoga Zakona propisane za poreze na odgovarajui nain primjenjuju se i na druga javna davanja (u daljnjem tekstu: porezi) propisana ovim Zakonom, ako ovim Zakonom ili posebnim propisima nije ureeno drugaije.

2

Pojam poreznog tijela

lanak 3. Porezno tijelo jest tijelo dravne uprave, tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem su djelokrugu poslovi utvrivanja, nadzora i naplate poreza.

Odnos ovoga Zakona prema Zakonu o opem upravnom postupku

lanak 4. Ako ovim Zakonom nije ureeno drugaije, na postupanje poreznih tijela primjenjuje se Zakon o opem upravnom postupku.

II. NAELA OPOREZIVANJA Primjena poreznih propisa

lanak 5. U postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka injenica na kojima se temelji oporezivanje.

Postupak poreznih tijela

lanak 6. (1) Porezno tijelo duno je zakonito utvrivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa.

(2) Porezno tijelo duno je utvrivati sve injenice koje su bitne za donoenje zakonite i pravilne odluke, pri emu je s jednakom panjom duno utvrditi i one injenice koje idu u prilog poreznog obveznika. Koje e se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu, odreuje porezno tijelo.

(3) Porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podnoenje poreznih prijava. Porezno tijelo duno je upozoriti sudionike porezno-pravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku.

(4) Porezno tijelo duno je uspostaviti sustav informiranja koji e poreznim obveznicima omoguavati jedinstven, suvremen i to laki pristup informacijama, objavljujui na svojim internetskim stranicama porezne propise i njihove izmjene i dopune.

(5) Ako porezni obveznik predaje ispravu na stranom jeziku i pismu koje nije u slubenoj uporabi kod poreznog tijela, porezno tijelo odredit e rok u kojem e porezni obveznik dostaviti ovjereni prijevod isprave na hrvatski jezik i latinino pismo.

(6) Ako porezni obveznik ne dostavi ovjereni prijevod iz stavka 5. ovoga lanka u odreenom roku, porezno tijelo prevest e isprave o troku poreznog obveznika.

Pravo na oitovanje

lanak 7. Prije donoenja poreznog akta kojim se utvruju prava i obveze poreznog obveznika, porezno tijelo mora poreznom obvezniku omoguiti oitovanje o injenicama i okolnostima koje su bitne za donoenje poreznog akta.

Obveza uvanja porezne tajne lanak 8. (1) Porezno tijelo duno je kao poreznu tajnu uvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolae, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim dravama u poreznim stvarima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ne smatra se poreznom tajnom:

1. podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost,

3

2. podatak o poreznim obveznicima koji su davali lane podatke s ciljem umanjenja svoje ili tue obveze poreza na dodanu vrijednost (krune prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvreno u porezno-pravnom postupku.

(3) Obveza uvanja porezne tajne iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se na sve slubene osobe poreznog tijela, vjetake i druge osobe koje su ukljuene u porezni postupak.

(4) Obveza uvanja porezne tajne je povrijeena ako se injenice navedene u stavku 1. ovoga lanka neovlateno koriste ili objave.

(5) Obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena:

1. ako se poreznom jamcu omogui uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,

2. ako se lanove drutva osoba upozna s injenicama bitnima za oporezivanje drutva,

3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekrajnog ili sudskog postupka,

4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose,

5. ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,

6. ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po slubenoj dunosti trai podatke nune za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inae stranka trebala sama pribaviti,

7. ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija meusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrivanje prava i obveza poreznih obveznika,

8. ako se podaci daju u skladu s postupcima propisanim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i

drugim meunarodnim ugovorima u poreznim stvarima koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj,

9. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom za pruanje i dobivanje pravne pomoi i

10. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom o administrativnoj suradnji i razmjeni

informacija izmeu drava lanica Europske unije .

(6) Obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena u sluaju kada porezno tijelo bez posebnog zahtjeva dostavlja drugom javnopravnom tijelu podatke za koje je saznalo tijekom voenja poreznog postupka, ako postoji sumnja u postojanje kaznenog djela, krenje zakona ili drugog propisa za ije je provoenje nadleno neko drugo javnopravno tijelo.

(7) Obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena ako Ministarstvo financija Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim internetskim stranicama popis dospjelih i neplaenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja,

posebnog poreza na naftne derivate, posebnog poreza na duhanske preraevine, posebnog poreza na pivo, posebnog poreza na kavu, posebnog poreza na bezalkoholna pia, poreza na promet nekretninama te carina, ako je ukupni iznos duga:

1. vei od iznosa 100.000,00 kuna za fizike osobe koje obavljaju djelatnost,

2. vei od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe i

3. vei od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike.

(8) U izraun visine duga iz stavka 7. ovoga lanka ne uzimaju se iznosi zaduenja dospjelih u zadnja tri mjeseca prije objave popisa dospjelih i nenaplaenih dugova. Razdoblje od tri mjeseca rauna se poevi od zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu objave popisa dospjelih i nenaplaenih dugova. Izvrene uplate u razdoblju od navedena tri mjeseca uzimaju se u izraun visine duga iz stavka 7. ovoga lanka.

4

(9) Datumi objave popisa dospjelih, a neplaenih dugova iz stavka 7. ovoga lanka, a sukladno vremenskom odreenju poreznih zaduenja iz stavka 8. ovoga lanka, su 31. srpnja, 31. listopada, 31. sijenja i 30. travnja.

(10) Popis iz stavka 7. ovoga lanka, sadri: ime i prezime ili naziv poreznog obveznika, godinu roenja fizike osobe, mjesto prebivalita ili boravita fizike osobe ili sjedita pravne osobe, iznos duga po vrsti poreza te ukupni iznos duga. Na zahtjev osobe koja dokae pravni interes, Porezna uprava popis moe dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrivanja identiteta pojedinanog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao to su: datum i mjesec roenja fizike osobe i ime roditelja fizike osobe. Porezna uprava moe za porezne obveznike s popisa iz stavka 7. ovoga lanka iznijeti podatke o poduzetim mjerama ovrnog postupka.

(11) Iznimno od stavka 7. i 9. ovoga lanka, popis nee sadravati podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obrono plaanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga ili je pravomonim rjeenjem o sklopljenoj predsteajnoj nagodbi utvreno da se dug reprogramira

(12) Iznimno, obveza uvanja porezne tajne nije povrijeena ako Ministarstvo financija Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavljuje u sredstvima javnog priopavanja i na svojim internetskim stranicama podatke potrebne radi ispravljanja netonih ili nepotpunih informacija u sluaju ako je netone ili nepotpune informacije porezni obveznik izravno ili neizravno dostavio sredstvima javnog priopavanja.

(13) Ako ovim Zakonom nije ureeno drugaije, na obvezu uvanja porezne tajne na odgovarajui nain primjenjuje se Zakon o tajnosti podataka i Zakon o zatiti osobnih podataka.

Obveza postupanja u dobroj vjeri

lanak 9. (1) Sudionici porezno-pravnog odnosa duni su postupati u dobroj vjeri.

(2) Postupanje u dobroj vjeri znai savjesno i poteno postupanje u skladu sa zakonom.

(3) Ministar financija e pravilnikom propisati nain postupanja u dobroj vjeri. Obvezujua miljenja

lanak 9.a (1) Porezno tijelo ovlateno je na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujue miljenje o poreznom tretmanu buduih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih dogaaja i djelatnosti poreznog obveznika.

(2) Trokove izdavanja obvezujuih miljenja u cijelosti snosi porezni obveznik.

(3) Ministar financija pravilnikom e propisati podruja primjene, nain, rokove i iznose trokova izdavanja obvezujuih miljenja.

Gospodarski pristup

lanak 10. (1) Porezne injenice utvruju se prema njihovoj gospodarskoj biti.

(2) Ako je prihod, dohodak, dobit ili druga procjenjiva korist ostvarena bez pravne osnove, porezno tijelo utvrdit

e poreznu obvezu u skladu s posebnim zakonom kojim se ureuje pojedina vrsta poreza.

(3) Ako je u kaznenom ili prekrajnom postupku pravomonom odlukom izreena zatitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom, porezni akt kojim je utvrena porezna obveza ponitit e se na zahtjev poreznog obveznika.

Prividni pravni poslovi

lanak 11.

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrivanje porezne obveze prikriveni pravni posao.

5

III. POREZNO-PRAVNI ODNOS

Porezno-pravni odnos

lanak 12. (1) Porezno-pravni odnos u smislu ovoga Zakona jest odnos izmeu poreznog tijela i poreznog obveznika koji obuhvaa njihova prava i obveze u poreznom postupku.

(2) Sudionici porezno-pravnog odnosa jesu porezno tijelo i porezni obveznik te osobe koje prema odredbama

ovoga Zakona jame za plaanje poreza.

Porezni obveznik

lanak 13. Porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva odreena zakonom kojim se ureuje pojedina vrsta poreza.

Porezni broj

lanak 14. (1) Poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra se osobni identifikacijski broj propisan posebnim zakonom.

(2) Porezna uprava koristi osobni identifikacijski broj za povezivanje i objedinjavanje podataka iz slubenih evidencija koje vode javnopravna tijela te podataka prikupljenih na drugi nain o imovini koju posjeduje fizika osoba.

Opunomoenik, pomagatelj i porezni savjetnik lanak 15. (1) Porezni obveznik moe imati opunomoenika, pomagatelja i poreznog savjetnika.

(2) Opunomoenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika u okviru dobivene punomoi i u njegovo ime moe poduzimati radnje u poreznom postupku.

(3) Pomagatelj je osoba koja nastupa uz nazonost poreznog obveznika i pomae mu savjetima. Izjava pomagatelja smatra se izjavom poreznog obveznika samo ako porezni obveznik danoj izjavi odmah ne

proturjei. Pomagatelj nije ovlaten u ime poreznog obveznika poduzimati radnje u poreznom postupku kao njegov zastupnik.

(4) Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika u poreznom postupku pred

poreznim tijelima. Ako nastupa i kao opunomoenik poreznog obveznika, mora imati punomo za obavljanje tih poslova. Obavljanje djelatnosti poreznog savjetnika ureuje se posebnim zakonom.

Obveze zakonskih zastupnika, upravitelja imovine i osoba s pravom raspolaganja imovinom

lanak 16. (1) Zakonski zastupnici fizikih i pravnih osoba i zastupnici ili upravitelji udruenih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti moraju ispunjavati porezne obveze osoba koje zastupaju.

(2) Ako udruene osobe bez pravne osobnosti (u daljnjem tekstu: udruene osobe) nemaju zastupnika ili upravitelja, obveze u smislu stavka 1. ovoga lanka moraju ispunjavati lanovi udruenja. Smatrat e se da je svaki lan udruenja porezni obveznik.

(3) Za imovinske mase bez pravne osobnosti koje nemaju zastupnika ili upravitelja, poreznim obveznicima

smatrat e se svi njihovi vlasnici.

(4) Ako imovinom upravlja druga osoba, smatrat e se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proistjeu iz imovine kojom upravlja.

(5) Tko stvarno koristi ili raspolae tuom imovinom bez pravne osnove, smatrat e se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proistjeu iz koritenja ili raspolaganja tom imovinom.

Zastupnik po slubenoj dunosti lanak 17.

6

(1) Porezno tijelo e po slubenoj dunosti postaviti zastupnika:

1. poreznom obvezniku nepoznatog sjedita, prebivalita ili uobiajenog boravita,

2. nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreznog postupka.

(2) Ako je porezni obveznik fizika osoba koja nije poslovno sposobna i nema zakonskog zastupnika, porezno tijelo podnijet e zahtjev nadlenom sudu za postavljanje zastupnika.

(3) Za zastupnika po slubenoj dunosti moe se postaviti porezni savjetnik, odvjetnik ili druga osoba koja ima potrebno struno znanje za obavljanje zastupanja.

(4) Zastupnik iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima pravo na nagradu i naknadu trokova zastupanja. Visinu nagrade i naknadu trokova utvruje i isplauje porezno tijelo prema pravilniku koji donosi ministar financija.

(5) Porezno tijelo ima pravo potraivati od poreznog obveznika povrat sredstava isplaenih za nagrade i naknadu trokova zastupnika iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

IV. POREZNO-DUNIKI ODNOS

1. OPE ODREDBE

Pojam porezno-dunikog odnosa lanak 18.

(1) Porezno-duniki odnos u smislu ovoga Zakona je dio porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici porezno-dunikog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze.

(2) Sudionici porezno-dunikog odnosa jesu porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac.

Prava iz porezno-dunikog odnosa lanak 19.

(1) Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima pravo na naplatu:

1. poreza,

2. kamata i novanih kazni,

3. novanih inidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva.

(2) Porezni obveznik ili osoba koja je preplatila porez ili od koje je bez pravne osnove porez naplaen ima pravo na:

1. povrat preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove,

2. kamate na porez koji je plaen bez pravne osnove.

Nastanak prava iz porezno-dunikog odnosa

lanak 20.

(1) Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima prava iz lanka 19. stavka 1. ovoga Zakona od dana dospjelosti trabine po osnovi poreza.

(2) Porezni obveznik ili druga osoba u porezno-dunikom odnosu ima prava iz lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove.

Podmirenje obveza iz porezno-dunikog odnosa od solidarnog dunika i tree osobe

7

lanak 21.

(1) Obveze iz porezno-dunikog odnosa za poreznog obveznika mogu podmiriti i tree osobe.

(2) Osobe od kojih svaka ima obvezu podmiriti isti porezni dug jesu solidarni dunici. Svaki solidarni dunik obvezan je podmiriti cjelokupni porezni dug.

Porezno tijelo odluuje od kojeg e solidarnog dunika naplatiti porezni dug i u kojoj visini.

(3) Ispunjenjem obveze jednoga solidarnog dunika prestaje porezno-duniki odnos svih solidarnih dunika.

Poloaj pravnih sljednika lanak 22.

(1) Univerzalni pravni sljednik u cijelosti preuzima pravni poloaj pravnog prednika, osim obveza po osnovi izreenih novanih kazni pravnom predniku.

(2) Nasljednici su duni platiti obveze iz porezno-dunikog odnosa do visine vrijednosti naslijeene imovine, osim obveza po osnovi izreenih novanih kazni ostavitelju.

(3) Vrijednost naslijeene imovine utvruje porezno tijelo na osnovi trinih cijena.

Ustup, zalog i pljenidba prava iz porezno-dunikog odnosa lanak 23.

(1) Prava iz porezno-dunikog odnosa, kao to su pravo na povrat poreza, pravo na povrat iznosa koji je na ime poreza za poreznog obveznika platio porezni jamac i pravo na povrat kamata, mogu se ustupiti, zaloiti i zaplijeniti.

(2) Ustupatelj prava iz stavka 1. ovoga lanka duan je dostaviti ugovor o ustupu poreznom tijelu u roku od tri dana od dana njegova sklapanja.

(3) Ugovor o ustupu obvezujui je za porezno tijelo, osim ako se nad ustupateljem prava provodi ovrha.

Prestanak prava i obveza iz porezno-dunikog odnosa lanak 24.

(1) Prava i obveze iz porezno-dunikog odnosa prestaju plaanjem, prijebojem, otpisom i u drugim sluajevima odreenima ovim Zakonom.

(2) Prava iz porezno-dunikog odnosa prestaju zastarom.

2. ODREDBE O ODGOVORNOSTI

Odgovornost zastupanih osoba

lanak 25.

Zastupane osobe odgovaraju za neplaeni i manje plaeni porez i pripadajue kamate koje su posljedica neizvravanja obveza iz porezno-dunikog odnosa.

Odgovornost zastupnika

lanak 26.

Ako su zakonski zastupnici fizikih i pravnih osoba i zastupnici ili upravitelji udruenih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti, u obavljanju poslova poinili kazneno djelo utaje poreza ili sudjelovali u utaji poreza ili bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe, tada se zastupnik ili

upravitelj smatra poreznim jamcem za manje plaeni porez i kamate.

Odgovornost osoba koje vode poslove drutva i povezanih osoba lanak 26.a

8

(1) lanovi uprave i izvrni direktori drutva kapitala odgovaraju kao porezni jamci ako pri voenju poslova drutva zloupotrebljavaju svoje ovlasti to ima za posljedicu nemogunost ispunjenja obveza iz porezno-dunikog odnosa i oteenje poreznog tijela.

(2) Radnjama kojima se oteuje porezno tijelo kao vjerovnik u porezno-dunikom odnosu osobito se smatraju: preusmjeravanje novanih tokova na druge pravne ili fizike osobe radi izbjegavanja plaanja poreznih obveza, koritenje drutva radi postizanja ciljeva koje ne bi sam mogao postii, a koji su zabranjeni, umanjenje ili otuenje imovine drutva ako je isto za posljedicu imalo nemogunost plaanja obveza iz porezno-dunikog odnosa.

(3) Osobna odgovornost postoji i u sluaju osobe koja se koristi drugim osobama koje djeluju kao njegovi povjerenici, tako da se u drutvu kao lan iskazuje netko drugi, ali to ini po nalogu i uputama te osobe.

(4) Za podmirenje obveza drutva, ali najvie do visine ostvarene koristi, supsidijarno odgovaraju i povezane osobe u iju korist je poduzeto raspolaganje na tetu drutva, to za posljedicu ima neispunjavanje obveze iz porezno-dunikog odnosa.

Odgovornosti lanova trgovakog drutva lanak 26.b

(1) lanovi javnoga trgovakoga drutva i komplementari u komanditnome drutvu odgovaraju za obveze drutva osobno, solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom. lanovi gospodarskog interesnog udruenja odgovaraju za obveze udruenja cijelom svojom imovinom.

(2) lanovi drutva s ogranienom odgovornou, dioniari dionikoga drutva, komanditori u komanditnom drutvu ne odgovaraju za obveze drutva izuzev kada je to odreeno zakonom.

(3) Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao lan trgovakoga drutva ne odgovara za obveze drutva ne moe se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.

(4) Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost lana drutva iz stavka 3. ovoga lanka osobito:

1. ako koristi drutvo za to da bi postigao cilj koji mu je inae zabranjen,

2. ako koristi drutvo da bi otetio vjerovnike,

3. ako protivno zakonu upravlja imovinom drutva kao da je to njegova imovina,

4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu drutva, iako je znao ili morao znati da ono nee moi podmiriti svoje obveze.

Posebna odgovornost lanova trgovakog drutva, osoba koje vode poslove drutva i povezanih osoba lanak 26.c

Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost lanova drutva, osoba koje vode poslove drutva, i povezanih osoba, osobito ako oni:

1. prividno ili besplatno prenesu imovinu na trgovako drutvo, koje su osnovali sami ili s drugim osobama ili na drugi nain cijelu ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajue protuinidbe ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, otete ju, unite ili uine neupotrebljivom,

2. zakljue prividni pravni posao ili priznaju nepostojeu trabinu osobama iz toke 1. ovoga lanka,

3. u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje imovinu ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu

zakonom propisana godinja izvjea, bez odgaanja a najkasnije dvadeset i jedan dan od nastanka razloga kojega poseban zakon odreuje kao razlog za pokretanje steajnog postupka ne zatrae da se takav postupak pokrene.

Odgovornost kod zlouporabe prava

lanak 26.d

9

Osobe iz lanka 26.a, 26.b i 26.c, te osobe iz lanka 40.a, 40.b i 41. ovoga Zakona ija odgovornost je utvrena rjeenjem iz lanka 158.f stavka 6. ovoga Zakona, za nemogunost plaanja obveze iz porezno-dunikog odnosa odgovaraju kao porezni jamci.

Odgovornost za neplaanje poreza po odbitku

lanak 27.

Tko je duan obraunavati, obustavljati, uplaivati i prijavljivati porez u ime i za raun druge osobe, za taj porez odgovara kao jamac platac.

Odgovornost za vjerodostojnost poslovnih knjiga

lanak 28.

Tko sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i

nepravodobnom voenju poslovnih knjiga, jami za iznos manje plaenog poreza i pripadajuih kamata nastalog kao posljedica takva njegova djelovanja.

Odgovornost preuzimatelja gospodarske cjeline

lanak 29.

(1) Pri prijenosu vlasnitva gospodarske cjeline, stjecatelj se smatra poreznim jamcem za:

1. porez ija se obveza plaanja temelji na poslovanju gospodarske cjeline prije stjecanja,

2. porez koji se plaa po odbitku (porez na dohodak od nesamostalnog rada) pod uvjetom da je obveza plaanja tog poreza nastala u godini u kojoj je izvren prijenos vlasnitva gospodarske cjeline.

(2) Jamstvo stjecatelja ogranieno je vrijednou steene imovine.

(3) Iznimno, odredba stavka 1. toke 1. ovoga lanka ne primjenjuje se na stjecanje u steajnom i ovrnom postupku.

Odgovornost poreznog jamca

lanak 30.

(1) Porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni obveznik. Porezno tijelo pozvat e poreznog jamca na plaanje poreznog duga.

(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se ako porezni jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je sudjelovao u utaji poreza.

Odgovornost vlasnika stvari i prava

lanak 31.

Brisan.

Odgovornost utajivaa poreza i pomagatelja

lanak 32.

Tko zbog utaje poreza, pomaganja ili prikrivanja utaje, umanji ili ne iskae poreznu obvezu, jami za taj manje plaeni ili utajeni porez i pripadajue kamate.

3. GOSPODARSKA CJELINA I NJEZINA PROCJENA

10

Gospodarska cjelina

lanak 33.

(1) Gospodarska cjelina je sva imovina i obveze to u poslovnom i organizacijskom smislu ini samostalni subjekt, odnosno subjekt sposoban za samostalno poslovanje.

(2) Ministar financija pravilnikom propisuje to se u pojedinom sluaju smatra gospodarskom cjelinom.

Pripadnost gospodarske cjeline

lanak 34.

Ako neka druga osoba, a ne vlasnik, ima pravo raspolaganja gospodarskom cjelinom na nain da moe vlasnika gospodarski iskljuiti od utjecaja na to dobro, tada se u poreznom smislu smatra da ta gospodarska cjelina pripada toj drugoj osobi. Kod fiducijarnih (povjerenikih) odnosa smatra se da gospodarska cjelina pripada fiducijaru (povjereniku).

Utvrivanje vrijednosti gospodarske cjeline u vlasnitvu vie osoba

lanak 35.

(1) Ako je neka gospodarska cjelina u vlasnitvu dviju ili vie osoba, njezina se vrijednost utvruje u cjelini.

(2) Ako osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne sudjeluju u poreznom postupku kao jedan porezni obveznik, tada se vrijednost gospodarske cjeline dijeli prema veliini udjela svake osobe.

(3) Ako udio u vrijednosti zajednike gospodarske cjeline nije odreen, smatra se da je svaka osoba vlasnik zajednike gospodarske cjeline u jednakom dijelu.

Trina vrijednost

lanak 36.

(1) Vrijednost gospodarske cjeline procjenjuje se prema trinoj cijeni.

(2) Trinom se cijenom smatra ona cijena koja bi se mogla postii u uobiajenom poslovnom prometu. Neuobiajeni popusti u poslovanju ili osobni popusti ne uzimaju se u obzir.

4. MJESNA ODREENOST POREZNOG OBVEZNIKA

lanak 37.

(1) Mjesna odreenost poreznog obveznika utvruje se:

1. za fizike osobe prema prebivalitu ili uobiajenom boravitu,

2. za pravne osobe prema sjeditu upisanom u sudski registar ili drugi registar, odnosno upisnik.

(2) Ako se mjesna odreenost ne moe utvrditi prema stavku 1. ovoga lanka, onda se utvruje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje poreznog postupka.

Prebivalite i uobiajeno boravite

lanak 38.

(1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalite ondje gdje ima stan u vlasnitvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

11

(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasnitvu ili posjedu vie stanova, prebivalite mjerodavno za oporezivanje utvruje se prema mjestu prebivalita obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se preteno zadrava ili prema mjestu iz kojeg preteno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

(3) Ako porezni obveznik ima prebivalite u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalite u tuzemstvu.

(4) Uobiajeno boravite u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadrava pod okolnostima na temelju kojih se moe zakljuiti da on u tome mjestu ili na tom podruju ne boravi samo privremeno. Uobiajenim boravitem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za odreivanje uobiajenog boravita nisu vani kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

5. PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST

lanak 39.

(1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona jest svaka fizika ili pravna osoba, udruene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda,

dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

(2) Gospodarskom djelatnou u smislu stavka 1. ovoga lanka smatra se razmjena dobara i usluga na tritu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

Stalna poslovna jedinica

lanak 40.

(1) U smislu ovoga Zakona stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojega se

poslovanje drutva obavlja u cijelosti ili djelomino.

(2) Stalnom poslovnom jedinicom smatraju se posebno:

1. mjesto stvarne uprave,

2. podrunica,

3. ured,

4. tvornica,

5. radionica,

6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskoritavanja prirodnih bogatstava.

(3) Gradilite ili graevinski ili montani projekt ini stalnu poslovnu jedinicu samo ako traje dulje od est mjeseci.

(4) Stalnom poslovnom jedinicom ne smatra se:

1. koritenje objekata iskljuivo za uskladitenje, izlaganje ili isporuku dobara ili robe koji pripadaju drutvu,

2. odravanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju drutvu iskljuivo radi uskladitenja, izlaganja ili isporuke,

3. odravanje zaliha dobara ili robe koje pripadaju drutvu iskljuivo radi prerade koje obavlja drugo drutvo,

4. odravanje stalnog mjesta poslovanja iskljuivo radi kupnje dobara ili robe ili radi prikupljanja podataka za drutvo,

12

5. odravanje stalnog mjesta poslovanja iskljuivo radi obavljanja bilo koje druge djelatnosti pripremnog ili pomonog znaenja za drutvo,

6. odravanje stalnog mjesta poslovanja radi kombinacije djelatnosti spomenutih u tokama od 1. do 5. ovoga stavka, pod uvjetom da cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima

pripremno ili pomono znaenje.

(5) Smatra se da postoji stalna poslovna jedinica kad osoba koja nije zastupnik sa samostalnim statusom, djeluje

u ime drutva te ima ovlasti da zakljuuje ugovore u ime toga drutva, to uobiajeno ini, osim ako su njezine djelatnosti ograniene na djelatnosti navedene u stavku 4. ovoga lanka, koje ako bi se obavljale putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi to stalno mjesto poslovanja inile stalnom poslovnom jedinicom.

(6) Ne smatra se da drutvo ima stalnu poslovnu jedinicu samo zato to svoje poslovanje obavlja putem posrednika, generalnog komisionara ili drugoga zastupnika sa samostalnim statusom, ako te osobe rade u okviru

svoje redovite poslovne djelatnosti.

Povezana drutva

lanak 40.a

Povezanim drutvima u smislu ovoga Zakona smatraju se drutva koja u meusobnom odnosu mogu stajati kao:

1. drutvo koje u drugom drutvu ima veinski udio ili veinsko pravo odluivanja,

2. ovisno i vladajue drutvo,

3. drutva koncerna,

4. drutva s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako drutvo ima vie od etvrtine udjela u drugom drutvu,

5. drutva povezana poduzetnikim ugovorima i to: ugovorima o voenju poslova drutva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetnikim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.

Ovisno i vladajue drutvo

lanak 40.b

(1) Ovisno drutvo je, u smislu ovoga Zakona, pravna osoba na koju druga pravna osoba (vladajue drutvo) moe imati neposredno ili posredno prevladavajui utjecaj, odnosno nad kojom vladajue drutvo ima kontrolu.

(2) Vladajue drutvo je, u smislu ovoga Zakona, pravna osoba koja ima prevladavajui utjecaj na jedno ili vie ovisnih drutava.

(3) Svaka pravna osoba, koja je ovisna u odnosu na ovisno drutvo, smatra se ovisnim drutvom vladajueg drutva.

(4) Vladajue drutvo i sva njegova ovisna drutva ine, u smislu ovoga Zakona, grupu povezanih drutava.

(5) Pravne osobe izmeu kojih postoji odnos kontrole, kod kojeg nije mogue jednoznano utvrditi koje je ovisno, a koje vladajue drutvo, takoer se smatraju grupom povezanih drutava.

Kontrola

lanak 40.c

(1) Kontrola je, u smislu ovoga Zakona, odnos vladajueg i ovisnog drutva, ili odnos izmeu fizike i pravne osobe kojim se ostvaruje isti ili slian utjecaj kakav postoji u odnosu izmeu vladajueg i ovisnog drutva.

13

(2) Smatra se da kontrola postoji ukoliko vladajue drutvo u ovisnom drutvu ispunjava najmanje jedan od sljedeih uvjeta:

1. ima izravan ili neizravan veinski udio ili izravnu ili neizravnu veinu glasakih prava,

2. ima pravo izabrati, odnosno imenovati i/ili opozvati veinu lanova uprave, odnosno veinu izvrnih direktora ili nadzornog, odnosno upravnog odbora,

3. ima pravo provoditi ili provodi prevladavajui utjecaj,

4. ima pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama drutva na temelju ovlasti iz statuta ili drutvenog ugovora ili nekog ugovora ili sporazuma,

5. ima kontrolu nad vie od 50% glasakih prava uspostavljenu na temelju sporazuma s drugim imateljima prava glasa, ili

6. ima mo usmjeravanja veine glasova na sastancima uprave, izvrnih direktora, nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora ili odgovarajuega upravljakog tijela drutva.

Povezane osobe

lanak 41.

(1) Povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, su osobe kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedeih uvjeta:

1. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba koje za izvravanje obveza iz porezno-dunikog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima,

2. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba koje za izvravanje obveza iz porezno-dunikog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, znaajan utjecaj na drugu ili druge,

3. dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba izmeu kojih ne postoji odnos kontrole iz toke 1. ovoga stavka ili znaajan utjecaj iz toke 2. ovoga stavka, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvravanje obveza iz porezno-dunikog odnosa jer su meusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe moe doi do pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili vie drugih osoba, jer se izmeu njih provodi ili postoji mogunost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaanje.

(2) Smatra se da postoji odnos povezanih osoba iz ovoga lanka i izmeu poreznog dunika i: njegovog branog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira da li je brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbnitvom, staratelja, osobe pod starateljstvom, te osobe koja s njime ivi u zajednikom kuanstvu.

(3) Ugovori i poslovni odnosi izmeu povezanih osoba porezno e biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom meusobnom odnosu pod istim ili slinim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

Obraun dobiti stalne poslovne jedinice

lanak 42.

Ako se utvruje dobit stalne poslovne jedinice, stalnoj poslovnoj jedinici pripisuje se ona dobit koju bi mogla ostvariti da je pod jednakim ili slinim uvjetima obavljala svoju djelatnost kao samostalni poduzetnik.

V. OPE POSTUPOVNE ODREDBE

1. NADLENOST

Stvarna nadlenost

14

lanak 43.

(1) Poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza te primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Ministarstvo financija Republike Hrvatske preko upravnih organizacija u svom sastavu

(Porezne uprave i Carinske uprave) i preko ustrojstvene jedinice Ministarstva financija nadlene za prikupljanje, kontrolu, analitiku obradu i razmjenu podataka bitnih za oporezivanje, u ijim se postupcima na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

(2) Poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavnikih tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova porezna tijela. Obavljanje tih poslova moe se povjeriti Poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra financija.

Stvarna nadlenost poreznih tijela

lanak 44.

Stvarna nadlenost pojedinih poreznih tijela propisuje se posebnim zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona.

Mjesna nadlenost

lanak 45.

Mjesna nadlenost poreznih tijela odreuje se prema posebnim zakonima i propisima kojima se ureuje unutarnja organizacija i ustrojstvo poreznih tijela.

Mjesna nadlenost vie poreznih tijela

lanak 46.

Ako bi u nekoj poreznoj stvari istodobno mjesno nadlena mogla biti dva ili vie poreznih tijela, porez utvruje ono porezno tijelo koje je prvo pokrenulo postupak.

Promjena mjesne nadlenosti

lanak 47.

Porezno tijelo koje je pokrenulo postupak ustupit e predmet poreznom tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadleno ako se time poreznom obvezniku bitno olakava sudjelovanje u poreznom postupku.

Izuzee slubenika poreznog tijela

lanak 48.

(1) Slubenik poreznog tijela izuzet e se od obavljanja slubenih radnji u poreznom postupku:

1. ako je sudionik postupka, bilo da je porezni obveznik ili porezni jamac,

2. ako je srodnik sa sudionikom postupka ili zakonski zastupnik sudionika postupka,

3. ako je zakonski zastupnik, opunomoenik ili pomagatelj sudionika postupka,

4. ako je u poslovnom odnosu sa sudionikom postupka,

5. ako postoji vjerojatnost da e slubenim radnjama stei neposrednu korist ili pretrpjeti tetu,

6. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovao u voenju postupka ili u donoenju poreznog rjeenja.

(2) Srodnici u smislu ovoga Zakona jesu:

15

1. srodnik po krvi u ravnoj liniji,

2. srodnik u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno,

3. brani drug,

4. skrbnik, tienik, posvojitelj i posvojenik.

(3) Ako postoji opravdana sumnja u nepristranost slubene osobe, voditelj poreznog tijela izuzet e slubenu osobu od obavljanja slubenih radnji u tom postupku. Ako se sumnja u nepristranost voditelja poreznog tijela, o izuzeu odluuje elnik neposredno vie ustrojstvene jedinice poreznog tijela.

2. POREZNI AKTI U POREZNOM POSTUPKU

Pojam poreznog akta

lanak 49.

(1) Porezni akt jest svaki akt kojim se pokree, dopunjuje, mijenja ili dovrava neka radnja u poreznom postupku.

(2) Porezni akt iz stavka 1. ovoga lanka jest porezno rjeenje, zakljuak, zapisnik, obavijest, poziv i drugi akti.

(3) Porezni akt kojim se odluuje o pojedinanim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa jest porezno rjeenje, a sukladno posebnim propisima moe imati i drugi naziv.

(4) Protiv poreznog rjeenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku doputena je alba.

Oblik i sadraj poreznog akta

lanak 50.

(1) Porezni akt donosi se u pisanom ili u usmenom obliku.

(2) Usmeni porezni akt moe donijeti ovlatena osoba poreznog tijela i narediti njegovo izvrenje bez odgode u sluaju kada je ugroena naplata poreza.

(3) Usmeni porezni akt mora se izdati u pisanom obliku najkasnije u roku od tri dana od dana njegova donoenja.

(4) Svaki porezni akt iz lanka 49. stavka 2. ovoga Zakona mora sadravati:

1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta,

2. ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upuuje,

3. pravni i injenini temelj i

4. potpis ovlatene osobe.

(5) Porezni akt kojim se nalae neko injenje ili trpljenje mora sadravati i upozorenje na posljedice nepostupanja.

(6) Obvezni sadraj poreznog rjeenja utvruje se ovim Zakonom, a primjenjuje se i na zakljuak.

Dostava poreznog akta

lanak 51.

16

(1) Porezni akt kojim se odluuje o pojedinanim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa ili kada od dana dostave poreznog akta poinje tei rok koji se ne moe produiti, dostavlja se prema mjestu dostave osobnom dostavom sudionicima poreznog postupka. Ako sudionik ima opunomoenika, porezni akt dostavlja se samo opunomoeniku.

(2) Mjestom dostave iz stavka 1. ovoga lanaka smatra se:

1. prebivalite ili uobiajeno boravite sudionika,

2. sjedite sudionika koji je pravna osoba,

3. radno mjesto sudionika.

(3) Osobnom dostavom iz stavka 1. ovoga lanka smatra se dostava koju dostavlja izvri osobno osobi kojoj je porezni akt namijenjen. Dostavom poreznog akta opunomoeniku smatra se da je dostava izvrena samom sudioniku.

(4) Ako se sudionik prema kojem se treba izvriti osobna dostava ne zatekne na mjestu dostave odreenom stavkom 2. ovoga lanka, dostavlja e ostaviti potpisanu pisanu obavijest o vremenu pokuane osobne dostave i o vremenu sljedee osobne dostave, koja se ne moe izvriti prije proteka roka od 24 sata od prvog pokuaja.

(5) Porezni akt se vraa poreznom tijelu:

1. ako nakon drugog pokuaja dostava ne bude izvrena ili

2. ako sudionik odbije primiti porezni akt.

(6) U sluajevima iz stavka 5. ovoga lanka na mjestu dostave ostavlja se potpisana pisana obavijest sudioniku u kojoj se naznauje datum i vrijeme pokuane dostave, mjesto gdje se porezni akt moe preuzeti i pravne posljedice nepreuzimanja poreznog akta. Smatra se da je osobna dostava izvrena u roku od petnaest dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave.

(7) Ako se ne radi o poreznom aktu iz stavka 1. ovoga lanka te se dostava ne moe izvriti osobno sudioniku, tada se dostava obavlja predajom poreznog akta lanu obitelji sudionika ili osobi koja je zaposlena na istom radnom mjestu kao i sudionik.

(8) Porezni akti kojima se odluuje o pojedinanim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa mogu se dostavljati elektronikim putem na zahtjev ili uz izriiti pristanak stranke.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga lanka, osobna dostava poduzetnicima moe se obavljati elektronikim putem i bez zahtjeva ili izriitog pristanka stranke.

Dostava u inozemstvo

lanak 52.

Osobna dostava u inozemstvo moe se izvriti:

1. preko nadlenog poreznog tijela u inozemstvu, na temelju molbe poreznog tijela koje alje pismeno,

2. slanjem preporuene poiljke s povratnicom, ili

3. preko diplomatskog ili konzularnog predstavnitva Republike Hrvatske u inozemstvu.

Dostavnica

lanak 53.

17

(1) Izvrena osobna dostava potvruje se dostavnicom. Dostavnicu potpisuju sudionik ili osoba ovlatena za primanje poreznog akta i dostavlja.

(2) Sudionik ili osoba ovlatena za primanje poreznog akta na dostavnici e zapisati datum primitka.

(3) Ako je sudionik nepismen ili se ne moe potpisati, dostavlja e na dostavnici ispisati ime i prezime odnosno naziv sudionika, s datumom dostave i naznakom zato je sudionik nije potpisao.

(4) Ako je osobna dostava izvrena sukladno odredbama lanka 51. stavka 5. i 6. ovoga Zakona, dostavnica treba sadravati datum ostavljanja potpisane poruke sudioniku i datum vraanja dokumenta poreznom tijelu.

3. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE POREZNIH OBVEZNIKA

Obveza izdavanja rauna i voenja poslovnih knjiga i evidencija

lanak 54.

(1) Porezni obveznici duni su izdavati raune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se ureuje pojedina vrsta poreza.

(2) Raunom se za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obraunavaju isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana.

(3) Porezni obveznici duni su postupati prema odredbama stavka 1. ovoga lanka i u sluaju kad su te knjige i evidencije duni voditi i prema drugim propisima.

(4) Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplauju u gotovini obvezni su promet iskazivati putem naplatnih ureaja ili na drugi odgovarajui nain.

(5) Stalna poslovna jedinica strane osobe i pravna osoba iji je osniva strana osoba dune su izdavati raune, voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema poreznim propisima koji se primjenjuju u Republici

Hrvatskoj.

Rauni za gotovinski promet

lanak 54.a

Rauni za gotovinski promet, isjeci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih ureaja moraju sadravati najmanje ove podatke:

1. broj i nadnevak izdavanja,

2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporuio dobra ili obavio usluge te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora,

prodavaonice i sl.),

3. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu i koliinu obavljenih usluga,

4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.

Izuzee od obveze izdavanja rauna

lanak 54.b

(1) Iznimno od lanka 54. stavka 1. ovoga Zakona rauni se ne moraju ispostavljati ako se promet ostvaruje od prireivanja lutrijskih igara, igara klaenja, igara u casinima te na automatima za igre na sreu i zabavu, ako se preteni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih preraevina, maraka i drugih potanskih vrijednosnica, ako se prodaja obavlja putem automata, ako se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno prodaju krajnjem potroau u

18

proizvodnim objektima seljakih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ako se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na trnicama i otvorenim prostorima.

(2) Prodajom na trnicama i otvorenim prostorima iz stavka 1. ovoga lanka smatra se iskljuivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem potroau koja se obavlja na neki od sljedeih naina: na tandovima i klupama na trnicama na malo na tandovima i klupama izvan trnica na malo. Opa naela voenja knjigovodstva i evidencija

lanak 55.

Knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na nain da struna trea osoba moe u primjerenom roku stei pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okonanjem poslovnih dogaaja.

Knjigovodstvene isprave i evidencije

lanak 56.

(1) Knjienja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, tono, pravodobno i uredno. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba biljeiti slijedom njihova nastanka svakodnevno.

(2) Biljeenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama.

(3) Smatra se da je isprava za knjienje uredna kad se iz nje nedvosmisleno moe utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadraj, to znai narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odraava nastali poslovni dogaaj.

(4) Knjienja i druga evidentiranja ne smiju se mijenjati na nain da se prvotni sadraj vie ne moe utvrditi. Ne smiju se obaviti ni izmjene takvog znaaja da je neizvjesno jesu li provedene odmah ili naknadno.

(5) Evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se voditi na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju i u

svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog nadzora.

(6) Smatra se da se poslovne knjige, osim evidencija o dnevnom gotovinskom prometu, vode pravodobno ako se

njima osiguravaju podaci bitni za pravodobno utvrivanje i prijavljivanje (izvjeivanje) te plaanje poreznih obveza.

(7) Poslovne knjige i druge evidencije moraju se voditi u skladu s nainom oporezivanja poreznog obveznika i prema temeljnim naelima urednog knjigovodstva. Obveznici poreza na dohodak vode jednostavno knjigovodstvo, a obveznici poreza na dobit dvojno knjigovodstvo.

(8) Poslovne knjige i druge evidencije mogu se voditi i u elektronikom obliku ako ti oblici knjigovodstva, zajedno s pritom primijenjenim postupcima, odgovaraju temeljnim naelima urednoga knjigovodstva. Kod evidencija koje se vode samo prema poreznim propisima nain voenja mora odgovarati svrsi koju evidencije trebaju ispuniti za oporezivanje. Pri voenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektronikom obliku mora se osigurati da podaci u roku uvanja budu raspoloivi i da se u svako doba unutar primjerenog roka mogu uiniti itljivima. Tijek postupka mora se zajedno sa svim promjenama dokazati pomou sustavne dokumentacije.

(9) Poslovne knjige i druge evidencije s pripadajuom dokumentacijom moraju se voditi i uvati na nain da su dostupne poreznim tijelima i to:

1. u poslovnim prostorijama ili ako nema poslovnih prostorija, u stanu poreznog obveznika ili

2. kod opunomoenika ili

3. kod osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige.

19

(10) Ako za stalne poslovne jedinice u inozemstvu, prema inozemnim propisima, postoji obveza voenja knjigovodstva koju porezni obveznik ispunjava, poslovne se knjige i druge evidencije ne moraju voditi i uvati u tuzemstvu. U tom se sluaju stanja i poslovni rezultati iz knjigovodstva u inozemstvu moraju preuzeti u knjigovodstvo tuzemnoga poreznog obveznika ako su bitni za oporezivanje, uz naznaku i obrazloenje odreenih prilagodbi tuzemnim poreznim propisima.

(11) Ako porezni obveznik vodi knjige i druge evidencije koje nisu zakonom propisane kao obvezne, a koristi ih

za utvrivanje porezne obveze, duan ih je voditi u skladu s odredbama ovoga lanka.

(12) Ako se za knjienja ili druga evidentiranja koristi jezik i pismo koji nisu u slubenoj uporabi, porezno tijelo zatrait e ovjereni prijevod na hrvatski jezik i latinino pismo. Ako se koriste kratice, brojke, slova ili simboli, onda njihovo znaenje mora biti jednoznano utvreno.

(13) Na poetku poslovanja porezni obveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinane vrijednosti. Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godinji popis.

(14) Osim godinjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze i u drugim sluajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih

stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka

steaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.

(15) Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama.

(16) Evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave te druge

evidencije uvaju se deset godina od poetka tijeka zastare, ako posebnim propisom nisu propisani dulji rokovi.

Elektronika obrada podataka

lanak 57.

(1) Porezni obveznici i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u

elektronikom obliku moraju na zahtjev poreznog tijela:

1. uruiti u elektronikom obliku poslovne knjige, evidencije, izvjea i druge podatke koji izravno ili neizravno utjeu na utvrivanje porezne osnovice, a koji su voeni i organizirani u raunalnim datotekama u standardnom obliku, omoguujui jednostavnu daljnju elektroniku obradu podataka

2. omoguiti pristup i nadzor podataka elektroniki voenih poslovnih knjiga, evidencija i izvjea.

3. omoguiti pristup i nadzor softveru i hardveru i bazama podataka koji se koriste kao dio sustava za elektroniki voene poslovne knjige, evidencije i izvjea te provjeru primjerenosti elektronikih programa i elektronike obrade podataka.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti osigurani na jedan od sljedeih naina:

1. putem elektronikih medija,

2. koritenjem modernih telekomunikacijskih usluga,

3. izravnim spajanjem poreznog tijela na sustav poreznog obveznika (lokalna veza), ili

4. neizravnim spajanjem poreznog tijela na sustav poreznog obveznika preko telekomunikacijskih linija

(daljinska veza).

(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka mora biti osigurana odgovarajua zatita, tajnost i cjelovitost podataka.

(4) Porezni obveznici koji poslovne knjige, evidencije i izvjea vode u elektronikom obliku za svrhe oporezivanja moraju:

20

1. uvati podatke u elektronikom obliku,

2. dopustiti pristup tim podacima u elektronikom obliku,

3. osigurati itljivost izvornih podataka bez obzira na okolnosti promjene opreme koritenih sustava ili programa,

4. osigurati pravilno spremanje i uvanje podataka za propisano razdoblje u skladu sa lankom 56. stavkom 16. ovoga Zakona,

5. omoguiti pristup elektroniki voenim poslovnim knjigama, evidencijama i izvjeima i u sluajevima kada se uvaju u elektronikom obliku kod drugih osoba ili u drugim zemljama,

6. pohraniti i uvati podatke u obliku koji doputa nadzor u razumnom vremenu.

(5) Ako porezni obveznici obavljaju svoje poslovanje elektronikim putem, moraju osigurati izvornost primljenih i izdanih isprava te cjelovitost njihova sadraja.

(6) Na zahtjev poreznog tijela porezni obveznici moraju staviti na raspolaganje dokumentaciju o elektronikom sustavu koritenom za voenje poslovnih knjiga, evidencija i izvjea. Dokumentacija mora sadravati opis:

1. elektronikog sustava (dizajn, konstrukcija i rad),

2. podsustava i datoteka (sadraj, struktura, linije za komunikaciju),

3. funkcionalnih procedura koje su dio elektronikog sustava,

4. kontrole koja osigurava tonost i pouzdanost postupaka i funkcioniranja elektronikoga sustava,

5. kontrole koja sprjeava neovlatene dopune, izmjene ili brisanja elektroniki pohranjenih podataka.

(7) Svaka izmjena u elektronikom sustavu (elektroniki programi, procedure i datoteke) mora biti dokumentirana u vremenskom redoslijedu izmjena, s datumom izmjene i obrazloenjem razloga, tipa i posljedica izmjene.

(8) Porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige ne mogu ni u kojem sluaju dostaviti podatke u papirnatom obliku.

(9) Podaci moraju biti dostavljeni u formatu prilagoenom standardima koji se objavljuju na mrenim stranicama Ministarstva financija Porezne uprave.

(10) Ministar financija pravilnikom e propisati oblik, sadraj, rok i nain dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvjea koji se uvaju u elektronikom obliku.

4. SUDJELOVANJE POREZNIH OBVEZNIKA U UTVRIVANJU INJENINOG STANJA

Prijava injenica bitnih za oporezivanje

lanak 58.

(1) Porezni obveznik duan je prijaviti sve injenice bitne za utvrivanje njegove porezne obveze, a naroito osnutak, premjetaj i prestanak trgovakog drutva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili poetak obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno promjenu prebivalita ili uobiajenog boravita, i druge injenice ije je prijavljivanje propisano posebnim zakonom.

(2) Porezni obveznici koji su izravno ili neizravno stekli vie od 50% udjela u tuzemnom ili inozemnom trgovakom drutvu, ili su u sustavu povezanih drutava odreenih lankom 41. stavkom 2. ovoga Zakona, duni su to prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome sjeditu.

21

(3) Trgovako drutvo nad kojim druga osoba ima veinska lanska prava duno je tu injenicu prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome sjeditu.

(4) Ako posebnim propisom nije ureeno drugaije, prijave iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka treba podnijeti u roku od trideset dana od dana nastanka injenice za koju postoji obveza prijavljivanja, na obrascima koje pravilnikom propisuje ministar financija.

Sudjelovanje poreznog obveznika u poreznom postupku

lanak 59.

Porezni obveznik duan je tijekom poreznog postupka sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja na nain da potpuno i istinito iznosi injenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze.

Obveza sudjelovanja poreznog obveznika u postupku utvrivanja injeninog stanja u inozemstvu

lanak 60.

Porezni obveznik duan je sudjelovati u postupku utvrivanja injeninog stanja, u odnosu na njegovu oporezivu djelatnost i imovinu u inozemstvu, pruanjem potrebnih dokaza, uz koritenje svih pravnih i stvarnih mogunosti koje mu stoje na raspolaganju i razjanjavanjem svih nejasnih pitanja.

Postupanje s raunom, vrijednostima i pretincem

lanak 61.

Tko vodi raun, uva ili kao zalog uzima vrijednosti ili ustupa pretinac, mora utvrditi podatke o osobi i ovlateniku raspolaganja i zabiljeiti ih u prikladnom obliku te ih dostaviti poreznom tijelu na njegov zahtjev.

5. POREZNA PRIJAVA

Obveza podnoenja porezne prijave

lanak 62.

(1) Porezni obveznik duan je podnijeti poreznu prijavu poreznom tijelu.

(2) Poreznu prijavu duna je podnijeti i osoba koju na to pozove porezno tijelo.

(3) Poziv na podnoenje porezne prijave moe se uputiti i javnim priopenjem.

(4) Porezna prijava mora se podnijeti u roku od dva mjeseca od isteka zakonom odreenog razdoblja oporezivanja, osim ako posebnim propisom nije ureeno drugaije.

Oblik i sadraj porezne prijave

lanak 63.

(1) Porezna prijava podnosi se na obrascu. Oblik i sadraj obrasca porezne prijave utvruje se posebnim zakonom ili provedbenim propisom donesenim na temelju zakona. Ako je propisano, porezni obveznik u

poreznoj prijavi porez obraunava sam (obraunska prijava).

(2) Podaci u poreznoj prijavi moraju biti toni i istiniti.

(3) Poreznoj prijavi mora se priloiti dokumentacija u skladu s poreznim propisima.

(4) Tko raspolae dokumentacijom iz stavka 3. ovoga lanka, duan ju je izdati poreznom obvezniku na njegov zahtjev.

22

(5) Obrazac za poreznu prijavu moe sadravati i pitanja potrebna za nadopunu osnova za oporezivanje i za statistike svrhe.

(6) Ministar financija propisat e pravilnikom porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje koje Poreznoj upravi obvezno podnose elektronikim putem:

1. porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba Zakona o

raunovodstvu,

2. svi obveznici poreza na dodanu vrijednost.

(7) U elektronikom obliku porezne prijave, koju porezni obveznici podnose elektronikim putem, obvezno se navode podaci propisani zakonom i posebnim propisom za poreznu prijavu kada se podnosi na propisanom

obrascu u papirnatom obliku. Ako se porezna prijava podnosi elektronikim putem, na istovjetan nain podnose se prilozi koji se obvezno prilau uz poreznu prijavu i koji moraju biti istovjetni izvornim ispravama ili dokumentima. Porezne prijave dostavljene elektronikim putem s naprednim elektronikim potpisom smatrat e se vlastoruno potpisanim.

(8) Ministarstvo financija Porezna uprava objavljuje na svojim web-stranicama tehnike preduvjete za potrebe elektronike komunikacije s Poreznom upravom, a porezni obveznici moraju osigurati ispunjenje objavljenih tehnikih preduvjeta potrebnih radi podnoenja poreznih prijava i drugih podataka elektronikim putem. Ministarstvo financija Porezna uprava osigurat e potrebnu programsku podrku (aplikativni softver) radi zaprimanja poreznih prijava i drugih podataka elektronikim putem u Poreznoj upravi. (9) Porezni obveznici kod podnoenja poreznih prijava i drugih podatka elektronikim putem moraju koristiti kvalificirane certifikate koje je izdala ovlatena pravna osoba registrirana za izdavanje certifikata i elektronike sustave uspostavljene iskljuivo u svrhu prijenosa podataka. Na zahtjev poreznog tijela, porezni obveznik mora omoguiti pristup i preuzimanje dokumenata u elektronikom obliku koji su pohranjeni na njegovom raunalnom sustavu.

Usmeno zaprimanje porezne prijave

lanak 64.

Ako porezni obveznik, zbog osobnih uvjeta, ne moe poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, moe poreznu prijavu usmeno izjaviti na zapisnik slubenoj osobi poreznog tijela.

Odustanak od prijave

lanak 65.

Ako je porezni obveznik podnio poreznu prijavu koju prema odredbama posebnog propisa nije bio duan podnijeti, od podnesene porezne prijave moe odustati u roku od trideset dana od dana podnoenja porezne prijave, ako posebnim propisom nije ureeno drugaije.

Ispravak prijave

lanak 66.

(1) Porezni obveznik moe izvriti ispravak prijave ako uoi da je porezna prijava koju je podnio ili koja je podnesena za njega netona ili nepotpuna i da zbog toga moe doi do manje ili vie plaenog poreza.

(2) Pravo na ispravak prijave iz stavka 1. ovoga lanka ima univerzalni pravni sljednik poreznog obveznika i one osobe koje zastupaju poreznog obveznika ili univerzalnoga pravnog sljednika.

(3) Ispravak prijave iz stavka 1. ovoga lanka porezni obveznik moe izvriti najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od isteka roka za podnoenje prijave.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ispravak prijave moe se izvriti na poziv poreznog tijela u roku koji odredi porezno tijelo.

23

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ispravak prijave moe se izvriti zbog primjene propisa Europske unije, a najdulje do zastarnih rokova propisanih odredbama propisa Europske unije.

(6) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, porezni obveznik duan je izvriti ispravak prijave u roku od 15 dana od dana izvrnosti odluke kada je temeljem injenica utvrenih rjeenjem poreznog nadzora ili drugog tijela nuno izvriti ispravak prijave.

(7) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, porezni obveznik duan je izvriti ispravak prijave u roku od 15 dana od dana pravomonosti sudske odluke.

(8) Ministar financija pravilnikom e propisati uvjete, nain i rokove za ispravak prijave na poziv poreznog tijela.

6. UTVRIVANJE INJENICA U POREZNOM POSTUPKU

Izvoenje i ocjena dokaza

lanak 67.

Porezno tijelo koristi sva dokazna sredstva potrebna za utvrivanje injenica bitnih za oporezivanje, a osobito:

1. prikuplja obavijesti od poreznog obveznika, drugog sudionika poreznog postupka i drugih osoba,

2. odreuje vjetake,

3. pribavlja isprave i spise

4. izlazi na oevid.

Poziv u slubene prostorije

lanak 68.

Porezno tijelo moe pozvati poreznog obveznika u slubene prostorije radi pojanjenja sadraja porezne prijave koju je podnio ili koju je bio duan podnijeti.

Davanje obavijesti

lanak 69.

(1) Porezni obveznik i druge osobe koje raspolau podacima bitnima za oporezivanje ili vode vlasnike pozicije vrijednosnih papira, te upisnike o imovini i pravima poreznih obveznika duni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti podatke potrebne za utvrivanje porezne obveze, provedbu ovrhe i mjera osiguranja.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje podatke vode u elektronikom obliku dune su ih na zahtjev poreznog tijela dostaviti u elektronikom obliku.

(3) U voenju poreznog postupka porezno tijelo ovlateno je od poreznog obveznika traiti obavijesti o njegovu poslovanju u tuzemstvu i inozemstvu, o njegovim pojedinim poslovima te o izvorima sredstava za nabavu

poslovne i osobne imovine.

(4) Porezno tijelo moe zatraiti usmeno davanje obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga lanaka i o tome sastaviti zabiljeku.

(5) O usmenoj obavijesti sastavit e se zabiljeka koja mora sadravati imena i prezimena nazonih osoba, mjesto, dan i bitan sadraj obavijesti, a potpisuju je slubena osoba i osoba koja daje obavijest. Osobi koja je dala usmenu obavijest moe se na njezin zahtjev dati prijepis zabiljeke.

(6) Na traenje osobe koja je duna dati obavijest zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku. U zahtjevu za davanje obavijesti treba navesti na koga se i na to se ona odnosi.

24

(7) Na traenje poreznog tijela, osoba iz stavka 1. ovoga lanka duna je dati obavijest u pisanom obliku u roku od osam dana od primitka zahtjeva za davanje obavijesti.

(8) U poreznom postupku porezno tijelo moe koristiti obavijesti o injenicama utvrenima u jednom poreznom postupku, a koje mogu utjecati na utvrivanje injenica i okolnosti bitnih za oporezivanje drugoga poreznog obveznika.

(9) Ministar financija pravilnikom e propisati obvezu podnoenja statistikih izvjea Poreznoj upravi za potrebe utvrivanja injenica bitnih za oporezivanje.

Vjetaenje

lanak 70.

(1) Porezno tijelo odluuje o potrebi vjetaenja. Ako ne postoji opasnost od odgode, porezno tijelo treba obavijestiti sudionike poreznog postupka o osobi koju namjerava imenovati vjetakom. Vjetaci se imenuju iz reda poreznih savjetnika, a po potrebi iz reda sudskih vjetaka odgovarajue struke.

(2) Sudionici poreznog postupka mogu traiti izuzee vjetaka ako postoji opravdana sumnja u njegovu nepristranost ili ako bi zbog njegovog vjetaenja moglo doi do povrede poslovne tajne ili tete za poslovnu djelatnost sudionika. Obrazloen zahtjev za izuzee podnosi se poreznom tijelu u roku od osam dana od dana primitka obavijesti o imenovanju vjetaka. O izuzeu odluuje elnik poreznog tijela koje je imenovalo vjetaka.

(3) O vjetaenju se sastavlja nalaz u pisanom obliku. Vjetak moe biti pozvan na usmeno obrazlaganje nalaza.

(4) Nalaz vjetaka prilae se spisu.

Predoenje isprava

lanak 71.

(1) Porezno tijelo moe traiti predoenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava od poreznog obveznika i drugih osoba kod kojih se one nalaze.

(2) Porezno tijelo moe zatraiti isprave iz stavka 1. ovoga lanka i u svrhu oporezivanja treih osoba.

(3) Porezno tijelo moe zatraiti da se isprave navedene u stavku 1. ovoga lanka predoe na slubenom mjestu ili da se uvid u njih obavi kod osobe koja ih je duna predoiti.

(4) Ako je za bru i efikasniju provedbu poreznog postupka nuna isprava o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi drugo javnopravno tijelo, porezno tijelo moe zatraiti da ispravu pribavi sam porezni obveznik.

Oevid

lanak 72.

(1) Oevid se obavlja kad je za utvrivanje ili razjanjenje injenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opaanje slubene osobe poreznog tijela. Porezni obveznik ima pravo biti nazoan oevidu.

(2) Iznimno, oevid se moe obaviti bez nazonosti poreznog obveznika ako bi odgoda oevida mogla ugroziti utvrivanje injenica ili bi imala za posljedicu unitenje dokaza bitnih za oporezivanje.

(3) Oevid se moe obaviti i uz sudjelovanje vjetaka.

(4) Nalazi utvreni oevidom unose se u zapisnik o obavljenom oevidu. Zapisnik o obavljenom oevidu potpisuju sudionici. U zapisnik o obavljenom oevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog obveznika kao i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.

(5) Zapisnik o oevidu prilae se spisu.

25

Stupanje na zemljita i u prostorije

lanak 73.

(1) Vlasnik ili dratelj stvari, prostorija ili zemljita koji su predmet oevida ili u kojima ili na kojima se nalaze predmeti oevida, ili preko kojih je potrebno prijei, duan je dopustiti da se oevid obavi.

(2) Prije obavljanja oevida, osoba iz stavka 1. ovoga lanka mora biti obavijetena o obavljanju oevida u primjerenom roku.

Uskrata obavijesti

lanak 74.

(1) Obavijest o injenicama bitnima za oporezivanje poreznog obveznika mogu uskratiti:

1. brani drug poreznog obveznika, srodnici poreznog obveznika u ravnoj liniji, srodnici u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zakljuno, kao i posvojenik i posvojitelj poreznog obveznika,

2. duhovnici o onome to im je povjereno ili to su doznali u svojstvu duobrinika,

3. odvjetnici, javni biljenici, porezni savjetnici, revizori, lijenici, ljekarnici i primalje o onome to im je povjereno ili to su doznali u tom svojstvu, 4. osobe koje profesionalno sudjeluju ili su sudjelovale u pripremi ili proizvodnji tiskovina ili radijskih i

televizijskih emisija, i to o osobi autora, poiljatelja priloga i dokumentacije te o priopenjima koja su im dana glede njihove djelatnosti, ako se radi o prilozima, dokumentaciji i priopenjima za redakcijski dio.

(2) S osobama iz stavka 1. ovoga lanka izjednaeni su njihovi pomonici i osobe koje sudjeluju u profesionalnoj djelatnosti radi pripreme za zvanje. O koritenju prava na uskratu obavijesti za te osobe odluuju osobe navedene u stavku 1. ovoga lanka.

(3) Iznimno, osobe iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka ne mogu uskratiti obavijest ako su razrijeene od obveze uvanja tajne. U tom sluaju razrjeenje od obveze uvanja tajne odnosi se i na osobe iz stavka 2. ovoga lanka.

(4) Pravo javnih biljenika na uskratu obavijesti ogranieno je njihovim obvezama prijavljivanja injenica bitnih za oporezivanje u skladu s posebnim propisima.

Uskrata obavijesti kod opasnosti samookrivljavanja

lanak 75.

(1) Porezni obveznici i osobe koje su dune davati obavijesti u smislu lanka 69. ovoga Zakona mogu uskratiti davanje obavijesti koje bi njih same ili njihova srodnika mogle izloiti kaznenom progonu.

(2) Porezno tijelo duno je osobe iz stavka 1. ovoga lanka pouiti o pravu na uskratu obavijesti, te pouku o tome unijeti kao zabiljeku u spis.

Uskrata davanja i predoavanja strunog miljenja

lanak 76.

(1) Sluajevi i uvjeti pod kojima se moe uskratiti davanje obavijesti utvreni ovim Zakonom odnose se i na uskratu strunih miljenja i predoavanje isprava ili drugih stvari.

(2) Osoba koja u ime poreznog obveznika uva isprave, poslovne knjige, ostale evidencije i druge stvari ne moe uskratiti njihovo predoavanje ako bi ih porezni obveznik bio duan predoiti da ih sam uva.

Neposredno rjeavanje

26

lanak 77.

Porezno tijelo moe rijeiti stvar bez provedbe ispitnog postupka:

1. ako je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo injenice ili podnio dokaze na podlozi kojih se utvruje stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na podlozi opepoznatih injenica ili injenica koje su poreznom tijelu poznate,

2. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju podataka iz slubenih evidencija kojima porezno tijelo raspolae ili ih je pribavilo od drugih nadlenih tijela, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava odnosno pravnih interesa.

Dokazivanje u poreznom postupku

lanak 78.

U poreznom postupku teret dokaza snosi:

1. porezno tijelo za injenice koje utemeljuju porez,

2. porezni obveznik za injenice koje smanjuju ili ukidaju porez.

Dokazna snaga knjigovodstva

lanak 79.

Oporezivanje se temelji na podacima iz knjigovodstva i na evidencijama poreznog obveznika koje se vode u

skladu sa lancima 54. do 57. ovoga Zakona, ako okolnosti pojedinog sluaja ne upuuju na njihovu netonost.

Dokazivanje fiducijarnog (povjerenikog) prava

lanak 80.

Tko tvrdi da prava koja glase na njegovo ime ili stvari koje se nalaze u njegovu posjedu dri ili posjeduje samo kao fiducijar (povjerenik), zastupnik druge osobe ili zaloni vjerovnik, mora na traenje poreznog tijela dokazati tko je vlasnik tih prava ili stvari, a u protivnom e se smatrati da su njegovo vlasnitvo.

Porezni postupak s manjkom robe

lanak 81.

Ako se utvrdi manjak robe koja podlijee oporezivanju, a porezni obveznik ne moe dokazati da je manjak posljedica injenica koje ne utemeljuju porez, manjak robe se oporezuje. U tom se sluaju smatra da je porezna obveza nastala u trenutku utvrivanja manjka.

Procjena porezne osnovice

lanak 82.

(1) Ako porezno tijelo ne moe utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti.

(2) Porezno tijelo procijenit e poreznu osnovicu:

1. ako porezni obveznik ne moe predoiti knjige ili evidencije koje je duan voditi prema poreznim zakonima,

2. ako porezni obveznik ne izdaje propisane raune ili ne vodi poslovne knjige tono, uredno i pravodobno,

3. ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne moe dokazati vjerodostojnom dokumentacijom,

27

4. ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemoguava provedbu poreznog postupka,

5. ako porezni obveznik koji vodi podatke u elektronikom obliku ne postupi u skladu s odredbama lanka 57. ovoga Zakona.

(3) Pri utvrivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo polazit e od:

1. raspoloive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjiena,

2. raspoloive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u odreenom razdoblju kraem od razdoblja oporezivanja (dnevnim, tjednim ili mjesenim primicima), tako da se na temelju podataka o tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica odreenog razdoblja,

3. podataka i injenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjednim ili mjesenim) utvrenih oevidom ili poreznim nadzorom, tako da se na temelju tih podataka procijeni porezna osnovica odreenog razdoblja,

4. usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili

slinoj lokaciji ili usporedbe s prosjenim primitkom vie poreznih obveznika iste djelatnosti na istoj ili slinoj lokaciji,

5. podataka o mogunostima isporuka dobara ili obavljanja usluga (instaliranog kapaciteta) utvrenih oevidom ili poreznim nadzorom.

(4) Ako Porezna uprava na temelju prikupljenih podataka utvrdi da fizika osoba raspolae imovinom ili sredstvima za privatnu potronju koja viestruko premauje primitke to ih je fizika osoba ostvarila tijekom godine, Porezna uprava pozvat e fiziku osobu da dostavi dokaze o izvorima stjecanja imovine. Ako se fizika osoba ne odazove pozivu Porezne uprave ili ne dostavi vjerodostojne dokaze o izvorima stjecanja imovine,

Porezna uprava procjenom e utvrditi osnovicu poreza na dohodak fizike osobe.

(5) Porezno tijelo po slobodnoj ocjeni odluuje koje e mjerilo ili vie njih iz stavka 3. i 4. ovoga lanka koristiti za procjenu porezne osnovice.

Produljenje roka

lanak 83.

(1) Rok koji odreuje porezno tijelo moe se na zahtjev osobe kojoj je odreen produljiti. Produljeni rok moe trajati najdulje onoliko koliko je trajao rok koji se produljuje i ne moe se ponovno produljivati.

(2) Pisani zahtjev za produljenje roka iz stavka 1. ovoga lanka mora se podnijeti prije isteka roka.

(3) O zahtjevu za produljenje roka porezno tijelo odluuje zakljukom.

(4) Protiv zakljuka iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena alba.

(5) Porezno tijelo moe produljenje roka uvjetovati davanjem sredstava osiguranja plaanja.

Povrat u prijanje stanje

lanak 84.

(1) Ako je porezni obveznik iz opravdanih razloga propustio izvriti neku radnju u zakonskom roku ili u roku koji je odredilo porezno tijelo i zbog tog proputanja trpi posljedicu, dopustit e se na njegov prijedlog povrat u prijanje stanje. Proputanje roka od strane zastupnika ide na teret poreznog obveznika.

(2) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, odnosno od dana kada je porezni obveznik doznao za uzrok. Razlozi kojima se obrazlae prijedlog moraju se uiniti vjerojatnima.

28

(3) O prijedlogu za povrat u prijanje stanje porezno tijelo odluuje rjeenjem.

(4) Nakon isteka tri mjeseca od proputenog roka porezni obveznik ne moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje.

(5) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, porezni obveznik moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje i izvriti proputenu radnju i nakon isteka tri mjeseca od proputenog roka ako je u tome bio prije isteka tog roka sprijeen viom silom.

7. UTVRIVANJE POREZA

Porezno rjeenje

lanak 85.

(1) Porezno tijelo na temelju injenica utvrenih u poreznom postupku donosi porezno rjeenje.

(2) Porezno tijelo donijet e rjeenje o utvrivanju visine porezne obveze i kada se porezni obveznik u cijelosti ili djelomino oslobaa od plaanja poreza.

(3) Iznimno porezno rjeenje se ne mora donijeti u sluajevima propisanim ovim Zakonom.

Rok za izdavanje rjeenja po godinjoj poreznoj prijavi lanak 86.

Porezno rjeenje koje se donosi na temelju godinje porezne prijave mora se dostaviti poreznom obvezniku im je to mogue, a najkasnije u roku od godine dana nakon isteka roka za podnoenje godinje porezne prijave.

Posebni sluajevi nedonoenja poreznog rjeenja

lanak 87.

(1) Porezno tijelo ne mora donijeti porezno rjeenje ako bi trokovi utvrivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaenom porezu.

(2) U sluaju pogreno utvrene visine porezne obveze porezno se rjeenje ne mora mijenjati ako bi poveani iznos poreza bio nerazmjeran trokovima postupka izmjene rjeenja.

Oblik i sadraj poreznog rjeenja

lanak 88.

(1) Porezno rjeenje donosi se u pisanom obliku i mora se kao takvo oznaiti.

(2) Porezno rjeenje mora sadravati:

1. naziv poreznog tijela, broj i datum rjeenja,

2. uvod, izreku i obrazloenje,

3. uputu o pravnom lijeku,

4. potpis ovlatene osobe i otisak peata.

(3) Uvod poreznog rjeenja osobito sadri naziv poreznog tijela, propis o nadlenosti, kratku oznaku predmeta i datum donoenja poreznog rjeenja.

(4) Izreka poreznog rjeenja sadri ime i prezime odnosno naziv poreznog obveznika, vrstu poreza, poreznu osnovicu, poreznu stopu i iznos utvrenog poreza, razdoblje oporezivanja, nalog za uplatu poreza, rokove i

29

uvjete plaanja. U izreci poreznog rjeenja obvezno se navodi da alba ne odgaa izvrenje rjeenja ako to proizlazi iz odredaba ovoga Zakona ili posebnog propisa.

(5) U obrazloenju rjeenja se osobito navodi:

1. utvreno injenino stanje,

2. jasan i precizan saetak dokaznog postupka,

3. razloge zbog kojih nije uvaen zahtjev stranke,

4. porezne propise i razloge koji upuuju na odluku danu u izreci rjeenja,

5. porezni propis koji odreuje da alba ne odgaa izvrenje rjeenja.

(6) U obrazloenju poreznog rjeenja koje se donosi u skraenom postupku na temelju lanka 77. ovoga Zakona navode se pravni propisi na temelju kojih je porezno rjeenje doneseno.

(7) Uputa o pravnom lijeku sadri naziv tijela kojem se alba podnosi, porezno tijelo kojem se alba predaje, rok u kojem se moe podnijeti alba, mogunost izjavljivanja albe usmeno u zapisnik te visinu upravne pristojbe.

Privremeno porezno rjeenje

lanak 89.

(1) Ako se rjeenje o utvrivanju poreza donosi na temelju podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika, a porezno tijelo nije prethodno provelo postupak provjere injenica bitnih za donoenje toga rjeenja, takvo je rjeenje privremeno.

(2) Privremeno porezno rjeenje mora biti kao takvo oznaeno.

(3) Privremeno porezno rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja samostalnim rjeenjem.

(4) Porezno tijelo moe izvriti naknadnu provjeru vjerodostojnosti podataka iskazanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika. Ako porezno tijelo na temelju naknadno izvrene provjere utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrene privremenim poreznim rjeenjem, porezno tijelo e zamijeniti privremeno porezno rjeenje novim rjeenjem.

(5) Ako porezno tijelo ne donese rjeenje kojim se zamjenjuje privremeno porezno rjeenje, porezna obveza utvrena privremenim rjeenjem smatrat e se konano utvrenom poreznom obvezom.

Privremeno utvrivanje poreza

lanak 90.

(1) Ako postoji sumnja glede vlasnitva nad nekim predmetom ili glede njegove vrijednosti koja se moe otkloniti tek nekim drugim postupkom ili radnjom, porezno tijelo e privremenim rjeenjem utvrditi poreznu obvezu.

(2) Rok za donoenje rjeenja kojim se konano utvruje porezna obveza iz stavka 1. ovoga lanka je tri godine od dana donoenja privremenog rjeenja.

Obraunska prijava

lanak 91.

Ako je propisano da se porez prijavljuje obraunskom prijavom, tada se porez utvruje rjeenjem ako je to zakonom propisano ili ako se njime utvruje drugaiji iznos poreza od onoga koji je porezni obveznik sam obraunao ili ako porezni obveznik nije predao obraunsku prijavu.

30

lanak 91.a

Brisan.

Upravni ugovor

lanak 91.b

(1) Porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor.

(2) Upravni ugovor s poreznim obveznikom sklapa elnik poreznog tijela.

(3) Upravni ugovor moe se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomino.

(4) Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca.

(5) Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-dunikog odnosa, a ne smije biti protivan prinudnim propisima, javnom interesu, ne smije biti sklopljen na tetu treih osoba niti smije biti protivan izreci rjeenja kojim je utvrena porezna obveza.

(6) Sklopljeni upravni ugovor ima uinak izvrnog rjeenja donesenog u poreznom postupku.

(7) Sklapanjem upravnog ugovora ovrha e se obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaenog upravnim ugovorom.

(8) Upravni ugovor ne moe se sklopiti s poreznim obveznikom iji je raun blokiran od strane drugih vjerovnika i/ili protiv kojega se provodi postupak utvrivanja zlouporabe prava u porezno-dunikom odnosu.

(9) Upravni ugovor ne moe se sklopiti za porezni dug koji je ve bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dug za koji je sklopljen upravni ugovor ili za dug koji je obuhvaen reprogramom.

(10) Upravni ugovor nee se sklopiti ako porezno tijelo razmatranjem prijedloga i dostavljene dokumentacije ocijeni kako porezni obveznik nije uinio vjerojatnim ispunjenje svrhe i predmeta upravnog ugovora.

(11) Upravni ugovor koji ima pravni uinak na prava treih osoba pravno je valjan samo uz pisani pristanak tih osoba.

(12) Za vrijeme trajanja upravnog ugovora zastara ne tee.

(13) U sluaju nepotivanja odredaba upravnog ugovora porezno tijelo e jednostrano raskinuti upravni ugovor rjeenjem protiv kojega se moe pokrenuti upravni spor, a naplata obveze iz upravnog ugovora nastavit e se prema odredbama Opega poreznog zakona i Steajnog zakona.

Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora

lanak 91.c

(1) Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi porezni obveznik fizika ili pravna osoba.

(2) Prijedlog sadri:

prijedlog naina namirenja dospjelog poreznog duga (u cijelosti ili djelomino) prethodno usklaenog s poreznim tijelom, ovjerenog peatom i potpisom ovlatenih osoba poreznog tijela i poreznog obveznika,

prijedlog rokova za njegovo namirenje,

osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog obveznika,

31

razloge zbog kojih je nastao porezni dug,

podatke o strukturi vlasnitva poreznog obveznika,

podatke o povezanim drutvima,

popis imovine u vlasnitvu poreznog obveznika s iskazanim knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obraunski datum,

podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poreznog obveznika,

prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznoga duga, a sukladno Opem poreznom zakonu,

popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji obraunski datum,

popis kljunih dobavljaa i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji obraunski datum.

(3) Prijedlog se podnosi nadlenom poreznom tijelu.

(4) Porezno tijelo e odluiti o ispunjenju zakonom propisanih uvjeta i o osnovanosti zaprimljenog prijedloga za sklapanje upravnog ugovora te o tome obavijestiti poreznog obveznika.

Sadraj upravnog ugovora

lanak 91.d

Upravni ugovor mora sadravati najmanje odredbe kojima se ureuju:

svrha i predmet ugovora,

visina poreznog duga i nain namirenja,

rok na koji je ugovor sklopljen,

posljedice neispunjenja ugovornih obveza,

prestanak ugovora,

prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana.

Porezna nagodba

lanak 91.e

(1) Porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrene obveze u postupku poreznog nadzora, do uruenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu.

(2) Predmet porezne nagodbe moe biti: novoutvrena porezna obveza u postupcima u kojima je porezna osnovica utvrena procjenom; rok plaanja novoutvrenih obveza; smanjenje obveze po osnovi utvrene zatezne kamate te odricanje poreznog tijela od prekrajnog progona, ako su sukladno odredbama Prekrajnog zakona ispunjeni uvjeti za primjenu naela oportuniteta.

(3) Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaanje novoutvrene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na koritenje pravnih lijekova.

(4) Porezna nagodba sklapa se u pisanom obliku i smatra se sklopljenom potpisom stranaka.

(5) Porezna nagodba protivna propisima, javnom interesu ili pravima treih osoba nije doputena.

32

(6) Porezna nagodba ne moe se sklopiti ako je u tijeku poreznog nadzora utvreno postojanje sumnje o poinjenju kaznenog djela.

(7) Porezna nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u postupku poreznog nadzora.

(8) Ako se porezna nagodba odnosi samo na dio novoutvrene porezne obveze, porezni postupak e se nastaviti u odnosu na preostali dio novoutvrene porezne obveze, a u izreci poreznog rjeenja naznait e se postojanje porezne nagodbe.

(9) Porezna nagodba je ovrna isprava i izvrava se prema pravilima o izvrenju poreznog rjeenja.

(10) Ministar financija e pravilnikom propisati uvjete sklapanja porezne nagodbe te rokove izvrenja obveza iz porezne nagodbe.

Sadraj porezne nagodbe

lanak 91.f

Porezna nagodba mora sadravati najmanje odredbe kojima se ureuju:

svrha i predmet porezne nagodbe, prihvaanje novoutvrene obveze u postupku poreznog nadzora od strane poreznog obveznika,

rok u kojem se porezna obveza mora ispuniti,

posljedice neispunjenja poreznom nagodbom utvrenih obveza, odnosno nepotivanja odredaba porezne nagodbe,

prava, obveze i odgovornosti stranaka,

odricanje poreznog obveznika izrijekom od prava na koritenje pravnih lijekova.

Zatita prava poreznih obveznika pri ponitavanju, ukidanju ili izmjeni poreznog rjeenja

lanak 92.

Porezno tijelo ne moe ponititi, ukinuti ili izmijeniti porezno rjeenje na tetu poreznog obveznika zbog toga to je Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio da je propis na kojem se zasnivalo dotadanje utvrivanje poreza neustavan ili nezakonit.

Rjeenje o naplati poreza na osnovi jamstva

lanak 93.

(1) Na rjeenja o naplati poreza na osnovi jamstva primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o poreznim rjeenjima.

(2) Rjeenje o naplati poreza na osnovi jamstva ne moe se donijeti:

1. ako poreznom obvezniku utvrena porezna obveza nije dospjela ili je otpisana ili

2. ako je za porez koji je utvren poreznom obvezniku nastupila zastara prava na naplatu.

8. POREZNA ZASTARA

Zastara

lanak 94.

33

(1) Pravo poreznog tijela na utvrivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i trokova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i trokova ovrhe zastarijeva za tri godine raunajui od dana kada je zastara poela tei.

(2) Zastara prava na utvrivanje porezne obveze i kamata poinje tei nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate.

(3) Zastara prava na utvrivanje porezne obveze i kamata sukladno lanku 26. ovoga Zakona, poinje tei po isteku godine u kojoj je donesena pravomona presuda za kazneno djelo.

(4) Zastara prava na utvrivanje porezne obveze i kamata poinje tei nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvreno da ima osnove za oporezivanje.

(5) Zastara prava na utvrivanje