OPĆI PODACI O NARUČITELJU I DOKUMENTACIJI - vodovod.com€¦ · Web viewHrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak

VODOVOD-OSIJEK d.o.o.Poljski put 1, 31000 Osijek, Hrvatska

(dalje u tekstu “Naručitelj”)

PROJEKTNI ZADATAK I SPECIFIKACIJA

Za projekt sufinanciran sredstvima EU

USPOSTAVA TEHNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA VODOOPSKRBE NA PODRUČJU OSIJEK - ČEPIN - DALJ I IZRADA PROGRAMA UPRAVLJANJA

GUBICIMA VODE

Evidencijski broj nabave: 06-17

Osijek, srpanj 2017. godine

USPOSTAVA TEHNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA VODOOPSKRBE NA PODRUČJU OSIJEK - ČEPIN - DALJ I IZRADA PROGRAMA UPRAVLJANJA GUBICIMA VODE

SADRŽAJ:

1. OPĆI PODACI O NARUČITELJU I DOKUMENTACIJI...................................................................................3

2. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU UGOVORA...............................................................................3

3. UVOD...............................................................................................................................................................3

4. OPIS POSTOJEĆEG STANJA VODOOPSKRBNIH SUSTAVA OSIJEK, ČEPIN I DALJ..............................4

4.1 Vodoopskrbni sustav Osijek....................................................................................................................5

4.2 Vodoopskrbni sustav Čepin....................................................................................................................7

4.3 Vodoopskrbni sustav Dalj........................................................................................................................8

5. OPIS I CILJ PROJEKTNOG PROGRAMA......................................................................................................8

6. TEHNIČKI ZADACI..........................................................................................................................................9

6.1 Izrada snimaka vodoopskrbnih sustava Osijek, Čepin i Dalj..................................................................9

6.2 Uspostava tehničkog informacijskog sustava - baze podataka o vodoopskrbnoj mreži područja Osijek - Čepin – Dalj......................................................................................................................................................12

6.3 Izrada programa upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnim sustavima Osijek, Čepin i Dalj............15

7. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE SOFTVERA I HARDVERA ZA USPOSTAVU GIS-A......................................23

7.1 Tehničke specifikacije GIS softvera......................................................................................................23

7.2 Tehničke specifikacije hardverske opreme...........................................................................................27

8. PODACI I PODLOGE....................................................................................................................................29

8.1 Podaci o nadzorno-upravljačkom sustavu (NUS) vodoopskrbe Naručitelja..........................................29

9. DINAMIČKI PLAN IZVRŠENJA UGOVORA..................................................................................................33

10. OPĆE I POSEBNE NAPOMENE..............................................................................................................33

Projektni zadatak i specifikacija Stranica 2 od 32


1. OPĆI PODACI O NARUČITELJU I DOKUMENTACIJINARUČITELJ: Javni isporučitelj vodnih usluga VODOVOD-OSIJEK d.o.o., Osijek, Poljski put 1, 31000 Osijek, Hrvatska, OIB: 57790565988, internet adresa: http://www.vodovod.com/.

NASLOV ZADATKA: Uspostava tehničkog informacijskog sustava (TIS) vodoopskrbe na području Osijek - Čepin - Dalj i izrada programa upravljanja gubicima vode

2. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU UGOVORAProjekt regionalnog vodoopskrbnog sustava Osijek (dalje: Projekt RVS Osijek), a kao sastavni dio Projekta i ovaj Ugovor, se sufinancira sredstvima EU. Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014./2020. (NN 92/14) i Uredbom o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14, 23/15) određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata nakon stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije određeno je Koordinacijskim tijelom, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) određena je kao Revizijsko tijelo, Ministarstvo financija određeno je kao Tijelo za ovjeravanje, upravljačko tijelo Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, posredničko tijelo razine 1 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, posredničko tijelo razine 2 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. – Hrvatske vode, korisnik projekta i Naručitelj je VODOVOD-OSIJEK d.o.o..

Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrolirati Projekt RVS Osijek i s tog osnova pristup svim informacijama. Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrolirati Projekt RVS Osijek i time pristup svim informacijama.

Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak kontrolirati Projekt RVS Osijek, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014./2020. (NN 92/14) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i trajanja projekta:

provedba, odnosno kontrola provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika

provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu

dostava informacija o provjerenim izdatcima nacionalnim tijelima nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu projekta,

i ostalo.

3. UVODGubici vode u javnim vodoopskrbnim sustavima Republike Hrvatske predstavljaju velik problem, a obično se prikazuju kao razlika zahvaćene i fakturirane količine vode. Danas se iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj gubi prosječno oko 50% zahvaćene vode, što višestruko prekoračuje i granične kriterije koji se primjenjuju u suvremenoj praksi, a to je posljedica nekvalitetne zakonske regulative, starosti sustava, lošeg tekućeg i investicijskog održavanja, ugradbe nekvalitetnih materijala i neevidentirane potrošnje vode. Pored toga, ovi gubici u nekim sustavima već dosežu i alarmantnih 80%.


http://www.vodovod.com/


Obzirom na to da u Republici Hrvatskoj generalno gledano ima dovoljno vode za opskrbu stanovništva, često je prevladavalo rješenje da se za zadovoljenje povećanih potreba za vodom traže nova izvorišta, umjesto da se saniraju gubici vode iz postojećih sustava i onda tako sačuvana voda koristi za daljnju opskrbu stanovništva, odnosno za smanjenje pogonskih troškova sustava.

Iz izloženih podataka evidentno je da problemu gubitaka vode treba posvetiti izuzetnu pozornost tj. treba pristupiti njihovoj sanaciji, kako bi se u planiranom roku sveli na tolerantne veličine. Ovdje se mora istaći i prisutan trend u Europi i svijetu u primjeni različitih metodologija pa i nove metodologije analize gubitaka vode razvijene pod okriljem Svjetskog udruženja za vode (IWA- International Water Association) a koja koristi nove i transparentnije pokazatelje stanja u sustavu u odnosu na postojeće standarde. Svrsishodnost nove metodologije prepoznata je i od strane međunarodnih institucija poput Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije koje ju aktivno promiču a primjerice Institut svjetske banke je na tom tragu utvrdio i posebne kriterije ocjene učinkovitosti vodoopskrbnog sustava u domeni gubitaka vode.

Poznato je da se smanjenje gubitaka u sustavu i njegovo optimalno korištenje i razvoj, može najučinkovitije provoditi samo uz formirani hidraulički matematički model, pri čemu se uz provedbu simulacija pogona u sadašnjem i budućem stanju izgradnje, mogu detektirati sva nelogična stanja koja odstupaju od normalnog režima pogona i upućuju na pojavu prekomjernih gubitaka vode, povećanja tlakova, neracionalnih objekata i sl., te pravovremeno predvidjeti i na optimalan način korigirati razvoj vodoopskrbnog sustava.

U pravilu se u studijama, idejnim rješenjima i idejnim projektima, u okviru kojih se razmatra vodoopskrbna problematika šireg područja, analizira cjeloviti vodoopskrbni sustav, odnosno, formira hidraulički matematički model, a na temelju provedenih analiza i simulacija donose zaključci vezano na postojeće stanje, upravljanje, održavanje i daljnji razvoj.

Pored naprijed navedenog, hidraulički matematički model se, nakon implementacije, stavlja u svakodnevnu uporabu kao operativni program pomoću kojeg se rukovodi eksploatacijom vodoopskrbnog sustava, pri čemu se vrši i kontinuirana kalibracija istog. Uz hidraulički model, okosnicu sustava upravljanja koristi se i geografsko-informacijski sustav (GIS) koji sadrže sve podatke o fizičkim karakteristikama sustava i njegovih dijelova i njihov prostorni položaj. Kombiniranjem hidrauličkog modela te GIS sustava uz ostvarivanje veze s poslovnim informacijskim softverom i nadzorno-upravljačkim sustavom se uspostavlja tzv. tehnički informacijski sustav (TIS) što je, između ostalog, predmet ovog ugovora.

Posebno je važno naglasiti i to da, nakon provedene obuke stručnog kadra Naručitelja, nivo tehničko-tehnoloških znanja ovog kadra u pogledu vodoopskrbnog sustava kojim gospodare u pravilu bude dignut na daleko višu razinu u odnosu na početno stanje, obzirom da stručni kadar postaje osposobljen za rukovođenje vodoopskrbnim sustavom na suvremen, kvalitetan i učinkovit način.

Iz tih razloga je, a u svrhu stvaranja uvjeta kvalitetnog praćenja i gospodarenja, te racionalnog i tehnički korektnog razvoja vodoopskrbnih sustava Osijek, Čepin i Dalj, izrađen i ovaj Projektni zadatak/Specifikacija.

4. OPIS POSTOJEĆEG STANJA VODOOPSKRBNIH SUSTAVA OSIJEK, ČEPIN I DALJ

Novelacijom Plana razvitka vodoopskrbe Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 15/11) predložena je podjela Osječko-baranjske županije na šest vodoopskrbnih područja: Osijek, Baranja, Našice, Đakovo, Valpovo/Belišće i Donji Miholjac.

Unutar vodoopskrbnog područja Osijek funkcioniraju tri vodoopskrbna sustava:

vodoopskrbni sustav Osijek kojim upravlja isporučitelj vodne usluge VODOVOD-OSIJEK d.o.o., Osijek vodoopskrbni sustav Čepin kojim upravlja Urednost d.o.o.- vodovod i odvodnja, Čepin vodoopskrbni sustav Dalj kojim upravlja Čvorkovac d.o.o., Dalj

Iako navedeni vodoopskrbni sustavi opskrbljuju glavninu naselja, unutar obuhvata vodoopskrbnog područja Osijek postoji još nekoliko naselja s izgrađenom lokalnom (mjesnom) vodoopskrbnom mrežom kojom se



distribuira, u većini slučajeva, neprerađena voda ili naselja u kojima vodovodna infrastruktura uopće nije izgrađena pa stanovništvo koristi individualne zdence (područje Općine Šodolovci). Za izgradnju vodoopskrbne mreže u tim naseljima i njihovo priključenje u vodoopskrbni sustav Osijek izrađena je projektna dokumentacija i radovi su u većini slučajeva u tijeku.

4.1 Vodoopskrbni sustav OsijekOsnovni elementi na kojima se bazira vodoopskrbni sustav Osijek su:

zahvaćanje podzemne vode na crpilištu Vinogradi transport neprerađene ("sirove") vode do pogona za proizvodnju "Nebo pustara" pročišćavanje vode koje se sastoji od aeracije, predoksidacije, koagulacije, flokulacije, taloženja i

dezinfekcije distribucija zdravstveno ispravne vode preko tlačnog sklopa kroz vodoopskrbnu mrežu do korisnika.

Crpilište Vinogradi u funkciji je od 1984. godine, a sastoji od 18 zdenaca. Prosječna pojedinačna izdašnost zdenaca je oko 40 l/s, dok je ukupni instalirani kapacitet crpki 720 l/s u čemu je sadržana i određena rezerva namijenjena sigurnosti pogona. Crpilište je projektirano za rad do 600 l/s.

Do početka crpljenja podzemnih voda na Vinogradima za vodoopskrbu se koristila površinska voda rijeke Drave sa vodozahvata Pampas. Budući je vodozahvat Pampas bio u funkciji gotovo 30 godina, 1995. godine izvršena je sanacija kako bi se vodozahvat mogao ponovo aktivirati u slučaju intervencija na primarnom crpilištu ili u slučaju potrebe za dopunjavanjem razlike između ukupne potrošnje vodoopskrbnog sustava grada Osijeka i zahvaćene količine vode sa crpilišta Vinogradi.

Vodoopskrbna mreža obuhvaća grad Osijeka i prigradska naselja Brijest, Briješće, Višnjevac, Josipovac, Tenja, Nemetin, Sarvaš, Tvrđavica, Podravlje i Klisa, cijelu Općinu Antunovac (naselja Antunovac i Ivanovac), cijelu Općinu Ernestinovo (naselja Ernestinovo, Divoš i Laslovo) te dio Općine Čepin (naselje Livana).

Od prosinca 2008. godine, voda se isporučuje i do naselja Bijelo Brdo u Općini Erdut, a lokalnu mrežu tog naselja održava Čvorkovac d.o.o., Dalj.

Od listopada 2011. godine vrši se isporuka pitke vode i za Općinu Čepin, odnosno naselja Čepin, Čepinski Martinci i Čokadinci, a lokalnu mrežu tih naselja održava Urednost d.o.o., Čepin.

Krajem 2014. godine dovršena je izgradnja vodoopskrbne mreže u jugozapadnom dijelu vodoopskrbnog sustava Osijek, odnosno općinama Vladislavci i Vuka.

Ukupna dužina mreže vodoopskrbnog sustava Osijek iznosi cca 550 km, a izvedeno je cca 27.000 vodovodnih priključaka.

VODOVOD-OSIJEK d.o.o. kao javni isporučitelj vodne usluge koji upravlja vodoopskrbnim sustavom Osijek raspolaže katastrom vodova u kojem je evidentiran položaj cjevovoda, vodovodnih priključaka, hidranata, zasuna i zasunskih okana. Geodetski snimak postojećeg stanja izrađen je u "dwg" formatu. Položaj elemenata vodoopskrbnog sustava prikazan je u Hrvatskom državnom Koordinatnom Sustavu (HDKS), 6. zona.



SLIKA 1 VODOOPSKRBNI SUSTAV OSIJEK

Geodetski snimak sadrži cca:

500 km cjevovoda 17.000 vodovodnih priključaka (cca 170 km) 2000 hidranata 2500 zasuna (u oknima ili bez okna) 1200 zasunskih okana

U katastru vodova vodoopskrbnog sustava Osijek najviše podataka postoji o cjevovodima, a najmanje o vodovodnim priključcima i zasunskim oknima. Podaci o cjevovodima obuhvaćaju:

položaj cjevovoda - horizontalni, a visinski samo za cjevovode izgrađene unazad 10 godina materijal cjevovoda promjer cjevovoda.

Svi ostali elementi vodoopskrbnog sustava evidentirani su samo položajno bez dodatnih opisa (atributa).

Naručitelj raspolaže i hidrauličkim matematičkim modelom postojećeg stanja vodoopskrbnog sustava koji nije kalibriran. Hidraulički matematički model je izrađen u programskom paketu MIKE URBAN (verzija 2009. god.) Danskog hidrauličkog instituta (DHI). Program za modeliranje vodoopskrbnog sustava MIKE URBAN temelji se na EPANET-u kao osnovi za hidraulički proračun s integriranim mogućnostima koje pruža GIS.

Naručitelj ima uspostavljen nadzorno-upravljački sustav (NUS) procesa zahvaćanja i proizvodnje vode. NUS vodoopskrbne mreže još je u fazi „grube“ koncepcije što znači da su definirani čvorovi u prigradskim naseljima (ulaz/izlaz) dok su unutar grada čvorovi predviđeni samo na mjestima spajanja glavnih (magistralnih) vodoopskrbnih cjevovoda.

Kroz EU sufinancirani Projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava Osijek (RVS Osijek) u tijeku su radovi na slijedećim zahvatima:

Glavni vodoopskrbni cjevovod Bijelo Brdo - Dalj



Glavni vodoopskrbni cjevovod Mišino Brdo - Aljmaš Glavni vodoopskrbni cjevovod Antunovac - Tenja Glavni vodoopskrbni cjevovod Ernestinovo-Petrova Slatina i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava u

naselju Petrova Slatina Glavni vodoopskrbni cjevovod Petrova Slatina - Šodolovci i vodoopskrbi sustavi u naseljima Šodolovci i

Koprivna Glavni vodoopskrbni cjevovod Laslovo - Palača i vodoopskrbni sustav u naselju Palača Glavni vodoopskrbni cjevovod Laslovo - Ada i vodoopskrbni sustav u naselju Ada Glavni vodoopskrbni cjevovod Palača - Silaš i vodoopskrbni sustav u naselju Silaš Vodoopskrbni sustav u naselju Beketinci Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava u naselju Ivanovac Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava u naselju Erdut Vodosprema Planina sa stanicom za podizanje tlaka i dodezinfekciju Vodotoranj Erdut sa stanicom za dodezinfekciju Stanica za podizanje tlaka i dodezinfekciju Ernestinovo Rekonstrukcija stanice za podizanje tlaka Erdut

SLIKA 2 OBUHVAT ZAHVATA U OKVIRU PROJEKTA REGIONALNOG VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OSIJEK

4.2 Vodoopskrbni sustav ČepinVodoopskrbni sustav Čepin obuhvaća naselja Čepin, Beketinci, Čokadinci i Čepinski Martinci. Naselje Livana koje administrativno pripada Općini Čepin ima izgrađenu vodoopskrbnu mrežu koja je sastavni dio vodoopskrbnog sustava Osijek i kojom upravlja VODOVOD-OSIJEK d.o.o. Vodoopskrbna mreža u ostalim naseljima Općine Čepin je pod ingerencijom tvrtke Urednost d.o.o.- vodovod i odvodnja Čepin.

Ukupna dužina mreže vodoopskrbnog sustava Čepin iznosi cca 70 km, a izvedeno je cca 3.300 vodovodnih priključaka.

Vodoopskrbni sustav Čepin ima vlastite zdence i vodotoranj koji trenutno nisu aktivni jer se vodoopskrbna mreža naselja Čepin, Čepinski Martinci, Čokadinci i Beketinci opskrbljuje vodom iz vodoopskrbnog sustava Osijek putem magistralnog cjevovoda Osijek-Čepin. Napominje se kako u naselju Beketinci nije izvedena distributivna mreža, koja je trenutno u fazi izvođenja kroz Projekt RVS Osijek.



Naručitelj ne raspolaže detaljnijim prostornim podacima o stanju mreže sustava Čepin te je prikupljanje istih sastavni dio ovog zadatka.

4.3 Vodoopskrbni sustav DaljVodoopskrbni sustav Dalj obuhvaća naselja Dalj, Erdut, Aljmaš i Bijelo Brdo. Vodoopskrbna mreža u naselju Bijelo Brdo opskrbljuje se vodom iz vodoopskrbnog sustava Osijek putem magistralnog cjevovoda Osijek - Sarvaš - Bijelo Brdo. Vodoopskrbnom mrežom u naselju Bijelo Brdo kao i u svim ostalim naseljima sustava Dalj (Aljmaš, Dalj, Erdut) koji se opskrbljuju vodom iz zdenaca na crpilištu Dalj, upravlja tvrtka Čvorkovac d.o.o., Dalj.

Ukupna dužina mreže vodoopskrbnog sustava Dalj iznosi cca 120 km, a izvedeno je cca 3.650 vodovodnih priključaka.

Naručitelj ne raspolaže detaljnijim prostornim podacima o stanju mreže sustava Dalj te je prikupljanje istih sastavni dio ovog zadatka.

5. OPIS I CILJ PROJEKTNOG PROGRAMAUspostava tehničkog informacijskog sustava vodoopskrbe na području Osijek-Čepin-Dalj i izrada programa upravljanja gubicima vode koncipirana je kao sveobuhvatni projekt koji prikuplja veliku količinu stvarnih podataka sa terena. Ti podaci u smislu hidrauličkog matematičkog modeliranja moraju biti prilagođeni logici matematičkog modeliranja stoga je nužno ove podatke ne smatrati prostornim entitetima već hidraulički zasebnim točkama. Prikupljanje podataka o dimenzijama, popisu inventara i stanju svakog vodovodnog okna moraju raditi stručnjaci s iskustvom i razumijevanjem funkcionalnosti vodoopskrbnih sustava. Podaci o koordinatama okana/zasuna sa aspekta upravljanja gubicima su samo manji dio sveobuhvatnog projekta koji Naručitelju mora omogućiti da u budućnosti predviđa kvarove, potencijalne lokacije propuštanja i da upravlja svojim kompleksnim sustavom vodoopskrbe.

Potrebne radove za ispunjenje projektnog zadatka, odnosno stvaranje uvjeta kvalitetnog praćenja i gospodarenja, te racionalnog i tehnički korektnog razvoja vodoopskrbnih sustava Osijek, Čepin i Dalj, Izvršitelj će provesti prema osnovnim cjelinama kako slijedi:

A) IZRADA SNIMAKA POSTOJEĆEG STANJA VODOOPSKRBNIH SUSTAVA OSIJEK, ČEPIN I DALJB) USPOSTAVLJANJE TEHNIČKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA (TIS) - BAZE PODATAKA O

VODOOPSKRBNOJ MREŽI PODRUČJA OSIJEK - ČEPIN – DALJ UKLJUČUJUĆI ISPORUKU OPREME

C) IZRADA PROGRAMA UPRAVLJANJA GUBICIMA VODE U VODOOPSKRBNIM SUSTAVIMA OSIJEK, ČEPIN I DALJ

6. TEHNIČKI ZADACI

6.1 Izrada snimaka vodoopskrbnih sustava Osijek, Čepin i DaljZa vodoopskrbni sustav Osijek potrebno je ažurirati, a za vodoopskrbne sustave Čepin i Dalj uspostaviti evidenciju postojećeg stanja na način da se snime elementi vodoopskrbnog sustava. Procjena opsega radova po tipovima objekata je dana u tablici u nastavku.



TABLICA 1 PROCJENA OPSEGA RADOVA PO TIPOVIMA OBJEKATA ZA IZRADU SNIMAKA VODOOPSKRBNIH SUSTAVA OSIJEK, ČEPIN I DALJ

ELEMENT

SUSTAV

CJEVOVODI1

(km)

PRIKLJUČCI

(kom)

HIDRANTI

(kom)

ZASUNI2

(kom)

OKNA

(kom)

OSIJEK3 10 10.000 400 4.000 2.000

ČEPIN 70 3.300 200 250 150

DALJ 120 3.650 200 300 200

Sva tri snimljena vodoopskrbna sustava potrebno je prikazati u jednoj (zajedničkoj) geodetskoj snimci u "dwg" formatu. Snimak treba imati varijantu u HDKS sustavu (6. zona) i u Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu (HTRS 96).

Uz položajni prikaz svih pet elemenata vodoopskrbnih sustava (cjevovodi, priključci, hidranti, zasuni i okna), snimak treba sadržavati i sljedeće opise (atribute) svrstane po odgovarajućim slojevima crteža ("layerima") i pridružene uz odgovarajući link (fotografije, nacrti) prema tablici u nastavku.

TABLICA 2 POTREBNI ATRIBUTI POJEDINIH ELEMENATA VODOOPSKRBNIH SUSTAVA

ELEMENT/ATRIBUT CJEVOVODI PRIKLJUČCI HIDRANTI ZASUNI OKNA

visinska kota - - - - - - - - - - kota poklopca/dna okna

kota čvorišta u oknupromjer - - - - -

materijal - - - - - - - - - - zidani

betonski

tip/ vrsta

magistralni

- - - - -

nadzemni u oknu

- - - - - opskrbni podzemni s ug. garniturom

montažerski nacrt - - - - - - - - - - - - - - - cijelog čvorišta u oknu

sferna fotografija - - - - -

Prikupljanje podataka na terenu izrazito je kompleksan posao. Koordinacija Naručitelja i Izvršitelja je nužna. Izvršitelj je dužan kontinuirano obavještavati Naručitelja o svakom oknu koje je zatrpano, na kojem je poklopac zavaren ili se ne može otvoriti. Također, obveza je Izvršitelja da prijavi Naručitelju sva vidljiva propuštanja vodoopskrbnog sustava. Naručitelj se obavezuje u roku 15 dana obavijestiti Izvršitelja da su okna očišćena, otvorena ili da su na njima napravljeni nužni radovi koji bi omogućili Izvoditelju da prikupi podatke.

Za izvršenje terenskog snimanja je potrebno uspostaviti sustav digitalnih obrazaca za prikupljanje podataka koji omogućavaju izravan unos položaja evidentiranog objekta na karti, uz istovremeni unos pripadajućih atributnih podataka. Navedeni sustav mora omogućiti trenutnu sinkronizaciju snimljenih terenskih podataka s bazom

1 Trase cjevovoda će gospodarski subjekt odrediti temeljem snimljenih objekata na mreži koji su nadzemno dostupni, ne očekuje se dodatno snimanje samih podzemnih cjevovoda.2 Napomena: Broj zasuna prikazan u tablici obuhvaća i zasune izvedene unutar okana (obračunati u koloni „Okna“, kao i one zasune izvedene bez okana.3 Napomena: U broj okana i zasuna vodoopskrbnog sustava Osijek uračunat je i ukupan broj već evidentiranih okana i zasuna u postojećem geodetskom snimku, ali ih sve treba ažurirati i detaljno prikazati prema zadacima u nastavku. Broj okana, zasuna i hidranata za sustave Čepin i Dalj je procijenjen.



podataka kojoj istovremeno mogu pristupati i uredska računala, a kako bi se optimizirao i ubrzao proces terenske evidencije. Uređaj za terensko prikupljanje podataka mora omogućavati instalaciju sustava za digitalne obrasce s mogućnosti unosa prostornih podataka, te smije imati maksimalno odstupanje položaja objekata manje od 0,5 m.

Svi objekti trebaju imati pridruženu pripadajuću fotografiju. Fotografije trebaju biti georeferencirane, te povezane s pripadajućim objektom u bazi podataka. Osim standardnih fotografija, potrebno je izraditi i sferne fotografije, tj. fotografije koje prikazuju okolinu u 360°. Za navedene fotografije potrebno je omogućiti integrirani preglednik unutar istog sustava u kojem se unose I pregledavaju prostorni i atributni podaci evidentiranih objekata.

Za svako pojedino čvorište treba izraditi montažerski nacrt u "dwg" formatu. Montažerskim nacrtom treba prikazati sve fazonske komade i armature ugrađene u čvorištu unutar okna te ih specificirati s pratećim opisom odnosno legendom. Fazonski komadi i armature moraju biti nacrtani s dimenzijom širine (kao na Slika 3), a ne shematski.

SLIKA 3 PRIMJER MONTAŽERSKE SHEME OKNA

U snimku cjevovodi trebaju biti ucrtani kao polylinije. Cjevovod se prikazuje kao jedna ili više spojenih polylinija. Kraj jedne odnosno početak druge polylinije uvjetovan je nastupanjem promjene nekog atributa cjevovoda (npr. promjera, materijala) ili mjestom spajanja više cjevovoda u zajedničkom čvorištu (zasunskom oknu). Ovim projektnim zadatkom nije predviđeno trasiranje cjevovoda između objekata (okna, hidranti i sl.).

Mjerna mjesta (glavni vodomjeri) trebaju biti ucrtani kao točke/blokovi. Priključci (cjevovodi od mjernog mjesta do spoja na glavni cjevovod) trebaju biti ucrtani kao polylinije. Općenito, snimanje priključaka se provodi na način da se geodetski snimi položaj vodomjernog okna (tj. mjernog mjesta) i lokacija pravocrtno spoji polylinijiom s lokacijom prethodno snimljene ulične kape (kod takvog pristupa je obvezno naznačiti da se radi o „približnoj“ trasi). U slučaju da je trasa priključnog cjevovoda poznata (trase koje postoje u bazi VODOVOD-OSIJEK), potrebno ju je tako i ucrtati bez oznake „približno“.

Hidranti trebaju biti ucrtani kao blokovi. Zasune se ucrtava ovisno o tipu zasuna (sa oknom ili bez) na način da je svaki zasun definiran zasebno kao točka/blok na cjevovodu kojeg zatvara. Slika u nastavku prikazuje primjer definiranog okna sa cjevovodima i svim zasunima unutar okna prikazanim točkama sa karakterističnom oznakom jednog zasuna.



SLIKA 4 OKNO SA PRIKAZANIM ZASUNIMA

Svako zasunsko okno treba crtati prema njegovom stvarnom obliku kao zatvorenu polyliniju (jer izvedena okna nisu uvijek pravilni kvadrati ili pravokutnici), a poklopac okna treba ucrtati kao blok.

U cilju prikazivanja stvarnog položaja elemenata vodoopskrbnih sustava kao i utvrđivanja traženih opisa za svaki pojedini element, Ponuditelj treba iskoristiti sve podatke kojima raspolaže Naručitelj (postojeći geodetski snimci, nivelmanski obrasci i dr.), a sve ostale podatke kojima Naručitelj ne raspolaže ili njihovu točnost smatra upitnom, Izvršitelj će utvrditi na terenu.

Za vodovodna okna, zasuni, priključci i hidranti koja se nalaze na kolnicima cesta/prometnica, za vrijeme pružanja usluge neophodno je povremeno i kratkotrajno izvršavati zauzeće dijela javne površine i uvoditi ograničenja u odvijanju prometa.

Za poslove zauzeća i uvođenja ograničenja u odvijanju prometa tijekom izvođenja radova potrebno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju prema traženju nadležnog tijela. Izvršitelj je dužan pridržavati se rješenja opisanih tih projektom, a u slučaju nedorečenosti ili nemogućnosti izvođenja radova / pružanja usluge pod opisanim uvjetima od Projektanta zatražiti izmjene kojima će se isto omogućiti.

Ceste i javne površine na predmetnom području su različitih kategorija:

Državne ceste Županijske i Lokalne ceste Nerazvrstane ceste i ostale javne površine

Prije početka izvođenja radova / pružanja usluga Izvršitelj je dužan ishoditi suglasnosti za potrebe povremenih i kratkotrajnih zauzeća kolnika od nadležnih tijela.

6.2 Uspostava tehničkog informacijskog sustava - baze podataka o vodoopskrbnoj mreži područja Osijek - Čepin – Dalj

Uspostavljanje tehničkog informacijskog sustava (TIS-a), tj. formiranje GIS baze podataka o svim elementima vodoopskrbne mreže, neizbježan je pripremni korak koji treba osigurati informacije o vodoopskrbnom sustavu kao osnovu za:

konfiguraciju DMA zona, evidenciju mjerača protoka, tlaka, zatvorenih zasuna i ostale opreme koja razgraničava zone, lokaciju korisnika i potrošnje, evidenciju kvarova na cjevovodima i opremi vodoopskrbne mreže, navigaciju prilikom terenskog pregleda mreže, tj. traženja lokacije curenja, lokaciju uređaja za detekciju šumova koji se mogu koristiti prilikom traženja curenja.



GIS kao prostorni karakter ovih podataka mora omogućiti sve planirane procese i analize vezane uz kontrolu DMA zona, tj. nadzor gubitaka.

Isporuka softvera i hardvera za uspostavu sustava je također predmet ovog zadatka, a detaljne tehničke specifikacije za isto su dane u poglavljima 7.1 i 7.2.

Izrađene/ažurirane geodetske snimke vodoopskrbnih sustava Osijek, Čepin i Dalj zajedno s pripadajućim opisima pojedinih elemenata sustava, te montažerskim nacrtima i fotografijama treba unijeti u GIS bazu podataka. Unos mora biti izvršen uz maksimalno moguću geodetsku točnost i uz preuzimanje kompletnog atributnog opisa. Naručitelj mora imati mogućnost izrađenu GIS bazu koristiti odnosno ažurirati novim podacima tako da, pored koordinatnog, unos može izvršavati i upisivanjem relativnih koordinata i odmjeravanjem od objekata. Prilikom unosa podataka, programsko rješenje treba aktivirati kontrole unosa koje traže i ukazuju na greške u topologiji i atributnom opisu tako da samo ispravni i valjani podaci mogu biti uneseni u GIS bazu.

Kao podloga prikazu vodoopskrbnog sustava trebaju se koristiti svi poznati tipovi rasterskih (orofoto snimci, skenirani geodetski nacrti,..) i vektorskih formata (dwg, dxf, shape,..) koji se automatski prilagođavaju prostoru koji se analizira. Baza treba imati mogućnost dodavanja i pregledavanja prostornih slojeva s podacima o drugim infrastrukturnim instalacija (npr. kanalizacija, elektroenergetski kablovi i dr.). Moraju biti osigurani i različiti načini selekcije: SQL upitima, selekcija pomoću točaka linija i poligona kao i selekcija drugih prostornih slojeva (npr. selektirati sve parcele kojima prolazi određena trasa vodovoda i sl.). Statistika treba biti moguća na osnovi neograničenog broja atributa (npr. dobiti podatak u jednom koraku o dužini vodovodnih cijevi određenog materijala, profila i starosti u određenom naselju i sl.). Katastarska podloga također mora biti sastavni dio GIS baze.

Svaki priključak u vodoopskrbnom sustavu predstavlja vezu cjevovoda s određenom adresom odnosno katastarskom česticom na kojoj se nalaze korisnici vodne usluge. U GIS bazi, adrese treba prikazati kao točkasti prostorni sloj koji će sadržavati niz podataka o korisnicima i omogućavati vezu tehničkog s poslovnim informacijskim sustavom, odnosno programima koje Naručitelj koristi za poslovanje (obračun i naplatu vodne usluge, knjigovodstvo itd.).

Poslovni informacijski sustav Naručitelja je aplikacija razvijena i održavana od strane tvrtke Dialog d.o.o. Osijek (http://www.dialog.hr/kontakt.html).

Cilj je "smjestiti korisnika vodne usluge u prostor" na način da svaka točka (adresa) sadrži sljedeće podatke:

naselje, ulica, kućni broj, k.č.br. i k.o. ime i prezime (naziv) korisnika, OIB mjerna mjesta (glavni, pomoćni, interni vodomjer, obračun po članu i dr.) ugrađeni vodomjeri (tip, broj, promjer, godina ugradnje/izmjene) potrošnja (mjesečna potrošnja, prosječna potrošnja u npr. zadnja tri mjeseca, min. i max. potrošnja za

npr. proteklu godinu i dr.) pripadajući priključak urednost plaćanja i dr.

U GIS bazu podataka, osim preuzetog opisa iz geodetskih snimaka, moraju se unijeti i svi podaci potrebni za hidrauličko modeliranje sustava (npr. debljina stijenke cjevovoda ili unutarnji promjer, koeficijent hrapavosti, lokalni gubici i sl.) kao i svi ostali podaci kojima raspolaže Naručitelj (npr. godina izgradnje cjevovoda i dr.). GIS baza podataka s unesenim dodatnim hidrauličkim opisom mora imati mogućnost izvoza u programsku opremu za hidrauličko modeliranje, i to u Epanet formatu na način da se svi potrebni podaci o elementima vodoopskrbnog sustava automatski topološki ispravno upisuju u Epanet tablice. Također, i u ovom slučaju treba ostvariti vezu s poslovnim informacijskim sustavom kako bi se definirala potrošnja svake pojedine adrese (korisnika) te ista pridružila odgovarajućem čvoru hidrauličkog modela. Prijenos podataka mora se zasnivati na selekciji tako da bude moguće iz GIS baze u program za hidrauličko modeliranje izvesti odabrani (selektirani) dio mreže.

Putem tehničkog informacijskog sustava, Naručitelj namjerava brže, lakše i preglednije provoditi postupak evidencije i otklanjanja kvarova i to na način da se informatiziraju sljedeći procesi:


http://www.dialog.hr/kontakt.html


reklamacije (prijave svih tehničkih problema u sustavu koje prijavljuju korisnici vodne usluge ili druge osobe),

izrada radnih naloga za otklanjanje kvarova, evidentiranje kvarova, njihovih uzroka, popravaka, manipulacija zasunima u fazi popravljanja: pozicioniranje zasuna koje treba zatvoriti da bi se kvar

izolirao, određivanje korisnika koji će pri tome biti bez opskrbe vodom ili će im uvjeti opskrbe biti narušeni (niži tlak!), alarmiranje svih zasuna koje treba ponovo otvoriti nakon otklanjanja kvara,

izrada izvještaja i ostvarivanje digitalne baze kvarova koja će biti osnova za odlučivanje o procesima rehabilitacije sustava.

Prostornim preklapanjem kvarova sa slojevima cjevovoda i opreme vodoopskrbnog sustava, tj. korelacijom između:

kvarova (učestalosti, tipovi kvara, troškovi) karakteristika cjevovoda i opreme (proizvođač, materijal, profil, starost,...) podataka o mjerenjima protoka i tlaka u vremenima pojave kvarova,

dobit će se kvalitetno okruženje za odlučivanje o okolnostima pojave i frekvencije kvarova, mogućim uzrocima i potrebnoj rehabilitaciji sustava. Kontrola i razumijevanje okolnosti pojave kvarova omogućuje pravilnu i pravovremenu korekciju identificiranih uzroka problema, ali i kvalitetno planiranje rehabilitacije sustava, odnosno pravovremenu zamjenu dotrajalih cjevovoda, tj. cjevovoda najopterećenijih kvarovima, što će pozitivno utjecati na smanjenje gubitaka vode, ali i potrebnu količinu angažmana na održavanju, a time u konačnici i smanjenje troškova.

Budući da je na području vodoopskrbnog sustava Osijek u tijeku uspostavljanje NUS-a vodoopskrbne mreže za glavne čvorove (na mjestima spojeva magistralnih cjevovoda te ulazima/izlazima u prigradska naselja), tehnički informacijski sustav mora imati mogućnost povezivanja s programskom aplikacijom SCADA u okviru koje je i koncipiran NUS. Putem ove veze ostvarit će se prijenos podataka o protocima i tlakovima u čvorovima NUS-a koji su ključni i za formiranje DMA zona.

Tehnički informacijski sustav, na temelju veze s poslovnim informacijskim sustavom te prethodno zatraženim mogućnostima kao što su manipulacija zasunima i veza s NUS-om, mora sadržavati i opciju formiranja DMA zona koje su polazište nadzora i upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnom sustavu. Tehnički informacijski sustav treba generirati DMA zonu, provjeriti njenu topologiju (s obzirom na položaj zasuna i mjerne opreme) te izračunavati količinu vode koja ulazi u zonu. Osim toga, mora ima sučelje u kojem se mjerna oprema registrirana u GIS-u povezuje s mjerenjima registriranima u NUS-u odnosno SCADA sustavu. Kod širenja DMA zona tj. ugradnje nove mjerne opreme Naručitelj mora imati mogućnost spomenuto povezivanje odraditi sam bez pomoći Ponuditelja. Neovisno o vremenskim intervalima pojedinog mjerenja, putem programskog rješenja tj. potrebnim interpolacijama i ekstrapolacijama treba dobiti odgovarajuće vrijednosti mjerenja koje se odnose na iste vremenske intervale i nad kojima se može izvršiti analiza. Programsko rješenje mora "pamtiti" svu povijest mjerenja statistički obrađenih po satnim intervalima tako da se u svakom trenutku može dobiti usporedba trenutno mjerenih veličina i povijesnih, a iz čega se može donositi zaključak o vjerojatnom kvaru. Iz povijesne baze automatski moraju biti isključeni zapisi koji su bili registrirani za vrijeme curenja u DMA zoni kako se takva stanja ne bi tretirala kao "normalna" stanja pogona i ne bi ometale buduće detekcije.

U slučaju trenutnog otkazivanja rada nekog mjerača, programsko rješenje mora automatski interpolirati vrijednosti mjerenja s odgovarajućim vrijednostima iz prethodnih razdoblja kad je mjerač radio, uz uvjet da postoji kontrola u kolikoj mjeri (postotku) su mjerenja u nekoj zoni stvarna, a u kolikoj su interpolirana. Sustav treba imati mogućnost analize minimalnih noćnih protoka kao osnovu za izračun indikatora curenja sukladno IWA metodologiji. Osim toga, sustav mora pratiti i satne i dnevne bilance ulaska vode u zonu te imati odgovarajuće satne i dnevne alarme koji upozoravaju na možebitna curenja, a prag satnih i dnevnih alarma definira Naručitelj prilikom korištenja sustava. Iz veze tehničkog i poslovnog informacijskog sustava mora proizaći automatska evidencija svih korisnika u zoni popraćena i stanjem naplate kao i usporedba stanja naplate s dotokom vode u DMA zonu.



Programsko rješenje mora automatski izračunavati volumen gubitka vode, kod bilo kojeg uočenog izvanrednog stanja u DMA zoni (curenje, krađa vode, gašenje požara,…), a dobiveni podatak vezati za zonu i koristiti u izračunu bilance vode u zoni.

Svi evidentirani kvarovi u DMA zonama moraju biti vidljivi tako da bude moguće uspoređivati trendove količine kvarova s stvarnim gubicima vode.

Uz položajni prikaz i opis hidranata izvedenih na javnoj vodoopskrbnoj mreži, sastavni dio tehničkog informacijskog sustava treba biti i evidencija testiranja hidranata. Obveza provjere funkcionalnosti hidrantske mreže (a za naselja je to javna vodoopskrba mreža! ) propisana je regulativom iz područja zaštite od požara. Ispunjavanje ove obveze, Naručitelj želi kroz tehnički informacijski sustav omogućiti vođenje evidencije ispitivanja i pohranjivati rezultati (izmjereni statički i dinamički tlak, izračunata raspoloživa količina vode).

Putem tehničkog informacijskog sustava treba prostorno evidentirati i kvalitetu vode na lokacijama na kojima Naručitelj provodi uzorkovanje. Tehnički informacijski sustav treba omogućiti pregledavanje vrijednosti i trendova parametara kvalitete vode koji se kontroliraju, po principu "jedna lokacija - više parametara" ili "jedan parametar - više lokacija".

Uz podatke o svim tehničkim elementima vodoopskrbnog sustava, u GIS bazu treba unijeti i podatke o imovini isporučitelja vodne usluge koji upravljaju vodoopskrbnim sustavima Osijek, Čepin i Dalj. Evidencija imovine treba sadržavati podatke i prostorni prikaz nekretnina (katastarske čestice, objekti) kojima raspolaže isporučitelj.

Uvođenje tehničkog informacijskog sustava na osnovi GIS tehnologije mora omogućiti dostup i korištenje prostornih i atributnih podataka putem računalne mreže i/ili putem Interneta. Potrebno je predvidjeti sedam aktivnih radnih mjesta na kojima se unose i mijenjaju podaci te koja omogućavaju izradu raznih prostornih i atributnih analiza nad podacima. Za ostale, manje zahtjevne korisnike treba predvidjeti Web preglednik podataka koji se može koristiti, kako unutar VODOVOD-OSIJEK tako i izvan njega, bez ograničenja u broju korisnika.

Izobrazbu korisnika treba organizirati i izvršiti u prostorijama Naručitelja. Ponuditelj mora, na temelju svog iskustva, ponuditi dovoljnu količinu izobrazbe koja će djelatnicima Naručitelja osigurati kvalitetnu samostalnu upotrebu programske opreme. Dio izobrazbe treba provesti na konkretnim podacima Naručitelja i na radnim mjestima na kojima će programski moduli biti instalirani.

U ponudu je potrebno uračunati i održavanje programske opreme s uključenom isporukom novih verzija instaliranih modula te tehničkom podrškom i pomoći korisnicima pri radu u periodu od pet godina. U sklopu održavanja potrebno je predvidjeti dovoljnu količinu angažmana koji Naručitelju osigurava pravilan rad programske opreme i sve nove verzije instaliranih modula, bez dodatnih troškova.

6.3 Izrada programa upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnim sustavima Osijek, Čepin i Dalj

U sklopu uspostavljanja programa upravljanja gubicima vode u vodoopskrbnim sustavima Osijek, Čepin i Dalj, Ponuditelj treba ispuniti sljedeće tehničke zadatke:

analiza postojećeg stanja izgrađenosti sustava i postojećih potreba za vodom ažuriranje hidrauličkog matematičkog modela postojećeg stanja za vodoopskrbni sustav Osijek te izrada

hidrauličkog matematičkog modela postojećeg stanja za vodoopskrbni sustav Čepin i za vodoopskrbni sustav Dalj na temelju podataka iz TIS baze

preliminarna analiza postojećeg stanja na ažuriranom/izrađenom hidrauličkom matematičkom modelu definiranje plana provođenja terenskih ispitivanja u obliku mjerenja protoka i tlakova za potrebe

kalibriranja matematičkog modela za sva tri sustava, uz preliminarnu podjelu sustava na DMA zone (zone kontrole mjerenja – engl. District Measuring Area) uvažavajući pri tom lokacije mjernih uređaja iz programa NUS-a (za vodoopskrbni sustav Osijek) te formiranje pilot DMA zone u užem području grada Osijeka

provođenje terenskih ispitivanja u obliku mjerenja protoka i tlakova za potrebe kalibriranja matematičkog modela



kalibracija hidrauličkog matematičkog modela na temelju rezultata mjerenja protoka i tlakova uz uvažavanje satnih neravnomjernosti potrošnje pojedinih dijelova sustava, definiranje mjerodavnih hidrauličkih karakteristika cjevovoda

detaljna analiza postojećeg stanja na kalibriranom hidrauličkom matematičkom modelu - potrebno je naznačiti probleme u radu postojećih vodoopskrbnih sustava, definirati prostornu i količinsku raspodjelu vodnih gubitaka (po preliminarnim DMA zonama), provesti analizu osnovnih pokazatelja kvalitete vode (starost vode i rezidualni klor)

izrada proširene bilance vode, te proračun temeljnih indikatora za svaki sustav pojedinačno (Osijek, Čepin, Dalj), te za svaku preliminarnu DMA zonu posebno, prema IWA metodologiji (ILI indikator, curenja/jedinica mreže/dan, ostali indikatori)

provođenje ekonomske analize vodnih gubitaka za svaki sustav pojedinačno (Osijek, Čepin, Dalj) izrada koncepcijskog rješenja konačne podjele cjelovitog sustava na DMA zone izrada koncepcijskog rješenja regulacije tlaka u sustavima i/ili pojedinim zonama izrada koncepcijskog rješenja kontrole stvarnih i prividnih gubitaka vode u sustavima i njihovog

smanjenja izrada/dopuna koncepcijskog rješenja nadzorno-upravljačkog sustava prijedlog prioritetnih mjera i zahvata (sanacija/rekonstrukcija/izgradnja) na vodoopskrbnom sustavu radi

smanjenja gubitaka te optimalizacije i unapređenja stanja sustava izrada predstudije izvodljivosti svih prioritetnih mjera i zahvata, uz izračun povrata investicije u odnosu

na očekivane uštede kao rezultat smanjenja vodnih gubitaka

Najvažniji zadatak jest, na temelju analize rezultata simulacija hidrauličkog matematičkog modela postojećeg stanja, utvrditi sve nedostatke sustava te predložiti mjere i zahvate po prioritetima, a sve u cilju smanjenja vodnih gubitaka te unaprjeđenja stanja vodoopskrbnog sustava. Simulacijom različitih pogonskih stanja na hidrauličkom matematičkom modelu potrebno je dimenzionirati neizgrađene objekte i predložiti eventualne rekonstrukcije već izgrađenih objekata kako bi se ostvarili optimalni hidraulički i pogonski uvjeti funkcioniranja i razvoja vodoopskrbnog sustava.

U nastavku su još detaljnije opisani neki od navedenih tehničkih zadataka:

6.3.1 Analiza postojećeg stanja izgrađenosti sustava i postojećih potreba za vodomIzvršitelj će:

odrediti priključenost/pokrivenost s obzirom na podatke o priključcima prikazati lokacije postojećih mjernih mjesta s popisom parametara mjerenja, opisati način prikupljanja

parametara mjerenja te njihov zapis i pohranu provesti analizu postojećih potreba za vodom za svaki vodoopskrbni sustav (Osijek, Čepin, Dalj) definirati, odnosno procijeniti broj korisnika za svaku kategoriju potrošnje (kućanstva, industrija,

komercijalne potrebe, javne potrebe i dr.) specificirati potrošnju vode za svaku od prethodno navedenih kategorija, izraditi listu 10 korisnika s

najvećom razinom potrošnje, te odrediti specifičnu potrošnju vode po stanovniku za kućanstva

6.3.2 Hidraulički matematički model postojećeg stanjaIzvršitelj će:

ažurirati hidraulički matematički model postojećeg stanja za vodoopskrbni sustav Osijek te izraditi hidraulički matematički model postojećeg stanja za vodoopskrbni sustav Čepin i za vodoopskrbni sustav Dalj, odnosno eksportirati sve potrebne podatke iz TIS baze u program za hidrauličko matematičko modeliranje vodoopskrbnih sustava

analizirati bazu podataka o stvarnoj potrošnji vode (utvrditi prostorni razmještaj potrošnje i količine vode, utvrditi postojanje velikih i posebnih potrošača i druge aproksimacijske pretpostavke raspodjele potrošnje po prostoru) te procijeniti gubitke po zonama

Unijeti podatke u program za hidrauličko modeliranje - formirati hidraulički model postojećeg stanja vodoopskrbnog sustava, prema svim karakterističnim tipovima potrošača (stanovništvo, privreda,



gubici…) i po područjima (primjerice gradovi i seoska naselja koji imaju različite dnevne uzorke potrošnje)

unijeti sve algoritme rada pojedinih objekata provesti preliminarnu analizu postojećeg stanja na ažuriranom/izrađenom hidrauličkom matematičkom

modelu uz prikaz svih rezultata - raspodjela protoka i tlakova u trenucima minimalne i maksimalne satne potrošnje.

6.3.3 Provođenje mjerenja protoka i tlakaIzvršitelj će:

definirati plan provođenja terenskih ispitivanja u obliku mjerenja protoka i tlakova za potrebe kalibriranja matematičkog modela, uz preliminarnu podjelu sustava na DMA zone (zone kontrole mjerenja - engl. District Measuring Area). Pri preliminarnoj podjeli sustava na DMA zone potrebno je uvažiti lokacije mjernih uređaja iz programa NUS-a (za vodoopskrbni sustav Osijek), kako bi se sa što manjim brojem dodatnih mjernih instrumenata mogla provesti odgovarajuća mjerenja protoka i tlakova po predviđenim DMA zonama. Konačno usvajanje preliminarnih DMA zona i plana mjerenja potrebno je usuglasiti s Naručiteljem

provesti mjerenja protoka i tlaka te mjerenja tlaka na užem području grada Osijek i u svim naseljima na području vodoopskrbnih sustava Osijek - Čepin - Dalj (Brijest, Briješće, Višnjevac, Josipovac, Tenja, Nemetin, Sarvaš, Tvrđavica, Podravlje, Klisa, Antunovac, Ivanovac, Ernestinovo, Divoš, Laslovo, Čepin, Livana, Čepinski Martinci, Čokadinci, Beketinci, Dalj, Aljmaš, Erdut, Bijelo Brdo, Paulin Dvor, Dopsin, Hrastin, Vladislavci, Vuka, Hrastovac, Lipovac Hrastinski, Petrova Slatina, Šodolovci, Koprivna, Laslovo, Palača, Ada, Silaš). Mjerenje provoditi u kampanjama od minimalno sedam uzastopnih dana s podacima u kontinuitetu (uz rezoluciju snimanja mjerenja - 1 minuta). Na užem području grada Osijeka (bez prigradskih naselja) mjerenje protoka i tlaka treba provesti na min. 30 mjernih mjesta, a mjerenja tlaka na još 30 mjesta. Potrebno je mjeriti protoke i tlakove na svim cjevovodima kojima voda u trenutku provođenja kampanje mjerenja ulazi i izlazi iz svake DMA zone. U skladu s realnim potrebama kalibracije modela potrebno je mjeriti protoke i tlakove na dodatnim lokacijama unutar DMA zona

mjerenja protoka je za svaku DMA zonu potrebno mjeriti kontinuirano (bez prekida) tijekom minimalno 7 dana. Sva dodatna mjerenja protoka unutar DMA zona potrebno je mjeriti kontinuirano tijekom minimalno 24 sata. Vremenski inkrement zapisa mjerenja protoka treba biti maksimalno 1 minuta.

mjerenja tlaka potrebno je provoditi kontinuirano (bez prekida) tijekom minimalno 7 dana. Sva dodatna mjerenja tlaka unutar DMA zona potrebno je mjeriti kontinuirano tijekom minimalno 24 sata. Vremenski inkrement zapisa mjerenja tlaka treba biti maksimalno 1 minuta.

u sklopu provođenja mjerenja protoka i tlaka sve radove koje treba prethodno izvesti kako bi se na odgovarajućoj poziciji cjevovoda uspostavilo mjerno mjesto, što podrazumijeva građevinske radove (iskop radne jame, izvođenje privremenog/trajnog okna, sanacija raskopanih površina), montažerske radove (priprema za ugradnju mjerne opreme), regulaciju prometa (za mjerna mjesta u prometnim površinama) i dr. će osigurati Izvršitelj.

6.3.4 Formiranje pilot DMA zoneIzvršitelj će:

u dogovoru s Naručiteljem odabrati pilot DMA zonu u užem području grada Osijeka provesti potrebna mjerenja protoka i tlaka, provesti aktivnosti traženja i lociranja mjesta kvar(ov)a,

izvršiti analizu svih prikupljenih podataka, izraditi izvještaj s prezentacijom realizacije, rezultata i zaključaka

provedbom analize na pilot DMA zoni, a prije otklanjanja kvarova, treba izvršiti dovoljno reprezentativnih mjerenja koja će usporedbom s mjerenjima nakon otklanjanja kvarova dati kvalitetnu ilustraciju efekta uspostave ove zone te poslužiti i kao primjer očekivanog efekta kompletnog zoniranja

u skladu sa stručno i znanstveno prihvaćenim metodologijama, provesti analizu mogućnosti provedbe korekcije tlaka u pilot DMA zoni u cilju smanjenja gubitaka vode

tijekom provođenja aktivnosti na pilot DMA zoni, provesti detaljnu obuku i osposobljavanje djelatnika Naručitelja za kasnije samostalno djelovanje na kontroli gubitaka vode.



6.3.5 Kalibracija modela postojećeg stanjaIzvršitelj će:

izvršiti kalibraciju hidrauličkog matematičkog modela postojećeg stanja na temelju izmjerenih realnih satnih neravnomjernosti potrošnje prema karakterističnim korisnicima, raspodjele tlakova te kvalitete vode za pojedine dijelove sustava

u svrhu kalibracije potrebno je koristiti sve podatke s postojeće mjerne opreme i podatke dobivene mjerenjima koja se vrše u sklopu ovog projekta

na kalibriranom modelu potrebno je zasebno definirati sve karakteristične kategorije potrošača (stanovništvo, industrija, vodni gubitci i dr.) s pripadnim neravnomjernostima satne potrošnje.

na kalibriranom matematičkom modelu potrebno je vodne gubitke definirati u ovisnosti o promjeni tlaka unutar sustava, a ne kao fiksne vrijednosti u pojedinim čvorovima ili kao promjenjive vrijednosti u skladu s prethodno definiranom satnom neravnomjernosti

potvrdu da su rezultati na kalibriranom matematičkom modelu zadovoljavajući potrebno je ishoditi od Naručitelja, prije provođenja svih daljnjih aktivnosti.

6.3.6 Detaljna analiza postojećeg stanjaIzvršitelj će:

na kalibriranom matematičkom modelu provesti određene simulacije kojima se kvalitetno opisuju karakteristična hidraulička i pogonska stanja sustava. Pri tom je potrebno prikazati raspodjelu protoka i tlakova za periode s minimalnom i maksimalnom satnom potrošnjom i to za sljedeća karakteristična stanja – dan s maksimalnom potrošnjom vode, dan sa srednjom potrošnjom vode

na temelju analize rezultata provedenih simulacija na kalibriranom hidrauličkom matematičkom modelu ukazati na sve probleme u radu postojećeg vodoopskrbnog sustava (uključivo i kvalitetu vode - starost vode i rezidualni klor)

na temelju rezultata dobivenih na kalibriranom modelu definirati prostornu i količinsku raspodjelu vodnih gubitaka (po preliminarnim DMA zonama).

6.3.7 Izrada bilance vode prema IWA metodologijiIzvršitelj će:

izraditi proširenu bilancu vode, te proračunati relevantne indikatore za svaki sustav i pojedine zone, prema IWA metodologiji

odrediti pouzdane ulazne podatke za proračun ILI indikatora (duljina vodoopskrbne mreže, ukupan broj priključnih vodova, srednja vrijednost tlaka u sustavu, bilanca vode, stvarni vodni gubitci, neizbježni vodni gubitci i dr.)

srednji tlak za svaki sustav i pojedine zone potrebno je odrediti iz rezultata hidrauličkog matematičkog modela pri simulaciji dana sa srednjom godišnjom potrošnjom vode, uzimajući u obzir sve elemente sustava

sve indikatore prema IWA metodologiji proračunati prateći smjernice za visoku pouzdanost (95% pouzdanost za podatke i moguće tolerancije u točnosti).

Dosadašnja praksa prepoznaje gubitke vode (ili neprihodovana voda – engl. Non-Revenue Water) kao razliku između količine vode uvedene u sustav (zahvaćene/kupljene količine) i fakturirane (ili prihodovane – engl. Revenue Water) količine vode. Standardni indikator u ovom pristupu je prikaz gubitaka (neprihodovane vode) u % u odnosu na uvedenu količinu vode.

Međutim, ovaj način prikaza gubitaka vode ne daje realnu sliku problema tj. efikasnost upravljanja vodoopskrbnim sustavom s gledišta gubitaka vode.

Krajem prošlog stoljeća (službeno od 2000. godine) ustanovljena je nova metoda analize i kontrole gubitaka vode (danas tzv. IWA WLSG metodologija) od strane radne grupe za gubitke vode (nekada WLTF – water loss task force, a od 2010. WLSG – water loss specialist group) pod okriljem međunarodne institucije IWA, International Water Association (Međunarodno udruženje za vode), a ovaj pristup prihvatile su kasnije i druge



vodeće svjetske organizacije; American Water Works Association; (Američko udruženje za vode), WHO (svjetska zdravstvena organizacija), World Bank (Svjetska banka) i mnoge druge međunarodne i nacionalne asocijacije.

Temeljna novost koju je donijela IWA WLSG metodologija je Bilanca vode i izračunavanje svih komponenti neprihodovane vode i standardiziranje (unificiranje) pojedinih komponenti i terminologije. U svijetu, a i u Hrvatskoj do sada je u praksi bilo mnogo različitih metoda obračuna bilance vode što je imalo za rezultat nemogućnost međusobnog razumijevanja i uspoređivanja. Posebna novost je izračun Stvarnih i Prividnih gubitaka. Kroz poznavanje točnih količina ovog dijela bilance vode moguće je i pravilno planiranje mjera i aktivnosti na njihovom smanjivanju.

6.3.8 Ekonomska analiza vodnih gubitakaIzvršitelj će provesti ekonomsku analizu vodnih gubitaka za svaki sustav u cjelini te za svaku preliminarnu DMA zonu posebno, koliko je god isto moguće. Ekonomska analiza će uključivati izračun ekonomski prihvatljivog nivoa vodnih gubitaka. Svaka jedinica volumena vodnih gubitaka koja se generira unutar sustava predstavlja određeni ekonomski gubitak za nadležno komunalno poduzeće (trošak energije pri crpljenju, preradi vode za piće i dr.; trošak radnog osoblja na održavanju sustava; trošak materijala za potrebe održavanja sustava – sanacija cjevovodne mreže i prateće opreme na kojima se pojavio vodni gubitak i dr.). Dodatno će se u skladu s relevantnom zakonskom regulativom od 1.1.2015. godine naknada za korištenje voda plaćati na zahvaćene količine pri čemu u obračun ulaze i količine vodnih gubitaka. U odnosu na prostornu i količinsku raspodjelu vodnih gubitaka dobivenu na kalibriranom matematičkom modelu, potrebno je za sustav u cjelini te za svaku preliminarnu DMA zonu posebno iskazati ekonomski gubitak kao posljedica pojave stvarnih vodnih gubitaka.

6.3.9 Koncepcijsko rješenje DMA zona/podzonaIzrada koncepcijskog rješenja DMA zona obuhvaća kompletan program koji će Izvršitelj provesti za učinkovitu politiku upravljanja tlakom i gubicima, a sastoji se od sljedećih aktivnosti:

Uspostava glavnih zona (DMA) Ovim je potrebno omogućiti potpuno razjašnjavanje bilance vode u sustavu. Osnovni princip koji se treba primijeniti je mjerenje i bilježenje svih protoka koji ulaze ili izlaze iz DMA zone tako da se za svaku od zona mogu izvesti cjelokupne operativne bilance vode. Podešavanje granica zona potrebno je prije svega izvesti prema hidrauličkim kriterijima uvažavajući i administrativne granice sustava, kao i mjerne lokacije iz NUS programa.

Uspostava podzonaCilj ove aktivnosti je podešavanje podzona prema načelima učinkovite politike regulacije i kontrole tlaka. Glavno zoniranje je polazna točka, no uz rezultate hidrauličkih ispitivanja te posebno simulacije matematičkog modela moguće je stanje dodatno unaprijediti uvođenjem podzona.

Kad se definira krajnja podjela sustava na DMA zone, aspekt razine tlaka će se proučiti tako da tlak koji se isporučuje u svako područje udovoljava trenutnim normama (minimalni tlak), no ne prekoračuje kritične vrijednosti koje pridonose povećanju stvarnih gubitaka i puknuća (oštećenja) na cjevovodnoj mreži i pratećim objektima: cilj je sniziti tlak na što nižu moguću vrijednost, ali ne ugroziti normalne pogonske uvjete i učinkovitu opskrbu vodom krajnjih korisnika.

U tom smislu definirat će se područja upravljanja tlakom kako bi se osigurali spomenuti ciljevi uz postavljanje ventila za regulaciju tlaka na točkama dovoda. Uvjeti regulacije tlaka definirat će se tako da se uzme u obzir posebnost potrošačke modulacije. Strategija uspostavljanja DMA (uspostava kontrolnih područja) je način dobivanja dodatnog razmjera ispitivanja za kontrolu stvarnih gubitaka bilježenjem i analizom ulaznih protoka u smanjenom području (od 500 do 5.000 priključaka prema uputi IWA – WLTF – radna skupina za vodne gubitke svjetske organizacije za vodu). Ova će strategija donijeti važne ulazne podatke tako što će optimizirati programe selektivnog otkrivanja curenja koji su nastavak zoniranja u smislu smanjenja gubitaka.

Politika DMA zona treba biti planirana prema detaljnoj analizi troška i koristi budući da podrazumijeva veliko investiranje s obzirom na radove (zamjena graničnih ventila, osnaživanje mreže i opreme mjesta dovoda s mjeračima protoka, tlaka, itd.).



6.3.10 Koncepcijsko rješenje nadzorno - upravljačkog sustavaIzvršitelj će:

definirati potreban broj i položaj dodatnih mjernih i mjerno-regulacijskih čvorišta kojima treba nadopuniti postojeći koncept NUS-a vodoopskrbnog sustava Osijek te definirati potreban broj i položaj mjernih i mjerno-regulacijskih čvorišta za vodoopskrbni sustav Osijek i za vodoopskrbni sustav Dalj

za svaki novi čvor definirati potrebnu mjernu i mjerno-regulacijsku opremu te parametre mjerenja predložiti način uklapanja novih čvorova u NUS vodoopskrbnog sustava s aspekta daljinskog

upravljanja te prikupljanja, obrade i vizualizacije podataka predložiti način uklapanja DMA zona u nadzorno-upravljački sustav.

6.3.11 Prijedlog mjera unapređenja sustava s predstudijom izvodljivosti s analizom troškova i koristi

Na temelju provedenih mjerenja te simulacija različitih pogonskih stanja na kalibriranom hidrauličkom matematičkom modelu potrebno je, kao krajnji cilj i zaključak Programa upravljanja gubicima, predložiti prioritetne mjere i zahvate (sanacija/rekonstrukcija/izgradnja) na vodoopskrbnom sustavu kojima će se ostvariti smanjenje vodnih gubitaka te optimalizacija i unaprjeđenje stanja sustava.

Mogućnost primjene svake predložene mjere i zahvata, kao i novonastali rezultat u hidrauličkom i pogonskom smislu treba potvrditi na prethodno kalibriranom matematičkom modelu. Drugim riječima, potrebno je izraditi hidrauličke matematičke modele s predloženim mjerama unaprjeđenja sustava te prikazati rezultate provedenih simulacija.

Za svaku predloženu mjeru i zahvat, na temelju dobivenog rezultata na matematičkom modelu (na kojem se vodni gubitci generiraju u ovisnosti o promjeni tlaka unutar sustava) treba izraditi procjenu smanjenja vodnih gubitaka.

Sve predložene mjere i zahvate treba međusobno usporediti i vrednovati kroz predstudiju izvodljivosti.

Za svaku predloženu mjeru i zahvat treba izraditi aproksimativni troškovnik posebno za svaku grupu radova (građevinski, strojarski, elektro) te prikazati troškove pogona i održavanja kroz sljedećih 30 godina. Za svaku predloženu mjeru i zahvat treba dati procjenu očekivanog pozitivnog učinka na sustav kvantitativno i/ili kvalitativno (npr. očekivana ušteda vode u m3, očekivano smanjenje ekonomskog troška vodnih gubitaka, smanjenje starosti vode u satima i sl.). Za svaku od predloženih aktivnosti unaprjeđenja sustava potrebno je proračunati financijsko-ekonomske parametre, odnosno povrat investicije u odnosu na očekivane uštede kao rezultat smanjenja vodnih gubitaka.

U okviru predstudije izvodljivosti potrebno je usporediti financijsko-ekonomske parametre svih predloženih mjera i zahvata (investicija, pogon i održavanje, neto sadašnja vrijednost, povećanje cijene pitke vode). Ukoliko financijski parametri ne pokazuju značajne razlike, potrebno je provesti višekriterijsku analizu uzimajući u razmatranje i tehničke, okolišne i druge aspekte i dr. Odabir kriterija i način vrednovanja mora biti objašnjen, a zatim i prihvaćen od strane Naručitelja. Zahvat koji bude najviše rangiran s obzirom na prethodno navedene kriterije mora zadovoljavati i aspekte priuštivosti cijene vodnih usluga i ocjenu prihvatljivosti financiranja iz fondova EU.

U okviru predstudije će Izvršitelj izraditi i analizu troškova i koristi koja će sadržavati minimalno analizu operativnih troškova i prihoda, cijene vodnih usluge i priuštivost vodnih usluga za postojeće i planirano stanje te izraditi plan financiranja, analizu financijske održivosti te određivanje neto novčanog tijeka.

6.3.12 Hidraulički matematički model planiranog stanjaModel planiranog stanja se izrađuje u okviru izrade predstudije izvodljivosti što je ranije opisano, a u nastavku se daju zahtjevi pri izradi istoga (zahtjeve treba promatrati u kombinaciji s navedenim u poglavlju 6.3.11):

definirati potrebni budući vodospremnički prostor definirati optimalan rad sustava vodoopskrbe u smislu tlakova u mreži, definirati visinski položaj planiranih elemenata vodoopskrbnog sustava



modelirati buduće vodoopskrbne objekte (stanice za podizanje tlaka, vodospremnike, vodoopskrbne cjevovode) i provesti potreban broj preliminarnih simulacija i korekcija planiranih ulaznih podataka po prioritetima razvoja i po vodoopskrbnim podsustavima, podijeliti sustav u vodoopskrbne zone, predvidjeti regulaciju tlaka

korigirati algoritme rada postojećih objekata prema potrebi provesti simulaciju karakterističnih pogonskih stanja, sve uz razmatranje različitih konfiguracija

vodoopskrbnog sustava i predvidivih pogonskih varijanti utvrditi realnu starost vode i stanje rezidualnog klora simulirajući niz dana sa srednjom godišnjom

potrošnjom analizirati rezultate provedenih simulacija i na temelju istih potvrditi ili predložiti eventualne korekcije

aktualnih postavki koncepcije razvitka, te dimenzionirati ili po potrebi korigirati već? definirane (projektirane i izvedene) dimenzije cjevovoda i pripadnih vodovodnih građevina u modelu

izvršiti dodatno zoniranje sustava u smislu ujednačavanja tlakova u mreži i dovoda vode u pojedine zone

procijeniti smanjenje gubitaka kao posljedicu smanjenja tlaka po pojedinoj vodoopskrbnoj zoni dati prijedlog prioritetnih mjera i zahvata izgradnje, sanacije i optimalizacije sadašnjeg i budućeg stanja

vodoopskrbnog sustava prikazati zaključak provedenih analiza uz sistematizaciju predviđenih mjera izgradnje, rekonstrukcije i

sanacije.

6.3.13 Edukacija korisnika hidrauličkog matematičkog modelaOvim korakom se pretpostavlja instalacija software-a za matematičko modeliranje sustava kod Naručitelja, implementacija matematičkih modela postojećeg stanja te odabrane varijante te obuka kadrova naručitelja za buduće korištenje modela i svakodnevni rad s istim.

6.3.14 Provedba predlokacije i detaljne lokacije curenjaDMA zone sa identificiranim izrazito visokim ILI pokazateljem, uvrstit će se u program predlokacije i detaljne lokacije curenja koji obuhvaća slijedeće mjere:

predlociranje curenja (step test, podzoniranje, itd.) detaljno lociranje curenja (geofon, korelator, itd.) prijedlog sanacija kritičnih cjevovoda (popravak mjesta curenja) prijedlog rekonstrukcija čvorišta prijedlog rekonstrukcija cijelih dionica cjevovoda.

Kada je sustav podijeljen u DMA zone uz primjenu jedne od predstavljenih metoda nadzora i uz poznavanje karakteristika i specifičnosti područja, moguće je utvrditi potrošnju, ali i gubitke koji se izražavaju u metodi prikaza s jedinicom litra/priključak/dan.

U onim zonama u kojima se utvrde veći nivoi gubitaka od tolerirajućih potrebno je izvršiti detaljna ispitivanja s ciljem utvrđivanja točnih mjesta propuštanja. Navedena ispitivanja će definirati Izvršitelj u suradnji s Naručiteljem, dok će sama ispitivanja provoditi Naručitelj vlastitom mjernom i ispitnom opremom.

Nekoliko je načina (metoda) traženja mjesta propuštanja:

A) Step testiranje (korak po korak)

Ova metoda podrazumijeva mjerenje protoka vode na odabranom ulazu u testirano područje i plansko zatvaranje sekcijskih ventila (step ventili) počevši od cjevovoda koji su najudaljeniji od mjesta mjerenja prema najbližima. Zatvaranje ventila uzrokuje pad protoka i prilikom zatvaranja ventila koji uzrokuju veći pad (korak ili eng. step) ukazuju na područje tj. Dionicu.

B) Ispitivanja uz primjenu akustičnih logera



Raspoređivanjem unutar distributivne mreže u razmacima do 300 metara, akustični logeri „jedinice za utvrđivanje curenja“, kontinuirano nadziru i analiziraju karakteristike šumova koji se pojavljuju u mreži i mogu utvrditi i identificirati postojanje i odrediti položaj odnosno točno mjesto propuštanja.

Moguće je vršiti tzv. odgođeno ispitivanje: jedinice se programiraju da vrše samostalno automatsko snimanje šumova (koji nastaju uslijed istjecanja vode) tijekom noći npr. u 2:00 sata. Ovime je olakšano lokaliziranje mjesta propuštanja, jer su noću tlakovi u sustavu veći, a smetnje koje su uobičajene danju (promet, potrošnja), znatno su manje.

Naknadno je moguće presnimiti mjerenja na računalo i ako su jedinice snimile pojavu propuštanja (postojanje šuma), korisnik može odabrati dvije susjedne jedinice i odrediti točnu lokaciju mjesta propuštanja između njih dvije bez potrebe da koristi dodatne instrumente (npr. korelator).

C) Korištenje geofona

Preliminarno ili točno utvrđivanje mjesta propuštanja vrši se pomoću tzv. geofona (mikrofon za slušanje šumova na površini zemlje koji nastaju usljed istjecanja vode iz cijevi u zemlji).

Ovi uređaji često su u primjeni i osim planskog ispitivanja po izvršenim traženjima propuštanja naprednim metodama i uređajima, njima se provode i povremena ispitivanja najčešće hidranata, ventila kućnih priključaka i sl., s ciljem pronalaženja mjesta propuštanja.

D) Ostale metode traženja/utvrđivanja mjesta propuštanja

Postoje još neke uglavnom alternativne metode traženja propuštanja poput ispitivanja plinom koji se utiskuje u cjevovod i izlazi na mjestu propuštanja pa se s tragačima prisustva plina utvrđuje i mjesto propuštanja na cijevi ili ispitivanje primjenom radara ili termovizijom.

E) Akustična detekcija propuštanja unutar cijevi

Nedavno je u primijeni još jedna potpuno nova metoda traženja propuštanja (za sada primjenjiva samo na cjevovodima većih promjera – transportnim cjevovodima) koja primjenjuje sistem akustične lokacije (detekcija šuma koji nastaje prilikom istjecanja vode iz cijevi), ali uz pomoć mikrofona koji se na posebnom kablu uranja u sami cjevovod i pušta da prolazi kroz dionicu koja se ispituje (mjesto uranjanja je najčešće lokacija zračnog ventila).

Ovom metodom moguće je utvrditi mjesto propuštanja neovisno o udaljenostima ili materijalu cjevovoda. Za sada je primjenjiva samo za cjevovode većeg promjera (preko DN 300).

6.3.14.1 Odabir odgovarajuće metode ispitivanja u odnosu na vrstu DMA zoneS obzirom na posebnosti pojedinih dijelova sustava važno je primjenjivati određene metode ispitivanja čiji cilj je učinkovitost i brzina izvršenja.

U pravilu, ispitivanje u zoni nakon što se utvrdilo postojanje gubitaka vode, treba provoditi u 2 ili 3 koraka:

Prvo ispitivanje: preliminarno utvrđivanje stanja i sužavanje područja gdje se nalaze propuštanja. Drugo ispitivanje: neposredno (dodatno) ispitivanje s ciljem utvrđivanja mjesta propuštanja (ili

potvrđivanja utvrđenog mjesta propuštanja u prethodnom koraku. Dodatno ispitivanje: nakon izvršene sanacije utvrđenih mjesta propuštanja, poželjno je izvršiti još jedno

ispitivanje prvenstveno na dionicama gdje su sanirana prethodna propuštanja, ali po mogućnosti i ostale dijelove zone. U nekim slučajevima nakon sanacije većih propuštanja posljedično se može javiti povećanje tlaka, što može uzrokovati pojavu novog propuštanja, ali na drugoj lokaciji.

Načelni odabir odgovarajuće metode je ilustriran u tablici u nastavku.



TABLICA 3 ODABIR ODGOVARAJUĆE METODE ISPITIVANJA U ODNOSU NA VRSTU DMA ZONE

Vrsta DMA zone Prvo ispitivanje Drugo ispitivanje Dodatno ispitivanje NapomeneCentar grada Korelator/akustični logeri Geofon/akustični

logeri Korelator Ispitivanje tijekom noći

Velika urbana zona Akustični logeri /korelator Geofon/korelator Korelator -Mala urbana zona Geofon Geofon/korelator Korelator/pipalica -

Velika ruralna zona Step testiranja/akustični logeri Geofon/korelator Provjera noćnog

protoka -

Mala ruralna zona Geofon Geofon/korelator Korelator/geofon -

7. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE SOFTVERA I HARDVERA ZA USPOSTAVU GIS-A

7.1 Tehničke specifikacije GIS softveraIzvršitelj će u okviru ovog Ugovora isporučiti softver za uspostavu GIS-a i provesti potrebne radnje u osiguravanju pune funkcionalnosti sustava u smislu instaliranja softvera te unosa kompletnih podataka.

TABLICA 4 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE GIS SOFTVERA

Tražena tehnička specifikacija GIS programske opreme (softvera)Opći tehnički uvjeti za programsku opremu

Programska oprema je razvijena u GIS okruženjuProgramska oprema je namijenjena radu u MS Windows okruženju, a podaci se nalaze u Oracle ili MS SQL Server bazi podatakaKompletno sučelje svih ponuđenih programa i modula je na hrvatskom jeziku, uključujući i GIS platformu (desktop i web)Programska oprema ima upute za korištenje koje su napisane na hrvatskom jezikuPonuđena programska oprema nudi administratorsko sučelje u kojem GIS administrator korisnika samostalno dodjeljuje ili seli licence za sve module na željena radna mjesta (desktop sučelje) ili je pravo dostupa riješeno odgovarajućim setom korisničkih imena i lozinkama (web sučelje).Ponuđeno rješenje ima mogućnost za automatsko ažuriranje verzija programskih modula, tj. da se nove verzije modula po potrebi automatski instaliraju na server korisnika i sva ostala GIS radna mjesta (desktop rješenje).Programska oprema ima servis koji omogućuje duge transakcije u GIS bazi podataka na način da se u određenom prostoru (na svim elementima iz svih prostornih slojeva) dozvoli rad samo jednom korisniku.Postoji servis koji brine za centralni izvoz podataka u druge formate (npr. dxf, shape, xml) koje konstantno održava na serveru i omogućava posredovanje tih podataka na tehnička radna mjesta koja nisu korisnik ponuđene programske opreme. Izvoz se vrši za selekcionirani dio vodoopskrbne mreže. Prilikom izvoza moguće je za svaki sloj odabrati atribute koji će se eksportirati.Za svako radno mjesto (korisnika ili grupu korisnika) moguće je odrediti prava dostupa do pojedinih grupacija podataka (osnovni atributni opis, poslovni podaci, kvarovi,...). Svako radno mjesto (korisnik) može imati dostup do drugačije grupe podataka.Za sva sučelje koja se nude (desktop i web) mora vrijediti:

kao podloge mogu se koristiti svi poznati tipovi rasterskih formata (skenirani geodetski nacrti, ortofoto snimci,...), koji se automatski prilagođavaju prostoru koji se analizira.

omogućeno je korištenje iz WMS servisa (Državna geodetska uprava i sl.).Održavanje osnovnih podataka o vodoopskrbnom sustavu (desktop ili web/intranet sučelje)

Geodetski snimak, tj. snimljene točke se programskoj opremi posreduje u digitalnom (ASCII) formatu, a prikupljeni podaci se automatski upisuju u predviđene prostorne slojeve. Skica vodova, objekata i opreme posreduje se u DXF ili SHP obliku. Prostorni GIS slojevi su strukturirani tako da omogućuju kvalitetan opis vodoopskrbnog sustava (od cjevovoda, vodosprema, crpnih stanica, bunara, do vodomjera, šahtova, hidranata i zasuna, posebno mjerači protoka, tlaka, nivoa, šumova,...).Na raspolaganju je grafički editor poduprt Snap-om (lovcem za točno crtanje i spajanje željenih elemenata).Unos je moguć, pored koordinatnog, i s upisivanjem relativnih koordinata te odmjeravanjem od objekata. Visinski opis vodoopskrbne mreže je cjelovit (3D) s kotom nivelete, dubinom i kotom terena.Standardiziran je atributni opis za svaki sloj tako da sadrži sve potrebne tehničke podatke, tj. atributni unos temelji se na unaprijed definiranim listama (katalozi opreme).U programskoj opremi evidentiraju se montažne sheme.



Tražena tehnička specifikacija GIS programske opreme (softvera)Korektnost unosa vrši se kontrolama, nadzor kvalitete, tj. valjanost podataka je preduvjet za njihovo evidentiranje u GIS bazi.Korisniku stoje na raspolaganju kontrole koje traže topološke greške unosa podataka, tj. traže odstupanja od pravila kojim se definiraju odnosi između cijevi, opreme i objekata.Nivo kontrola koje stoje korisniku na raspolaganju garantiraju besprijekoran rad svih ostalih predviđenih modula (npr. direktno stvaranje hidrauličkog modela, pravilna topologija DMA zona i bilanciranje vode unutar zone, izdvajanje područja s kvarom iz vodoopskrbe,...), tj. ne postoji element vodoopskrbnog sustava čija topologija i atributni opis nisu kontrolirani.Liste, tj. kataloge za atributni opis moguće je unaprijed pripremiti te kasnije održavati od strane stručne osobe. Operater kod unosa ima pripremljene sve kataloge i nema ih potrebe održavati već samo koristiti.

Upotreba podataka - zahtjevniji korisnik (desktop ili web/intranet sučelje)Manipulacije iscrtavanjem obuhvaćaju promjenu vidljivosti određenog sloja, određivanje redoslijeda iscrtavanja, određivanje maksimalnog i minimalnog mjerila unutar kojeg je sadržaj sloja vidljiv.Mogućnost izbora načina iscrtavanja svakog sloja (simboli).Mogućnost iscrtavanja s obzirom na atributni opis (npr. iscrtavanje po materijalima). Za numeričke atribute mogućnost iscrtavanja sa proizvoljnim brojem kategorija. Svakoj kategoriji moguće je odrediti granične vrijednosti te simbol.Pozicioniranje omogućeno po općini, naselju, ulici, adresi, identifikacijskim brojevima i nazivima elemenata sustava vodoopskrbe i prema katastarskim podacima.Korisniku je omogućen pregled svih koordinatnih, geodetskih te atributnih podataka vezanih uz sustav vodoopskrbe.U programskoj opremi moguće je dodavanje i pregledavanje podataka prostornih slojeva ustupljene od drugih tvrtki na predmetnom području (npr. kanalizacija, energetski kablovi, telefonija,...).Omogućeno je točno mjerenje udaljenosti i površina.Moguća je selekcija SQL upitima. Omogućena je selekcija pomoću točaka, linija i poligona (npr. selekcija svih hidranata unutar nacrtanog poligona).Za selekciju je moguće koristiti i ostale prostorne slojeve (npr. moguća je selekcija parcela sa selekcioniranim trasama vodovoda).Sve nabrojene selekcije moguće je kombinirati u bilo kojem redoslijedu.Statistika je moguća na osnovi neograničenog broja atributa (npr. u jednom koraku moguće je izračunati kolika je dužina vodovodnih cijevi u nekom naselju s obzirom na materijal, profil i starost cjevovoda).U prostoru je moguće crtati točke, linije, poligone, proizvoljne simbologije (izbor simbola, veličine, debljine linije, boje,...).Omogućeno je pisanje tekstova proizvoljnim fontom, nagibom, veličinom, bojom, ...Crtež je prije ispisa moguće opremiti s podacima koji se nalaze u atributnom opisu (npr. materijal, profil cjevovoda). Iscrtavanje je moguće i na velike formate papira npr. A0.

Iscrtavanje i analiza uzdužnog profila (desktop ili web/intranet sučelje)Neograničenim odabirom entiteta susjednih cjevovoda moguće iscrtati uzdužni profil.Mjerilo iscrtavanja, tj. deformaciju iscrtavanja moguće je definirati odabirom mjerila dužina te visina.Postoji veza između odgovarajućih elementa sustava na mapi (tlocrtu) te uzdužnom profilu (npr. odabirom šahta u tlocrtu odabere se odgovarajući šaht u uzdužnom profilu) i obrnuto.Za svaki objekt moguće je dobiti kotu terena, kotu dna i dubinu, a za sve lomne točke cjevovoda kotu terena i osi cijevi.Za svaki vod moguće je dobiti dužinu, materijal, profil.Eventualni nedostaci u visinskom opisu uzdužnog profila, podaci koji nedostaju, automatski se interpoliraju iz susjednih postojećih vrijednosti. Takve interpolirane vrijednosti su na uzdužnom profilu posebno označene da se razlikuju od stvarno mjerenih.Podatke uzdužnog profila moguće je izvoziti u DXF format, A4 visine i neograničene dužine sa kompletnim visinskim i drugim opisom primjerenim tipičnim grafičkim prilozima projekata sustava vodoopskrbe.Na uzdužnom profilu moguće je interpolirati nova čvorišta iscrtavanjem presječne linije cjevovoda u tlocrtu. Takav novo dodani čvor moguće je visinski opisati.

Upotreba podataka – manje zahtjevniji korisnik (web/intranet sučelje)Iscrtavanje proizvoljnim unaprijed definiranim simbolima (setovi simbola koji se koriste u okruženju za zahtjevne korisnike).Odabir vidljivosti svakog sloja. Vidljivost o mjerilu je unaprijed definirana.Info naredba omogućava dostup do svih podataka, jednako kao i u okruženju za zahtjevne korisnike. Mogućnost odmjeravanja udaljenosti i mjerenja površina.Mogućnost korištenja svih podloga uključenih u informacijski sustav.Mogućnost iscrtavanja u proizvoljnom mjerilu. Mogućnost pozicioniranja po adresi (općina, ulica, naselje, kućni broj), katastarskoj čestici, vodovodnoj opremi i objektima.Podaci su dostupni i na Android i iOS operativnim sustavima. U tom primjeru korisničko sučelje mora biti prilagođeno veličini zaslona tablet računala i pametnih mobitela.

Evidentiranje kvarova vodoopskrbnog sustava (desktop ili web/intranet sučelje)



Tražena tehnička specifikacija GIS programske opreme (softvera)Prijava kvara je vezana za adresu i preko nje se veže na prostor.Prijava kvara ima kvalitetan atributni opis (vidljivo obilježje, uzrok, lokaciju, tip kvara,...). Za kompletan opis na raspolaganju su unaprijed pripremljeni padajući meniji (liste, katalozi).Kvar se atributno i prostorno veže za element odgovarajućeg GIS sloja, element koji stvarno ima kvar (npr. kvar na hidrantu stvarno se veže uz hidrant).Podaci o kvarovima mogu se importirati u jedno od svjetski poznatih programskih rješenja za optimalizaciju rehabilitacije vodoopskrbne mreže.Prijavu kvara moguće je povezati s odgovarajućim radnim nalogom iz poslovnog informacijskog sustava. Za svaki tip kvara postoji unaprijed pripremljena lista mogućih popravaka.Programska oprema ima mogućnost izrade izvještaja o trenutnom stanju kvarova te o otklonjenim kvarovima u proizvoljnom periodu. Programska oprema omogućava traženje zona zatvaranja zasuna, tj. izdvajanje područja iz vodoopskrbe.Programska oprema omogućava izradu liste korisnika koji prilikom zatvaranja zasuna ostaju bez vode.

Kvaliteta vode (desktop ili web/intranet sučelje)Programski modul vodi prostornu bazu svih stalnih mjesta uzorkovanja vode. Modul dolazi s punom bazom svih parametara (elementi, spojevi, mikrobiološki parametri i ostalo) te pripadajućim MDK-ovima. Lista se može proizvoljno širiti i smanjivati.U listi su već definirani osnovni testovi, a korisnik može sam definirati svoje testove za koje veže proizvoljne parametre.Modul omogućava izradu godišnjeg plana uzorkovanja, proizvoljne „točnosti“ (dan, tjedan, mjesec) u kojem se povezuju lokacije uzorkovanja s tipom testa i planiranim datumom uzorkovanja. Omogućeno je i otvaranje radnih naloga za izvanredna testiranja.Prilikom zaprimanja uzorka, on dobiva svoj identifikacijski broj na koji se vežu svi rezultati analiza.Parametri testiranja pravilno se grupiraju po postupcima i tehnikama analiza, tako da svaki djelatnik lako upisuje rezultate za parametre koje je analizirao. Odgovorna osoba može vršiti provjeru rezultata i eventualno zahtijevati ponavljanje određenih analiza.Modul sadrži funkcionalnost kojom se mogu vršiti prostorne i vremenske analize u vidu iscrtavanja dijagrama odabranih parametara, za odabrane lokacije i vremenske periode.Postoji mogućnost eksporta podataka za 3D vizualizaciju prostorne distribucije odabranog parametra u kojoj vrijednost parametra predstavlja visinu.

Povezivanje s poslovnim informacijskim sustavom (desktop ili web/intranet sučelje)U rješenje je uključena funkcionalnost vođenja prostornog sloja adresa.Tehnički informacijski sustav ima unaprijed definiran standard izvoza podataka iz poslovnog informacijskog sustava.Veza potrošača vrši se na centroid adrese, ali i na lokaciju spoja na vodoopskrbnu mrežu (vodomjerni šaht, ormarić,...).GIS programska oprema s prostornom „info“ naredbom dostupa do kompletne relacijske strukture podataka koji su eksportirani iz poslovnog sustava u određenom formatu.U prostoru je moguća vizualizacija, iscrtavanje po atributnim podacima iz poslovnog IS-a, neovisno o tome gdje se taj podatak nalazi u relacijskoj strukturi.U prostoru su moguće selekcije i statistike podataka iz poslovnog informacijskog sustava.

Mogućnosti hidrauličkog matematičkog modeliranja (desktop ili web/intranet sučelje)Programska oprema omogućava izvoz podataka tehničkog i poslovnog informacijskog sustava u EPANET standardu (.inp datoteka) ili u GIS formatu (niz odgovarajućih .shp datoteka).Podaci o cjevovodima, vodoopskrbnim objektima i opremi se automatski topološki ispravno upisuju u oba eksporta.Atributni opis o cjevovodima, vodoopskrbnim objektima i opremi izvezen eksportom u potpunosti omogućava hidrauličko modeliranje.Iz poslovnog informacijskog sustava se u EPANET ili shp datoteke na pravim lokacijama prenosi podatak o karakterističnoj dnevnoj potrošnji (maksimalna godišnja, maksimalna za odabrani period, srednja , minimalna, …) preuzetoj iz naplate vode.Izvoz sadrži i pravila o funkcioniranju opreme (rules).Prijenos podataka zasniva se na selekciji, tj. moguće je izvesti samo odabrani dio mreže.

Veza na nadzorno-upravljački sustav i nadzor gubitaka (desktop ili web/intranet sučelje)Okruženje na osnovi prostornih podataka o vodoopskrbnoj mreži omogućava definiranje DMA zona.Okruženje kontrolira topologiju zona, »zatvorenost« zona, kontrolirajući mjerače protoka, zatvorene zasune i ostalu opremu, kako bi provjerilo cjeline DMA zona.Za svaku DMA zonu automatski se pridružuju svi mjerači koji sudjeluju u analizama, tj. koji se prate u svrhu kontrole gubitaka (mjerači protoka, nivoa, tlaka, šumova).Programska oprema ima sučelje u kojem se mjerna oprema registrirana u GIS-u povezuje s mjerenjima registriranima u svim sustavima vezanim uz mjernu opremu (NUS, SCADA). Kod širenja DMA zona, tj. ugradnje nove mjerne opreme, korisnik spomenuto povezivanje može odraditi sam, bez pomoći isporučitelja programske opreme.Neovisno o vremenskim intervalima pojedinog mjerenja, programsko rješenje omogućava da se interpolacijama i ekstrapolacijama dobiju odgovarajuće vrijednosti mjerenja koje se odnose na iste vremenske intervale i nad kojima se može izvršiti analiza.



Tražena tehnička specifikacija GIS programske opreme (softvera)Programsko rješenje pohranjuje svu povijest mjerenja, statistički obrađenih po satnim intervalima, tako da se u svakom trenutku može dobiti usporedba trenutno mjerenih veličina i povijesnih, iz čega se može donositi zaključak o vjerojatnom kvaru sa curenjem.Iz povijesne baze se automatski isključuju zapisi koji su bili registrirani za vrijeme curenja u DMA zoni kako se takva stanja ne bi tretirala kao »normalna« stanja pogona i ne bi ometale buduće detekcije.U slučaju trenutnog otkazivanja rada nekog mjerača, programska oprema automatski interpolira vrijednosti mjerenja s odgovarajućim vrijednostima iz prethodnih razdoblja u kojima je mjerač radio. Algoritam kontrolira u kolikoj mjeri (postotku) su mjerenja u nekoj zoni stvarna, a u kolikoj su interpolirana. Ako podatak ipak stigne sa zakašnjenjem, algoritam zanemaruje interpolirane vrijednosti i upisuje stvarno mjerene vrijednosti.U okruženju je moguće analizirati minimalne noćne dotoke kao osnovu za izračun indikatora curenja sukladno IWA metodologiji. Izračun IWA parametara ne radi se korištenjem prosječnih vrijednosti, već se za svaki cjevovod računa njegov stvarni gubitak uzimajući u obzir ICF (Infrastructure Condition Factor), odnosno materijal i starost cjevovoda. Izračun intenziteta curenja, tj. eksponent curenja ovisan je o materijalu. Noć-dan faktor izračunava se za svaku cijev, uzimajući u obzir sve mjerače tlaka u visinskoj zoni kojoj dotična cijev pripada. Faktor utjecaja pojedinog mjerača obrnuto je proporcionalan najkraćoj udaljenosti cijevi od pojedinog mjerača tlaka.Sve varijable i IWA preporučene konstante korisnik može samostalno u postavkama mijenjati i tako postepeno kalibrirati nadzor gubitaka za svaku zonu, period u godini i tip dana u tjednu. Spomenute varijable i IWA preporučene konstante ovisne su o periodu godine i tipu dana u tjednu.Okruženje prati i satne i dnevne bilance ulaska vode u zonu te ima odgovarajuće satne i dnevne alarme koji upozoravaju na možebitna curenja. Alarmi nisu fiksne vrijednosti već ih algoritam sam stvara na osnovi povijesnih podataka i predviđanja trenutne potrošnje.Postoji web sučelje za monitoring curenja u DMA zonama. Programsko rješenje alarmira u trenutku izvanrednog stanja, potencijalnog curenja u nekoj DMA zoni i onda kada operater ne koristi programski modul te šalje SMS poruke o alarmu na dežurne telefone. Dežurstva se mogu specificirati za najmanje tjedan dana unaprijed.Za svaku zonu automatski se evidentiraju svi potrošači te se prati stanje naplate, dobiveno kroz vezu tehničkog i poslovnog IS. Stanje naplate može se uspoređivati s dotokom vode u DMA zonu. Za svaku zonu moguće je izraditi grafikon IWA bilance u kojem su vidljivi i prividni gubici vode.Postoji ugrađeni algoritam koji automatski izračunava volumen gubitka vode, kod bilo kojeg uočenog izvanrednog stanja u DMA zoni (curenje, krađa vode, gašenje požara,…). Ovaj podatak veže se za zonu i koristi u izračunu bilance vode u zoni.U DMA zonama vidljivi su svi evidentirani kvarovi (sa curenjem i bez) te je moguće uspoređivati trendove količine kvarova s stvarnim gubicima vode.DMA zonu moguće je formirati s bilo kojom kombinacijom mjerne opreme (stalne i prijenosne), tj. nadzor gubitaka moguć je u zonama koje imaju samo stalnu mjernu opremu, dio stalne a dio prijenosne mjerne opreme, samo prijenosnu mjernu opremu. Mjerenja za prijenosnu mjernu opremu se nakon kampanje mjerenja importira. Analiza gubitaka za period privremenog mjerenja identična je kao i za sve ostale DMA zone.

Ispitivanje hidranata (unos rezultata ispitivanja web/intranet sučelje)Programska oprema podupire inicijalno ispitivanje hidranata, vezano uz tehnički pregled, redovno godišnje ispitivanje te eventualna izvanredna ispitivanja.U svakom od ovih tipova ispitivanja moguće je prikupljanje osnovnih podataka o samom hidrantu. Inicijalno testiranje u sebi ima ugrađen obavezan hidrodinamički test, dok je za ostale tipove testiranja moguće birati između opcije hidrodinamičkog i hidrostatičkog testa.Hidrodinamičko testiranje moguće je opisati direktno (putem mjerenja protoka i tlaka) te indirektno gdje se protok izračunava na osnovi tlakova i promjera mlaznica vatrogasnog crijeva (sukladno odgovarajućem pravilniku). Svi potrebni proračuni vrše se automatski bez dodatnih ručnih proračuna. Testiranje hidranata moguće je i prilikom ispuštanja vode na većem broju hidranata. Prilikom svakog tipa testiranja moguće je prikupljati podatke o svim uočenim nedostacima hidranta. Ovi nedostaci odnose se na hidrantski vod, predzasun te nadzemni ili podzemni hidrant. Postoji unaprijed definirana lista elemenata pregleda, a korisnik tu listu može editirati tj. prilagoditi svojim potrebama.Radne naloge za testiranje moguće je objaviti i na WEB-u. Vanjski izvoditelj usluge može podatke testiranja automatski upisati u GIS bazu korisnika.Uočeni nedostaci automatski se prijavljuju kao prijava kvara u dijelu programske opreme za evidenciju kvarova.

7.2 Tehničke specifikacije hardverske opremeIzvršitelj će u okviru ovog ugovora isporučiti slijedeću hardversku opremu:

TABLICA 5 POPIS HARDVERSKE OPREME ZA ISPORUKU U OKVIRU UGOVORA

Opis stavke Jedinica mjere KoličinaRačunalo - GIS server za 10 klijenata i više kom 1Klijent računala kom 7



Pisač velikog formata kom 1A3/A4 laserski pisač u boji kom 1Uređaj za mrežnu pohranu podataka kom 1

7.2.1 Računalo – GIS serverTABLICA 6 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE GIS SERVERA

Tehnička karakteristika SpecifikacijaOperativni sustav Window Server 2012 R2, 64-bitni ili noviji uključujući licence za korisnički pristup

(CAL) za min. 10 korisnika

Zaslon min. 24" dijagonala, tip zaslona: IPS sa pozadinskim osvjetljenjem rezolucije min. 2560x1440

Operativni tvrdi disk SSD, min. 500 GB kapaciteta, min. brzina čitanja i pisanja 500 MB/sRadni tvrdi disk 2x min. 2TB, RAID 1 polje, 7200 rpm, 64 MB cache, serverska inačicaRadna memorija min. 32 GB memorije, serverska inačica

Procesor serverska varijanta, min. 6 fizičkih jezgara svaka takta min. 3,5 GHz, min. 15 MB cache memorije, hladnjak

USB sučelje min. 4 priključaka od čega min. 1 USB 3.0DVD čitač pisač daMiš da, laserski ili optičkiTipkovnica da, HR znakoviMrežna kartica min 1 Gbit/sKućište daUPS da, odgovarajuće snageNapajanje, matična ploča, grafička kartica da, adekvatno za prethodne specifikacije

Jamstvo min. 12 mjeseci

7.2.2 Klijent računalaTABLICA 7 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE KLIJENT RAČUNALA

Tehnička karakteristika SpecifikacijaOperativni sustav MS Windows 10 professional 64-bit, downgrade to Windows 7 professional 64-bit, na

hrvatskom ili engleskom jeziku

Zaslon min. 24" dijagonala, tip zaslona: IPS sa pozadinskim osvjetljenjem, min rezolucija1920x1200, svjetlina min. 300 cd/m2, sučelje: min. DVI i DisplayPort

Operativni tvrdi disk SSD, min. 400 GB kapacitetaRadni tvrdi disk min. 1TB, SATA sučelje, min. 7200 rpmRadna memorija min. 16 GB DDR4 memorijeProcesor min. 4 jezgre, normalni takt jezgre min. 3,5 GHzUSB sučelje min. 4 priključaka od čega min. 2 USB 3.0DVD čitač pisač daMiš da, laserski ili optičkiTipkovnica da, HR znakoviMrežna kartica min 1 Gbit/s

Grafička kartica PCIExpress sučelje, min. 1 DisplayPort izlaz i min. 1 DVI izlaz, min. 6 GB DDR5 memorije

Napajanje min. 600 WKućište daZvučna kartica da, integriranaJamstvo min. 12 mjeseci

7.2.3 Pisač velikog formataTABLICA 8 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE PISAČA VELIKOG FORMATA

Tehnička karakteristika SpecifikacijaTip ispisa u boji, ink jet tehnologija



Tehnička karakteristika SpecifikacijaBroj različitih spremnika za boju min. 4Maksimalna širina ispisa min. 36"Rezolucija ispisa min. 2400 x 1200 dpiMaksimalna duljina ispisa min. 15 mRadna memorija min. 200 MBSučelje min. USB + mrežno (ethernet)Metoda ulaganja papira Rola ili ručno (držač role uključen u isporuku)OS kompatibilnost min. MS Windows 7, 8 i 10Jamstvo min. 12 mjeseci

7.2.4 A3/A4 laserski pisač u bojiTABLICA 9 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE A3/A4 LASERSKOG PISAČA U BOJI

Tehnička karakteristika SpecifikacijaFunkcije ispis crno-bijelo i u bojiFormat ispisa min. A4 (210 x 297 mm) i A3 (210 x 420 mm)Tehnologija ispisa LaserskaBrzina ispisa crno-bijelo A4 Min. 15 stranica u minutiBrzina ispisa u boji A4 Min. 15 stranica u minutiMaksimalna rezolucija ispisa min. 600 x 600 dpiUpravljanje funkcijama Zaslon osjetljiv na dodir dijagonale min. 7"Radna memorija min. 150 MBAutomatski obostrani ispis da

Ulaz za rukovanje papirom Ladica 1: min. 100 listovaLadica 2: min. 250 listova

OS kompatibilnost min. MS Windows 7, 8 i 10Sučelja USBJamstvo min. 12 mjeseci

7.2.5 Uređaj za mrežnu pohranu podatakaTABLICA 10 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE UREĐAJA ZA MREŽNU POHRANU PODATAKA (NAS)

Tehnička karakteristika SpecifikacijaSučelje RJ45, min. 1 Gbit/s + USBCPU min. 1,5 GHzRadna memorija min. 3 GB DDR3Mjesta za diskove min. 6xSATA 2,5" ili 3,5"Ugrađeni diskovi min. 6xSATA 3,5", svaki kapaciteta min. 2TB, min. 7200 rpm, min. 64MB cacheJamstvo min. 12 mjeseci

8. PODACI I PODLOGEIzvršitelj mora koristiti sljedeće podloge i ulazne podatke:

svu važeću prostorno-plansku dokumentaciju topografske karte digitalne ortofoto karte (DOF)



digitalne katastarske planove (DKP) podatke o postojećim, odnosno projektiranim cjevovodima i objektima (osigurava Naručitelj) evidenciju korisnika usluge javne vodoopskrbe (osigurava Naručitelj) podatke o zahvaćenoj, isporučenoj i fakturiranoj količini vode (osigurava Naručitelj) podatke o strukturi neprodane vode (djelomično osigurava Naručitelj) podatke o procjeni gubitaka (osigurava Naručitelj) podatke s postojećih mjernih mjesta na mreži (osigurava Naručitelj) popis stanovništva iz 2011. godine ovaj projektni zadatak evidenciju kvarova (osigurava Naručitelj) evidencija vodomjera svih korisnika usluge javne vodoopskrbe (promjer, tip vodomjera, datum ugradnje)

s opisom postojeće prakse u očitanju mjerenja i obradi podataka (osigurava Naručitelj) evidencija ljudi (edukacija, vještine, iskustvo) i opreme s kojima sada raspolaže Naručitelj s ciljem

kontrole gubitaka vode u sustavu (i opis sadašnje prakse u kontroli gubitaka vode) podatke o postojećem nadzorno - upravljačkom sustavu (osigurava Naručitelj) podatke o postojećim mjernim i mjerno-regulacijskim objektima (osigurava Naručitelj).

8.1 Podaci o nadzorno-upravljačkom sustavu (NUS) vodoopskrbe NaručiteljaU nastavku se daju pojedinosti o NUS-u vodoopskrbe Naručitelja kao informacija ponuditeljima u pripremi ponude obzirom na činjenicu kako postoji sučelje između usluga koje se pružaju u okviru ovog ugovora i samog NUS-a.

8.1.1 Postojeće stanjeNakon složenog postupka pročišćavanja sirove bunarske vode sa Crpilišta Vinogradi, koji se s punim pravom može nazvati i „proizvodnja vode“, zdravstveno ispravna pitka voda potiskuje se putem tlačnog sklopa u vodoopskrbnu mrežu. Na postojećoj vodoopskrbnoj mreži ne postoje rezervoari (vodotornjevi), stanice za podizanje (ili reduciranje) tlaka i slični objekti. Svih 550 km cjevovoda pitke vode je pod tlakom koji stvaraju crpke unutar pogona za proizvodnju vode (crpna stanica „Nebo pustara“).

Izlazni tlak iz pogona reguliran je u dva režima: dnevni – 4,5 bara, od 6 do 24 h, te noćni – 3,8 bara, od 0 do 6 h. Visina dnevnog i noćnog izlaznog tlaka kontinuirano se održava putem frekventne regulacije.

VODOVOD-OSIJEK je u fazi formiranja i izgradnje objekata nadzorno-upravljačkog sustava vodoopskrbne mreže. Ciljevi uspostavljanja NUS-a vodoopskrbne mreže su praćenja distribucije vode, smanjenje gubitaka, podizanje nivoa pouzdanosti, sigurnosti i ekonomičnosti procesa vodoopskrbe te omogućavanje optimalnog rada cijelog vodoopskrbnog sustava uz minimalne troškove energije i održavanja.

U svrhu formiranja NUS-a vodoopskrbne mreže već su poduzete određene aktivnosti - izrađen je glavni projekt NUS-a i lokalne automatike (broj projekta 06-07/G; svibanj 2008. g.; Telecontrol d.o.o., Rijeka), uspostavljen je centar NUS-a vodoopskrbne mreže i aktivirana su četiri čvora: Reisnerova-Krajna (čvor 12), Reisnerova-Dubrovačka (čvor 13) i Kružni tok-Đakovština (čvor 14) koji su izvedeni u sklopu rekonstrukcije dijela Reisnerove ulice te Brijest (čvor 30) koji je aktiviran prilikom puštanja u rad stanice za do-dezinficiranje. Krzo projekte financirane kroz investicijski ciklus Hrvatskih voda izvedeno je 9 čvorova.

Kroz EU sufinancirane projekte izvedeni su ili se izvode radovi na:

1. Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture grada Osijeka: izvedeno je 35 čvorova NUS-a (većinom na administrativnom području grada Osijeka) i stavljeni su u funkciju tijekom 2016. godine;

2. Projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava Osijek: u tijeku je izvođenje radova na 11 čvorova NUS-a (na području općina Erdut, Šodolovci, Antunovac, Ernestinovo i Čepin): završetak radova i puštanje istih u pogon se očekuje najkasnije u prvom kvartalu 2018. godine.

Centar za nadzor NUS-a vodoopskrbne mreže nalazi se također na lokaciji Nebo pustara u Osijeku. Centar se sastoji od dva računala na kojima je postavljena programska aplikacija za nadzor i upravljanje – SCADA tip



RsFactory Talk proizvođača Allen Bradley. Na spomenutim računalima postoji programski alat za izradu grafo-analitičkih izvješća te programski alat za detekciju alarma protoka vode na dosad aktiviranim čvorovima.

Komunikacija između SCADA-e i čvorova NUS-a vodoopskrbne mreže je izvedena tako da SCADA putem lokalne intranet mreže komunicira s PLC-om. PLC posjeduje tri komunikacijska porta za razmjenu informacija: komunikacija s radio stanicom, optičkim pretvornikom i lokalnom intranet mrežom. Radio komunikacija se odvija pomoću radio stanice 3Asd Epic kao i na NUS-u proizvodnje vode na zakupljenoj frekvenciji 443,8 MHz.

Aktivirani čvorovi NUS-a vodoopskrbne mreže posjeduju PLC-ove tipa ML1500 i ML1400 proizvođača Allen Bradley. U pripadajućim čvorovima ovisno o konfiguraciji nalaze se optički pretvornici ili radio stanica.

SCADA-e NUS-a vodoopskrbne mreže i proizvodnje vode su međusobno povezane lokalnom intranet mrežom radi izmjene informacija.

U svim nadziranim i upravljanim objektima NUS-a s integriranom funkcijom lokalne automatike i sustava nadzora, daljinskog upravljanja, algoritma svih PLC-ova i SCADA-e su ˝otvorenog tipa˝ sa svim pripadajućim opisima, komentarima i napomenama.

8.1.2 Koncept NUS-a vodoopskrbe OsijekNUS vodoopskrbne mreže čine centar za nadzor i niz čvorova raspoređenih na mreži.

Kod koncipiranja NUS-a krenulo se od dva osnovna zahtjeva:

1. da sustav treba biti potpuno otvoren što znači da uz početno definirani broj čvorova može prihvatiti i sva naknadna proširenja.

2. unificiranje, odnosno uvažavanje postojećih rješenja i odabir opreme koja je usklađena s ugrađenom opremom u dva već "uhodana" nadzorno-upravljačka sustava.

Pozicioniranje čvorova na vodoopskrbnoj mreži izvršeno je na sljedeći način:

Unutar grada, čvorovi su raspoređeni na mjestima spajanja magistralnih cjevovoda, dok su izvan grada, osim na spojevima, čvorovi predviđeni i duž magistralnog cjevovoda na ulazu i izlazu iz svakog pojedinog naselja.

Osnovni cilj ovakvog načina lociranja čvorova jest dobiti spoznaju o protocima i tlakovima u glavnim opskrbnim (magistralnim) cjevovodima.

Postavljanjem čvorova na magistralnom cjevovodu, na ulazu i izlazu iz svakog pojedinog prigradskog naselja, omogućit će se kontinuirano mjerenje i praćenje dnevne raspodjele potrošnje svakog naselja.

S druge strane, unutar grada obuhvaćeni su svi cjevovodi većeg profila (DN 800, 500, 400, 300) kako bi se dobila generalna raspodjela protoka po pojedinim dijelovima grada. Budući je sustav fleksibilan, dodavanjem čvorova i na cjevovodima manjeg profila, moguće je kasnije napraviti podjelu i na površinski manje segmente.

Uspoređivanje ukupne mjerene potrošnje određenog prigradskog naselja ili dijela grada sa zbrojenom individualnom potrošnjom svih potrošača u tom naselju/dijelu grada, za određeni vremenski interval, bit će glavni indikator prisutnosti gubitaka.

Imajući u vidu da VODOVOD-OSIJEK paralelno uvodi i sustav daljinskog očitavanja vodomjera, bit će moguće i kontinuirano pratiti vodnu bilancu te mikrolocirati i sustavno otklanjati gubitke.

Osim toga, dobiveni podaci, odnosno baza koja će na taj način nastati, omogućit će i potpuno upoznavanje „potrošačkih navika“ stanovništva što će za posljedicu imati brzu reakciju u slučajevima odstupanja od uobičajenih vrijednosti protoka i tlaka, odnosno promptno „prepoznavanje“ gubitaka.

U čvorovima na vodoopskrbnoj mreži u načelu je predviđena sljedeća mjerna i izvršna oprema:

višenamjenska sonda za mjerenje protoka (dvosmjerno) i tlaka zasun s elektromornim pogonom



uređaj za mjerenje rezidualnog klora dozirna crpka hipoklorita.

Zasun s elektromotornim pogonom i sonda za mjerenje protoka i tlaka standardna su oprema gotovo svakog čvora, dok je mjerenje rezidualnog klora i doziranje klora predviđeno na cjevovodima odnosno čvorovima koji su znatno udaljeni od pogona za proizvodnju vode.

Višenamjenska sonda za mjerenje protoka i tlaka montira se na cjevovod preko navrtnog zasuna (ogrlice).

Montaža sonde ne zahtjeva zatvaranje vode niti rezanje i reduciranje profila cjevovoda. Sonda se postavlja na cjevovod unutar zasebnog okna koje treba biti izgrađeno na propisanoj udaljenosti od pojedinih elemenata mreže (zasuni, horizontalne i vertikalne promjene smjera cjevovoda) kako bi se osigurali uvjeti za ispravno mjerenje.

Zasuni s elektromotornim pogonom postavljaju se u svakom čvoru, a broj zasuna u jednom čvoru odgovara broju ogranaka, odnosno pravcima pružanja cjevovoda. Zasuni omogućavaju zatvaranje pojedinih dionica cjevovoda u slučaju kvara, lokaliziranje gubitaka, odnosno ograničavanje područja prekida vodoopskrbe na minimalno potrebno. Predviđeni tip zasuna je leptirasti s elektromotornim pogonom.

Uređaj za mjerenje rezidualnog klora i upravljanje procesom kloriranja upravlja radom dozirne crpke hipoklorita na temelju izmjerenog rezidualnog klora. Stanice za dodezinficiranje predviđene su na krajevima dugih magistralnih cjevovoda, prije ulaza u prigradska naselja smještena na rubnim dijelovima obuhvata vodoopskrbnog sustava Osijek gdje je znatno smanjena količina rezidualnog klora.

U svim čvorovima potrebno je instalirati programabilne logičke kontrolere (PLC) s funkcijom lokalne automatike i periferne postaje NUS-a.

Komunikacija između perifernih postaja (čvorova) i centra ostvarit će se putem optičkog kabela ili putem bežične UKV radio veze. Na dionicama na kojima će se rekonstruirati postojeći ili graditi novi cjevovod predviđeno je paralelno polaganje optičkog kabela.

Za sve ostale čvorove predviđena je komunikacija radio vezom.

Informacije koje će sustav proizvoditi mogu se razvrstati u tri grupe:

1. Signalizacija - informacije tipa uključeno-isključeno ili otvoreno-zatvoreno s tim da iste mogu biti redovne (položajne) ili hitne (alarmne), a odnose se na stanja pojedinih uređaja (npr. zasuna) ili na kritična stanja kao što su minimalne ili maksimalne vrijednosti, greška u radu opreme, nestanak napona, otvaranje vrata razvodnog ormara ili slično

2. Mjerenje - informacije koje također mogu biti normalne ili hitne, a odnose se na mjerenje protoka, tlaka, rezidualnog klora te otvorenosti zasuna i slično

3. Upravljanje - informacije kojima se upravlja pojedinim elementima, s tim da mogu biti redovne tipa uključi-isključi (npr. za crpke) ili otvori-stop-zatvori (npr. za zasune), te postavnog odnosno regulacijskog tipa (npr. regulacijski ventili)

Prihvat signala u sustavu mora biti kako slijedi:

digitalni ulazi prihvaćaju se iz postrojenja za napon 24V DC, što znači da možemo imati informacije i u slučaju nestanka mrežnog napona,

digitalni izlazi iz PLC-a kao relejni izlazi s prihvatljivim naponom na kontaktima 5-265V, 50Hz, analogni ulazi i izlazi se prihvaćaju kao standardni strujni signal 4-20 mA.

U centru za nadzor, na računalima su aktivne SCADA aplikacije koje rade u redundantnom modu rada. Sve funkcionalnosti su identično podržane na oba računala: prikaz informacija iz sustava, izdavanje komandi, arhiviranje podataka, komunikacija sa svim povezanim čvorovima, alarmne liste, liste događaja, itd. SCADA aplikacija nadzire međusobni rad i u potpunosti sinkronizira sve navedene aktivnosti.

Programska aplikacija namijenjena za podršku rada cjelokupnog NUS-a osigurava:



nadzor komunikacije i pouzdani tok informacija između centralne postaje i daljinski nadziranih objekata, prihvaćanje, spremanje i obrada pohranjenih informacija koji u centralnu postaju stižu iz pojedinih

objekata, a uz to spremanje digitalnih stanja u posebne datoteke te analogna mjerenja koje centralna postaja prima iz pojedinih perifernih postaja,

alarmiranje zvučnim i svjetlosnim alarmom u slučaju prijema nekog alarmnog stanja, automatski rad po zadanom algoritmu rada za svaki obuhvaćeni objekt, cjelodnevne analize podataka u realnom vremenu, upozorenja kod pojave alarma te izrade izvještaja na

osnovi dnevnih, tjednih, mjesečnih podataka prema odabranim objektima.

Centar za nadzor komunicira s perifernim uređajima u vremenskim razmacima odnosno metodom prozivanja jednog po jednog perifernog uređaja na principu pitanje-odgovor, a po završenom ciklusu prozivanja započinje naredni ciklus. Za komunikaciju putem radio kanala odabran je DF1 komunikacijski protokol iz razloga što je potpuno otvoren krajnjem korisniku.

Komunikaciji i komunikacijskom protokolu NUS-a treba biti posvećena posebna pažnja, s tim da isti moraju biti prilagođeni komunikacijskim uređajima.

U ovom slučaju, obzirom da se radi o mješovitim komunikacijskim spojnim putevima tj. radijskim i kabelskim, kompletna komunikacija i komunikacijski protokol moraju biti prilagođeni prijenosnom mediju, s tim da posebno treba voditi računa o zaštiti prijenosa informacija kod radijskih veza koje imaju određena ograničenja, a podložne su i smetnjama.

Ovisno o vrsti komunikacijskog medija tj. da li se radi o radijskim ili kabelskim vezama, treba odabrati i optimalnu brzinu komuniciranja tj. brzinu komunikacije koja će s jedne strane osigurati pouzdan prijenos informacija, a s druge strane ostaviti prihvatljivo ukupno vrijeme skeniranja svih objekata i prihvatljivo vrijeme dojave spontanog javljanja. U tu svrhu, a ovisno o specifičnim karakteristikama pojedinih vrsta prijenosnih komunikacijskih puteva, brzina komuniciranja ne smije biti niža od vrijednosti navedenih u nastavku za radijsku komunikaciju i komunikaciju putem optičke kabelske veze.

1. Radijska komunikacija

Asinkroni prijenos podataka: min. 19.200 bit/s. U svim objektima koji se daljinski povezuju na NUS posredstvom radijske veze kao i u komandnom centru, instaliraju se radijski modemi programabilnih svojstava s pripadnom opremom (antena, antenski stup, antenski kabel, i sl.), posredstvom kojih će se odvijati komunikacija.

2. Optičke kabelske veze

Kod optičke veze koriste se monomodni optički kabeli sljedećih načelnih karakteristika:

monomodno optičko vlakno - 12 niti E9/125, stakleno ojačano na vlak valna dužina 1310 Nm gušenje ≤ 0,36 dB/km.

Brzina prijenosa: min. 100 Mbit/s. U svim objektima koji se daljinski povezuju na NUS posredstvom optičke veze te u komandnom centru, instalira se optički modem za monomodni kabel.

8.1.3 Programska oprema – SCADA aplikacijaSCADA aplikacija koja se koristi u NUS-u vodoopskrbe Naručitelja je tipa RsFactory Talk proizvođača Allen Bradley, prilagođena i održavana od strane tvrtke Pelmen d.o.o. Zagreb (http://www.pelmen.hr/kontakt/).

9. DINAMIČKI PLAN IZVRŠENJA UGOVORARok za izvršenje usluga i isporuku roba u okviru ovog projektnog zadatka je 24 mjeseca od zaključivanja Ugovora.


http://www.pelmen.hr/kontakt/


10. OPĆE I POSEBNE NAPOMENEPo završetku pojedine cjeline, Ponuditelj će učinjeno prezentirati Naručitelju, te provesti obuku kadrova za korištenje programske opreme koju će Naručitelj primjenjivati u daljnjem radu.

Program upravljanja gubicima bit će isporučen u 6 (šest) primjeraka s priloženim digitalnim zapisima u otvorenom formatu (Word, Excel, AutoCAD i sl.).

Kalibrirani hidraulički matematički model sa simulacijama svih karakterističnih stanja treba biti ažuriran/izrađen u programu za hidrauličko matematičko modeliranje vodoopskrbnih sustava EPANET ili eksportiran u format koji taj programski paket podržava (.inp datoteka) te priložen na CD/DVD-u kao sastavni dio Programa, na način da bude moguće njegovo daljnje korištenje sa svim podacima u aplikaciji EPANET.

Dodatne obveze Naručitelja u okviru ovog zadatka su slijedeće:

1. U sklopu provođenja mjerenja protoka i tlaka sve radove koje treba prethodno izvesti kako bi se na odgovarajućoj poziciji cjevovoda uspostavilo mjerno mjesto, što podrazumijeva građevinske radove (iskop radne jame, izvođenje privremenog/trajnog okna, sanacija raskopanih površina), montažerske radove pripreme za ugradnju mjerne opreme, regulaciju prometa (za mjerna mjesta u prometnim površinama) i dr. će osigurati Naručitelj.

2. Pri provedbi terenskih snimaka postojećeg sustava, naručitelj će osigurati prisutnost min. 1 djelatnika održavanja mreže kontinuirano za konzultacije na terenu s ekipama koje prikupljaju podatke

U Osijeku, srpanj 2017. godine


Documents

OPĆI PODACI O NARUČITELJU I DOKUMENTACIJI - vodovod.com€¦ · Web viewHrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak