Opis osnovnih koraka u proizvodnji domaćeg pivasada ću pokušati u slikama da napravim mali tutorial od početka do kraja. zapravo ni sam ne znam kako bih počeo, jer toliko informacija je sadržano u tom procesu, ali da bi početnici samo shvatili od čega se sastoji i koje se osnovne tehnike koriste prilikom kuhanja piva idemo ovako....

1. Morate prvo nabaviti sve sirovine - cca. 5 kg ječmenog slada (obično idu najmanje dvije vrste ječmenog slada u recept) , cca. 50 grama hmelja i jedan paketić pivarskog kvasca (kvasaca postoji masa različitih vrsta i od vrste kvasca najčešće ovisi vrsta piva koje ćete dobiti, jako puno utiče na okus piva, ali i na količinu alkohola, bistrinu piva, miris). Uglavnom to izgleda ovako:

- hmelj je najčešće peletiran sa mašinama za peletiranje u ovakav oblik kao na slici

inače hmelj sa stabljike izgleda ovako i u takvoj ga je formi moguće nabaviti

- ječmeni slad 

-kvasac (ovo na slici je jako dobar soj kvasca za početnike, ima jako dobre karakteristike, brzo fermentira

i ne pravi probleme prilikom fermentacije. inače ovaj kvasac namijenjen je za fermentiranje engleskih Ale piva)

2. Voda -koristit ćete za početak vodu iz vodovoda, znači iz vlastite kuhinje. dan prije kuhanja piva nalit ćete 15 litara vode u lonac za kuhanje i poklopiti, te još 15 litara vode u plastičnu fermentacijsku posudu (burence, kacu za kiseli kupus /novu i koja je korištena samo za pivo/, stakleni demižon ili inoxnu posudu - zbog cijene i praktičnosti preporučujem plastično bure za kiseli kupus /novo i nekorišteno za kiseli kupus, naravno/ kapaciteta 30 litara/

znači imat ćete jedan ovakav lonac kapaciteta najmanje 30 litara napunjen sa 15 litara vode

i jedno ovakvo burence ili kantu napunjeno sa drugih 15 litara vodeSlika je smanjena za 28% (520x390). Kliknite na ovu traku da vidite sliku u originalnoj velicini. (720x540). Kliknite na sliku za otvaranje u novom prozoru.

to ćete ostaviti preko noći poklopljeno jer voda treba da odstoji neko vrijeme da bi bila dobra za pivo, prvenstveno radi klora koji će preko noći sav ishlapiti. 

3. Mljevenje slada

Također dan prije ćete samljeti slad. Ovo početnicima predstavlja najčešći problem i prepreku. mlin mora biti takozvani čekićar. način na koji je samljeven slad je izuzetno bitan. postoje mlinovi koji se mogu kupiti, ali se mogu i napraviti u kućnoj radinosti. ja imam mlin za slad i ako bi neko počinjao s ovim, nudim se da prvo vrijeme sameljem slad kome god treba na svom mlinu. evo kako izgleda mljevenje slada:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=hlykvITYi4c[/youtube]

on je ovdje spojio mlin na običnu kućnu bušilicu da ne bi morao ručno raditi. ovako ide puno brže. 

4. Brewday (dan za kuhanje piva)Taj dan je radno intenzivan. na početku sam znao sve završiti za nekih osam sati, sada sam toliko usavršio sve radnje i unaprijed planiram sve korake, tako da brewday može biti gotov za nekih 4-5 sati. Nemojte mi zamjeriti što koristim engleske izraze, jer sam sve ovo godinama saznavao iz knjiga na

engleskom i stranih foruma, tako da mnogo toga ne znam ni izreći po naški....   

Prvi korak - ukomljavanje:

prvo što ćete uraditi je da ćete staviti onaj lonac s 15 litara vode na vatru da se grije. Prethodno samljeveni slad ćete imati spreman u nekoj kesi ili papirnoj vrećici. 

ovako bi trebao izgledati samljeveni slad:

Slika je smanjena za 15% (520x391). Kliknite na ovu traku da vidite sliku u originalnoj velicini. (610x458). Kliknite na sliku za otvaranje u novom prozoru.

prvi korak je takozvano ukomljavanje. potrebno je iz samljevenog slada napraviti ekstrakciju šećera. taj slad se mora pomiješati sa vrućom vodom na precizno tempiranoj temperaturi. ne smijete grešku napraviti sa temperaturom. ona mora biti od 64° do 69° C. od ove temperature zavisi i konačan okus i karakter piva, ali o tome neki drugi put. za sad samo znate da ne smijete biti ni manje od 64 ni više od 69 C. kada se pomiješa s vrućom vodom šećeri će se otapati u toj vodi i dobit ćete jedan slatki sirup koji se naziva sladovina ili wort. to ukomljavanje traje najmanje 60 minuta i temperatura ne smije puno varirati, odnosno ne smije padati, a nakon toga potrebno je odvojiti tu slatku vodu od ostataka samljevenog zrna. to izgleda kao jedna velika müsli kaša, a slično i miriše. e sad, američki home breweri su našli savršen način da u kućnim uslovima to izvedu. potreban je jedan piknik frižider na koji će se montirati mala česmica pri dnu. to izgleda baš ovako:

u unutrašnjosti frižidera treba montirati neki oblik filtera. i tu su doskočili i skontali da se savršen filter može napraviti od one cijevi koja vodi vodu u vodokotlić. ta cijev ima inoxnu mrežicu oko sebe kao zaštitu. ta inoxna mrežica odlično filtrira, a s obzirom da je rostfrajna nema opasnosti da će otpustiti u pivo neke

štetne spojeve. 

ovako to izgleda iznutra:

Slika je smanjena za 14% (520x390). Kliknite na ovu traku da vidite sliku u originalnoj velicini. (600x450). Kliknite na sliku za otvaranje u novom prozoru.

znači samo se na onaj izlaz od česme jednom šelnom pričvrsti ta mrežica koju možete svugdje kupiti i ta mrežica će služiti kao filter, odnosno ona neće dati ostacima zrna da prolaze kroz česmu, nego će samo prolaziti ta sladovina, odnosno "zaslađena voda", da je tako nazovemo.

Takav jedan frižider je moguće napraviti za nekih dvadesetak maraka.

E sada grijete onu vodu u loncu i provjeravate termometrom temperaturu. kada temperatura vode u loncu dostigne 72° tu vruću vodu potrebno je preliti iz lonca u onaj frižider sa montiranim filterom. zašto 72° - zato što kad dodate u tu vrelu vodu 5 kg slada koji je na sobnoj temperaturi, voda će se ohladiti za nekih 5 stepeni i doći će taman u onaj temperaturni raspon za koji sam objašnjavao da je bitan (64-69°C). slad ćete doobro promiješati sa nekom velikom kuhačom i pazit ćete da ne ostanu grudvice. nakon toga se frižider poklopi i čeka se jedan sat da se škrob iz slada razloži na maltozu i dekstrine koji će se otopiti u vodi i stvoriti sladovinu. 

piknik frižider je jako dobro rješenje jer osim što je lako montirati taj filter na dno, on je dobar izolator i temperatura u njemu će ostati stabilna čitavih sat vremena i neće opadati. 

sadržaj u frižideru će izgledati otprilike ovako:

nakon 60 minuta završena je enzimska reakcija koja je razbila škrob na maltozu i dekstrine i možete krenuti sa filtriranjem. znači iz ove kaše sa gornje slike potrebno je izdvojiti samo tekućinu. sada ćemo onaj lonac u kojem smo grijali vodu koji je sada prazan, postaviti ispod česme na frižideru i pustiti da iscuri sva sladovina. to izgleda ovako:

Slika je smanjena za 47% (520x697). Kliknite na ovu traku da vidite sliku u originalnoj velicini. (968x1296). Kliknite na sliku za otvaranje u novom prozoru.

(ovo crijevo koje vidite s česme nije obavezno)

u loncu ćete dobiti nekih 10 litara sladovine. vrlo slatke, znači sa jako puno otopljenog šećera. dobit ćete samo 10 litara jer je slad upio, odnosno apsorbirao jako puno vode u sebe. s obzirom da je u onoj kaši koja je preostala nakon cijeđenja ostalo još jako puno šećera (ona je još uvijek slatka i dosta šećera je ostalo zarobljeno u njoj), pristupamo postupku ispiranja. dakle, uzimamo novih 15 litara vode koja je preko noći stajala u plastičnoj kanti, zagrijavamo na temperaturu 75° i ponovo sada to nalijemo na onaj slad koji je preostao u frižideru. preostali šećeri iz slada sada se otapaju u toj novoj vodi i ponovo puštamo novu sladovinu u isti lonac i miješamo je s onom prvom. 

nadam se da je do sad sve jasno.....

lonac bi se trebao napuniti sladovinom skoro do vrha. ne bi smjelo biti ostataka zrna i ljuskica u toj sladovini, ali ako nešto sitno i prođe kroz filter, nije strašno i nije kraj svijeta. 

sada imate vodu u kojoj je otopljen ekstrakt iz ječmenog slada. time ste završili prvi bitan korak. 

Sljedeći korak je kuhanje. 

Korak drugi - kuhanje. 

Sada je potrebno tu sladovinu koju ste dobili kuhati uz dodatak hmelja. Hmelj će dati pivu gorčinu i dosta arome, odnosno mirisa, kao i specifične okuse. Da bi hmelj otpustio gorčinu, arome i mirise, on se mora kuhati. znači sladovina sa hmeljom mora ključati najmanje 60 minuta. hmelj se dodaje nekoliko puta za vrijeme kuhanja. onaj koji se doda na samom početku i kuha se cijelih sat vremena će otpustiti samo gorčinu, dok će onaj koji se dodaje pred kraj kuhanja (zadnjih 10-15 minuta) otpustiti samo miris, odnosno aromu u pivo. 

evo kako izgleda kuhanje sladovine

i dodavanje hmelja

Slika je smanjena za 9% (520x312). Kliknite na ovu traku da vidite sliku u originalnoj velicini. (570x341). Kliknite na sliku za otvaranje u novom prozoru.

nakon 60 minuta kuhanja hmelj je otpustio određenu gorčinu i aromu u pivo i može se skloniti sa vatre te se pristupiti hlađenju. tu ste završili drugi korak.

Treći korak - hlađenje. 

jako je bitno da se pivo što prije ohladi na sobnu temperaturu. neću objašnjavati zašto, to ću poslije nekad. 

puno je metoda hlađenja, ali postoje dvije najčešće kod home brewera. jedna je da lonac jednostavno potopite u sudoper pun vode i dodate leda i čekate. ova metoda je spora i neučinkovita, ali kad nema ništa bolje, onda može i ovo proći. druga metoda je da napravite hladionik od bakarne cijevi. radi se o najobičnijoj spirali od bakarne cijevi koja se potopi u lonac s vrućim pivom. na jednu stranu spirale je ulaz hladne vode sa česme, a na drugoj izlaz te iste vode koja cirkuliše kroz vrelo pivo i time ga jako brzo i učinkovito hladi. evo kako izgleda kućno napravljeni hladionik:

on se potpi u lonac s pivom i na jedan kraj spirale ulazi hladna voda s česme, a na drugi kraj izlazi ta ista voda koja je procirkulirala kroz vruće pivo. na ovaj način se jako brzo ohladi pivo. u prosjeku sa 100°C na 25°C za 15 minuta. 

5. Fermentacija

pivo hladite na sobnu temperaturu zato jer je idući korak dodavanje kvasca u pivo. kvasac je živo biće, odnosno jednostanični eukariotski organizam koji se hrani šećerom i proizvodi etilni alkohol i CO2 kao nusprodukt. taj proces naziva se fermentacija ili alkoholno vrenje. 

kada imate ohlađeno pivo na sobnu temperaturu, morate ga preliti u onu plastičnu kantu ili bure koje sam spominjao na početku. na poklopac bureta ćete montirati airlock, odnosno vrenjaču - jednostrano propusni ventil koji će tokom fermentacije iz burenceta puštati CO2 koji će se stvarati, ali neće dati O2 iz okoline da ulazi u bure. 

prije zatvaranja bureta dodat ćete jednu vrećicu onog kvasca koji sam gore spomenuo. nakon toga hermetički zatvarate i sve što vam je preostalo je da čekate. aktivna fermentacija traje u prosjeku 7 dana, ali pivo mora stajati u tom buretu najmanje 21 dan prije flaširanja. 

evo kako izgleda proces fermentacije 

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=QlsLUykd1Rw[/youtube]

prezanimljivo izgleda. obratite pažnju na mjehuriće koji izlaze iz vrenjače. to je CO2 koji izlazi iz ovog demižona. 

ovako stvari izgledaju u jeku fermentacije. međutim, uskoro se sve pomalo usporava, kako nestaje šećera u sladovini, da bi konačno, kada sav šećer iz sladovine konzumira, kvasac pao opet u stanje hibernacije te se istaložio na dnu ove posude. 

nakon 21 dan, ovo što vidite će postati već slično pivu. izbistrit će se i imat će vrlo ugodan miris. 

tu možete pristupiti flaširanju. 

6. Flaširanje

evo kako izgleda flaširanje:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=N6gSvr-ukL4[/youtube]

prije samog flaširanja u odfermentirano pivo se doda još mala količina bijelog šećera koja se precizno mora izračunati. ovaj šećer se dodaje da bi se, nakon što se flaše hermetički zatvore, unutar njih stvorila dodatna mala količina CO2 koji će zapravo gazirati pivo. bitno je precizno i tačno izračunati ovu količinu šećera, jer ako ga se stavi previše, postoji opasnost da bi boce od velikog pritiska mogle eksplodirati jedna po jedna. 

nakon flaširanja, pivo ide na odležavanje. već nakon 15-ak dana može se početi piti, ali je najbolje kada odleži nekih mjesec dana. 

7. Konzumacija

eto, ja se malo potrudio da vam približim kako to hoda. između svake od ovih faza ima još dosta stvari koje nisam spomenuo da vas ne bih dalje zbunjivao. ovo su osnovni elementi. naglašavam samo da ovo što ste vidjeli predstavlja potpunu kopiju proizvodnog procesa iz jedne komercijalne pivare, samo u kućnim uslovima i sa improviziranom opremom.

još samo da jednu stvar dodam. sve što je gore opisano je u stvari improvizacija i može se u svakom

domaćinstvu odraditi. kad uđete malo ozbiljnije u hobi, sve što je gore opisano od opreme može se sastaviti u nešto ovako kompaktno. ovo ipak zahtjeva malo veće novčano ulaganje.... (ali opet nije toliko stravično skupo). 

također, dosta koraka koji su gore opisani mogu biti na druge načine odrađeni. ovaj post je samo i isključivo da početnici shvate OSNOVNE korake. 

na ovom podforumu raspravljamo o procesima proizvodnje piva

pute za izradu pive

Domaćim hobističkim kuhanjem piva bavi se u nas nekoliko tisuća ljudi. U početku se često radi o želji da čovjek sam sebi dokaže kako je u stanju kuhati pivo koje se da piti. Napredniji kuhar ne ustručava se dati svoje vlastito pivo na kušanje prijateljima i prihvatiti zaslužene pohvale. Na kaju se kućnom pivaru može dogoditi da skuha tako zanimljivo pivo da s njim dospije i na tržište, i tako nevini kućni hobi preraste u regularan pivarski posao.

StranputiceNa početku je teško domoći se kvalitetnog recepta. Među ljudima naime kolaju garantirano sjajni recepti nastali uglavnom tijekom prvog i drugog svjetskog rata. Tada je proizvodnja piva bila značajno ograničena i ljudi su bili prepušteni nadomjesnim pivima domaće izrade. Takvi su recepti većinom nepotpuni.

Pivski navigatorU svijetu se proizvode deseci vrsta piva. Obično se piva dijele na piva donjeg vrenja ili lagere i na piva gornjeg vrenja, a u skupinu lagera spadaju sva piva koja se kuhaju u češkim pivovarama. Lageri nastaju uz primjenu donjeg vrenja na temperaturi od 14°C i manje, i dijele se na svijetle i tamne. Kod piva gornjeg vrenja na temperaturi od 14 stupnjeva i većoj, ljestvica je daleko šira i ta se piva mogu kušati u inozemstvu ili u nekim domaćim restoranima.

Slad, ili ekstrakt?Kućni ili hobistički pivar ima na početku dvije mogućnosti. Ili će se okušati u kuhanju piva na tradicionalni način, od slada, kvasca i hmelja, ili može kuhati od ekstrakta. Za prvi put možda je najbolje iskušati kuhanje ekstrakta. Međutim, za shvaćanje cijelog procesa proizvodnje piva puno je bolje opisati način kuhanja od slada, i to jednostrukim infuznim ukomljavanjem.Zdravi kvasciPivo skuhano u kućanstvu sadrži vitamin B i druge prehrambene tvari, i zdravije je od ostalih piva. U pivovarama pivo se mora još dorađivati, uglavnom radi trajnosti kod skladištenja. Time se doduše ne kvari, ali filtriranje i pasteriziranje oduzima mu dio nutritivne vrijednosti. Vašem pivu ne prijeti takva opasnost. Ono je doduše malo mutno, ali ako pričekate koji dan duže, izbistrit će se. U politrenke pivo treba ulijevati pažljivo da se ne uskovitla kvasac s dna. Ako vam prija pivo vlastite proizvodnje, sigurno ćete se lako pomiriti s činjenicom da se kuhanjem piva u kućanstvu ne

možete obogatiti. Jedno pivo, naime, stoji i 150 kruna (više od 30 kuna). Ipak, kućno pivarenje ne spada u financijski najzahtjevnije hobije, a k tomu s njim su zajamčene prave avanture, napetosti i neizvjesnosti.PIVO OD SLADAPotpuni postupak kuhanja pet litara lagera češkog tipa

Sirovine: slad, voda, hmelj i kvasacPribor: lonac s poklopcem, kuhača, toplomjer, gusta cjediljka, plahta, PET boceSlad. Kupljeni slad morate pažljivo samljeti. Smljeveno mora biti krupnije, što znači da vanjski sloj zrna - ljuska - mora djelomično ostati cijela. Možete upotrijebiti i odbačeni mlin čekičar za šrotanje kukuruza, ili isluženi mlin za kavu iz samoposluge, ali morate namjestiti na najkrupnije mljevenje. U nuždi poslužit će bilo kakav mlin.Voda. Na našem području svaka je pitka voda dobra za kuhanje piva. Obično je najbolje koristiti što je moguće mekšu vodu. Zato ne upotrebljavajte tvrdu vodu iz bunara, meka površinska voda iz vodovodne mreže je puno prikladnija.

Lonac. Najbolji je lonac od inoxa ili emajlirani. Aluminij ne preporučujemo jer on reagira s pivom i ostavlja trag na uvarku. Veličina lonca određuje se prema tome koliko piva želimo dobiti. Ukoliko je to pet litara, trebamo lonac za trećinu veće zapremine, dakle najmanje 7,5 litara.

Hmelj. Moguće je nabaviti granulirani hmelj, a to je samljeveni i prešani prirodni hmelj. Želite li začiniti pivo vlastoručno osušenim hmeljem, trebat

ćete neznatno veću dozu nego kod granuliranog hmelja koji je više koncentriran. Moguće je isto tako začiniti ekstraktom hmelja.

Prvi korak: priprema komine

1. Pomiješamo sladnu prekrupu s vodom - za svijetlo pivo u omjeru 1:4 (na jedan kilogram slada četiri litre vode). Voda bi trebala biti zagrijana na temperaturu od 40 stupnjeva Celzija. Taj postupak zove se ukomljavanje.2. Cijeli sadržaj posude uz stalno miješanje zagrijemo na 63 stupnja Cwelzija.3. Ostavimo stajati 10 minuta.4. ponovo kuhamo, ovaj put na 75 stupnjeva.5. Ostavimo da stoji 20 minuta.Tako smo dobili kominu iz koje trebamo dobiti sladovinu.

Drugi korak: priprema sladovine (islađivanje)1. U praznu posudu, recimo u drugi lonac, prostremo čistu plahtu.

2. Na plahtu nalijemo kominu, čiju smo pripremu opisali.3. Plahtu podignemo i iz zadržanih ostataka slada izgnječimo takozvani trop, koji istresemo u slijedeću posudu. Tim prvim cijeđenjem dobivamo oko 2,5 litre sladovine.4. Plahtu s ostacima komine zalijemo litrom vode zagrijane na 78 do 80 stupnjeva Celzija. A nakon gnječenja plahte iscijeđenu tekućinu dodamo onoj već pripremljenoj i sada bismo trebali imati oko 3,5 litre sladovine.5. Postupak pod točkom četiri ponovimo, a dobivenu novu litru sladovine dodamo ostatku, te ćemo sada imati 4,5 litara sladovine.6. Još jednom ponovimo točku 4, da bismo dobili ukupnih 5,5 litara sladovine.Treći korak: priprema mladog piva

1. Sladovinu pripremljenu prema prethodnoj uputi kuhamo sat vremena s hmeljem.U pet litara mladog piva dodamo 15 grama granuliranoga hmelja za srednje zahmeljeno pivo. Želimo li gorče pivo, dodat ćemo više hmelja. Ako nam pak odgovara slađe pivo, dodajemo manje hmelja. Hmelj možemo dodati odjednom, ili postupno.2. Nakon 60 minuta kuhanja i hmeljenja, dobiveni proizvod (mlado pivo) ohladimo na temperaturu manju od 10 °C. I to tako da lonac stavimo pod mlaz tekuće vode i tako ga hladimo. Netko mlado pivo hladi tako da u lonac uroni spiralu kojom protječe hladna voda.

Četvrti korak: vrenje1. Sadržaj lonca s ohlađenim mladim pivom pažljivo izlijemo da bi nataložena mutnoća i ostatak hmelja ostali na dnu.

2. Mlado pivu nalijemo u posudu za vrenje. Može to biti otvorena posuda, a prikladan je lonac s poklopcem, otvorena bačva, ili kakva druga velika posuda, koja nema usko grlo. Sadržaj posude moramo čuvati od izvanjskih nečistoća. Ako lonac nema poklopac, treba ga pokriti folijom.3. Ohlađeno mlado pivo nakratko prozračimo, čime ćemo osigurati hladniji početak procesa vrenja.. Za to će dobro poslužiti motor za akvarij, ili kompresor. Kompresor mora biti čist, jer ulje bi pivu dalo ne baš poželjan okus.4. Na pet litara mladog piva dostajat će 50 ml pivarskog kvasca. Proces vrenja treba bi se odvijati na temperaturi do 10 stupnjeva. Rijetko tko ima tako hladan podrum, pa je stoga najsigurnije koristiti hladnjak. Hladnoća je važna, naročito kod piva donjeg vrenja češkog tipa.5. Tijekom vrenja počinje rasti pjena, a prema njenoj boji prepoznat ćemo stadij procesa vrenja. Najprije nastane čisto bijela i niska pjena, koja se postupno podigne na dva do tri centimetra. Nakon toga bijela boja polako prelazi u smeđu. To je zbog ugljičnog dioksida koji diže nakupljene gorke tvari i mulj s dna posude. Na kraju pjena postaje potpuno smeđa i pomalo opada i na kraju na površini ostane pola centimetra tanki sloj smeđe pjene. Tada je najbolji trenutak da se krene u posljednju fazu proizvodnje pive.

Peti korak: Naknadno vrenje ili odležavanje1. Najprije pažljivo gustim sitom pokupimo tanki sloj smeđe pjene. U pjenu su se cijelo vrijeme vrenja hvatali nepoželjni mikroorganizmi izvana, i zato ju je najbolje odstraniti.2. Nakon toga veoma oprezno prelijemo sadržaj posude u PET boce. Kvasac s dna posude može se upotrijebiti ponovo.

3. PET boce smjestimo u hladnjak. Pipanjem kontroliramo tvrdoću boca i po potrebi smanjujemo pritisak. Preporučena temperatura za odležavanje je 1-2°C.4. Odležavanje mora trajati najmanje 14 dana. Kad bi pivo stajalo mjesec dana moglo bi doći do autolize kvasca a time i do upropaštavanja čitavog posla.Pivski paragrafiPrema zakonu o porezu na potrošnju, pojedinac može po jednom kompletu opreme skuhati 200 litara piva godišnje. (Za vinare je, primjerice, ta granica deseterostruko veća, znači 2000 litara na godinu). Skuhate li više, potpadate pod carinsku obvezu i zakon o porezu na potrošnju. Morate se prijaviti kao porezni obveznik, izvještavati o skuhanim količinama i plaćati porez na potrošnju.

Pivo od ekstraktaKuhanje od ekstrakta je jednostavnije, jer vam otpada izrada mladog piva. Ekstrakt je naime, koncentrirano mlado pivo, dehidrirano do forme praha ili

konzistencije meda. Za iskusnog hobističkog kuhara piva, priprema mladog piva je najzanimljivija, jer tu može najviše utjecati na okus. Rezultat te prve faze za početnike je pripremljen u vidu praška, ali i samo vrenje također je prilično pustolovna rabota, a rezultat može biti itekako iznenađujući. Ekstrakt kod nas proizvodi Istraživački zavod za pivo i slad iz Praga (VUPS). Kuhanje izgleda tako da  se ekstrakt rastopi u zagrijanoj vodi, dodaje se kvasac, a onda slijedi proces vrenja i odležavanja.Objavljeno u časopisu Rodinný důmS češkog preveo Mato Pejić