OPLEMENJIVANJE BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U

Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske integracije

1

HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO CROATIAN SOCIETY OF AGRONOMISTS

HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE

CROATIAN PLANT BREEDING, SEED AND NURSERY PRODUCTION AND EUROPEAN INTEGRATION

Z B O R N I K S A Ž E T A K A

_______________________________________________________________

Šibenik, od 30. rujna do 2. listopada 2009. godine


2


3

Izdavač/ Publisher Hrvatsko agronomsko društvo Croatian society of agronomists Berislavićeva 6/1, 10000 ZAGREB Phone/fax: +385/1/4872 493 e-mail:[email protected] Glavni urednik/ Editor in Chief Prof.dr.sc. Zdravko Matotan Urednik/Editor Dr.sc. Josip Haramija Lektorica/Lector Margareta Volarić Tisak: „Hlad“ papirna konfekcija, Luka, tel. 01/3394-141, e-mail:[email protected] Cip – katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb CCIIPP zzaappiiss ddoossttuuppaann uu rraaččuunnaallnnoomm kkaattaalloogguu NNaacciioonnaallnnee ii ssvveeuuččiilliiššnnee kknnjjiižžnniiccee uu ZZaaggrreebbuu ppoodd bbrroojjeemm 771166007788 ISBN 978-953-6485-26-0 _______________________________________________________________


4

CROATIAN SOCIETY OF AGRONOMISTS _______________________________________________________________

Z B O R N I K S A Ž E T A K A

S MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG STRUČNOG SKUPA

HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE

_______________________________________________________________

Pokrovitelj:

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH

Šibenik, od 30. rujna do 2. listopada 2009. godine


5

Organizator:

HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO

u suradnji s:

Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Poljoprivrednim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Agronomskim i prehrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima

Zavodom za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek GIU Hrvatsko sjeme

Poljoprivrednim institutom Osijek BC Institutom d.d. Zagreb

Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša Split Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč

Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo Zagreb

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH

i

Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH

glavnim pokroviteljem

Šibenik, Solaris hotels resort, 30. rujna - 2. listopada 2009. godine


6

Predsjednik organizacijskog odbora Predsjednik znanstvenog odbora Dr. sc. Josip Haramija Prof. dr. sc. Zdravko Matotan Organizacijski odbor: Znanstveni odbor: Prof. dr. sc. Davor Romić Prof. dr. sc. Ana Pospišil Prof. dr. sc. Vlado Guberac Prof. dr. sc. Sonja Marić Prof. dr. sc. Stanko Ivanković Doc. dr. sc. Zrinka Knezović Prof. dr. sc. Vinko Pintić Dr. sc. Vesna Samobor Drago Ćorić dipl. ing. Dr. sc. Alojzije Lalić Dr. sc. Josip Kovačević Mr. sc. Rade Mlinar Dr. sc. Đordano Peršurić Dr. sc. Dean Ban Dr. sc. Slavko Perica Dr. sc. Frane Strikić Mr. sc. Ivan Đurkić Doc.dr.sc.Vladimir Meglič Dr. sc. Ivan Katalinić Mr. sc. Stanislav Volenik Mr. sc. Ivanka Čizmić Dr. sc. Ivan Danjek. Stanko Barbarić dipl. ing. Mr. sc. Josip Kraljičković Dr. sc. Ljiljana Gašperac Skočić Daniel Škoro dipl. oec. Tajnik skupa: Zdenko Milas dipl. ing, Hrvatsko agronomsko društvo


7

UVOD

Poštovani oplemenjivači, sjemenari i rasadničari, uvaženi agronomi,

Međunarodnim znanstveno stručnim skupom „HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE“, Šibenik, od 30. rujna do 2. listopada 2009. godine, svi zajedno dajemo svoj doprinos razvoju hrvatskog oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva pred ulazak u Europsku uniju.

Ovaj znanstveno stručni skup je usmjeren prvenstveno razmjeni iskustva i stjecanju saznanja o najnovijem sortimentu, aktualnim propisima, te predstavljanju proizvodnje visoko kvalitetnog hrvatskog sjemena i sadnog materijala. Samo znanjem i novim tehnologijama možemo podići razinu kakvoće sjemena i sadnog materijala.

Naši oplemenjivači, sjemenari i rasadničari nemjerljivo doprinose podizanju razine biljne proizvodnje u Hrvatskoj, a hrvatsko sjeme nalazi svoje mjesto na zahtjevnom svjetskom tržištu.

U 31 znanstvenom i stručnom izlaganju dat je prikaz dosadašnjeg uspješnog rada na stvaranju novih sorata te presjek stanja sjemenarstva i rasadničarstva iz čega će se moći zaključiti kako hrvatsko sjeme i sadni materijal mogu konkurirati visokim tržišnim zahtjevima EU.

Osobitu zahvalu iskazujem svim kolegicama i kolegama predavačima i suautorima, te pokroviteljima i sponzorima na dosadašnjoj suradnji, a svim sudionicima želim od srca puno novih pozitivnih iskustava i spoznaja.

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva

Dr. sc. Josip Haramija


8

PROGRAM SKUPA

SRIJEDA 30. rujna 2009 godine

14.00 Prijava i registracija sudionika Radno predsjedništvo: Josip Haramija, Zdravko Matotan, Ivan Đurkić, Vlado Guberac,

Ivan Pejić, Stanko Krešić 16.00 Pozdravna riječ organizatora i gostiju 16.15 Otvaranje skupa Petar Čobanković, Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH Plenarna izlaganja 16.20 V. Kozumplik, I. Pejić i Snježana Bolarić Oplemenjivanje bilja u Republici Hrvatskoj u pripremama za europske integracije 16.40 I. Varnica Doprinos oplemenjivanja razvoju sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 17.00 Ljubica Jukić Hrvatska rasadničarska proizvodnja 17.20 M. Rakić i Andreja Martonja Hitrec Sjemenarstvo i rasadničarstvo u procesu usklađivanja sa zakonodavnim

okvirom Europske unije 17.40 Anamarija Džidić Usklađenost naših novih propisa u poljoprivredi s pravnom stečevinom EU 18.00 Andreja Martonja Hitrec i M. Rakić Sjemenarstvo i rasadničarstvo kroz zakonodavstvo 18.20 Pauza uz osvježenje 18.30 Okrugli stol: EU - izazov za hrvatske oplemenjivače, sjemenare i rasadničare Moderator i uvodničar: D. Ćorić


9

ČETVRTAK, 01. listopad 2009 godine

Sekcija oplemenjivanje bilja

Moderator: Sonja Marić 9.00 S. Hrgović, Suzana Pajić, I. Kalistović, I. Danjek Proizvodni pokusi kukuruza HZPSS 2007. i 2008. godine 9.15 M. Jukić Novi Pioneer hibridi kukuruza 9.30 K. Puškarić Programi i rezultati oplemenjivanja bilja Bc Instituta 9.45 M. Jošt Utjecaj oplemenjivanja bilja i agrotehnike na sadržaj mikroelemenata u hrani 10.00 Sonja Marić, V. Guberac, Sonja Petrović, G. Drezner, A. Lalić, V. Brandić Urod i komponente uroda zrna starih i novih hrvatskih sorti ozime pšenice 10.15 Svjetlana Matotan i Z. Matotan Prve hrvatske sorte povrća s DUS testom 10.30 Pauza uz osvježenje Sekcija sjemenarstvo poljoprivrednih kultura

Moderator: Ivan Đurkić

10.45 M. Milić Proizvodnje sjemena u Republici Hrvatskoj zadnjih deset godina 11.00 Z. Mijić Ponuda sjemena i sadnog materijala na tržištu Republike Hrvatske u periodu od 2001. do 2009. godine 11.15 I. Đurkić i S. Volenik Kapaciteti i opremljenost dorada sjemena u Republici Hrvatskoj 11.30 Darka Hamel Skladištenje poljoprivrednog sjemena 11.45 J. Haramija, Milka Majić, Vesna Bereček Inspekcijski nadzor kakvoće sjemena na tržištu Republike Hrvatske


10

12.00 Ivanka Čizmić Problemi u primjeni novih propisa u sjemenarstvu Republike Hrvatske 12.15 Vesna Samobor, Dijana Horvat i M. Jošt Opravdanost pokretanja ekološkog sjemenarstva u Hrvatskoj 12.30 Pauza uz osvježenje

Moderator: Vesna Samobor

12.45 L. Andrić, Ruža Popović, Ilonka Ivanišić, B. Šimić, H. Plavšić, I. Beraković Kvalitativna svojstva sjemena soje u ovisnosti o vremenskim prilikama na području istočne Slavonije i Baranje 13.00 B. Šimić, I. Beraković, L. Andrić, J. Šimenić, G. Lastavica Utjecaj vremena skladištenja na energiju klijanja i klijavost hibrida kukuruza 13.15 Dijana Horvat, G. Špindrić i Vesna Samobor Utjecaj predtretmana na klijavost sjemena povrća 13.30 Pauza za ručak 14.00 Stručna ekskurzija Jadrtovac - Donje polje, 100 hektara mladog vinograda autohtone sorte Babić i maslina zasađenih u mljevenom kamenu

Dubrava kod Tisnog - Seosko gospodarstvo Banovi Dvori, degustacija domaćih proizvoda gospodarstva Šubičevac – Večernja panorama grada Šibenika 20.00 Zajednička večera


11

PETAK, 02. listopad 2009 godine

Sekcija sjemenarstvo poljoprivrednih kultura

Moderator: Zdravko Matotan

9.00 Z. Matotan Hrvatsko sjemenarstvo povrća i europske integracije 9.15 M. Matjačić Proizvodnja sjemenskog krumpira u Republici Hrvatskoj 9.30 D. Jelković Utjecaj bolesti na proizvodnju sjemenskog krumpira 9.45 J. Haramija, Nada Parađiković i T. Vinković Proizvodnja sjemena blitve u Republici Hrvatskoj 10.00 Pauza uz osvježenje Sekcija rasadničarstvo

Moderator: Ivan Pejić 10.15 I. Pejić, E. Maletić, J. Karoglan Kontić, Lj. Jukić Klonska selekcija vinove loze, uspostava matičnih nasada i certifikacija 10.30 A. Biško, P. Vujević, T. Jelačić, D. Halapija Kazija, B. Milinović,

K. Horvat-Budimir Struktura kultivara šljive u nasadima podignutim u posljednjih deset

godina 10.45 A. Biško, P. Vujević, T. Jelačić, D. Halapija Kazija, B. Milinović Biološke značajke kultivara šljive Rheingold cijepljenog na slabobujnoj podlozi WaVit 11.00 Marija Viljevac, Zorica Jurković, K. Dugalić, B. Puškar, A. Vokurka, I. Pejić Učinkovitost SSR i AFLP biljega pri određivanju unutarsortne varijabilnosti oblačinske višnje (Prunus cerasus L.) 11.15 A. Biško, P. Vujević, T. Jelačić, D. Halapija Kazija, B. Milinović, Lj. Jukić Struktura kultivara trešnje u nasadima podignutim u posljednjih deset godina 11.30 Zatvaranje skupa i dodjela priznanja


12


13

S A Ž E C I

S MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG STRUČNOG SKUPA

HRVATSKO OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I

RASADNIČARSTVO I EUROPSKE INTEGRACIJE

Šibenik, Solaris hotels resort, 30. rujna - 2. listopada 2009. godine


14


15

OPLEMENJIVANJE BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U PRIPREMAMA ZA EUROPSKE INTEGRACIJE

V. KOZUMPLIK, I. PEJIĆ, SNJEŽANA BOLARIĆ

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

SAŽETAK

Prvom hrvatskom sortom poljoprivrednog bilja dobivenom izborom u

potomstvu nakon križanja smatra se sorta kukuruza Stražimirovac, koja se u proizvodnji proširila polovicom XIX. st. Autor sorte bio je Dragutin Stražimir, župnik iz Donje Zeline. Početak znanstvenog oplemenjivačkog rada u Hrvatskoj je vezan uz Kraljevsko gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, gdje je G. Bohutinsky početkom XX. st. razvio poznatu sortu pšenice Sirban prolifik. Između dva svjetska rata najpoznatija imena u oplemenjivanju bilja bili su Korić u Križevcima i kasnije u Osijeku, koji je najveći uspjeh postigao sa sortom pšenice U1, i Tavčar na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, koji je prvenstveno bio genetičar i pedagog. Prije II. Svjetskog rata na oplemenjivanju bilja rađeno je uspješno i na vlastelinstvima u istočnoj Hrvatskoj. Nakon II. Svjetskog rata na oplemenjivanju bilja rađeno je u Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Zagrebu (danas Bc Institut), Poljoprivrednom institutu u Osijeku, Duhanskom institutu u Zagrebu, Institutu za šećernu repu u Osijeku, Institutu za povrće u Botincu, Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, Poljoprivrednom centru Hrvatske i u nekoliko privatnih tvrtki. Hrvatskim biljnim oplemenjivačima priznato je ukupno oko 800 kultivara pretežno oraničnog bilja. Autor prvih polupatuljastih sorata pšenice bio je J. Potočanac, a prvog hibrida kukuruza D. Palaveršić. Selekcije oba autora su svojevremeno dominirale u proizvodnji u Hrvatskoj. Veći broj poljoprivrednih kultura domaće selekcije i danas traže hrvatski poljoprivredni proizvođači. Neke sorte su u proizvodnji i izvan Hrvatske.


16

U Hrvatskoj se koriste klasične metode u oplemenjivanju bilja. Biotehnologiji se pažnja posvećuje u znanstveno istraživačkom radu, naročito u proučavanju oplemenjivačke germplazme. Biljni oplemenjivači u Hrvatskoj su uvijek bili uključeni i u znanstveno istraživački rad. Danas su voditelji ili suradnici znanstvenih projekata koje financira MZOŠ. Izvode se i znanstveni projekti financirani iz drugih izvora. Edukacija u području oplemenjivanja bilja započela je na Kraljevskom gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Nakon osnutka Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, najveći doprinos edukaciji u području oplemenjivanja bilja, genetike i biometrike dao je akademik Tavčar. Poslijediplomska edukacija iz oplemenjivanja bilja danas se u Hrvatskoj stječe na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u skladu sa Bolonjskom deklaracijom.

Ključne riječi: oplemenjivanje bilja, sorta, znanstveno istraživački rad,

znanstveni projekti


17

DOPRINOS OPLEMENJIVANJA RAZVOJU SJEMENARSTVA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

I. VARNICA, R. ORE-JURIĆ, I. RUKAVINA, M.ZORIĆ, K.ŠUNJIĆ, B. MARKOVIĆ, S. ŠIMETIĆ

Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek

SAŽETAK

Oplemenjivači su svojim radom na stvaranju novih sorti direktno

pridonijeli činjenici da se u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2008. godine, za koje iznosimo podatke, prizna 941 sorta različite biljne vrste. Među najznačajnijima izdvajamo priznavanje 126 novih hibrida kukuruza, 66 sorti pšenice, 65 hibrida šećerne repe, 46 hibrida suncokreta, 37 sorti krumpira, 32 sorte jarog ječma, 32 sorte uljane repice, 21 sorta ozimog ječma te 19 sorti soje. Također je važno napomenuti da se u navedenom razdoblju priznalo i 350 različitih sorti povrća. Gledajući odnos broja priznatih domaćih i stranih sorti vidljiva je razvijenost domaćeg oplemenjivačkog programa u stvaranju novih sorti strnih žitarica, soje i kukuruza dok su strani oplemenjivački programi zastupljeni u priznavanju šećerne repe, suncokreta, krumpira, uljane repice te povrća.

Priznavanje novih sorti odnosno hibrida provodi se sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05, 35/08), Pravilniku o upisu sorti u sortnu listu (NN 45/08, NN 84/08) i Pravilniku o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 99/08, 100/09).

Ključne riječi: stvaranje i priznavanje novih sorti, broj priznatih sorti,

zakon o sjemenu


18

PROIZVODNJA VOĆNOG I LOZNOG SADNOG

MATERIJALA U HRVATSKOJ

Ljubica JUKIĆ i Kristina HORVAT- BUDIMIR


SAŽETAK

Početkom rada Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo ustrojen je sustav

nadzora proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog sadnog materijala, te voćnih sadnica i loznih cjepova. U proteklih deset godina obim proizvodnje se višestruko povećao. Proizvodnja voćnih sadnica je porasla od 890.000 kom na 3.778.000 kom u 2008. s najvećim udjelom sadnica jabuke s 38%, sadnica masline s 11%, sadnica šljive 9% itd,. Proizvodnja loznih cjepova porasla je od 1.100.000 kom na 7.000.000 kom, a najviše je loznih cjepova sorte Graševina (25%), Plavca malog (15%), itd. Nažalost, prevladava proizvodnja sadnog materijala kategorije standard, iako se i tu bilježe pomaci prema proizvodnji viših kategorija.

Ključne riječi: proizvodnja sadnog materijala, voćne sadnice, lozni cjepovi


19

SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO U PROCESU USKLAĐIVANJA SA ZAKONODAVNIM OKVIROM

EUROPSKE UNIJE

M. RAKIĆ i Andreja MARTONJA HITREC

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

SAŽETAK

U procesu usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavnim okvirom Europske unije napravljen je niz propisa kojima se sustav proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala nastoji uskladiti sa sustavom kakav postoji u zemljama Europske unije. U procesu implementacije zakonodavstva potrebno je napraviti određene prilagodbe u sustavu certifikacije, radi stavljanja na tržište kvalitetnog sjemena i sadnog materijala kao osnove za proizvodnju kvalitetne hrane. Stoga Republika Hrvatska u procesu usklađivanja nastoji uspostaviti sustav prilagođen potrebama hrvatskih proizvođača kako bi podigla kakvoću i količinu proizvodnje sjemena i sadnog materijala i prilagodila je potrebama hrvatskog tržišta.

U ovom radu bit će predstavljeni propisi i postojeći sustav certifikacije poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: sjemenarstvo, rasadničarstvo, usklađivanje

zakonodavstva


20

USKLAĐENOST NAŠIH NOVIH PROPISA U POLJOPRIVREDI S PRAVNOM STEČEVINOM EU

Anamarija DŽIDIĆ

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

SAŽETAK

Republika Hrvatska je u razdoblju pridruživanja Europskoj uniji (EU) i usklađivanja propisa u poljoprivredi s pravnom stečevinom EU. Svrha pridruživanja EU su četiri slobode: sloboda kretanja radnika, pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga te sloboda kretanja kapitala. Nakon međunarodnog priznanja 1992., procesa stabilizacije i pridruživanja od 1999., potpisan je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada 2001. Zahtjev za članstvo u EU podnesen je 2003. nakon čega slijedi: analitički pregled i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva države kandidatkinje s pravnom stečevinom Europske unije, poznatijE kao screening, otvaranje pregovora o pristupanju i zatvaranje pregovora. Republika Hrvatska će postati članica Europske unije nakon završetka pregovora potvrđivanjem međunarodnog ugovora između država članica Europske unije i države kandidatkinje - tzv. Ugovorom o pristupanju, uz uvjet da je dovršen proces ratifikacije u državama članicama. Pravna stečevina EU temelji se na izvorima prava Europske zajednice (EZ) i dijeli se na primarne (osnivački ugovori i akti doneseni izravno od država članica), sekundarne (uredbe (Regulations), direktive (Directives), odluke (Decisions), preporuke (Recommendations), mišljenja (Opinions) i drugi izvori prava (presude Suda EZ-e, opća načela prava i međunarodni ugovori) i tercijarne ili ostale akte (rezolucije (Resolutions), izjave (Statements), zajedničke akcije (Common actions), zajednička stajališta (Common positions), preporuke (Recommendations), komunikacije (Communications), smjernice (Guidelines)). Kod usklađivanja pravne stečevine razlikujemo izravni i neizravni učinak primjene u državama članicama, kao i obvezujuću i pravilnu provedbu čiji se cilj i tumačenje moraju međusobno uskladiti.


21

Država kandidatkinja ne pregovara o pravnoj stečevini Europske unije, nego o uvjetima i načinu njezina preuzimanja i primjene. Upravo se iz tih razloga često pregovori o pristupanju i ne smatraju klasičnim pregovorima, već procesom prilagodbe države kandidatkinje vrijednosnomu, pravnomu, gospodarskomu i društvenomu sustavu Europske unije. Navedena pravna stečevina za potrebe pregovora o pristupanju je podijeljena u 35 tematskih poglavlja, koja su ujedno i poglavlja pregovora. Država kandidatkinja ne pregovara o pravnoj stečevini EU, nego o uvjetima i načinu njezina preuzimanja i primjene. Upravo se iz tih razloga često pregovori o pristupanju i ne smatraju klasičnim pregovorima, već procesom prilagodbe države kandidatkinje vrijednosnomu, pravnomu, gospodarskomu i društvenomu sustavu Europske unije. Od 35 poglavlja poljoprivreda ima tri : poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj , 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i 13. Ribarstvo. EU poglavlja pravne stečevine imaju 100.000 stranica (primarno zakonodavstvo - osnivački ugovori). U radu će se pokazati na primjerima složenost i dugotrajnost pregovora, problemi usklađivanja naših propisa u poljoprivredi s pravnom stečevinom EU, primjena propisa pravne stečevine u praksi, usklađivanje uočenih razlika u zakonodavstvu te načini rješavanja problema u zemljama članicama.

Ključne riječi: pravna EU stečevina, pregovori o pristupanju, propisi u

poljoprivredi, usklađivanje i primjena propisa


22

SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO KROZ ZAKONODAVSTVO

Andreja MARTONJA HITREC i M. RAKIĆ

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

SAŽETAK

Sektor sjemenarstva i rasadničarstva pokriven je s nekoliko zakona i nizom podzakonskih propisa. Glavni cilj donošenja novoga zakonodavstva kojim se regulira ovaj sektor je prilagodba domaćeg sustava sustavu Europske unije i Zajedničke poljoprivredne politike.

Ulaskom na jedinstveno tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU, proizvođače sjemena i sadnog materijala čekaju velike promjene u vidu jedinstvenih standarda kakvoće, zdravstvene ispravnosti, mehanizama kontrole na unutrašnjem tržištu te jedinstvenog sustava potpora.

U ovom radu bit će predstavljeni novi propisi kojima je regulirano područje sjemenarstva i rasadničarstva.

Ključne riječi: sjemenarstvo, rasadničarstvo, zakonodavstvo


23

PROIZVODNI POKUSI KUKURUZA HZPSS 2007. I 2008. GODINE

S. HRGOVIĆ, Suzana PAJIĆ, I. KALISTOVIĆ, I. DANJEK

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

SAŽETAK

Prije tri godine HZPSS ušao je u projekt sjetvenih proizvodnih pokusa komercijalnih hibrida kukuruza na području RH. Odabrane su tri lokacije u tri različite županije Sveti Martin na Muri u Međimurskoj županiji, Vaška u Virovitičko-podravskoj županiji i Drenovci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Cilj pokusa bio je obuhvatiti veći broj hibrida s naglaskom na komercijalnu proizvodnju zrna FAO 300, 400 i 500 vegetacijske skupine svih zainteresiranih sjemenskih kompanija na području RH s identičnim izborom hibrida na sve tri lokacije.

S obzirom na metodologiju pokusa koja nije bila na znanstvenom ili istraživačkom principu, prvenstveno radi velikog broja hibrida, ciljana metodologija je bila sljedeća:

- sjetva po vegetacijskim skupinama i preporučenim sklopovima, - gnojidba usklađena prema rezultatima analize tla s ciljanim prinosom od

12 t suhoga zrna - zaštita od korova prema uvjetima i potrebama zakorovljenosti table ali

identična za svaki pojedini pokus - hibridi sijani po 4 reda, a minimalna dužina u berbi ne kraća od 100 m

Osnovni cilj pokusa je preporuka agrotehnike javnim putem na organiziranim danima polja i analizama rezultata na zimskim predavanjima jer su rezultati značajno bolji od prosječnih u RH. Istovremeno analize pokusa na bazi prosječnosti, pogodnosti za pojedine hibride ili grupe ovisno o lokaciji te ekonomske vrijednosti komercijalne proizvodnje kukuruza na bazi prosjeka kompletnog pokusa, pojedinačnog pokusa i pojedinačnog hibrida po pokusu.

U ovome radu analizirane su odvojeno proizvodna 2007. i 2008. godina, kao i sve specifičnosti unutar jednogodišnjeg pokusa po ispred navedenim metodološkim postavkama.

Ključne riječi: kukuruz, hibridi, pokusi, prinos


24

NOVI PIONEER HIBRIDI KUKURUZA U HRVATSKOJ

M. JUKIĆ

Pioneer sjeme d.o.o. Zagreb

SAŽETAK

Tijekom 15 godina izravnog djelovanja u Hrvatskoj tvrtka Pioneer najviše je radila na razvoju i uvođenju u proizvodnju novih hibrida kukuruza. Novi hibridi vrlo brzo su dolazili do krajnjeg korisnika što im je omogućavalo da siju uvijek najnovije i najrodnije hibride te da im se na taj način znatno poveća produktivnost, prinos i profit. Pioneer-u je do sada u Hrvatskoj priznato više od 80 hibrida kukuruza. Od 1995. najrašireniji hibridi Pioneer-a u prodaji u Hrvatskoj su bili Dea, Helga, Mirna, Carla i Valeria. Nakon devet godina u prodaju su uvedeni hibridi koji su postali sinonimom visokog prinosa i kakvoće koji su omogućili vrlo brz prodor Pioneer-a na hrvatsko tržište. Najrašireniji među njima su bili Clarica, Stira, Colomba i Florencia. Tijekom 2009. godine na tržište su uvedeni hibridi kukuruza 3. generacije među kojima su najrašireniji PR38R92, PR36P85, PR36K67 i PR35F38. Od ovih se hibrida očekuje da će korisnicima u idućih pet godina i dalje davati više nego što to daju hibridi drugih sjemenskih kuća nakon čega na hrvatsko tržište slijedi uvođenje 4. generacije hibrida.

Prema „Statističkom ljetopisu RH“ 1994. godine, kad je osnovana tvrtka Pioneer sjeme d.o.o., prosječni prinos kukuruza u Hrvatskoj bio je 4,55 t/ha. Prema istom izvoru 2008. prosječni prinos kukuruza iznosio je 7,91 t/ha. Tom rastu prinosa u znatnoj su mjeri doprinijeli Pioneerovi hibridi kukuruza koji se danas siju na 45% oranica pod kukuruzom u Hrvatskoj.

Ključne riječi: kukuruz, hibridi, sjeme, Pioneer


25

PROGRAMI I REZULTATI OPLEMENJIVANJA BILJA U BC INSTITUTU D.D. ZAGREB

K. PUŠKARIĆ, B. PALAVERŠIĆ, Z. KOZIĆ, I. IKIĆ, I. BUHINIČEK

Bc Institut d.d. Zagreb

SAŽETAK

Bc Institut je utemeljen 1897. godine te je navršio 112. godina rada. Od začetaka u Institutu neprekidno se odvija znanstveno istraživački rad s rezultatima dokazanima u poljoprivrednoj praksi.

Bc Institut je danas najveća sjemenska tvrtka s vlastitim oplemenjivačkim programom u Hrvatskoj s velikom zastupljenosti svojih kultivara u strukturi sjetve RH, dominantan na tržištu u proizvodnji i plasmanu sjemena hibridnog kukuruza, najvažnije poljoprivredne kulture u Hrvatskoj.

Oplemejnivački rad odvija se u nekoliko glavnih skupina poljoprivrednih kultura: kukuruz, strne žitarice i krmno bilje. Cilj oplemenjivačkog rada je stvaranje konkurentnih kultivara ratarskog bilja za uvjete proizvodnje Hrvatske i inozemstva.

Tijekom zadnjih 19 godina ostvareno je 16 znanstvenih projekata na oplemenjivanju bilja pod okriljem Ministarstva znanosti, i to na kukuruzu, pšenici, uljanoj repici, travama i djetelinama.

Razvijena je suradnja s domaćim i međunarodnim srodnim oplemenjivačkim kućama i znanstveno obrazovnim ustanovama izravnom suradnjom i sudjelovanjem na međunarodnim projektima u sferi oplemenjivanja bilja.

U RH je do sada ukupno priznato 368 kultivara (kukuruz 250, pšenica 85, ječam 5, tritikale 1, zob 5, djeteline 8 i trave 14 kultivara). U EU je priznato ukupno 27 kultivara Bc Instituta (kukuruz 15, pšenica 8, ječam 2, tritikale 1, zob 1). U sjemenskoj proizvodnji se nalazi 30 kultivara kukuruza, 15 pšenice, 5 ječma, 1 tritikale, 1 zob, 5 djeltelina i 10 kultivara trava, sveukupno 67 kultivara.

Najznačajniji i najveći programi u Bc Institutu s dugogodišnjom tradicijom obuhvaćaju Bc hibride kukuruza, najprepoznatljiviji proizvod Bc Instituta.


26

U okviru zajedničkog općeg znanstvenog programa oplemenjivanja bilja po okriljem Ministarstva znanosti i u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba: “Proučavanje i poboljšavanje genetske osnove svojstava ratarskog bilja” provode se i dva oplemenjivačka programa u Bc Institutu

„Primjena SSR markera u oplemenjivanju kukuruza“ s ciljem da se upotrebom suvremenih znanstvenih metoda dobije bolji uvid u genetsku varijabilnost inbred linija, bolje grupiranje oplemenjivačkog materijala prema gen pulovima, osiguranje genetske identifikacije materijala i praćenja genetske čistoće proizvedenog sjemena i „Oplemenjivanje kukuruza na prinos i otpornost na bolesti“ radi dobivanja inbred linija i hibrida povećanog uroda i poboljšane otpornosti na bolesti i štetnike unošenjem autohtone domaće germ plazme u procesu oplemenjivanja.

Oplemenjivački rad na svim vrstama strnih žitarica: ozime i jare pšenice, ozimog i jarog ječma, ozimog tritikala, ozime i jare zobi, pira.

Pod okriljem istog programa Ministarstva znanosti i u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba: provodi se projekt: Oplemenjivanje pšenice na rodnost, kakvoću i otpornost na fuzarioze klasa radi: dobivanja sorata poželjnih agronomskih svojstava povećanog uroda i poboljšane mlinsko-pekarske kakvoće s unesenom otpornosti na bolesti s posebnim naglaskom na otpornost na fuzarioze klasa

Oplemenjivanje krmnog bilja odvija se na travama i djetelinama s preko 20 registriranih sorata.

Sjemenarstvo je naravna cjelina s oplemenjivanjem bilja i svi oplemenjivački programi zastupljeni su i u proizvodnji sjemena s dodatkom programa soje. Tako u sjemenarstvu imamo: kukuruz s 30 hibrida, pšenicu, ječam, tritikale, zob s 25 sorata, 7 vrsta trave s 8 sorata, 3 vrste djeteline s 5 sorata, stočni grašak s 3 sorte, soju s 9 sorata.

Oplemenjivački programi dali su kultivare koji su svojom rasprostranjenošću i obimom korištenja dokazali vrijednost u poljoprivrednoj praksi.

Oslonac u stvaranju kultivara su suvremene znanstvene metode i znanje naših oplemenjivača.

Širenje kultivara i zadovoljavanje potreba tržišta ostvaruje se oslanjanjem na domaću proizvodnju sjemena koja udovoljava najstrožim EU standardima kakvoće.

Ključne riječi: Bc Institut, oplemenjivački programi, Bc hibridi, strne

žitarice, krmno bilje, sjemenarstvo


27

UTJECAJ OPLEMENJIVANJA BILJA I AGROTEHNIKE NA SADRŽAJ MINERALA U HRANI

M. JOŠT

JOST sjeme-istraživanja d.o.o., Križevci

SAŽETAK

Znanje o većini procesa i faktora koji uvjetuju biološku dostupnost minerala iz tla biljci, kao i iz jestivog bilja čovjeku je nedovoljno. I malen nedostatak nekih minerala može kod čovjeka izazvati nepoželjne kliničke simptome pa je stoga neophodno ovom području posvetiti više pažnje i istraživanja.

Mnogi su faktori odgovorni za poremećenu mineralnu opskrbu biljke. Neki od njih su: 1) Intenzifikacija poljoprivrede orijentirane na visoke urode – povećane

količine N-P-K mineralnih hranjiva mijenjaju koncentraciju ostalih važnih minerala u tlu i biljci.

2) Suženi plodored i monokultura dovode do iscrpljenja nekih u prehrani važnih mikroelemenata.

3) Oplemenjivanje na visoku rodnost dovelo je do nestanka genetske različitosti za druga svojstva – nedostatna pažnja oplemenjivanju na sadržaj specifičnih ali važnih mikrohranjiva. Neki elementi u tragovima, koji nisu bitni za rast biljke (Se, V, Sn, Cr i

AS), potrebni su i važni za više životinje i čovjeka. Anemija prouzrokovana nedostatkom Fe raširena je u zemljama u razvoju, Nedostatak Zn kao i smanjeni unos Ca izaziva kronični nedostatak ovih elemenata u čovjeka. Neki od ovih mikroelemenata u međusobnom su pozitivnom ili negativnom odnosu, što uzrokuje dodatne probleme za uravnoteženu biljnu ishranu.

Na temelju danas dostupnih spoznaja u radu se raspravljalo o svim ovim faktorima.

Ključne riječi: oplemenjivanje bilja, minerali, mikroelementi, biološka

dostupnost


28

UROD I KOMPONENTE URODA ZRNA STARIH I NOVIH HRVATSKIH SORATA OZIME PŠENICE

Sonja MARIĆ1, V. GUBERAC1, Sonja PETROVIĆ1, G. DREZNER2, A.

LALIĆ2, V. BRANDIĆ1

1Poljoprivredni fakultet u Osijeku 2 Poljoprivredni institut Osijek

SAŽETAK

Održavanje varijabilnosti svojstava važnih za urod ozime pšenice izuzetno je značajno za oplemenjivački proces i selekciju budućih visokorodnih sorata ozime pšenice. S tim ciljem započeta su istraživanja varijabilnosti na hrvatskim sortama ozime pšenice. U jednogodišnjem pokusu postavljenom prema slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja ispitivana je varijabilnost broja klasića u klasu, broja zrna u klasiću i uroda sorata ozime pšenice u agroekološkim uvjetima istočne Slavonije. Radi utvrđivanja varijabilnosti navedenih svojstava odabrano je 30 novih i starih hrvatskih sorata različitog podrijetla iz Poljoprivrednog instituta u Osijeku i BC instituta u Zagrebu, priznatih u razdoblju od 1936. do 2008. godine. Za sva ispitivana svojstva utvrđene su statistički visoko opravdane razlike (P<0,01) između ispitivanih sorata ozime pšenice.

Ključne riječi: varijabilnost, komponente uroda, urod, ozima pšenica


29

PRVE HRVATSKE SORTE POVRĆA S DUS TESTOM

Svjetlana MATOTAN i Z. MATOTAN

Podravka d. d. Koprivnica

SAŽETAK Posljednje priznate hrvatske sorte povrća uvrštene su na sortnu listu 2004.

godine prema tada važećoj zakonskoj regulativi utvrđivanjem bioloških i gospodarskih svojstava ispitivanjima provedenim u Hrvatskoj. Stupanjem na snagu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i Pravilnika o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja za upis na sortnu listu povrtne kulture moraju proći dvogodišnji test različitosti, ujednačenosti i stabilnosti (DUS test). Prve dvije hrvatske sorte povrća prijavljene su za DUS testiranje 2008. godine. Radi se o linijama crvene rog paprike K-1 i L-31 označenih kao Podravka i Slavonka. Testiranja obavlja Centralni poljoprivredni ured Republike Mađarske u Stanici za testiranje sorti u Tordasu. Rezultati dosada obavljenih testiranja i ukupna ocjena obiju sorti su ohrabrujući tako da se očekuje njihov upis na sortnu listu do kraja 2009. godine čime bi to bile prve hrvatske sorte povrća s DUS testom priznate po novoj zakonskoj regulativi.

Sorte paprike Podravka i Slavonka stvorene su višegodišnjim selekcijskim radom tima Razvoja sirovinske osnove Podravke. Obje sorte visoko su rodne i kvalitetom plodova potpuno odgovaraju zahtjevima prerade.

Podravka je srednje rana sorta paprike tipa kapije prosječne visine biljke 55-60 cm i visine do najniže plodne etaže 20 cm. Listovi su tamnozeleni, široki, srednje su dužine i dobro prekrivaju plodove. U tehnološkoj zriobi plodovi su zelene, a u fiziološkoj crvene boje. Na biljci ih je najčešće 7 – 8, izduženo srcolikog su oblika, prosječne su težine 150 g i dužine oko 15 cm. Perikarp je slatkog okusa, debljine je najčešće 5 mm i sadrži oko 7% suhe tvari.

Slavonka je po dospijevanju također srednje rana sorta tipa kapije. Stabljika je niska, prosječne je visine 40-45 cm s nisko položenim plodovima prve etaže na svega 15 cm. Listovi su tamnozeleni, široki i dugački. Na biljci se najčešće formira 8 krupnih, ujednačenih plodova koji su u tehnološkoj zriobi zelene, a u fiziološkoj crvene boje. Izduženog su oblika, prosječne su težine 130 g i dužine 15 cm. Perikarp je debljine 5 mm, slatkog je okusa i sadrži oko 6,5% suhe tvari.

Ključne riječi: paprika, sorte, DUS test


30

PROIZVODNJA SJEMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZADNJIH DESET GODINA

G. JUKIĆ, H. ĐURKIĆ , M. MILIĆ , I. ĐURKIĆ, S. VOLENIK


SAŽETAK

Ukupna prosječna proizvodnja sjemena u Republici Hrvatskoj zadnjih deset godina bilježi povećanje s 18.127 ha na 29.159 ha, što je porast za 11.032 ha. Također u istom razdoblju došlo je do povećanja ukupnog broja proizvođača sjemena s 92 na 496 upisanih u upisnik proizvođača. Prema desetogodišnjim podacima ukupna proizvodnja sjemena zasnovana je na 26.501 ha. Najveći udio u površinama pod sjemenskom proizvodnjom zauzimaju strne žitarice, a najmanji povrće. Najveći porast u proizvodnji sjemena u zadnjih deset godina bilježimo kod soje za 1.905 ha, kukuruza za 2.374 ha i ozime pšenice za 3.833 ha.

Ključne riječi: proizvodnja sjemena, proizvođači sjemena, soja, kukuruz,

ozima pšenica


31

PONUDA SJEMENA I SADNOG MATERIJALA NA TRŽIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE U PERIODU

OD 2001. DO 2009. GODINE

Z. MIJIĆ, I. ĐURKIĆ, S. VOLENIK


SAŽETAK Kretanje ponude sjemena na Hrvatskom tržištu u zadnjih osam

vegetacijskih sezona ukazuje na nepromjenjivost u zahtjevima tržišta za određenim kulturama ali i na odstupanja u pojedinim godinama.

U Hrvatskoj se od 2001. do 2008. godine ponuda sjemena ozime pšenice kretala od 63.368 t do 53.973 t, ozimog ječma od 5.535 t do 7.941 t, jarog ječma od 2.853 t do 1.137 t, jare zobi od 812 t do 1.089 t, tritikala od 120 t do 1.464 t, kukuruza od 7.969 t do 9.285 t, soje od 4.559 t do 4.976 t, suncokreta 156 t do 179 t i uljane repice od 147 t do 178 t. S gledišta odnosa domaće proizvodnje i uvoza žitarice su na hrvatskom tržištu uglavnom iz domaće proizvodnje dok su krumpir šećerna repa, suncokret i povrće pretežno iz uvoza.

Izvor podataka je baza podataka koju vodi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u okviru poslova deklariranja sjemena i sadnog materijala.

Ključne riječi: hrvatsko tržište sjemena, odnos domaće proizvodnje i uvoza

sjemena


32

KAPACITETI I OPREMLJENOST DORADA SJEMENA U HRVATSKOJ

S. VOLENIK i I. ĐURKIĆ


SAŽETAK

Dorada sjemena je važna sastavnica sjemenarstva. Iz razvijenosti pojedinih komponenti dorada sjemena može se zaključiti o kapacitetima i razvijenosti ukupnog sjemenarstva u nekoj zemlji. U Hrvatskoj pojedine komponente kapaciteta za dorađivanje sjemena vrlo su razvijene i premašuju potrebe samo snabdijevanja. S druge strane, opremljenost većeg dijela prostora za doradu je vrlo ograničena i udovoljava samo minimalnim uvjetima za dobivanje ispravnog sjemena najzastupljenije skupine biljnih vrsta, a to su strne žitarice. Opremljenost kvalitetnim uređajima za tretiranje sjemena, koji nadilaze osnovnu primjenu jednog sredstva za tretiranje sjemena u jednom prohodu, također je skromna. Starost dorada sjemena, kako objekata tako i opreme je znatna, što pokazuje kako većina ne prati suvremene trendove u pripremi sjemena. Otvaranje tržišta zahtijevat će znatna ulaganja u opremanje dorada sjemena kako bi se zadržao imidž solidnog proizvođača sjemena.

Ključne riječi: dorada sjemena, skladišni kapaciteti, strojevi za doradu

sjemena


33

SKLADIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG SJEMENA

Darka HAMEL

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zavod za zaštitu bilja

SAŽETAK

Proizvodnja sjemena važna je grana poljoprivrede. Sjemenske usjeve tijekom vegetacije pažljivo nadziru oplemenjivači i proizvođači, a odgovarajuće kategorije stručnjaka nadziru zdravstvenu ispravnost i kakvoću da bi se sjeme smjelo staviti na tržište. Tijekom vegetacije posebna pažnja posvećuje se suzbijanju korova, zaštiti od bolesti i štetnika. Pažljivo se žanje ili bere i zatim stavlja u skladište. Nakon velike brige za sjemenski usjev u polju sjemenu se u skladištu ne posvećuje toliko pažnje. Još uvijek je teško pratiti sljedljivost mjesta proizvodnje i proizvođača, a često o sjemenu u skladištu brinu osobe koje nemaju dovoljno znanja o optimalnim temperaturama i vlazi u skladištu te postupcima zaštite od skladišnih štetnika. Nažalost i ograničeni izbor sredstava za suzbijanje štetočinja u skladištu ponekad doprinosi neučinkovitoj zaštiti. Posljedice nepravilnog primanja te čuvanja sjemena u neodgovarajućim uvjetima su smanjena kakvoća i klijavost, pa se štete koje su nastale ne mogu više popraviti. Takvi gubici su konačni i očituju se u financijskim gubicima.

Ključne riječi: sjeme, skladištenje, štetočinje, kakvoća sjemena


34

INSPEKCIJSKI NADZOR KAKVOĆE SJEMENA NA TRŽIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE

J. HARAMIJA, Milka MAJIĆ i Vesna BEREČEK

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

SAŽETAK

Inspekcijski nadzor kakvoće sjemena na tržištu provode poljoprivredni inspektori Uprave poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Poljoprivredni inspektori između ostalog nadziru ispunjavanje uvjeta pravnih i fizičkih osoba upisanih u upisnike, doradu sjemena, promet sjemena i sadnog materijala na veliko i malo, kontroliraju propisane uvjete za prodavaonice, te uzimaju uzorke sjemena za inspekcijske potrebe.

U ovom radu su prikazani rezultati uzimanja uzoraka sjemena na tržištu Republike Hrvatske kroz razdoblje od 2003. do 2008. godine. U istom razdoblju je sveukupno uzeto 1.820 uzoraka sjemena, a ukupno 177 uzoraka (10,11 %) nije zadovoljilo temeljne zahtjeve kakvoće sjemena u prometu. Najmanje uzoraka uzeto je 2003. godine, 218 uzoraka, a najviše 2008. godine, 485 uzoraka. Najslabija kakvoća sjemena bila je 2003.godine kada 22 % uzoraka sjemena (47 od uzetih 218) nije zadovoljilo, a najbolja kakvoća bila je 2007.godine kada je 6 % (18 od uzetih 320) uzoraka nije bilo u skladu sa zakonom. U promatranom razdoblju od 2003. do 2008.godine od 658 uzoraka sjemena žitarica 15 uzoraka (2 %) nije zadovoljilo temeljne zahtjeve kakvoće sjemena, od 224 uzoraka sjemena industrijskog bilja 21 uzorak (9 %) bio je neispravan, od 418 uzoraka sjemena krmnog bilja 69 uzoraka (17 %) nije zadovoljilo temeljne zahtjeve kakvoće sjemena, a od 520 uzoraka sjemena povrća 72 uzorka (14 %) nisu zadovoljila temeljne zahtjeve kakvoće sjemena. Vidljivo je da sjeme djetelina, djetelinsko-travnih smjesa, krmnog bilja, trava i povrća najviše odstupa od zakonskih odredbi. To isto sjeme većinom dolazi iz uvoza, najniže je sjemenske kategorije, te se prije stavljanja u promet na tržištu Republike Hrvatske ne vrši analiza kakvoće u Hrvatskoj već se stavlja na tržište većinom na temelju analize ovlaštenog laboratorija dobavljača sjemena. Kada se u inspekcijskom postupku utvrdi da sjeme ne udovoljava propisanim uvjetima kakvoće, inspektor naređuje uništavanje i nadzire


35

postupak uništavanja sjemena, koje se ne može iskoristiti izravno ili u prerađenom stanju za ljudsku ili stočnu hranu ili industrijsku preradu.

Poljoprivredna inspekcija svojim aktivnostima pridonosi poboljšanju kakvoće sjemena na tržištu Republike Hrvatske.

Ključne riječi: poljoprivredna inspekcija, sjeme, kakvoća sjemena, tržište

sjemena


36

PROBLEMI U PRIMJENI NOVIH PROPISA U SJEMENARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Ivanka ČIZMIĆ

Sekcija uposlenih u laboratorijima za ispitivanje kakvoće sjemena

Hrvatskog društva biljne zaštite

SAŽETAK

U postupku usklađivanja propisa u sjemenarstvu Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU dobivamo nove propise, koji su nejasni, nedorečeni, međusobno neusklađeni, a često i stručno neopravdani. Primjenom tih novih propisa kao i dobivanjem različitih kontradiktornih tumačenja od nadležnih institucija, nastaje niz problema. Na primjerima Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena žitarica NN 83/09, Pravilnika o metodama uzorkovanja i ispitivanja kakvoće sjemena NN 35/2008, Pravilnika o upisu u upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala NN 29/08 i 21/09 i dr. ukazat će se na dio problema koje imaju uposleni u laboratorijima za ispitivanje kakvoće sjemena u njihovoj primjeni, a i drugi u lancu proizvodnje sjemena i njegovog stavljanja na tržište.

Ključne riječi: novi propisi u sjemenarstvu, pravilnik, laboratorij za

ispitivanje kakvoće sjemena

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_83_2042.html�



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/340907.html�






37

OPRAVDANOST POKRETANJA EKOLOŠKOG SJEMENARSTVA U HRVATSKOJ

Vesna SAMOBOR1, Dijana HORVAT1 i M. JOŠT2

1Visoko gospodarsko učilište u Križevcima 2 JOST sjeme-istraživanja d.o.o., Križevci

SAŽETAK

U Hrvatskoj trenutno nema organizirane proizvodnje ekološkog sjemena. Čak i u EU svega nekoliko zemalja ima proizvodnju ekološkog sjemena koja može opskrbljivati tržište. Korištenje konvencionalnog, pesticidima tretiranog sjemena, bilo je dozvoljeno do kraja 2003. godine (u Hrvatskoj uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede dozvoljeno netretirano sjeme do 2009.- NN 89/08). Prema pravilima EU, od te se godine smije koristiti samo ekološko sjeme, no proći će godine prije no što se razvije uspješno tržište takvim sjemenom. Postoji potreba u EU, kao i u zemljama kandidatima, da se donesu dodatni propisi o zdravlju ekološkog sjemena i primijeni odgovarajući inspekcijski postupak. Nadalje treba prilagoditi proceduru testiranja (izbora) sorata prikladnih za ekološku proizvodnju. U ekološkoj poljoprivredi potrebna su i dodatna istraživanja zaštite sjemena od štetnika i bolesti

U radu je dat pregled istraživačkih projekata koje financira EU i usporedba propisa raznih organizacija (IFOAM, Demeter itd.) vezanih uz ekološku proizvodnju.

Ključne riječi: ekološko sjeme, proizvodnja, propisi


38

KVALITATIVNA SVOJSTVA SJEMENA SOJE U OVISNOSTI O VREMENSKIM PRILIKAMA NA PODRUČJU ISTOČNE SLAVONIJE I BARANJE

L. ANDRIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, B. ŠIMIĆ,

H. PLAVŠIĆ, I. BERAKOVIĆ

Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek

SAŽETAK

U razdoblju od deset proizvodnih godina (1999.-2008.) na Poljoprivrednom institutu Osijek analizirana su pojedina kvalitativna svojstva sjemena soje (sadržaj vode u zrnu, masa 1000 zrna, klijavost i energija klijanja). Tijekom svake proizvodne godine ispitano je 15 partija sjemena iz proizvodnje s područja istočne Slavonije i Baranje, sjeme brojnih kultivara Poljoprivrednog instituta Osijek, različitih skupina zriobe (00-I). Značajniji gubitak kakvoće sjemena soje utvrđen je u ekstremno sušnim (2000. i 2003. god.), kao i u ekstremno kišnoj 2005. godini (energija klijanja i klijavost ≤80%), dok je za ostalo razdoblje utvrđena vrlo visoka prosječna energija klijanja (≈90%) i klijavost (>90%). Sadržaj vode u žetvi analiziranih partija sjemena tijekom svih deset godina u prosjeku je iznosio 12.64%, a masa 1000 zrna bila je 168,1 grama. Linearnom korelacijskom analizom utvrđena je značajna negativna korelacija srednje mjesečne temperature zraka i energije klijanja kao i mase 1000 zrna, te vrlo značajna negativna korelacija sa sadržajem vode u zrnu. Obrnut smjer korelacije utvrđen je između količine oborina i mase 1000 zrna, a značajna korelacija pozitivnog smjera utvrđena je i u odnosu na sadržaj vode u zrnu.

Ključne riječi: soja, sjeme, proizvodna godina, klijavost, masa 1000 zrna


39

UTJECAJ VREMENA SKLADIŠTENJA NA ENERGIJU KLIJANJA I KLIJAVOST HIBRIDA KUKURUZA

B. ŠIMIĆ1, I. BERAKOVIĆ1, L. ANDRIĆ1, J. ŠIMENIĆ1, G. LASTAVICA2

Poljoprivredni institut Osijek Meretine d.d. Županja

SAŽETAK

Istraživanjem je analizirana energija klijanja i klijavost sjemena hibrida

kukuruza OS 499 i OSSK 617, nakon skladištenja od 36 mjeseci (2006-2009) u podno betonskom skladištu (temperatura zraka 15oC i relativna vlaga zraka 70%). Na temelju dobivenih rezultata istraživanja utvrđeno je da hibrid OS 499 u odnosu na hibrid OSSK 617 u istim uvjetima skladištenja bolje održava energiju klijanja i klijavost sjemena. Hibrid OS 499 nakon skladištenja od 36 mjeseci imao je smanjenje energije klijanja kod kontrole za 20%, kod T1 i T2 za 14% i kod T3 za 25%. Slična tendencija pada energije klijanja sjemena bila je i kod hibrida OSSK 617: kontrola za 22%, T1 za 20%, T3 za 22% i T3 od 39%. Ukupno prosječno smanjenje energije klijanja kod hibrida OSSK 617 u odnosu na hibrid OS 499 u prosjeku je bilo za 15,5 % veće.

Klijavost sjemena u odnosu na energiju klijanja kod oba hibrida imala je manji pad. Nakon skladištenja od 36 mjeseci hibrid OS 499 imao je ukupno manje smanjenje klijavosti za 7,3% a OSSK 617 za 9,8%. Smanjenje klijavosti hibrida OS 499 nakon skladištenja od 36 mjeseci bilo je kod kontrole od 6%, kod T1 i T2 7% i kod T3 14%. Hibrid OSSK 617 imao je smanjenje klijavosti kod kontrole i T2 6%, kod T2 10%, i kod T3 10,8%.

Tretman sjemena značajno je utjecao na smanjenje energije i klijavost sjemena.Tretman T3 u odnosu na kontrolu kod oba hibrida imao je veće smanjenje energije za 41%, a klijavosti za 30%. U prosjeku, tretirano sjeme poslije skladištenja od 36 mjeseci imalo je u odnosu na kontrolu smanjenje energije klijanja kod hibrida OS 499 za 10% a kod hibrida OSSK 617 za 17% te klijavosti sjemena kod hibrida OS 499 za 12%, a kod hibrida OSSK 617 za 10%.

Ključne riječi: kukuruz, energija klijanja, klijavost, skladištenje,

tretman sjemena


40

UTJECAJ PREDTRETMANA NA KLIJAVOST SJEMENA POVRĆA

Dijana HORVAT, G. ŠPINDRIĆ i Vesna SAMOBOR

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

SAŽETAK

Radi prekidanja dormantnosti, prije ispitivanja klijavosti, sjeme nekih vrsta povrća treba u razdoblju od sedam dana biti izloženo predtretmanu hlađenja. (NN 99/08.) Uvezeno sjeme s izvješćem o kakvoći prilikom prepakiravanja treba ponovo testirati, jer je od tog trenutka za kakvoću odgovoran dorađivač. Povećan uvoz sjemena posljednjih godina iziskuje veliki broj analiza u kratkom vremenu, a predtretman hlađenjem nepotrebno produžava postupak testiranja. Ovaj postupak neophodan je za prekid posliježetvene dormantnosti sjemena, a uvozno sjeme nije iz tekuće sezone i dormantnost je već nestala.

Cilj istraživanja bio je utvrditi moguće razlike između dva načina testiranja uvezenog sjemena povrća, sa i bez predtretmana hlađenjem.

U sjemenskom laboratoriju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima tijekom svibnja 2009. godine provedeno je ispitivanje sjemena na pet vrsti povrća (kupus, salata, celer, špinat i matovilac) proizvedenog 2005. i 2008. godine.

Kako nisu utvrđene značajne razlike u klijavosti sjemena između dva provedena postupka testiranja, može se zaključiti da predtretman hlađenjem kod sjemena iz prethodnih godina nije nužan, što bi znatno skratilo postupak testiranja uvezenog sjemena.

Ključne riječi: predtretiranje sjemena, klijavost, povrće


41

HRVATSKO SJEMENARSTVO POVRĆA I EUROPSKE INTEGRACIJE

Z. MATOTAN

Podravka d.d. Koprivnica

SAŽETAK

Početak integracijskih procesa Republike Hrvatske za pristup Europskoj uniji poklapa se s početkom kraja hrvatskog sjemenarstva povrća.

Površine pod sjemenskim usjevima povrća zadnjih se deset godina stalno smanjuju i to prosječno godišnje za tridesetak hektara. Od 308 hektara na kojima se sjeme povrća uzgajalo 2002. godine, sjemenski usjevi povrća 2008. godine bili su zasnovani na svega 67 hektara. Broj povrtnih vrsta čije se sjeme proizvodilo u Hrvatskoj u istom je razdoblju smanjen s 20 na 4, a količina proizvedenog sjemena s 463 tone na svega 72 tone.

Količine deklariranog sjemena iz domaće su proizvodnje smanjene s 360 tona koliko je sjemena deklarirano 2002. godine na svega 31 tonu deklariranu 2008. godine. U istom je razdoblju broj povrtnih vrsta deklariranog sjemena iz domaćeg uzgoja smanjen s 26 na svega 6 vrsta.

Uvoz sjemena je u istom razdoblju bio stalno visok i prosječno je godišnje iznosio 375 tona, a uvozilo se sjeme 55 povrtnih vrsta. Za razliku s početka razdoblja kada se domaćeg sjemena deklariralo više nego uvezenog, 2008. godine uvezenog je sjemena količinski deklarirano gotovo deset puta više nego domaćeg. Sve potrebe Republike Hrvatske za lučicom luka također se namiruju uvozom, što je godišnje oko 1.400 tona. Tijekom proteklih deset godina većina sjemenskih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom i doradom sjemena povrtnih kultura prestalo je radom, a na tržištu su opstale tvrtke koje prometuju gotovo isključivo uvezenim sjemenom. Unatoč povoljnosti agroekoloških uvjeta za proizvodnju sjemena većine povrtnih kultura Hrvatska postaje potpuno ovisna o uvoznom sjemenu povrća. Nastavkom nebrige o tom sektoru koji može povećati raznolikost poljoprivredne proizvodnje i dijelom povećati dohodovnost obiteljskih gospodarstava, po završetku integracijskih procesa hrvatsko će sjemenarstvo povrtnih kultura potpuno nestati.

Ključne riječi: sjeme povrća, proizvodnja, uvoz


42

PROIZVODNJA SJEMENSKOG KRUMPIRA U REPUBLICI HRVATSKOJ

M. MATJAČIĆ

Agrico trade d.o.o. Prelog

SAŽETAK

Sjemenska proizvodnja krumpira u Republici Hrvatskoj u posljednjih 10 godina odvija se na 100-170 ha godišnje, a proizvede se od 1.700 do 3.400 tona certificiranog sjemena. Ove količine čine samo 20 - 25 % hrvatskih potreba za sjemenskim krumpirom.

U Hrvatskoj postoje dva proizvodna područja. U brdskom području se sjemenski krumpir proizvodi na Žumberku cca 10 ha, Gorskom Kotaru od 20 do 30 ha i u Lici od 10 do 20 ha.

U kontinentalnom području se proizvodi u Slatini i okolici 70 ha i u Banovcima od 10 do 20 ha.

Sjemenska proizvodnja se odvija na području gdje postoji velika prostorna izolacija, gdje nema proizvodnje jestivog krumpira i gdje je moguće osigurati širok plodored. Cilj je proizvesti sjeme s malim postotkom virusa i solidne zdravstvena kakvoće gomolja.

Ograničavajući faktori proizvodnje u brdskom području su male parcele i velika udaljenost parcela, tehnologija uzgoja nije optimalizirana u sadnji, njezi usjeva, vađenju, transportiranju i skladištenju, a posljedica su neujednačeni prinosi od 15 do 25 t/ha, a što dovodi u pitanje rentabilnost proizvodnje.

Limitirajući faktor u proizvodnji sjemena krumpira je i nedostatak kapitala za ulaganja u repromaterijal za proizvodnju (za 1 ha potrebno cca 40.000 kuna), ulaganja u modernu mehanizaciju, ulaganja u skladište, tehniku prihvata, dorade i pakiranja, nedostatak obrtnog kapitala.

U Hrvatskoj je jaka konkurencija tvrtki iz Nizozemske, Njemačke i Belgije, a uvoz godišnje iznosi do 8.000 tona. Postoji nepovezanost domaće sjemenske i merkantilne proizvodnje.


43

Prednosti proizvodnje sjemena krumpira u Hrvatskoj su te što nemamo

problema s bakteriozama, imamo dovoljno parcela za širok plodored, veliku prostornu izolaciju, postojeće kapacitete skladišta za cca 6000 tona, proizvođače koji znaju sjemenariti, stručno praćenje proizvodnje uz mogućnost izvoza. Uz kompletnu tehnologiju moguća je proizvodnja s prinosima iznad 30 tona po hektaru.

Mjere za razvoj sjemenarstva krumpira u Hrvatskoj trebaju biti: primjena najmodernije tehnologije i znanja u proizvodnji, skladištenju, doradi i pakiranju, izgradnji novih, a moderniziranju postojećih skladišta, kroz GIU poticati sve oblike udruživanja proizvođača sjemenskog i merkantilnog krumpira, modelom kapitalnih ulaganja (IPARD mjera) sjemensku proizvodnju u prvoj fazi povećati na 400 ha. Krajnji cilj je proizvesti 12.000 tona sjemena krumpira godišnje, što je 100 posto trenutnih potreba Republike Hrvatske.

Ključne riječi: sjeme, krumpir, sjemenska proizvodnja, dorada sjemena


44

UTJECAJ BOLESTI NA PROIZVODNJU SJEMENSKOG KRUMPIRA

D. JELKOVIĆ

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Zavod za zaštitu bilja

SAŽETAK

Prosječna proizvodnja sjemenskog krumpira u Republici Hrvatskoj je u stalnom padu. Prije Domovinskog rata (od 1985-1990 godine) površine sjemenskog krumpira bile su oko 500 ha s prosječnom proizvodnjom od 6.000 tona, što je pokrivalo otprilike dvije trećine ukupnih potreba. U posljednje dvije godine površine pod sjemenskim krumpirom bile su od 176 ha u 2008 god. do 194 ha u 2009.god. što je dovoljno za jednu trećinu potreba.

Osim visokih ulaganja po jednom hektaru proizvodnje cca 5000 EUR-a potrebna je visoka stručnost u svim fazama, od proizvodnje do skladištenja i dorade. Bolesti uzrokovane gljivicama, virusima i bakterijama važan su i ograničavajući čimbenik u proizvodnji sjemenskog krumpira. U radu, želimo upozoriti na razloge za ovakav pad proizvodnje s naglaskom na bolesti i dati preporuke za moguća poboljšanja.

Ključne riječi: sjemenski krumpir, proizvodnja, bolesti


45

PROIZVODNJA SJEMENA BLITVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

J. HARAMIJA1, Nada PARAĐIKOVIĆ2 i T. VINKOVIĆ2

1Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2Poljoprivredni fakultet u Osijeku

SAŽETAK

Najzastupljenija sorta blitve u Hrvatskoj je srebrnolisna. Kvalitetno sjeme osnovni je preduvjet za uspješnost proizvodnje blitve. U Hrvatskoj se sjeme blitve najviše proizvodi u sjeverozapadnoom dijelu s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 15,5 ha.

U proizvodnji sjemena blitve najčešće se koristi direktna sjetva, koja se u našim sjevernim krajevima obavlja krajem kolovoza odnosno početkom rujna uz upotrebu oko 7 kg sjemena po hektaru. Žetva se provodi dvofazno: kada je sjeme na bazi grane zrelo i smeđe boje, tada se žanje. Nakon 5 do 7 dana obavljene žetve sjemenjače se suše, zatim se vrši i čisti sjeme. Sjeme blitve se prije proizovodilo u Istri i Slavoniji, a u zadnjih nekoliko godina proizvodnja se odvijala u sjeverozapadnoj Hrvatskoj: Podravsko gospodarstvo d.o.o. Koprivnica, Agroludbreg d.d. Veliki Bukovec i Balaško Stjepan Veliki Bukovec.

Ukupna proizvodnja sjemena blitve u promatranih 7 godina od 2001./02. do 2007/08. godine iznosila je 197.553 kg, što je prosječno 28.222 kg godišnje. U istom razdoblju prosječni prinosi sjemena blitve iznosili su 1.819 kg/ha. Prosječni prinosi sjemena blitve kretali su se od najmanje 987 kg/ha 2002./03. godine, do 2.355 kg/ha 2001./02. godine.

Hrvatska zadovoljava svoje potrebe za sjemenom blitve iz domaće proizvodnje s prosječno 68 %, a 32 % sjemena blitve se uvozi. U Hrvatskoj se većinom proizvodi sjeme blitve kategorije „certificirano sjeme“, dok se u Hrvatsku isključivo uvozi sjeme blitve kategorije „standardno sjeme“.


46

Od 2005. do 2008. godine iz Hrvatske je izvezeno sveukupno 39.300 kg sjemena blitve, što je prosječno 9.825 kg godišnje. Blitva je dobar primjer da se u Hrvatskoj može proizvoditi visoko kvalitetno sjeme povrća za domaće potrebe i za izvoz.

Agroekološki uvjeti proizvodnje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primijenjena tehnologija osiguravaju visoke prinose i visoku kakvoću sjemena blitve.

Ključne riječi: sjeme, blitva, proizvodnja sjemena, prinosi sjemena


47

KLONSKA SELEKCIJA VINOVE LOZE, USPOSTAVA MATIČNIH NASADA I CERTIFIKACIJA

I. PEJIĆ1, E. MALETIĆ2, Jasminka KAROGLAN KONTIĆ2, Ljubica JUKIĆ3

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranje

2Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo 3Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek

SAŽETAK

Hrvatskoj su hitno potrebne velike količine kvalitetnih cjepova vinove loze ukoliko želi ostvariti ambiciozni plan o brzom povećanju površina pod vinovom lozom i osigurati kvalitetno trajno obnavljanje postojećih starih nasada. Trenutačna domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe Republike Hrvatske ni po količini ni po kakvoći, s obzirom na postojeću strukturu sortimenta i specifičnost agroekoloških uvjeta pojedinih vinogradarskih regija, važnost i potencijal udomaćenih i autohtonih sorti za proizvodnju jedinstvenih i prepoznatljivih vina, potrebno je žurno osigurati pretpostavke za proizvodnju dostatnih količina kvalitetnijeg (certificiranog) sadnog materijala.

Za proizvodnju certificiranog sadnog materijala nužno je osigurati (1) kvalitetne matične nasade podloga, (2) kvalitetne matične nasade plemki (sorti), te (3) ustrojiti sustav nadzora i certifikacije koji udovoljava kriterije EU. Unazad nekoliko godina ostvarene su sve pretpostavke za proizvodnju certificiranog sadnog materijala vinove loze i sada je samo potrebno „izgraditi proizvodni sustav“ po uzoru na hrvatsko sjemenarstvo.

U ovom radu bit će predstavljeni programi i rezultati klonske selekcije, problematika uspostave matičnih nasada vinove loze u Hrvatskoj te osnove postupka certifikacije.

Ključne riječi: lozni cjepovi, certifikacija proizvodnje, klonska selekcija


48

STRUKTURA KULTIVARA ŠLJIVE U NASADIMA PODIGNUTIM U POSLJEDNJIH DESET GODINA

A. BIŠKO1, P. VUJEVIĆ1, T. JELAČIĆ1, D. HALAPIJA KAZIJA1,

B. MILINOVIĆ1, K. HORVAT-BUDIMIR²

1Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo,

²Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek, Osijek

SAŽETAK

U posljednjih deset godina u Republici Hrvatskoj deklarirano je cca 1.853.000 sadnica šljive. Ukupan broj kultivara bio je 53; od toga 11 kultivara: Bistrica, Stanley, Čačanska ljepotica, Čačanska najbolja, Čačanska rana, Čačanska rodna, Ruth Gerstetter, Kalifornijska plava, President, Valjevka i Vangenhajmska rana čine 95,3% ili 1.765.620. Tri vodeća kultivara: Stanley, Čačanska ljepotica i Čačanska rana zauzimaju 54,4%. ili 1.007.455 komada.

Od podloga najzastupljenija je bila Prunus myrobalana 1.829.760 ili 98,75%, dok preostale podloge: GF 655-2, MRS 2/5, Myrobalana 29C, Prunus domestica, Prunus spinosa, St. Julien i vinogradarska breskva, te sadnice na vlastitom korijenu čine tek 1,25%, s tim da nijedan genotip ne zauzima više od 0,4%.

Prosječan broj kultivara koji su bili zastupljeni u sustavu poticaja kretao se od 12 do 24 ovisno od godine do godine, prosječno 18 godišnje.

Za značajniju revitalizaciju proizvodnje šljive u Republici Hrvatskoj potrebno je povećanje udjela novih kultivara i podloga, primjena novih tehnologija što će osigurati veću proizvodnju i bolju kvalitetu, produljeno razdoblje berbe, stalnije količine, te profitabilnu proizvodnju.

Ključne riječi: šljiva, podloga, kultivar


49

BIOLOŠKE ZNAČAJKE KULTIVARA ŠLJIVE RHEINGOLD CIJEPLJENOG NA SLABOBUJNOJ

PODLOZI WAVIT®

A. BIŠKO, P. VUJEVIĆ, T. JELAČIĆ, D. HALAPIJA KAZIJA, B. MILINOVIĆ

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, Zagreb

SAŽETAK

Sukladno međunarodnim ugovorima koji reguliraju proceduru objava rezultata vezanih za istraživanja zaštićenih kultivara, te dozvolama - suglasnostima oplemenjivača i njihovih zastupnika, prikazat ćemo određene biološke značajke kultivara šljive Reingold cijepljenog na slabobujnoj podlozi Wavit®

Ključne riječi: šljiva, Reingold, podloga, Wavit®


50

UČINKOVITOST SSR I AFLP BILJEGA PRI ODREĐIVANJU UNUTARSORTNE VARIJABILNOSTI

OBLAČINSKE VIŠNJE (Prunus cerasus L.)

Marija VILJEVAC1, Zorica JURKOVIĆ2, K. DUGALIĆ1 , B. PUŠKAR3, A. VOKURKA4, I. PEJIĆ4

1 Poljoprivredni institut Osijek, Osijek 2 Hrvatska agencija za hranu, Osijek

3 Herbos d.d., Sisak 4 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

SAŽETAK

Oblačinska višnja je vodeća sorta u uzgoju u kontinentalnom području

Hrvatske. Dosadašnja istraživanja populacije Oblačinske višnje u Hrvatskoj pokazala su fenotipsku različitost unutar populacije, ali suprotno očekivanjima, homogenost na genetskoj razini.

Fenotipska varijabilnost unutar klonskih kultivara posljedica je okolinskih (abiotskih i biotskih) utjecaja, ali i spontanih mutacija uzrokovanih prirodnim mutagenim agensima. Učestalost tih mutacija je u funkciji starosti sorte i njezine rasprostranjenosti. Za potrebe učinkovite klonske selekcije i identifikacije superiornih klonova potrebno je pronaći sustav biljega koji će biti u stanju spomenute mutacije identificirati.

U svrhu pronalaženja genetske varijabilnosti unutar ove sorte upotrijebljeno je 13 SSR (Simple Sequence Repeats) te 8 kombinacija AFLP (Amplified Fragment Lenght Polymorphism) biljega za analizu 14 klonskih kandidata i standardnih sorti. Rezultati SSR i AFLP analize pokazali su učinkovitost oba sustava biljega u identifikaciji sorti, ali ne u određivanju unutarsortnih varijabilnosti.

Ključne riječi: Oblačinska višnja, unutarsortna varijabilnost, SSR, AFLP


51

STRUKTURA KULTIVARA TREŠNJE U NASADIMA PODIGNUTIM U POSLJEDNJIH DESET GODINA

A.BIŠKO1, P. VUJEVIĆ1, T. JELAČIĆ1, D. HALAPIJA KAZIJA1,

B. MILINOVIĆ1, LJ. JUKIĆ2

1Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo,

2Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek, Osijek

SAŽETAK U posljednjih deset godina u Republici Hrvatskoj deklarirano je cca

900.000 sadnica trešnje. Ukupan broj kultivara bio je 67; od toga 15 kultivara: Bing, Early Burlat, Germerdorfska, Gomilička, Hedelfingenska, Lambert, Lapins, Lionska rana, New Star, Stella, Stonska, Sunburst, Tugarska, Van i Volovsko srce čine 83%. Zastupljenost dva vodeća kultivara Stella i Van u posljednjih deset godina bila je u količini od 118.000 odnosno 108.000 sadnica. Jedino ova dva kultivara bila su zastupljena u postotku većem od 10% (13,1 i 12%). Ukupna desetogodišnja zastupljenost preostalih kultivara bila je između 55.000 i 70.000 (u postotku: Hedelfinska 7,9; Early Burlata 6,6 i Lambert 6,2%). Ostalih deset kultivara bili su zastupljeni u postotku od 2,5 do 5%. Postotni udio preostalih 52 kultivara kretao se od 0,01 do 2,5%, a ukupno na razini 17%.

Od podloga najzastupljenija je bila podloga Prunus mahaleb u količini od 407.000 (45%), zatim Prunus avium od 256.000 (28%), Colt 41.000 (16%), Gisella5 68.000 (7,6%), Prunus cerasus 13000 (1,5%), SL64 11.000 (1,3%). Sve preostale podloge: CAB 6P, Edabriz, F12, Maxma 14, i Gisella 6 pojedinačno su bile zastupljene manje od 0,01%, a ukupno na razini 0,21%.

Prosječan broj kultivara zastupljenih u sustavu poticaja kretao se od 16 do 32, ovisno od godine do godine, prosječno 24 godišnje.

Za značajniju revitalizaciju proizvodnje trešnje u Republici Hrvatskoj potrebno je povećanje udjela novih kultivara i podloga, primjena novih tehnologija što će osigurati veću proizvodnju i bolju kakvoću, produljeno razdoblje berbe-uključujući izvan sezonsku proizvodnju, stalnije količine, te u konačnici profitabilnu proizvodnju.

Ključne riječi: trešnja, podloga, kultivar


52

Štovani suradnici,

Radovi su u ovom zborniku otisnuti kao sažeci. Vaše višegodišnje iskustvo

zaslužuje da Vaši cjeloviti radovi budu objavljeni u časopisu „Sjemenarstvo“

u 2009. i 2010.godini.

Radovi objavljeni u časopisu „Sjemenarstvo“ redovito se referiraju u svjetskim

referalnim časopisima:

1. C.A.B. International, Wallingford, Oxon OX10 8DE, U.K.

2. BIOSIS, 2100 Arch St., Philadelphia PA 19103- 9854, U.S.A

Stoga, Vaše radove pripremite što prije prema uputama koje se nalaze u ovom

zborniku, te ih pošaljite na e-mail: [email protected]

Za sve informacije možete se obratiti:

• glavnom i odgovornom uredniku - prof. dr. Zdravku Matotanu 098/407-062 • uredniku dr. sc. Josipu Haramija 091/19-11-993

mailto:[email protected]�


53

ŠTO SE

OBJAVLJUJE

Časopis SJEMENARSTVO objavljuje znanstvene i stručne radove iz genetike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljoprivrednih kultura. Objavljuju se samo radovi koji nisu drugdje objavljeni niti predani za objavljivanje drugom časopisu. Objavljuju se i recenzije knjiga, osvrti s kongresa, simpozija i skupova u zemlji i inozemstvu, te vijesti iz znanstvene i stručne djelatnosti s područja genetike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljoprivrednih kultura.

TKO MOŽE Domaći i strani znanstveni i stručni djelatnici. OBJAVLJIVATI

KATEGORIZACIJA Pristigli radovi se kategoriziraju kao znanstveni odnosno stručni.

A) Znanstveni se radovi kategoriziraju kao: - izvorni znanstveni rad (orginal scientific paper) - pregledni znanstveni rad (scientific review) - izlaganje na znanstvenom skupu (conference paper) B) Stručni radovi kategoriziraju se kao: - stručni rad (professional paper) - pregledani stručni rad (professional review) - izlaganje na stručnom skupu (conference paper) Znanstvene radove recenziraju najmanje dva znanstvena djelatnika iz odgovarajućeg znanstvenog područja, a stručne najmanje jedan. Kategoriju članka određuju recenzenti, a UDC Uredništvo.

Razlučivanje znanstvenog od stručnog rada

Važnost ili korisnost rada ne određuje njegova znanstvenost odnosno stručnost. Razlika između znanstvenog i stručnog rada leži u izvornosti rezultata istraživanja, raspravi i zaključcima dobivenim provjerenim znanstvenim metodama. Stručni rad može biti važniji za širenje znanja i struke te gospodarski korisniji u primjeni, ali time nije i novi doprinos povećanju znanstvenih spoznaja.

Izvorni znanstveni rad

Izvorni znanstveni rad sadrži prvo objavljivanje izvornih istraživanja. On mora biti određen tako da se istraživanje može ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom točnošću u granicama pokusne greške, odnosno da se može provjeriti točnost analiza i zaključaka.

Pregledni znanstveni rad

Pregledni znanstveni rad je cjelovit pregled nekog problema ili područja istraživanja na osnovi već objavljenih radova ali sadrži originalne analize, sinteze ili prijedloge za daljnja istraživanja. Ima opsežniji uvod i raspravu nego izvorni znanstveni rad.

Prethodno priopćenje Prethodno priopćenje sadrži nove znanstvene rezultate koji traže hitno

objavljivanje, a istraživanja su u tijeku. Takav članak ne mora omogućavati ponavljanje i provjeru prikazanih rezultata. Objavljuje se samo uz obavezu autora da nakon toga objavi i izvorni znanstveni članak po završetku istraživanja.


54

Izlaganje na znanstvenom skupu

Izlaganje na znanstvenom skupu biti će tiskano samo ako, kao cjeloviti rad, prije toga nije objavljeno u zborniku.

Stručni rad Stručni rad obrađuje određene probleme koji se javljaju u određenoj

struci. On daje stručne naputke i prijedloge kako se taj problem može riješiti (tehnika, tehnologija, metodika).

Pregledni stručni rad Pregledni stručni rad daje cjeloviti pregled određenog stručnog

problema (tehnika, tehnologija , metodika) na temelju već objavljenih radova i upućuje na najbolje načine rješavanje navedenog problema.

Izlaganje na stručnom skupu

Izlaganje na stručnom skupu je rad predstavljen na skupu stručnjaka organiziranom na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini. Bit će objavljen samo ako, kao cjelovit rad, nije objavljen u zborniku, izvješću, studiji i sl.

KAKAV SE RUKOPIS PRIMA

Rukopisi se šalju na adresu uredništva :

Časopis SJEMENARSTVO Hrvatsko agronomsko društvo

Berislavićeva 6, HR – 10000 Zagreb

Rukopisi se dostavljaju elektronskom poštom na adresu: [email protected] pisani dvostrukim proredom (Double Spacing) na formatu A4 (210 x 297 mm) s gornjom i donjom marginom 2,54 cm odnosno lijevom i desnom 3,17 cm.

Uobičajena veličina slova je 12.

Objavljuju se rukopisi pisani: a) na hrvatskom književnom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na

engleski jezik (u iznimnim slučajevima kada zato postoji opravdan razlog prijevod može biti napisan na njemačkom, francuskom ili talijanskom jeziku)

b) na standardnom engleskom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na hrvatski jezik

c) u iznimnim slučajevima mogu se tiskati radovi i na njemačkom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na hrvatski jezik


55

VELIČINA RADA Rad ne smije imati više od 20 stranica uključujući priloge. ISTICANJE RIJEČI UNUTAR REDA

Isticanje riječi se vrši spacioniranjem (razmaknuto) ili kurzivom. Masno otisnuti tekst koristi se isključivo za isticanje naslova rada. U tekstu se citirani autor navodi prezimenom i to spacionirano (razmaknuto), te godina objavljivanja citiranog članka; u slučaju dva autora između prezimena autora stavlja se veznik ˝i˝; ako je članak potpisalo više autora navodi se prezime svakog prvog autora i riječi ˝i sur.˝, odnosno ”et al”. - Npr. W e e d e n (1991) W e e d e n i Gottlieb (1980) W e e d e n i sur. (1992) ili Weeden et al (1992) U svim ostalim slučajevima isticanje se vrši kurzivom (npr. latinski taksonomski nazivi)

PRILOZI UZ TEKST Prilozi uz tekst (tabele, grafikoni, crteži, i fotografije) predaju se

odvojeno i moraju biti razumljivi bez čitanja rukopisa. Ukupan broj priloga ne smije biti veći od 10. Prilozi se označavaju arapskim brojevima i moraju biti spomenuti u tekstu na mjestu iza kojeg će biti smješteni u tisku. Naslovi priloga kao i svi podaci unutar priloga pišu se na hrvatskom i engleskom jeziku. U tabelama se postavljaju samo vodoravne crte (što je moguće manji broj); pojedini podaci u tabelama se ne ističu sjenčanjem. Voditi računa o veličini tabela te izbjegavati tabele koje ne mogu stati na jednu cijelu stranu. Priloge ne stavljati u okvir (Border, Frame i sl.)

U slučaju kad je prilog preuzet obavezno navesti izvor npr.:

Izvor/Source: W e e d e n (1992)

NASLOV Naslov treba biti što kraći i bez suvišnih riječi kao npr. Prilog istraživanja i sl. Navesti prvo slovo imena autora (odnosno puno ime autorice) i prezime velikim slovima bez titula, te naziv ustanove na hrvatskom i engleskom jeziku.

- Npr. UTJECAJ TRETIRANJA I SKLADIŠTENJA NA KAKVOĆU SJEMENA SUNCOKRETA

L. ANDRIĆ, B. ŠIMIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ i H. PLAVŠIĆ

Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek


56

ili

KOMPONENTE GENETSKE VARIJANCE DUHANA TIPA BURLEY

Jasminka BUTORAC1 i J. BELJO2

1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Faculty of Agriculture University of Zagreb

2Duhanski institut Zagreb Tobacco Institute Zagreb

SAŽETAK Najpovoljnije je u 25 redaka ili izuzetno 400 riječi. Kao riječi

natuknice (do 5) izabrati jasne pojmove povoljne za indeksiranje. GLAVNI TEKST Izvorni znanstveni rad treba u pravilu sadržavati slijedeća poglavlja:

uvod, pregled literature, materijal i metode, rezultate, raspravu i zaključak.

SUMMARY Engleski prijevod naslova rada, sažetka i ključnih riječi. LITERATURA Napisati na posebnoj stranici i radove numerirati po abecednom redu:

1. Benson , E. (1990): Free radical damage in stored plant germplasm. Intrnational Board for Planet Genetic Resources, Rome, pp. 63-66.

2. Bilandž ić. M. , Kr izmanić , M. , Mij ić , A. , Duvnjak , T. (2001): Pokus s primjenom fungicida na sjeme suncokreta. Osijek,

1998-2000. Sjemenarstvo, br.3-4. Zagreb 3. Chai , J. (1998): Optimum moisture contents of seeds stored at

ambient temperatures seed science research 8 (suppl. 1): 23-28. 4. Moor , F. D. and Jo l l i f fe . P. A. (1987): Mathematical

characterization in storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci.,112(4) pp. 681-686.

ADRESA AUTORA Napisati puno ime i prezime autora s naznakom titule, adresu

ustanove autora, te e-mail adresu.

SEPARATI Autor će primiti besplatno 25 otisaka (separata) rada, a veći broj može

se posebno naručiti od uredništva uz nadoplatu.


57

INSTRUCTIONS FOR AUTHORS WHAT IS PUBLISHED

The journal SJEMENARSTVO (SEED SCIENCE) publishes scientific and professional papers from plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops. Only papers that have not been printed or sent to be printed in another journal will be published. Book reviews, comments from congresses, symposia and conferences in Croatia and abroad are also published as well as the scientific and professional news from the field of plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops.

WHOSE PAPERS ARE PUBLISHED

Papers of Croatian and foreign scientists and professionals.

CLASSIFICATION

The submitted papers are classified as scientific or professional. a) Scientific paper is classified as:

- original scientific paper - scientific review - conference paper

b) Professional paper is classified as: - professional paper - professional review - conference paper

Scientific papers are reviewed by at least two scientists from the relevant field and professional papers are reviewed by at least one. The reviewers classify the papers and the UDC is decided by the editors.

DISTINGUISHING SCIENTIFIC FROM PROFESSIONAL PAPERS

The importance or usefulness of the paper is not determined by whether it is scientific or professional. The difference between scientific and professional paper is the originality of the results of research, debate and conclusions obtained by verified scientific methods. A professional paper can be more important for spreading knowledge and profession and economically more useful in application, but this does not mean it is a new contribution to the increase of scientific knowledge.

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Original scientific paper means it is the first publication of original research. It must be presented so that the research can be repeated giving results with equal precision within the limits of the trial error, which means that the correctness of analyses and conclusions can be checked.

SCIENTIFIC REVIEW

Scientific review is a complete review of the problem or a field of research based on already published work, but contains original analyses, synthesis or suggestions for further research. It has a more comprehensive introduction than the original scientific paper.


58

PRELIMINARY COMMUNICATION

Preliminary communication includes new scientific results demanding urgent publication while the research is underway. This kind of article does not have to ensure the repetition and checking the presented results. It is published only with the author's obligation to publish the original scientific paper when the research is completed.

CONFERENCE PAPER

Conference paper will be published only if it has not been published in the Proceedings.

PROFESSIONAL PAPER

Professional paper deals with the problems in the profession. It gives professional instructions and suggestions for how to solve the problem (technique, technology, methodology).

PROFESSIONAL REVIEW

Professional review is a complete review of a professional problem (technique, technology, methodology) based on already published work indicating the best ways for solving the problem.

CONFERENCE PAPER

Conference paper is the work presented at a professional conference organized on local, regional, state or international level. It will be published if it has not been published in full in Proceedings, as a report, a study etc.

MANUSCRIPTS ACCEPTED

Manuscripts are submitted to the Editors for the journal

SJEMENARSTVO Croatian Society of Agronomists

Berislaviceva 6, 10000 Zagreb, Croatia

Manuscripts should be submitted electronically to the address:

[email protected] They should be written in double space with a margin of at least

2.5 cm from the edge of the paper to the text (the customary margin is 2.54 cm at the top and at the bottom of the text and 3.17 cm to the left and the right of the text). The customary size of letters is 12. Published are manuscripts written: a) In the Croatian language with the summary, tables and graphs in the

English language (exceptionally, for a justified reason, they can be in German, French or Italian).

b) In the standard English with the summary and attachments in Croatian

c) In exceptional cases articles can be printed in German with the summary in Croatian

SIZE OF ARTICLE

The article must not have more than 20 pages, including attachments.

HIGHLIGHTING WORDS IN A LINE

Words are highlighted either by spacing out letters or using italics. Bold type is used only to highlight the title of an article. In the text the author's surname is written spaced, followed by a comma and the year of publication of the referred article. If there are two authors „and“ is written between the two surnames. If the article is


59

signed by several authors, the surname of the first authors is followed by „et al.“. E.g. Weed en (1991) Weed en and Gottlieb (1980) Weed en et al. (1992) In all other cases highlighting is done by italics (e.g. Latin taxonomic names)

ATTACHMENTS WITH THE TEXT

Attachments with the text (tables, graphs, charts and photographs) are submitted separately and must be understandable without reading the manuscript. The total number of attachments must not be more than 10. Attachments are marked by Arabic numerals and the place where they will be printed must also be marked in the text. Headings of all the tables, graphs, charts and photographs must be written in both Croatian and English. All the data in attachments are written in Croatian and in English. In tables only the horizontal lines are drawn (the smallest possible number); data in tables are not highlighted by shading. As for the size, tables that take more than one page should be avoided. Letters and figures in attachments should be written in the size that they remain readable when printed. Attachments are not to be bordered. If the information given in an attachment is taken from another source it must be stated, e.g. Source/Izvor: Weeden (1992).

TITLE Title should be as short as possible without unnecessary words like Contribution to research. Write the first letter of the author's name (full name of a woman author) and the surname in capital letters, without titles, and the name of the institution in Croatian and in English. E.g.

EFFECT OF TREATMENT AND STORAGE ON THE QUALITY OF SUNFLOWER SEED

L.ANDRIĆ, B.SIMIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, and H.

PLAVŠIĆ

Agricultural Institute Osijek


60

or

GENETIC VARIANCE COMPONENTS OF TOBACCO CULTIVARS TYPE BURLEY

Jasminka BUTORAC1 and J. BELJO2

1Faculty of Agriculture, University of Zagreb

2Tobacco Institute Zagreb

SUMMARY Best in 25 lines or exceptionally 400 words. For key words choose terms (not more than 5) suitable for indexing.

MAIN TEXT

Original scientific paper should as a rule include the following chapters: introduction, review of the literature/references, material and methods, results discussion and conclusion.

SAŽETAK

Croatian translation of the title of the paper, summary and key words.

REFERENCES Write on a separate page the references listing them alphabetically. 1. Benson , E. (1990): Free radical damage in stored plant

germplasm. Intrnational Board for Planet Genetic Resources, Rome, pp. 63-66.

2. Bi landžić . M., Kr izman ić , M., Mi j ić , A., Duvnjak, T. (2001): Pokus s primjenom fungicida na sjeme suncokreta. Osijek, 1998-2000. Sjemenarstvo, br.3-4. Zagreb.

3. Chai , J. (1998): Optimum moisture contents of seeds stored at ambient temperatures seed science research 8 (suppl. 1): 23-28.

4. Moor , F. D. and Jo l l i f fe . P. A. (1987): Mathematical charac-terization in storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci.,112(4) pp. 681-686.

AUTHOR’S ADDRESS

Write the full name and surname of the author(s), the title, the address of the author's institute and the e-mail address.

OFF PRINTS

Author is entitled to 25 off prints of the article free; if more copies are required they can be obtained from the editors for a charge.


61

SADRŽAJ PREGLED SURGANIZATORA ORGANIZACIJSKI I ZNANSTVENI ODBORI 6 J . HARAMIJA UVOD 7 PROGRAM SKUPA 30.09.2009 8 PROGRAM SKUPA 01.10.2009 9 PROGRAM SKUPA 02.10.2009 11 SAŽECI 13 V. KOZUMPLIK, I. PEJIĆ, SNJEŽANA BOLARIĆ Oplemenjivanje bilja u Republici Hrvatskoj u pripremama za europske integracije 15 I. VARNICA, R. ORE-JURIĆ, I. RUKAVINA, M.ZORIĆ, K. ŠUNJIĆ, B. MARKOVIĆ, S. ŠIMETIĆ Doprinos oplemenjivanja razvoju sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 17 LJUBICA JUKIĆ I KRISTINA HORVAT- BUDIMIR Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala u Hrvatskoj 18 M. RAKIĆ i Andreja MARTONJA HITREC Sjemenarstvo i rasadničarstvo u procesu usklađivanja sa zakonodavnim okvirom Europske unije 19 Anamarija DŽIDIĆ Usklađenost naših novih propisa u poljoprivredi s pravnom stečevinom EU 20 Andreja MARTONJA HITREC i M. RAKIĆ Sjemenarstvo i rasadničarstvo kroz zakonodavstvo 22


62

S. HRGOVIĆ, Suzana PAJIĆ, I. KALISTOVIĆ, I. DANJEK Proizvodni pokusi kukuruza hzpss 2007 i 2008 godine 23 M. JUKIĆ Novi Pioneer hibridi kukuruza u Hrvatskoj 24 K. PUŠKARIĆ, B. PALAVERŠIĆ, Z. KOZIĆ, I. IKIĆ, I. BUHINIČEK Programi i rezultati oplemenjivanja bilja u Bc institutu d.d. Zagreb 25 M. JOŠT Utjecaj oplemenjivanja bilja i agrotehnike na sadržaj minerala u hrani 27 Sonja MARIĆ, V. GUBERAC, Sonja PETROVIĆ, G. DREZNER, A. LALIĆ, V. BRANDIĆ Urod i komponente uroda zrna starih i novih hrvatskih sorata ozime pšenice 28 Svjetlana MATOTAN i Z. MATOTAN Prve hrvatske sorte povrća s dus testom 29 G. JUKIĆ, H. ĐURKIĆ , M. MILIĆ , I. ĐURKIĆ, S. VOLENIK Proizvodnja sjemena u Republici Hrvatskoj zadnjih deset godina 30

Z. MIJIĆ, I. ĐURKIĆ, S. VOLENIK Ponuda sjemena i sadnog materijala na tržištu Republike Hrvatske u periodu od 2001. do 2009. godine 31

S. VOLENIK i I. ĐURKIĆ Kapaciteti i opremljenost dorada sjemena u Hrvatskoj 32 Darka HAMEL Skladištenje poljoprivrednog sjemena 33 J. HARAMIJA, Milka MAJIĆ i Vesna BEREČEK Inspekcijski nadzor kakvoće sjemena na tržištu Republike Hrvatske 34

Ivanka ČIZMIĆ Problemi u primjeni novih propisa u sjemenarstvu Republike Hrvatske 36


63

Vesna SAMOBOR, Dijana HORVAT i M. JOŠT Opravdanost pokretanja ekološkog sjemenarstva u Hrvatskoj 37 L. ANDRIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, B. ŠIMIĆ, H. PLAVŠIĆ, I. BERAKOVIĆ

Kvalitativna svojstva sjemena soje u ovisnosti o vremenskim prilikama na području istočne slavonije i baranje 38 B. ŠIMIĆ, I. BERAKOVIĆ, L. ANDRIĆ, J. ŠIMENIĆ, G. LASTAVICA

Utjecaj vremena skladištenja na energiju klijanja i klijavost hibrida kukuruza 39

Dijana HORVAT, G. ŠPINDRIĆ i Vesna SAMOBOR Utjecaj predtretmana na klijavost sjemena povrća 40 Z. MATOTAN Hrvatsko sjemenarstvo povrća i europske integracije 41

M. MATJAČIĆ Proizvodnja sjemenskog krumpira u Republici Hrvatskoj 42 D. JELKOVIĆ Utjecaj bolesti na proizvodnju sjemenskog krumpira 44 J. HARAMIJA, Nada PARAĐIKOVIĆ i T. VINKOVIĆ Proizvodnja sjemena blitve u Republici Hrvatskoj 45

I. PEJIĆ, E. MALETIĆ, Jasminka KAROGLAN KONTIĆ, Ljubica JUKIĆ Klonska selekcija vinove loze, uspostava matičnih nasada i certifikacija 47 A. BIŠKO, P. VUJEVIĆ, T. JELAČIĆ, D. HALAPIJA KAZIJA, B. MILINOVIĆ, K. HORVAT-BUDIMIR Struktura kultivara šljive u nasadima podignutim u posljednjih deset godina 48


64

A. BIŠKO, P. VUJEVIĆ, T. JELAČIĆ, D. HALAPIJA KAZIJA, B. MILINOVIĆ Biološke značajke kultivara šljive rheingold cijepljenog na slabobujnoj podlozi wavit® 49 Marija VILJEVAC, Zorica JURKOVIĆ, K. DUGALIĆ , B. PUŠKAR, A. VOKURKA, I. PEJIĆ Učinkovitost ssr i aflp biljega pri određivanju unutarsortne varijabilnosti oblačinske višnje (prunus cerasus l.) 50 A.BIŠKO, P. VUJEVIĆ, T. JELAČIĆ, D. HALAPIJA KAZIJA, B. MILINOVIĆ, LJ. JUKIĆ

Struktura kultivara trešnje u nasadima podignutim u posljednjih deset godina 51

Documents

OPLEMENJIVANJE BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U