Opsti Deo Web

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ishrana

Citation preview

  • PREDAVANJA- OPTA ISHRANA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **PROMENEbiohemija,toksikologijapatologija,klinika,genetikaDETEKCIJA PLESNI mikrobiologijaIDENTIFIKACIJA TOKSINAhemijaUSLOVIzoohigijenaMDKtoksikologijaDEKONTAMINACIJAhemija, fizika, mikrobiologijaPREVENCIJA

  • ** ISHRANAivotinja uzima hranu SVAKODNEVNO

  • **PERIOD ISKUSTVATabui, religiozni koncepti, verovanja HIPOKRAT (460-357 pne)deca proizvode vie topote i treba im vie hranegojazne osobe ive krae nego vitke osobe

  • **PERIOD ENERGIJELavoisier (1743-1794 g)Respiracioni oglediProizvodnja toplotepromet kiseonikasagorevanje100 godina kasnijeizvor energijeuljenihidratimastiproteini

  • **ERA STANDARDA Thaer1810senska jedinicaGrouven1859standardi hemijski sastavGrouven1864standardi svarljivostKelner1907skrobna jedinicaERA MINERALABouissigault1822JstrumaBerzelius1838FehemoglobinChossat1840CakostiHart1925 Fe+Cuanemija

  • **ERA VITAMINAMccollum, DavisOsborne, Mendel 1913. vit. AFunk1912. vit. B1 vital amineERA AMINO KISELINAFisher1902.amino kiselineRose1930. esencijalnekoncept idealnog proteina

  • **ERA ADITIVAJukesBurroughs1949. antibiotici1952. hormoni 1969. Swann reportEU kontrola01. 01. 2006.ERA BIOTEHNOLOGIJEGMO1977manipulacija genetskom osnovombakterijska proizvodnja insulina

  • **ERA KVALITETAPROIZVOAUZGAJIVAPRERAIVAKONZUMENTLANAC ISHRANE

  • ** PREDMETPOTREBEcentralno pitanjeodravanje ivotarast (kotano, miino tkivo)reprodukcijaradproizvodnja (meso, mleko, jaja, vuna...)VrstaKategorijaDoba ivota, Proizvodni stepenNain dranja

  • **POTREBEcentralno pitanjeHRANOM PREDMET

  • **KAKOKOLIKO

  • **HRANAZEMLJITEIVOTINJEPRODUKTIVNOST(ekonominost)ZDRAVSTVENO STANJEdeficititrovanjatok bolestiterapijaprofilaksa SADRAJ

  • **PROIZVODNJA NAPVisokovredneProteinskeZdraveBezbedne CILJ

  • ** OTVORENA PITANJAPRAKSA: manje hrane, krai uzgoj, vei proizvodPOTREBE???FAKTORI???Metaboliki put hranljivih sastojakaInterakcije hranljivih sastojakaPratee materije hraneStimulativne materije hraneEfikasnije ISKORIAVANJE hranljivih sastojakaNOVIIZVORI

  • **PROMENEbiohemija,toksikologija,patologija,klinika,genetikaKVALITET NAP higijena i tehnolgjaISKORIAVANJEanatomija, fiziologija,histologijaUSLOVIzoohigijenaIZVORIbotanikaIDENTIFIKACIJAhemija, fizika, mikrobiologijaISHRANA

  • ** I S H R A N AKoordinisan redosledfiziko-hemijskih i fiziolokih aktivnostiu toku kojih sesastojci HRANE pretvarajuu sastojke IVOTINJSKOG TELAi slue za:ODRAVANJE IVOTAODRAVANJE ZDRAVLJAPRODUKTIVNOST

  • **BILJKEORGANSKA MATERIJAIVOTINJEVODAMINERALNE MATERIJEPROTEINIMASTIUGLJENI HIDRATI I S H R A N A

  • **voda,proteini, masti, mineralne materijeugljeni hidratiNEORGANSKEMATERIJEORGANSKEMATERIJE

  • Sastav biljaka i ivotinjskog telaGrupa sastojakaElementarni sastavGrupa sastojaka

  • **Hemijski sastav tela odraslih ivotinja

    VrstaVodaProteiniMastiBEMGovedo5415265Ovca6016204Konj6017176Svinja5815234Koko5621194

  • **Hemijski sastav tela goveda

  • **Hemijski sastav biljnih hraniva

    VrstaVodaProteiniMastiVlaknaBEMPepeoCaPKukuruz76.02.00.65.614.51.30.070.05Lucerka75.04.40.76.711.02.20.400.06Krompir90.02.20.10.418.21.10.010.05Repa13.01.30.10.86.81.00.020.02S. kuk.15.05.91.631.042.75.80.290.05S. luc.15.015.51.928.631.08.01.400.24Kukuruz13.08.84.02.071.01.20.020.27Soja13.017.034.0Sojina s.12.044.01.53.830.64.10.260.43Mekinje13.015.01.01

  • **Hemijski sastav biljaka

  • **SASTOJCI HRANE

    IZVORI ENERGIJEugljeni hidrati (skrob, eer, pentozani, celuloza i dr.)masti, viak proteina, organske kiseline, alkohol...STRUKTURNI SASTOJCIGRADIVNI organski neorganskiproteini (amino kiseline), lipidi (masne kiseline)voda, mineralne materijeFIZIOLOKI AKTIVNI endogeni iz hraneenzimi, hormonivitamini, mikroelementiPRATEI SASTOJCIlignin, voskovi, etarska ulja, pigmenti, tanin, flavoni, alkaloidi, estrogene materije....

  • **PROTEINIgradivni sastojcifizioloki aktivne materijeizvori energije (viak)STRUKTURAprimarnasekundarnatercijarnakvatenernaOBLIKglobularnifibrilarniPROSTISLOENIDENATURACIJA neproteolitika modifikacijastrukture promene u hemijskim, fizikim ibiolokim osobinama

  • ** Lanci AK(2626)Esencijalne amino kiselinelizinhistidinmetionincistin (40%)leucintreoninizoleucintriptofanvalinfenilalanintirozin (50%)argininprolinglut. kis.glicinPROTEINI

  • **SVARLJIVOSTProtein Crevni zidSP = [(Phrane - Pfecesa) : Phrane] x 100Pfecesa = Pfecesa Pfekalni metabolikiPRIVIDNAPRAVA

  • **Prava svarljivost AK

  • **Prava svarljivost amino kiselina

  • **Svarljivost lizina ribljeg brana

  • **LIMITIRAJUI EFEKATKod:R-Lys-Met-Lys-Tir-Cys-Lys

    Protein: R-Lys-Met-Lys-Tir-Cys- PREKID

    Pool: Lys Met Lys Tir Cys ?

  • **BIOLOKA VREDNOST PROTEINAEFEKAT u ISHRANI g telesnih proteinaSINTETISANO od 100 g sv. proteina

    HRANIVOBVRiblje brano82Sojina sama75Suncokretova sama67Br. deh. lucerke65Stono brano65Gluten, kukuruzni60Kukuruz57

  • **IVOTINJA HRANA.

    LyzMetTriptTelesni proteinsvinje8,553,520,74ivina7,462,780,77Potrebesvinje1,100,600,17ivina1,150,850,23Hranivakukuruz0,200,260,10sojina sama2,901,220,70riblje brano5,802,400,74

  • **DOPUNSKO DEJSTVO.

    PrasadBrojlerilyzmettriptlyzmettriptKukuruz508070407070Sojina sama1159011010080100Riblje brano14012010013010090Kukuruz + soja x x Kukuruz + rib. br. x xKukuruz + soja + rib. br.

  • **Odnos koliine energije i proteina u obroku i konzumacije hraneSuficitDeficit

  • **Potrebe brojlera u amino kiselinama, mg/danLyzMet + Cys

  • **PREIVARIHIDROLIZA (rumen)OPLEMENJIVANJEUREJAby passPRAVINPNAK, peptidi, amonijumove soli,do 1/3 N (mlade biljke, itarice)

    HRANIVOProteini, %ukupnirazgradiviby passLucerka, zelena4.57428Lucerka, silaa4.87723Lucerka, senaa10.35644Lucerka, br. deh.18.24159Mesno brano50.04357Riblje brano62.02773

  • **DEFICITSUFICITLIMITIRAJUI EFEKATHIPERAMONIJEMIJARAVNOTEAANTAGONIZAMTOKSINOST

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- IZVORI ENERGIJE - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **UGLJENI HIDRATICHO121MONOSAHARIDIOLIGOSAHARIDIPOLISAHARIDI

  • **MONOSAHARIDIBioze, trioze, tetroze(dezoksiriboza DNA)Malo rairenePentozeriboza (RNA), arabinoza, ksilozaHEKSOZEglikozakrvgalaktozagroefruktozamedGLIKOZIDIMonosaharidi + R

    tetne materije

  • **OLIGOSAHARIDIDisaharidilaktozamleko4-6%saharozae. repa
  • **POLISAHARIDIPentozanimanandeponovani PSgalaktanu elijskom zidu

    arabanistrukturni PSksilani u elijskom zidu SmolaPektiniSluzi

  • **ELIJSKI ZIDshematskimikrofotografija

  • **NESKROBNI POLISAHARIDI

  • **POLISAHARIDIheksozaniSkrobdeponovani PSamilozaamilopektin1-3% gruba hraniva 70-80 itaDEKSTRIN iokaInulinFruktan

  • **POLISAHARIDIheksozaniGLIKOGENdeponovani PSjetra 2-10%

    miii0.5-1.0%

  • **POLISAHARIDIheksozaniCelulozastrukturni PSseno35%Hemicelulozaksilani + manani+ uronske kiselineLigninpotporni materijaldrvenasti delovi

    zelena2-3%sena7%slama12-15%

  • **

    NEGATIVNI EFEKTI:Razreenje ESlabija svarljivostCELULOZA

    POZITIVNI EFEKTI:Stimulacija morfo-funkcijaperistaltikecrevnih resicaSniava pHRegulie fermentacijuAdsorpcija unih kiselina

  • **UGLJENI HIDRATISKROBb-1,6NSPb-1,495%2.2-3.3 mmol/L4.2-4.4 mmol/L

    NEZASIENE MASNE KISELINE:SIRETNA PROPIONSKABUTERNA66%20%14%1.5-2.0 kg0.8-1.0 kg0.4-0.9 kgm. mast (70%)prekurzorenergija +piruvat-oksglikoze(keto tela)

  • **

    SenoitoRepacelulozaskrobeeriBroj mikroorganizamaMaliVelikiMaliBroj vrsta MOMaloMnogoMaloRazlaganje UHSporoBrzoBrzopH sadraja buraga6.2-6.75.2-6.04.8-5.4Siretna kiselina %6040-5540-55Propionska kiselina %2020-3020-30Buterna kiselina %1520-3040-60Mlena kiselina %--20-30Koliina mlekaVeaVeaManjaKoliina mlene mastiVeaManjaManjaKoliina proteinaManjaVeaVeaOpasnost od acidozeNemaStalnaStalnaOpasnost od ketozeNemaStalnaStalna

  • **LIPIDICHORAZNORODNA GRUPA JEDINJENJAHemijski sastav, fizike osobine,Veliina, oblik, funkcijaSvi lipidi NISU mastiSve masti JESU lipidiPROSTISLOENIDERIVATI

  • **PROSTI LIPIDIMasne kiseline esterifikovane sa alkoholomNEUTRALNE MASTI, VOSKOVINEUTRALNE MASTIMONO, DI, TRIGLICERIDI98% HRANA90% TELOVOSKOVIZatitna ulogaKOMERCIJALNI, nutritivniPoveava sadraj lipida

  • **SLOENI LIPIDIMasne kiseline esterifikovane sa alkoholom+holin, serinMK + UH/NGLIKOLIPIDI, FOSFOLIPIDI, SFINGOLIPIDI, LIPOPROTEININEUTRALNE MASTI + H2PO4 + holin, serin SFINGOZIN (glicerol) + H2PO4 + holinMorfo-funkc. znaaj u membranamaTRIGLICERIDI, FOSFOLIPIDI, HOLESTEROL, PROTEINI uloga u transport lipida u krvi

  • **DERIVATI LIPIDIHIDROLIZA ILI ENZIMSKO RAZLAGANJEprostih ili sloenih lipidaMasne kiseline, steroidi, terpeniSERIJA PRSTENASTE STRUKTURESteroli (holesterol, ergosterol, vit. D)une kiselineSteroidni hormoniIZOPRENSKE JEDINICE (H, C)Eterina ulja (kamfor)Biljni pigmenti (hlorofil, karotenoidi)Vitamini (A, E, K)Koenzimi Q grupezoosterolifitosterolimikosteroli

  • **MASNE KISELINEkratko (12)tenevrsteIMK (2)vrstemeketeneJodnibrojTaka topljenjaOKSIDACIJA = UEGLOST + PEROKSIDIPeroksidnibrojSvetlost, UV, ToC, Cu

  • **LIPIDIPOTREBE???energijaEMKIZVORIHraniva 1-4%Uljarice 20-45%AP 2-10%izvori energijeresorpcija vitaminagradivni sastojcifizioloki aktivne materije

  • **

    OKSALACETAT

    MASTI

    MK

    b-oksidacija

    Acetil-KoA

    Limunska kiselina

    JETRAAPETIT

    ACETONSKA TELA

    GLIKOGEN

    PREKURZORI

    GLIKOZA

  • **DEFICITSUFICITSLABIJIPR. REZULTATISTEATOREJASLABIJAKONZUMACIJAGOJAZNOSTPROMENE NA KOIPRIJEMIVOSTREPRODUKCIJA

  • PREDAVANJA- MINERALNE MATERIJE - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **Mala atomska masaVea rasprostranjenostVea rastvorljivost

  • **hranomvodom ( 0,01%

  • **DEFICITIKOLIINAUNOENJERESORPCIJAISKORISTIVOSTUSLOVI DEFICITASUFICITI PRIMARNISEKUNDARNI GRANINI OBLASNIAPSOLUTNIRELATIVNI

  • **Kalcijum (Ca)1,3 % TM (1,2 1,8)99 % u kostima, 35 % strukture kotanog sistemaCa2(PO4)2 85%; CaCO3 14%; MgCO3 1%

    1 % u tkivima zgruavanje krvi, kontrakcija miia, nervno miina razdraljivost

    Resorpcija prednji delovi TC zadnji delovi TCSvarljivost 90 95% (mladi) 30 35% (odrasli)Smanjuju oksalati (spana), fosfati

  • **Kalcijum (Ca)Viak trabekule (depo) kalcitoninMobilizacija parathormonRezerve 3 4 mesecaNegativan bilans graviditet i laktacija

    POTREBEEndogeni gubitak 1,5 3,0 g/100 kg TM/dan

    Potrebe u Ca, %

    BiljojediSvinjeivinaNosilje0,4 0,60,6 0,80,8 1,23,2 3,7

  • **Kalcijum (Ca)Deficit nepravilno okotavanje, tetanije, pad nosivostiSuficit taloenje (meka tkiva), interferenca (P, Mn, Zn, vit A, vit. D)

    IZVORI

    Sadraj Ca, %

    Zelena, senoRiblje, mesno branoZrnasta hranivaMineralna hraniva0,10 1,504,10 12,500,01 0,3018,0 36,2

  • **Fosfor (P)0,70 0,75 % TM 80 % u kostima, 15 % strukture kotanog sistema

    20 % u tkivima transfer energije (ATP), sastojak fizioloki aktivnih materija (fosfolipidi, fosfoproteini, nukleinske kiseline)Resorpcija duodenumSvarljivost 30 70% (mladi) smanjuje se sa uzrastomSmanjuje fitinska forma (, S, P 50% neorganskog)

  • **Fosfor (P)

    Deponovanje trabekuleMobilizacija simultano sa Ca

    POTREBE

    Endogeni gubitak 2,0 g/100 kg TM/danPotrebe u P, %

    BiljojediSvinjeivina0,2 0,40,4 0,60,6 0,8

  • **Fosfor (P)Deficit nepravilno okotavanje, promet E, reprodukcijaSuficit interferenca

    IZVORISadraj P, %

    ZrnastaMekinjeMineralna hraniva< 1> 115 - 25

  • **Ca P vitamin DIskoriavanje, promet zajednikiOptimalan odnos 2:1 (u kostima)Ca lie (-Ca +P) P zrno (+Ca -P)U praksi 1:1 do 2:1 (4:1 za nosilje)irok odnos 6:1 (preivari, seno)Uzan odnos 1:5 (svinje, zrnasta)Vitamin D NEOPHODAN!Preivari i konji ei deficit PSvinje i ivina ei deficit CaIntenzivna proizvodnja deficit P

    Zemljina koraBiljkeivotinje0,10 0,15 %0,20 0,30 % 0,7 %

  • **Magnezijum (Mg)0,05 % TM 70 % u kostima i zubima20 % u tkivima nervno miina razdraljivost (Ca : Mg), sastojak i aktivator enzima Resorpcija prednji delovi TCSvarljivost 40 60%smanjuje neizbalansiran odnos mineralnih materijaViak deponovanje spora mobilizacija

  • **Magnezijum (Mg)Deficit redak pana tetanija (uslovni, viak Ca)Suficit interferenca (P, Ca)

    POTREBEEndogeni gubitak 6,0 g/100 kg TM/dan0,06 0,20 % u obrokuU hrani >0,10% (ne dodaje se?)

  • **Natrijum (Na) Kalijum (K) Hlor (Cl)Osmotska regulacijaAcido bazna ravnoteaPrenoenje nervno miinih impulsaResorpcija prednji delovi TCNema stvaranja rezervi (Cl)

    NaKCl% TM0,150,300,20CelularnoekstraintraekstraJonkatjonkatjonanjon

  • **Natrijum (Na) Kalijum (K) Hlor (Cl)Hrana sadri dovoljne koliineNa : K = 1 : 10 (20)NaCl 0,5 1,0% SM hrane korekcija obrokaStomahikum, zain, konzervans, prikriva miris i ukusEkonomisanje konji, ovceDeficit lizavost pad apetita, TM, proizvodnje, reprodukcije uginueSuficit trovanje usled nedostatka vode za piePotrebe u Na, K i Cl, %

    NaKCl0,15 0,200,20 0,300,30

  • **Sumpor (S)0,15 % TM gradivni elementAmino kiseline metionin, cistin, cisteinVitamini tiamin, holin, biotinHormoni insulinNeorganski S u krvi, maloS:N = 1:10 (20)

    POTREBE 0,15 % SM hraneMonogastrine S proteina hranePreivari posredstvom mikrofloreDeficit deficit AK, vitamina hormonaSuficit ?

  • **Gvoe (Fe)50 mg/kg TM 0,005 % TM50% - hemoglobinMioglobin, enzimi (katalaza, peroksidaza)Funkcija transfer i razmena O2 i CO2 red-oks (citohromi), sastojak ili aktivator enzima (Krebsov ciklus), aktivacija O2, razlaganje H2O2, sinteza melaninaResorpcija prednji delovi TC, fero u feri oblikSvarljivost 7 15 % (potrebe)Metabolizam apoferitin feritin - transferin

  • **Gvoe (Fe)Deponovanje jetra, slezina, kosna srIzluivanje urin, feces (znoj, dlaka, roina)

    POTREBE30 60 mg/kg hraneu hrani 100 250 mg/kgDeficit smanjen apetit, pad proizvodnje, zamor, ubrzano disanje, pad imunitetaANEMIJA - mikrocitna, hipohromnaAlimentarna - mlekoSuficit opti simptomi, oligurija, dijareja, acidoza, konvulzije, hipersideremija, siderozaMaksimalna koliina 1 g/kg hrane

  • **Bakar (Cu)4 mg/kg TM, 50% u miiimaFunkcija aktivacija enzima (citohrom, oksidaza) metabolizam Fe, sinteza hemoglobina detoksikacija superoksida, sinteza melanina,mijelinska ovojnica, kolagenResorpcija prednji delovi TCSvarljivost 10 15%Metabolizam metalotionein - ceruloplazmineritrokuprein - kuprein

  • **Bakar (Cu)Deponovanje jetra, kosna sr (mitohondrije)Izluivanje feces, u, urin, mleko, perspiracijaPOTREBE6,0 10,0 mg/kg SM hraneu hrani 4 80 mg/kgDeficit anemijaJagnjad, prasad mikrocitna, hipohromnaGoveda, ovce, pilad makrocitna, hipohromnaPsi normocitna, normohromnaSuficit tolerancijaKonji do 800 mg/kgSvinje 250 mg/kg stimulativno Ovce 30 mg/kg - letalno Maksimalna koliina 25 - 100 mg/kg hrane

  • **Mangan (Mn)0,5 mg%kg TMMetaloenzimi (arginaza, piruvat karboksilaza),geneza holesterola, iskoriavanje glukoze,integritet membrane, reprodukcija, imunitetResorpcija prednji delovi TCSvarljivost do 5%Metabolizam a2-makroglobulin transferinIzluivanje u feces (>95%), urin, dlakaDeficit peroza zadebljanje i skraenje cevastih kostiju, papagajski kljun, retardiran rast, metabolizam UH, reprodukcija

  • **Mangan (Mn)Suficit najmanje toksian, manja konzumacija, antagonizam (Fe, J)Maksimalna koliina 1 g/kg hrane

    POTREBEPotrebe u Mn, mg/kg hraneSadraj Mn u hrani, mg/kg

    Goveda, svinjeKonjiPiladNosilje20 - 30405070

    KabastaKoncentrovanaita40 - 14015 - 40do 5

  • **Cink (Zn)20 mg/kg TMSastojak preko 200 metaloenzima (svih 6 grupa)metabolizam, transkripcija, translacijadeoba, rast, diferencijacija i reparacija elija hormoni, imunitet, osmotska regulacijaResorpcija prednji delovi TC 10 % Metabolizam metalotionein - a2-makroglobulinDeponovanje pankreas, jetra, slezina, bubreg, kosti, nervi, dlakaIzluivanje feces (95%), urin

  • **Cink (Zn)Deficit parakeratoza hiperkeratinizacija koe i sluznica (sadraj Ca i P, genetski)supresija gonada, reprodukcijapad imunitetaSuficit izrazita podnoljivost suficita interferencija sa drugim mineralimaPOTREBE 40 70 mg/kg hrane

    Maksimalna koliina 500 mg/kg hrane

    KabastaitaAnimalna20 - 5020 - 30+

  • **Selen (Se)U tragovimaSastojak glutation peroksidaze antioksidativni sistem (+ vit. E) zatita membrana selenoenzim (J), selenoprotein (spermatozoidi)Resorpcija 30 % Metabolizam selenocistein (selenoprotein P)Deponovanje bubrezi, jetra, slezina, pankreas placentaIzluivanje feces, urinredukcija selenita u nerastvorne forme

  • **Selen (Se)Deficit Zenkerova degeneracija zamena miinog tkiva vezivnim retardiran rastJagnjad, telad degeneracija srane i skeletne muskulaturePilad encefalomalacija, eksudativna dijatezaSuficit subakutni i hronini slepilo, salivacija, abdominalni bol, paraliza, atrofija i ciroza jetre, nefritis, miokarditisPotrebe 0,10 (0,20 - 0,30) mg/kg hraneMali raspon 1 sumnjivo, 4 kodljivo, 10 otrovno Sadraj u hrani varira odlika terenaMaksimalna koliina 2 mg/kg hrane

  • **Jod (J)0,0004 mg/kg TM>50% titna lezdaTiroksin, trijodtironin metabolizam, rast, razvie, reprodukcija, termoregulacija, mentalni razvojResorpcija 1 - 3 %Goitrogene materije Metabolizam u tireoideji - tireoglobulin - 80 - 90%Deponovanje ovarijumi, placenta, mlena lezdaIzluivanje urin (>85%), fecesProfilaksa jodiranje soli

  • **Jod (J)Deficit poveanje tireoideje, retardiran rast, neaktivnost, krae i deblje kosti, odlakavanje, kasnije stasavanje, reprodukcijaSuficit struma, miksedem, depresija, anoreksija, hipotermija, slab prirastPOTREBE

    Maksimalna koliina 50 mg/kg hranePotrebe u jodu, mg/kg

    GovedaSvinjeivina0,1 (0,6)0,20,3

  • **Kobalt (Co)0,001 mg/kg TMVeza sa vitaminom B 12aktivator enzimasinteza metil grupa i transmetilacijaenergetski metabolizam sinteza eritrocitaResorpcija 1 3 % Metabolizam cianokobalamin - aktivni transportDeponovanje miii, kosti, bubreg, jetraIzluivanje feces (85%), urin, mleko, znoj, roinaU hrani >0,1 ppm zdrava podruja
  • **Kobalt (Co)Deficit smanjenje ili izostanak apetita, ANEMIJA, neonatalni mortalitet, infestacije, propionat ne prelazi u sukcinatSuficit izrazito mala toksinost, antagonizamnedostatak Fe posledina anemijaPotrebe nepreivari preivarimg/kg hrane 0,07 - 0,10 0,0005 0,001Maksimalna koliina 10 mg/kg hrane

  • **Fluor (F)60 mg/kg TMStruktura zuba i kostijuPOTREBE10 mg/kg hraneu hrani 10 20 mg/kgDeficit nije eksperimentalno dokazanSuficit fluoroza (fosfatna ubriva)Svinje, preivari 50 mg/kgivina 400 mg/kg

  • **Molibden (Mo)U tragovimaSastojak oksidaza (ksantin, aldehid)Metabolizam purinaPOTREBEU hrani dovoljnoubrenjem suviakDeficit nije dokazanSuficit 8 mg/kg nekodljivo20 mg/kg potencijalno opasno

  • **Hrom (Cr)U tragovimaPotenciranje dejstva insulina, transport glukoze GTF - Glucose Tolerance Factormetabolizam lipida i proteina, hormoniResorpcija 0,5 % 1,5 - 5,2% 10 - 25 %Zavisi od izvora (organski, neorganski)Metabolizam LMCr - transferin - albuminiDeponovanje kosti, jetra, testisiMobilisan se ne redeponujeIzluivanje urin (stres), feces, znoj, dlaka, mleko

  • **Hrom (Cr)Deficit smanjeno dejstvo insulina, poveanje glikemije i holesterola, ketoza, smanjen fertilitet, plakovi na aorti, modani pormeaji, neuropatijeSuficit netoksian, 1 : 10.000 rasponCr+6 - kancerogen, jako toksian, detoksikacija potpuna u kiseloj sredini elucaPOTREBE0,033 0,2 mg/kg hrane U hrani 0,1 200 mg/kgMaksimalna koliina 1 - 3 g/kg hrane

  • **Ostale mineralne materijeSilicijum, vanadijum, litijum, niklFizioloki aktivni za neke vrste ivotinjaAluminijum, arsen, olovoUnose se hranom, biljke bez selektivne moiOtrovne mineralne materijeApsolutno otrovne teki metali (Cd, Hg, Pb)Hranljive u vikuINTERFERENCA

  • **SINERGIZAM(Slaganje)ANTAGONIZAM(Neslaganje)

  • **SINERGIZAMANTAGONIZAM

  • **Nain snabdevanjaVitaminsko mineralne predsmeeBriket lizavacModul 1 do 2 kritina elementaPanel svi elementi, vea koncentracija, razreivanjeKvalitetne soli, bioloki iskoristiva formapalatabilne, ujednaenost partikulaFormulacija za odreeni region, produktivnost, klimatske uslovePoznati proizvoa sastav, kontrola

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- VITAMIN F - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **Vitamin F (vienezasiene MK dugog lanca)18:2 -618:3 -320:4 -6linolnalinoleinskaarahidonskaFUNKCIJEFosfolipidi bioloke membraneporemeaj integriteta i funkcijeIntegritet i permeabilitet koegubitak vode, e, slaba diurezaPREKURZORI lokalnih hormona

  • **Vitamin F (vienezasiene MK dugog lanca)prostaglandinileukotrienitromboksaniFUNKCIJEReprodukcijaKoagulacija krviEkskrecija slobodne vode iz bubregaMotilitet DIT i ekskrecija vodeEndokrine funkcije, oslobaanje neurotransmiteraULOGA U ZAPALJENSKIM PROCESIMAREGULACIJA FUNKCIJE IMUNSKOG SISTEMAPrevencija ateroskleroze (hipertenzija, segregacija trombocita)Arterijska dilatacija, diureza vode i NaHomeostaza holesterola i TG, fizioloke funkcije srcaUblaavanje poremeaja fiziolokih funkcija izazvanih dijabetesom

  • **konverzijavie nezasiene ili dui lanacpromena pozicije NEMOGUA -6 PROinflamatorna, PROagregatna, imunoSUPRESIVNA uloga-3 ANTIinflamatorna, ANTIagregativna, imunoSTIMULATIVNA uloga-6 -35-10: 1Vitamin F (vienezasiene MK dugog lanca)

    linolna -6linoleinska -3prostaglandini2 serije3 serijetroboksani2 serije3 serijeleukotrieni4 serije3 serije

  • **DEFICITprimarniUSLOVNIretardiran rast, povean permeabilitet koe i gubitak vode,parakeratoza, prijemivost, poremeaj rerpodukcije,smanjena kontraktilnost miokarda, poveana agregacija trombocita SUFICITapsolutniPOREMEAJ ODNOSAVitamin F (vienezasiene MK dugog lanca)

    IZVORI(lipidi)linolnalinoleinskaKabasta hraniva61% linoleinskeZrnasta hranivaKukuruz50% linolneSoja75% linolneHraniva animalnog poreklalinolnaarahidonska

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- VITAMINI - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **VITAMINIKazimir Funk (1911) vita (ivot) + amin = vitaminiDEFINICIJA (?)Fizioloki aktivne organske materijeMikrosastojci hraneEsencijalne komponenteRazliite graeRazliite funkcijeRegulacijametabolizmarasta, razvitkareprodukcijeprometa energijefunkcije elijakoenzimi

  • **VITAMINIDEFINICIJAVitamini su ORGANSKE SUPSTANCEFIZIOLOKI AKTIVNE U MINIMALNIM KOLIINAMANEOPHODNE ZA ODRAVANJEzdravlja, ivota, rasta i reprodukcijekod JEDNE ili VIE ivotinjskih vrstai koje MORAJU DA SE DODAJU U HRANU jer NE MOGU DA SE SINTETIU u telu iline mogu da se sintetiu U DOVOLJNIM KOLIINAMA

  • **VITAMINIPOTREBEminimalneoptimalnesigurnosne

  • **VITAMINIDeficitAVITAMINOZEUnosSintezaResorpcijaIskoristivostAvitaminiRetko se javljaju, ekstenzivno stoarstvoSuficitHIPERVITAMINOZESve ee

  • **VITAMINIPODELARastvorljivostu vodiu mastimaFunkcijakohormonskakoenzimskaObezbeivanjeesencijalninutritivno metabolikiIZVORIhranasinteza GIT tkiva

  • **Liposolubilni vitaminiPrsten sa bonim lancemBrojni izomeri, razliita aktivnostResorpcija vezana sa koliinom i resorpcijom mastiDeponuju se u organizmuNe zahtevaju svakodnevno unoenjeDugotrajno unoenje + visoke doze = INTOKSIKACIJAVitamini A, D, E i K

  • **RETINOL (Vitamin A)KAROTIN prekurzora, b, g, hidroksi-b-kriptoksantinkarotenoidi, zeaksantin, a-karotin1 mg b-karotina:400 IJ goveda580 IJ ovce400 600 IJ konji1667 IJ - ivinaUloga nezavisno od vitamina A sinteza utog tela

  • **RETINOL (Vitamin A)FUNKCIJEVid sinteza rodopsina (vidni pigment)Deoba elija, diferencijacija, rastIntegritet epitela koa i sluzokoaReprodukcijaSinteza proteina (Ig, AT), antikancerogeno

  • **RETINOL (Vitamin A)METABOLIZAMkarotin (hrana)zid crevakrvotokjetra - sintezamasno tkivoizluivanjePOTREBE50 100 IJ/kg TM200 300 IJ/kg TM (ivina)5.000 10.000 IJ/kg hrane

    HRANAzelenasenomrkvakukuruzmlekomg/kg 6010 30 30 90 4do 2000 IJ

  • **KALCIFEROL (Vitamin D)Osifikacija, promet Ca i PBiljkeivotinjejetrabubrezi

    ergosterol+ UVD2ergokalciferolC257-dehidroholesterol+UVD3holekalciferolC1

  • **KALCIFEROL (Vitamin D)Fizioloka aktivnost homeostaza CaCreva resorpcijabubrezi reapsorpcijakotano tkivo deponovanjePOTREBE4 10 IJ/kg TM20 IJ/kg TM (ivina)2.000 IJ/kg hraneHipovitaminoza rahitis, osteomalacijaHipervitaminoza taloenje Ca u mekim tkivima

    HRANAzelenasenosilaamlekoanimalnamg/kg 500-2000 80 2004050 10000

  • **TOKOFEROL (Vitamin E)FUNKCIJEPlodnost (pacovi, avitalni spermatozoidi)Degeneracija srane i skeletne muskulature (jagnjad, telad)Encefalomalacija, eksudativna dijateza (pilad)Nezasieni fosfolipidi membrane O2 i slob. radikaliMultikomponentni antioksidativni sistem vit. E + Se

  • **TOKOFEROL (Vitamin E)POTREBE10 20 mg/kg hrane40 mg/kg (nosilje)Hipovitaminoza miopatije, oteenje miokardaHipervitaminoza ?

    Vrlo nestabilanoksidacijaANTIOKSIDANTEsterifikacijastabilnostESTERAZE

    HRANAzelenazrnastaklicemg/kg30 - 802 82000

  • **NAFTAHINON (Vitamin K)Sinteza protrombina i VII, IX i X faktora koagulacije

    FilohinonK1BiljkeMenahinonK2Bakterije

    MENADIONK3

  • **NAFTAHINON (Vitamin K)Biohemijske i enzimske reakcijeInterakcija Ca i vit. K zavisnih faktora koagulacijePOTREBEnisu utvrene1 2 mg/kg hraneu hrani 5 - 20 mg/kg Hipovitaminoza poremeaj koagulacije, iskrvarenje dikumarol (plesniv kokotac), kokcidiostaticiHipervitaminoza ?

  • **Hidrosolubilni vitaminiVitamini B grupe, CHemijski raznorodna i raznovrsna jedinjenjaObimna bakterijska sinteza (preivari, konji, kunii)Avitaminoze monogastrine, mlade ivotinjeNe stvaraju rezerveZahtevaju svakodnevno unoenjeNema intoksikacija viak se izluuje

  • **TIAMIN (Vitamin B1)Dekarboksilacija a-keto kiselina

    Pirogroana kiselinaMetabolizam UH promet ETiamin + ATPTPP, LTPPBakterijska sintezaburag, cekumdovoljna

  • **TIAMIN (Vitamin B1)Antivitamini tiaminaza (ribe, paprat) estek paraliza piritiamin amprolium (kokcidiostatik) POTREBE1,5 2,0 mg/kg hraneHipovitaminoza anoreksija, pad TM, ataksija, bradikardija, oteenja miokarda i perifernih neravaHipervitaminoza i/v blokada nervnih impulsa (kurare efekat)

    HRANAkvasacmekinjekabastaanimalnamg/kg40 1505 82 4+++

  • **RIBOFLAVIN (Vitamin B2)Transport vodonika (elektrona)

    Promet EBakterijska sintezaburag, cekumdovoljnaRiboflavin + ATP

    FMN, FAD(veza sa NAD, NADP)

  • **RIBOFLAVIN (Vitamin B2)POTREBE3,0 4,0 mg/kg hraneHipovitaminoza ivina retardiran rast, pad nosivosti, paraliza svinje dermatitis, atrofija epiderma konji katarakta, konjuktivitis, fotofobija (MPO)Hipervitaminoza ?

    HRANAkvasacmlekoostalamg/kg452 310 20

  • **Piridoksin (Vitamin B6)Bakterijska sintezaburag, cekumdovoljnaAdemin + ATPkodekarboksilaza (piridoksal fosfat)

    Amino kiselinedekarboksilacijatransaminacija

  • **Piridoksin (Vitamin B6)POTREBE3,0 4,0 mg/kg hraneHipovitaminoza lezije koe hiperkeratoza, eritem, edem anemija makrocitna, hipohromna nervni sistem razdraljivost, konvulzijeHipervitaminoza ?

    HRANAkvasaczelenaanimalnamg/kg30 401 515 30

  • **KOBALAMIN (Vitamin B12)Metabolizam propionske kiseline (Krebs)

    Sinteza metil grupaBakterijska sintezadovoljna4,5% Cometionin + homocistein + serin

  • **KOBALAMIN (Vitamin B12)POTREBE10 20 mg/kg hraneHipovitaminoza anemija perniciozna (ovek),normocitna (svinje), prosta (preivari) retardirani rast, pad nosivosti6,6 mg B12 + 0,31% metionina + 0,1% holinaHipervitaminoza ?

    HRANAbiljnaitaanimalnamg/kg 100 200do 40

  • **BIOTIN (Vitamin H)Fiksiranje CO2 (karboksilacija)Transkarboksilacija

    piruvat u oksalacetatSinteza masti, asparaginske kiselineDezaminacija AKBakterijska sintezaburag, cekumdovoljna

  • **BIOTIN (Vitamin H)Antivitamini sulfopreparati avidin (belance) nerastvorni kompleksiPOTREBE0,10 0,20 mg/kg hraneU hrani 0,1 1,0 mg/kgHipovitaminoza dermatitis, alopecijaHipervitaminoza terapeutski kvalitet kopita

  • **NIACIN (Vitamin B3, PP)Dehidrogenacija u red-oks sistemimaNikotinska kiselina

    Nikotinamid (sastavni deo NAD, NADP)Bakterijska sintezaburag, cekumdovoljnaPrekurzor - triptofan

  • **NIACIN (Vitamin B3, PP)POTREBE10 20 mg/kg hrane 30 40 mg/kg (mladi)Hipovitaminoza pelagra 4 D dermatitis, dijareja, demencija, delirijum (smrt)psi crni jezikHipervitaminoza ?METABOLIZAM

    Ugljeni hidrati(an)aerobna oksidacija glukozeMastiOksidacija i sinteza masnih kiselinaEnergijaInkorporacija u ATPVitamin ASinteza rodopsina

    HRANAkvasaczelenaanimalnamg/kg do 50030 6050 70

  • **PANTOTENSKA KISELINA (Vitamin B5)Sastavni deo KoA centralna uloga

    Acetat (Krebsov ciklus)Oksidacija a-keto glutarataSinteza AK, hema, holesterolaBakterijska sintezaburag, cekumdovoljna

  • **PANTOTENSKA KISELINA (Vitamin B5)Hipovitaminoza

    Hipervitaminoza ?POTREBE5 10 mg/kg

    HRANAkvasaczelenaanimalnamg/kg 80do 40++

    dermatitis koa, dlakaulceracije GIT slaba reprodukcijadegeneracija ganglija petlov hodoteenja nadbubrega sinteza steroidnih hormona

  • **HOLIN (Vitamin B4)Vitamin ??? Koenzim ???Sastavni deo lecitina (fosfolipida)Acetil holinTransmetilacija (labilne metil grupe)Lipotropan (metilacija masti)Sinteza u organimahranom (lecitin)dovoljnometionin + homocistein + serin

  • **HOLIN (Vitamin B4)POTREBEdo 1,5 g/kg Hipovitaminoza nedostatak fosfolipida, onemoguen transport iz jetre (b-oksidacija masnih kiselina)MASNA JETRAHipervitaminoza ?

    HRANAkukuruzitaanimalnag/kg0,4 0,60,8 1,03 8

  • **FOLNA KISELINA (Vitamin B9)Sastavni deo enzimaSinteza eritrocitaRegulacija glikemijeHipovitaminoza anemija (makrocitna), leukopenija Hipervitaminoza ?

    nosiljepiliiuriiitaanimalnag/kg0,30,60,90,1 0,31,0 3,0

  • **ASKORBINSKA KISELINA (Vitamin C)AntioksidantTransport vodonikaSinteza hidroksiprolinaSinteza kolagenaMetabolizam tirozinaInkorporacija Fe u feritinSazrevanje eritrocitaSinteza u organimaod najranijeg doba ljudi, primati, zamorci

  • **ASKORBINSKA KISELINA (Vitamin C)POTREBE - ?Preporuka do 1 (5) g/dan Izvori zelena hrana, voe, povre (limun, krompir, paprika)Resorpcija GIT (?)Izluivanje urin, (brzo?)Stres febra, transport, infektivne i metabolike bolestiHipovitaminoza skorbut krtost kapilara i kostiju, oticanje desni, ispadanje zubaHipervitaminoza ?

  • **VITAMINOIDIESENCIJALAN SASTOJAK HRANESIMPTOMI DEFICITASE UKLANJAJU i/ili UBLAAVAJUD O D A V A NJ E M

  • **INOZITOLMioinozitol Sastojak tkiva, lipotropanPrevenira nakupljanje holesterola u jetri+ holin normalan metabolizam mastiRezervni UHKomponenta fosfogliceridahrana + sinteza dovoljnoNedostatak alopecija (mievi) slab porast (ribe)

  • **PARAAMINOBENZOEVA KISELINASastavni deo folne kiselineglutaminska kiselina + pteridinsko jezgroPromoter rasta MO, neophodna za sintezu folataAntivitamini sulfonamidi Potrebe ?

  • **BIOFLAVONOIDI (Vitamin P, Vitamin C2) 800Izvori pulpa citrusnog voa

    CITRIN 30Smanjuje propustljivost krvnih sudova, poveava otpornost na prskanje RUTINOperjavanje, promotor rastaHESPERIDINAntioksidansNARANGINMetal helatESKULOZIDBakteriostatik (AB)BENZOPIRONAntitumorozna aktivnost, citostatik

  • **KALCIJUM PANGAMAT (Vitamin B15)Izvori kotice kajsije, pleva i mekinje pirina, kvasac, krv goveda, jetra konjaHipovitaminoza zamor, hipoksija, kardiopatije, poremeaji CNSHipervitaminoza ?

    Metabolizam lipidaSniava nivo holesterola, prevencija masne degeneracije jetreRed-oks procesiAdaptacija na fiziku aktivnost, promet kiseonikaDetoksikacijaStimulacija transmetilacije, sinteza kreatina

  • **LIPONSKA KISELINASinteza dovoljna S-METIL-METIONIN (Vitamin U)Stimulie operjavanje, rast, prirast, antiulcerozniAnalog metioninu donor metil grupe

    KoenzimMetabolizam UH (+ TPP redukuje piruvat u acetat)Metabolizam P i M veza sa Krebsovim ciklusom E

  • **ORTSKA KISELINA (Vitamin B 13)Metabolizam folne kiseline i vitamina B12Stimulator rasta brojleri, prasad, pacoviIzvori sporedni proizvodi industrije alkohola, surutka, mleko, korenasto krtolastaHipovitaminoza poremeaj jetre degeneracija elijaprerano starenje

  • **KARNITIN (Vitamin BT)Izvori surutka, mleko, meso, kvasacSinteza dovoljna (?)Koenzim, metabolizam masti transport i oksidacija masnih kiselina, sinteza masti, oksidacija acetoacetata (E keto tela)KOENZIM Q (Ubikvinon)Hemijski slian vitaminu EOslobaanje energije u respiratornom lancuSinteza elije dovoljna (?)

  • **LEATRIL (Vitamin B17, amigdalin, nitrilozidi)Prevencija i kontrola kancerarodanazaHCNtiocijanatIzvori kotice kajsije i drugog voa, gorki bademNEIDENTIFIKOVANI FAKTORI (NF)Rasta Operjavanja ReprodukcijeVitamini B grupe ???

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- VODA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **VODAUniverzalni rastvaraMedijum za transportSredina za proceseIzluivanje materija i toksinaRegulacija toploteMedijum za varenje i resorpcijuVoda = 50% hrane

    novoroenemladeodrasle80 %70 %50 60 %priplodneutovljeneFFBM55 60 %40 %71 73 %

  • **VODAPOTREBENe normiraju sePo volji (slobodno)Opasnost telad (vodena bolest)DEFICITeanjeKamila21 danOvca, magarac3 5 danaGovee, konj2 3 dana

  • **VODARACIONALISANJE VODOM Smanjeno izluivanje- urinom (10 15 kg govee, 1 kg kamila)- izmetom (80% goveda, 68% ovce) Smanjivanje evaporacije- dahtanje, znoj (10 20 l/dan) Posle eanja- povean unos vode

  • **VODAPOSLEDICE EANJAGubitak apetita (- 25 30 %)Smanjenje mlenostiSmanjenje turgora koeHipovolemijaMasovna uginua (- 15 20 %)SUFICITRetkoposle eanjaRenalna oboljenja edemihipervolemija

  • **SNABDEVANJE VODOMPOJENJESvakodnevno ne stvara rezerve (burag minimalno)T 0C vode leti zimi (utroak E)Pojilita valovi (runo) automatske pojiliceRadne ivotinje rad, odmor, VODA rad, VODA, radObrok VODA koncentrovani deo kabasti deo VODAHRANA

    Vodenasta90 %Dibre, repini rezanci, sp. pr. mlekaSona60 90 %Silaa, zelena, korenasto-krtolastaVlana15 60 %Senaa, silaa kukuruznog zrnaSuva< 15 %Seno, koncentrovana, mineralna

  • **SNABDEVANJE VODOMMETABOLIKA VODA Proteini100 g40 45 g vode Ugljeni hidrati100 g55 56 g vode Masti100 g100 107 g vode400 kJ10 16 g vodeodraslo govee do 3 l/dankamile (grba, dugo)

  • **SNABDEVANJE VODOM

    FAKTORIVIE VODEMANJE VODEVrsta ivotinjeDoba ivotinjemladeodrasleVrsta proizvodnjerast, laktacijatovStepen proizvodnje = vii porast = manji porastAmbijenttemperatura, vetarvlanostTip obrokacel., prot., pepeo, NaClNavikeobiljeOdavanje Erad, znojenje, febraTemperatura vodetoplahladnaIndividualne razlike>30 %

  • **POTREBE U VODIPotrebe u vodi, l/kg SM

    GovedaOvceKonjiSvinjeivina3,5 6,01,5 3,02,0 3,51,5 2,02,0 3,030 + mleko4 6 paa30 40 +12 l/100 kg TM0,2 0,5

    PodmladakOdrasle5,0 8,03,0

  • OCENJIVANJE HRANLJIVE VREDNOSTI HRANE FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **HRANLJIVA VREDNOST HRANECentralno pitanjehranljiva vrednost hranepotrebe u hranljivim sastojcimakvalitativno (koje)kvantitativno (koliko)HRANLJIVA VREDNOST HRANE je potpunija (vea)ukoliko u veoj meri zadovoljava POTREBE

    POTREBEEnergija + hranljive materijeHRANA + vodaO + proizvodnja

  • **HRANLJIVA VREDNOST HRANEOCENJIVANJE HRANLJIVE VREDNOSTI HRANE1. Prema hemijskom sastavu2. Prema svarljivosti3. Prema produktivnom dejstvu bilans materije bilans energije 4. Prema biolokom dejstvu5. Ogledima ishrane

  • **HEMIJSKI SASTAVWeende postupak (> 100 godina)jednostavne fiziko hemijske reakcijeuproen, neprecizanBaza prva informacijaGubici uzimanje, varenje, resorpcija, metabolizam NEPOTPUNA kvalitativna razlikaproteini (AK sastav) kvantitativna razlikaiskoristivost (lizin G, S)Hranljiva vrednost na bazi hemijskig sastava - NEJEDNAKAkukuruz : seno seno (preivari : monogastrine)

  • **SVARLJIVOSTOcena na osnovu toga koliko se hranljivih materija svariresorbujeiskoristi Deo resorbovane hrane za fizioloke potrebekoliina svarenih sastojakaREALNA osnovica

    svOMkukuruzsenoslamaceluloza + lignin%906040hemijski sastav + svarljivost

  • **SVARLJIVOSTODREIVANJE SVARLJIVOSTIEksperimentalni postupakKavezno dranje, ivotinje sa kesama za izmetPripremni period ienje GIT-aMerenje HRANE + FECESAHemijski sastav HRANE + FECESArazlika SVARLJIVOST((Konz Fec) : Konz) x 100Inertne materije (Cr2O3, lignin, SiO2, pigmenti)100 (100 x (%lh : %lf) x (%HMf : %HMh))

  • **SVARLJIVOSTPrimer: U desetodnevnom ogledu ovan je konzumirao 8 kg sena a u isto vreme izbacio 7 kg vlanog izmeta. Analiza je dala sledee rezultate:

    Protein, gMast, gBEM, gCeluloza, gUneto senom591,2112,02695,22583,2Izbaeno izmetom286,352,51099,01222,9Svareno304,959,51596,21360,3Koeficijent svarljivosti51535952

  • **SVARLJIVOSTKoeficijenti svarljivosti nekih najeih hraniva

    goveeovcakonjsvinjakokoZelena hrana7268666650Livadsko seno6260535040Slama404030--Stona repa8989858985Kukuruz zrno9191868988Riblje brano---9086

  • **SVARLJIVOSTFaktori obima svarljivosti

    Vrsta hranivakabasta , koncentrovana Vrsta ivotinjegruba: monogastrine , preivari Rasahaski - ZnDoba ivotamlade nerazvijen enzimski sistem stare slabija mastikacijaIndividualne razlikekombinovan obrok manje gruba hrana do 14 %Veliina obrokaobrono hranjenje pasaa Sastav hranesuficit ili deficit hranljivih materija prisustvo celuloze, lignina deficit proteina prisustvo vitamina i minerala Priprema obrokaMlevenje (goveda), kuvanje (psi)

  • **SVARLJIVOSTKoeficijenti svarljivosti nisu konstantne vrednosti PROSENI podaci tablice, vrsteHranljiva vrednost na bazi svarljivosti potpunija, EGZAKTNAGubici mimo fecesa prava i prikrivena svarljivostU fecesu sokovi za varenje, u, sluz, epitelne elije PROTEINI Korekcija: 0,4 0,5 g N/100 g SM (fekalni metaboliki N)PRIVIDNASVARLJIVOST PRAVAGubici u prometu svarljivih sastojakaTE

    PREIVARImikrobioloka aktivnostTEmetan (7 8 % BE)< konc. obrokaNEPREIVARIneznatni gubicibolja metoda

  • **PRODUKTIVNO DEJSTVOBilansni oglediKoliina hrane gubici (feces, urin, gasovi)Pokrie potrebaO + produktivnostViak = depo masti + proteinaglikogen (0,5 %)laktoza (mleko)mineralne materije + voda (E )Produktivno dejstvo = obim deponovanja M + Prmaterija = energija

  • **PRODUKTIVNO DEJSTVOBilans materijebilans N: Nkonz (Nfec + Nur) = prirast (proteini) gubici dlaka, deskvamisani epitel min.bilans C: Ckonz (Cfec + Cur + CCH4 + CCO2) = prirast (proteini + mast)

  • **PRODUKTIVNO DEJSTVOPrimer utvrivanja bilansa azota i ugljenika (odraslo govee, kastrat)21,1 g N x 6 (16,67% N u prot.) = 126,6 g proteina 52,54% C u prot. = 66,5 g C u proteinima680,1 g C 66,5 g = 613,6 g C76,5% C u mastima = 802,1 g masti

    AzotUgljenikUnos, gIzluivanje, gUnos, gIzluivanje, gHrana390,55-5668,2-Izmet-105,69-1456,9Mokraa-263,76-283,3Gasovi---3247,9Prirast-21,10-680,1UKUPNO390,55390,555668,25668,2

  • **PRODUKTIVNO DEJSTVOBilans energije75% potrebaOrganski sastojci hrane = E vrednostOrganski sastojci tela = E vrednostE pogodno meriloHRANAhemijski vezana TEBE

    BEkalorimetarska bombaSE- E fecesaME- E urina i gasovaTEspecifino dinamiko dejstvoNEista, produktivna E

  • **PRODUKTIVNO DEJSTVODnevni bilans energije goveeta (Armsbi i Fris, po Popovu)

    Koliina, gUnos E, kJOdavanje E, kJ%Livadsko seno6.988116.093Uljana sama4007.583Feces16.619 59.63548,2Mokraa4.3575.0664,1Metan1427.9396,4Otpala dlaka373680,3Toplota48.12138,9Prirast2.5462,1Ukupno123.676213.675100

  • **OGLEDI ISHRANEDirektnipraktininisu skupi odreivanje produktivnog dejstva hrane (tov, laktacija, rast, odravanje ivota)Produktivno dejstvo = utroak hrane/viak prirasta

    Grupni sistem ishraneK grupaO grupaosnovni obrokosnovni obrok kukuruzPrirast

  • **OGLEDI ISHRANEPeriodno grupni ogled za utvrivanje produktivnog dejstva stone repe u ishrani krava

    Ogledna grupaPripremni periodGlavni periodZavrni periodIOsnovna hrana + 3 kg zrnaOsnovna hrana + 3 kg zrnaOsnovna hrana + 3 kg zrnaIIOsnovna hrana + 3 kg zrnaOsnovna hrana + 3 kg zrna+ 8 kg stone repeOsnovna hrana + 3 kg zrnaIIIOsnovna hrana + 3 kg zrnaOsnovna hrana + 3 kg zrna+ 10 kg stone repeOsnovna hrana + 3 kg zrna

  • **BIOLOKA OCENAMikroingredijentikoliinavrlo znaajniNAJEGZAKTNIJA OCENA (uvek pre krajnjeg suda)

    Utvruje razlike koje se ne videsilaa30 40 % vrednosti senamuzare50 %tovgraaknekuvanpreivarikuvansvinjePRODUKTIVNOST ZDRAVLJE

  • **JEDINICE HRANLJIVE VREDNOSTI HRANEZa sada N E M A jedinstvene mereBE resorpcija, gubici, iskoriavanjeJedinice POTENCIJALNE energijea) svarljiva energijaSE, DEukupno svarljivi sastojciUSS, TDNb) metabolika energijaME Raspoloiva energija, ula u metabolike procese2. Jedinice PRODUKTIVNOG DEJSTVA hranea) ista (neto) energijaNE, Eb) produktivna energijaPE Energija koja je ostvarila koristan efekatMATERIJALNE jedinice energije (izvedene)a) SJb) OJc) JJd) ostale

  • **USS (TDN) I SE (DE)Jedinice proistekle iz ogleda svarljivosti TDN, kg = svP + svBEM + svC + svM x 2,25E = 17,17 kJ/g (deo proteina koji se koristi kao energija zbog gubitka urinom - ureja)Znaaj koeficijenti svarljivosti (procena, ME, NE)

    SEnema sutinske razlikeTDNSE = TDN x 4,41Eprot = 23,87 kJ/g

    PrihvatljivoKoncentrovana hranivasv OM kukuruza88 91 % (sve ivotinje)NeprihvatljivoKabasta hranivasv OM sena50 75 % (goveda)sv OM sena30 75 % (sve ivotinje) razlikeCH4, celuloza, lignin

  • **MEPreciznije od SE iskljueni gubici urinom i gasovima IZRAUNAVANJE1. Direktno: ME = BE (Efec + Eur + Egas)ME = SE (Eur + Egas)Eprot = 19,26 kJ/g N ravnoteaEprot = 28,48 kJ/g sinteza2. Primenom faktora za svarljive sastojke3. Primenom jednaina (Rostok)

    SE : MERelativno konstantan odnos100 : 82preivariSrazmerno gubicima100 : 95nepreivari

  • **MEEfikasnost korienja ME od 100 kJ ME hrane iskoristi se:

    33 kJSpoljanji rad (vua, noenje i dr.) 55 kJSinteza telesnih masti (goveda, ovce) 70 kJOdravanje ivota (goveda, ovce) 68 kJProizvodnja mleka (goveda, ovce, konji) 80 kJProizvodnja i odravanje ivota (svinje) 82 kJRast mladunadi u vreme mlene ishrane100 kJOdravanje telesne temperature kod niskih spoljnih temperatura

  • **NE (PE)Egzaktna (bilans C i N)Prihvatljiva (vodi rauna o gubicima)Pogodna (deo koji se koristi)Mogunost primene ???Ista koliina hrane razliito produktivno dejstvo razliita PE ivotinja

    NE Masti20 : 1 Proteini20 22 % (25) SMpravi 45 85 %, amidni 15 55%Celuloza15 18 % SMbez lignina, visoka svarljivost vegetacioni stadijumMasti4 5 % SMVitaminikarotin 50 100 mg/kgB kompleks, K, CNFR: gonadotropni, estrogeniSvarljivostpreivari75 80%konji svinje proteinido 60 % do 50 % 80 %E vrednost0,1 0,15 SJ/kgOdnos hranljivih materija 1:3 1:6

  • **PAA I PANJAKProleejesen (zima) visina biljaka 10 15 cm (25)Izbor vrste goveda, konji, ovce

    Govedaodgrizaju neto vie od zemlje, brza regeneracija, slabo korienjeKonjiodgrizaju neto nie od govedaOvceodgrizaju vrlo nisko (upanje), otri papci biraju (negativna selekcija)Kozevrlo mlada vegetacijaSvinjeriju brnjicaivinaGUSKE, URKE, kokoke, patke

  • **PAA I PANJAK

    SISTEMI NAPASANJASlobodno napasanjenajstariji, najneekonominiji nainneplanski, po celoj povrinibiranje, unitavanjePoluslobodno napasanjedok se ne popase odreena povrinaPregonsko (rotaciono) napasanjeplansko, ravnomerno napasanjeregenerativna sposobnostpotrebe ivotinjastepen gaenja i unitavanja

  • **PAA I PANJAKSlobodno napasanje

  • **PAA I PANJAKPregonsko napasanje

  • **PAA I PANJAKBOTANIKI SASTAVgramineeleptirnjaeostale 60 %20 %20%leptirnjae 50%visoke SREdnjeNISKEI, II, III klasalie

    GRAMINEEvrstavrsta >0,5 uk.Vrlo ekstenzivni2000 (200)Ekstenzivni7515Dobri pregonski60 80Intenzivni pregonski4020

  • **PAA I PANJAKLEPTIRNJAE109 vrstafiksacija NproteiniZastupljenost 10 25 % 10 % +1%Hranljiva vrednostvisokaosrednjaniskaBezvredne, kodljive, otrovneKISELE TRAVEa, sita, rogoz (trska)grubo, otro liecelulozasvarljivostSiO2, Ca oksalatmehanika oteenja

  • **PAA I PANJAKPrinos panjaka koliina proizvedene zelene mase (kg/ha)SJ/ha SM/ha3000 povoljan7000 odlianBroj pregonaoptimalno 1 3 dana

    Izrastanje trave do iste visineMaj2 3 nedelje100 %Jun3 nedelje74 %Jul3 4 nedelje55 %Avgust4 5 nedelja52 %Septembar6 nedelja58 %

    regenerativna sposobnost trave (dana) + 1napasanje (dana)

  • **PAA I PANJAKVeliina pregonaPotrebeSM = 3 4 % TM500 kg15 20 kg SM70 kg/danBroj turnusaOptereenje pregona (broj grla u turnusu)

    broj grla x napasanje (dana) x potrebe (SJ/dan)prinos (kg/ha) : broj turnusa

    prinos u turnusu (kg/ha)napasanje (dana) x potrebe (kg/dan)

    vegetacijski period (dana)regeneracija (dana)

  • **PAA I PANJAKNain iskoriavanja pregona

    Ekstenzivan oblikManji broj veih pregona2 5 danaJednodnevno napasanje80 180 m2Poludnevno napasanje40 100 m250% potreba + dodatno

  • **ZELENA KRMA SA ORANICAAgrotehnika proizvodnja zelene hrane na oranicamauljana repica ogrticastoni keljstoni kupus 10 0C 25 0C 15 0C 12 0CLie i glave eerne repeCima (nadzemni delovi) krompira, paradajza

    LUCERKAkg/danKUKURUZkg/danKrave20 25Krave40 50Junad5 20Junad20 40Svinjedo 10SUNCOKRETkoristi se vrloOvce2 4maloivinaPo volji

  • **ZELENA KRMA SA ORANICAKukuruzSuncokretKupusUljana repica

  • **ZELENI KONVEJERPlanska i sistemska setva i etva zelene hrane od ranog prolea do kasne jeseni

    VrstaSetvaetvaUljana repicakraj VII15. aprilUljana repica + rapoetak IX1. majRa + graakkraj IX15. majOvas + grahorica + graakpoetak III1. junLucerkapoetak IXmaj, jun, julZeleni kukuruz1. julZeleni kukuruz15. avgustSudanska trava15. jul, avgustZeleni kukuruzseptembar, oktobarStoni keljnovembar

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- SUVA GRUBA HRANIVA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **KONZERVISANJE ZELENE HRANEKonzervisanje - SUENJEMNajstariji vidAspekti:nutritivni smanjuje hranljivu vrednostekonomski poskupljuje zelenu hranu

    Periodvegetacijemirovanjaoko 8 (6) mesecioko 5 (7) mesecidovoljnonedovoljnoviak

  • **SENOZelena masa sakupljena u periodu rasta biljaka i konzervisana suenjem za kasniju upotrebu

    Columellarastresito sakupljanje i nabacivanje zelene mase tokom nekoliko dana da se zagreje i skuva sama od sebe, a zatim se hladi i sadeva u stogove1940 1950. god.era visoko energetskih obroka, male koliine kabaste hrane1970. god.nedostatak hrane za ljude

  • **TEHNIKA PRIPREME SENANiz postupaka sa zelenom biljnom masomCilj smanjenje % vode (konzervisanje), obezbeenje kvalitetne hrane za zimski period

    Kosidbadinamika fiziolokih i hemijskih promena u razliitim fazama vegetacijeCvetanje i stvaranje plodovaprestrojavanjestabljikacelulozaliesuenje, opadanjeproteiniseme, plodvremelivadske traveklasanje najbrojnije vrste do poetka cvetanjamonokulturepoetak cvetanjavrsta ivotinjemonogastrinemlade biljke (pre cvetanja)mladi preivaripoetak cvetanjaodrasli preivaripuno cvetanje

  • **TEHNIKA PRIPREME SENARuno neravnomerno, skupoMAINSKISuenje 75 80 % vode15 18 % vode Inhibicija rasta MO

    Kosidba - nainvisokamanji prinosido 30 %niskabrijanje regeneracija prljavo senoodgovarajua4 cm prinos + kvalitet + regeneracija

    Na zemljiI faza suenje do 35 % vlageu otkosimaprevrtanje vie puta gubici do 60 % neekonomino, RAIRENOu talasimavie otkosa jedan na drugi gubici do 30 % manji broj prevrtanja 6 48 satigomile (naviljci)visine 80 cmna vilamagomile do 100 cmrazbacivanjeII faza dosuavanje do 20 25% vlage 1 3 dana plast, stog

  • **TEHNIKA PRIPREME SENASuenje Skladitenje, uvanje Otvoreni, natkriveni, zatvoreni senicigubici 5%

    Iznad zemljeNa napravama10 12 danaRozge, brklje, kupe, piramide, ograde, nogare, vedski jahai+ 15% hranljiva vrednost+ 20% svarljivostVetako suenjehladan vazduhtunelitopao vazduhsuniceDehidratacijadehidratori T = 600 0Cfilm, T = 60 0C voda trenutno isparavagubici minimalni!

  • **TEHNIKA PRIPREME SENATransport livadaskladitehranilica

    Rastresito, dugo senoplast, stogkupah = 57 m r = 5 6 m510 ta = 23 m, b = 27 m, c = 24 m16 tkamarapravougaonaa = 46 m, b = 57 m c = 2025 m60 80 kg/m3Seckano senovlaga 18 20 %3 5 cmUpakovano senoBalepravougaonamala30 60 kg (m3 = 140 kg)velika450 700 kgobla, umotana360 900 kgKockasabijanje3 4 puta vie/m3Peletiranjesmanjena selekcija i rastur (20%), 1/5 1/3 prostora zelena masa75 80 % vodepoludnevno provenula35 40 % vode

  • **PRIPREMA SENAKosidba

  • **PRIPREMA SENASuenje u otkosima

  • **PRIPREMA SENABubanj za dehidrovanjeSuenjeNa napravama

  • **PRIPREMA SENASakupljanje i transport

  • **PRIPREMA SENABaliranje

  • **PRIPREMA SENASkladitenje

  • **GUBICI TOKOM SUENJA

    LucerkalieSMproteiniI otkos35 %20%29 %

    Oksidativni gubicidok pokoene biljke ne svenu (40 45% vlage) disanje oksidacija lako rastvorljivih UH, skrob, delom proteini 5 8 hFermentativni gubiciSputanje vlage do 20%, produeno dejstvo enzima na OM (proteini, amidi)gubici 20 30% (karotin 30%, vit. B 25%) 36 hIspiranjeatmosferske padavine (kia, rosa)karotin do 90%, hranljive materije 50 60%mineralne materije 30 40% (K 50%, Ca 30%, P 25%)Porast vlage rast MO gubici do 20% rast 0T AUTOKOMBUSTIJA Mehaniki gubiciSve faze, gubici do 25%

  • **GUBICI TOKOM SUENJA

    Uzrok gubitakaGubici, %SMHranljiva vrednostProcesi disanjado 105 15 Mehaniki gubici5 105 15 Fermentativni gubici5 105 15 Smanjenje vrednosti SMdo 2010 15 Ukupno10 5025 50

    Nain suenjaGubici, %Karotin, mg/kgliaproteinaNa zemlji4743103Ventilatorom1818207Dehidrovanje71324

  • **VRSTE SENA

    Botaniki sastavgraminee, leptirnjae, meavineLokalitetlivadsko, umsko, stepsko, barsko, planinskoNain dobijanjazeleno (obino), mrko, vitaminsko proteinsko, otava, dehidrovanoKvalitetloe, osrednje, dobro, vrlo dobro, odlinoHigijensko stanjeupotrebljivo, neupotrebljivo

  • **HEMIJSKI SASTAV SENA

    Hemijski sastavSenoleptirnjaameavinagramineaSM, %85 92 8585Pepeo, %6 10 7 8 5 8 Proteini, %11 22 11 14 5 12 Masti, %1 3 2 3 2 4 Celuloza, %15 35 25 28 20 35 BEM, %30 40 30 39 37 47 Ca, %0,90 1,500,41 0,650,27 0,85P, %0,20 0,400,20 0,280,06 0,40Karotin, mg/kg30 120 15 30 5 30 SV, SJ/kg0,20 0,500,30 0,340,26 0,42

  • **LIVADSKO SENOSuenjem zelene mase graminea, leptirnjaa, kiselih, korovskih i otrovnih travaRAZNOVRSNOSTBV proteina do 80%

    Hemijski sastavLivadsko senoloeosrednjedobrovrlo dobroodlinoProteini, %7891114Celuloza, %3330272120Ca, %0,500,600,620,700,72P, %0,190,210,280,400,42Karotin, mg/kg515203050SV, SJ/kg0,270,300,340,410,42

  • **SENO LEPTIRNJAA

    Hemijski sastavSeno lucerkepre cvetanjau cvetanjuposle cvetanjabr. deh. lucerkeSM, %85858592Pepeo, %9,07,77,59,5Proteini, %16,014,012,518,2Masti, %2,52,02,02,6Celuloza, %22,028,032,324,7BEM, %33,533,330,737,0Ca, %1,361,261,131,25P, %0,240,220,210,28Karotin, mg/kg808065120SV, SJ/kg0,360,300,240,37

  • **VITAMINSKO PROTEINSKO SENOProteini lie (seno od lia)otavaruno, mlaenjem, mainskiKarotinsunce razlae hladVit. D2sunce stvara sunceMRKO SENOPlaenje tek provenule trave (oko 50% vlage) + sabijanjeOksidacija 0T = 60 70 oC autokombustija mrka boja

  • **VRSTE SENALivadsko senoSeno lucerkeLoe livadsko senoSeno lucerke, peletirano

  • **ISHRANA KABASTIM HRANIVIMA

    ivotinjaKonc. hranivaSenoKabasta konzerviranaZelena masaUkupno kabastaKrave muzare37,923,119,419,662,1Steone krave19,429,05,945,780,6Junad, odrasla69,816,38,75,230,2Junad, mlada8,715,54,171,791,3Ovce, koze10,44,73,181,889,6Konji20,618,310,250,979,4

  • **ISHRANA KABASTIM HRANIVIMA

    Govedamuzne krave1,0 1,5% TMlivadsko seno 8 10 kgseno lucerke do 4 kgzasuene krave1,5 2,0% TMjunad1,0% TMOvce, koze1 2 kg/dan (6 kg)Konji1,5 2,0% TMSvinje, ivina5 10% PKS

  • **ISHRANA BEZ SENAKetozaDislokacija siritaTonus miia buragaFunkcija buragaIzostanak preivanjapljuvakapufer za kiseline buragaFermentacija u buragusiretna kiselina

  • **FAKTORI KVALITETA

    Botaniki sastavvrstaleptirnjaemeavinegramineekvalitet++++++Period vegetacijecvetanjeranosrednjepunoseme++++++++++Prisustvo liavie liabolji kvalitetBoja (zelena) minimalni gubici ouvan palatabilitetMiris prijatan, vrlo aromatianvrstoa vre starije stablo manja svarljivostPrimese organske korov, tetne biljke...Uslovi uvanja suvo, tamno, hladno

  • **FAKTORI KVALITETASadraj HM, konzumacija, svarljivost, efikasnost

    Hranljive materijeLucerka, cvetanjeprepoetaksredinapunoProteini, %21,118,914,716,3NDF, %40,542,052,559,5ADF, %30,233,038,045,9Svarljiva SM, %62,761,654,852,9Konzumacija, %TM2,081,971,481,42Mleka 4%, l39,535,030,029,4SE, MJ/kg11,6310,439,589,04USS, %63565249Ca, %2,101,751,501,29P, %,0340,280,250,25Prirast, g/dan0,4860,3450,2860,218kg sena za kg prirasta9,5913,5116,0021,44

  • **SREDSTVA ZA KONZERVISANJESo 1%inhibira rast MO???visoke doze tetne stomahikumboja, ukus, palatabilitetHemijski kondicioneri prskanjerazlaganje votanog sloja, elijskog zida bre isparavanje vodedesikanti KCO3, NaCO3, NaSiO2, metil estri masti i ulja(pesticidi)Bakterijski inokulanti produkcija mlene kiseline bakteriostatsko, bakteriocidno ???

  • **SREDSTVA ZA KONZERVISANJEKonzervansi inhibiraju rast MO, spreavaju zagrevanje

    propionska kiselinavlaga, % 20 2525 3030 - 35propionska kis., % 0,5 1,0 1,5(siretna kiselina, anorganske kiseline, formaldehid)(mirisi, ukusi, antioksidanti)

    bezvodni amonijakinhibira rast MOhranljiva vrednost (proteini)toksinost

  • **OSTALA SUVA GRUBA HRANIVASlama nakon etve poljoprivrednih kultura

    Celuloza, %Proteini, %BEM, %SV, SJ/kgOdnos HM28 40 (50)3 5 (8)20 - 400,06 0,30 1:6080

    60 70% ista celuloza50 55% pentozani15 30% lignin15% UH1 3% kutin

    Svarljivost OMpreivarikonji50%20 30 %

  • **OSTALA SUVA GRUBA HRANIVAPleve, mahune, ljuske nakon vridbe zrnastih hranivaLisnik granice i izdanci sa mladim liem

    proteini, %celuloza, %SV, SJ/kg2 - 1516 - 430,05 0,33

    proteini, %celuloza, %SV, SJ/kg11 18 14 22 0,20 0,35

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- SILAA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **SILAAKonzervisanje sveih zeljastih biljaka i drugih hraniva bogatih vodom mlenom kiselinom kao specifinim konzervansom koji se stvara u anaerobnim uslovima tokom procesa siliranja

    Prednosti1. Korienje kada nema zelene mase2. Dugotrajna odrivost(1, 2, 10... 40 godina)3. Jeftina hrana4. Korienje sezonskih hraniva i otpadaka5. Vremenske prilike ne ometaju proces siliranja6. Smanjivanje zapremine seno silaa 1m3 1m3 70 kg 600 800 kg60 kg SM 150 kg SM7. Manji gubici

  • **SILAAPodela hraniva prema mogunosti siliranja:hraniva koja se lako silirajuhraniva koja se teko silirajuhraniva koja ne mogu da se siliraju

    Uslovi za normalno odvijanje procesa siliranjaOdnos SM:voda30:70 (< nedovoljno za rast MO, > vodenasta silaa)eerni minimumnajmanja koliina lako rastvorljivih UH potrebnih za brzo sputanje pHAnaerobni uslovimleno-kiselinske bakterije su anaerobiPrisustvo proteinadeluju puferski (lucerka)

  • **POSTUPCI SILIRANJA

    Topli postupakpostepeno slaganje i sabijanje silane mase tokom nekoliko dana. 0T 50 oC, vei oksidacioni gubiciHladni postupakjednovremeno slaganje i sabijanje silane mase, 0T 30 oC, manji gubiciUpoterba dodatakaUH hraniva (do 10%), kulture MOUpotreba hemijskih sredstavaslatka silaa kiseline, soli, sterilansi, ureja, NPN

  • **TEHNIKA SILIRANJA

    Kosidbazeleni kukuruz, sirak, suncokret, lucerka i dr.Seckanjeodresci razliite duine (1 3 5 10 cm), gnjeenjeTransportkamion, traktorska prikolicaIstovar u silo prostoreto bre, sve u jednom danuSabijanjegaenje, maljevima, traktorom, guseniarom, gravitacijaIzolacijater papir, plastina folija, slama, zemlja

  • **KOSIDBATroreda kosilica za kukuruz

  • **KOSIDBAUbiranje, seckanje i utovar u prikolicu

  • **KOSIDBAKosilica sa prikolicom

  • **KOSIDBAUbiranje kukuruza

  • **KOSIDBASeckanje

  • **KOSIDBADodatno gnjeenje izmeu dva rotirajua valjka

  • **KOSIDBASilana masa spremna za sabijanje

  • **PUNJENJE SILO PROSTORAPunjenje silo rova

  • **PUNJENJE SILO PROSTORASabijanje traktorom

  • **PUNJENJE SILO PROSTORAIzolacija PVC i stare gume

  • **OBJEKTI ZA SILIRANJEBaterija silo rovova i harvestori (silo tornjevi, levo)

  • **SILIRANJE NA ZEMLJIIstovar iz prikolice u mainu za punjenje PVC vrea

  • **SILIRANJE NA ZEMLJIPunjenje vrea

  • **SILIRANJE NA ZEMLJIDodavanje inokulanta za bre siliranjeinokulant

  • **SILIRANJE NA ZEMLJIPlanina silae pripremljene na tlu

  • **SILIRANJE NA ZEMLJIPrethodno, silirana masa spremna za upotrebu

  • **FAZE SILIRANJAI AEROBNO DISANJEheksoze H20 + CO2 + toplotapirogroana kis., alkoholiproteini NH3Ia ANAEROBNO DISANJEendogeno anaerobno disanje (endogeni enzimi)eeri CO2, organske kiseline, alkoholiII ZAVRETAK INTRAMOLEKULARNOG DISANJAbiljna masa odumire, brz razvoj anaeroba

  • **FAZE SILIRANJAIII POETAK MLENO KISELINSKOG VRENJA1 mol heksoza 2 mol mlene kiseline 6 mol pentoza 8 mol mlene kiseline + 3 mol siretne kiselinebuterna fermentacijom eera, mlene kis., soli MK, alkohola i proteinaIV MAKSIMALNO MLENO KISELINSKO VRENJEV TETNO PREVIRANJEne sledi nuno, promena uslova, prodor vazduha plesni, aerobni MO, truljenjeSTERILIZACIJA

    mlenasiretnabuternaukupno, %pH1,5 2,0 0,3 0,5 do 0,022,0 2,5 3,5 4,2

  • **HEMIJSKI SASTAV SILAEOcena kvaliteta:pHIMKbuternaamonijak

    SM, %20 35 Voda, %65 80 Pepeo, %,08 7,0 Proteini, %1,5 3 (5)Mast, %0,3 2,1Celuloza, %3 10Ca, %0,08 0,57 P, %0,04 0,12Karotin, mg/kg15 25SV. SJ/kg0,12 0,15 (0,25)

  • **GUBICI PRI SILIRANJUUPOTREBA SILAE U ISHRANI

    Ugljeni hidrati5 15 % SMGornji sloj4 10 %Karotin, Mg, vit. CSok1 3 %UKUPNO10 30 %

    Muzare20 30 kg (6 7 kg SM)Telad, 2 5 meseci5 kgTov10 15 (30) kgOvce1 2 (6) kgKonji7 10 kgKrmae5 kgTov3 kgKokoido 50 gGuskedo 200 g

  • **OBJEKTI ZA SILIRANJE

    PROVIZORIJUMIsilo jame, polurovovi, silo rovovi, adaptirani silosipodzemne vode, gubiciOBJEKTI ZA DUGOTRAJNU UPOTREBUzidane silo jame, silo baterije, silosi od vrstog materijala, silo tornjeviulaganje u objekte - cenaNADZEMNO SILIRANJEsuvo i ocedito zemljitesiliranje u plastinim vreama

  • **SENAAKonzervisanje sveih zeljastih biljaka kombinacijom suenja i siliranjaPrednosti senairanja:konzervisanje hraniva koja se teko silirajukonzervisanje hraniva koja se teko suevremenske prilike ne ometaju procesmanji gubicismanjivanje zapremine 30 40 %

  • **SENAATEHNIKA PRIPREME SENAEKosidbaProvenjavanje zelene mase (u otkosima) 5 10 h, smanjenje vlage na 55 60%SeckanjeSabijanjeIzolacijaPROSTORI kao za silau

    SM, %35Proteini, %7 13Ca, %0,23 0,70Karotin, mg/kg80SV, SJ/kgdo 0,45

    Muzare 10 20 kgtov 15 20 kgOvce 1 2 kgKonji 3 5 kgKrmae 1 kgtov 3 kg

  • - KORENASTO KRTOLASTA HRANIVA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **KORENASTO KRTOLASTA HRANIVAUkusna, dijetetska, palatabilitetNedostatak P, MM, vitamina, balastaSirova, kuvanaLako se kvareHemijski sastav

    Voda76 91%Pepeo0,4 1,3%KCa:PProteini0,4 2,1%svarljivost 70 80%amidikrompir 20%repa 60%Mast0,1 1,0%svarljivost 90%Celuloza0,5 1,6%hemiceluloza, pektini (repa)BEM5 20%skrob (krompir), saharoza (repa)VitaminiC, Bkarotin (mrkva)

  • **KORENASTA HRANIVAREPE stona, eerna, polueerna, ugarnjaa, postrna, broskvaStona mrkva karotin

    Stona repaMuzne krave30 kg1/4 - 1/3 SMstimulacija mlenostikonzistencija maslaca, mirisTovna govedado 50 kgKonji10 15 kgSvinje2 8 kg

  • **KRTOLASTA HRANIVAKrompir 4,5 kg = 1 kg kukuruza bekon tovLjuske od krompira industrija prerade ioka 16 17% inulina Bundeva, bostan, voe

    Tovna goveda20 30 kgMuzne krave10 kgKonji5 6 kg (15)Svinjedo 10 kgkuvan (solanin)

  • **TRAPLJENJENain konzervisanja korenasto krtolastih hraniva

    TRAPOVI+ 4 0Czidovi obloeni slamomotvori odvode CO2 i toplotu30 0Crazvoj MO suprimirandisanje elija minimalnoGubici disanje, klijanje, truljenje5 10% (mart)

  • **KORENASTO KRTOLASTA HRANIVASTONA REPA

  • **KORENASTO KRTOLASTA HRANIVAKROMPIR

  • **KORENASTO KRTOLASTA HRANIVABATATA (slatki krompir)STONA MRKVAKASAVA

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- ZRNASTA HRANIVA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **ZRNASTA HRANIVAKoncentrovana hraniva biljnog poreklaIzvor energije (ugljeni hidrati, masti)Izvor proteinaPODELAZrna ita kukuruz, jeam, ovas, penica, ra, pirina, sirak, proso, muhar, heljda, urodicaZrna leptirnjaa soja, graak, pasulj, bob, soivo, lupina, grahoricaSeme uljarica suncokret, bundeva, susam, lan, repica, konoplja, kikirikiOstala hrastov ir, bukov ir, kesten

  • **ZRNA ITAkoncentrovanaugljenohidratnaenergetska1:51:16Delovi zrnaOmota (kouljica, mekinje) proteini, minerali, vitamini, celulozaEndosperm (branasti deo) ugljeni hidrati (skrob)Klica (embrio) masti, proteini, vitaminiPlevica (omota) celuloza

    jeamprosoovasheljdapirina7 15%25%33%20 35%20 25%

  • **DELOVI ZRNA

  • **ZRNA ITAHEMIJSKI SASTAV

    Voda, %1013skladitenjePepeo, %2 5kukuruzpirinaCa0,020,15nepovoljan odnoskukuruzheljdaP0,220,45fitinheljdapenicaProteini, %7,715pirinap. jeamBVniskadeficit AKlizin, metionin, cistin, triptofan

  • **ZRNA ITAHEMIJSKI SASTAV

    Mast, %1,54rakukuruzCeluloza, %211kukuruzovassvarljivostBEM, %5576skrob, svarljivostovaskukuruzSV, SJ/kg0,6000,800ovaskukuruzenergijaVitaminikarotinaneurinriboflavin E D, Ckukuruz+++ +++

  • **KUKURUZ

    PepeoCaP1,20,020,30fitinProteinzeinglobulin, glutelin8,550 %50 %deficitlizinOpaque 2triptofannikotinamidMastNMK4+++omekava masno tkivo

    zrno, klipprekrupljensamlevenUKUPNOkonji, ovce, teladgovedamuzare, junad u tovu, svinje, ivina40 80%

  • **KUKURUZ

  • **JEAM

    Proteini6 10%10 15%deficit lizinaCeluloza5,4%plevica14 15%Mast1,8 2,1%ZMKmasno tkivo

  • **OVAS

    Proteini12%Celuloza11 %plevica33 - 50%Mast4%SV0,600 SJ

    zrnoneoljutenoljutenkonji, muzarepriplodnjacisvinje, ivina

  • **PENICA

    Proteini11 13%CelulozaglukaniviskozitetsvarljivostPKS20%enzimi

  • **RA

    Proteini12%ivinadijarejaCeluloza2,3%konjipododermatitisSV, SJ/kg0,700ovce

  • **PIRINA

    Proteini7,7%psikuvanCeluloza8,8%sluzSV, SJ/kg0,640

  • **SIRAK

    Proteini9,8%SV, SJ/kg0,760Celuloza2,0%Mast3,2%do 50% kukurza

  • **PROSO

    Proteini10,5%SV, SJ/kg0,600Celuloza8,1%mlevenjepticeMast3,3%muhar, svetlo seme

  • **HELJDA

    Proteini10,3%Celuloza10,8%ljuska14 15%Mast2,2%drvenasta, neukusna

  • **URODICASmea izlomljenih, smeuranih i sitnih zrna itarica, zrna leptirnjaa, korovskog semena i semena tetnih i otrovnih biljakaOstatak nakon vridbeHemijski sastav i hranljiva vrednost variraNajmanje 70% korisnog semenaivini se daje nesamlevenaNe daje se bremenitim ivotinjama i podmlatku

  • **ZRNO LEPTIRNJAAHEMIJSKI SASTAVkoncentrovanaproteinska1 : 21 : 4

    Voda, %1013skladitenjePepeo, %2,8 4,512,2graaksojalucerkaCa0,100,30grahoricadetelinaP0,300,60fitinSsoivosojaProteini, %2134pasuljsojaBV++svarljivost83 90% metionin

  • **ZRNO LEPTIRNJAAHEMIJSKI SASTAV

    Mast, %1,5317boblucerkasojaCeluloza, %3,57,2>14sojaboblupineBEM, %3050skrob, svarljivostovaskukuruzSV, SJ/kg0,6000,800energijaVitaminikarotinED B Cgraak+++ +

  • **ZRNO LEPTIRNJAA

    ANTINUTRITIVNE MATERIJELupinelupinin, spartein, iktrogenGrahoriceCN glikozidiPasuljfazinGraaktrigonoleinSojaantitripsinski faktor, ureaza

  • **SOJA

    Proteini38%Lys +, Met 0T obradaMast17%ivina svinje konji govedaSV0,800 25% 10% 0,5 kg NPN - ureaza

  • **STONI GRAAK

    Protein17%ivinasvinjekonjimetioninminMet deo proteinatov1 2 kgSV, SJ/kg0,8kravejagnjad1,5 kg0,2 0,5 kgbubri, fazin, trigonolein

  • **PASULJ

    Protein25%radni konjiivina, svinje, psiminMet. 1 2 kgdo 20%SV, SJ/kg0,72ovcekuvando 0,5 kgtvrd, neukusan, fazin, flatulentan

  • **BOB

    Protein25%konjiivina, svinje, psiminMet. 10%do 55%SV, SJ/kg0,8kravekuvan20%tvrd, neukusan, bubri 24 h potopljen u vodi

  • **LUPINA

    Protein35%konjisvinjeAlkaloidi5%osetljivelupininkravegovedalupinotoksinmleko20% 1 2 kgspartein, iktrogen

  • **GRAHORICA

    Protein27%konjisvinje1 2 kgkuvanaHCN glikozidigoveda1 2 kgpticegrahorica grahor (amigdalin, otrovan)

  • **SEME ULJARICAkoncentrovanaproteinskaenergetska1 : 31 : 6HEMIJSKI SASTAV

    Voda, %1013skladitenjePepeo, %2,0 6,810,9bundevamakkonopljaCa0,100,25bundevakonopljaP0,200,64fitinSbundevapamukProteini, %1529suncokretkikirikiBV++

  • **SEME ULJARICAHEMIJSKI SASTAV

    Mast, %20,645bundevarepicaCeluloza, %5,5192428lan, makpamukkonopljasuncokretBEM, %520ovaskukuruzSV, SJ/kg0,5001,100konopljarepicaVitaminikarotinED B Clan+++ +

  • **SUNCOKRET

    proteincelulozaljuskamast15%28%35 50%30%ptice

  • **LAN

    proteinmastptice24%36%odvarak od lana dijareja linamarin

  • **KIKIRIKI

    proteincelulozamast29%6%42%ptice

  • **ULJANA REPICA

    proteinmasteruka kiseline19%45%svinje, ivinaptice

  • **KONOPLJA

    proteincelulozamast20%24%14%ptice

  • **BUNDEVA

    proteincelulozamast17%11%21%preivari

  • **PLODOVI DRVEAkoncentrovanaenergetska0,6 0,8 SJ/kgKESTENBUKOV IRHRASTOV IR

    proteincelulozamastljuskatanin5,6%11,3%4,1%gorkaopstipacija

    proteincelulozamastsvinjefagin13,3%16,8%26,1%irenjeekvidi

    proteincelulozamastribe6,9%4,0%2,4%neukusandivlja

  • **PLODOVI DRVEAHRASTOV IR

  • **PLODOVI DRVEABUKOV IR (bukvica)

  • **PLODOVI DRVEAKESTEN

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- SPOREDNI PROIZVODI - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **SPOREDNI PROIZVODISporedni proizvodi prehrambene industrijeostatak nakon prerade biljnih sirovinaenergetska i proteinska hranivaMlinska industrijaIndustrija uljaIndustrija eeraIndustrija alkohola i vrenjaIndustrija pivaIndustrija skrobaPrerada voa i povra i dr.

  • **MLINSKA INDUSTRIJAZrno itamlevenje, preradabrano (belo, crno) + sporedni proizvodiMEKINJE preko 50% omotaa + endosperm zrno brano + griz

    peninekukuruznejemeneovseneraanepirinane+++goveda17% cel.22% cel.neukusnepreivari

    krupnesitneprosekomotaomota + endospermsmea

  • **MLINSKA INDUSTRIJAMEKINJE hemijski sastavsvarljivost 76 82%SV 0,53 SJ/kg energetski razreiva smea

    vodapepeoproteinimastcelulozaBEM105 6 154,51054 571,20% Pbalast0,12% Calaksans

    kravekonjisvinjenosiljebrojleripriplod25 30%20 25%suprasne

  • **MLINSKA INDUSTRIJASTONO BRANO ispod 50% omotaa + endosperm zrno brano + grizSV 0,75 SJ/kg

    vodapepeoproteinimastcelulozaBEM133,5 1534,560

    PASPALJmeavinamekinje + stono branoMLINSKA PRAINAstono brano + mekinjePENINI LOMoteena zrnavridba, mlevenje

  • **MLINSKA INDUSTRIJAKLICE postupkom isklicavanja suvi i vlaniVit. E 150 550 mg/kg SV 0,76 0,92 SJ/kg

    vodapepeoproteinimastcelulozaBEM104 5 15 30 10 254 540

  • **MLINSKA INDUSTRIJASitne i krupne mekinjePenine mekinjeKukuruzne klice

  • **INDUSTRIJA ULJASeme uljaricaprerada ulje + sporedni proizvodiMehaniko ceenje uljane pogaeHemijska ekstrakcija uljane same

    uljane pogaeuljane sameVoda, %1010Pepeo, %2 9 2 10 Proteini, %14 46 20 50 Mast, %4 5 10 1 3 Celuloza, %5 36 3 38 SV, SJ/kg0,19 0,73 0,22 0,81 VitaminiB grupaB grupa

  • **INDUSTRIJA ULJASOJINA SAMASUNCOKRETOVA SAMA

    Protein44% (50)Lys +Gly +Met Cys Mast1,5%10%0,5 kgCeluloza7% (3)T 0C ATF ureaza

    standardnaoplemenjenaoljutenaProtein33,5%42,0%50,0%Lys Met +Celuloza23,0%14,0%10,0%celuloza

  • **INDUSTRIJA ULJASAMA ULJANE REPICEARAIDOVA (KIKIRIKIJEVA) SAMA

    standardnaLys +sinalbinsinigrinProtein34,0%Met +mirozinCeluloza10,0%Cys +alil-senfovo eterino ulje

    standardnaLys +Protein50,0%Met +Celuloza5,0%Cys +aflatoksini

  • **INDUSTRIJA ULJAPAMUKOVA SAMALANENA SAMA

    standardnaLys Protein40% (50)Met Celuloza27% (12)Cys gosipol

    standardnaLys pektinidlakaProtein34,5%Met omekava slaninuCeluloza9,0%Cys linamarin

  • **INDUSTRIJA ULJAKUKURUZNA SAMABUNDEVINA SAMA

    standardnaLys Protein17 21%Met omekava slaninuCeluloza27% (12)Cys dijareja

    standardnaLys Protein40,0%Met preivariCeluloza8% (30)Cys celuloza

  • **INDUSTRIJA ULJAEkspeler postupak sojina samaSojina sama

  • **INDUSTRIJA ULJASuncokretova sama

  • **INDUSTRIJA ULJAPamukova samaLanena samaSama uljane repice

  • **INDUSTRIJA ULJASama kikirikijaKopra (kokosova sama)

  • **INDUSTRIJA EERAeerna repaprerada pranje repeseenje na rezancekuvanje u difuzerimaizluivanje iz difuzionog sokaeer + sporedni proizvodiSVEI REPINI REZANCIpresovanjesiliranje + 20%suenjemuzare25 kgtov 50 80 kgkarotin

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV890,6 1,2 0,230,06

  • **INDUSTRIJA EERASUVI REPINI REZANCIMELASA

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV103,3 9,2 0,519,50,51

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV2010 8,4 0,44

    melasiraniamoniziranipektinske materijekvaenje muzare4 6 kgkonji1 4 kg tov40%krmae5 10%

    45 50% saharozakorigens ukusavezivo laksansgovedaovcesvinje2 kg0,3 kg6%

  • **INDUSTRIJA EERAMelasaPeletirani suvi repini rezanci

  • **INDUSTRIJA ALKOHOLA + sporedni proizvodiDIBRAekcem koe20 30 g CaCO3/40 l

    Ugljenohidratna hranivapreradadijastazakukuruzskrob u eerkrompirkvasacvoe, pirinaeer u alkoholra, jeamalkohol

    vodapepeoproteinimastcelulozaSVsvea900,5 0,71 - 30,1 0,90,6 0,80,03 0,06suva105 12 19 28 3 9 7 12 0,40 0,50

    muzaretovovcekonjiPKS8 35 l80 l3 l15 l 5 kg10 kg0,5 kg1 2 kg8 10 %

  • **INDUSTRIJA ALKOHOLAKOMINA

    vodapepeoproteinimastcelulozasvea65 800,9 1,8 1 4 1 4 4 9 suva6 - 104 5 4 9 4 9 20 23

    SVPKSsvea0,02 0,21 suva0,24 0,58do 6%

  • **INDUSTRIJA PIVAJeam + hmeljprerada pivo + sporedni proizvodiPIVSKI KOM (treber, mlata)

    vodapepeoproteinimastcelulozaSVsve7815,5250,11suv103,5226140,51

    muzaretovsvinjekonji, ovcemlade10 16 l10 20 l3 lretkobremenite30%

  • **INDUSTRIJA PIVAJEMENE SLADNE KLICEPIVSKI KVASACPKS 3 7%klijalite (7 10 dana) zagrevanje (do 100 0C) karamelizacija zrnagoveda3 kg (20%)

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV7848230,74

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV107251140,65

  • **INDUSTRIJA PIVASuvi pivski tropPivski kvasac

  • **INDUSTRIJA SKROBAKukuruz (krompir)prerada skrob + sporedni proizvodiDRODINAGLUTENKarotin 20 25 mg/kgksantofil 25 50 mg/kgPKS2 4%

    vodapepeoproteinimastcelulozaSVsvea75 86 0,30,5 3,51,52 3 0,21suva102 6 4 14 0,1 6 4 9 0,71

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV10242 44 2 4 2 7 0,73

  • **INDUSTRIJA SKROBAKUKURUZNE KLICEKUKURUZNE MEKINJE

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV1229790,59

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV105162550,76

  • **INDUSTRIJA SKROBAGLUTEN SA MEKINJAMADRODINA SA KORNSTIPOMKROMPIROVA DRODINA50% kukuruzne drodine

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV10222240,72

    vodapepeoproteinimastcelulozaSV10614 16 3160,70

  • **INDUSTRIJA SKROBAKukuruzni glutenPenini gluten

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- HRANIVA ANIMALNOG POREKLA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **HRANIVA ANIMALNOG POREKLASporedni proizvodi prehrambene industrije i kafilerijaostatak nakon prerade animalnih sirovinaprevashodno proteinska hranivaIndustrija prerade ribeIndustrija prerade mesaKlanina industrijaProizvodi kafilerijaIndustrija prerade mleka

  • **PRERADA RIBERibapreradameso (konzerve i sl.)haringakuvanje (para) + sporedni proizvodi tunjsuenje MIRIS bakalarekstrakcija uljaNaCl max. 4% sardelamlevenjesterilizacija otpacikonzervisanje koncentrovanaproteinskaLIZINRIBLJE BRANO55 79 BV 75 90lizin 5 6%3 10%

    VodaPepeoProteiniMastCaPVit.1017 2062 665 106,73,2B, A, Dkitovo570 80 0,90,7

  • **PRERADA RIBERIBLJE JETRENO BRANOBRANO OD RIBLJIH OTPADAKA osein lizin 2%5 10%3 5%

    VodaPepeoProteiniMastCaP103526 502137

    VodaPepeoProteiniMastVit.1056010B, A, D

  • **PRERADA RIBEOSUENI RIBLJI SOK BV lizin 2,6%1 3%

    VodaPepeoProteiniMastVit.105625 10riboflavin, pantotenska kis., holin, B12, NFRkitov5 1040 80

  • **PRERADA MESAMesopreradameso, preraevine + sporedni proizvodikuvanje, suenje, mlevenje, STERILIZACIJA ekstrakcija mastiMESNO BRANO lizin metionin cistin triptofan 8,52,5 1,4 1,13 10%

    VodaPepeoProteiniMastCaP101350 70

  • **PRERADA MESAJETRENO BRANO KRVNO BRANO lizin metionin + cistin triptofan 7,53,01,3neukusno < 10% lizin metionin + cistin triptofan 4,52,00,62 5%

    VodaPepeoProteiniMastCaP10484 (SV

  • **PRERADA MESAVARCI IVINSKO MESNO BRANO lizin metionin + cistin triptofan 2,62,00,5< 10%

    VodaPepeoProteiniMastCaP1065010 45 0,40,3

    govedateladsvinjeprasadivinapsi, make< 1510 201015< 2020 50

    VodaPepeoProteiniMastCaP1015 1750 5510 1594

  • **PRERADA MESABRANO OD PERJA AK S BV ???2 5 %hidrolizavodena para + pritisakkeratinmanji molekulivea svarljivost

    VodaPepeoProteiniMastCaP1038430,60,3

  • **PROIZVODI KAFILERIJALeevipreradaproizvodikuvanje, suenje, mlevenje, STERILIZACIJA ekstrakcija mastikoncentrovanaproteinskaKAFILERIJSKO MESNO BRANO lizin metionin + cistin 7,03,03 15%

    VodaPepeoProteiniMastCelulozaCaP1021< 50< 1736,03,5

  • **PROIZVODI KAFILERIJA lizin metionin + cistin triptofan 1,00,40,12 5% lizin metionin + cistin triptofan 6,01,30,4kombinacija < 10%SIROVO KOTANO BRANO MESNO KOTANO BRANO

    VodaPepeoProteiniMastCelulozaCaP1015 4535 503 1725 123 6

    VodaPepeoProteiniMastCaP105926< 5189

  • **PRERADA MLEKAMlekopreradamleni proizvodi + sporedni proizvodiOBRANO MLEKO lizin metionin + cistin BV 8,04,086 97Svarljivost 90 96% SV 0,26 (1,04) mleko 0,07 (0,70) obrano

    VodaProteinMastLaktozaPepeoCaPMleko873,444,70,70,120,10u prahu424,626405,40,510,32Obrano903,60,15,10,70,120,10u prahu634,51,250,57,81,261,03

  • **PRERADA MLEKAOBRANO MLEKO REGENERISANO MLEKO U PRAHU MLAENICA bukanje pavlake

    Preivari, konjiTeladSvinjeivinaPsi, make +bekon tov, prasad+ ++ ???

    VodaProteinMastLaktozaPepeoCaPMlaenica903,50,64,60,80,180,10u prahu7,532,56,443,6101,260,82

    Preivari, konjiSvinjeivinaPsi, make bekon tov+ ++ ???

  • **PRERADA MLEKASURUTKA taloenje kazeinaCa parakazeinat lizin metionin + cistin BV 7,05,0 (albumin) SV 0,05 (0,68)

    VodaProteinMastLaktozaPepeoCaPSurutka930,90,350,80,040,03u prahu6,512,20,876100,970,76

    Preivari, konjiBekon tovPrasadivinaPsi, make 12 15 l++ ++ ???

  • **PRERADA MLEKAKAZEIN Taloenje kiselinama sirila (vrenje)100% proteinmonogastrine, podmladak, LABORATORIJSKE IVOTINJELAKTOALBUMIN podmladak, LABORATORIJSKE IVOTINJETaloenje (posle kazeina)100% protein

    ProteinMastPepeoCaP66 70 (85)1,22,50,601,00

    ProteinMastPepeoCaP66 70 (85)1,22,50,601,00

  • PREDAVANJA- MINERALNA HRANIVA - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **MINERALNA HRANIVAMakroelementiCa, P, Mg, Na, Cl, K, SIzvori kalcijumaSTONA KREDA

    36 40% Ca94% CaCO3< 1% Mg soli< 1% primesa0,5 1,0%10 g/100 kg TM> 7% nosilje

    Ljuture koljkiLjuske jajaCa glukonatCa laktat35 38 16 - 209,318,3

  • **MINERALNA HRANIVAIzvori fosforaIzvori kalcijuma i fosfora

    Mononatrijum fosfatNatrijum tripolifosfatMonoamonijum fosfat192625

    DCPTCPKrmni fosfatKotano branoCa26383332P20181814

  • **MINERALNA HRANIVAIzvori natrijumaSTONA SO Denaturisanje 0,2% Fe2O3, ugaljTrovanje solju USLED NEDOSTATKA VODE

    Tehniki ist NaCl

    KJ 10 mg/kg36% Na< 1% Mg soli< 1% primesa0,2 0,5%ad libitum

    IzvorvarenaOblikkristalna (mlevena)kamenakamena ( J)morskabriketirana (lizavac)

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- ADITIVI - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **DODACI HRANI ZA IVOTINJEHemijski raznovrsne materije ne smeju da budu kodljive moraju da ispolje efikasnostHranljivi dodaciSredstva koja stimuliu proizvodnjuPreventivna i lekovita sredstvaSredstva koja slue za uvanje hraneSredstva za bolje iskoriavanje hraneSredstva koja koriguju ukus i miris hraneSredstva koja utiu na bolju protonost hraneSredstva za denaturisanje hrane

  • **HRANLJIVI DODACImikroelementi, vitamini, amino kiseline, mast, ureaMIKROELEMENTIPotrebe minimalne, optimalne, sigurnosneInterferencija antagonizam, sinergizamIzvori bioloka vrednost, iskoristivost, sadraj elementa u istom stanju, rastvorljivost, dostupnost za organizam, stabilnost, atomska masaoksidi nerastvorljivi u vodikarbonati brzo oksidiuhloridi veoma higroskopnisulfati postojane soli, lake za preiavanje, lako se izluuju iz organizmaHELATI

  • **HRANLJIVI DODACIVITAMINIstabilizovanimineralne i/ili vitaminske predsmeeAMINO KISELINEOdnos EAK : NAKElektrohemijska reakcijaFaktor vremeNosa inertna materijanasipna moelektrohemijski nabojveliina estice

  • **STIMULACIJA PROIZVODNJEANTIBIOTICIproizvodi metabolizma mikroorganizama koji mogu da otete ili unite jednu ili vie vrsta patognih mikroorganizama

    PREDNOSTIZa proizvoaa:Profit5 : 1Vei prirast 5 %Nia konverzija6 %Nii trokovi leenja4 %

    Za ivotinje:Manji procenat uginuaRea pojava dijareje

    Ekoloki aspekt:Poveanje svarljivostiSmanjena koliina izmeta

    Za potroaa:Nia cena NAP8 %

  • **STIMULACIJA PROIZVODNJENegativni efektirezistentni sojevi enterobakterijaunakrsna rezistencijarezidue antibiotika u NAP (alergije)genotoksino dejstvoSWAN Komisija (1969)terapeutikana osnovu preskripcijehranljivibez prethodne preskripcijevedska (1985) 1. januar 1986. - Zakon o zabrani korienja antibiotika kao stimulatora rastaDanska (april 1997) Zabrana korienja avoparcinaSCG SAMO NERESORPTIVNI ANTBIOTICInepostojanje rezidua apsolutno odsustvo

    nemogunost detekcije

  • **SupstancaUSAJapanEURoxarsone+--Oksitetraciklin++-Prokain penicilin+--Tilosin fosfat+--Cink bacitracin+++Virginiamicin+++Flavofosfolipol+++Salinomycin+++Linkomicin+--Avoparcin-++/-Avilamicin-++STIMULACIJA PROIZVODNJEDozvoljeni antibiotici

  • **STIMULACIJA PROIZVODNJEPROBIOTICIDodaci ivih mikroorganizama hrani izazivaju korisne efekte odravanjem eubiozefavorizuju dobre inhibiraju loe

    Mehanizmi: neutralizacija toksinasupresija rasta nepoeljne mikroflorekompeticija i konkurencija za hranljive materijeporemeaji metabolizma nepoeljnih bakterijastimulacija imuniteta

    Funkcije: normalna funkcija sluznice digestivnog traktapoveanje svarljivostistimulacija motilitetastimulacija imunolokog sistema

  • **PROBIOTICIKONKURENTSKO ISKLJUIVANJE (Competitive exclusion, CE)Prevencija ulaska ili utemeljenja jedne bakterijske populacije jer je odgovarajua nia ve okupirana konkurentskom populacijom

    Kolonizaciona rezistencija: konkurencija za mesta pripajanjalokalna proizvodnja antibiotika (bakteriokina)konkurencija za hranljive sastojkeobrazovanje neodgovarajueg pH

  • **PROBIOTICIKriterijumi pogodni za iru upotrebu i industrijsku obradu (preivljavanje)stabilni tokom lagerovanja i upotrebesposobnost preivljavanja u intestinalnom ekosistemuispoljavanje efekta zatite kod domainaVrste i sojevi korosnih bakterija i kvasacaBacillus (B. subtilis)Lactobacillus (L. Bifidus, L. acidophylus)Streptococcus (S. faecium)Saccharomyces i TorulopsisGotovi preparati iste ili meane kulture

  • **PROBIOTICI

  • **Nesvarljivi sastojci hrane koji povoljno deluju na domaina, selektivno stimuliui rast i/ili aktivnost jedne ili ogranienog broja vrsta bakterija digestivnog trakta

    Mehanizam dejstvaLokalnoselektivna fermentacijaodravanje eubiozekorienje od strane poeljne mikrofloreekskrecije nepoeljne mikroflore fecesom

    Sistemski resorpcija fermentacionih proizvodametabolizma bakterijastimulacija imunolokog sistemaSTIMULACIJA PROIZVODNJEPREBIOTICI

  • **

    Proteini i peptidilokalni efektipotpomau resorpciju katjonasistemski efektistimulacija imunolokog sistemarazlaganjemtetni meuprodukti (amonijak i amini)Lipidimetabolizam nedovoljno ispitanNesvarljivi ugljeni hidratikolonalna hranafermentativni procesi nespecifini = ne pokazuju selektivnost kao jedan odglavnih kriterijuma klasifikacijePREBIOTICIPotencijalni prebiotici

  • **Klasifikacija ugljenih hidrataPREBIOTICI

    Ugljeni hidrati

    Kolonalna hrana

    Prebiotik

    Nesvarljivi skrob

    +

    -

    Neskrobni polisaharidi

    Polisaharidi elijskog zida

    +

    -

    Hemiceluloza

    +

    -

    Pektini

    +

    -

    Gume

    +

    -

    Nesvarljivi oligosaharidi

    Fruktooligosaharidi

    +

    +

    Galaktooligosaharidi

    +

    ?

    Oligosaharidi soje

    +

    ?

    Glukooligosaharidi

    ?

    -

    Mananoligosaharidi

    +

    +

  • **PREBIOTICIMehanizam dejstva prebiotika

  • **Kontrola patogenih bakterijaTehnikiBioloki(dezinficijensi)(antibiotici)EKOLOKIodravanje eubioze

    ivi mikroorganizmistimulatori rasta

    PROBIOTICIPREBIOTICI

    SIMBIOTICISTIMULACIJA PROIZVODNJE

  • **STIMULACIJA PROIZVODNJEBakar sulfat stimulator rasta svinja deponovanje u jetri toksinostADSORBENSIdijatomejska zemlja, kaolin, medicinski ugalj, aluminosilikati, bentonitiefikasnostselektivnostduina korienja

    Antiparazitici, kokcidiostaticistruktura, neeljena dejstvaSulfonamidi(zabranjeni u stonoj hrani)Hormonski prsteni u strukturi(zabranjeni u stonoj hrani)

  • **UVANJE HRANE

    Konzervansimikocidi, mikostatici, bakteriocidi, bakteriostatici, organske kiseline (siretna, propionska), hidroksikinolinAntioksidantispreavaju kvarenje hrane usled oksidacije prirodni vitamin C, E, Asintetski BHT, BHAStabilizatorimehaniko odvajanje esticapektini, alginska kiselina i njene soliVezivabolje vezivanje esticaSilikatispreavanje grudvanjabolja protonosthomogenije meanjesmanjena segregacija

  • **ISKORIAVANJE HRANE

    ENZIMIiskoriavanje hranljivih materijaprotektiranje, doze, meusobni odnosiEMULGATORIsmanjuju povrinski naponPSM, APE (sintetski), lecitin (prirodni)REGULATORI KISELOSTIelektrohemijska reakcija hranereguliu acido baznu ravnoteu

  • **ENZIMICiljevi:Dopuna aktivnosti endogenih enzima ivotinjaOtklanjanje antinutritivnih faktoraPoveanje energetske i hranljive vrednosti hraniva

    Potencijalno znaajni enzimi:Enzimi celulolitikog kompleksaEnzimi kompleksa neskrobnih polisaharida (NSP)Proteaze, amilaze i fitaza

  • **Sadraj NSP u biljnim hranivima- Unoenjem NSP poveava se viskozitet himusa GIT- Oteana difuzija estica, smanjena apsorpcija hranljivih sastojaka, usporena pasaa crevnog sadrajaENZIMI

  • **Fitinski vezan fosfor- U hranivimi biljnog porekla fosfor se u najveoj koliini nalazi u fitinskoj formi (50 - 80%)- U zavisnosti od hraniva, iskoristivost fitinskog fosfora je svega do 40%ENZIMI

  • **ENZIMIENZIM SUPSTRATKLJUBRAVAPrimer - kukuruz

    SKROBpolisaharidni lanacvarenje nedovoljno efikasno, skrobna zrna vrsto ugraena u proteinskom matriksuPROTEINIzein + gliadinvarenje nedovoljno efikasnoFOSFORPu 0,30Pfit 0,20Pisk 0,05varenje nedovoljno efikasnoAMILAZAPROTEAZAFITAZA

  • **KORIGENSI UKUSA I MIRISAAromatina jedinjenja vanila, anis i sl.Podsticanje apetita, oponaanje mirisa hranivaMirisi prikrivanje znakova poetnog kvaraBoje prirodne (biljni pigmenti, karotinoidi) vetake (karofil)poeljna boja NAPpoeljna boja hraneSredstva za denaturisanje hrane razlikovanje hraniva od namirnica za ishranu ljudikreda, medicinski ugalj i dr.

  • **HVALA NA PANJI!

  • PREDAVANJA- KRMNE SMEE - FAKULTET VETERINARSKE MEDICINEBEOGRAD

  • **INDUSTRIJSKI PROIZVEDENE SMEEMEANJEhraniva + dozvoljenih dodatakaTEHNOLOGIJA PROIZVODNJEFSH, MSHautomatsko izuzimanje, mlevenje, meanje i uvreavanje dodatna obradaKadroviProsejavanje odstranjivanje stranih primesa rotaciona istaica, aspiratori, magnetiPrethodno drobljenje 2 3 cm klip, pogaeMlevenje mlin ekiar, rotacioni valjci usitnjenost, granulacijaTeinsko odmeravanje automatske arne vage

  • **INDUSTRIJSKI PROIZVEDENE SMEETEHNOLOGIJA PROIZVODNJEMEANJE vertikalna mealica sa puemhorizontalna protivstrujna mealica1,5 20 minuta (5 - 7)Stepen izmeanosti (homogenosti) 1:10.000 100 mg/kg 1:100.000 10 mg/kgUjednaenost (uniformnost) odnos grubih, srednjih i finih estica modul finoeOmaivanje, dodavanje tenih komponentiDodatna obrada peletiranje, briketiranje, ekstrudiranje, mikronizacijaUvreavanje troslojne papirne natron vree, PVC vree (mala 5 25 kg, velika 40 50 kg) rinfuzkonzerve

  • **SHEMA FSH SA PREDMLEVENJEM

  • **SHEMA FSH SA NAKNADNIM MLEVENJEM

  • **KRUPNOA MLEVENJA

  • **MLINOV EKIARhorizontalnivertikalni

  • **MLEVENJE NA VALJCIMA

  • **MEALICAlopaticedonji otvor

  • **HOMOGENIZATORomaivanje, dodavanje tenih sastojaka

  • **PELETIRKA2 homogenizator3 kondicioner5 - peletirka

  • **HOMOGENOST SMEEvarijacija homogenosti (segregacija estica) tokom pojedinih faza proizvodnje, u odnosu na eljenu finou meanja

  • **VRSTE SMEA

    POTPUNEkompletne, gotove, koncentratizadovoljavaju u potpunosti sve potrebenita se ne dodajeDOPUNSKEsuper koncentratiobezbeuju najkritinije hranljive materijemeaju se sa kukuruzomPREDSMEEpremiksi, vitaminsko mineralni dodaci (VMD)obezbeuju mikroingredijente hrane minerale i vitaminesastojak + nosa1 3% (0,5%)

    Krmne smee, predsmeeza razliite vrste i kategorije (goveda, ovce, svinje, ivina)Krmne smeepo proizvoakoj specifikaciji

  • **DEKLARACIJANaziv proizvoda i trgovako imeSirovinski sastav nabrajanje korienih hraniva i grupa hranivaHemijski sastav osnovni hemijski sastav i sadraj mikroingredijenataNain upotrebeRok upotrebeNain uvanjaSadraj antibiotika ili kokcidiostatika, karencaNapomene

  • **DEKLARACIJAPRIMERPotpuna smea za ishranu pilia u tovuSTARTER PS 20Sirovinski sastavzrna ita, sporedni proizvodi uljara, mlinske industrije, skrobara, sueni biljni proizvodi, hraniva animalnog porekla, dozvoljeni dodaciHemijski satav

    Vlaga, % max13,5Pepeo, % max6Proteini, % min21Mast, % min5Celuloza, % max6Ca, % max1,1P, % min0,6Na, %0,15 0,20

  • **DEKLARACIJAPRIMERU kg smee dodato jeKokcidiostatikSacox1000 mg/kgNAPOMENAne sme se koristiti 7