50
Radna sposobnost Radna sposobnost Podrazumeva sposobnost pojedinca za obavljanje posla koji se može valorizovati na tržištu rada. To je sposobnost organizma da u toku rada održi unutrašnju fiziološku ravnotežu i da po prestanku rada brzo i u potpunosti uspostavi sve one oblike ravnoteže koji su odstupili od fizioloških vrednosi. Deli se na: Deli se na: 1. 1. opštu opštu 2. 2. profesionalnu profesionalnu

Opsti Principi i Zakonska Regulativa

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Medicina

Citation preview

  • Radna sposobnostPodrazumeva sposobnost pojedinca za obavljanje posla koji se moe valorizovati na tritu rada. To je sposobnost organizma da u toku rada odri unutranju fizioloku ravnoteu i da po prestanku rada brzo i u potpunosti uspostavi sve one oblike ravnotee koji su odstupili od fiziolokih vrednosi. Deli se na:optu profesionalnu

  • Opta radna sposobnost Podrazumeva sposobnost za obavljanje svih vrsta poslova na optem tritu radne snage, bez obzira na strunu osposobljenost, a u cilju obezbeenja materijalne egzistencije.

    2. Profesionalna radna sposobnost Podrazumeva sposobnost za obavljanje poslova iz domena usko profesionalnog opredeljenja vezano za strunu osposobljenost i kolsku spremu

  • 1. Opta radna sposobnost

    Zavisi od funkcionalne sposobnosti razliitih organskih sistema u prvom redu lokomotornog i kardio vaskularnog.

  • 2. Profesionalna radna sposobnostSposobnost za razliite radne aktivnosti radi izvrenja nekog radnog zadatka u okviru profesije u uslovima radne okoline.

  • Ocenjivanje radne sposobnosti je staro koliko i ljudski rod-karakteristike pojedinih perioda-

  • U primarnoj ljudskoj zajednici odrasli ljudi su za vreme bolesti i iznemoglosti sami sebi odreivali potedu od rada a za preivljavanje u tom sluaju su koristili rezerve hrane i vode.U robovlasnikom drutvu potedu od rada i nain leenja je odreivao vlasnik roba.U feudalnom drutvu pitanje potede od rada i zatite u starosti se reavalo unutar porodinih i kmetovskih zajednica.U ranom kapitalizmu je dominirala ista prodaja radne snage. Potedu od rada je omoguavala sama porodica izdravajui obolelog lana na raun egzistencije ostalih lanova porodice.

  • U kasnijim fazama kapitalizma kapitalista je plaao naknadu u sluaju akutnog oboljenja (hranarina prilikom bolovanja) koja je iznosila oko 60% redovne plate radnika. U sluaju trajnog oteenja zdravlja zbog bolesti i povrede radnik je imao pravo na invalidsku rentu u kojoj je sudelovao vlasnik preduzea a poseban oblik rente je bila odteta zbog profesionalnih bolesti.U XIX veku se razvijaju prva zdravstvena osiguranja u Evropi i tada se utvruje da glavi arbitar u odnosima izmeu radnika i poslodavca treba da bude lekar.

  • Oko 1900. godine se pojavljuje prvi medicinski prirunik koji navodi i broj dana potede za pojedine bolesti.

    U socijalistikom drutvenom sistemu vladalo je stanovite da lini dohodak za vreme bolovanja ne bi trebalo da bude manji nego za vreme rada. Ova prava su postepeno ograniavana ili se nisu ostvarivala.

  • Ocenjivanje radne sposobnostiPostupak kojim se procenjuje usklaenost biolokih karakteristika organizma sa zahtevima radnog mesta. To je kontinuiran, permanentan, dinamian proces koji u praksi ima strogo individualan karakter.Cilj ocenjivanja radne sposobnosti je postavljanje pravog radnika na pravo radno mesto kako bi se poveala produktivnost rada i spreilo nastajanje: Invalidnosti, Profesionalnih bolesti, Povreda na radu

  • Tokom ocenjivanje radne sposobnostiTreba dati odgovor na sledea pitanja:Moe li radnik raditi na odreenom radnom mestu a da pri tom ne narui svoje zdravlje i bezbedan rad ?Moe li se od radnika oekivati prosean radni uinak a da se pri tom ne remeti proizvodni proces ?Koliko dugo se moe oekivati ista radna sposobnost bez opasnosti od oteenja zdravlja uz iste bioloke karakteristike organizma i uz iste zahteve radnog mesta ?

  • Ocena radne sposobnosti- obuhvata 1. Profesionalnu orijentaciju -usmeravanje budueg radnika prema njegovim psihofizikim mogunostima, a shodno njegovim sklonostima ka onoj grupi zanimanja u kojoj e biti najefikasniji a da tom prilikom ne narui svoje zdravstveno stanje,

    2. Profesionalnu selekciju - treba da sprei uenike s oboljenjem ili manom da ponu kolovanje za zanimanje koje je kontraindikovano u tom sluaju,

  • Ocena radne sposobnosti-obuhvata3. Prethodni pregled radnika prilikom zapoljavanja na radnim mestima sa poveanim rizikom,4. Kontrolni, ciljani i periodini pregled radnika koji rade na radnim mestima sa poveanim rizikom gde postoje tetnosti koje mogu ugroziti zdravstveno stanje eksponovanog radnika,5. Prethodni pregled pre izdavanja vozake dozvole kada se ocenjuje zdravstvena sposobnost za bezbedno upravljanje motornim vozilom.

  • Ocena radne sposobnosti- obuhvata6. Vanredni zdravstveni pregled radi ocene radne sposobnosti posle incidenta na radnom mestu ili u saobraaju,

    7. Ekspertizni zdravstveni pregled a. na zahtev suda radi ocene radne sposobnosti u sluaju radnih i branih sporova, sporova izmeu pojedinca i preduzea, sporova izmeu pojedinca i drave, b. radi priznavanja profesionalnog obolenja, c. reavanja sporova izmeu pojedinca i osiguravajueg drutva.

  • Ocena radne sposobnosti- obuhvata8. Ocenjivanje trajnog gubitka radne sposobnosti usled hroninog oboljenja ili povrede radi ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja9. Ocenjivanje radne sposobnosti nezaposlenih ili maloletne dece sa uroenim ili steenim oboljenjima radi osvarivanja prava na teret fondova socijalne zatite

  • Ocena radne sposobnosti- obuhvata10. Ocenjivanje radne sposobnosti pri promeni radnog mesta unutar istog preduzea ukoliko se novo radno mesto bitnije razlikuje od prethodnog i kvalifikuje kao radno mesto s poveanim rizikom.11. Ocenjivanje radne sposobnosti pri promeni tehnologije kada se novi tehnoloki proces bitno razlikuje od prethodnog i kada se javljaju nove profesionalne tetnosti

  • Ocena radne sposobnosti- obuhvata12. Zdravstveni pregled radi ocenjivanja sposobnosti za vojnu vebu ili rat.i13. Zdravstveni pregled radi ocenjivanja privremene radne nesposobnosti kada se donosi odluka o duini privremene nesposobnosti za rad.

  • Ocenjivanje radne sposobnosti-vidoviTrajno procenjivanje radne sposobnosti- procenjivanje radne sposobnosti u odnosu na dugorono vremensko trajanje. Ono se vri nakon to su iscrpljene sve dijagnostike, terapijske i rehabilitacione mogunosti koje prua savremena medicina. Procenjivanje privremene nemogunosti za rad - podrazumeva prognozu trajanja nemogunosti za rad odnosno potrebnog vremena da se poremeaj ukloni ili umanji .

  • ZAKONSKA REGULATIVA U OBLASTI OCENJIVANJA RADNE SPOSOBNOSTI U SRBIJI

  • ZAKONSKA REGULATIVA U SRBIJI

    -Istorijski pregled tranzicionih napora-

  • Zakon o osuguranju radnika Jugoslavije iz 1922. godine - Prvi regulie oblast ocenjivanja radne sposobnostiUvodi pravo na invalidnost i invalidsku penziju a vetaenje su obavljali lekari pojedinci socijalnog osiguranja. Radna sposobnost se izraavala u procentima. Invalidnost je postojala u sluaju '' iznemoglosti usled bolesti, starosti ili drugih nedostataka zbog kojih osoba nije u stanju da radom zaradi ni treinu onoga to zaradi zdrava osoba istog obrazovanja u istom kraju''.

  • Dananji Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u veini zemalja definiePrava iz penzijskog i invalidskog osiguranja a ona su:Za sluaj starosti- pravo na starosnu penziju,Za sluaj invalidnosti- pravo na invalidsku penziju,Za sluaj telesnog oteenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom boleu- pravo na novanu nadoknadu za telesno oteenje preko 30%,Za sluaj smrti- pravo na porodinu penziju Pravo na nadoknadu pogrebnih trokova.

  • Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranjuUvodi mogunost dobrovojnog penzijskog i invalidskog osiguranja za lica koja nisu obavezno osigurana kao i za osigurana lica koja ele vei obim prava od onih pripisanim Zakonom.

  • Trenutno vaei propisi, definicije i termini vezani za trajno ocenjivanje radne sposobnosti

  • , , , .

  • .

    , : 1) ; 2) - .

  • Ukoliko je invalidnost nastupila zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti visina invalidske penzije obraunava se kao da osiguranik ima 40 godina penzijskog staa.

  • .

    , , 30 : 1) 20 - ; 2) 25 - ; 3) 30 - .

  • 94.

    , , , . 2. . 2. , .

  • Reenje o pravima iz penzijskog i invalidsog osiguranja donosi organ Fonda PIO. Ovo reenje podlee prethodnoj kontroli i reviziji. Protiv prvostepenog reenja se moe izjaviti alba organu Fonda PIO.Osiguranicima kojima je utvrena invalidnost Fond PIO odreuje obaveznu kontrolu najkasnije u roku od tri godine od dana utvrivanja invalidnosti.U roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona se mogu preispitati svi nalazi organa vetaenja po kojima su ranije osiguranicima priznata prava po osnovu invalidnosti.

  • , , , , , , , .

  • , . .

  • , , ,

  • , . , . , .

  • Trenutno vaei propisi vezani za privremeno ocenjivanje radne sposobnosti

  • OCENA PRIVREMENE RADNE NESPOSOBNOSTIPrivremena radna nesposobnost nastaje kao posledica stanja izazvanog oboljenjem ili povredom i vremenski je ograniena.Ocenu privremene radne nesposobnosti daje: Ordinirajui lekar Pedijatar Ginekolog Pneumoftiziolog

  • Privremenu nesposobnost za rad reguliu:Zakon o zdravstvenoj zatiti Zakon o zdravstvenom osiguranju i Pravilnici koji iz njih proistiu.

  • Zakon o Zdravstvenom osiguranju , ( ), , , , .

  • Zakon o Zdravstvenom osiguranju 76. , , , , . 30 45 ..

  • Zakon o Zdravstvenom osiguranju -

    , , 18 12 , , , .

  • Zakon o Zdravstvenom osiguranju -

    81.

    , , , , ( : ) , .

  • U postupku ocenjivanja privremene radne sposobnosti uestvuju :Izabrani lekar Prvostepena lekarska komisija,Drugostepena lekarska komisija

  • Principi ocenjivanja radne sposobnosti

  • Ocenjivanje radne sposobnosti je postupak na osnovu koga se vri usklaivanje bioloke funkcije organizma sa zahtevima, rizicima i karakteristikama radnog mesta.

    Pri ocenjivanju radne sposobnosti neophodno je potovanje odreenog redosleda radnji u okviru celog postupka.

  • 1. Definisati raspoloive psiho fizike i psihofizioloke potencijale na koje se moe raunati u izvravanju odreenih radnih zadataka. Odreenim procedurama, dijagnostikim postupcima, oceniti zdravstvene karakteristike organizma sa posebnim osvrtom na funkcionalno stanje organa i organskih sistema koji su optereeni vrenjem radnih zadataka.

  • Analiza podataka o tetnostima i rizicima na radnom mestu, veliini optereenja i biolokim zahtevima radnih mesta Iz preduzea zaposlenog traiti :- dokument o zanimanju, poslovima, radnom mestu, ukupnom i ekspozicionom radnom stau,- izvetaj o uslovima na radnom mestu sa rezultatima merenja tetnosti u zimskom i letnjem periodu opis posla iz koga se sagledaju zahtevi radnog mesta i psihofiziki napori, podaci radu u smenama, poloaju tela pri radu, radu na visini.- Akt o proceni rizika !!!

  • Ustanovljavanje (ne)sklada izmeu podataka dobijenim prethodnim radnjama - uz sledee principePosao na koji se radnik rasporeuje mora biti takav da mu radni uslovi i napori ne ugroavaju zdravlje niti dovode do premora tokom punog radnog vremena, Da poslovi ne pogoravaju zdravstveno stanje radnika i da on moe da radi 35 godina (ena) ili 40 godina (mukarac) i da doivi prosean ivotni vek stanovnika Srbije,Trajna ocena radne sposobnosti se daje tek poto su iscrpljene sve mogunosti leenja i rehabilitacije, odnosno kada je postignuta stabilizacija bolesti,Voditi rauna o sprovodljivosti date ocene u praksi,Odluka mora da bude u skladu sa zakonskim propisima,Treba precizno odgovoriti da li je radnik sposoban ili nije sposoban za svoj posao. Ako nije sposoban treba nabrojati inioce koji limitiraju njegovu radnu sposobnost (teak fiziki napor, rad na visini i sl.),Poeljno je dati predlog novih poslova i novog radnog mesta za koje je ispitivani radnik sposoban,Jednom data ocena radne sposobnosti nije definitivna pa je obino potrebno ponovno ocenjivanje (dinamian karakter ocenjivanja radne sposobnosti).

  • PROBLEMI PRI OCENJIVANJU RADNE SPOSOBNOSTI Anamnestiki podaci pri ocenjivanju radne sposobnosti nemaju istu teinu kao pri drugim medicinskim postupcima ( rentni karakter anamnestiih podataka),Nekada je medicinska dokumentacija uslunog karaktera (*zdravstveno osoblje tom prilikom rizikuje da izgubi licencu za rad),Hiperdijagnostika nekritino korienje tehnikih dostignua medicine koje se najee ini radi provere dostavljenih nalaza ili da bi se dolo do, po pacijenta, povoljnijeg miljenja o radnoj sposobnosti,Hipodijagnostika koja se najee pravda raznim tekoama ili nematinom,Greke u postavljanju dijagnoze zbog nestrunosti ili zastarele dijagnostike,Greke zbog nepoznavanja radnog mesta

  • Budue tendencije i vizija ocenjivanja radne sposobnosti U narednom periodu se oekuju promene koje e se odraziti na problematiku ocenjivanja radne sposobnosti:Uvoenjem robota doi e do smanjivanja poslova koji zahtevaju teke fizike napore,Smanjie se koncentracije i nivoi tetnosti na radnim mestima,Sve vei broj poslova e moi da se obavlja iz svoje kue zahvaljujui razvoju kompjuterske tehnologije,Starosna granica za dobijanje starosne penzije e se znaajno produiti (po nekim evropskim studijama na 72 godine u narednih 20 godina),Razvie se bolje, kvalitetnije i preciznije metode ambijentalnog monitoringa radne sredine koje e svakog momenta davati informacije koje e olakati ocenjivanje radne sposobnosti,

  • Budue tendencije i vizija ocenjivanja radne sposobnostiRazvie se bolje metode monitoringa kardio respiratornog i drugih sistema koje e omoguiti kontinuirano registrovanje parametara funkcije tokom itavog procesa rada, to e olakati ocenjivanje radne sposobnosti,Napredak u leenju e smanjiti duinu bolovanja i incidencu invalidiziranja,Oekuje se e invalidnost biti definisana u procentima kao u veini zemalja EU,Sve vie e se ocenjivati radna sposobnost za obavljanje poslova na optem tritu radne snage a ne samo za radno mesto zaposlenog i njegovu profesiju. Verovatno e se kao uslov za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja uzimati smanjenje radne sposobnosti preko 50% za obavljanje svoje profesije ili za obavljanje drugih poslova koji se nude na optem tritu radne snage.