OREZIVANJA STABALA

Zašto orezujemo stabla?

čovjek dizajnira oblik stabla zbog slike okoliša ili svojih ideja;

uklanjanje suhih grana (naročito u urbanim sredinama);

estetski razlozi;

promjene oblika zbog prometne prohodnosti i urbanog okružja (građevine);

revitalizacija;

uspostavljanje nužne sigurnosti u zoni stabla.

OPASNOST od prevelikog gubitka lisne mase (smanjenje procesa fotosinteze – opće smanjenje prirasta).

NIJEDNA GRANA NE SMIJE BITI BEZRAZLOŽNO UKLONJENA !

Stručnjak (arborikulturist) mora znati procijeniti kojim će mehanizmima stablo reagirati na razne tehnike rezidbe.

CILJ je rezidbom oblikovati zdrava i estetski zanimljiva stabla stabilne krošnje i karakterističnog oblika svojstvenog obrađenoj vrsti ( što je moguće više zadržati prirodan oblik).

baza grane na deblu drvo debla okružuje granu preko baze

stvaranje ovratnika grane

Nosive “U” rašlje Stiješnjene “V” rašlje

porub kore i ovratnik grane urasla i uleknuta koraizmeđu grane i debla

Stvaranje obrambenih zona u drvu

Stabla posjeduju prirodni obrambeni mehanizam od prodiranja razarača drva.

Kad se grana nekim slučajem odijeli od debla, bazni dio koji ostaje na deblu pokušava stvoriti obrambenu zonu nasuprot ulasku truleži u drvo.

Ta se zona mora sačuvati i kad se grana odstrani.

Rezidba u njezi stabla

Uklanjanjem grana smanjujemo ukupnu težinu stabla

Rezidbom dio po dio ili metodom 3 reza

spriječava se zaderotina kore na deblo.

Živa grana s ovratnikom

Drvo ponekad preraste granu i stvara zadebljanje – ovratnik grane.

Stvaranje ovratnika je različito; najvećim je dijelom ovratnik drvo i kod reza se ne smije povrijediti.

Živa grana bez ovratnika

Rez mora ići od vanjskog ruba poruba kore na gornjoj strani grane u kutu prema van na okomicu grane

Suhe i odumiruće grane

Ovratnik grane je u pravilu na bazi grane koja odumire ili je već suha.

Grana mora biti odrezana neposredno iza ovratnika.

Grane s uraslom korom

Rez ide od vanjskog ruba poruba kore na grani pod kutom na okomicu stabla.

Konkurentske grane kod mladih stabala

Pretpostavljamo stabla s jednim, središnjim izbojkom - deblom

Kod odstranjivanja konkurentskog izbojka rez mora ostati izvan poruba kore; rez pod kutom

Prikraćivanje krošnje ili grana

Rez se izvodi kod rašlje grana, a grana koja ostaje bi morala imati najmanje 1/3 promjera odrezane grane.

Rez izvesti što bliže deblu grane koja ostaje izvan izdignuta poruba kore.

Predvidjeti negativne posljedice – pojavu reakcijskih izbojaka.

Rezidba vršne grane ili debla

Ne bi je trebalo prakticirati jer vodi brzom širenju truleži u deblo.

Orezivanje krošnje

Naročitu pozornost posvetiti zdrastvenom stanju stabla, habitusu, prometnoj sigurnosti te temeljnoj strukturi stabla.

Pred svaku rezidbu stablo treba pomno pregledati.

Kod uzgojne/oblikovne rezidbe ne bi trebalo mijenjati izgled ni veličinu krošnje.

Tanke se grane ne bi smjele rezati motornom pilom.

Pri skraćivanjima treba orezivati do nosive grane

Orezivanje izvoditi tako da se ovratnik grane i/ili postojeća zaštitna zona zadrži i tako omogući zarastanje (kalusiranje) rane (otkloniti štrljke).

Jake grane ne bi trebalo orezivati, a kod stabala s lošim obrambenim mehanizmima (Aesculus, Betulus, Populus, Salix) niti jače grane.

Povećana rezna površina može prouzročiti prekid opskrbe.

Ako se koriste sredstva za zaštitu ozljeda onda se iste nanose na rez promjera 3-10 cm; kod promjera reza većeg od 10 cm samo na rub ožiljka i na pograničnu bjeljiku (cca 2 cm).

Vremenski razmaci između pregleda krošnje

Stabla potrebno pregledavati u pravilnim razmacima zbog maksimalne prevencije mogućih zahvata u krošnji.

Stabla uz prometnice češće pregledavati.

Mlada stabla do 10 god. starosti_____ 2-3 god. Drveće, 10-30 god. starosti_________4-6 god. Drveće, 30-50 god. starosti_________5-8 god. Drveće, > 50 god. starosti_______ cca 10 god.

Orezivanje u vrijeme vegetacije uzrokuje oštećenja; ne bi trebalo orezivati kod stalnog mraza i pri temperaturi ispod -5°C.

Vrste drveća koje jako izlučuju stanični sok (Acer, Betula, Juglans) ne orezivati bez posebne potrebe u vrijeme jakog pritiska i curenja soka, već nakon prolistavanja.

Uzgojna/oblikovna rezidba Cilj je zadržavanje tipičnog habitusa vrste Pravovremeno brinuti o razvoju stabla da se eventualni

krivi rast može ispraviti Konkurentske izbojke kod mladih stabala, posebno

rašlje, treba odstraniti a vršni izbojak oblikovati stupasto

Profilna rezidba

Cilj: održavanje i uspostava potrebnog prostora prohodnosti

Orezivanje grana do 5cm promjera a one većeg promjera skratiti ili potpuno odrezati

Redukcijska (proredna) rezidba Cilj: rasterećenje glave stabla prorjeđivanjem u predjelu tankih

i slabih grana Preguste grane odrezati tako da se zadrži omotač krošnje, a

smanje prekomjerni izdanci. Mjere prorjeđivanja (ujedno mjere njege) razlikuju se ovisno o

masi orezanih finih i slabih grana: lagani 5%, srednji 10% i jaki rez 15% cca.

Sanitarna rezidba

Cilj: odrezati mrtve i polomljene grane.

Ne preporuča se uporaba sredstava za zaštitu ožiljaka (premazi).

Sigurnosna rezidba

Cilj: zbog uspostave prometne sigurnosti teško oštećenom drveću skratiti dijelove krošnje sklone lomu i to pretežno u području jakih grana.

Pomladna rezidba

Broj debala (stupova) reducirati u skladu s nosivošću ogranaka, po potrebi visoko zaostala debla (grane) skratiti za bolji razvitak krošnje.

Prikraćivanje krošnje

Cilj: kompletnu krošnju prikratiti prema mjerama nalogodavca, u širini i visini, vodeći se podacima o sigurnosti od loma i izvaljivanja.

Orezana (prikraćena) krošnja treba što manje odstupati od tipičnog habitusa.

Reduciranje sa strane kao i u visinu može iznositi, ovisno o veličini zahvata, cca 10-35%.

Prikraćivanje dijelova krošnje

Cilj: prikratiti pojedine grane, posebno jače i jake, a preostalu krošnju oblikovati što jednoličnije (prema mjerama nalogodavca).

Njega krošnje

Prorjeđivanjem treba preduhitriti nepoželjan razvoj krošnje (predugačke grane, stvaranje rašlji) i to pretežno u predjelu finih i slabih grana.

Suhe, bolesne, odumiruće, iskrižane grane te one koje se međusobno taru potrebno je orezati, a štrljke grana odstraniti.

Kod uličnih stabala posebice redovnom kontrolom održavati primjereno prorjeđivanje te po potrebi

izvoditi ostale zahvate.

Metode promjena oblika krošnje

Cilj: rezidbom postići poseban, novi oblik krošnje.

Stabla različito reagiraju na rezidbu – izabrati rezidbu primjerenu odabranoj vrsti drveća.

Uzgojni/oblikovni rez obaviti dok je stablo još mlado.

Rezidba u glavu

Grane povratnim rezom bivaju orezane svake ili najkasnije svake treće godine na skoro istom mjestu – stvaraju se glave grane koje su važani spremnici energije (sačuvati ih od ozljeda).

Oblikom nastalim rezidbom u glavu stablo je relativno dugovječno.

Prvu rezidbu obaviti kod promjera grana 2-5cm.

Rezidba drvoreda

Drvoredi se uzgajaju zbog funkcije zaklanjanja ili odjeljivanja kao prirodne barijere.

Kombiniranom rezidbom (uporaba postolja) određuje se smjer (linija) uzgoja.

Drvoredi zahtijevaju godišnju višekratnu i sistematsku potporu s barem jednom rezidbom.

Topijarij

Rezidba kojom se dobijaju naročiti oblici krošnje stabala i grmlja (živice).

Cilj je rezidbom dobiti stabilnu i čvrstu krošnju zadržavanjem određenog oblika, jednom ili više puta godišnje.

Rezidba četinjača

Kao pojedinačna stabla, rezidbu četinjača treba ograničiti samo na uzgojni/oblikovni rez.

Najbolje je zadržati vršnu granu s moguće dugim postranim granama, a suhe i odumiruće grane odstraniti da se pospješi zdrastveno stanje i izgled stabla.

Izuzetak su čempres i tisa koji podnose rezidbu u zoni grančica.

Živice četinjača orezivati najbolje od lipnja do kolovoza kad je godišnji prirast već pri kraju.

Vatikan jučer... •Vatikan danas...

•Vatikan sutra?