Teorijska misao o organizaciji Oni su se manje bavili praktikim dijelom organizacije, ve su razraivali samu teoriju organizacije. Daniel McCallum- McCallum je poznat po svojih 6 principa upravljanja organizacijom koji su ujedno i prvi principi organizacije poduzea. Ti principi su: pravilna podjela obveza i odgovornosti, autoritet koji je spreman izvriti postavljene radne zadatke, definiranje pravih naina kako bi se utvrdilo da li su obveze izvrene u potpunosti, urno izvjetavanje o svim povredama radnih dunosti kako bi se one to prije uklonile i kaznile, informacije koje se dostavljaju sustavom dnevnog izvjetavanja trebaju biti takve da ne dovedu u neprilike glavne slubenike niti da umanje njihov ugled pred podreenima, te

prihvaanje sustava kao cjeline koji omoguava glavnom upravniku da odmah otkrije greku i da u najkraem vremenu identificira prekritelja. Jasno je definirao linije autoriteta i hijerarhije, te je utemeljio formalnu organizacijsku strukturu poduzea. Eliminirao je dupliciranje poslova i omoguio smanjenje broja zaposlenika. Henry Varnum Poor - je zagovarao menaderski sistem sa jasnom organizacijskom strukturom u kojoj se znaju obveze i odgovornosti svakog zaposlenika. Identificirao sam tri naela: organizaciju, komunikaciju, i informiranost. Poor je uvidio vanost ljudskog faktora u poduzeu. Henry Robinson Towne- je prvi iznio potrebu da se menadment kreira kao znanost i da se u okviru menadmenta razviju specifini menaderski principi. Andrew Ure- Organizacijski koncept Andrewa Ura moemo shvatiti kao prvu podjelu organizacije na funkcije. Osim organizacijom proizvodnje, bavio se i pitanjem menadmenta. proizvodna organizacija sastoji od tri dijela, i to od mehanikog, komercijalnog i moralnog Mehaniki sustav je bio zaduen za tehnologiju proizvodnje, Komercijalni sustav je bio povezan sa marketinkim i financijskim aspektom proizvodnje, a moralni sustav po njemu je sinonim za nain upravljanja osobljem. Charles Babbage - Nastojao je ustanoviti naine poboljanja procesa rada, proizvodnje i pojedinih radnih operacija. Empirijska misao o organizaciji Jean Peronet - je u suvremenom obliku pristupio prouavanju podjele rada.

Adam Smith - pokazuju da usavravanjem podjele rada i naina proizvodnje produktivnost rada raste proporcionalno. Negativna strana Zbog stalnog obavljanja istih operacija ovjek ne samo da ne razvija svoju inteligenciju, ve postaje glup i neznalica, koliko to samo ljudsko bie moe postati. Matthew Boulton i James Watt - uvode prvu kompletnu primjenu znanstvene organizacije u proizvodnju. Osim toga, mjerili su i standardizirali vrijeme za svaku operaciju i time prethodili Babbageu, Tayloru i Gilberthu. Richard Arkwright - prvi koji je metodu proizvodnje pretvorio u sustav. Iz sitnih manufaktura razvio je tvorniki nain proizvodnje. Henry Metcalfe - Metcalf opisuje svoj kartini sustav koji se temelji na dva tipa kartica: kartice vremena i kartice materijala. Njegov kartini sustav nije nita drugo nego jedna vrsta nadzora poslovanja. Socijalna misao o organizaciji Robert Owen - Prvi je uvidio vanost upravljanja ljudskim resursima. Radije se koristio moralnim savjetima nego kanjavanjem radnika ukoliko njihov posao nije bio odraen kako treba. Charles Dupin- je istaknuo da radnika treba staviti u prvi plan, ispred svih instrumenata i mehanikih sila jer on ima neprocjenjivu prednost, a to je da on za razliku od strojeva sam sebe moe opaati i ispravljati

2 pitanje Glavni predstavnici klasine teorije organizacije su: Henry Fayol, Frederick Taylor i Max Weber, Sljedbenici Fayola su: Lyndall Fownes Urwick, Fritz Nordsieck, Luther Halsey Gulick i Peter Drucker. Sljedbenici Taylor su: Frank i Lilian Gilbreth, Henry Gantt, Henryju Ford, Harrington Emerson, Taylor Society, Sljedbenici Webera su: Robert King Merton, Robert Michels, Chester Barnard Henry Fayol - njegovu kategorizaciju svih organizacijskih aktivnosti na: tehnike, komercijalne, financijske, sigurnosne, raunovodstvene i menaderske; njegovu identifikaciju pet kljunih menaderskih funkcija: planiranje, organiziranje, nareivanje, koordiniranje i kontroliranjenjegovo zagovaranje 14 principa menadmenta: podjela rada, autoritet i odgovornost, disciplina, jedinstvo komande, jedinstvo upravljanja, podreivanje pojedinanih interesa opima, nagraivanje osoblja, centralizacija, hijerarhija,

red, pravinost, inicijativa, stabilnost osoblja, harmonija i jedinstvo osoblja utvrdio je osobine koje bi svaki kvalitetan menader trebao imati. Sljedbenici i njihov doprinos Lyndall Fownes Urwick- razlikuje se od Fayola u tome to se naglasak vie stavlja na organizacijske mehanizme i strukturu, primjerice nadnice, moral i harmoniju. Fritz Nordsieck - On je u biti pokuao sistematizirati sve ono to je do tada bilo poznato o organizaciji. Definirao je operativne zadatke kao drutvene ciljeve, za ije postizanje je nuan ljudski rad. Luther Halsey Gulick - je najpoznatiji po funkcijama u administrativnom procesu zastupljenih pod akronimom POSDCORB gdje je proirio Fayolovih pet funkcija menadmenta u sedam funkcija: planiranje, organiziranje, kadroviranje, voenje, koordiniranje, izvjetavanje i budetiranje. Peter Drucker - zalaganje za federalno decentralizirane organizacije, te pojam "upravljanja pomou ciljeva (MBO).

Frederick W. Taylor 1. Studija vremena i pokreta i fenomen zabuavanja 2. Standardizirani alat i postupci koritenja alata 3. Zadaa posla 4. Plaanje po uinku 5. Individualizacija 6. Odgovornost menadmenta za obuku 7. Znanstvena selekcija 8. Upravljanje kao znanost

Sljedbenici i njihov doprinos Frank i Lillian Gilbreth - Definirali su 18 elementarnih pokreta. Analizirajui pokrete radnika kako bi pronaao jedini i najbolji nain za obavljanje nekog zadatka, Lillian Gilbreth je takoer zasluna za razvoj psiholokog menadmenta

Henry Gantt - najveim doprinosom se smatra razvoj tehnike grafikog prikazivanja i praenja realizacije zadataka i planova, poznate pod imenom Gantove sheme ili gantogrami (Gantt chart). Henryju Fordu - prvi uvodi tekuu vrpcu i samim time uvodi masovnu proizvodnju Harrington Emerson - uoava ljudski faktor kao veoma znaajan za organizaciju. Smatrao je da neefikasnost postoji u gotovo svim podrujima ljudskog djelovanja, te da je jedan od najveih problema u poslovanju zapravo nepostojanje organizacije. Taylor Society - naina da se Taylorov pristup prikae kao okrenut vie humanom faktoru, a manje autoritativnom obliku upravljanja radnom snagom, u svrhu postizanja efikasnosti. Max Weber - Najvei Weberov doprinos je to to je on definirao birokraciju i time razvio model strukture organizacije koji razdvaja vlasnitvo od upravljanja, te za koji je smatrao da je najefikasnije sredstvo kojim organizacija moe ostvariti organizacijske ciljeve.

Sljedbenici i njihov doprinos Robert King Merton - Ono po emu je taj sociolog osobito priznat je njegova je teorija funkcionalne analize kao metode za izuavanje drutvenih pojava, zbog ega je esto poznata i pod nazivom Merton-ov obrazac funkcionalne analize u sociologiji. Robert Michels - razvio teoriju elite. Najpoznatiji je po svojoj knjizi ''Politike Stranke'', koja sadri opis njegovog najveeg doprinosa teoriji organizacije ''eljeznog zakona oligarhije." Oligarhija je vladavina nekolicine koji svoje poloaje koriste u vlastitu korist Chester Barnard analizirao je organizacijske strukture.