Organizacija-Pitanja i Odgovori

Organizacijska teorija - skripta, by M.T., 1998. Nadopunio D.I.K., 2000.

PITANJAI DIO TEMELJNA SHVAANJA POJMA ORGANIZACIJE pitanja sa str. 26.

1. Obrazloite porijeklo rijei organizacija Naziv potjee iz grkih rijei ergon (radj, djelo, in) i iz nje izvedene organon (u izvornom znaenju orua, alata, kasnije dijelova tijela). Taj izraz je u latinskom preuzet kao organon. Iz korijena te rijei nastale su novolatinski organisatio, u francuskom glagol organiser i imenica organisation, prema njima u njemakom jeziku 18. stoljea odgovarajue rijei organisieren i Organisation. Iz iste su se osnove u engleskom jeziku razvile rijei organize i organization da bi se njima oznailo najprije oblikovanje ivih bia, a kasnije openito koordiniranje dijelova u sistematsku cjelinu. 2. Koja su to dva osnovna znaenja pojma organizacije? U razliitim organizacijskim disciplinama i istraivanjima pojam organizacije upotrebljava se u dva osnovna znaenja: kao postupak i kao njegov rezultat. U prvom se sluaju radi o povezivanju dijelova u novu cjelinu, a u drugom o jedinstvu, odnosno o strukturi sistema. 3. Navedite etiri osnovne pojmovne kategorije organizacije! To su: 1. univerzalni - jedinstvo sreenih i povezanih dijelova - Bogdanov pokuaj da na materijalistikoj osnovi razvije opu organizacijsku znanost (ukljui cijelu realnost) 2. institucionalni - jedinstveno obuhvaena veza ljudi radi ostvarivanja odreene vodee svrhe - Briefs, Plenge i Barnard, nakon II svj.r. - vrste socijalnih sistema unutar drutva (Parsons, Blau, Scott, Etzioni,..) - organizacija=institucija - socijalni sistem usmjeren cilju 3. strukturni - struktura socijalnog sistema, sistem formalnih pravila - svojstvo poduzea 4. funkcijski - djelatnost orijentirana cilju - raireno u ekonomskoj i ekonomski usmjerenoj organizacijskoj znanosti 4. Kako shvaaju pojam organizacije predstavnici univerzalne pojmovne kategorije? vidi pitanje br. 3. 5. U emu je sutina institucionalnog shvaanja pojma organizacije? vidi pitanje br. 3.1/50


6. S ime se poistovjeuje pojam organizacije u suvremenoj sociolokoj i socijalnopsiholokoj literaturi? vidi pitanje br. 3.-strukturni 7. Obrazloite funkcijsku pojmovnu kategoriju? vidi pitanje br. 3. 8. to znai postupak strukturiranja? Strukturiranje - radno rastavljanje, diferenciranje, pojedinih dijelova u poduzea i njihovo ciljno orijentirano sastavljanje - integriranje. 9. Koji se situacijski faktori uzimaju u obzir pri odreivanju pojma organizacije u suvremenom empirijskom istraivanju? U suvremenom empirijskom istraivanju pojmom organizacije oznaava se situacijska veliina koju odreuju situacijski faktori i strukturne dimenzije. Situacijski faktori: - okolina (koliina objekata ija svojstva i odnosi utjeu na odluivanje i/ili na rezultate odluivanja promatrane organizacijske jedinice), - veliina (broj organizacijskih lanova) i - tehnologija (primjenjivi tehnoloki postupci za pretvorbu dobara i tehnika opremljenost koja je za to potrebna u irem smislu, odnosno samo proizvodni postupci u uem smislu znaenja rijei). Strukturne dimenzije: - diferencijacija, hijerahija, centralizacija, programiranje, formalizacija, koordiniranje, komuniciranje, profesionalizacija i motivacijski mehanizmi. Organizacija: diferencijacija i koordinacija zadataka za postizavanje ciljeva koja zavisi o situaciji, a utjee na ponaanje lanova. 10. Kojem shvaanju pojma organizacije se moe dati prednost? Nijednom. Upotreba pojma odnosno shavaanja organizacije je ipak pitanje konvencije i zavisi o stajalitu promatranja onoga tko se bavi organizacijskim pitanjima. 11. Kako bi se mogla definirati znanost, njezine osnovne odrednice i ciljevi koje ona sebi postavlja? Znanost je racionalno utemeljena cjelina znanja o nekom predmetu, koja se koristi definiranim pojmovnim okvirima i razraenim metodama istraivanja. Ciljevi znanosti mogu biti dvojake naravi: (1) samo saznavanje stvari kakve jesu i (2) saznavanje sredstva i postupaka radi oblikovanja, mijenjanja. Znanost = predmet + metode, pojam - injenice - hipoteza - zakon - teorija

2/50


12. U emu je sutina znanosti o organizaciji - kako se ona razvijala i kako se ona danas shvaa? Sam pojam organizacije je uao u upotrebu tek u prvoj polovici 19.st., a izuavanje organizacije upotrebom znanstvenih metoda poelo je u drugoj polovici 19.st. Poetkom 20.st. Taylor i Fayol konstituirali su organizaciju kao znanost dokazavi svojim istraivanjima da se organizacija poduzea treba oblikovati na osnovu principa i zakona koji se otkrivaju znanstvenim metodama. Organizacija se danas shvaa (L. Urwick) kao presjek tehnikih znanosti, ekonomskih znanosti, politikih i socijalnih znanosti te psihologije. 13. Opiite predmet znanosti o organizaciji! Predmet znanosti o organizaciji predstavlja organizacija poduzea. Organizacija poduzea tretira se s dva aspekta: strukturalnog i funkcijskog. Sa strukturalnog aspekta znanost o organizaciji poduzea izuava promjene i dinamiku promjena koje su inducirane promjenama u faktorima proizvodnje. Sa funkcijskog aspekta, izuava se proces oblikovanja organizacije poduzea. U tom smislu, znanost o organizaciji poduzea polazi od toga da svi procesi oblikovanja organizacije poduzea imaju neto zajedniko, neto to proizlazi iz opih principa organiziranja, neto to je specifino u svakom procesu organiziranja i to je uvjetovano specifinim karakteristikama predmeta organiziranja. 14. Opiite metode znanosti o organizaciji! Znanost o organizaciji je razvila tri razliita skupa metoda odnosno pristupa predmetu svog istraivanja: 1. Prvi pristup ide za tim da postavi sistemsko-teorijske temelje znanosti o organizaciji stvarajui znanstvenu terminologiju i fundamentalne principe organizacije, ali bez empirijske verifikacije svojih rezultata. 2. Drugi pristup se ograniava na deskripciju realnih organizacijskih odnosa zateenih u pojedinim poduzeima stvarajui tako sirovi materijal, odnosno kauzistiku zbirku pojedinih organizacijskih pojava, koja ostaje jo neiskoritena 3. Trei pristup karakterizira svaku iskustvenu znanost, i sastoji se u mukotrpnom sitnom radu i postepnoj izgradnji detaljnih istraivanja. Rije je, dakle, o induktivnom istraivanju zasnovanom na empirijskoj podlozi i utemeljenju empirijsko-induktivne metode u organizacijskim istraivanjima. Empirijsko-induktivno organizacijsko istraivanje predstavlja osnovu deduktivnim istraivanjima. Dakle, rije je o: empirijsko-induktivnim i apstraktno-deduktivnim metodama. Postoje jo brojne pojedinane metode koje naroito dolaze do izraaja u fazi prikupljanja podataka. 15. Navedite koji su temeljni ciljevi znanosti o organizaciji! Temeljni ciljevi znanosti o organizaciji poduzea su: 1. da otkrije zakonitosti koje vladaju pojavama koje su predmet organiziranja, i zakonitosti koje vladaju procesima u kojima se pojava organizira,3/50


2. da na osnovu njih postavi zakone po kojima se odreuje optimalna organizacija u konkretnim uvjetima i sa gledita konkretnog cilja, 3. da na osnovu tih zakona omogui predvianja promjene efekta u zavisnosti od promjene pojave koja se organizira i promjene postupka u procesu organiziranja, i 4. da omogui mjerenje efekta svake primijenjene organizacijske mjere

16. to je znanstvena teorija i u emu su njezine osnovne karakteristike? Teorija je sistem pojmova i teorema u odreenoj vrsti predmeta. Teorije esto sadre i pojedine hipotetike pojmove i principe. Osnovne karakteristike znanstvenih teorija su: 1. predmet - razne znanosti 2. struktura - teorijske i empirijske 3. stupanj openitosti - najopije teorije, ope i posebne teorije 4. stupanj znanstvene utemeljenosti - stroge deduktivne i manje stroge empirijske Dimenzije znanstvene teorije: predmetnost, openitost, spoznajna mo, formaliziranost, aksiomatiziranost, mo predvianja i plodnost teorije. 17. Kako bi se mogla definirati teorija organizacije i koje su njezine osnovne dimenzije? Dimenzije znanstvene teorije: predmetnost, openitost, spoznajna mo, formaliziranost, aksiomatiziranost, mo predvianja i plodnost teorije. Dimenzije teorije organizacije: predmetnost - iroka, pa je stoga i: openitost - (takoer) velika spoznajna mo - mala (nema integralne teorije organizacije) formaliziranost - nizak stupanj formalizacije (organizacija - preopenit pojam) aksiomatiziranost mo predvianja - mala (nema razvijene adekvatne metrike) plodnost teorije - na razini drugih empirijskih znanosti 18. to je znanstveno istraivanje openito, a to je znanstveno istraivanje organizacije? Znanstveno istraivanje je djelatnost otkrivanja i dokazivanja znanstvene istine pomou odreenih metoda. Znanstveno istraivanje organizacije je djelatnost koja je primjenom znanstvenih metoda usmjerena na otkrivanje zakonitosti u organizaciji kako bi se omoguilo oblikovanje optimalne organizacije uz predvianje i mjerenje efekata primjene svake organizacijske mjere. 19. Kako bi definirali projekt istraivanja - idejni i izvedbeni? 1. idejni projekt istraivanja je dokument u kojem se vri eksplikacija problema i iznosi argumentacija o potrebi provoenja istraivanja, ukazuje na potencijalne ciljeve koji se time ele postii, te utvruju materijalni i drugi uvjeti za provoenje istraivanja 2. izvedbeni projekt istraivanja je dokument u kojemu se vri detaljna razrada istraivakog zadatka definirajui sve poslove koje treba obaviti u toku istraivanja4/50


20. Koje su osnovne faze procesa istraivanja organizacije? Faze: 1. Izbor i definiranje problema istraivanja 2. Formuliranje hipoteze 3. Prikupljanje podataka 4. Obrada prikupljenih podataka 5. Analiza prikupljenih podataka 6. Izrada znanstvenog izvjetaja 21. U emu se sastoji izbor i definiranje problema odnosno predmeta u procesu istraivanja organizacije? Prvo: uoavanje problema (praznog polja) u znanosti o organizaciji. Ciljevi istraivanja: a) operacionalni ili pragmatiki (orijentirani na praktina rjeenja), b) spoznajni ili znanstveni (stjecanje nove spoznaje) 22. to je hipoteza, kako se ona postavlja i koje su vrste hipoteze u procesu istraivanja organizacije? Hipoteza je misaona konstrukcija rjeenja koju treba empirijski verificirati. Afirmativne i negativne hipoteze. Prema ciljevima istraivanja: deskriptivne, klasifikacijske, eksplanacijske i prognostike hipoteze. Prema sadraju: kvalitativne (klasifikacijske), statistike (frekventne) i kauzalne hipoteze. Prema openitosti: ope, posebne i pojedinane hipoteze. 23. Koja je uloga prikupljanja podataka i kako se ono provodi u procesu istraivanja organizacije? Uloga je saznavanje vrijednosti pojedinih varijabli iz kojih je mogue extrapolirati u daljnjim fazama zakljuke i na kraju potvrditi ili negirati poetnu hipotezu. Vie vrsta varijabli: zavisne, nezavisne, eksplanatorne, interpretativne, specifikatorne. Nacrti istraivanja: deskriptivan (cilj je deskripcija i klasifikacija), kauzalan (cilj je nai uzrono-posljedinu vezu) i dr. 24. U emu se sastoji obrada prikupljenih podataka i kako se ono provodi u procesu istraivanja organizacije? Provedba logike kontrole, klasifikacije obiljeja, pa onda obrada i iskazivanje... 25. to je analiza prikupljenih podataka i koje su to vrste analize koje se koriste u procesu istraivanja organizacije? Detaljnije proui glavne postupke kvantitativne analize! Analiza prikupljenih podataka je zakljuivanje na osnovi prikupljenih podataka u svrhu testiranja postavljene hipoteze. Kvalitativna (gledaju se kvalitativna svojstva predmeta i5/50


pojava - komparacija i diferencijacija), kvantitativna (statistike metode) i kauzalna analiza (najvanija i najsloenija). 26. Ponovi matematiko-statistike metode koje si svladao iz statistikih disciplina! Posebnu panju obrati na metode korelacije i upotrebu raunala u njihovom koritenju! ..... 27. Koja je svrha izrade znanstvenog izvjetaja i u emu se sastoji njegov sadraj? Svrha znanstvenog izvjetaja je da prui informaciju o tome to se istraivalo, na koji nain se to radilo, do kojih se rezultata dolo, kako su oni obraivani i interpretirani. Izvjetaj se sastoji od: 1. Naslov 2. Saetak 3. Uvod i problem 4. Metoda 5. Rezultati i interpretacija 6. Zakljuak 7. Saetak na svjetskom jeziku 8. Bibliografiju 9. Stvarni i imenini registar 10. Prilozi

II DIO POVIJEST ORGANIZACIJSKE TEORIJE pitanja sa str. 921. Kada je nastala organizacija kao praksa i njen razvoj kroz povijest? Kvalitativan skok koji je omoguio da organizacija preraste iz prakse u nauku, omoguili su svojim istraivanjima tek Babbage (znanstvenik, tehnolog, ekonomist i duhovni otac kompjutera, koji je istraivao znanstveni pristup podjeli rada i specijalizaciji, a bavio se i studijem vremena i pokreta, praenjem trokova i utjecajem boja na efikasnost rada radnika) i Poor (istraivao je principe organizacije te informacije i komunikacije). 2. Klasifikacija pravaca u razvoju nauke o organizaciji: a) Rossova klasifikacija b) Hauslerova klasifikacija c) Brusina klasifikacija a) Ross je izvrio podjelu kola i pravaca teorija organizacije prema srodnosti te kronoloki, i to na: ljudske odnose (Hawthorne eksperimenti, Mayo, Roethlisberger, Davis, McGregor), socijalne sisteme (Weber, Homans, Maslov, Argyris, Simon, Herzberg, Likert), empirijsku kolu (praktiari, A.M.A., Harward, Business School, Dale), kvalitativnu kolu (Marshal, Taylor, Gilbreht, Gantt, Dean, Neumen, Schlaifer) i procesnu kolu (Fayol, Mooney, Urwick, Koontz).6/50


b) Hausler je napravio klasifikaciju po stupnju razvoja organizacijske znanosti, i to na: klasinu organizacijsku teoriju (psiholoka (od 1900.) - Taylor (ovjek=sredstvo), i administrativna varijanta (do 1916.) - formalna organizacija), neoklasinu teoriju (1920... meuljudski odnosi (Mayo), neformalna organizacija, grupe ljudi - Hawthorne), i integriranu neoklasinu znanost (1950... organizacijska sociologija, kibernetika, socijalni sistem orijentiran cilju, socijalno-znanstvena sinteza) c) Brusa pak navodi evoluciju misli organizacije i principijelnih kola XX. stoljea: 1. poetak stoljea do 1930. godine (kola naunog upravljanja, teorija generalne uprave), 2. od 1930. do 1960. godine (kola ponaanja, kola management istrivanja), 3. poslije 1960. godine (sistemski pristup, trini pristup i hijerarhija) 3. Sistematizacija organizacijske povijesti domaih autora! Nai autori koji su dali sistematizaciju organizacijske povijesti: Inge Perko eparovi, Bulat, Dinovi, Babi, Kosti, Kolari i Stefanovi, Novak, Kapusti, Joji i Lipovec. Bulat: 1. Klasina teorija (naglasak na formalnoj organizaciji), 2. Neoklasina teorija (ovjekovo ponaanje, psiholoki aspekt), 3. Moderna teorija (teite na problemskoj strani organizacije kroz modifikaciju formalne organizacije) ... Prema kriterijima vremenskog razdoblja, brojni autori dijele organizacijsku teoriju na: 1. Klasinu (1900.-1930.) 2. Neoklasinu (1930.-1950.) 3. Suvremenu (1950. - ...) 4. Koji su teoretiari klasine teorije organizacije? Klasina teorija organizacije razvijala se u tri pravca: 1. administrativna teorija upravljanja (nosilac Henry Fayol) 2. nauno upravljanje (radovi Fredericka Taylora) 3. model birokratske organizacije (Max Weber) 5. Koje su karakteristike administrativne doktrine H. Fayola? Henry Fayol (1841-1925) je promatrao poduzee kao cjelinu i na osnovi toga radi podjelu na est meusobno zavisnih grupa (funkcija): 1. Tehnika grupa poslova obuhvaa dio u kome se ostvaruje proizvodnja 2. Komercijalna grupa poslova obuhvaa nabavu i prodaju 3. Financijska grupa poslova obuhvaa pravovremeno i povoljno osiguravanje kapitala 4. Funkcija sigurnosti osigurava imovinsku i osobnu sigurnost u poduzeu 5. Funkcija raunovodstva je organ poduzea koji mora u svakom trenutku kroz vrijednosne pokazatelje pruiti sliku stanja poduzea - osnova za donoenje upravljakih odluka 6. Administrativna funkcija ima ulogu da uskladi i povee svih pet funkcija u jedinstvenu akciju na nivou cjeline poduzea. Sadri pet elemenata a) predvianje (prouavanje buduih zbivanja kako bi se pripremio program za akciju) b) organiziranje (stvaranje materijalnih i socijalnih uvjeta za obavljanje akcije)7/50


c) komandiranje (stavljanje u pokret osoba i funkcioniranje ljudskog sustava) d) usklaivanje (objedinjuje sve pojedinane aktivnosti u skladnu cjelinu) e) kontrola (nadzor nad izvrenjem zadatka - da li se obavljaju u skladu s uputstvima i izdanim naredbama) Na temelju te podjele, Fayol razvija skup kriterija tj. zahtjeva u pogledu strunosti da bi netko mogao obavljati posao unutar odreene grupe: tehniki, komercijalni, financijski, osiguravajui, raunovodstveni i administrativni. 6. Koji su principi rukovoenja prema Fayolu? Fayol definira 14. principa rukovoenja: 1. Podjela rada 2. Autoritet 3. Disciplina 4. Jedinstvo u nareivanju 5. Jedinstvo u upravljanju 6. Potinjavanje pojedinanih interesa opim 7. Nagraivanje osoblja 8. Centralizacija 9. Hijerahija 10. Materijalni i socijalni red 11. Pravinost 12. Stalnost osoblja 13. Inicijativa 14. Jedinstvo osoblja 7. Navedite doprinos Taylora razvoju nauke o organizaciji! Frederick Winslow Taylor (1856-1915) formulira mogunost za kombiniranje visokih plaa i niskih trokova za radnu snagu. Da bi to ostvario, on navodi potrebu primjene odreenih principa: a) radnicima treba dodijeliti jasno definirane zadatke, ali koji ne smiju biti lako ostvarljivi b) dodijeljeni zadatak treba potpuno angairati svakog radnika cijeli radni dan uz uvjet da su osigurani standardni uvjeti i oprema, c) radniku treba osigurati sigurnost da e biti potivan princip visokih plaa za izvreni zadatak d) svaki radnik treba da bude siguran da e i sam biti u gubitku kad ne izvri dodijeljeni zadatak e) zadatak koji se dodjeljuje na pojedinom organizacijskom nivou treba biti po kompleksnosti takav da ga moe obaviti samo radnik visokih radnih sposobnosti Taylor inzistira na razdvajanju funkcije planiranja od funkcije izvravanja koja mora postati centar u kome se koncentrira moderno upravljanje - dakle, razdvajaju se umni i fiziki radovi. Tei se funkcionalnom sistemu rukovoenja - tj. radnik prima naloge i uputstva od 8 poslovoa: predradnik za nadzor, specijalist za reim rada strojeva, kontrolor kvalitete, strunjak za odravanje strojeva, strunjak za izdavanje naloga, izdavanje uputstva za rad, za vrijeme i trokove, i osoba odgovorna za disciplinu. Prva etiri su u planskoj slubi, a druga etiri u pogonu.8/50


1911. na prvoj konferenciji o naunom upravljanju i rukovoenju, Taylor je formulirao 4 principa naunog upravljanja i rukovoenja: 1. razvoj nauke kao zamjena za empirijske metode 2. selekcija radnika na naunoj osnovi, a zatim njegova sistematska priprema i obuka, 3. prenoenje naunih saznanja na radnika izabranog na naunoj osnovi, 4. podjela rada izmeu rukovodioca i radnika 8. Koji su sljedbenici Taylora? Sljedbenici: Frank Gilbreth je uveo preciznije snimanje vremena i filmsku traku - omogueno je preciznije prouavanje rada, a on je umjesto da trai najboljeg radnika pokuavao posao prilagoditi radniku. Henry Gantt je demokratizirao i humanizirao Taylorov sistem. Predloio je sustav plaa prema kojem radnici s manjim podbaajem dnevne norme primaju punu nadnicu, a u cilju kvalitetnijeg planiranja i kontrole izvrenja dnevnih zadataka u proizvodnji, uveo je grafikon Gantogram. Harrington Emerson je podravao linijsko tabnu strukturu organizacije i humanizirao Taylorove principe. 9. U emu je doprinos Forda u razvoju naune organizacije? Henry Ford (1863-1947) je uveo u tvornice sistem pokretne trake - omoguena masovna proizvodnja i pokrenuta organizacija proizvodnih faktora na novim osnovama i principima. Dakle, uvodei masovnu proizvodnju, stvorio je osnovu za usku specijalizaciju i produktivniji rad. Nedostaci rada na traci - radnik radi jednostavne operacije, izoliran je, otuen, vlada monotonija, apatija i nezadovoljstvo. 10. Navedite karakteristike birokratske organizacije i njene nosioce! Tvorac je njem. sociolog Max Weber (1864-1920), koji definira sljedee principe birokratske organizacije: 1. Hijerarhija se temelji na podjeli rada i odgovarajuoj nadlenosti. Na toj osnovi razvijaju se odnosi podreenosti i nadreenosti kao potka formalne organizacije 2. Pravila i procedure razraunavaju i u detalje propisuju obavezno ponaanje svake jedinke (glavna krutost bir. org.). 3. Autoritet je vezan za poloaj, a ne za pojedinca (ne gleda se na kvalitete pojedinca!) 4. Struktura je u sutini formalna organizacija i sve je podreeno formalnoj strukturi. Tri tipa vlasti: 1. Legalni - prevladava u modernim drutvenim sistemima - ljudi su osobno slobodni i podvrgnuti vlasti samo u odnosu na svoje bezline slubene dunosti, organizacija slubi osniva se na hijerarhijskom naelu, dunosti su jasno odreene, slube se popunjavaju na osnovi slobodnog ugovora, kandidati se biraju na osnovi kvalifikaciju 2. Tradicionalni 3. Karizmatski9/50


11. Opiite karakteristike klasine teorije: a) cilj b) podjela rada c) raspon rukovoenja d) hijerarhijska struktura e) koordinacija Cilj - po klasinom shvaanju, svi se ciljevi utvruju na najvioj razini. Izbor ciljeva i planova za njihovo ostvarenje definira rukovodilaka struktura koja se nalazi na najvioj razini organizacije. Postoje ciljevi pojedinca i ciljevi poduzea. U prvom planu su ciljevi pojedinca (ekonomski motivi), dok je grupa motiva koja moe proizlaziti iz zajednikog cilja ovdje zanemarena. Podjela rada - podjela rada i specijalizacija su fundamentalni princip klasine teorije organizacije rada. Ilo se na ralanjivanje zadataka u detalje, no radni zadatak sastavljen od nekoliko pokreta je u dubokom neskladu s umnim i fizikim mogunostima ovjeka. Raspon rukovoenja - analizirali su ga mnogi protagonisti klasine teorije organizacije: Fayol, Graicunas i Urwick. Urwick iznosi da je raspon rukovoenja na najvioj razini 5 ili 6, a ostali autori na osnovi empirijskih istraivanja navode za velike kompanije 9 do 12, a za srednje raspon od 6 do 7. Hijerarhijska struktura - kruta hijerarhijska struktura, linijski tip Koordinacija kroz hijerarhijsku strukturu 12. Objasni pristup organizaciji kao zatvorenom sistemu! Klasina teorija tretira organizaciju kao zatvoreni sistem, kao cjelinu koja je nezavisna od vanjskog utjecaj i ija je struktura, rad i ukupna efikasnost uvjetovana unutarnjim faktorima. Poduzea su imala jasno definirane i jednostavne zadatke pa je to istraivae upuivalo na ispitivanje unutarnjih faktora organizacije. Na osnovu provedenog pristupa ova teorija je ponudila koncept organizacije u kojoj su svi odnosi strogo formalizirani i neelastini na promjene u okolini. Kasnija empirijska istraivanja ukazuju na injenicu da vrijedi pravilo: stabilnije okruenje - nefleksibilnija organizacija i obratno, nestabilnije okruenje - fleksibilna organizacija. 13. Koji su teoretiari neoklasine teorije? Neoklasina teorija, odgovor na klasinu, polazi od uloge ovjeka u organizaciji i teite njena prouavanja predstavlja socio-psiholoki odnos, individualna i grupna meuzavisnost i kontrola autoriteta u organizaciji. Teoretiari: Gviiani (1972) - doktrina ljudskih odnosa (humanizira metode racionalizacije proizvodnje) O. Sheldon (1923) - organizacija je skup drutvenih odnosa koji su prvenstveno opredijeljeni ponaanjem ljudi M. Folit - grupa je primarna organizacija, ona pojedincu olakava samoizraavanje 14. Koje su bitne karakteristike teorije meuljudskih odnosa?10/50


Neoklasina teorija esto se naziva i bihevioristika teorija, teorija intervencionizma, teorija meuljudskih odnosa, neformalna organizacija, itd. Hawthorne eksperimenti (Western Electric, 1927-32, Mayo i Roethlisberger) - pokazalo se da radnici djeluju kao grupa, da zajedniki grade stavove i ponaanje, a da ono ne zavisi samo od uvjeta rada, ve i od odnosa rukovodioca i drugih prema njima. Tri najznaajnija aspekta neoklasine teorije su: a) ovjekovo ponaanje - ovjek je multidimenzionalno bie, a ne jednodimenzionalno b) neformalna organizacija - ovjekova potreba za komuniciranjem s drugima, za pripadanjem, uzrokuje stvaranje grupe i uspostavljanje komunikacijskih veza koje postoje mimo formalne organizacije. U okviru neformalnih grupa izrauju se norme ponaanja koje u znaajnoj mjeri utjeu na ponaanje lanova u odnosu na zadatke i zahtjeve koje postavljaju rukovodioci kao nosioci formalne organizacije c) participacija i rukovoenje - isticanje uloge pojedinca i radne grupe vodi k ugraivanju participacije u rukovoenju i odluivanju u kome radnici diskutiraju sa svojim efom i utjeu na odluke koje ih se tiu. Svatko moe unaprijediti bar svoj vlastiti posao ako participira u donoenju odluka koje se odnose na njegov posao, to doprinosi poveanju produktivnosti sudionika. Bitne karakteristike neoklasine teorije su: - motivacija, - neformalna organizacija, - komunikacije i - participacija 15. U emu je znaaj motivacije ovjeka i koji su autori izuavali ovu problematiku? Maier pomou dijagrama interpretira proces koji prethodi ponaanju ovjeka: stimulans organizam ponaanje rezultati Herzbergova motivacijska teorija pak objanjava da se motivacija sastoji od grupe motivacijskih faktora koji izazivaju zadovoljstvo, i onih koji izazivaju nezadovoljstvo. Bitna karakteristika je da neki faktori kad postoje uzrokuju zadovoljstvo, a kad ne postoje, onda nezadovoljstvo. Tako npr. radni uvjeti, poslovna politika i meuljudski odnosi samo u nedostatku uzrokuju nezadovoljstvo, priznanje u prisustvu zadovoljstvo, a plaanje i posao uzrokuju zadovoljstvo prisustvom, a nezadovoljstvo neprisustvom. Abraham H. Maslow pak je dao strukturu i hijerarhiju potreba: 1. fizioloke potrebe 2. sigurnost 3. drutveno pripadanje 4. potovanje 5. samopotvrivanje 16. Koje su karakteristike neformalne organizacije? Neformalne grupe se mogu svrstati u dvije kategorije: - ciljevi neformalne grupe konvergentni s ciljevima formalne grupe - ciljevi neformalne grupe divergentni s ciljevima formalne grupe11/50


Neformalne grupe funkcioniraju kvalitetnije jer je njeno formiranje posljedica prirodnih afiniteta i socijalnih potreba njenih lanova, a nastanak na dobrovoljnoj osnovi. 17. Navedite znaaj i oblike komunikacija u organizaciji! Bez komunikacije nema organizacije, ona se raspada jer ne dobija informacije. Vrste kom. mrea se nalaze na slici 14 str.60 18. Koji je znaaj participacije u rukovoenju? Participacija u rukovoenju predstavlja sudjelovanje radnika u procesu odluivanja o pitanjima koja ih se neposredno tiu. U razvijenijim zemljama na Zapadu to je vrlo rairen koncept industrijske demokracije. Oekivani rezultat je da se ovjek osjea zadovoljnim jer mu se prua prilika da se svestranije iskae pa ak i da utjee na neke odluke. 19. Navedite karakteristike Likertovog sistema organizacije? 20. Koji su teoretiari izuavali teoriju donoenja odluka? Teorija donoenja odluka novijeg je datuma jer je tretirala problem odluivanja openito nezavisno da li je rije o rukovodiocima ili nekom drugom. Teorije se mogu podijeliti u dvije iroke grupe: 1. Normativna teorija - razvija se matematika varijanta usmjerena na aplikaciju matematike u rjeavanju ekonomskih problema odluivanja 2. Empirijska teorija - vie empirijskih elemenata Teorija donoenja odluka usmjerena je na propisivanje postupka koji mora slijediti donosilac odluka ako eli racionalno donijeti odluku. Tri osnovne grupe teorija donoenja odluka: 1. Teorija organizacije s jednim ciljem i jednim donosiocem - Ekonomska teorija firme promatra organizaciju kao jednog donosioca s jednim ciljem - profitom.. (Dorfman, Boulding, Samuelson, Solow) 2. Teorija organizacije s vie donosioca odluka i jednim ciljem - Teorija birokracije od Maxa Webera - iako je organizacija piramida, vie ljudi utjee na odluku 3. Teorija organizacije s vie donosioca i vie ciljeva - Teorija ravnotee (Barnard 1938. i Simon 1957.) - organizacija trai uvjete za opstanak svojih lanova (tj. vlastiti opstanak). 21. Koje su teorije donoenja odluka? vidi pitanje br. 20 22. Koji su teoretiari dali doprinos razvoju suvremene teorije organizacije? Nakon 1960: 1. porast obujma poslovanja poduzea 2. proirenje asortimana proizvoda po opsegu i po ugraenom znanju i radu 3. promjene u svim podrujima kako unutar poduzea tako i izvan poduzea 4. poduzee je sastavni dio okruenja, stalna interakcija s ostalim poduzeima i institucijama, kao i opim drutvenim, politikim, ekonomskim, ekolokim i drugim faktorima. Formirani su novi koncepti u radovima: R.D. Johnsona, F.E. Kasta, J.E. Rosenzweiga (1963.)..12/50


Drugi autori interpretiraju isti sadraj pod nazivom sistemski pristup (E. Dale, Mc Graw Hill, Kogasusha, 1973.) Gviiani navodi slijedee pravce teorijskih strujanja: socijalni sistem, problem odluivanja i nova kola teorije upravljanja. U suvremenoj organizacijskoj teoriji, prisutna su dva teorijska aspekta: koncept sistema i koncept projektne organizacije. 23. Navedite sistemske poglede na organizaciju Kasta i Rosenzweiga! Kast i Rosenzweig istiu karakteristike organizacije kao otvorenog sistema i kao takav uzima iz sredine materijal, energiju i informacije, da bi kroz proces transformacije dalo u sredinu odgovarajui izlaz proizvoda, usluga i sl. Kao takva, organizacija kao sistem ne tei poveanju entropije, ve poveava svoju sreenost i organiziranost. Rosenzweig ralanjuje organizaciju na slijedee podsisteme: ciljevi i vrijednosti, tehniki, psiho-socijalni, strukture, rukovodilaki. 24. Opiite karakteristike ope teorije sistema! 25. Objasnite sistematski pristup u analizi i istraivanju organizacijskih sistema! 26. Navedite definicije sistema razliitih autora! 27. Koje su vrste sistema prema razliitim teoretiarima? 28. Objasnite i skicirajte sistemski model organizacije! Sistemski model organizacijskog sistema sadrava vie elemenata: E = element (podsistem: poslovne funkcije, organizacijske jedinice) U = ulaz: financijska sredstva, kadrovi, predmeti rada, sredstva za rad, energije S = svojstvo I = izlaz: sredstva za rad, proizvod, dohodak, informacije V = veze: materijalne, energetske ili informacijske Sustav je matematiki odnos S=(E,S,V) Analizom se dalje elementi ralanjuju na podsisteme sa svojim elementima, a svaki (pod)sistem ima svoje granice koje su utvrene prirodno ili pojmovno, a koje se mogu mijenjati zavisno o interakciji sistema s drugim sistemima oko njega. Da bi neki objekt bio element sustava, treba biti pod kontrolom samog sustava. 29. Objasnite i skicirajte organogram poduzea kao organizacijskog sistema! Slika 18 na str. 71. 30. Koji su teoretiari projektne organizacije?13/50


Prvi pokuaj primjene projekta organizacije izvren je u Ministarstvu obrane SAD, na inicijativu generala F.S. Bessona koji je sutinu projektne organizacije obrazloio 1963. godine u raspravi Project Management Within the Army Material Command. Projektna organizacija je: jednokratna, privremena, usmjerena i ograniena. 31. Navedite vrste i karakteristike projektnih organizacija! Str. 72., 73. 32. Objasnite organizacijski model iste projektne organizacije! 33. Navedite karakteristike matrine organizacije! 34. Koje su karakteristike individualne projektne organizacije? 35. Objasnite tok razvoja organizacijskih znanosti u socijalistikim zemljama? 36. Navedite historijat i faze razvoja organizacijske znanosti u Jugoslaviji! 37. Koje su karakteristike svakog od navedenih razdoblja? 38. Navedite karakteristike poduzea kao osnovnog privrednog subjekta! 39. Koji su tipovi poduzea prema razliitim oblicima svojine? 40. U emu su specifinosti razvoja organizacijskih znanosti u Japanu? 41. Koje su karakteristike nove japanske filozofije? Izbor ciljeva eliminacija zaliha, JIT, stalno poboljaavanje proizvoda Prilagoavanje tuih iskustava Objedinjavanje vlastitih i tuih znanja u realizaciji cilja Buenje duha izazova u svakom pojedincu Pristup izgradnji i realizaciji nacionalne privredne filozofije

42. Navedite karakteristike japanskog stila rukovoenja! Str.89. 43. Objasnite karakteristike tradicionalnog i suvremenog upravljanja u Japanu! Str. 91.14/50


44. Navedite stavove razliitih teoretiara u buduem razvoju organizacije! 45. Objasnite razvoj organizacije u odnosu na zahtjeve znanstveno-tehnoloke revolucije! 46. to je organizacijski jaz? Jaz izmeu tehnikog razvoja i razvoja organizacije.

15/50


III DIO ORGANIZACIJSKE STRUKTURE pitanja sa str. 173.

1. to je to organizacijska struktura, ime je determinirana i kako je shvaaju pojedini autori? Galbraith: nain dekompozicije ukupnog zadatka poduzea na pojedinane zadatke i uspostavljanje koordinacije meu njima radi izvravanja ukupnog zadatka. Mintzberg: sveukupnost naina na koje je podijeljen rad u razliite zadatke, a zatim izvedena koordinacija meu njima. Brusa: prvi fundamentalni organizacijski element poduzea koji se odnosi na: -organe izmeu kojih je izvrena podjela rada, -funkcije i zadatke koje takvi organi trebaju izvravati, -odnose koji se uspostavljaju izmeu tih organa. 2. Koji su to elementi organizacijske strukture s aspekta socio-tehnikog pristupa, a koji s aspekta pristupa 5 S? Socio-tehniki pristup segmentacije organizacijske strukture polazi od injenice da svako poduzee postoji zato da bi ostvarilo odreene ciljeve izvravanjem odreenih zadataka pri emu ljudi (zaposleni) upotrebljavaju odgovarajuu tehnologiju. Tri osnovna elementa organizacijske strukture: 1. sistem rada - zadaci, 2. socijalni sistem, 3. tehniki sistem. Mintzbergov 5S pristup: 1. strategijski vrh - organi koji djeluju s najviih pozicija organizacijske strukture i donose najvanije odluke za opstanak i razvoj poduzea 2. srednja razina - provode strategijske odluke vrha, vie je orijentirana na operativno upravljanje 3. tehnostruktura - struni organi koji planiraju rad, vre studij metoda, procesa rada, procesa kontrole, i dr.) 4. tapske slube - organi koji obavljaju: pravne, ope, kadrovske, raunovodstvene i druge operativne poslove 5. operativni nukleus - tijela koja obavljaju temeljne aktivnosti poduzea, ili pak direktno pomau obavljanje tih aktivnosti 3. U emu se sastoji tipologija, a u emu taksonomija organizacijskih struktura? Tipologija organizacijskih struktura sastoji se u stvaranju odgovarajuih klasifikacija organizacijskih struktura po razliitim kriterijima. Najznaajnije tipologije organizacijskih struktura su: - klasina - dimenzijska - Mintzbergova16/50


- Brusina Klasina tipologija diferencira tri osnovna tipa organizacijskih struktura: 1. funkcijska organizacijska struktura 1.1. poetna funkcijska organizacijska struktura 1.2. standardna funkcijska organizacijska struktura 1.3. prijelazna funkcijska organizacijska struktura 2. divizijska organizacijska struktura 2.1. produktna divizijska organizacijska struktura 2.2. teritorijalna divizijska organizacijska struktura 3. matrina organizacijska struktura Dimenzijska tipologija organizacijskih struktura polazi od broja dimenzija odnosno naina grupiranja zadataka (poslova): 1. jednodimenzionalne organizacijske strukture 1.1. funkcijska struktura 1.2. divizijska struktura 1.2.1. predmetna divizijska struktura 1.2.2. teritorijalna divizijska struktura 2. multidimenzionalne organizacijske strukture 2.1. matrina struktura 2.2. tenzorska struktura Produbljivanje razlika u tipologijama onemoguavalo je teorijsko uopavanje, pa da bi se taj problem rijeio, tipologija je supstituirana taksonomijom koja je rezultirala iz empirijskih istraivanja. Aston grupa (Pugh, Hickson, Hinings i Turner, 1968.) izradila je posebnu metodologiju koja u diferenciranju organizacijskih struktura polazi od est strukturnih dimenzija: specijalizacija, standardizacija, formalizacija, centralizacija, konfiguracija i elastinost. Nakon ispitivanja tih dimenzija dolo se do etiri dimenzije organizacijske strukture: 1. strukturiranje aktivnosti (standardizacija, formalizacija, specijalizacija i vertikalni raspon) 2. koncentracija vlasti (organizacijska autonomija, centralizacija, postotak kontrolora toka radnih operacija, standardizacija postupka za selekciju i unapreenje) 3. linijska kontrola toka rada (postotak podreenih, formalizirano izvjetavanje o izvravanju uloga i standardizacija procedura za izbor i unapreenje) 4. relativna veliina potporne komponente (postotak slubenika, vertikalni raspon i postotak neoperativnog osoblja) 4. Kako Mintzberg tipizira organizacijske strukture i to je sadraj te tipologije? Mintzber (1979.) koristi etiri grupe parametara za taksonomiju organizacijske strukture: 1. mehanizme koordinacije, 2. fundamentalne dijelove organizacije, 3. osnovna obiljeja organizacije i 4. situacijske faktore. U tom kontekstu, on razlikuje etiri osnovna tipa organizacijske strukture:17/50


a) Jednostavna struktura b) Mehanika birokracija c) Profesionalna birokracija d) Divizijska struktura e) Ad-hoc-kracija Hibridni tipovi: - jednostavna birokracija - jednostavna profesionalna birokracija - najjednostavnija struktura - profesionalna ad-hoc-kracija/birokracija - poduzetnika ad-hoc-kracija - divizijska ad-hoc-kracija - divizijska personalna struktura - dvizijska socijalna struktura 5. U emu se sastoji tipologija organizacijske strukture koju daje Brusa; to je povezuje, a to diferencira od one koju daje Mintzberg? Brusa je povezao jednu klasinu tipologiju i tipologiju po Mintzbergu: 1. Jednostavna struktura veoma se dobro prekaplapa s elementarnom strukturom 2. Mehanika birokacija ima u pravilu funkcijsku strukturu 3. Profesionalna birokracija ima obino funkcijsku strukturu, ali se istovremeno orijentira prema outputima ili tritima 4. Multidivizijska struktura je ista kod obje tipologije 5. Ad-hoc-kracija moe biti matrino i inovacijski orijentirana u zavisnosti od toga da li se radi o operativnoj ili administrativnoj ad-hoc-kraciji. Na temeljnu navedenog Brusa izvodi zakljuak o potrebi nove kombinirane tipologije o.s. i za iju aplikaciju utvruje odreene faktore: 1. Jednostavna ili elementarna struktura 2. Struktura plurifikacijsko-mehanike birokracije 3. Struktura profesionalne birokracije 4. Multidivizijska struktura 5. Matrina ad-hoc-kratska struktura 6. Inovacijska ad-hoc-kratska struktura 6. Kako bi se moglo definirati oblikovanje organizacijske strukture i u emu se ono sastoji? Oblikovanje organizacijske strukture je postupak u kojemu se provodi ralanjivanje ukupnog zadatka poduzea na pojedinane zadatke, oblikovanje organizacijskih jedinica kao nosilaca izvrenja odreenih zadataka odreenog stupnja agregiranosti, te uspostavljanje mehanizma koordinacije u izvrenju zadataka na svim razinama njihove agregiranost. Sastoji se od: 1. ralanjivanja ukupnog zadatka poduzea 2. oblikovanja organizacijskih jedinica 3. uspostavljanja mehanizama koordinacije

18/50


7. to je to ralanjivanje ukupnog zadatka poduzea i koja su po Kosiolu obiljeja svakog zadatka? Po Kosiolu, obiljeja svakog zadatka su: 1. proces izvrenja 2. predmet rada 3. sredstva rada 4. prostor 5. vrijeme 8. Koji su po Kosiolu osnovni principi ralanjivanja ukupnog zadatka? Objasnite na primjerima svaki od tih principa! To su: 1. princip ralanjivanja zadatka prema izvrenju - ukupan zadatak - izrada, predmontaa, montaa.. - rezanje, preanje, kaljenje 2. princip ralanjivanja zadatka prema objektu - ukupan zadatak - pisai, raunski, registar strojevi - tastatura, valjak, kolica 3. princip ralanjivanja zadatka prema rangu - ukupan zadatak - izrada - izvrenje izrade, odluivanje - 4. princip ralanjivanja zadatka prema fazama - planski, izvrni, kontrolni zadaci 5. princip ralanjivanja zadatka prema svrsi - posluivanje, odravanje, utvrivanje, 9. Da li postoje granice ralanjivanja ukupnog zadatka i ime su one odreene? Da, kad se doe do elementarnih operacija na pojedinim radnim mjestima. 10. to je to grupiranje pojedinanih zadataka, koje su osnove, a koji kriteriji tog grupiranja? To je grupiranje pojedinanih zadataka po njihovim slinostima u odabranim karakteristikama Mintzberg govori o 6 osnova za grupiranje zadataka: 1. znanja i sposobnosti 2. procesi rada i funkcije, 3. vrijeme izvrenja zadatka, 4. outputi, 5. klijentela, 6. lokalna geografija a za izbor tih osnova, predlae slijedee kriterije: 1. meuzavisnost u toku rada, 2. meuzavisnost u procesima rada, 3. meuzavisnost u opsegu (ekonomija opsega), i 4. meuzavisnost u socijalnim odnosima. Conrathov za grupiranje predlae princip klastera - klasteri prve razine se grupiraju u klastere druge razine, klasteri druge u klastere tree razine, itd.. dok se ne obuhvati cijela organizacija.19/50


Allen: 1. princip slinosti, 2. princip vezanosti, odnosno uvjetovanosti. 11. Koji su kriteriji grupiranja pojedinanih zadataka, koje navodi Koontz i ODonnell? Principi grupiranja koje navode Koontz i ODonnell su: 1. princip slinosti, 2. princip vezanosti (uvjetovanosti), 3. princip najvee upotrebe, 4. princip posebnog interesa, 5. princip takmienja, 6. princip autonomije, odnosno odvajanja, 7. princip koordinacije na odreenoj razini. 12. U emu su slinosti, a u emu su razlike izmeu principa grupiranja koje navode Koontz i ODonnel i onih koje navodi Kosiol? Kosiol smatra da se kod grupiranja moe poi od istih principa koji su vrijedili tijekom ralanjivanja zadataka: 1. prema izvrenju, 2. prema objektu, 3. prema rangu, 4. prema fazama, 5. prema svrsi. Ako se usporeuju pincipi Koontza i ODonnela, sa Kosiolovim, onda se moe vidjeti: 1. princip slinosti i princip razdvajanja nisu nita drugo nego princip prema izvrenju, odnosno princip faze, dok bi se princip adekvatne panje mogao u izvjesnom smislu poistovjetiti sa Kosiolovim principom svrhe 2. princip posebnog interesa i princip najvee upotrebe vie predstavljaju principe improvizacije nego principe organiziranja, 3. princip bliske vezanosti, iako nije kod Kosiola posebno istaknut, dolazi do izraaja s obzirom da Kosiol ne polazi od poslova ve od zadataka, a pojedinani se zadaci po njemu grupiraju prema ciljnom aspektu, 4. princip autonomije ne bi se mogao smatrati istim principom grupiranja zadataka, jer u krajnjoj liniji svaka je organizacijska jedinica autonomna u izravanju svojih zadataka u okviru ukupnog zadatka poduzea 5. princip koordinacie je vezan uz osnivanje organizacijskih jedinica s aspekta rukovoenja, pa je stoga vie pomono nego temeljni princip grupiranja zadataka 13. Koje su to temeljne grupe organizacijskih jedinica koje nastaju primjenom principa grupiranja pojedinanih zadataka? Organizacijsko mjesto, pa iznad njega odjel(primarni ili sekundarni po svrsi) ili gledano skupa vie takvih mjesta, mnotvo mjesta koje ne mora imati nadreenu strukuru.

20/50


14. to karakterizira funkcijski oblik grupiranja pojedinanih zadataka, koji su njegovi modaliteti i to je njihov sadraj? 15. Koje su prednosti, a koji nedostaci funkcijskog oblika grupiranja pojedinanih zadataka? Prednosti funkcijske organizacijske strukture (prema Babiu): - visoki stupanj specijalizacije i podjele rada, - struno voenje i jedinstveno koordiniranje poslova iste funkcije, - primjena jednoobraznih, struno razraenih metoda i postupaka, - racionalno koritenje prostora i opreme, - niski reijski trokovi, - fleksibilnost komponiranja, odnosno suavanja i irenja Nedostaci (prema Carlisleu): - funkcijske jedinice nastoje naglasiti odvojene funkcijske elemente na raun itavog poduzea - kod funkcijskog oblika ne postoji grupa koja efikasno sjedinjuje razliite funkcije poduzea i emitira ih sa stajalita velike slike - funkcijski oblik ne nastoji razvijati generalne rukovodioce - funkcijski oblik naglaava funkcijske odnose zasnovane na vertikalnoj hijerarhiji - funkcijski oblik nastoji cjepkati druge procese rukovoenja kao to su planiranje i kontroliranje - funkcijske jedinice nastoje biti zatvoreni sistemi - funkcijski oblik razvija jak otpor prema promjenama - funkcijska odvojenost pojaava u formalnom organizacijskom procesu sukob izmeu razliitih funkcija - naglasak razliitih operativnih funkcija usmjerava panju na unutarnje aspekte 16. to karakterizira divizijski oblik grupiranja pojedinanih zadataka, koji su njihovi modaliteti i to je njihov sadraj? Divizijski (vielinijski) oblik strukture rukovoenja karakterizira osnivanje organizacijskih jedinica s aspekta objekta, gdje objekt moe biti proizvod, grupa proizvoda, prodajna linija ili geografsko podruje. Dva osnovna modaliteta su predmetni i teritorijalni. 17. Koje su prednosti, a koji nedostaci divizijskog oblika grupiranja pojedinanih zadataka? Str. 128.-129. 18. to karakterizira matrini oblik grupiranja pojedinanih zadataka, koji su njegovi modaliteti i to je njihov sadraj? Matrina organizacijska struktura dvodimenzionalnog je karaktera, to znai da se prilikom grupiranja pojedinanih zadataka na istoj razini ukljuuju dvije dimenzije - u pravilu su to uvijek funkcijska i sektorska (divizijska) dimenzija.21/50


Timmermann (1971) je sistem horizontalne i vertikalne integracije funkcija i sektora prikazao kao etverostranu prizmu, iju osnovicu ini presjek sektora i funkcija, a uzdu visine, od vrha prema dnu nalaze se razine: - strategijski nivo - operativni nivo - dispozitivni nivo - izvrni nivo 19. Koje su prednosti, a koji nedostaci matrinog oblika grupiranja pojedinanih zadataka? ... 20. to karakterizira tenzorski oblik grupiranja pojedinanih zadataka, koji su njegovi modaliteti i to je njihov sadraj? Tenzorsku organizacijsku strukturu, za razliku od matrine, definiraju najmanje tri dimenzije. Najee su to funkcije, predmeti i teritorije. Mogue je uvesti i etvrtu dimenziju - projekte, ime se ustvari ukljuuje vremenska dimenzija. 21. Koje su prednosti, a koji nedostaci tenzorskog oblika grupiranja pojedinanih zadataka? Prednosti: - efikasno uklapanje u zahtjeve okoline Nedostaci: - teko prilagoavanje zaposlenih na viedimenzionalnu situaciju - broba za mo, pretjerani timski rad, anarhija, odugovlaenje odluka, prebacivanje odgovornosti 22. to su mehanizmi koordinacije i koje je njihovo mjesto u oblikovanju organizacijske strukture? To su mehanizmi za koordiniranje izvravanja pojedinanih zadataka na svim hijerarhijskim razinama. 23. Koji su to temeljni mehanizmi koordinacije i ta je njihova sutina? Na promjene stupnja neizvjesnosti, poduzee reagira razliitim mehanizmima koordinacije: 1. hijerarhija, 2. pravila, programi i procedure, 3. sloboda odluivanja dirigirana planiranjem ili profesionalizmom i 4. smanjenje raspona kontrole. 24. U emu se sastoji uloga hijerarhije kao mehanizma koordinacije, koje su njezine prednosti, a koji nedostaci? Hijerarhija je bila nuna za poveanje proizvodnosti rada, no vertikalnom podjelom, porasla je neizvjesnost. Uvoenjem autoriteta i materijalnom stimulacijom podreenih, rjeen je taj problem.22/50


25. to su pravila, programi i procedure kao mehanizam koordinacije, koje su njihove prednosti, a koji nedostaci? Kad zbog porasta neizvjesnosti, hijerarhijski sustav postane neadekvatan, mogu se uvesti pravila, programi i procedure koji predstavljaju unaprijed pripremljene algoritme reagiranja na situacije koje se mogu dogoditi. Dakle, smanjuje se optereenje hijerarhije, jer podreeni sada sami mogu po uputama rijeiti odreene probleme, dok se rukovodioci mogu koncentrirati na kritinija podruja i vanije odluke. 26. Sloboda odluivanja dirigirana planiranjem ili profesionalizmom je poseban mehanizam koordinacije; u emu je njezina sutina, koje su joj prednosti, a koji nedostaci? Sloboda odluivanja dirigirana planiranjem ili profesionalizmom je mehanizam koji stvara vie prostora za ogranienu decentralizaciju odluivanja. Odluke se putaju niim razinama organizacije - organizacijskim jedinicama se dodijele ciljevi, a njima samima se ostavi da trae rjeenje za probleme. Nedostatak u sluaju neuobiajenijih zadataka, trae se intervencije viih razina koje se ostvaruju u obliku tabnih slubi koje kotaju pa se kompenzacija vri poveanjem proizvodnje, koja znai diverzifikaciju i veu nezivjesnost. 27. U emu se sastoji sutina raspona kontrole; kada se on poveava, a kada smanjuje? Smanjenje raspona kontrole je koordinacijski mehanizam koji poveava propusnu mo komunikacijskih kanala hijerarhije. Smanjenje raspona kontrole dovodi do poveanja broja rukovodilaca i hijerarhijskih razina - tromost i trokovi. 28. Razlika izmeu kvantitete potrebnih informacija i kvantiteta informacija koje posjeduje poduzee predstavlja mjeru neizvjesnosti zadatka. Kako smanjiti potrebu za obradom informacija, a time i ovu razliku? Potrebu za obradom informacija poduzee moe smanjiti: 1. upravljanjem okrujem 2. stvaranjem dodatnih resursa 3. stvaranjem samostalnih zadataka 29. Na koji nain poveati kapacitet obrade informacija kako bi se smanjila neizvjesnost zadatka? Kapacitet obrade informacija moe se ostvariti: 1. ulaganjem u vertikalni informacijski sistem 2. stvaranjem lateralnih odnosa 30. Koji su osnovni prototipovi informacijskog sistema i u emu se oni sadrajno manifestiraju? Glavne varijable koje se trebaju uzeti u obzir kod projektiranja organizacije, a kod uvoenja vertikalnog informacijsko sistema su: 1. Frekvencija odluka ili vremensko usklaivanje 2. Podruje baze podataka (dostupno mehanizmu odluivanja) - lokalna/globalna baza 3. Stupanj formalizacije informacijskih tokova prema i od mehanizma odluivanja23/50


4. Kapacitet mehanizma odluivanja da obradi informacije i izabere odgovarajuu alternativu; poveanje je mogue a) izborom kvalitetnih rukovodioca, b) razvojem grupnog odluivanja, c) upotrebom elektronikog raunala Na osnovu tih varijabli mogue je projektirati etiri prototipa informacijskog sustava. Po vremenskom aspektu razlikuju se periodini i kontinuirani, a po veliini polja - globalni i lokalni: 1. Lokalno-periodini, 2. Lokalno-Real-Time 2. Globalno-periodini, 4. On-Line-Real-Time 31. to je to lateralni oblik komuniciranja i koji su po Galbraithu njegovi osnovni oblici? Lateralni oblik komunikacija jedan je od naina redukcije vertikalnih komunikacija, a time i redukcije optereenja hijerarhije. Sutina je u direktnom komuniciranju izmeu tangentnih mjesta, umjesto da se prenosi prema vrhu hijerarhije. Da bi bilo nuno zahtijeva i mogunost donoenja odluka na niim razinama organizacije. Galbraith razlikuje 7 oblika lateralnih komunikacija: 1. koritenje direktnih kontakata meu rukovodiocima koji dijele problem, 2. uspostavljanje veznih uloga izmeu povezanih odjela, 3. stvaranje povremenih grupa, nazvanih radne grupe, radi rjeavanja problema koji utjeu na nekoliko odjela, 4. koritenje grupa ili timova na stalnoj osnovi za konstantno rekurentne meuodjelske probleme 5. stvaranje novih, integrirajuih uloga, kada rukovoenje lateralnim procesima postaje problem 6. zaokret od integrirajuih uloga ka povezujue-rukovodnoj ulozi kada dolazi do sueljavanja sa zbiljskim razlikama i 7. uspostavljanje relacija dualnog autoriteta na kritinim tokama radi kreiranja matrinog oblika 32. Koji su osnovni faktori utjecaja na izbor organizacijske strukture? Postoje dvije osnovne klasifikacije faktora utjecaja na izbor organizacijske strukture: 1. podjela na: - egzogene (institucijski uvjeti, integracijski procesi, znanstveno-tehnoloki razvoj i trite) i - endogene faktore (zadatak poduzea, veliina, tehnologija, lokacija i kadrovi) 2. podjela na: - situacijske ili kontingencijske i - okolinu, tehnologiju, veliinu poduzea i mo Osnovni faktori utjecaja su: 1. okolina, 2. strategija, 3. tehnologija i 4. veliina. 33. U emu se manifestira utjecaj okoline na izbor organizacijske strukture?24/50


Opa okolina: fiziko-prirodna, kulturna, politiko-pravna, ekonomska, socijalna i tehnoloka okolina Specifina okolina: trite inputa i trite outputa str. 144!!! 34. Kako Burns i Stalker definiraju organizacijske strukture i po emu ih diferenciraju? Burns i Stalker su prouavali sisteme upravljanja i zakljuili da u stvarnosti postoji mehanistiki i organski sistem upravljanja, koji se javljaju kao zavisne varijable stupnja promjena u okolini. Pri tom pod okolinom podrazumijevaju tehnoloku osnovu proizvodnje i stanje na tritu. 35. Po emu Siler diferencira tipove organizacijske struktura? Siler je tablino prikazao karakteristike organske i mehanistike organizacijske strukture (knjiga, str. 146.) 36. Kako Emery i Trist klasificiraju tipove okoline i koje su osnovne karakteristike tih tipova? Emery i Trist su prouavali procese koji se dogaaju u okolini, sa svrhom da utvrde uzajamnu zavisnost elemenata okoline (kauzalna potka). Utvrdili su etiri tipa kauzalne potke, poev od one koja karakterizira statinu pa do krajnje dinamine okoline: 1. Sredina miruje, ciljevi i opasnosti su relativno stalni i rasporeeni nasumce - trite klasine ekonomije (Ashbyev granini sluaj) 2. Kompleksnija okolina koja jo miruje, ali ciljevi i opasnosti nisu nasumce rasporeeni ve su privreni jedni za druge (Ashbyev serijski sistem i potpuna konkurencija ekonomista) - te organizacije se poveavaju, organiziraju se hierarhijski, naginju centraliziranoj kontroli i koordinaciji 3. Uznemirena reagirajua okolina (Ashbyev ultra-stabilini sistem) - oligopolistiko trite ekonomista, postojanje veeg broja organizacija s istim statusom (potreba da organizacije odrede svoje ciljeve kako bi se mogle prkositi ili usprotiviti konkurenciji) 4. Podruje nemira ili turbulentna okolina - postoje tri tendencije okoline koje pridonose toj dinaminosti: a) organizacije rastu i stvaraju organizirane grupe ija djelovanja su dosta jaka b) odnosi ekonomskih organizacija i drutva (zakonodavstva,..) se sve vie isprepliu c) istraivanje i razvoj uivaju sve vee povjerenje 37. to je to teorija kontingencije, tko su njezini autori i kako ona tretira izbor organizacijske strukture? Lawrence i Lorsch su izvrili istraivanja utjecaja okoline na organizaciju, i na temelju njega su poeli graditi teoriju kontingencije, prema kojoj se usvaja sistemski pristup, a organizacijske varijable se nalaze u sloenom meuodnosu jedna sa drugom i s uvjetima u okolini. 38. U emu se prema Lawrence/Lorschu sastoji tretiranje utjecaja okoline na izbor organizacijske strukture? Lowrence/Lorsch osnovne faktore utjecaja okoline na organizacijsku strukturu poduzea vide u stabilnosti i nestabilnosti, te homogenosti i heterogenosti okoline. Poduzee na te utjecaje25/50


odgovara diferenciranjem, a za uspostavu veza izmeu diferenciranih dijelova, Lawrence i Lorsch nude: 1. organizacijske mehanizme koordinacije 2. model distribucije moi izmeu organizacijskih jedinica, 3. model distribucije moi izmeu hijerarhijskih razina, 4. stupanj suglasnosti izmeu formalne moi i autoriteta zasnovanog na kompetencijama, informacijama i potrebnim znanjima za odluivanje, 5. metode upotrebljene za rjeavanje konflikata 39. Kako Thompson u svom modelu organizacije u akciji tretira odnos okoline i organizacijske strukture, te koje su po njemu konzekvence utjecaja okoline na organizacijsku strukturu? Thompson u svom modelu organizacije u akciji ukazuje da poduzea u nastojanju poveanja racionalnosti kao preduvjet izvjesnosti, u svojoj strukturi razvijaju dvije grupe organizacijskih jedinica. Jednu grupu ini tehniko jezgro u kome mora vladati potpuna izvjesnost, a drugu ine one organizacijske jedinice koje se nalaze izmeu tog jezgra i okoline, te na taj nain preuzimaju na sebe teret apsorpcije neizvjesnosti tj. njihov je zadatak da osiguravaju uvjete adaptacije poduzea okolini. Thompson takoer poznaje homogenu i heterogenu, statiku i dinamiku okolinu 40. Tko je prvi istraivao utjecaj poslovne strategije na izbor organizacijske strukture i do kojih je zakljuaka doao? Ansoff je definirao strategiju kao skup smjernica za upravljanje i rukovoenje koje detaljno opisuje poloaj tvrtke na tritu, pravce u kojima tvrtka nastoji da raste i da se mijenja, instrumente koje e upotrebljavati u konkurentskoj borbi, sredstva s kojima e nastupati na nova trita, nain kako e oblikovati svoja sredstva, mo koju e pokuati da koristi i slabosti koje e nastojati prevladati. Strategija je koncept poslovanja tvrtke koji osigurava integrativnu osnovu za sve njezine djelatnosti. A. D. Chandler je prvi uoio i znanstveno obradio povezanost izmeu strategije i organizacijske strukture, koristei historijsko-komparativnu metodu u prouavanju razvoja poduzea Du Pont, General Motors, Standard Oil of New Jersey i Sears Roebuck et Co. On pod strategijom podrazumijeva odreivanje osnovnih dugoronih ciljeva i osnovnih irokih ciljeva poduzea i izbor pravaca akcija, te alokaciju sredstava potrebnih za realizaciju tih ciljeva. Organizacijska struktura, tj. ureenje kojim se upravlja u poduzeu ima dva aspekta: a) linije autoriteta i komunikacija izmeu razliitih administrativnih ureda i inovnika i b) informacije i podatke koji teku po tim linijama komunikacija i autoriteta. On razlikuje 4 stadija rasta poduzea: 1. rast dimenzija poduzea u okviru postojeeg lokalnog podruja - najbolja je monofunkcijska org. struktura 2. ekspanzija poduzea izvan lokalnog podruja - razvijenija monofunkcijska struktura 3. vertikalni integrirani razvoj - polifunkcijska struktura 4. diverzificirani razvoj na proizvodnoj ili prostornoj osnovi - multidivizijska org. struktura

26/50


41. U emu se sastoje dopune prvotnih rezultata istraivanja utjecaja poslovne strategije na organizacijsku strukturu do kojih su doli Scott i Rumelt? Karakteristike strategije prema Scottu su: - stupanj kompleksnosti proizvodnih kombinacija poduzea - brojnost kanala distribucije - tip internih i eksternih transakcija - razvijenost istraivako-razvojnog rada - kljuni problemi stratekog izbora Faze razvoja poduzea su po njemu: 1. pojedinana proizvodnja i elementarna org. struktura 2. jedna linija proizvoda vertikalno integrirana - polifunkcijska org. struktura 3. pluralitet proizvodnih linija - multidivizijska org. struktura Rumelt pak je potvrdio tezu o vezi izmeu diverzifikacije proizvodnje i divizionalizacije org. strukture. 42. U emu se sastoje dopune prvotnih rezultata istraivanja utjecaja poslovne strategije na organizacijsku strukturu do kojih su doli Galbraith i Nathanson? Galbraith i Nathanson su proirili tipologiju org. struktura uvodei globalnu i holding strukturu, pa tako razlikuju 6 org. struktura: 1. jednostavna organizacijska struktura 2. polifunkcijska organizacijska struktura 3. multidivizijska organizacijska struktura 4. holding organizacijska struktura - kad multidivizijska org. struktura osigurava pravnu autonomiju divizijskih jedinica 5. globalna organizacijska struktura - multiproduktivna poduzea koje imaju svjetsko trite 6. matrina organizacijska struktura 43. U emu se sastoje dopune prvotnih rezultata istrivanja utjecaja poslovne strategije na organizacijsku strukturu do kojih su doli Rhenman i Ansoff? Rheman je svojim istrivanjima uspjeno razvio ideju o konsonantnom i disonantnom odnosu organizacijske strukture i okoline te njihovom utjecaju na efikasnost poduzea. Za poduzee su vrlo vane strukturalne (ugroavaju opstanak poduzea, trae promjene org. strukture) i ciklike (ne ugroavaju opstanak, ali trae reakciju) promjene u okolini. 44. Da li veliina poduzea utjee na izbor organizacijske strukture i u emu se taj utjecaj manifestira? Utjecaj veliine poduzea na org. strukturu poduzea manifestira se u slijedeem: - vea poduzea su vie horizontalno-funkcijski i vertikalno-hijerarhijski diferencirana, standardizirana i formalizirana - vee poduzea imaju nii stupanj centralizacije - specijalizirana, standardizirana i formalizirana poduzea imaju neznatniji stupanj centralizacije27/50


45. Tko je najvie pridonio utvrivanju utjecaja veliine na izbor organizacijske strukture i u emu se taj doprinos sastoji? ... - rastom veliine poduzea degresivno raste strukturalna diferencijacija, standardizacija i formalizacija, a takoer se degresivno smanjuje i stupanj centralizacije u poduzeu 46. U emu se sastoji utjecaj tehnologije na organizacijsku strukturu? Prvu hipotezu o utjecaju tehnologije na strukturu poduzea postavili su 1958.g. Thompson/Bates, prema kojoj tip tehnologije koja je dostupna i podesna za pojedine tipove ciljeva, postavlja granice adekvatnim strukturama orgnizacije 47. Do kojih je zakljuaka dola Woodwardova u svom istraivanju utjecaja tehnologije na organizacijsku strukturu? Woodwardova je utvrdila tri osnovna tipa tehnologije s ukupno devet kategorija: Pojedinana i maloserijska proizvodnja: 1. pojedinana proizvodnja jednostavnih proizvoda po narudbi

2. Proizvodnja prototipova 3. Postepena proizvodnja veih dobara 4. Maloserijska proizvodnja po narudbi Velikoserijska i masovna proizvodnja: 5. Velikoserijska proizvodnja 6. Velikoserijska proizvodnja na tekuoj vrpci 7. Masovna proizvodnja Procesna proizvodnja: 8. Procesna proizvodnja kemikalija u seriji na ureajima za vie svrha 9. Kontinuirana tekua proizvodnja tekuih, plinovitih i krutih tvari

48. U emu je Thompson korigirao Woodwardovu, i do kojih je on rezultata doao? Thompson poopuje tipologiju Woordwarodve, i razlikuje tri tipa tehnologije: - tehnologija tekue vrpce (sekvencijalna meuovisnost) - posrednika tehnologija (povezivanje klijenata koji ele biti meuovisni) - intenzivna tehnologija (koritenje mnotva tehnika) Tri tipa meuovisnosti: - opa (neposredne interakcije meu dijelovima orgnizacije), - sekvencijalna (meusobna povezanost org. jedinica meuproizvodima), - reciprona (output jedne org. jedinice je input za ostale) 49. Kako Newman tretira odnos tehnologije i organizacijske strukture? U emu se sastoji njegova matrica organizacijskog odluivanja? Newman je napravio matricu u kojoj prikazuje kako slinost promjene i frekvencija promjene utjeu na org. odluivanje. - slina i nefrekventna promjena - stabilna tehnologija - funkcijska ili divizijska org. struktura - slina i frekventna promjena - regulirana fleksibilna tehnologija - divizijska org. struktura28/50


- razliite i nefrekventne promjene - ad-hoc (timska) organizacijska struktura - razliite i frekventne promjene - fleksibilna org. struktura (decentralizirana, vei stupanj autonomije manjih jedinica,..) 50. to su to modeli multifaktorskog utjecaja na izbor organizacijske strukture, u emu se oni sastoje, tko su njihovi autori? Modeli multifaktorskog utjecaja istrauju vezu izmeu org. strukture i kontingencijskih faktora, meusobni utjecaj faktora kontingencija, meusobni utjecaj obiljeja org. strukture i utjecaj obiljeja org. strukture i faktora kontingencije. ... Utjecaj okoline, strategije, tehnologije i veliine na org. strukturu koju ini ralana ukupnog zadatka, formiranje org. jedinica i uspostava mehanizma koordinacije. Dva osnovna modela: 1. model kritine varijable - organizacijska stuktura 2. model dvostruke koherencije 51. Tko je razvio model kritine varijable osnovne karakteristike? organizacijska struktura, i koje su njegove

Model utjecaja kritinih varijabli na izbor org. strukture razvili su Ansoff i Bradensburg (1971). Oni izbor org. strukture provode na temelju sposobnosti da ona optimalizira neku od kritinih varijabli, a to su: a) organizacijske strukture: 1. funkcijska - favorizira efikasnost s obzirom na specijalizaciju rada koju osigurava grupiranjem poslova prema funkcijskoj osnovi, - ne doputa strateku i strukturalnu elastinost - za poduzea u stabilnoj okolini 2. divizijska - favorizira operativnu elastinost; - poduzea iz dinamine okoline, 3. elastina - dvije grupe - jedna se bavi razvojem, druga projektima; matrina struktura od funkcija i projekata; (moe podsticati sve 4 varijable); - poduzea iji se proizvodni procesi brzo mijenjaju, koja se bave istraivanjima i rade na projektima (vrlo dinamina okolina) 4. inovativna - dvije grupe - inovativna grupa (osigurava strateku elastinost) i grupa tekuih aktivnosti (osigurava operativnu elastinost) - poduzea koja djeluju u vrlo dinaminoj okolini i za koja je inovativna sposobnost vitalna b) kritine varijable: 1. efikasnost - sposobnost poduzea da racionalno koristi raspoloive resurse (u stabilnim uvjetima), 2. operativna elastinost - sposobnost poduzea da reagira na utjecaje okoline koji se odnose na kvantitativni aspekt ponude, 3. strateka elastinost - sposobnost poduzea da reagira na utjecaje okoline koji imaju kvantitativan i kvalitativan uinak 4. strukturalna elastinost - sposobnost poduzea da moe provoditi promjene svoje strukture29/50


Vanost pojedinih varijabli nije konstantna, ve se mijenja od sluaja do sluaja, pa se izabire ona org. struktura koja omoguava punu afirmaciju eljene varijable u datom trenutku. 52. Tko je razvio model dvostruke koherencije i koje su karakteristike tog modela? Model dvostruke koherencije razvio je Mintzberg, a polazi od toga da je efikasnost organizacije u funkciji: a) koherencije (sklada) organizacijskih obiljeja i situacijskih faktora b) koherencije unutar organizacijskih obiljeja Da bi se uspostavila uspjena koordinacija izmeu dijelova organizacije, Mintzberg predlae slijedee mehanizme: 1. tok autoriteta 2. tok regulativnih aktivnosti 3. tok neformalnih komunikacija 4. sistem radnih konstelacija 5. sistem procesa ad-hoc-odluivanja Projektne varijable na temelju kojih se vri odabir organizacijske strukture su slijedee: 1. specijalizacija rada 2. formalizacija ponaanja 3. formiranje i obuavanje kadrova 4. grupiranje u organizacijske jedinice 5. dimenzioniranje organizacijskih jedinica 6. sistemi planiranja i kotrole 7. mehanizmi povezivanja 8. vertikalna i horizontalna decentralizacija Kontingencijski faktori: 1. dob poduzea 2. veliina poduzea 3. tehniki sistem poduzea 4. okolina poduzea 5. sistem moi u poduzeu 53. Koje tipove organizacijskih struktura navodi Mintzberg i koje su njihove osnovne karakteristike? Mintzberg razlikuje 4 tipa organizacijske strukture: 1. jednostavna struktura 2. mehanika birokracija 3. profesionalna birokracija 4. divizijska struktura 5. ad-hoc-kracija

30/50


54. Koji su po Mintzbergu pritisci na organizaciju i kakvi tipovi organizacijske strukture rezultiraju pod tim pritiscima? Standardni dijelovi org. strukture su: (i odgovarajui pritisci) 1. strategijski vrh - pritisak prema centralizaciji rezultira jednostavnom org. strukturom 2. srednja razina - pritisak prema balkanizaciji rezultira divizijskom strukturom 3. tehnostruktura - pritisak prema standardizaciji rezultira u mehanikoj birokraciji 4. tapske slube - pritisak prema suradnji rezultira u ad-hoc-kraciji 5. operativni nukleus - pritisak prema profesionalizaciji rezultira profesionalnom birokracijom 55. to karakterizira pojedine dijelove razliitih oblika organizacijske strukture? 56. to karakterizira pojedine tokove razliitih oblika organizacijske strukture? 57. to karakterizira pojedine kontingencijske faktore razliitih organizacijskih struktura? 58. Koje su hibridne organizacijske strukture i kako one nastaju prijelazom iz jednog u drugi oblik organizacijske strukture?

31/50


IV DIO LJUDSKA DIMENZIJA ORGANIZACIJE pitanja sa str. 263.

1. Definirajte grupu i navedite osnovne razlike izmeu grupe i skupine ljudi! Schein - grupa je bilo koji broj ljudi koji a) meusobno djeluju b) psihioloki su svjesni jedni drugih i c) percipiraju sebe kao grupu 2. Zato je poznavanje grupa vano za management? Omoguava bolje upravljanje ljudskim resursima 3. Koje su organizacijske svrhe grupa? Organizacijske svrhe grupa su: 1. distribucija posla - povezivanje talenata, vjetina i odgovornosti 2. management i kontrola rada - grupe omoguavaju da odgovarajue osobe organiziraju i kontroliraju rad 3. rjeavanje problema i odluivanje 4. irenje informacija 5. sakupljanje ideja i informacija 6. testiranje i potvrivanje odluka 7. koordinacija i povezivanje 8. poveanje odanosti i ukljuenja u organizaciju 9. pregovaranje i razrjeavanje konflikata 4. Zato su grupe vane za pojedinca? Pojedinci upotrebljavaju grupu kao: 1. sredstvo zadovoljenja socijalnih i afilijativnih potreba kako bi pripadali nekom ili sudjelovali u neem, 2. sredstvo za uspostavljanje samoodreenja jer mnogi ljudi lake odreuju sebe u terminima odnosa s drugima i u ulozi koju imaju u grupi 3. sredstvo za dobivanje podrke u ostvarivanju osobnih ciljeva koji mogu biti isti ili razliiti od ogranizacijskih 4. sredstvo sudjelovanja i pomaganja u zajednikoj aktivnosti ili cilju koji moe biti pravljenje proizvoda, izvrenje posla, zabavljanje, davanje pomoi ili kreiranje neega 5. Kako biste analizirali grupe u nekoj konkretnoj organizaciji? Pokuajte sami utvrditi neke pokazatelje postojanja grupa! ...32/50


6. Da li vam je poznata neka metoda za analizu grupa i grupne strukture u organizaciji? ... 7. Koje karakteristike grupe djeluju na njenu uspjenost? Osnovne karakteristike grupa koje djeluju na njenu uspjenost su: - veliina, - kohezivnost, - norme i - status lanova. VELIINA Postoje dvije proturjene tendencije: a) to je vea grupa, vea je raznolikost talenata, vjetina i znanja b) to je vea grupa, manje su anse individualne participacije Optimalna veliina zavisi prvenstveno o svrsi grupe. Kad je cilj grupe maksimalna participacija i uljuivanje svih, optimalna veliina grupe je izmeu pet i sedam lanova. Kreativne grupe i grupe koje zahtijevaju veu irinu znanja i raznolikost talenata mogu biti vee tj. izmeu deset i dvadeset lanova. Vea grupa - vei problem koordinacije, tenja formalizacijama, i sl. 8. Kako manageri mogu utjecati na poveanje kohezivnosti grupa u poduzeu? Kohezivnost predstavlja privlanost grupe za pojedinca i intenzitet njegove elje da ostane lan grupe i odupre promjeni grupe. Vea kohezivnost, vea je mo grupe nad pojedincem. Na kohezivnost utjee: 1. fizika blizina 2. homogenost lanstva 3. sistem rada i sistem nagraivanja 4. eksterna prijetnja (zajedniki neprijatelj) Efekti kohezivnosti na uspjenost su slijedei: 1. kohezivne grupe imaju mnogo manji apsentizam (iliti izostajanja s posla po seljaki) i fluktuaciju (seljaki manje ljudi odlazi i dolazi u grupu) 2. produktivnost kohezivnih grupa je vea 9. Koja biste pitanja postavili o grupi koju vodite da ste manager? 10. to je funkcija grupnih normi? Norme su svojevrsna nepisana pravila ponaanja koja se odnose na zahtijevano i oekivano ponaanje lanova. One su zajedniki standardni miljenja i akcije koje lanovi prihvaaju i koji se od njih oekuju. Bitne znaajke grupnih normi su: 1. One su strukturirane karakteristike grupe koje pojednostavljuju grupne procese utjecaja;33/50


2. Primjenjuju se samo na ponaanje, ne na miljenje i osjeaje lanova grupe 3. Razvijaju se samo u odnosu na probleme koje veina lanova smatra vanim 4. Obino se razvijaju u duem razdoblju 5. Ponekad se primjenjuju samo na neke lanove grupe Dvije vrste: - norme o radu (grupa ima svoje miljenje o fer normi) - norme vezane uz interpersonalno ponaanje - norme zabrane, norme vezane uz odjeu, norme vezane uz socijalizaciju i uvoenje novih lanova Norme osiguravaju grupnu stabilnost i kohezivnost stavova, pojaavaju solidarnost i omoguavaju trajanje grupe. 11. Navedite osnove diferenciranja grupa u organizaciji? Za pojedinca stupanj privrenosti grupi. Formaliziranost. Stupanj utjecanja grupe 12. Kako biste analizirali grupnu strukturu i zato je ona vana? Status je poloaj lana unutar grupe, a on se odreuje prema potivanju i ugledu, odnosno divljenju drugih pojedincu u grupi. Status moe imati razliite izvore: 1. raspolaganje znanjima i informacijama potrebnim za uspjeno obavljanje zadatka 2. doprinos pojedinca u obavljanju, za grupu, vanih aktivnosti (radnih ili socijalnih) 3. pridravanje normi, odnosno stupanj identifikacije i lojalnosti grupi 4. specijalizacija zadataka prema kojoj oni, koji obavljaju kompleksnije i sofisticiranije zadatke imaju vii status Struktura grupe su odnosi meu lanovima, odnosno njihove uloge u grupi, vezane uz njihov status. Uz formalnog, u grupi redovito postoji i neformalni voa. Obino se javljaju i dva neformalna lidera, jedan je najuspeniji i najutjecajniji lan u obavljanju zadataka, a drugi je najpopularnija osoba, tzv. socioemocionalni lider. 13. Definirajte i analizirajte neke tipove formalnih grupa u organizaciji! Trajnost - stalne i privremene priroda zadatka- funkcijske i projektne - komiteti, grupe za rjeavanje problema, kreativne grupe, komandne grupe, grupe zadatka 14. to su grupe zadatka i za to se upotrebljavaju u organizaciji? Grupe zadatka su grupe usmjerene na obavljanje specifinih, nerutinskih zadataka. 3 vrste: kreativne, za odluivanje i rjeavanje problema 15. Koje su prednosti grupe nad pojedincem u izvravanju istih zadataka? Prednosti grupe nad pojedincem su: - grupe posjeduju raznolika, obino komplementarna znanja i sposobnosti koje omoguavaju cjelokupniji pristup i detaljniju analizu problema - grupe filtriraju informacije i rjeenja i osiguravaju feedback u valorizaciji pristupa rjeenja (interakcija u grupi omoguava bolju evaluaciju ideja, i otklanjanje i korekciju greaka u toku kreiranja) - grupe stimuliraju razvoj ideja i potiu argumentiranost34/50


1. Grupe daju bolja rjeenja i kvalitetnije odluke od pojedinca 2. Vea je prihvatljivost grupnih odluka za veinu pojedinaca i dijelova na koje se odnosi 3. Grupne odluke se bolje provode jer participacija u odluivanju poveava spremnost za njihovu realizaciju 4. Grupne odluke reduciraju unutarnji vanjski pritisak usmjeren na pojedince kod ind. odlu. 5. Grupe bolje i bre ue, lake se povlae, prave manje greaka i bre ih uoavaju i otklanjanju 6. Grupna diskusija pozitivno utjee na komunikacije meu lanovima 7. lanovi grupe pokazuju visoki entuzijazam za ciljeve grupe 8. Interakcija u grupama pomae da se rijei osnovni ljudski problem - komuniciranje s drugima. 16. to su neformalne grupe i po emu se razlikuju od formalnih? Neformalne grupe su grupe koje nastaju spontano i neplanirano, nastaju iz potreba ljudi odnosno lanova organizacije. Dvije vrste: interesne (klike) i prijateljske grupe. Po povezanosti: horizontalne, vertikalne i mjeovite. 17. U kojim uvjetima, po Vaem miljenju, manager treba forsirati formalne, a u kojim neformalne odnose i grupe? Ovisno o stupnju potrebe za formalnou u turbulentnim okolinama neformalne, u mirnim formalne ali i prijateljske neformalne. 18. Koje su prednosti i nedostaci neformalnih u odnosu na formalne grupe? ... 19. Da li moete navesti neke neformalne grupe koje postaju stalni i vrlo dinamini oblik organiziranja u suvremenim poduzeima? Moda Vam u tom moe pomoi prisjeanje na praksu japanskih poduzea. ... 20. Definirajte neformalnu organizaciju i njene karakteristike! Neformalna organizacija je sistem osobnih i socijalnih odnosa koji se razvijaju meu ljudima u toku njihove interakcije u formalnoj strukturi, koje formalna organizacija ne odreuje i ne propisuje. Neformalna organizacija ima svoje svrhe i funkcije: 1. Primarna funkcija neformalne organizacije je zadovoljavanje potreba lanova 2. Neformalna organizacije prua odgovore svojim lanovima i sluio kao vodi za korektno ponaanje 3. Socijalna kontrola (prema unutra i prema van) 4. Bra i bolja informiranost lanova 5. .. poveavaju rad i zadovoljstvo,... itd.. ... Faktori koji utjeu na formiranje neformalnih grupa: 1. Zadaci 2. Prostorna, fizika blizina35/50


3. 4. 5. 6.

Zajedniki interesi Zajednika svrha odnosno cilj Osobne karakteristike Faktori izvan rada

21. Kakav je odnos formalne i neformalne organizacije? Neformalna nadopunjuje formalnu 22. Koje su prednosti i nedostaci neformalne u odnosu na formalnu organizaciju? ... 23. Kako biste mogli djelovati na organizacijsku uspjenost na osnovu vaih spoznaja o grupama? ... 24. Definirajte organizacijsku kulturu! Skup normi, nepisanih i pisanih pravila, ceremonija, obiaja, vjerovanja, zajednikih uvjerenja i vrijednosti jedne organizacije. 25. Koja je razlika izmeu organizacijske klime i kulture? Organizacijska kultura je iri koncept koji obuhvaa organizacijsku klimu. 26. Kako biste u poduzeu analizirali organizacijsku klimu, a kako organizacijsku kulturu? Koje pokazatelje kulture biste uzeli? Klimu analiza kako se ljudi osjeaju biti dijelom organizacije i u njoj samoj boraviti Kulturu analiza normi, obiaja,. 27. Koje su funkcije organizacijske kulture? Specifine funkcije organizacijske kulture su: 1. Odreuju ukupnu uspjenost i razvoj organizacije ... (str. 203) 16. Kultura je osnovni izvor svrhe i stabilnosti organizacije, osigurava kontinuitet djelovanja 28. to sainjava organizacijsku kulturu? Po koncepcijskom modelu, organizacijska kultura je sastavljena od: 1. Vrijednosti - relativno stabilne, trajne i osnovne koncepcije poeljnog 2. Norme - pisane ili nepisane koncepcije poeljnih oblika ponaanja, to su standardni za radno ponaanje i oekivane efekte 3. Stavovi i uvjerenja 4. Obiaji i rituali - opetovani, ustaljeni oblici ponaanja kojima se pojaava i stimulira identifikacija pojedinca s organizacijom, stvaraju odreene navike ponaanja, ophoenja i meusobnih odnosa. 5. Komunikacije i jezik predstavljaju specifian izraz kulture 6. Simboli 29. Navedite neke obiaje, rituale i simbole koje indiciraju kulturu nekog vama poznatog poduzea!36/50


... 30. to su vrijednosti i koja je njihova svrha? Vidi 28. pitanje 31. Kakvi tipovi organizacijske kulture postoje? Koja tipologija je Vama najbolja za analizu dominantne kulture u poduzeima? Argumentirajte Va stav! SCHOLZOVA TIPOLOGIJA ORGANIZACIJSKE KULTURE Tri dimenzije prema kojima se vri diferencijacija: 1. Po sklonosti organizacije ka kontinuitetu ili promjeni, razlikuju se: stabilna, reaktivna, anticipirajua, istraivaka i kreativna kultura (polazite je Ansoffova skala turbulencije) 2. Prema unutarnjem stanju organizacije: proizvodna, birokratska i profesionalna kultura 3. Prema odnosu organizacije s okolinom: kultura vrstih i hrabrih momaka, kultura mnogo rada - mnogo zabave, kultura kladi se na svoju kompaniju 4. Procesna kultura HANDYJEVA TIPOLOGIJA ORGANIZACIJSKE KULTURE etiri osnovna tipa kulture: - kultura moi (u sreditu je jaka centralna figura - paukova mrea), - kultura uloga (grki hram), - kultura zadataka (timska kultura - milimetarska mrea sa izraenijim linijama) i - kultura pojedinaca (galaksija individualnih zvijezda) 32. Kako biste uspostavili timsku kulturu u organizaciji? ... 33. Koji sve faktori utjeu na organizacijsku kulturu? Najvaniji faktor koji utjeu na organizacijsku kulturu su: - povijest i vlasnitvo, - veliina, - tehnologija, - ciljevi i objekti, - okolina i - ljudi. 34. Ilustrirajte na primjeru konkretnog poduzea vezu izmeu organizacijske kulture, strategije i strukture! ... 35. Kako razviti poduzetniku kulturu u velikim organizacijama? Zajednika druenja u sportu, jasno definiranje ciljeva i politika i strategije, izraavati elju za poduzetnitvom sustavom nagraivanja inovacija, biranje poduzetnih managera i sl. 36. Koje su znaajke kulture naeg drutva i kako one utjeu na kulturu naih poduzea? Ilustrirajte to primjerom! ...37/50


37. Kako e promjene u ekonomskom sistemu djelovati na promjene u kulturi poduzea? ... 38. Na koji nain kriza djeluje na organizacijsku kulturu? ... 39. Analizirajte kulturu nekog poduzea po vaem izboru i utvrdite osnovne karakteristike i tip kulture! ... 40. Navedite osnovne razlike izmeu kulture birokracije i kulture adhokracije. str. 218-219 41. Kako biste definirali adhokraciju? Koje su njene karakteristike? ... 42. Koje su najvanije dimenzije kulture suvremenih uspjenih poduzea? Osnovne dimenzije kulture suvremenih uspjenih poduzea su: 1. Usmjerenost na akciju 2. Orijentacija na potroaa 3. Orijentacija na autonomiju i poduzetnitvo 4. Orijentacija na ljude 5. Orijentacija na vrijednosti 6. Orijentacija na uspjeh 7. Orijentacija na jednostavnu i fleksibilnu organizaciju 8. Simultana eksterna i interna orijentacija 43. Utvrdite najznaajnije razlike nove organizacijske kulture u odnosu na naa poduzea! ... 44. Koje biste promjene napravili u analiziranom poduzeu da ste njegov vlasnik? ... 45. Da li i na koji nain manageri utjeu na organizacijsku kulturu? ... 46. Koje su karakteristike kulture vas mladih? Analizirajte to kroz ope elemente svake kulture! Kakvo e to znaenje imati za kulturu organizacije u kojoj ete raditi? .................. 47. Kako se sve moe definirati management? Management je proces koordinacije ljudskih i materijalnih resursa kako bi se postigli odreeni ciljevi. 48. Kakav je odnos organizacije i managementa? Organizacija i management se vrlo esto upotrebljavaju kao istoznani pojmovi. Organizacija je instrument managementa.38/50


49. Kako se i s kojih aspekata moe analizirati management u organizaciji? 50. Koje su uloge managementa? Uloga se moe definirati kao niz eksplicitnih (propisanih) i implicitnih (neformalnih) oekivanja u vezi ponaanja pojedinca s obzirom na njegov poloaj u organizaciji. Osnovna odreenja uloge managera mogu biti: 1. empirijska analiza i generalizacija empirijskih pokazatelja (Mintzbergov model) 2. teorijska spekulacija i hipotetski teorijski model, odnosno paradigm ili konceptualni okvir promatranja managementa (Adizesov model) Mintzberg je iz vlastitih istraivanja i ponaanja i posla pet amerikih direktora CEO, doao do modela koji obuhvaa tri glavne kategorije deset osnovnih uloga managera: 1. Interpersonalne uloge - reprezentant, lider, veza 2. Informacijske uloge - monitor, distributer, zastupnik 3. Uloge odluivanja - poduzetnik, kontrolor poremeaja, alokator resursa, pregovara Po Adizesovom modelu, manager mora obavljati etiri osnovne uloge: 1. Proizvoa (potrebno jako poznavanje struke tj. podruja na kojem djeluje) 2. Upravitelj (upravljanje) 3. Poduzetnik (odluivanje o strategiji) 4. Integrator 51. Analizirajte funkcije managementa? Osnovne funkcije managementa: 1. planiranje (postavljanje buduih ciljeva, izbor pravaca akcije, sredstava i naina ostvarenja ciljeva) 2. organiziranje (povezivanje ljudi i zadataka, te koordiniranje individualne i grupne aktivnosti u postizavanju cilja) 3. voenje i motiviranje 4. upravljanje ljudskim potencijalima 5. kontroliranje Dok, sutinu predstavljaju komuniciranje i koordiniranje. 52. Usporedite navedene funkcije s funkcijama rukovodioca u naim poduzeima i komentirajte razlike! ... 53. Koji podsistemi managementa se mogu diferencirati u organizacijama? Usporedite i komentirajte podsisteme i razine managementa! U terminima sistemske teorije organizacije management se moe promatrati kroz tri osnovna podsistema odnosno razine: a) operacijski podsistem - usmjeren je na realizaciju neposrednih zadataka i ciljeva b) koordinacijski podsistem - ima integracijsku funkciju c) strategijski podsistem - povezuje organizaciju s okolinom39/50


Razine managementa: (prema Koontzu i Weihrichu) 1. top manageri (najvie planiraju, organiziraju i kontroliraju, a najmanje vode i motiviraju (vrlo malo) te upravljaju ljudskim potencijalima) 2. manageri srednje razine 3. manageri nie (prve) razine Uz njih, tu su jo i linijski (direktori proizvodnje, direktno odgovorni za realizaciju zadataka) i tabni manageri (direktor kadrova, istraivanja i razvoja i sl.). 54. Koje vjetine i znanja treba imati direktor poduzea? Socijalne - najvie, tehnike - najmanje, konceptualne najvie 55. Pokuajte provjeriti valjanost Katzovog modela managerskih vjetina u nekoj organizaciji! Napravite usporedbu s Fayolom i njegovim konceptom managerskih vjetina i kompetentnosti! Katz definira tri osnovne vrste sposobnosti koje moraju imati manageri: a) tehnike (vanije za nie managere) b) socijalne (vane za sve razine) c) koncepcijske (vanije za top-managere) 56. Definirajte koncept voenja i njegove odnose prema konceptu managementa! Umjetnost ili proces utjecanja na ljude tako da oni spremno i s entuzijazmom tee k ostvarenju grupnih ciljeva. 57. Koje su funkcije vodstva u organizaciji? Aktivnosti vodstva: 1. koordiniranje grupnih aktivnosti 2. aktiviranje i posredovanje u intergrupnim konfliktima 3. osvjetljavanje ciljeva, osiguravanje vizije i inspiriranje 4. objanjavanje i sugeriranje rjeenja 5. inciranje i ubrzavanje aktivnosti 6. reprezentiranje grupe prema van i organizacije prema grupi 7. pruanje sigurnosti i optimizima u problemskim situacijama, 8. nagraivanje 9. integriranje grupe 10. obnavaljanje i razvoj grupe Teorije vodstva izraavaju se preko: Teorije linosti Teorije stila managementa (ili bihevioralni pristupi) Likertov model stilova managementa Managerska mrea Kontingencijske ili situacijske teorija Fiedlerova teorija vodstva - dva osnovna stila voenja - orijentiranost na zadatke i orijentiranost na interpersonalne odnose

40/50


Handyjeva teorija najbolje usklaenosti - zahtijeva se maksimalna usklaenost etiri faktora: voe, subordiniranih (podreenih) lanova, zadatka i okoline. Normativna teorija vodstva - stablo odluivanja - Vroom-Yettonov model managerskog odluivanja povezuje nain odluivanja sa situacijskim varijablama i daje kao rezultat pet stilova rukovoenja sa razliitom razinom participacije podreenih - varijante od autokratskog (A), konzulativnog stila (C) i grupne participacije (G) Rezime: uspjenost voenja ovisi o sposobnosti voe, lanova, o stilu voenja i trenutnoj situaciji. 58. Analizirajte stil managementa u nekoj organizaciji primjenjujui Likertov model! ... Likert je definirao 4 stila managementa: 1. ekstremno autoritativni ili autokratski stil 2. benevolentno autoritativni ili paternalistiki stil 3. konzultatitvni stil 4. participativni stil (najbolji) Osnovne operativne ponaajne karakteristike na kojima se ti stilovi razlikuju su: 1. motivacija 2. komunikacije 3. interakcija i utjecaji 4. odluivanje 5. ciljevi 6. kontrola 7. efekti 59. Koje karakteristike trebaju imati manageri da bi ujedno bili uspjene voe? Provedite istraivanje u nekoj organizaciji (ukljuite i managere i izvrioce)! ... 60. Analizirajte kroz organizacijsku povijest znaenje koje se pridaje managementu i osobinama managera! to o tome misle Taylor, Fayol i dr.? ... 61. Koji biste stil vodstva odabrali da ste manager? Argumentirajte! ... 62. Objasnite model managerske mree i valorizirajte polazne pretpostavke i zakljuke! Blake i Mouton su napravili mreu gdje se na horizontalnoj osi nalazi briga za proizvodnju, a na vertikalnoj osi briga za ljude. Skala ide od 1..9 u oba smjera, i prema koordinatama, Blake i Mouton su izdvojili 5 stila managementa, ovisno o brigi: za proizv. 1 za ljude 1 - osiromaeni management (ulaganje minimuma energije)41/50


9 1 9 5

1 9 9 6

- autoritet-pokoravanje management - management lokalnog kluba - timski management - management organizacijskog ovjeka

63. U koje svrhe se moe koristiti stablo odluivanja? Ilustrirajte to primjerom! Str. 252. odluivanje primjene odreenog stila donoenja odluka s obzirom na situacijske varijable. 64. Kritiki analizirajte kontingencijski model najbolje usklaenosti! Koje su njegove implikacije za praksu managementa u organizaciji? Str. 249.-250. 65. Koje promjene se deavaju u prirodi posla, poloaju i stilu modernog managementa? ... 66. Koja biste pravila ponaanja izabrali kao manager? ... 67. Koje su karakteristike poduzetnikog managementa? U emu se razlikuje od birokratskog managementa? Str. 260.-261. 68. Kako razviti poduzetniko ponaanje i management u naim poduzeima? ...

42/50


V DIO PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA pitanja sa str. 298.

1. Koji su osnovni projektni pojmovi? Osnovni projektni pojmovi su: projekt, project management, projektni zadaci, projektna koordinacija i izvoenje projekta. 2. to znai pojam projekta? Projekt je ciljno usmjerena, jednokratna, relativno nova i kompleksna namjera, produkt ili cjelovitost meusobno povezanih aktivnosti ije je trajanje vremenski ogranieno, a ispunjenje odnosno realizacija povezana s koritenjem zamanih resursa

Documents

Organizacija-Pitanja i Odgovori