ivotinjska Farma: Bajka

I Poglavlje Gospodin Jones, posjednik Vlastelinske farme, zakljuao je preko noi kokoinjce, ali je bio suvie pijan da bi se sjetio zatvoriti i gornja vrataca. Dok mu je svjetlo fenjera plesalo s jedne strane na drugu, proao je teturajui dvoritem, zbacio izme pred stranjim vratima kue, natoio au piva iz bave u ostavi, ispio je i legao u krevet, u kojem je gospoa Jones ve hrkala. im je u spavaoj sobi nestalo svjetla, u svim gospodarskim zgradama farme nastade vreva i komeanje. Tokom dana proulo se, naime, da je stari Major (Major), polubijeli nerast, dobitnik mnogih nagrada, prole noi usnuo udan san i da ga eli ispriati drugim ivotinjama. Dogovorili su se da e se sastati u velikoj sui im gospodin Jones zaspi. Stari Major [tako su ga oduvijek zvali, premda je bio izlagan pod imenom Willingdonski ljepotan] imao je na farmi takav ugled da su svi bili spremni izgubiti jedan sat sna kako bi uli to im je imao rei. U dnu velike sue, na nekoj vrsti uzdignutog podija, Major se ve bio udobno smjestio na svom slamnatom leaju ispod fenjera koji je visio o gredi. Bilo mu je dvanaest godina i u posljednje se vrijeme prilino ugojio, ali je usprkos injenici to mu onjaci nikada nisu bili podsjeeni, jo uvijek imao izgled velianstvene svinje, mudra i dobroudna izgleda. Uskoro su poele pristizati druge ivotinje i zauzimati mjesta po vrstama. Prvo su stigla tri psa, Bluebell, Jessie i Pincher, zatim svinje, koje polegoe na slamu neposredno ispred podija. Kokoi su se smjestile du prozora, golubovi su odleprali na grede, a ovce i krave polijegale su iza svinja i poele preivati. Par teretnih konja, Boxer i Clover, doao je zajedno, hodajui polako i sputajui vrlo paljivo svoja golema kosmata kopita da ne bi povrijedili koju malu ivotinju to se moda skutrila u slami. Clover je bila krupna kobila majinskog izgleda koja se pribliavala srednjoj dobi, i koja nakon etvrtog drebeta nikada vie nije potpuno povratila prijanju vitkost. Boxer je pak bio ogroman konj, visok preko sto osamdeset centimetara i snaan kao dva prosjena konja. Bijela pruga iznad njuke davala mu je poneto priglup izgled; i zaista, njegova inteligencija nije bila prvorazredna, ali su ga svi potovali zbog vrstog karaktera i silne radne snage. Poslije konja dooe Muriel bijela koza, i Benjamin, magarac. Benjamin je bio najstarija ivotinja na farmi i imao je najgoru narav. Govorio je rijetko, a kada bi neto i rekao, to bi obino bila kakva cinina primjedba na primjer, znao bi rei da mu je Bog dao rep za tjeranje muha, ali da bi on radije ivio i bez repa i bez muha. Od ivotinja na farmi jedino se on nikada nije smijao. Kad bi ga upitali zato, odgovorio bi da se nema emu smijati. Usprkos svemu, ne priznajui to otvoreno, bio je privren Boxeru; njih dvojica obino bi zajedno proveli nedjelju na malom panjaku iza vonjaka, pasui jedan pored drugog bez rijei. Konji su upravo legli, kad gomila paia, koji su izgubili majku, nahrupi u suu nemono pijuui i lutajui s jedne strane na drugu, traei mjesto na kojem ih nitko nee zgnjeiti. Svojom velikom prednjom nogom Clover napravi neku vrstu zaklona u kojem se paii ugnijezdie i smjesta zaspae. U posljednjem trenutku, usiljeno se nekajui i vaui kocku eera, pojavi se Mollie, luckasta i ljepukasta bijela kobila, koja je vukla dvokolicu gospodina Jonesa. Zauzme mjesto sprijeda i pone mahati bijelom grivom, nadajui se da e svratiti pozornost na upletene crvene vrpce. Posljednja stie maka koja, kao i obino, potrai najtoplije mjesto i konano se stisnu izmedu Boxera i Clover; tamo je zadovoljno prela za sve

vrijeme Majorova govora, ne sluajui ni jednu rije. Sada su se okupile sve ivotinje osim Mojsija (Moses), pripitomljenog gavrana, koji je spavao na svojoj gredi iza stranjih vrata. Kad je vidio da su se svi udobno smjestili i paljivo iekuju njegov govor, Major proisti grlo i poe: Drugovi, ve ste uli za moj neobini san od prole noi. Ali o tome u kasnije. Najprije vam moram rei neto drugo. Ne mislim, drugovi, da u s vama provesti jo mnogo vremena i osjeam svojom dunou da vam prije nego to umrem prenesem iskustva koja sam stekao. ivot mi je bio dug, i dok sam usamljen leao u svom dijelu svinjca, imao sam mnogo vremena za razmiljanje, pa mislim da mogu rei kako razumijem prirodu ivota na ovoj zemlji jednako dobro kao i svaka druga ivotinja. O tome vam elim govoriti. Drugovi, kakav je sada na ivot? Pogledajmo: na ivot je bijedan, tegoban i kratak. Kada doemo na ovaj svijet, daju nam upravo toliko hrane da jedva preivimo. Oni koji to mogu podnijeti, prisiljeni su raditi do posljednjeg atoma snage. Kada prestanemo biti korisni, istog trenutka nas kolju s odvratnom okrutnou. Nijedna ivotinja u Engleskoj nakon to napuni godinu dana ne zna to znai srea ili dokolica. Nijedna ivotinja u Engleskoj nije slobodna. ivot ivotinje je bijeda i ropstvo; to je iva istina. Ali, je li naa sudbina naprosto dio opeg prirodnog poretka? Ili je to stoga to ova naa siromana domovina ne moe onima koji u njoj prebivaju pruiti pristojan ivot? Ne, drugovi, tisuu puta ne! Klima je dobra, a plodno tlo Engleske moe pruiti izobilje hrane i mnogo veem broju ivotinja. Samo bi naa farma mogla hraniti tuce konja, dvadeset krava, na stotine ovaca i svi bi mogli ivjeti tako ugodno i dostojanstveno da to prelazi granice nae mate. Zato onda i dalje ivimo u ovim bijednim uvjetima? Zato, to nam gotovo sav proizvod naeg rada ukradu ljudska bia. To je bit svih naih problema. Sabrana je u jednoj rijei ovjek! ovjek je jedini stvarni neprijatelj kojeg imamo. Uklonite ovjeka, i osnovni uzrok gladi i pretjeranog rada bit e ukinut zauvijek. ovjek je jedino stvorenje koje troi a ne proizvodi. On ne daje mlijeko, ne nosi jaja, preslab je da vue plug, prespor da uhvati zeca. Pa ipak je gospodar svih ivotinja. Zapoljava ih i daje im minimum koji e ih sprijeiti da skapaju od gladi, a ostatak zadrava za sebe. Mi obradujemo zemlju, na gnoj je ini plodnijom, ali medu nama nema nijednog koji posjeduje vie od svoje gole koe. Vi, krave, koje vidim ispred sebe, koliko ste tisua litara mlijeka dale prole godine? to se dogodilo s tim mlijekom kojim ste trebale othraniti jedru telad? Svaka kap otila je niz grla naih neprijatelja. A vi, kokoi, koliko ste jaja snijele prole godine i koliko se iz njih izleglo pilia? Ostatak je otiao na trnicu da bi Jones i njegovi ljudi zaradili novac. A ti, Clover, gdje su ti etiri drebeta koja si odrijebila i koja su ti u starosti trebala biti pomo i radost? Nijedno nije doekalo ni godinu dana i ve je prodano vie ih nikada nee vidjeti. Jesi li u zamjenu za tvoje etvero siroadi i sav tvoj rad u polju dobila ita osim bijednog obroka i staje? Ali ni tako bijednim ivotima, kakvi su nai, nije doputeno da traju svoj prirodni vijek. Ne prigovaram zbog sebe, jer ja sam jedan od sretnika. Meni je dvanaest godina i imao sam preko etiri stotine potomaka. Takav je prirodni ivot svinje. Ali na kraju nijedna ivotinja ne izbjegne okrutnom nou. Vi, mlada prasad za tovljenje to sjedite ispred mene, u roku od jedne godine svaki e od vas zavriti skviei na stratitu. Taj uas eka sve nas: i krave, i svinje, i kokoi, i ovce svakoga. Ni konje ni pse ne eka bolja sudbina. Onog dana kada tvoji snani miii izgube snagu, tebe e, Boxera, gospodin Jones poslati ivoderu, koji e te zaklati i od tebe skuhati hranu za lisiare. to se tie pasa, kada ostare i izgube zube, Jones im zavee oko vrata ciglu i utopi ih u najblioj bari. Nije li onda, drugovi, kristalno jasno da sve nedae ovog ivota proistjeu iz tiranije ljudskih bia? Jedino ako se oslobodimo ovjeka, proizvod naeg rada pripast e nama. Gotovo preko noi moemo postati bogati i slobodni. to treba da se radi? Nou i danju, duom i tijelom, radimo na tome da zbacimo ljudsku rasu! Drugovi, moja vam je poruka:

Pobuna! Ja, dodue, ne znam kada e doi do pobune, to moe biti za tjedan dana ili za stotinu godina, ali znam, pouzdano, kao to vidim ovu slamu pod svojim nogama, da e pravda prije ili kasnije slaviti pobjedu. Razmislite, drugovi, o svom ivotu i o ovome to sam vam rekao. I, a to je najvanije, prenesite moju poruku onima koji dolaze poslije vas, kako bi se budue generacije borile do konane pobjede. Ne zaboravite, drugovi, da morate ostati odvani do kraja. Nita vas ne smije skrenuti s pravog puta. Nemojte sluati kada vam budu govorili da ovjek i ivotinje imaju zajednike interese, da napredak jednog predstavlja i napredak drugih. Sve je to la. ovjek gleda jedino svoje interese. Zato neka medu nama ivotinjama vlada savreno jedinstvo i savreno drugarstvo u borbi. Svi ljudi su neprijatelji. Sve ivotinje su drugovi. U tom asu nastade strahovita buka. Dok je Major jo govorio, etiri velika takora ispuzie iz svojih rupa i sluahu ga sjedei na stranjim nogama. Iznenada primijetie ih psi i samo zahvaljujui tome to su hitro jurnuli u rupe, takori spasie svoje ivote. Major podie nogu traei tiinu. Drugovi, ree, ovaj se sluaj mora rijeiti. Jesu li nam nepripitomljene ivotinje, kao to su takori i zeevi, prijatelji ili neprijatelji? Stavljam to pitanje na glasanje: Jesu li takori nai drugovi? Glasalo se odmah i nadmonom veinom bi odlueno da su takori drugovi. Samo se etvero nije sloilo, tri psa i maka, za koju se kasnije otkrilo da je glasala za obje strane. Major nastavi: Jo neto vam elim rei, u stvari samo ponoviti: upamtite zauvijek da je neprijateljstvo prema ovjeku i svemu njegovom naa dunost. Tko god ima etiri noge, ili krila, taj je prijatelj. I zapamtite takoer, da u borbi protiv ovjeka ne smijemo spasti na to da mu sliimo. ak i kad ga pobijedite, nemojte usvojiti njegove poroke. Nijedna ivotinja nikada ne smije ivjeti u kui, spavati u krevetu, nositi odjeu, piti alkohol, puiti, posjedovati novac ili postati trgovac. Sve su ovjekove navike grijeh. I to je najvanije, nijedna ivotinja ne smije tlaiti drugu ivotinju. Slabi ili jaki, pametni ili priprosti, svi smo mi braa. Nijedna ivotinja nikada ne smije ubiti drugu ivotinju. Sve su ivotinje jednake. A sada, drugovi, da vam ispriam svoj san od prole noi. Taj san vam ne mogu opisati. Sanjao sam kako e izgledati Zemlja kada nestane ovjek. San me podsjetio na neto to sam davno zaboravio. Prije mnogo godina, dok sam jo bio malo svinje, moja majka i druge krmae esto su pjevale staru pjesmu kojoj su znale samo melodiju i prve tri rijei. U djetinjstvu sam znao tu melodiju, ali sam je ve davno zaboravio. Meutim, prole noi ponovo mi se javila li snu. tovie, navrle su mi u sjeanje rijei te pjesme rijei za koje sam siguran da su generacijama bile zaboravljene, a koje su ivotinje pjevale od davnina. Sada u vam, drugovi, otpjevati tu pjesmu. Star sam i glas mi je promukao, ali, kada vas nauim melodiju, vi ete je pjevati bolje. Zove se ivotinje Engleske. Stari Major proisti grlo i zapjeva. Kao to je sam rekao, glas mu je bio promukao, ali je pjevao prilino dobro, a i melodija je bila ivahna. Rijei su glasile ovako: ivotinje Engleske i Irske, ivotinje svih meridijana, ujte moju radosnu poruku O zlatnom dobu to je pred nama. Prije il' kasnije doi e dan, Tiranin ovjek svrgnut e biti, I plodnim e poljima Engleske Samo etveronoci gaziti.

Nestat e karika s naih njuki, Jaram nee uljat' nae ije, Mamuza e zauvijek zarat' A bi kao da ga bilo nije! To obilje um pojmit' ne moe: Sijeno, penica, jeam i zob, Djetelina, grah i plodovi repe, Sve bit e nae kad doe ta dob. Jarko e sjati polja Engleske, istije e biti njene vode, Svjeije puhat e povjetarci Tek kada doemo do slobode. Tom danu moramo stremiti svi, Al' prije neg' doe, makar umrli, Krave, konji, guske i purani U borbu! Svak' slobodi da hrli! ivotinje Engleske i Irske, ivotinje svih meridijana, Poujte i irite poruku O zlatnom dobu to je pred nama! Pjesma je oduevila ivotinje i prije nego to je Major zavrio, one mu se pridruie. Melodiju i poneku rije upamtile su ak i najgluplje, a pametnije, poput svinja i pasa, nauile su za nekoliko minuta itavu pjesmu napamet. A onda nakon nekoliko pokuaja, itavom se farmom odluno i jedinstveno zaori ivotinje Engleske. Krave su mukale, psi zavijali, ovce blejale, konji rzali, patke kvakale. Toliko su bile oduevljene pjesmom da su je otpjevale pet puta zaredom, a moda bi tako i nastavile cijelu no da ih Jones nije prekinuo. Buka je, naime, probudila gospodina Jonesa, koji skoi iz kreveta uvjeren da se u dvoritu nalazi lisica. Zgrabi puku, koja je uvijek stajala u kutu spavae sobe, i pripuca u mrak. Meci se zabie u zid sue i sastanak se naglo prekinu. ivotinje su se razbjeale na svoja mjesta za spavanje. Ptice su odskakutale u svoja legla, blago polijegalo u slamu, i u trenu je itava farma zapala u san.

II Poglavlje Tri noi kasnije stari je Major mirno u snu preminuo. Tijelo mu je sahranjeno u dnu vonjaka. Bilo je to poetkom oujka. Tokom slijedea tri mjeseca razgranala se tajna aktivnost. Majorov govor toliko je utjecao na inteligentnije ivotinje na farmi da su stekle potpuno nov pogled na ivot. Nisu dodue znale kada e doi do Pobune koju je prorekao Major; nisu ba imale razloga vjerovati da e se to dogoditi za njihova ivota, ali su jasno spoznale da je njihova dunost pripremiti Pobunu. Poduka i organiziranje zapali su, naravno, svinje, koje su openito bile priznate kao najpametnije medu ivotinjama. Najistaknutiji medu svinjama bila su dva mlada nerasta koja je gospodin Jones uzgajao za prodaju. Napoleon je bio veliki berkirski nerast prilino divljeg izgleda, jedini od svoje vrste na farmi; nije mnogo govorio, ali je bio ugledan jer je o svemu imao vlastiti stav. Snowball je bio ivahniji od Napoleona,

bolji govornik i matovitiji, ali se smatralo da nema njegovu promuurnost. Svi ostali krmci na farmi bili su odreeni za tovljenje. Najpoznatiji medu njima bio je mali debeli krmak po imenu Squealer, okruglih obraza, sjajnih oiju i kretava glasa. Bio je briljantan govornik, a kada je raspravljao o nekoj ozbiljnoj temi, skakutao je as na jednu as na drugu stranu i mahao repom koji je djelovao nekako vrlo uvjerljivo. O njemu se govorilo da crno moe pretvoriti u bijelo. Njih trojica u tanine su razradili uenje starog Majora u zaokruen sistem miljenja koji su nazvali animalizam. Nekoliko puta tjedno, kada bi gospodin Jones zaspao, odravali su u sui tajne sastanke i ostalima tumaili principe animalizma. Na poetku su naili na glupost i apatiju. Neke su ivotinje govorile da je vjernost gospodinu Jonesu obaveza, nazivale ga Gospodarom, ili tvrdile: Gospodin Jones nas hrani. Kad ne bi bilo njega, pomrle bismo od gladi. Druge su postavljale pitanja kao: Zato brinuti to e se dogoditi poslije nae smrti? ili Ako e ionako doi do Pobune, kakva je razlika u tome radimo li mi za nju ili ne?, pa su svinje imale velikih tekoa kako bi ih uvjerile da se to protivi duhu animalizma. Najgluplje pitanje postavila je Mollie, bijela kobila. Prvo njeno pitanje Snowballu glasilo je: Da li e i nakon Pobune biti eera? Nee, strogo je odgovorio Snowball. Na ovoj farmi ne moemo proizvoditi eer. Imat e zobi i sijena koliko eli. Hoete li mi dopustiti da nosim vrpce u grivi? upitala je Mollie. Drugarice, odgovorio je Snowball, te vrpce kojima si toliko privrena obiljeje su ropstva. Ne shvaa li da je sloboda vrednija od tih vrpci? Mollie se sloila, ali nije bila uvjerena. Svinje su imale izdrati jo teu borbu da bi se suprotstavile laima koje je irio Mojsije, pripitomljeni gavran. Mojsije, koji je bio osobiti miljenik gospodina Jonesa, bio je pijun i dounik, ali i vjet govornik. Tvrdio je da zna za tajanstvenu zemlju zvanu Slatka Gora, u koju nakon smrti odlaze sve ivotinje. Ona se nalazi negdje gore, na nebu, malo iznad oblaka, rekao je Mojsije. U Slatkoj Gori svaki je dan u tjednu nedjelja, svjea djetelina zeleni se itavu godinu, a po ivicama rastu kocke eera i lanena komina. ivotinje su mrzile Mojsija jer je priao bajke, a nije radio nita, ali neke su povjerovale u Slatku Goru, i svinje su se morale pomuiti da ih uvjere kako takvo mjesto ne postoji. Najvjerniji uenici bili su dvoje teretnih konja, Boxer i Clover. Oni su imali velikih problema kada su trebali smisliti neto samostalno, ali kada su jednom prihvatili svinje za uitelje, prihvaali su sve to su uli pa su to pojednostavljeno prenosili drugim ivotinjama. Bili su na svim tajnim sastancima i uvijek bi prvi zapjevali ivotinje Engleske, pjesmu kojom su sastanci obavezno zavravali. Kako se pokazalo do Pobune je dolo mnogo ranije i izvedena je mnogo lake nego to je to itko oekivao. Iako strog gospodar gospodin Jones je prijanjih godina bio sposoban farmer, ali u posljednje vrijeme za njega su nastupili loi dani. Pogodio ga je gubitak novca u nekoj parnici i nakon toga odao se piu. Po itave dane dangubio bi u svojoj stolici za ljuljanje u kuhinji, itajui novine, pijui i povremeno branei Mojsija koricama kruha namoenim u pivo. Nadniari su postali lijeni i nepoteni, polja puna korova, na gospodarskim zgradama trebalo je popraviti krovove, ivica je bila zaputena, a ivotinje slabo hranjene. Doao je lipanj i trebalo je pokositi travu. Na Ivanje, bila je to subota, gospodin Jones je uvee otiao u Willingdon i tako se natreskao kod Crvenog lava da se vratio kui tek u nedjelju u podne. Nadniari su rano ujutro pomuzli krave i otili u lov na zeeve, ne nahranivi ivotinje. im se vratio, gospodin Jones je odmah zaspao na divanu u salonu, sa Svjetskim novostima preko lica. Tako nitko nije nahranio ivotinje do naveer. Na kraju one to vie nisu mogle podnijeti. Jedna krava rogovima provali vrata spremita i sve ivotinje navale na hranu. U taj tren probudi se gospodin Jones. Ve slijedeeg trenutka etiri nadniara i on nau se u spremitu s bievima u rukama, udarajui na sve strane. Gladne ivotinje nisu

vie mogle to izdrati. Iako nita nije bilo dogovoreno, ivotinje su se istovremeno bacile na svoje muitelje. Nasrnule su na Jonesa i nadniare i poele ih odasvud udarati. Ljudi vie nisu bili gospodari situacije. Nikada ranije nisu vidjeli da se ivotinje tako ponaaju, i ta iznenadna pobuna stvorenja koja su bili naviknuti tui i maltretirati kako im se htjelo toliko ih je prestraila da su gotovo izgubili razum. Ubrzo su se prestali braniti i dali se u bijeg. Sva petorica bjeali su putem koji je vodio na glavnu cestu, a ivotinje su ih pobjedonosno progonile. Gospoa Jones, koja je kroz prozor vidjela to se dogaa, na brzinu ubaci neto stvari u platnenu torbu i pobjee s farme drugim putem. Mojsije skoi sa svoje grede i glasno grakui zalepra za njom. Za to vrijeme ivotinje su gonile Jonesa i nadniare do ceste i zatvorile za njima glavna vrata s pet zasuna. I tako, gotovo prije nego su shvatile to se zbiva, Pobuna je bila uspjeno izvrena; Jones je bio protjeran a Vlastelinska farma pripala je njima. Prvih nekoliko minuta ivotinje su jedva mogle povjerovati u svoju sreu. Najprije su u eti galopom obile granice farme da se uvjere da se nigdje nije sakrilo koje ljudsko bie; onda otrae natrag do gospodarskih zgrada da izbriu posljednje tragove mrske Jonesove vladavine. Silom su otvorile ostavu za stvari koja se nalazila na dnu staja; emove, nosne karike, lance za pse, krvave noeve koje je gospodin Jones upotrebljavao za kastriranje krmaka i janjadi sve su bacile u zdenac. Na hrpu smea koju su zapalile u dvoritu bacie uzde, ulare, naonjake i poniavajue zobnice. Isto uinie i s bievima. Kada su vidjele kako bievi nestaju u plamenu sve su ivotinje skakale od veselja. Snowball baci u vatru i vrpce kojima su se za sajmenih dana ukraavale konjske grive i repovi. Vrpce, rekao je, treba smatrati odjeom, to je oznaka ljudskih bia. Sve ivotinje treba da hodaju gole. Kad je to uo, Boxer donese mali platneni eiri koji je nosio ljeti da zatiti ui od muha i baci ga u vatru. Vrlo brzo ivotinje su unitile sve to ih je podsjealo na gospodina Jonesa. Nakon toga ih je Napoleon poveo do spremita i svakome podijelio dvostruk obrok ita, a psima po dva dvopeka. Onda su sedam puta, od poetka do kraja, otpjevale ivotinje Engleske te legle i spavale kao nikada prije toga. Kao i obino, probudile su se u zoru; prisjetivi se slavnog dogaaja, zajedno su pole na pau. Pokraj panjaka nalazio se breuljak s kojeg se mogao vidjeti vei dio farme. ivotinje su se uspele na vrh pa su u jasnom jutarnjem svjetlu razgledavale okolinu. Da, to je bilo njihovo sve to su mogle vidjeti bilo je njihovo! Pri pomisli na to poele su u zanosu i uzbuenju skakati uokolo i bacakati se uvis. Valjale su se po rosi, navalile pasti slatku ljetnu travu, kopale grude crnice i udisale njen opojan miris. Pregledale su itavu farmu, pune nijemog udivljenja razgledale oranice, livade, vonjak, jezero, ikaru. Osjeale su se kao da to nikada ranije nisu vidjele, ak su i sada jedva vjerovale da je sve to doista njihovo. Vratile su se do gospodarskih zgrada i u tiini se zaustavile pred vratima Jonesove kue. I ona je sada pripadala njima, ali bojale su se u nju ui. Meutim, nakon kraeg oklijevanja Snowball i Napoleon gurnu vrata i ivotinje uu jedna za drugom, hodajui krajnje paljivo, bojei se da to ne otete. Obioe sobe na prstima, ne usuujui se progovoriti glasnije od apata, gledajui sa strahopotovanjem nevjerojatnu rasko, krevete s madracima od perja, ogledala, divan od konjske dlake, briselski tepih, litografiju kraljice Viktorije iznad kamina u salonu. Upravo kad su silazile niz stepenice, primijetile su da nedostaje Mollie. Na povratku otkriju da se zadrala u najudobnijoj spavaoj sobi. S toaletnog stolia gospode Jones uzela je komadi plave vrpce, prebacila je preko ramena i aavo se divila sama sebi u ogledalu. Ostale ivotinje otro su je prekorile i izale. unke koje su visjele u kuhinji iznijele su van i spalile, a Boxer je kopitom probio dno bave piva koja se nalazila u ostavi. Nita drugo u kui nisu dirale. Na licu mjesta donesena je odluka da se kua sauva kao muzej. Sve su se sloile da nijedna ivotinja nikada nee smjeti u njoj ivjeti.

Nakon doruka Snowball i Napoleon ponovo sazvae ivotinje. Drugovi, ree Snowball, sada je pola sedam i pred nama je dugaak dan. Danas poinjemo s koenjem trave. Ali prije nam valja uiniti neto drugo. Svinje su sada objavile da su u protekla tri mjeseca iz stare poetnice koja je pripadala djeci gospodina Jonesa i bila baena u smee, nauile itati i pisati. Napoleon poalje po limenke s crnom i bijelom bojom i povede ih do glavnih vrata s pet zasuna koja su gledala na glavnu cestu. Onda Snowball (jer je najbolje pisao) uzme kist i na gornjem dijelu vrata premae natpis VLASTELINSKA FARMA i napie IVOTINJSKA FARMA. To je trebalo od sada biti ime farme. Zatim su otili do gospodarskih zgrada, a Snowball i Napoleon poslali su po ljestve, koje su prislonili na stranji zid velike sue. Objasnie da su u protekla tri mjeseca svinje uspjele svesti principe animalizma na Sedam zapovijedi. Tih Sedam zapovijedi sada e napisati na zidu; one e tvoriti nepovrediv zakon po kojem e od sada sve ivotinje na ivotinjskoj farmi morati ivjeti. S malim potekoama (jer svinji nije lako na ljestvama odrati ravnoteu) Snowball se pope i dade na posao, dok se Squealer nalazio nekoliko preki ispod njega drei limenku s bojom. Na zidu premazanom katranom ispisae Zapovijedi velikim bijelim slovima, tako da su se mogle proitati s udaljenosti od tridesetak metara. Glasile su ovako: SEDAM ZAPOVIJEDI 1. Tko god ide na dvije noge, taj je neprijatelj. 2. Tko god ide na etiri noge, ili ima krila, taj je prijatelj. 3. Nijedna ivotinja ne smije nositi odjeu. 4. Nijedna ivotinja ne smije spavati u krevetu. 5. Nijedna ivotinja ne smije piti alkohol. 6. Nijedna ivotinja ne smije ubiti bilo koju drugu ivotinju. 7. Sve su ivotinje jednake. To je bilo ispisano vrlo uredno i, osim to je prijatelj bilo napisano pritajelj i jedno s bilo naopake, sve je drugo bilo potpuno ispravno. Da pomogne drugima, Snowball sve proita naglas. Sve su ivotinje kimnule u znak odobravanja, a bistrije meu njima odmah su poele uiti Zapovijedi napamet. A sada drugovi, ree Snowball bacajui kist, na sjenokou! Neka nam bude pitanje asti da spremimo sijeno bre nego to su to mogli Jones i njegovi nadniari. Ali u tom trenutku tri krave, na kojima se ve due vremena opaala uznemirenost, poee glasno mukati. Nisu bile pomuzene dvadeset i etiri sata i vimena su im se gotovo rasprsnula. Nakon kraeg razmiljanja svinje su poslale po vedra i prilino uspjeno pomuzle krave, dobro se snalazei i na tom zadatku. Uskoro je bilo pet vedara gustog pjenuavog mlijeka koje je veina ivotinja promatrala s velikim zanimanjem. to e biti s tim mlijekom? upitao je netko. Jones je ponekad znao pomijeati neto mlijeka u nae jelo, rekla je jedna od kokoi. Nije vano mlijeko, drugovi! uzvikne Napoleon i stane pred vedra. O tome emo kasnije. Kosidba je mnogo vanija. Vodit e vas drug Snowball. Ja u doi za nekoliko minuta. Naprijed drugovi! Sijeno eka. Tako su se ivotinje uputile na sjenokou, a kada su se uvee vratile, primijeeno je da je mlijeko nestalo.

III Poglavlje Koliko su se muili i znojili da spreme sijeno! Ali napori su im bili nagraeni, jer kosidba je

bila uspjenija nego to su oekivali. Posao je ponekad bio teak; orue je bilo predvieno za ljude, a ne za ivotinje, a velika prepreka bila je da nijedna ivotinja nije mogla upotrijebiti orue koje je zahtijevalo stajanje na stranjim nogama. No svinje su bile toliko pametne da su uspjele doskoiti svakoj potekoi. Konji su poznavali svaki djeli polja i znali su u stvari mnogo bolje od Jonesa i njegovih nadniara kako valja kositi i grabljati. Svinje nisu radile, ve su upravljale i nadgledale druge ivotinje. S obzirom na nadmo njihova znanja bilo je prirodno to su preuzele vodstvo. Boxer i Clover upregli bi se u kosilicu ili grabljalicu (naravno, sada nisu bili potrebni emovi i uzde) i neumorno prevaljivali krug za krugom, a iza njih je ila jedna svinja i vikala: Gista-haj, drugovi!, ili Ohoj, drugovi, natrag, ve prema potrebi. Svaka, pa i najmanja ivotinja radila je na koenju i skupljanju sijena. ak su i patke i kokoi itav dan trkarale po suncu, skupljajui kljunovima tanke snopie sijena. Kosidbu su zavrili dva dana ranije nego to je obino trebalo Jonesu i njegovim nadniarima. tovie, bila je to najbogatija kosidba za koju se na farmi znalo. Nita nije propalo; zahvaljujui svom otrom vidu kokoi i patke sakupile su sve do posljednje vlati. Osim toga nijedna ivotinja nije ukrala ni zalogaj. itavo ljeto posao na farmi odvijao se kako se samo poeljeti moe. ivotinje su bile sretnije nego to su ikada mogle zamisliti. Svaki zalogaj predstavljao je silno zadovoljstvo, jer sada je to zaista bila njihova hrana; one su je same proizvele, a nisu je dobile od zlovoljnog gospodara. Budui da su bezvrijedna, parazitska ljudska bia otila, za sve je bilo vie hrane. Sada je ak bilo i vie vremena za odmor premda su ivotinje bile nedovoljno iskusne u poslu. Suoile su se, naime, s mnogim potekoama na primjer, kada su ponjele ito, morale su ga mlatiti na stari nain i pljevu otpuhivati same, jer na farmi nije bilo mlatilice ali zahvaljujui pameti svinja i snanim Boxerovim miiima prebrodile su sve nedae. Svi su se divili Boxeru. Bio je izvrstan radnik ak i u Jonesovo vrijeme, ali sada je vukao za tri konja. Bilo je dana kada se inilo da itav posao na farmi lei na njegovim monim pleima. Teglio je i gurao od jutra do mraka, uvijek prisutan tamo gdje je posao bio najtei. Dogovorio se s jednim pjetliem da ga ujutro budi pola sata prije ostalih, i dobrovoljno bi radio prije poetka radnog vremena gdje god se za to ukazala potreba. Na svaki problem, svaku potekou njegov odgovor je bio Radit u vie! to je uzeo za svoje geslo. Ali i ostali su radili prema svojim mogunostima. Na primjer, kokoi i patke, sakupljajui razbacana zrna, sauvale su dosta ita. Nitko nije krao, nitko nije prigovarao zbog obroka; svae, prevare i ljubomora uobiajene pojave u prolim danima ivota na farmi gotovo su iezle. Nitko nije zabuavao ili gotovo nitko. Mollie, dodue, ujutro nije redovito ustajala i ubrzo je naputala posao tvrdei da joj se kameni zaglavio u kopito. I ponaanje make bilo je pomalo neobino. ivotinje su uskoro primijetile da je maku nemogue pronai kad god je valjalo prionuti na posao. Nestajala bi po itave sate, a onda se pojavila u vrijeme obroka ili naveer, kada je posao bio zavren. Ali prela je tako odano i uvijek imala tako odline isprike da je bilo nemogue povjerovati u njene loe namjere. Stari Benjamin, magarac, nakon Pobune kao da se nimalo nije promijenio. Obavljao je svoj posao jednako sporo i tvrdoglavo kao u Jonesovo vrijeme nikada nije zabuavao, ali ni dobrovoljno radio neki izvanredan posao. O Pobuni i njenim rezultatima nikada se nije izjasnio. Kada bi ga upitali je li sada, kada je Jones otiao, sretniji, on bi samo odgovorio: Magarci dugo ive. Nitko od vas nije vidio mrtva magarca, i ostali su se morali zadovoljiti tim tajanstvenim odgovorom. Nedjeljom se nije radilo. Doruak je bio sat kasnije nego obino, a poslije se obavezno odravala sveanost. Prvo se dizala zastava. Snowball je u spremitu pronaao stari zeleni stolnjak gospoe Jones, na kojem je bijelom bojom nacrtao kopito i rog. Zastava je zelena zbog toga, objasnio je Snowball, to predstavlja zelena polja Engleske, dok kopito i rog oznaavaju budunost ivotinjske Republike koja e nastati kada ljudska rasa konano bude zbaena. Nakon dizanja zastave sve bi ivotinje krenule u veliku suu na opi zbor koji su

nazivali Sjednica. Tu su planirale posao za idui tjedan, raspravljale i donosile zakljuke. Zakljuke su uvijek predlagale svinje. Ostale su ivotinje nauile glasati, ali se nikako nisu mogle dosjetiti da same neto predloe. U raspravi su najaktivniji bili Snowball i Napoleon. Ali primijeeno je da se nikada nisu slagali: to god je jedan od njih predloio, morao je raunati s tim da e se drugi tome suprotstaviti. ak i kad se prihvatilo neto emu nitko nije mogao prigovoriti da se mala livada iza vonjaka odvoji za ivotinje koje vie ne mogu raditi nastala je burna rasprava o tome u kojoj dobi pojedina vrsta ivotinja stjee pravo na osloboenje od radnih obaveza. Sjednica je uvijek zavravala pjevanjem ivotinje Engleske, a poslije podne je bilo predvieno za odmor. Svinje su spremite preuredile u glavni tab. Iz knjiga koje su pronale u kui, ovdje su svako vee prouavale potkivanje, tesarstvo i druge korisne stvari. Snowball se takoer bavio organiziranjem ivotinja u, kako je on to nazvao, ivotinjske komitete. Tu je bio neumoran. Za kokoi je osnovao Komitet za proizvodnju jaja, za krave Ligu istih repova, Komitet za preodgajanje divljih drugova bavio se pripitomljavanjem takora i zeeva, za ovce je osnovao Pokret za bjelju vunu, te jo mnoge druge komitete, a uz to je organizirao i teajeve za uenje itanja i pisanja. Sve u svemu, ti su projekti bili promaaj. Na primjer, pokuaj pripitomljavanja propao je na samom poetku. Neukroene ivotinje nastavile su se ponaati kao i prije, a iskoristile bi svaku velikodunost. Komitetu za preodgajanje pridruila se i maka, koja je nekoliko dana djelovala vrlo aktivno. Jednog dana vidjeli su je kako sjedi na krovu i neto govori vrapcima koji su bili izvan njenog dohvata. Govorila im je da su sada sve ivotinje drugovi i da se svaki vrabac koji to eli moe spustiti na njenu apu; ali vrapci su ostali na svojim mjestima. Meutim, teajevi za itanje i pisanje imali su velikog uspjeha: Do jeseni se gotovo svaka ivotinja na farmi opismenila do stanovitog stupnja. Svinje su ve znale odlino itati i pisati. Psi su dosta dobro nauili itati, ali ih nije zanimalo nita osim Sedam zapovijedi. Koza Muriel itala je neto bolje od pasa, i ponekad je uveer ostalima itala iz ostataka novina koje su pronali na smetlitu. Benjamin je itao isto tako dobro kao bilo koja svinja, ali svoju vjetinu nikada nije pokazivao. Koliko on zna, rekao je, ne postoji nita to bi vrijedilo itati. Clover je nauila svu abecedu, ali nije znala slagati slova u rijei. Boxer se nije mogao maknuti dalje od slova D. Svojim velikim kopitom nacrtao bi u praini A, B, C, D, pa bi zabaenih uiju i ponekad tresui grivom stajao, zurio u slova i pokuavao svim snagama da se sjeti to dolazi poslije toga, ali nikada u tome ne bi uspio. Dodue, nekoliko je puta nauio E, F, G i H, ali dok bi to nauio, uvijek bi se ispostavilo da je u meuvremenu zaboravio A, B, C i D. Na kraju je odluio da se zadovolji s prva etiri slova, koja bi ispisivao jedanput ili dvaput dnevno da osvjei pamenje. Mollie nije htjela uiti, izuzev est slova koja sainjavaju njeno ime. Od granica bi vrlo skladno sloila svoje ime, ukrasila ga s jednim ili dva cvijeta i etala okolo divei se. Nijedna druga ivotinja na farmi nije se mogla maknuti dalje od slova A. Takoer se ustanovilo da gluplje ivotinje: ovce, kokoi i patke, nisu bile u stanju nauiti napamet Sedam zapovijedi. Poslije dueg razmiljanja Snowball je objavio da se Sedam zapovijedi mogu u biti svesti na jednu jedinu izreku, koja je glasila: etiri noge dobre, dvije noge loe. To, ree, sadrava bitni princip animalizma. Tko god to paljivo proui, bit e zatien od ljudskih utjecaja. U poetku su ptice prigovarale, jer im se inilo da i one imaju dvije noge, ali Snowball im je dokazao da nije tako. Ptije krilo, drugovi, rekao je, jest organ za pokretanje, a ne za rukovanje stvarima. Zbog toga krilo valja smatrati jednakim nozi. Ono po emu se ovjek razlikuje jest ruka, instrument kojim ini sva svoja zla. Ptice nisu razumjele sloeno Snowballovo objanjenje, ali su ga prihvatile, i uskoro su se sve priprostije ivotinje dale na uenje nove izreke. ETIRI NOGE DOBRE, DVIJE NOGE LOE bilo je poveim slovima ispisano na stranjem zidu sue iznad Sedam zapovjedi. Kad su je jednom nauile, ovce su razvile veliku ljubav prema toj izreci i esto bi, kada bi polijegale u polju, poele blejati: etiri noge dobre, dvije noge loe! etiri noge dobre, dvije

noge loe! i nastavile tako satima nikad se ne umorivi. Napoleon nije pokazivao zanimanje za Snowballove komitete. Govorio je da je obrazovanje mladih vanije od svega to se moe uiniti za odrasle. Ubrzo poslije kosidbe Jessie i Bluebell su se okotile i donijele na svijet devetero krupnih psia. im su prestali sisati, Napoleon ih je uzeo od majki govorei da e on preuzeti odgovornost za njihov odgoj. Stavio ih je u potkrovlje do kojeg se moglo doi jedino pomou ljestava iz spremita, i drao ih je tamo u takvoj osamljenosti da je ostatak farme uskoro zaboravio da postoje. Tajna nestanka mlijeka uskoro se razjasnila. Svaki dan ono se mijealo u napoj za svinje. Rane jabuke upravo su sazrijevale i trava u vonjaku bila je pokrivena zrelim otpalim plodovima. ivotinje su pretpostavljale da e se plodovi jednako dijeliti, meutim, jednog dana stiglo je nareenje da se sve opalo voe skupi i odnese u spremite svinjama. Neke su ivotinje prigovarale, ali bez rezultata. U tom pitanju sve su svinje bile slone, ak i Snowball i Napoleon. Poslale, su Squealera da ostalima prenese potrebna obavjetenja. Drugovi!, povikao je Squealer, ne mislite, nadam se, da svinje to ine zbog sebinosti i povlatenog poloaja? Mnoge od nas, u stvari, ne vole mlijeko i jabuke. Ni ja ih osobno ne volim. Jedini razlog zato ih uzimamo jest da ouvamo nae zdravlje. Mlijeko i jabuke (znanost je to dokazala, drugovi) sadre sastojke prijeko potrebne zdravlju svinja. Mi svinje smo mislioci. Upravljanje i organizacija ove Farme ovise o nama. Dan i no bdimo nad vaim dobrom. Radi vas pijemo mlijeko i jedemo jabuke. Znate li to e se dogoditi ukoliko svinje ne ispune svoju dunost? Vratit e se Jones! Da, vratit e se Jones! Siguran sam, drugovi, vikao je Squealer gotovo zaklinjui, skaui s jedne strane na drugu i vrtei repom, siguran sam da medu vama nitko ne eli ponovo ovdje vidjeti Jonesa? Ako je postojala jedna stvar u koju su sve ivotinje bile potpuno sigurne, to je bilo da ne ele Jonesov povratak. Kada im je ovaj sluaj bio prikazan u takvom svjetlu, vie nisu imale to rei. Bilo je i suvie jasno koliko je vano odravati svinje u dobrom zdravlju. Tako su se, bez raspravljanja, sloile da e mlijeko i otpale jabuke (a i vei dio jabuka koje e sazrijeti) sauvati za svinje.

IV Poglavlje Do kasna ljeta novosti o dogaajima na ivotinjskoj farmi proirile su se okrugom. Svakog su dana Snowball i Napoleon slali jata golubova da ivotinjama susjednih farmi govore o povijesti Pobune i da ih naue pjevati ivotinje Engleske. Za to je vrijeme gospodin Jones provodio dane sjedei u toionici Crveni lav u Vilingdonu, alei se svakome tko je bio spreman sluati ga na stranu nepravdu koju je pretrpio od gomile nitavnih ivotinja koje su ga protjerale s posjeda. Drugi su farmeri uglavnom suosjeali s njim, ali mu u prvo vrijeme nisu mnogo pomogli. U dnu srca svaki se od njih potajno pitao ne bi li mogao Jonesovu nesreu okrenuti u vlastitu korist. Na sreu, vlasnici dviju susjednih farmi bili su stalno u loim odnosima. Jedna od tih farmi, po imenu Foksvud (Foxwood), bila je velika, zaputena, obrasla ikarom, sa zaputenim panjacima i neurednom ivicom. Njen vlasnik, gospodin Pilkington, bio je lakomislen ovjek, farmer koji je, ovisno o sezoni, vei dio vremena provodio u lovu i ribolovu. Druga farma, po imenu Pinchfield (Pinchfield), bila je manja i bolje obraivana. Njen je vlasnik bio gospodin Frederick, grub i lukav ovjek, stalno upetljan u parnice i poznat po upornosti kod cjenkanja. Njih su se dvojica toliko mrzila da su se teko sporazumijevala ak i onda kad se radilo o uvanju njihovih vlastitih interesa. Pa ipak bili su dobrano prestraeni Pobunom na ivotinjskoj farmi i veoma zainteresirani da sprijee svoje ivotinje da saznaju o njoj neto vie. Isprva su joj se, dodue, podrugivali i smijali se i samoj pomisli da bi ivotinje same upravljale Farmom. Govorili su da e sve to biti gotovo za dva tjedna. irili su glasine da se ivotinje na Vlastelinskoj farmi (inzistirali su na tome da je zovu Vlastelinska farma, jer nisu trpjeli naziv ivotinjska farma) stalno

meusobno gloe i skapavaju od gladi. Nakon izvjesnog vremena kada je postalo oito da ivotinje ne skapavaju od gladi, Frederick i Pilkington promijenili su pjesmu i poeli govoriti da na ivotinjskoj farmi cvjeta strana pokvarenost. Razglasili su da su se ivotinje odale kanibalizmu, da mue jedna drugu usijanim eljezom i da su im ene zajednike. Eto do ega dolazi kad se netko buni protiv zakona Prirode, govorili su Frederick i Pilkington. Tim se priama, meutim, nikada nije vjerovalo do kraja. Govorkanja o divnoj farmi s koje su izbaeni ljudi i na kojoj ivotinje same upravljaju svojim poslovima poela su poprimati najfantastinije oblike i te je godine val pobuna zahvatio itav kraj. Bikovi koji su oduvijek bili posluni, postali su odjednom divlji, ovce su kidale ivicu i unitavale djetelinu, krave su prevrtale vedra ispod sebe, a lovaki konji nisu preskakivali ograde, nego su zbacivali jahae. tovie, melodija, pa ak i rijei ivotinje Engleske, znale su se posvuda. irile su se zapanjujuom brzinom. Kad bi uli tu pjesmu, ljudi nisu mogli suzdrati svoj bijes, ali su se pretvarali da pjesmu dre pukom besmislicom. Ne moemo razumjeti, govorili su, kako se ak i ivotinje mogu spustiti na to da pjevaju tu glupost koja je vrijedna jedino prezira. Svaku ivotinju koju bi uhvatili da to pjeva, izbievali bi na licu mjesta. Ipak, pjesma se irila: kosovi su je fiukali po ivicama, golubovi gugutali po brijestovima; uvukla se ak u zveket kovanica i zvonjavu crkvenih zvona. A kada bi je oslukivali, ljudi su potajno drhtali, nasluujui u njoj proroanstvo svoje skore propasti. Poetkom listopada, kada su ivotinje ve ponjele ito i spremile ga, a dio ve i ovrile, sletjelo je u dvorite ivotinjske farme strahovito uzbueno jato golubova. Jones i njegovi nadniari s nekolicinom ljudi s Foksvuda i Pinchfielda uspjeli su proi kroz glavna vrata s pet zasuna i kolskim putem pribliavali su se Farmi. Osim Jonesa, koji je imao puku i stupao na elu grupe, svi ostali su bili naoruani tapovima. Oito su eljeli ponovo preuzeti Farmu. To se oekivalo ve odavno i bile su izvrene sve pripreme. za obrambene operacije bio je zaduen Snowball, koji je prouio staru knjigu o ratnikim pohodima Julija Cezara to ju je naao u kui. Brzo je izdao nareenja i za nekoliko minuta svaka je ivotinja bila na svom mjestu. Dok su se ljudi pribliavali gospodarskim zgradama, Snowball je zapoeo prvi napad. Svi golubovi, njih trideset i pet, nadlijetali su ljude i gaali ih izmetinama; dok su se ljudi baktali s njima, navalile su guske, koje su se skrivale iza ivice i otrim kljunovima grizle im listove nogu. Meutim, to je bio samo blag manevarski okraj koji je trebao unijeti malo nereda, i ljudi su se tapovima lako oduprli. Snowball tada pusti u napad drugu liniju. Muriel, Benjamin i sve ovce, sa Snowballom na elu, nasrnuli su na ljude, boli ih i udarali sa svih strana, dok se Benjamin okrenuo i ritao svojim malim kopitima. Ali ljudi sa tapovima i okovanim izmama bili su ipak jai od njih, i iznenada, na Snowballovo skvianje, to je bio znak za povlaenje, sve se ivotinje okrenu i kroz vrata uteknu u dvorite. Ljudi su pobjedniki i glasno likovali. Vidjeli su, kao to su i oekivali, svoje neprijatelje u bijegu i navalie na njih kako je tko stigao. To je bilo upravo ono to je Snowball elio. Kad su ljudi upali u dvorite, iznenada se iza njih pojavie tri konja, tri krave i one svinje koje su se skrivale u staji za krave, te im presjekoe put za povlaenje. Sada Snowball dade znak za napad. On sam jurnu pravo na Jonesa. Jones vidje da mu se pribliava, podigne puku i opali. Meci ostave krvav trag na Snowballovim leima, a jedna ovca padne mrtva. Ne zaustavljajui se ni za tren, Snowball se sa svojih stotinjak kila obori na Jonesa, odbaci ga na gomilu ubreta, te Jonesu puka ispadne iz ruku. Ali je najstravinije bilo vidjeti Boxera kako se propinje na stranje noge i udara svojim ogromnim potkovanim kopitima kao kakav pastuh. Prvi udarac pogodi konjuara iz Foksvuda u lubanju i obori ga u blato, gdje je ostao leati kao da je mrtav. Vidjevi to, nekolicina ljudi baci tapove i pokua pobjei. Zahvatila ih je panika, i u slijedeem trenutku ivotinje su ih ve poele goniti uokolo dvorita. Bole su ih rogovima, udarale nogama, gazile i grizle. Nije bilo nijedne ivotinje na farmi koja im se nije osveivala na svoj nain. ak je i maka s krova iznenada skoila jednom ovjeku na rame i zarila mu

pande u vrat na to je ovaj strahovito zaurlao. Kada je prolaz naas bio slobodan, ljudi su glavom bez obzira pobjegli iz dvorita prema glavnoj cesti. Svega pet minuta poslije napada ljudi su se sramno povlaili istim putem kojim su i doli; za petama im je bilo jato gusaka gaui i grizui ih itavo vrijeme. Svi su pobjegli osim jednog. U dnu dvorita Boxer je kopitom pokuao okrenuti konjuara koji je potrbuke leao u blatu. Momak se nije micao. Mrtav je, alosno ree Boxer. To nisam namjeravao uiniti. Zaboravio sam da imam eljezne potkove. Tko e mi vjerovati da to nisam uradio namjerno? Bez sentimentalnosti, drue! povie Snowball, iz ijih je rana jo curila krv. Rat je rat. Jedini dobar ovjek je mrtav ovjek. Nisam elio nikoga ubiti, ak ni ovjeka, ponovio je Boxer, a oi su mu bile pune suza. Gdje je Mollie? uzviknu netko. Zaista, nje nije bilo. Na trenutak nastala je velika uzbuna. Bojali su se da su je ljudi ranili ili ak odveli sa sobom. Meutim, na kraju su je pronali sakrivenu u staji, glave zarivene u jasle. Pobjegla je im je pukla puka. Kada su se iz potrage za Mollie ivotinje vratile u dvorite ustanovile su da se konjuar, koji je bio samo omamljen, osvijestio i da je pobjegao. Sve su se ivotinje sada ponovo okupile i vrlo uzbueno, iz svega glasa prepriavale svoje podvige. Odmah su proslavile pobjedu. Podigle su zastavu, vie puta otpjevale ivotinje Engleske, a onda sveano sahranile ubijenu ovcu i na grob zasadile lovorov grm. Nad grobom je Snowball odrao kratak govor naglaavajui da, bude li potrebno, svaka ivotinja mora biti spremna umrijeti za ivotinjsku farmu. ivotinje jednoglasno odluie da ustanove vojno odlikovanje ivotinjski heroj prvog reda, koje odmah dodijelie Snowballu i Boxeru. Bila je to bronana medalja (u stvari, to je bio bronan ukras za konje to su ga pronale u spremitu) koja e se nositi nedjeljom i praznicima. Uvele su i odlikovanje ivotinjski heroj drugog reda, koje su posmrtno dodijelile poginuloj ovci. Dosta su raspravljale o tome kako nazvati bitku. Na kraju je nazvae Bitkom kod staje za krave, jer su tamo postavile zasjedu. U blatu su pronale puku gospodina Jonesa, a znale su da u kui ima municije. Odluile su da puku postave uz podnoje jarbola za zastavu, kao artiljerijsko naoruanje, i da iz nje pucaju dva puta godinje jedanput 12. listopada, na godinjicu Bitke kod staje za krave, a drugi put na Ivanje, godinjicu Pobune.

V Poglavlje Kako se primicala zima, Mollie je postajala sve neugodnija. Svako je jutro kasnila na posao opravdavajui se da je zaspala, i usprkos odlinom apetitu tuila se na nekakve tajnovite bolove. Bjeala je od posla izgovarajui se na sve mogue naine i odlazila na pojilite gdje bi se zadravala, luckasto promatrajui svoju sliku u vodi. Ali kruile su glasine da se radi o neem ozbiljnijem. Jednog dana, dok je Mollie radosno etala dvoritem, vaui sijeno i maui veselo repom, prie joj Clover. Mollie, ree, moram te pitati neto vrlo ozbiljno. Jutros sam te vidjela kako gleda preko ivice koja dijeli ivotinjsku farmu od Foksvuda. Jedan nadniar gospodina Pilkingtona stajao je s druge strane ivice. Dodue, ja sam stajala na prilinoj udaljenosti, ali sam gotovo sigurna da sam vidjela da ti je neto govorio, a ti si mu dopustila da te miluje. to to znai, Mollie? Nije! Nisam bila! To nije istina! zaplaka Mollie, te se poe propinjati i kopkati tlo. Mollie! Pogledaj mi u lice. Moe li mi dati asnu rije da te taj ovjek nije mazio? To nije istina! ponovi Mollie, ali nije mogla pogledati Clover u lice, i slijedeeg asa podbrusivi kopita odgalopira u polje. Jedna misao prostruji Cloverinim mozgom. Ne govorei nita drugima, ode do Molliene

staje i kopitom razgrnu slamu. Ispod slame bila je skrivena omanja gomila eera u kocki i nekoliko smotuljaka vrpci razliitih boja. Tri dana kasnije Mollie je nestala. Nekoliko tjedana nije se znalo gdje se nalazi, a onda su golubovi donijeli vijest da su je vidjeli na drugom kraju Vilingdona. Bila je upregnuta u otmjenu crveno-crnu dvokolicu koja je stajala ispred krme. Jedan debeljko crvena lica, u kariranim jahaim hlaama i dokoljenicama, koji je izgledao kao krmar, gladio ju je po njuci i hranio eerom. Bila je istimarena i u grivu su joj bile upletene grimizne vrpce. Prema onome to su rekli golubovi, izgledala je zadovoljna. Nijedna ivotinja vie nikada nije spomenula Mollie. Nastupio je sijeanj, otar i hladan. Zemlja je otvrdnula poput eljeza i nije se moglo raditi u polju. U velikoj sui odravali su se brojni sastanci, a svinje su planirale posao za slijedee godinje doba. Prihvaeno je da e svinje, koje su oito bile pametnije od ostalih ivotinja, odluivati o svim pitanjima na Farmi, iako e njihove odluke glasanjem morati odobriti veina. Taj bi dogovor dobro funkcionirao da nije bilo neslaganja izmeu Snowballa i Napoleona. Njih se dvojica nisu slagala ni u kojem pitanju i uivala su da jedan drugome proturjee. Ako bi jedan predloio da se vie povrina zasije jemom, drugi bi traio da to svakako bude zob, a ako je jedan tvrdio da je to i to polje najbolje za kupus, drugi bi uvjeravao da je to polje neplodno i da tu moe uspijevati samo korov. Svaki je imao svoje sljedbenike, a neki put su rasprave bile estoke. Na sjednicama Snowball bi esto briljantnim govorima pridobio veinu, ali Napoleon je bio bolji u korteiranju u pauzama. Posebno je imao uspjeha meu ovcama. Od njega su ovce nauile da i u sezoni i izvan nje bleje etiri noge dobre, dvije noge loe, i esto su time prekidale sjednicu. Primijetilo se da su vrlo esto sa etiri noge dobre, dvije noge loe upadale u kljunim trenucima Snowballovih govora. Snowball je bio paljivo prouio neke stare brojeve Farmera i uzgajivaa stoke to ih je naao u kui i planirao je mnoge novine i poboljanja. Ueno je govorio o navodnjavanju polja, silosima, troski, a izradio je i sloenu shemu kako da sve ivotinje svoj izmet izbacuju izravno u polje, svakog dana na drugo mjesto, i tako utede posao oko prijevoza. Napoleon nije iznosio svoje planove, ali je mirno govorio kako Snowballovi planovi ne vode nikuda, i inilo se po svemu kao da eka svoju priliku. Ali od svih njihovih raspri nijedna nije bila tako estoka kao ona oko vjetrenjae. Na velikom panjaku, nedaleko od gospodarskih zgrada, nalazio se mali breuljak koji je bio najvia taka na Farmi. Poto je ispitao zemljite, Snowball je tvrdio da je to pravo mjesto za vjetrenjau koja bi mogla pokretati dinamo i opskrbljivati Farmu elektrinom energijom. Tako bi se osvjetljivale, a zimi i grijale staje. Elektrina energija koristila bi se i za cirkularnu pilu, kosilicu, strojeve za rezanje repe i preradu mlijeka. ivotinje koje nikada prije nisu ule neto slino (jer je farma bila staromodna i imala samo najprimitivnije orue), sluale su zapanjeno kad je Snowball doaravao slike fantastinih strojeva koji e obavljati njihov posao, dok e one u miru pasti ili itanjem i razgovorom unapredivati svoj duh. U nekoliko tjedana Snowball je zavrio planove za vjetrenjau. Tehnika rjeenja potjecala su uglavnom iz tri knjige, koje su nekad pripadale gospodinu Jonesu. Tisuu korisnih stvari koje moete napraviti u kui, Sagradi sam i Sve o elektricitetu za poetnike. Za izraivanje planova Snowball je koristio staju koja je nekada sluila kao inkubator i imala gladak drveni pod pogodan za crtanje. Knjige je drao otvorene pomou kamenia, papcima je stegnuo komadi krede i uzbudeno pocikujui brzo se kretao amo-tamo, vukui liniju za linijom. Postupno su planovi prerasli u sloen splet poluga i zupanika koji je prekrivao preko pola poda; druge ivotinje nisu nita od toga razumjele, ali su crtei na njih ostavili dubok dojam. Barem jednom dnevno sve su, dolazile da pogledaju Snowballove crtarije. Dolazile su ak i kokoi i patke, pazei da ne razgaze oznake kredom. Samo se Napoleon drao po strani. Od samog poetka bio je protiv vjetrenjae. Iznenada se pojavi da pogleda planove. Ozbiljno je etao u krug paljivo gledajui svaki detalj; zagroktao bi jedanput, dvaput, a onda odmjeravao

iskosa; potom je neoekivano digao nogu, pomokrio se na planove i bez rijei izaao. Vjetrenjaa je napravila dubok razdor na Farmi. Snowball nije poricao da e izgradnja biti vrlo teak posao. Morat e se razbijati stijene i potom kamen ugraivati u zidove, a bit e potrebno napraviti krila za vjetrenjau, nabaviti dinamo i kablove. Snowball nije rekao kako e to nabaviti, ali je tvrdio da se sve to moe rijeiti za godinu dana. A kada sve bude gotovo, ree, toliko e se utedjeti na radnom vremenu da e trebati raditi svega tri dana tjedno. Napoleon je, s druge strane, dokazivao da je u ovom trenutku najpotrebnije poveati proizvodnju hrane, jer e, ukoliko budu troili vrijeme na vjetrenjau, svi pomrijeti od gladi. ivotinje su se podijelile u dvije stranke s parolama Glasaj za Snowballa i trodnevni radni tjedan i Glasaj za Napoleona i pune jasle. Benjamin je bio jedina ivotinja koja se nije pridruila nijednoj stranci. Nije vjerovao da e biti vie hrane ni da e vjetrenjaa skratiti radno vrijeme. S vjetrenjaom ili bez nje, rekao je, ivot e tei dalje kao i do sada znai, loe. Pored razmirica oko vjetrenjae, nametnulo se pitanje obrane farme. Bilo je potpuno jasno da usprkos porazu u Bitki kod staje za krave, ljudi mogu jo odlunije pokuati da zauzmu farmu i vrate gospodina Jonesa. Sada su za to imali razlog vie jer se vijest o porazu proirila po itavom kraju, a ivotinje na susjednim farmama postale su neposlunije nego ikada. Kao i obino Snowball i Napoleon nisu se slagali. Prema Napoleonovu miljenju, ivotinje su trebale da nabave vatreno oruje i da naue njime rukovati. Prema Snowballovu, trebalo je na susjedne farme poslati to vie golubova i poticati ivotinje na pobunu. Jedan je dokazivao da e se, ukoliko se ne budu mogli obraniti, suoiti s porazom, a drugi je tvrdio da nee biti ni potrebe za obranom dode li svuda do pobune. ivotinje su sasluale Napoleona, a zatim Snowballa, ali se nisu mogle odluiti tko je u pravu; zapravo su se uvijek slagale s onim koji je u datom trenutku govorio. Konano je doao i dan kada je Snowball zavrio svoje planove. Na sjednici slijedee nedjelje trebalo je glasanjem odluiti hoe li zapoeti s radovima ili ne. Kad su se ivotinje okupile u velikoj sui, Snowball ustade i, povremeno prekidan blejanjem ovaca, iznese razloge zbog kojih se zalae za izgradnju vjetrenjae. Onda ustade Napoleon da odgovori. Vrlo mirno ree da je izgradnja vjetrenjae glupost i da on nikome ne savjetuje da glasa za nju, a nakon toga odmah je sjeo; govorio je jedva tridesetak sekundi i inilo se da je potpuno nezainteresiran za dojam koji je ostavio. Na to Snowball skoi na noge i, viui prema ovcama koje su ponovo poele blejati, vatreno pozivae na izgradnju vjetrenjae. Do tada su simpatije ivotinja bile podjednake, ali Snowballova rjeitost ih na tren zanese. Oduevljeno je iznio viziju ivotinjske farme, kada se ivotinje jednom oslobode najgoreg posla. Mata mu se sada vinula mnogo dalje od elektrine kosilice i stroja za rezanje repe. Elektricitet, ree, moe pokretati vrilice, plugove, drljae, valjke, etelice i samovezaice. Pored toga, svaka e staja imati svoje osvjetljenje, toplu i hladnu vodu, te elektrino grijanje. Kad je zavrio govor nije bilo ra sumnje tko e dobiti glasove. Ali ba u tom trenutku ustane Napoleon, na udan nain, iskosa, pogleda Snowballa i, zaroke tako kako ga jo nikad nisu uli. U tom asu zau se straan lave i devet ogromnih pasa s mjedenim ogrlicama nahrupi u suu. Ustremie se pravo na Snowballa, koji se na vrijeme izmaknu da izbjegne njihove razjapljene eljusti. Za tren istra iz sue, a oni za njim. Suvie iznenaene i prestraene da bi progovorile, sve ivotinje nahrupie prema izlazu da promatraju potjeru. Snowball je grabio preko velikog panjaka prema cesti. Trao je kako samo svinja moe trati, ali psi su mu bili za petama. Iznenada se okliznu, i inilo se da e ga stii. Ali se podie i potra bre nego ikada. Psi mu se, meutim, ponovo pribliie. Jedan kljocnu i eljustima pokusavajui ga dohvati za rep, ali Snowball izmaknu u pravi as a zatim prikupi svu svoju snagu i svega nekoliko centimetara ispred gonitelja kliznu kroz rupu u ivici da ga vie nikad ne vide. ivotinje su tiho i prestraeno odmiljele do sue. I psi su ubrzo dotrali. U prvi mah nitko se nije mogao dosjetiti otkuda su se uope pojavila ta stvorenja, ali problem je uskoro bio

rijeen: to su bila tenad koju je Napoleon odvojio od majke i privatno odgojio. Iako jo nisu bili potpuno odrasli, bili su ogromni, divljeg izgleda, poput vukova. Drali su se Napoleona. Primijeeno je da mau repovima na isti nain kao to su nekad psi mahali gospodinu Jonesu. Napoleon se, zajedno sa psima koji su ga slijedili, popne na uzvieni podij, s kojeg je Major svojedobno odrao svoj govor i objavi da se od sada ukidaju Sjednice nedjeljom ujutro. One su bile potpuno suvine, rekao je, i znaile su samo gubitak vremena. Ubudue sva pitanja koja se odnose na rad na Farmi rjeavat e, pod njegovim predsjedanjem, specijalni komitet svinja, koji e se sastajati zasebno a poslije drugima prenositi svoje odluke. ivotinje e se ipak okupljati nedjeljom da pozdrave zastavu, otpjevaju ivotinje Engleske i prime raspored za slijedei tjedan; meutim, vie nee biti diskusija. Usprkos oku koji je izazvao Snowballov progon, ivotinje je ovo saopenje zaprepastilo. Neke bi od njih ak protestirale, da su mogle nai valjane razloge. Na izvjestan nain rastuio se i Boxer. Spustio je ui, nekoliko puta zatresao grivom i uporno pokuavao srediti svoje misli; ali na kraju nije znao to bi rekao. Meutim, neke svinje su bile prisebnije. etiri mlada krmka iz prvog reda, svojedobno odreena za tovljenje, roktanjem su izrazila svoje neslaganje; sva etiri su skoila na noge i poela govoriti u isto vrijeme. Ali psi oko Napoleona poee odmah potmulo, prijetei reati i krmci su uutjeli i sjeli. Ovce su poele snano blejati: etiri noge dobre, dvije noge loe!, to je po trajalo etvrt sata i onemoguilo svaki razgovor. Poslije su poslali Squealera da drugima na Farmi objasni nove prilike. Drugovi, rekao je Squealer, vjerujem da svaka prisutna ivotinja shvaa rtvu koju je uinio drug Napoleon preuzimajui na sebe i ovaj zadatak. Nemojte, drugovi, misliti da je rukovoenje uitak. Upravo obrnuto, to je ozbiljna i teka odgovornost. Nitko od druga Napoleona nije vri u vjeri da su sve ivotinje jednake. On bi bio presretan da vam moe dopustiti da sami odluujete. Ali, ponekad biste mogli donijeti krive odluke, drugovi, i gdje biste se onda nali? Pretpostavimo da ste odluili slijediti Snowballa i njegove tlapnje o vjetrenjaama Snowballa, koji, kako to sad znamo, nije bio nita bolji od zloinca. On se hrabro borio u Bitki kod staje za krave, dobaci netko. Hrabrost nije dovoljna, odgovori Squealer. Odanost i poslunost su vaniji. A to se tie Bitke kod staje za krave, vjerujem da e doi vrijeme kad emo otkriti da je Snowballova uloga u njoj umnogome precijenjena. Disciplina, drugovi, eljezna disciplina! To je parola dana. Samo jedan krivi korak i neprijatelj e biti ovdje. Drugovi, valjda ne elite da se Jones vrati? Jo jednom na taj se argument nije moglo odgovoriti. Bilo je sigurno da ivotinje ne ele povratak Jonesa; ako bi diskusije nedjeljom ujutro mogle pridonijeti njegovu povratku, onda je s njima trebalo prestati. Boxer, koji je u meuvremenu bio porazmislio, izrazio je ope raspoloenje rijeima: Ako tako kae drug Napoleon, to mora biti tano. I od tada je svom naelu Radit u vie, dodao i geslo Napoleon je uvijek u pravu. Vrijeme se proljepalo i poelo je proljetno oranje. Staja u kojoj je Snowball crtao svoje planove bila je zatvorena i pretpostavljalo se da su planovi izbrisani. Svake nedjelje, u deset sati ujutro, ivotinje su se okupljale u velikoj sui da prime raspored za slijedei tjedan. Lubanja starog Majora, sada ve gola kost, iskopana je u vonjaku i postavljena na postolje u podnoju jarbola za zastavu, pored puke. Od ivotinja se trailo da nakon podizanja zastave, prije nego to prijedu u suu, odaju poast lubanji. Vie nisu sjedile zajedno, kao nekada. Napoleon, Squealer i krmak po imenu Minimus (Minimus), koji je imao izuzetan dar za pisanje pjesama i popijevki, sjedili su u prvom redu povienog podija; devetoro mladih pasa napravilo je oko njih polukrug, a iza njih su bile ostale svinje. Druge ivotinje sjedile su nasuprot njima, u glavnom dijelu sue. Napoleon je osornim, vojnikim nainom itao raspored dunosti za slijedei tjedan, i poto bi jedanput otpjevale ivotinje Engleske, ivotinje bi se razile. Tri tjedna nakon Snowballova izgona, ivotinje je prilino iznenadilo Napoleonovo

obavjetenje da e se vjetrenjaa ipak graditi. Napoleon nije objasnio zato se predomislio, ve je samo upozorio ivotinje da e taj izvanredni zadatak zahtijevati vrlo naporan rad; moda e ak biti potrebno smanjiti obroke. Planovi su, meutim, potpuno pripremljeni, sve do najsitnijih pojedinosti. Na njima je posljednja tri tjedna radio poseban komitet svinja. Gradnja vjetrenjae i razni popravci trajat e, uz ostala potrebna poboljanja, otprilike dvije godine. To vee Squealer je privatno objasnio drugim ivotinjama da Napoleon u biti nikad nije bio protiv izgradnje vjetrenjae. Naprotiv, upravo se on na poetku za nju zalagao, a plan koji je Snowball nacrtao na podu inkubatora zapravo je ukraden iz Napoleonovih biljeaka. Vjetrenjaa je, u stvari, bila Napoleonova zamisao. Zato je onda, upita netko, tako otro govorio protiv nje? Squealer je izgledao vrlo prepredeno. To je, ree, bila lukavost druga Napoleona. On se samo prividno suprotstavljao vjetrenjai, to je jednostavno bio manevar da se otarasi Snowballa, koji je bio opasan tip i loe utjecao na druge. Sada, kad vie nema Snowballa, plan se moe provesti bez njegova uplitanja. To je bilo, ree Squealer, neto to se zove taktika. Mnogo puta je ponovio: Taktika, drugovi, taktika!, gegajui se u krug, vrtei repom i veselo se smijui. ivotinje nisu tano znale to znai ta rije, ali Squealer je govorio tako uvjerljivo, a tri psa koja su bila s njim reala su tako zastraujue, da su prihvatile objanjenje bez daljnjeg ispitivanja.

VI Poglavlje Cijelu tu godinu ivotinje su radile kao robovi. Ali u svom su poslu bile sretne, nisu zazirale ni od kakvog napora ili rtve, svjesne da je sve to rade za njihovo dobro i za dobrobit onih koji e doi iza njih, a ne za gomilu lijenih i pokvarenih ljudskih stvorenja. U proljee i ljeto radili su po ezdeset sati tjedno, a u kolovozu Napoleon je objavio da e se raditi i nedjeljom poslije podne. Dodatni rad bio je sasvim dobrovoljan, ali svakoj ivotinji koja se ne odazove obroci e biti smanjeni na pola. Usprkos tome ispostavilo se da neki zadaci nee biti izvreni. etva je bila neto manje uspjena nego prole godine, a na dva polja nisu posadili repu jer oranje nije bilo zavreno na vrijeme. Moglo se predvidjeti da e naredna zima biti vrlo teka. Oko vjetrenjae iskrsnule su nepredvidene tekoe. Na farmi se nalazilo bogato nalazite vapnenca, a u jednoj od sporednih zgrada pronaeno je mnogo pijeska i cementa, pa je materijal za gradnju bio pri ruci. U poetku ivotinje nisu mogle rijeiti problem kako razbiti stijene u komade odgovarajue veliine. Izgledalo je da se to moe uiniti samo pijukom i eljeznim polugama, kojima se, meutim, ivotinje nisu mogle sluiti. Tek nakon vie tjedana uzaludnog napora nekom se javila prava ideja iskoristiti silu tee. Ogromne stijene, prevelike za upotrebu, leale su na dnu kamenoloma. ivotinje bi ih privezale za ue, a onda su sve zajedno, krave, konji, ovce, svaka ivotinja koja je mogla pridrati ue u kritinim momentima pridruile bi se i svinje oajno sporo vukle stijene strminom do vrha, da bi ih potom gurnule natrag i tako razbile na manje komade. Prenoenje razbijenih komada bilo je razmjerno jednostavno. Konji su ih odvozili teretnim kolima, ovce su nosile komad po komad; ak su se Muriel i Benjamin upregli u neka stara kola i dali svoj doprinos. Do kraja ljeta skupili su dovoljno kamenja i onda je, pod nadzorom svinja, poela gradnja. Ali napredovalo se sporo i tegobno. esto je trebao itav dan napornog i iscrpljujueg rada da se jedna stijena dovue do vrha, a ponekad se dogodilo, kada bi je gurnuli natrag, da se ipak nije razbila. Nita se nije moglo uiniti bez Boxera koji je imao snage kao sve druge ivotinje zajedno. Kada bi stijena poela kliziti nizbrdo, a s njom i ivotinje, Boxer bi se uvijek naao na pravom mjestu, povukao ue i zaustavio klizanje. Svi su bili zadivljeni kada bi ga vidjeli kako se, sav usopljen, s mukom, malo-pomalo penje uz obronak, dok mu se vrhovi kopita zarivaju u tlo a velika leda prekrivaju znojem. Clover ga je ponekad upozoravala da bude oprezan i da se previe ne napree, ali Boxer je nije sluao. Njegova dva

gesla Radit u vie i Napoleon je uvijek u pravu bila su mu dostatan odgovor na sve potekoe. Dogovorio se da ga pjetli, umjesto pola sata, budi tri etvrt sata ranije. A u slobodnim trenucima, kojih vie nije bilo mnogo, sam bi odlazio u kamenolom, skupljao komade; stijenja i bez iije pomoi vukao ih do gradilita vjetrenjae. Usprkos napornom radu ivotinjama tog ljeta nije bilo loe. Ako ve nisu imale vie hrane nego u Jonesovo doba, nisu je imale ni manje. To, da je trebalo hraniti samo sebe a ne jo i petero razuzdanih ljudskih stvorenja bila je tolika prednost, da je trebalo uiniti mnogo pogreaka da se to primjetnije osjeti. A iz raznih razloga ivotinjske metode rada su bile efikasnije pa se utedjelo mnogo radnog vremena. Neki poslovi, na primjer, plijevljenje, obavljeni su s temeljitou nedostinom ljudskim biima. Budui da sada nijedna ivotinja nije krala, nije bilo potrebno ogradom odijeliti panjak od oranica, ime je uteeno mnogo posla oko odravanja ivica i prolaza. Usprkos tome, kako je ljeto odmicalo, poele su se osjeati razne nepredviene nestaice. Trebali su parafinskog ulja, avala, uadi, dvopeka za pse, eljeza za konjske potkove, a nita od toga nije se moglo proizvesti na Farmi. Pored raznog orua, uskoro e im zatrebati sjemenja i umjetnog gnojiva a, konano, i postrojenje za vjetrenjau. Nitko nije mogao zamisliti kako e se to nabaviti. Jedne nedjelje ujutro, kada su se ivotinje okupile da prime raspored, Napoleon objavi da se odluio za novu politiku. Od sada e ivotinjska farma trgovati sa susjednim farmama; naravno, ne s trgovakim namjerama, ve jednostavno stoga da se nabave neki materijali koji su im hitno bili potrebni. Vjetrenjaa je prea od svega, zato je sklopio ugovore o prodaji stoga sijena i dijela etve ita, a kasnije, ako ustreba, novac e se morati nabaviti prodajom jaja, za koja je u Vilingdonu uvijek bilo interesa. Kokoi e, rekao je Napoleon, pozdraviti ovu rtvu kao svoj posebni doprinos gradnji vjetrenjae. ivotinje su ponovo osjetile izvjesnu nelagodu. Nikada imati posla s ljudskim biima, nikada trgovati, nikada koristiti novac nisu li to bile neke od najranijih odluka koje su donijele na prvoj pobjedonosnoj Sjednici nakon Jonesova progonstva? Sve su se ivotinje sjeale da su donijele takve odluke, ili su barem mislile da se sjeaju. etiri mlada krmka, koji su protestirali kada je Napoleon ukinuo Sjednice, srameljivo su digla glas, ali psi su ih odmah uutkali stranim reanjem. Onda su, kao i obino, ovce poele sa etiri noge dobre, dvije noge loe! i tako rasprile trenutanu nelagodnost. Na kraju, Napoleon podie nogu da ih umiri i objavi da je ve sklopio sve ugovore. Nee biti potrebe da i jedna ivotinja doe u dodir s ljudima, jer to bi, jasno, bilo nepoeljno. Namjeravao je sav teret uzeti na svoja plea. Stanoviti gospodin Whymper, biljenik koji ivi u Willingdonu, pristao je da bude posrednik izmeu ivotinjske farme i vanjskog svijeta; svakog ponedjeljka ujutro on e dolaziti na Farmu po upute. Napoleon zavri govor uobiajenim poklikom ivjela ivotinjska farma! i, nakon to su otpjevale ivotinje Engleske, raspusti ivotinje. Kasnije je Squealer obiao Farmu i smirivao ivotinje. Uvjerio ih je da odluka o zabrani trgovanja i upotrebe novca nikada nije bila izglasana, ak niti predloena. To je izmiljotina koja vjerojatno ima korijen u laima to ih je u poetku irio Snowball. Neke ivotinje jo su pomalo sumnjale, ali Squealer ih lukavo zapita: Drugovi, jeste li sigurni da tako neto niste sanjali? Imate li ikakav dokaz o takvoj odluci? Je li ona negdje zapisana? A budui da zaista nije postojalo nita napismeno, ivotinje su bile zadovoljne to se radi o zabuni. Gospodin Whymper je, prema dogovoru, svakog ponedjeljka posjeivao farmu. Bio je to omanji ovjek, prepredena izgleda, sa zaliscima; nije bio odve poslovan biljenik, ali je bio dovoljno otrouman da prije ostalih shvati da e ivotinjska farma trebati posrednika i da bi moglo biti korisno zastupati njene interese. ivotinje su s jezom promatrale njegove odlaske i dolaske i izbjegavale ga koliko god su mogle. Pa ipak, kad su vidjele kako Napoleon, na svoje etiri noge, izdaje nareenja Whymperu koji je stajao na dvije noge, bile su ponosne i djelomice pomirene s novim sporazumom. Njihovi odnosi s ljudima vie nisu bili sasvim isti kao prije. Sada, kada je poslovala uspjenije, ljudi nisu manje mrzili ivotinjsku farmu;

zapravo, mrzili su je vie nego ikada. Svi su smatrali da je neumitna sudbina Farme da prije ili kasnije propadne, a iznad svega su eljeli da vjetrenjaa ne uspije. Okupljali bi se u krmi i crtajui dijagrame jedan drugome dokazivali da e se vjetrenjaa sigurno sruiti, a ukoliko se to kojim sluajem i ne dogodi onda, sigurno, nee nikad proraditi. Pa ipak, i protiv svoje volje, osjeali su stanovito potovanje prema spretnosti kojom su ivotinje vodile svoje poslove. Samim tim to ivotinjsku farmu vie nisu zvali Vlastelinska farma ve njenim pravim imenom, ljudi su dokazivali da o njoj drugaije misle. Takoer su prestali podravati Jonesa, koji je izgubio nadu da e povratiti Farmu i odselio se iz ovog kraja. S vanjskim svijetom ivotinjska farma saobraala je jedino preko Whympera, ali su stalno kruili glasovi da Napoleon namjerava sklopiti poslovni ugovor ili s gospodinom Pilkingtonom s Foksvuda ili s gospodinom Frederickom s Pinchfielda ali, kako je zamijeeno, nikada se istovremeno nije govorilo o obojici. Otprilike u to vrijeme svinje su se neoekivano preselile u Jonesovu kuu i tu se nastanile. Ponovo se ivotinjama priinilo da se sjeaju odluke protiv toga i ponovo ih je Squealer uspio uvjeriti u suprotno. Apsolutno je potrebno, rekao je, da svinje, koje su mozgovi Farme, imaju mirno mjesto za rad. A i dostojanstvu Voe (u posljednje vrijeme Squealer je poeo govoriti o Napoleonu kao o Voi) vie odgovara da ivi u kui nego u obinom svinjcu. Usprkos tome, nekim je ivotinjama smetalo kada su ule da svinje ne samo da jedu u kuhinji i koriste salon kao sobu za odmor, ve i spavaju u krevetima. Boxer je preao preko toga s uobiajenim Napoleon je uvijek u pravu, ali je Clover, kojoj se inilo da se sjea strogog pravila protiv spavanja u krevetu, otila u suu i tamo pokuala odgonetnuti Sedam zapovijedi. Budui da je mogla proitati samo nekoliko pojedinanih slova, dovela je Muriel. Muriel, ree, proitaj mi etvrtu zapovijed. Ne stoji li u njoj da je zabranjeno spavati u krevetu? Muriel je sricala s naporom. Ona glasi... Nijedna ivotinja ne smije spavati u krevetu s plahtama, izustila je konano. Zaudo, Clover se nije sjeala da je etvrta zapovijed spominjala plahte, ali ako je tako pisalo na zidu bit e da tako i jest. A Squealer, koji se tog trenutka, u pratnji dva-tri psa, naao u blizini, postavi itavu stvar na pravo mjesto. Znai, drugovi, uli ste, ree, da mi svinje sada spavamo u krevetima. A zato ne bismo? Valjda ne smatrate da je ikada postojala odluka protiv kreveta? Krevet oznaava mjesto za spavanje. Ako pravilno gledamo, hrpa slame u staji je krevet. Odluka je bila protiv plahti, koje su ljudski izum. Mi smo, meutim, odstranili plahte i spavamo na gunjevima. I tako se spava vrlo udobno. Ali, s obzirom na misaoni posao koji obavljamo, mogu vam rei, drugovi, ne udobnije nego to nam je potrebno. Drugovi, zar nam elite oduzeti pravo na odmor? Zar elite da svoje dunosti obavljamo premoreni? Sigurno nitko od vas ne eli da se Jones vrati? ivotinje odmah potvrdie da to ne ele i vie se nije spominjalo da svinje spavaju u krevetima. Nitko nije prigovorio ni kada je objavljeno da e svinje ustajati sat kasnije od ostalih ivotinja. Krajem jeseni ivotinje su bile umorne, ali sretne. Godina je bila naporna, a nakon prodaje dijela sijena i ita hrane nije bilo u izobilju; meutim, vjetreanja je bila nadoknada za sve. Bila je gotovo dopola izgraena. Nakon etve nastupilo je vedro i suho vrijeme; ivotinje su radile napornije nego ikada smatrajui vrijednim truda da itav dan vuku kamene blokove ako se na taj nain zidovi mogu podii makar i pedalj vie. Boxer je izlazio ak i nou te za punog mjeseca sam radio sat, dva. U slobodnim trenucima ivotinje bi etale oko poludovrene vjetrenjae, divile se vrstoi i uspravnosti njenih zidova i udile se da su u stanju izgraditi neto tako zadivljujue. Samo se stari Benjamin nije oduevljavao vjetrenjaom; kao i obino izustio je samo cininu primjedbu da magarci dugo ive. Stigao je studeni a s njime i jaki jugozapadni vjetrovi. Morali su prekinuti gradnju jer je vrijeme bilo suvie kiovito da bi se beton mogao mijeati. Jedne noi oluja je bila toliko jaka

da je do temelja potresla gospodarske zgrade, a s krova sue odletjelo je nekoliko crepova. Kokoi su se probudile i prestraeno kokodakale jer su sve, u isto vrijeme, sanjale da se u daljini uo pucanj puke. Ujutro, kad su izale iz staja, ivotinje su primijetile da je sruen jarbol zastave i da je jedan brijest u dnu vonjaka iupan poput travke. Tren kasnije zauli su se oajni krici. Ukazao im se straan prizor. Vjetrenjaa je bila u ruevinama. Smjesta potrae prema breuljku. Napoleon, koji je obino mirno etkao, trao je na elu. Da, sruen do temelja, ovdje je leao plod svih njihovih bitaka, a kamenje, koje su razbijale i teglile s toliko muke, lealo je razbacano svuda uokolo. Nemone da progovore, tuno su stajale promatrajui ostatke uruenog kamenja. U toj tiini Napoleon je obilazio mjesto katastrofe i povremeno njukao zemlju. Otro je mahao ukruenim repom; to je bio znak napregnute duhovne aktivnosti. Iznenada zastade, kao da se odluio. Drugovi, ree mirno, znate li tko je za ovo odgovoran? Znate li tko je doao nou i sruio nau vjetrenjau? SNOWBALL! zaurla iznenada, poput groma. To je uinio Snowball! Iz iste zlobe, elei onemoguiti nae planove i osvetiti se za jednoglasno progonstvo taj izdajnik je pod platem noi dopuzao ovamo i razorio na trud od gotovo godinu dana. Drugovi, na licu mjesta osuujem Snowballa na smrt. ivotinja koja ga privede pravdi dobit e odlikovanje ivotinjski heroj drugog reda i pola vagona jabuka. itav vagon dobit e onaj tko ga uhvati iva. ivotinje je potreslo saznanje da je Snowball mogao uiniti takvu podlost. Zauli su se gnjevni krici i sve poee razmiljati kako da ga uhvate ako se ikada vrati. Odmah zatim, malo dalje od breuljka, u travi su otkriveni tragovi svinje. Nije ih bilo mnogo, ali su vodili prema prolazu u ivici. Napoleon ih je pomno onjuio i rekao da su Snowballovi. Prema njegovom miljenju Snowball je vjerojatno doao iz smjera Foksvuda. Nema vie odgaanja, drugovi, ree Napoleon nakon to je ispitao tragove. Pred nama je posao. Ve danas ujutro poet emo ponovo graditi vjetrenjau i to e potrajati itavu zimu, i po kii i po suncu. Pokazat emo tom bijednom izdajniku da ne moe tako lako unititi na trud. Zapamtite, drugovi, ne smijemo mijenjati nae planove: provest emo ih do konane pobjede. Naprijed drugovi! ivjela vjetrenjaa! ivjela ivotinjska farma!

VII Poglavlje Zima je bila otra. Poslije oluja naioe susnjeica i snijeg, pa zatim otar mraz koji nije poputao sve do kraja veljae. ivotinje su nastavile gradnju kako su najbolje mogle, znajui dobro da ih ostali promatraju i da bi zavidna ljudska stvorenja uivala u svojoj pobjedi ne bude li vjetrenjaa zavrena na vrijeme. Ljudi su se zlobno pretvarali da ne vjeruju da je Snowball razorio vjetrenjau: govorili su da se vjetrenjaa sruila jer su joj zidovi bili pretanki. ivotinje su znale da to nije istina, ali su ipak odluile da ovog puta zidovi umjesto pola metra budu iroki metar, a to je znailo da e trebati sakupiti mnogo vie kamenja. Kamenolom je dugo bio zameten snijegom i nije se moglo nita raditi. Neto se napredovalo za suhog vremena kada je nastupio mraz, ali bio je to vrlo mukotrpan posao i ivotinje vie nisu imale toliko pouzdanja kao prije. Patile su od hladnoe, a veinom su bile i gladne. Samo Boxer i Clover nisu gubili hrabrost. Squealer je drao odline govore o radosti sluenja i dostojanstvu rada, ali su ostale ivotinje nalazile vie poticaja u Boxerovoj snazi i neizostavnom pokliku: Radit u vie! U sijenju je ponestalo hrane. Obroci ita drastino su smanjeni, ali je bilo objavljeno da e se kao nadoknada dijeliti dodatni obroci krumpira. Meutim, otkrilo se da se vei dio krumpira smrzao u trapovima koji nisu bili dovoljno pokriveni. Krumpiri su postali mekani i crni, i samo je poneki bio jestiv. ivotinje danima nisu jele nita osim slame i repe. inilo se

da im prijeti skapavanje od gladi. Postalo je od ivotne vanosti sakriti te injenice pred vanjskim svijetom. Ohrabreni ruenjem vjetrenjaa, ljudi su izmilja li sve nove i nove lai o ivotinjskoj farmi. Ponovo se poelo priati da ivotinje umiru od gladi i bolesti, da se neprestano meusobno gloe i da su pribjegle kanibalstvu i edomorstvu. Napoleon je bio potpuno svjestan da bi istina o situaciji s hranom mogla uroditi loim posljedicama, pa je odluio iskoristiti gospodina Whympera da proiri suprotne vijesti. Do sada su ivotinje imale malo ili nikakvog dodira s Whymperom za njegovih tjednih posjeta. Sada je, meutim, nekoliko odabranih ivotinja, veinom ovaca, trebalo povremeno u njegovoj prisutnosti spomenuti da su se obroci poveali. Uz to je Napoleon naredio da se gotovo prazni sudovi za ito, koji su se nalazili u spremitu, do ruba napune pijeskom, a da vrh prekrije ostatkom ita i hrane. Nali su neki izgovor i proveli Whympera kroz spremite dopustivi mu da na tren vidi napunjene sudove. Uspjeli su ga obmanuti, pa je Whymper svuda govorio da na ivotinjskoj farmi ne vlada oskudica hranom. Bilo kako bilo, bliio se kraj sijenja i postalo je oito da e biti potrebno odnekle nabaviti jo ita. Tih se dana Napoleon rijetko pojavljivao u javnosti; itavo vrijeme provodio je u kui koju su budno uvali otri psi. Kad bi se pojavio, inio je to na osobit, svean nain, vrsto okruen sa estoro pasa koji su reali im bi se netko suvie pribliio. Nije se, meutim, pojavljivao ak ni nedjeljom ujutro, ve bi izdavao nareenja preko drugih svinja, najee Squealera. Jednog nedjeljnog jutra Squealer je objavio da e se kokoi, koje su upravo ponovo poele nositi, morati odrei svojih jaja. Napoleon je, preko Whympera, sklopio ugovor o prodaji etiri stotine jaja tjedno. Tim novcem kupit e dovoljno ita i hrane da Farma izdri do ljeta, kada e nastupiti povoljniji uvjeti. Kokoi su na to podigle stranu graju. Dodue, ranije su ih upozorili da e ta rtva moda biti potrebna, ali nisu vjerovale da e se to stvarno dogoditi. Upravo su pripremale gnijezda za proljetni nasad i protestira le su da je uzimanje jaja u ovom trenutku ravno ubojstvu. Prvi put od izgona Jonesa dogodilo se neto to je sliilo na pobunu. Predvoene s tri mlade kokice vrste Crna Minorca, kokoi su napravile odluan pokuaj da osujete Napoleonove zahtjeve. Njihova se metoda sastojala u tome to bi odletjele na zabatne grede i tamo snijele jaja, koja bi padala na pod i rasprsnula se. Napoleon je reagirao otro i nemilosrdno. Naredio je da se kokoima ukinu obroci i objavio da e svaka ivotinja koja im dade i zrno ita biti osuena na smrt. Psi su pazili da se nareenje provede. Kokoi su izdrale pet dana, a onda su se predale i vratile u svoja legla. U meuvremenu umrlo je devet kokoi. Sahranjene su u vonjaku, a objavljeno je da su umrle od kokodakitisa. Whymper nije nita saznao o ovom sluaju i jaja su redovno dostavljana; trgoveva kola dolazila su jedanput tjedno da ih preuzmu i odvezu. itavo to vrijeme nitko nije vidio Snowballa. Govorkalo se da se krije na jednoj od susjednih farmi, Foksvudu ili Pinchfielda. Napoleon je, meutim, bio u neto boljim odnosima s ostalim farmerima nego ranije. Na sreu u dvoritu se nalazila gomila drvene grae koja je tamo leala od prije deset godina kada je bio iskren bukvik. Graa je bila dobro osuena i Whymper je savjetovao Napoleonu da je proda. I gospodin Pilkington i gospodin Frederick bili su spremni da je kupe. Napoleon je oklijevao, ne mogavi se odluiti ni za jedno. Primijeeno je da se, kad bi bio blizu sporazuma s Frederickom, govorkalo da se Snowball krije u Foksvudu, a kad bi pregovarao s Pilkingtonom, ulo se da je u Pinchfieldu. Iznenada, u rano proljee, otkriveno je neto to je sve uznemirilo. Snowball je nou potajno posjeivao Farmu! ivotinje su bile toliko uzbudene da su jedva mogle spavati u svojim stajama. Svake noi, reeno im je, on bi dolazio uljajui se zatien mrakom i pravio razne nedae. On je krao ito, prevrtao vedra s mlijekom, razbijao jaja, izgazio zasaene gredice, glodao koru s voaka. Postalo je uobiajeno da se sve loe to bi se dogodilo pripie Snowballu. Ako se razbio prozor ili zaepio odvodni kanal, ve bi se naao netko tko bi sa sigurnou mogao rei da je to uinio Snowball, a kada je izgubljen klju od spremita, itava

je Farma bila uvjerena da ga je Snowball bacio u zdenac. Zaudo, ivotinje su u to vjerovale ak i onda kad je zametnuti klju bio pronaen ispod jedne vree s branom. Krave su jednoglasno tvrdile da se Snowball uuljao u njihove staje i pomuzao ih u snu. Za takore, koji su te zime pravili neugodnosti, takoer se govorilo da su u savezu sa Snowballom. Napoleon je naredio da se povede temeljita istraga o Snowballovoj djelatnosti. U pratnji svojih pasa krenuo je u paljivo pregledavanje gospodarskih zgrada, dok su ga ostale ivotinje slijedile na pristojnom odstojanju. Svakih nekoliko koraka Napoleon je zastajao i njuio zemlju tragajui za Snowballovim otiscima, koje, kako ree, moe otkriti po vonju. Njukao je po svim uglovima, u sui, staji za krave, kokoinjcima, povrtnjaku, i gotovo svagdje pronaao Snowballove tragove. Pnslonio bi njuku na zemlju, nekoliko puta duboko onjuio i zavikao stranim glasom: Snowball! Bio je ovdje! Prepoznajem njegov vonj!, a na rije Snowball svi su psi poeli krvolono zavijati i keziti onjake. ivotinje su bile krajnje prestraene. Kao da je Snowball imao nevidljiv utjecaj koji je proimao zrak oko njih i prijetio im najrazliitijim opasnostima. Uveer ih Squealer sve okupi i s nespokojnim izrazom lica ree da im ima saopiti ozbiljne vijesti. Drugovi!, povika poskakujui nervozno, otkrili smo najstraviniju stvar. Snowball se prodao Fredericku, vlasniku Pinchfielda, koji jo uvijek kuje zavjeru da nas napadne i preuzme nau Farmu! Napad e voditi Snowball. Ali ima neto jo gore. Mislili smo da je do Snowballove pobune dolo zbog tatine i ambicije. Meutim, drugovi, bili smo u zabludi. Znate li pravi razlog? Snowball je bio u savezu s Jonesom od samog poetka! itavo vrijeme bio je tajni Jonesov agent. Sve je dokazano dokumentima koje je ostavio i koje smo upravo otkrili. Po mom miljenju, drugovi, to objanjava mnogo toga. Nije li nam sada jasno kako je sreom bezuspjeno pokuao da nas u Bitki kod staje za krave dovede do poraza i unitenja? ivotinje su bile zapanjene. Takva pokvarenost daleko je nadmaivala Snowballovo razaranje vjetrenjae. Potrajalo je nekoliko minuta dok su uspjele sve shvatiti. Sjeale su se, ili su mislile da se sjeaju, kako je Snowball u Bitki kod staje za krave juriao ispred svih, kako ih je skupljao i hrabrio u svakom naletu, kako nije zastao ak ni u trenutku kada su ga Jonesovi meci ranili u leda. Isprva je bilo pomalo teko shvatiti kako se sve to poklapa s tvrdnjom da je bio na Jonesovoj strani. ak je Boxera, koji je rijetko postavljao pitanja, to zbunilo. Legao je, podvukao prednje noge ispred sebe, zatvorio oi i s velikim naporom uspio uobliiti svoje misli. Ja u to ne vjerujem, ree. Snowball se hrabro borio u Bitki kod staje za krave. Ja sam ga osobno vidio. Zar mu nismo odmah poslije Bitke dali odlikovanje ivotinjski heroj prvog reda? Drue, to je bila naa pogreka. Jer sada znamo sve je to zapisano u tajnim dokumentima koje smo pronali da nas je zapravo pokuao namamiti u propast. Ali bio je ranjen, ree Boxer. Svi smo vidjeli kako okrvavljen juria. To je bio dio dogovora, povikne Squealer. Jonesovi meci samo su ga okrznuli. Da znate itati, mogao bih vam to dokazati iz njegovih zapisa. Zavjera se sastojala u tome da u kritinom trenutku Snowball da signal za uzmak i poprite prepusti neprijatelju. Bio je vrlo blizu uspjehu, ak bih rekao, drugovi, da bi bio uspio da nije bilo naeg herojskog Voe, druga Napoleona. Zar se ne sjeate, kako se, upravo u trenutku kada su Jones i njegovi nadniari uli u dvorite, Snowball iznenada okrenuo i poeo bjeati, a mnoge ivotinje za njim! I zar se takoer ne sjeate da je ba u tom trenu kada se poela iriti panika i kad se inilo da je sve izgubljeno, drug Napoleon jurnuo naprijed s poklikom Smrt ovjeanstvu! i zario zube u Jonesovu nogu? Sigurno se sjeate toga, drugovi? uzviknuo je Squealer, ipajui s jedne na drugu stranu. Kada je Squealer tako slikovito opisao taj prizor, ivotinjama se uinilo kao da se prisjeaju upravo toga. U svakom sluaju, sjetile su se da je u kritinom trenutku Bitke Snowball poeo bjeati. Ali Boxer je jo uvijek bio neto zbunjen.

Ja ne vjerujem da je Snowball bio izdajica od samog poetka, ree konano. Ono to je kasnije uinio, to je ve neto drugo. Ali vjerujem da je u Bitki kod staje za krave bio dobar drug. Na Voa, drug Napoleon, odgovori Squealer, govorei vrlo polagano i odluno, kategorino je izjavio kategorino, drue da je Snowball bio Jonesov agent od samog poetka; da, ak i mnogo prije nego to se o Pobuni uope razmiljalo. Ah, onda je to neto sasvim drugo! ree Boxer. Ako je tako rekao drug Napoleon, onda to mora biti tano. To je pravilan stav, drue! uzviknu Squealer, ali se primijetilo da je svojim malim mirkavim oicama vrlo runo pogledao Boxera. Okrenuo se da poe, onda zastao i znaajno dodao: Upozoravam svaku ivotinju na Farmi da dri irom otvorene oi. Jer imamo razloga vjerovati da se upravo u ovom asu meu nama prikrivaju neki od Snowballovih tajnih agenata! etiri dana kasnije Napoleon je naredio da se predvee sve ivotinje okupe u dvoritu. Kad se sve skupie, iz kue izie Napoleon, nosei svoje obje medalje (nedavno je sam sebi dodijelio odlikovanja ivotinjski heroj prvog reda i ivotinjski heroj drugog reda); oko njega je poskakivalo devet ogromnih pasa i lajalo tako da se svim ivotinjama jeila koa. Tiho su se stisle na svojim mjestima i izgledale kao da unaprijed znaju da e se dogoditi neto strano. Napoleon je stajao strogo gledajui publiku; onda ispusti piskav glas. Tog asa psi nahrupe naprijed, zgrabe etiri krmka za ui i, dok su skviali od straha i boli, dovuku ih pred Napoleona. Krmcima su krvarile ui; psi su osjetili krv i inilo se da e za nekoliko trenutaka potpuno poludjeti. Na ope iznenaenje, tri se bacie na Boxera. Boxer je vidio da mu se pribliavaju, isprui svoje veliko kopito, zahvati jednog psa u zraku i prikova ga na zemlju. Pas je cvilio molei za milost, a druga dva pobjegnu podvijenih repova. Boxer pogleda Napoleona da vidi moe li zatui psa. Napoleon promijeni izra lica i otro naredi Boxeru da psa pusti, na to Boxer podigne kopito, a prebijeni se pas pokunjeno i zavijajui odulja. Za trenutak agor se stiao. etiri krmka ekala su drui, a krivica im je bila ispisana u svakom pokretu. Napoleon ih pozva da priznaju svoje zloine. To su bila ona ista etiri krmka koja su protestirala kad je Napoleon ukinuo nedjeljne Sjednice. Bez ikakvog daljnjeg poticanja priznali su da su bili u tajnoj vezi sa Snowballom od kada je protjeran, da su suraivali s njim u ruenju vjetrenjae i da su se dogovorili da ivotinjsku farmu predaju gospodinu Fredericku. Dodali su da im je Snowball privatno priznao da je godinama bio tajni Jonesov agent. Kad su krmci zavrili svoje priznanje, psi im odmah pregrizoe grkljane, a Napoleon stranim glasom zatrai da svaka ivotinja koja neto krije sada to i prizna. Tri kokoi koje su bile kolovoe u pokuaju pobune zbog prodaje jaja istupile su naprijed i izjavile da im se u snu bio pojavio Snowball i poticao ih na neposlunost Napoleonovim odredbama. I njih zaklae. Onda izie guska i prizna da je od prologodinje etve skrila est klasova ita i nou ih sama pojela. Ovca priznade da je mokrila u pojilite, a na to ju je tako izjavi prisilio Snowball. Druge dvije ovce priznae da su ubile starog ovna, posebno vjernog Napoleonovog sljedbenika, i to tako da su ga naganjale oko krijesa kada je bio prehlaen. Sve ih zaklae na licu mjesta. I tako su se reala priznanja i pogubljenja, sve dok pred Napoleonovim nogama nije leala gomila leeva a zrak postao teak od mirisa krvi koji se nije osjetio otkako su protjerale Jonesa. Kad se sve to zavrilo, preostale su ivotinje, osim svinja i pasa, otile zajedno. Bile su potresene i osjeale su se jadno. Nisu znale to je bilo stranije izdaja ivotinja koje su se povezale sa Snowballom ili okrutna odmazda kojoj su upravo prisustvovale. U stara vremena esto je bilo takvih stranih prizora krvoprolia, ali svima se inilo da je ovo mnogo stranije jer se dogodilo meu njima. Otkako je Jones napustio farmu, sve do danas nijedna ivotinja nije ubila drugu ivotinju. Nije bio ubijen ak ni takor. ivotinje su dole do breuljka gdje

je stajala poludovrena vjetrenjaa; jednoduno su sve polijegale i priljubile se jedna uz drugu kao da se ele zagrijati Clover, Muriel, Benjamin, krave, ovce, itavo jato gusaka i kokoi zaista sve, osim make koja je iznenadno nestala ba prije nego to je Napoleon naredio da se okupe. Neko vrijeme nitko nije progovorio ni rijei. Samo je Boxer ostao stajati na nogama. Nemirno se vrpoljio amo-tamo, mahao svojim dugim crnim repom, a povremeno bi se oglasio kratkim, iznenadnim rzanjem. Konano progovori: Ja to ne razumijem. Nisam vjerovao da se takvo to moe dogoditi na naoj Farmi. Mora biti da neto s nama nije u redu. Rjeenje je, kako mi se ini, da vie radimo. Od sutra ujutro ustajat u pun sat ranije. Tromim kasom otputio se prema kamenolomu. Tamo je skupio dvostruku koliinu kamena i odvukao ga do vjetrenjae prije nego to je legao na poinak. ivotinje su se bez rijei pripile uz Clover. S uzviice na kojoj su leale pruao se irok vidik na okolicu. Vei dio ivotinjske farme nalazio se u njihovu vidokrugu veliki panjak koji se sterao do glavne ceste, sjenokoa, ikara, pojilite, uzorana polja na kojima je raslo gusto i zeleno mlado ito, crveni krovovi gospodarskih zgrada i dim koji se izvijao iz dimnjaka. Bilo je jasno proljetno vee. Vodoravne zrake sunca pozlatile su travu i procvjetalu ivicu. Nikada se Farma nije ivotinjama uinila tako privlanom; sa stanovitim iznenaenjem prisjetile su se da je to bila njihova vlastita farma, da je svaki kutak pripadao njima. Dok je gledala niz obronak, Cloverine se oi napunie suzama. Da je mogla izrei svoje misli, kazala bi da ovo to sada imaju nije ono to su ivotinje eljele kad su se udruile da se otarase ljudskog soja. Ovi prizori terora i klanja nisu ono emu su se nadale one noi kad ih je stari Major prvi put potakao na pobunu. Ako je imala ikakvu predodbu o budunosti, bila je to slika drutva ivotinja osloboenih od bia i gladi, drutva u kojem su svi jednaki; svatko radi prema svojim mogunostima, a jaki zatiuju slabe, kao to je one noi kad je govorio Major, ona svojom prednjom nogom zatitila jato malih paia. Umjesto toga ona nije znala zato dola su vremena u kojima se nitko ne usuuje govoriti t