Oslobodjenje 14.01

5/13/2018 Oslobodjenje 14.01 - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodjenje-1401 1/63

Direktori policija RS-ai Srbije u Banjoj Luci

OSLOBO\ENJESUBOTA, 14. 1. 2012. Godina LXVIII • Broj 23.374Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

DANAS PRILOG

Zi jad Krnji}, direktor Federalnog zavoda PIO/MIO

Nehumano je

prepadati penzionere5. strana

Zasjedalo Predsjedni{ tvo SDA

Doprinos ulaskuu NATO

Kandidati SDA za funkci je u Vi je}uministara BiH su Muhamed Ibrahimo vi},

Sadik Ahme to vi} i Fuad Kasumo vi}

Foto: [aban SULTANOVI]

3. strana

Iranski predsjednik o reakci jama na nuklearni pro gram svo je zemlje

AHMEDINED@AD:VRIJE\AJU NA[UZEMLJU I NA[ NAROD 12. strana

JAN[A OP TU@IOJANKOVI]A ZA

KUPOVANJE GLASOVA

SLOVENIJAPOLI TI^KAKORUP CIJAILI BORBAZA VLAST

11. strana

STANI[LJEVI] PREDAT TU@ILA[TVU BiH 2. strana

POTVR\ENAOPTU@NICA ZAZLOÎNE U SILOSU

Sud Bosne i Hercegovine

6. strana



OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.2

U @I@I

Pokreta~ka snagarazvoja BiH

Predsjedava ju}i Predstavni~kogdoma Parlamenta BiH Denis Be}iro-vi} susreo se ju~er s rukovodstvomTuzlanskog kantona, s premi jeromKantona Seadom âu{evi}em na~elu. Izme|u ostalog, zaklju~eno jeda Tuzlanski kanton kao najmnogoljudni ji i u privre-dnim okvirima vjerovatno sa najvi{e potenci jala uBiH ima sve uvjete da bude jedna od pokreta~kihsnaga razvo ja ci jele dràve. Na ovom prostoru,uprkos te{kim uvjetima i recesi ji, ljudi ne osta ju bezposla, a firme ne idu u ste~aj, {to je i ogroman ka-

pital ko ji treba ci jeniti.Rukovodstvo Tuzlanskog kantona prezentiralo jeBe}irovi}u aktuelni trenutak ovog di jela BiH, pri ~emu je najvi{e pa`nje posve}eno stanju u privredi,obrazovanju i oblasti za{tite ìvotne okoline.

Sagovornici su saglasni da se okon~anjem dugo-trajnih politi~kih dogovora i formiranjem Vi je}a mi -nistara stvara ju temeljni preduvjeti za mnogo inten-

zivni ji rad na ostvarenju strate{kih ciljeva BiH - pri-bliàvanju EU i NA TO-u.

Istovremeno, re~eno je u toku sastanka, poten-ci jalnim stranim investito rima {alju se pozitivne po-ruke o BiH kao prostoru ko ji je atraktivan za ulaga-nja i za{titu njihovih interesa.

“U tome Tuzlanski kanton svakako ima svo ju ve-liku {ansu, a zadatak je dràvnih organa da i nje-mu, kao i svim drugim di jelovima na{e zemlje po-mognu da je iskoriste”, rekao je Be}irovi}.

Dogovoreno je da Vlada Tuzlanskog kantona pripre-mi dva razvojna pro jekta ko je dràvni organi mogu pred-stavljati i promovirati u komunikaci ji s brojnim me|una-rodnim zvani~nicima s ko jima se susre}u.

BE]IROVI] U TUZLANSKOM KANTONUVIJES

TI

Direktori polici ja RepublikeSrpske i Srbi je Gojko Vasi} i Mi-lorad Veljo vi} saop{tili su da sepronalazak naoruànja u spor-tskoj dvorani Borik trenutno tre-tira kao poku{aj teroristi~kog

akta. Veljo vi} je u ju~era{njemobra}anju no vinarima u BanjojLuci rekao da je za sada naj-

va`ni je ut vrditi moti ve skri vanjanaoruànja.

DNK-a analize- Mi nismo do{li u Banju Luku

da se me{amo u istragu, nego dapruìmo pomo} u rasvetlja va-nju ovog doga|aja, naglasio je Ve-ljo vi}, izraziv {i uvjerenje da }e seu daljoj istrazi o na vedenom do-ga|aju do}i do potpune istine.

Na veo je da se ni jedno teèkri vi~no djelo na prostorima biv -{e Jugosla vi je ne moè iz vr{itibez saradnje kriminalnog miljea

sa tog podru~ja, te poru~io da supolici je u regionu du`ne jednedrugima da pruè pomo} na ope-rati vnom ni vou u ovakvimslu~aje vima.

Direktor polici je RS-a Gojko Vasi} pot vrdio je da je BoìdarStani{lje vi}, ko ji je polici ji priznaoda je u dvoranu Borik unio oru`je,

ju~er predat Tuìla{tvu BiH.- Imamo do voljno prostora da

istragu nasta vimo i do|emo dokonkretnih rezultata. Ostvarilismo saradnju sa Agenci jom za is-trage i za{titu BiH i Oba vje{tajno-bezbjednosnom agenci jom, kaoi sa predsta vnicima MUP-a Srbi-

je, rekao je Vasi}.

Dodao je da je trenutno naj- va`ni je uraditi DNK-a analize,kao i da }e se sloèni ja vje{ta~enjaraditi u Nacionalnom kriminalis-ti~ko-tehni~kom centru MUP-aSrbi je. Direktor polici je RS-a ka-zao je da naoruànje ni je dugoskri vano u dvorani Borik, te da se

svaki detalj i informaci ja u ovomslu~aju mora ju dobro pro vjeriti.

Vasi} je podsjetio da je do sadaispitano vi{e od stotinu osoba, ada Stani{lje vi} rani je ni je evi-dentiran kao iz vr{ilac kri vi~nih

djela.

Osumnji~en za terorizamStani{lje vi}, ko ji je uhap{en 10.

januara, ispitan je ju~er u Tuìla{-tvu BiH u svojstvu osumnji~enog

za terorizam, nakon ~ega jetuìlac uputio Sudu BiH pri jedlogza odre|ivanje mjere pritvora utra janju od 30 dana. On je priznaopolici ji da je unio naoruànje uSD Borik.

Polici ja Republike Srpske jeprilikom protiv di verzantskog pre-gleda dvorane Borik, uo~i sve~aneakademi je po vodom jubile ja RS-a, prona{la u no vinarskoj loì

torbu u ko joj se nalaze automat-ska pu{ka sa prigu{i va~em i petokvira, tri kilograma plasti~nogek splozi va, dvi je ru~ne kumula-ti vne bombe, dvi je bombe M75 iM52, poluautomatska pu{ka i330 komada munici je, te {tapinisa upalja~em. G. KATANA

Direktori policija RS-a i Srbijeu Banjoj Luci

Veljovi} i Vasi}: Poku{aj teroristi~kog akta

Stani{ljevi} predatTuìla{tvu BiH Veljovi} poru~io da su policije u regionudu`ne da pruè pomo} jedne drugima naoperativnom nivou u ovakvim slu~ajevima

Prikupljanje dokazaTuìteljstvo BiH u suradnji sa

MUP-om Republike Srpske, kao idrugim agenci jama za provedbuzakona u BiH, poduzima intenzivneaktivnosti na prikupljanju dokazas ciljem potpunog rasvjetljavanjanavedenog doga|aja, kada je usportskoj dvorani Borik u Banjoj Lu-

ci prona|ena ve}a koli~ina oru`jai ek splozivnih materi ja. Zbog za{ti-te istrage, Tuìteljstvo BiH nemoè pruìti javnosti vi{e informa-ci ja o navedenoj istrazi, saop}eno je ju~er iz Tuìteljstva.

Rje{a vanje hrvatskog nacional-nog pitanja u BiH treba biti priori-tet politi~koga djelo vanja u na{ojzemlji, zaklju~ak je okrugloga sto-la ko ji je ju~er odràn u Mostaru uorganizaci ji Hrvatskog studen-tskog politolo{kog foruma o temiRje{enje hrvatskog pitanja u BiH- teori ja i praksa.

Milan [utalo, gla vni urednik portala Dne vnik, smatra kako Dej-tonski i Va{ingtonski sporazum,iako su ih Hrvati nerado prihvati-li, nisu uzro~nici nera vnopra vnos-ti Hrvata u BiH, nego za to kri vi na-knadne inter venci je visokih pred-sta vnika me|unarodne za jednice

u BiH, u prvom redu biv {eg viso-kog predsta vnika Wolfganga Pe-trischa.

Jednake pozicije- Njego ve inter venci je u Ustav su

uklonile one zapreke ko je su pos-to jale kao mehanizmi za{tite odma jorizaci je Hrvata. Na neki na~in,time su i otvorena vrata za ma jo-rizaci ju Hrvata u BiH. BiH kaodràva tri su verena naroda moèopstati jedino kao federati vnadràva u ko joj }e svi imati jedna-ke pozici je, odnosno u ko joj }e sva

tri naroda prete`ni dio svog su ve-reniteta ostvari vati kroz federalnu

jedinicu, a ostalo delegirati na sa- veznu razinu, rekao je [utalo te do-dao kako dràva u ko joj posto jiizraèno nezado voljstvo po jedinihnaroda, gdje ne posto ji mogu}nostda se postigne temeljni dogo voroko Usta va, ne moè opstati.

Draèn Pehar, politi~ki analiti~ar,

kazao je kako je BiH u su{tini di-ktatura, jer zemlja ima nadsu vere-na u vidu me|unarodne za jedni-ce, odnosno Ureda visokoga pred-sta vnika u BiH ko ji, pak, nikomune odgo vara za svo je postupke.

- Bosanskohercego va~ki Hrva-ti takav odnos ne bi trebali pri-

hva}ati jer se radi o diktaturi, a nedemokraci ji, rekao je Pehar.

Tako|er, rekao je kako predsta- vnici bh. Hrvata ni ne koriste svemehanizme za za{titu svo jih pra-

va ko ji su im na raspolaganju. Ta-ko je na veo kako bi trebalo podni-

jeti tu`bu Usta vnome sudu BiHko jom bi se ispitao na~in izborahrvatskoga ~lana Predsjedni{tvaBiH @eljka Kom{i}a.

- înjenica je da je Kom{i} iza-bran ve}inom bo{nja~kih glaso vai to bi na Usta vnome sudu BiH bi-lo vrlo lako dokazi vo. Me|utim, tajmehanizam za{tite nitko ni je isko-ristio, rekao je Pehar.

Me|unarodne intervencijePredsjednik Hrvatskog studen-

tskog politolo{kog foruma GoranKutle kazao je kako nera vnopra-

vnost Hrvata seè jo{ iz Dejtonskogmiro vnog sporazuma i me|una-rodnih inter venci ja ko je su bile na{tetu Hrvata, a kasni je tom su po-godo vale i neke gre{ke hrvatskepolitike. Ugo Vlaisav lje vi}, sveu~ili-{ni profesor i politi~ki analiti~ar, re-kao je kako nacionalno pitanjeosta je naj va`ni je politi~ko pitanjeu BiH. J. GUDELJ

Hrvatskopitanje prioritetînjenica je da je Kom{i} izabran ve}inom bo{nja~kih glasovai to bi na Ustavnome sudu BiH bilo vrlo lako dokazivo. Me|utim,taj mehanizam za{tite nitko nije iskoristio, rekao je Pehar

SKUP U MOSTARU

UGRO@ENA DR@AVADràva u ko joj

pos to ji izraènonezado voljstvo

po jedinih naroda, gdje

ne pos to ji mogu}nostda se pos tigne

temeljni dogo vor okoUs ta va, ne moè

opsta ti, sma tra [u talo

U~esnici okruglog stola



Predsjedni{tvo SDA ju~er je nasjednici u Sara je vuut vrdilokandi-date za unkci je u Vi je}uministaraBiH. Tako je MuhamedIbrahimo-

vi} kandidat za ministra odbraneBiH, SadikAhmeto vi} za ministrasi-gurnosti, a FuadKasumo vi} za za-mjenikaministrafnansi ja i trezora.

ô vjek od mjereIbrahimo vi} je ro|en1960. godi-

ne pored Gra~anice. Diplomirao je ori jentalistiku na Filozo skoma-kultetu u Pri{tini, a odbraniomagis-tarski rad na Fakultetupoliti~kihna-uka u Sara je vu. Od 2002. do 2006.bio je predsjeda va ju}i Predsta-

vni~kog domaParlamentaFBiH, aod 2006. do danasederalniposla-nik. Obna{ao je niz unkci ja uGra~anici i Tuzlanskom kantonu.

lan je Predsjedni{tva SDA.- Ibrahimo vi} je ~o vjek od mjere,

staloèn i smatramo da on s obzi-rom na svo jedosada{nje politi~ko

i radno iskustvo mo e uspje{noobav ljatipozici juministraodbrane.Strancidemokratskeakci je je bitnoda kandidat za ministraodbranebu-de iz na{ihredo va, jer smo mi bilivo-de}asnaga u odbranizemlje i reor-miodbrane. Mi elimo da na{ mi-nistar,sa ostalimpoliti~kimstruktu-rama,da zna~ajandoprinos i BosnuiHercego vinuuvede u NATO, kazao

je Tihi}.Ibrahimo vi} je rekao da je radio u

ederalnom Ministarstvu odbraneprednjego voga{enje i tokomosni-

vanjadrà vnog Ministarstva.- Prednama je daljareormasis-

temaodbrane i ispunja vanjeuslo- va iz MAP-a kakobismo kona~nodo{li do ~lanstva u NATO-u. To }emi bitiprioritet, na ja vio je budu}iministarodbrane.

Predstav lja ju}iAhmeto vi}a, Tihi} je podsjetio da je on potpredsjednik SDA i da je u dosada{njem poslu

oprav daopo vjerenje. Posebneza-sluge mu se pripisu ju za dobi vanjebezviznog reìma, a u SDA isti~unjego vudobrusaradnja sa agenci-

jama iz sektorasigurnosti, komuni-kaci ju sa nadle`nim u regi ji u bor-biprotivkriminala, kao i dobrusa-radnju sa me|unarodnim pred-sta vnicima. Predsjednik SDA je zaKasumo vi}arekao da je ci jeliradni

vi jekpro veo u fnansi jama i da je je-dan od najkompetentni jih u tojoblasti.

Sporazum sa SDP-om- Mi u SDA smo zado voljnido-

bi venimpozici jama. Naj va`ni je jeormiranje Vlade BiH. Interesdràve nam je uvi jek bio naprvom mjestu. Interes dr ave ina{ strana~ki interesjeste da BiHpostane ~lanica NATO-a. @eli-mo da taj proces vodimo i zado-

voljni smo {to smo dobili taj se-

ktor. Smatramo da je za BiH va`ni je postati ~lanica NATO-anego EU, kazao je Tihi}.

On je negiraopri~e da je SDA Mi-nistarstvo vanjskih poslo va punoko{talo i dodao da o~eku jekako}eno vi ministar vanjskih poslo vaZlatkoLagumd ija voditi vanjskupolitiku, ko ja }e osiguratiinteresedràve BiH. Jo{ jednom je istakaoda je SDA, umjestojednogzamje-nika ministra, dobila zna~ajnuagenci ju IDDEA. On je rekao dastranke ne postav lja juljude, ali daima jupra vokandido vatiosobe zadirektore agenci ja.

Predsjedni{tvo SDA usvo jilo je isporazumlidera{estvode}ihpoli-ti~kih stranaka od 28. decembra2011. o usposta vivlasti na dr a vnomniovu, te sporazum izme|u SDA iSDP-a BiH o raspodjelipozici ja nadrà vnomni vu.

M. \UROVI] RUKAVINA

U @I@IOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 3

AMBASADORI UPRAVNOG ODBORA PIC-a INZKO O LIVANJSKOM KANTONU

[to prije potpunoVije}e ministara

Ambasadori Upra vnog od-bora Vi je}a za provo|enje mi-ra (PIC) pozdravili su glasanjeu Predstavni~kom domu Par-lamenta Bosne i Hercegovine,ko jim je potvr|eno imenova-nje Vjekoslava Bevande na pozici ju predsjedava-

ju}eg Vi je}a ministara BiH, oci jeniv{i to kaozna~ajan korak u provo|enju dogovora lidera po-liti~kih stranaka postignutog u decembru 2011.godine.

“Nadamo se da }e nadle`ne instituci je, uz po-

dr{ku {est politi~kih stranaka zastupljenih u no-vom Vi je}u ministara, hitno preduzeti potrebneaktivnosti kako bi potvrdili Vi je}e ministara u pu-nom sazivu, usvo jili globalni fiskalni okvir i budètza 2012. godinu, ko jim bi se osiguralo potpunofunkci oni ranje insti tuci ja na nivou Bosne iHercegovine i ispunjavanje me|unarodnih oba-veza Bosne i Hercegovine, te da }e usvo jiti odlu-

ke potrebne za integraci ju u EU, na {ta je u de -cembru 2011. pozvao Upravni odbor PIC-a”, na-veli su ambasadori u pisanoj izjavi medi jima dos-tavljenoj iz OHR-a.

Ambasadori Upravnog odbora PIC-a iz zema-lja ~lanica NA TO-a i Japa na i dalje poziva ju vlas -

ti BiH da zavr{e proces preduzimanja aktivnos-ti potrebnih za po~etak provo|enja Akcionog pla-na za ~lanstvo BiH u NA TO-u.

Predstavni~ki dom Parlamenta BiH potvrdio jeu ~etvrtak imenovanje kandidata HDZ-a BiH Vje-koslava Bevande za predsjedava ju}eg Vi je}a mi -nistara BiH, ~ime je i zvani~no stupio na tudu`nost.

Nema promjenaupravno-pravnog okvira

Za trenutnu politi~ku situaci ju u Livanjskomkantonu odgovorni su zastupnici u kantonalnojSkup{tini, stav je visokog predstavnika Valenti-na Inzka, kazao je glasnogovornik OHR-a MarioBrki}.

Nakon {to se 11 ~lanova Kluba hrvatskog na-roda u Skup{tini LK-a obratilo pismom visokompredstavniku i od njega zatraìlo da razmotri mo-gu}nost utvr|ivanja apsolutne, a ne dvotre}in-ske skup {tine ve}ine potrebne za formiranju kan-tonalne Vlade, priop}enjem za javnost oglasio seglasnogovornik OHR-a Mario Brki}.

Stav je visokog predstavnika da politi~kestranke ko je su zastupljene u Skup{tini Livanj-skog kantona mora ju na}i odgovara ju}e rje{enje,

jer su one dobile povjerenje gra|ana i na njima je da konstituira ju kantonalnu vlast.

“Visoki predstavnik je rekao da ne}e biti pro-mjena u posto je}em upravno-pravnom okviru, ka-ko se to spominjalo u pismu, radi prevladavanja

politi~kih nesuglasica jer te nesuglasice mora- ju biti ri je{ene unutar politi~kih stranaka”, po- jasnio je Brki}.

Ina~e, Livanjski kanton jedini je u Federaci jiBiH u ko jem ni 15 mjeseci nakon izbora jo{ ni jeformirana kantonalna Vlada.

Zasjedalo Predsjedni{ tvo SDA

Imenovanje ~elnikaZamoljen da prokomentari{e

reakci je iz nevladinog sektora oko

toga ko je funkci je jesu, a ko je ni-su politi~ke, Tihi} je rekao da sesvi nosioci javnih funkci ja u demo-kratskim zemljama obi~no mi jenja-

ju sa promjenom vlasti.- Treba se boriti da se na te po-

zici je postave profesionalni ljudi,kazao je on.

Kandidati SDA za

funkci je u Vi je}uministara BiH

su Muhamed

Ibrahimo vi},

Sadik Ahmeto vi}

i Fuad Kasumo vi}

Ne zakonu o polici jiPredsjedni{tvo SDA je zaklju~ilo da ova stranka ne}e podràti prednacrt za-

kona o unutra{njim poslovima u FBiH, jer “posto ji bo jazan da bi se njegovimodre|enim rje{enjima ugrozio dostignuti napredak, a mogu} bi bio politi~ki uti-caj na neovisnost rada polici je“

- Mi to ni u kom slu~aju ne èlimo dopustiti ni sebi, niti bilo kome drugom.@elimo da polici ja bude potpuno neovisna, a ovo predloèno rje{enje bi ugro-zilo i operativnu i svaku drugu samostalnost polici je, rekao je Tihi}.

On je kazao da ovakav stav SDA ne}e ugroziti koalici ju sa SDP-om BiH, po- jasniv{i da treba da se koncentri{u na poslove iz platforme, a da se sva pita-nja ko ja su mimo platforme prethodno mora ju usaglasiti.

- Ne moèmo prihvatiti da se imenovanje, odnosno razrje{enje direktora po-lici je vr{i na osnovu pri jedloga ministra unutra{njih poslova odlukom Vlade uzpribavljeno mi{ljenje nezavisnog odbora, ko je se ne mora uva iti. To bi bio snaànpritisak na svakog direktora, komesara, da }e, ukoliko ne bude slu{ao, biti pre-dloèna njegova smjena, po jasnio je Tihi}.

Ahme ovi}, Ibrahimovi} i Kasumovi} pred novina ima Foto: [. SULTANOVI]

Sulejman Tihi}: In e es dràve

Doprinos ulasku u NATO



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.4

Kemal Kurspahi},novinar

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bakir Izetbego-vi} pozvao bo{nja~ke politi~are da prona|usnage kako bi se izvukli iz pozicije uvrije|ene`rtve, iz zatvaranja koje vodi u getoizaciju igor~inu, kako bi prona{li novu energiju na ta-

lasima pomirenja i sna`nih integracijskih to-kova u regionu.

U razgovoru za Oslobo|enje, Dragan Luka~ od-govorio na optu`be federalnog premijeraNermina Nik{i}a u slu~aju penzionisanja Dra-gana Viki}a, obja{njavaju}i da je na isti na~inkao i Viki}u u proteklih 6 godina prestao ra-dni odnos za 280 djelatnika policije u FBiH, odkojih su 53 iz FUP-a.

VIJEST U

BROJU 55djece iz Doma “Rada Vranje{evi}” u Banjoj Luci zimuju na Jahori-ni iz sredstava koje je platio Kabinet premijera RS-a.

Ambasador SAD-a za pitanja ratnih zlo~ina

Stephen Rapp, u razgovoru sa novinskim agen-cijama u Sarajevu, rekao da je uklju~en u pri-premu protokola izme|u Tuìla{tva BiH iTuìla{tva za ratne zlo~ine Srbije, te da bi vo-lio vidjeti da se ta pitanja rije{e na obostranukorist radi rtava zlo~ina.

Tokom pro{le godine kompanija Hifa Oil os-tvarila je rekordan plasman od preko 240.000tona naftnih derivata distribuiranih u BiH i ze-mljama regiona, {irila svoje poslovanje i naAustriju, Makedoniju, Kosovo i Albaniju, a kodku}e uplatila vi{e od 130 miliona KM pores-kih obaveza.

HIFA OIL

STEPHEN RAPP

DRAGAN LUKA^

BAKIRIZETBEGOVI]

Kad upozoravam na{tetnost poziva

(bosanskim

muslimanima) nabojkot novogodi{nje

no}i, onda to ni jezato {to zaboravljam

nego, upravo, zato{to jako dobro

pamtim tradici ju isvo jih predaka isvog bosanskog

okruènja

Kao rezultat re vizi je pra va nanaknade bora~kih kategori ja,ko ju pro vodi komisi ja po za-duènju federalnog Ministar-stva za bora~ka pitanja, 286 po-

rodica {ehida u Klju~u }e ostatibez {ehidskih penzi ja.

Ova brojka jo{ ni je zvani~na,ali su bora~ke organizaci je uKlju~u u petak odràle sasta-nak rasprav lja ju}i o tom pro-blemu.

Kra ji{ka SrebrenicaKada je neda vno ministar

Zukan Helez posjetio Kra jinu,na ja vio je da }e upra vo do to-ga do}i.

- Vrlo je osjetlji vo pitanje sta-tusa osoba iz rubnih naseljaKlju~a i Sanskog Mosta ko je supra va ostvarile na osno vu dvasvjedoka. One su sada na pro vje-

ri, radi}emo maksimalno opre-zno, ali poru~ujem ljudima dane brinu, rekao je on.

Kako nam je kazao Edin Do-mazet, predsjednik organizaci-

je RVI, u Klju~u uop{te nisu za-do voljni.

- Ti su ljudi, ugla vnom, ginu-li kao pripadnici TO jer imamoodre|ena dokumenta, naredbe,~ak i borbene okr{a je sa agre-sorskim jedinicama, iako onitvrde da tada nismo imali voj-ne organizaci je, kazao nam jeDomazet.

On smatra da porodice ne bitrebale ispa{tati zbog toga {to jetaj otpor u Klju~u za vr{io pora-

zom i okupaci jom, a zatim i od-mazdom i genocidom. Tako je uselu Biljani za dan ubi jeno vi{eod 200 osoba, te se i danas tomjesto nazi va kra ji{kom Sre-brenicom.

Porodice {ehida, ko je su ve}inom imale status ci vilnih

`rta va rata, 1997. i 1998. su uz po-mo} dva svjedoka, ostvari vale {e-hidske penzi je, jer je to za njih ta-da zna~ilo egzistenci ju, po{tosu {ehidska primanja bila dale-ko ve}a.

Na ja va pro tes ta- Tada su primanja ci vilnih

`rta va rata bila 37 maraka mje-se~no, a danas ta penzi ja izno-si 218 maraka, pod uslo vom daporodica ne ostvaru je prihode

ve}e od prosje~ne federalne

pl ate, kaza la nam je AzraTroì}, soci jalna slu`benica uodjelje nju ci vilnih `rta va izKlju~a. Nezvani~no, i oni nare-dnih dana o~eku ju veliki brojno vih korisnika, a oni ko ji bu-du gubili {ehid ske penzi je,ima}e pra vo na ci vilne, tako da

ne}e ostati bez i~ega.

Ipak, bora~ke organizaci je ra-zmatra ju mogu}nosti da prote-stu ju zbog ovako drasti~nih re-zultata u re vizi ji, {to }e se, naj vje-ro vatni je, i desiti ~im rezultatipostanu zvani~ni i u Klju~ stignuno va rje{enja.

F. BENDER

PRIPADNICI TOTi su ljudi, ugla vnom,ginuli kao pripadnici

TO jer imamo odre|enadokumen ta, naredbe,~ak i borbene okr{a je

sa agresorskim jedinicama, kaè EdinDomazet, predsjednik

organizaci je RVI

Upi tan sta tus{ehidskih porodica

Revizi jau Klju~u

Vrlo je osjetlji vo pitanje statusa osoba iz rubnih naselja Klju~a i Sanskog

Mosta ko je su pra va ostvarile na osno vu dva svjedoka, kazao je Helez

U se u Bi jani za dan ubi eno vi{e od 200 osoba

Minis tar Helez: Po odice ne bi treba e ispa{ta i



INTERVJUOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 5

VIJEST U OBJEKTIVU Fo o: Muhamed TUNOVI]

Razgo varala: Mimi\UROVI] RUKAVINA

• Pred kraj pro{le godine pen-zioneri u Federaci ji BiH bili suzbunjeni izja vama i obe}anjimanadle`nih. Federalni premi jerim je obe}ao sigurnu isplatupenzi ja u 2012. na sada{njemni vou, a malo potom je ede-ralni ministar fnansi ja izja vioda je mogu}e i smanjenje. [ta jerealno o~eki vati?

- Naàlost, ve} duì niz godinamedi ji zbunju ju i prepada ju pen-zionere na ja vama “katastroe“,{to smatram nehumanim odno-som prema toj kategori ji stano-

vni{tva ko joj je ìvot ina~e teàk.Izja va ministra fnansi ja AnteKra jine je izva|ena iz kontek stanjego vog obrazloènja te{ke situ-aci je u ja vnim fnansi jama Fede-raci je BiH i to da }e do}i do sma-njenja penzi ja, ni je niti njegov stav niti stav Vlade FBiH. Realnoo~eki vanje i namjere i Federalnogza voda PIO/MIO i Vlade FBiH suda se penzi je mora ju odràti ba-rem na sada{njem ni vou.

Prihodi dvi je mili jarde• Kako izgleda ukratko fna-

nsijski plan Federalnog za vodaPIO/MIO za 2012? O~eku jete lipo ve}anje ili smanjenje napla-te doprinosa i u ko jim iznosimau odnosu na 2011?

- Finansijski plan Za voda, koji je usvo jen 26. oktobra 2011, iz-gleda tako da su prihodi plani-rani u iznosu od 1.944.485.903KM, rashodi 1.770.761.190 KM.Pretpostav ke za taj plan su bileporast prihoda od doprinosa zaoko jedan posto u odnosu na

2011, porast bro ja penzioneraza 2,9 posto, zadràvanje iste vi-sine penzi ja i naplata komple-tnog duga od FBiH i teku}ih oba-

veza u 2012. sve u ukupnom iz-

nosu 430.750.000 KM. Me|utim,Parlament FBiH je usvo jio na{ f-nansijski plan s oba vezom da seon uskladi sa planiranim transe-rom od FBiH ko ji je budètomFBiH planiran u ukupnom izno-su 206.000.000 KM.

• Sa koliko je penzionera Fe-deralni za vod u{ao u 2012?O~eku jete li i za koliko po-

ve}anje bro ja penzionera u ovojgodini?- U 2012. smo u{li sa 376.100

penzionera, planirali smo pove}anje od 2,965 posto u ovoj go-dini iako se nadamo da }e bitimanji porast, do dva posto koli-ko je i ostvarenje u 2011.

• Koliko iznosi dug VladeFBiH prema Federalnom za- vodu PIO/MIO? [ta je bilo sa Va{im pri jedlogom otplate tog duga u ratama i kako komen-tari{ete ~injenicu da Vlada FBiHni ove godine u budètu ni je

planirala sredstva za vra}anjetog nov ca?

- Trenutno je dug FBiH, nastaopo osno vu oba veza FBiH po pro-pisima o posebnom penzionisa-nju, u visini oko 197.000.000 KMi jo{ im nismo poslali obra~un za

decembar 2011, ali je to u odstotoliki iznos. Posto ji zaklju~ak Vlade da ministar fnansi ja i japo{aljemo pri jedlog o dinamiciotplate tog duga i po{to nismo

mogli usaglasiti za jedni~ki pri je-dlog - poslali smo svako svoj i~ekamo raspra vu oko toga na

Vladi.

Reforma iz po~etka• Tokom pro{le godine imali

ste odre|enih akti vnosti na pro-mjeni bro ja zaposlenih u Fede-ralnom za vodu PIO/MIO, za-{to? Bilo je penzionisanja, pre-mje{tanja... Da li je bilo otkaza

i ako jeste za kolikoljudi?

- Mi smo u toku 2011. uradilireorganizaci ju i no vu sistema-tizaci ju, ko jom smo smanji libroj zaposlenih za 103 ili zaoko 15 posto, te popra vili kvali-

ikacionu strukturu za pet pos-to, {to smatram velikim uspje-hom. Uz to smo organizirali idva no va sektora u okviru sre-di{nje slu`be.

• Dokle se do{lo sa reormompenzionog sistema u FBiH i u~emu, najkara}e re~eno, onatreba da se ogleda?

- Reorma }e krenuti pono vo iiz po~etka, a Vlada FBiH }e ovihdana ormirati radnu grupu zataj posao. Ona }e, nara vno, po-drazumi je vati promjenu propi-sa u ovoj oblasti, ali se sad ne zna

na ko ji na~in i u ko jim prav cima.Federalni za vod PIO/MIO svaka-ko }e biti dio tog pro jekta i mi idalje smatra mo rani je pre-dvi|ana tri stuba osiguranja do-brim rje{enjem. No, pored iz-mjena na~ina osiguranja, reor-mom }e se mi jenjati jo{ mnogestvari.

• Kakvo je stanje sa imo vinomFederalnog za voda PIO/MIO?[ta je ono {to je najsporni je, na~emu se naj vi{e zara|uje, a {tanaj vi{e ko{ta Za vod?

- Mi smo imo vinu, naro~ito velike objekte - domo ve penzi-onera, pra vno sta vili pod kontro-

lu i predloìli Vladi FBiH da se

ide u proda ju ili strate-{ko partnerstvo sapotenci jalnim in- v e s t i t o r i m a .

êkamo opred- jeljenje Vlade otom pitanju.

• Kako kome-ntari{ete pri~e o

eventualnoj pro-mjeni iznosa do-

prinosa za PIO, {ta bise moglo dobiti ili izgu-

biti ako bi se to desilo?- Bile su tendenci je smanjenja

doprinosa za PIO i zdrav stvo,me|utim, odustalo se od toga,

jer nema sigurnosti da }e se

smanjenje stope nadomjestiti ve}im obuhva tom ili po ve -}anjem zaposlenosti. Tako dodaljnjeg osta je ova stopa do-prinosa za PIO.

Nehumano je

prepada ti penzionereIzja va ministra finansi ja Ante Kra jine je izva|ena iz konteksta njego vog obrazloènja te{ke situaci je u ja vnim finansi jama

Federaci je BiH i to da }e do}i do smanjenja penzi ja, ni je niti njegov stav niti stav Vlade FBiH. Realno o~eki vanje i namjere

i Federalnog za voda PIO/MIO i Vlade FBiH su da se penzi je mora ju odràti barem na sada{njem ni vou

Zi jad Krnji}, direktorFederalnog zavoda PIO/MIO

STOPA DOPRINO SANema sigurnos ti da }e

se smanjenjestope doprinosa

nadomjes ti ti ve}imobuhva tom ili

po ve}anjemzaposlenos ti. Tako do

daljnjeg os ta je ovastopa doprinosa za PIO

Ure|ivanjeobale Bosne

U Magla ju je u toku ure|iva-

nje desne obale ri jeke Bosne

kako bi se ovaj grad za{titio od

poplava. Prema ri je~ima na~el-

nika Op}ine Mehameda Mus-

taba{i}a, ispro jektovana je li-

jeva obala Bosne, a sada sepre{lo na desnu stranu. Cilj je

da se dio saobra}ajnice, ko ji

prolazi iznad ri jeke, upotpuni

pje{a~kom stazom. Predvi|eno

je da se ulo i oko 300.000 ma-

raka, a izvo|a~ radova je firma

Hajdi} d.o.o. Maglaj. Mi. D.

SMANJILIBROJ ZAPO SLENIHU toku 2011. uradilismo reorganizaci ju ino vu sis tema tizaci ju,ko jom smo smanjili

broj zaposlenihza 103



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.6

VIJESTI

Reforma javne upraveDràvna koordinatorica za reformu ja-

vne uprave u BiH Semiha Borovac ju~er je u Sara jevu s koordinatoricom iz FBiHMirsadom Jahi} i zamjenikom koordina-torice za reformu javne uprave iz RS-aMikanom Davidovi}em razgovarala o lis-ti prioritetnih pro jekata u ovoj godini ko-

ji }e biti finansirani iz Fonda za reformu javne uprave. Na listi prioritetnih pro je-kata su, izme|u ostalog, pro jekti od ko-

jih }e direk tnu korist imati gra|ani

BiH, kao i poslovna za jednica u BiH. Ko-ordinatori za reformu javne uprave u BiHrazgovarali su i o pripremi materi jala zainiciranje odràvanja sjednice Koordina-cionog odbora za ekonomski razvoj ievropske integraci je, ti jela ko je je za-duèno da razmatra pitanje provedbe re-forme javne uprave u BiH.

Otvoriti BiH straniminvesticijama

Pred sjednik Federaci je BiH @ivko Bu-dimir primio je u nastupni posjet vele-poslanika Republike Turske u BiH

Ahmeta Jildiza. Razgovaralo se o bi-lateralnoj suradnji dvi je zemlje, a po-sebice je istaknuta mogu}nost ja~anjaekonomskih odnosa kroz investici je tur-skih kompani ja u Bosni i Hercegovini.Budimir je naglasio va`nost stvaranjaboljeg ozra~ja za strane investitore uBosni i Hercegovini. Sugovornici su raz-govarali i o aktualnim politi~kim pita-njima u BiH i regi ji, saop}eno je iz ure-da za odnose s javno{}u predsjedni-ka Federaci je BiH.

BiH zasluùjebudu}nost u EU

Ministar vanjskih poslova Velike Bri-tani je William Hague pozdravio je pot-vrdu imenovanja Vjekoslava Bevande nadu`nost novog predsjedava ju}eg Vi-

je}a ministara Bosne i Hercegovine, sa-op}ila je britanska ambasada u Sara je-vu. “Nakon formiranja Vi je}a ministara,sada je na svim strankama u BiH da za-

jedno rade na rje{avanju otvorenih pita-nja, uklju~uju}i i pitanje dràvnogbudèta. BiH zasluùje sigurnu i prospe-ritetnu budu}nost u Evropskoj uni ji;odlu~nost, kompromis i vodstvo bi}eklju~ni za dràvu u ostvarivanju napret-ka na ovom putu”, kaè se u poruci mi-nistra Haguea, ko ju prenosi britanskaambasada.

Sud Bosne i Hercego vine potvrdio je optu`nicu Tu ila{tva BiH,ko ja Mustau \elilo vi}a, Fadilaôvi}a, Mirsada [abi}a, NeziraKazi}a, Be}ira Hu ji}a, Halidaôvi}a, [eria Me{ano vi}a i Nermi-na Kalembera tereti za ratni zlo~inprotiv ci vilnog stano vni{tva i ratnizlo~in protiv ratnih zarobljenika.

Udruèni poduhvatU optu`nici se na vodi da su \eli-

lo vi}, tada{nji predsjednik Skup{ti-ne op{tine Hadì}i i predsjednik Kriznog {taba, te kasni je Ratnogpredsjedni{tva Op}ine Hadì}i,Fadil ovi}, tada{nji na~elnik Sta-nice ja vne bezbjednosti Hadì}i i~lan Kriznog {taba, kasni je Ratnogpredsjedni{tva Op}ine Hadì}i,[abi}, polica jac Stanice ja vne bez-bjednosti Hadì}i i komandir Po-licijske stanice Pazari}, Kazi},komandant 9. brdske brigade

Armi je Republike Bosne i Her-cego vine, Hu ji}, nekada{njiupra vnik logora Silos i zamje-nik upra vnika logora Silos,

Halid ovi}, jedan od zamje-nika upra vnika logora Silos,te jedan od upra vnika logora Si-los, Me{ano vi}, jedan od zamje-nika upra vnika logora Silos, te ka-sni je upra vnik logora u magacinuu kasarni Krupa u Zo viku i jedan odzamjenika upra vnika logora Silos,te Kalember, u svojstvu straàra ulogoru Silos, od ma ja 1992. do janu-ara 1996. godine svjesno i voljnou~estvo vali u sistemskom udru-

ènom zlo~ina~kom poduhvatu uokviru ko jeg su planiranjem, na-re|ivanjem, po~injenjem, pod-streka vanjem, podràvanjem i po-

maganjem po~inili kri vi~nodjelo ratni zlo~in protiv ci vilai ratni zlo~in protiv ratnih za-robljenika srpske nacional-nosti u objektima Silos uTar~inu, Osno vnoj {koli 9.maj u Pazari}u i u magacinu

kasarne Krupa u Zo viku.Osmorica biv {ih ci vilnih i voj-

nih ruko vodilaca op}ine Hadì}iuhap{eni su 22. no vembra 2011, ponalogu Tu ila{tva BiH, zbog sumnjena zlo~ine nad osobama srpske ihrvatske nacionalnosti, ko je su bi-le protiv pra vno zato~ene u logori-ma na podru~ju Tar~ina, gdje su bi-le izloène ne~o vje~nom postupa-

nju, mu~enju, namjernom nano-{enju sna`nog fzi~kog ili du{e-

vnog bola ili patnje, nano{enju ve-likih pa tnji i po vreda fzi~kog inte-griteta ili zdrav lja, oduzimanju pra-

va na pra vi~no su|enje, kao i pri-silja vanju na prinudni rad.

U pritvoruOptuèni se od hap{enja nalaze

u pritvoru, ko ji im je Sud Bosne iHercego vine odredio zbog bo jaznida bi, ukoliko bi se na{li na slobo-di, mogli ometati kri vi~ni postupak utica jem na svjedoke, sau~esnikeili prikri va~e.

J. FETAHOVI]

Potvr|ena optu`nica

za zlo~ine u Silosu

Sud Bosne i Hercegovine

Tuìla{tvo BiH tereti \elilovi}a, Fadila ôvi}a, [abi}a, Kazi}a, Huji}a, Halidaôvi}a, Me{anovi}a i Kalembera za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva iratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika

Logor Silos: Ne~ovje~no postupanjeUHAP[ENI UNOVEMBRU

Osmorica biv{ihci vilnih i vojnih

ruko vodilaca op}ineHadì}i uhap{eni su 22.

no vembra 2011, po naloguTuìla{ tva BiH, zbog sumnjena zlo~ine nad osobama

srpske i hrvatskenacionalnos ti

Ponov ljeno su|enje optuènimaza zlo~ine na Kori}anskim sti jena-ma, ko je je trebalo po~eti ju~er, od-go|eno je do daljnjeg.

Kako nam je po ja{njeno u SuduBosne i Hercego vine, su|enje jeodgo|eno zbog bolesti dvo jiceoptuènika Zorana Babi}a i @eljkaStojni}a.

- Po~etak pretresa pred Apelaci-onim vi je}em u predmetu ZoranBabi} i drugi odgo|en je zbogzdrav stvenih razloga optuènihBabi}a i Stojni}a. No vi datum bi}enaknadno odre|en, re~eno nam jeu Sudu BiH.

Babi} i Stojni}, te Milorad [krbi}i Dragan Janko vi} terete se da su,kao pripadnici Stanice ja vne bez-bjednosti Pri jedor, 21. augusta1992. godine, na Kori}anskim sti-

jenama na Vla{i}u, zausta vili kon- voj ko ji je pre vozio ci vile i iz njegaistjerali do dvi je stotine mu{kara-

ca. Mu{karcima je nare|eno dastanu na rub pro vali je, a potom jena njih pucano iz automatskog na-oruànja. U pro vali ju sa ti jelima ba-cane su ru~ne bombe, a o svemuovome detaljno su pred Sudom, uprvostepenom postupku, go vo-rili Damir Ivanko vi} i Gordan\uri}, ko ji su priznali kriv nju zaovaj zlo~in.

Prvostepenom presudom Babi},

[krbi}, Stojni} i Janko vi} su ogla-{eni kri vim za ubistvo najmanje150 ci vila na Kori}anskim sti jena-ma i osu|eni na ukupno 86 godi-na zatvora. Janko vi}, ko ji je osu|enna zatvorsku kaznu u tra janju od27 godina, pobjegao je 21. de-cembra 2010. godine, uo~i izrica-nja presude i od tada je nepozna-to gdje se nalazi.

U oktobru 2011. godine, Ape-

laciono vi je}e Suda Bosne i Her-cego vine je poni{tilo prvostepe-nu presudu Babi}u, [krbi}u,Stojni}u i Janko vi}u, zbog ut-

vr|enih “po vreda kri vi~nog pos-tupka i kri vi~nog zakona, te po-gre{no i nepotpuno ut vr|enog~injeni~nog stanja”, te odrediloda se su|enje za zlo~ine na Ko-ri}anskim sti jenama pono vi.

J. F.

Optuènici bolesni

ODGO\ENO SU\ENJE ZA ZLOÎNE NA KORI]ANSKIM STIJENAMA Po~etak pretresapred Apelacionim

vije}em u predmetuZoran Babi} i drugiodgo|en je zbogzdravstvenih razloga Novi datum bi}enaknadno odre|en

Sa prija{njeg su|enja



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 7

VIJESTI

Agencije morajubiti nezavisne

Transparency International BiH smatra

da su dogovori i raspodjele pozici ja u drà-

vnim agenci jama po strana~koj lini ji ne-

legalni, te da bi instituci je morale biti ne-

zavisne, a ne da ih politi~ke stranke ra-

spore|uju izme|u sebe. Naime, medi ji su

objavili vi jest kako su stranke ve} izme|u

sebe podi jelile klju~ne funkci je u institu-

ci jama kao {to su CIKBiH, Agenci ja za pre-

venci ju korupci je i koordinaci ju borbe pro-

tiv korupci je, Agenci ja za razvoj visokog

obrazovanja i osiguranja kvaliteta, Uredza revizi ju poslovanja instituci ja BiH,

Ured za razmatranje àlbi, itd. TIBiH

podsje}a da se me|u pomenutim agen-

ci jama nalaze i instituci je ko je provode

klju~ne antikorupcijske zakone i da bi one

morale biti potpuno oslobo|ene stra-

na~ke kontrole.

Pudari} u Rabranima iGrudama

Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari}

je drugog dana posjete Hercegovini u pra-

tnji ministra privrede HNK-a Amera Za-

gor~i}a i predstavnika Saveza izvi|a~a

Mostar obi{ao povratni~ko selo Rabrani

u op}ini Neum. On se u Grudama sastao

sa ~lanovima Udruge umirovljenika Gru-

de i poljoprivrednicima ZHK-a. Sa umirov-

ljenicima je razgovarao o subvenci jama za

stru ju, odnos lokalne za jednice prema umi-

rovljenicima, potrebama pove}anja smje-

{tajnih kapaciteta u stara~kim domovima

i izgradnji novih. Umirovljenici su Pudari}u

zahvalili na nabavci vakcina protiv gripe

za 1.050 ~lanova Udruge.

Isplata invalidninaNalog za isplatu ratnih i civilnih inva-

lidnina za decembar 2011. godine na po-

dru~ju Federaci je BiH izdat je ju~er uju-

tro i korisnici }e mo}i podignuti novac

u bankama najkasni je danas. Novac je

usmjeren prema svim bankama ko je ra-

de sa Trezorom, a ri je~ je o ukupnom

iznosu od 44 miliona KM.

Doktorica Enra Sulji}, speci ja-lista neuropsihi jatar, ve} je nekoli-ko godina {efca Klinike za neuro-logi ju Klini~kog centra Uni verzite-ta u Sara je vu, na ko joj radi skoro pu-ne dvi je deceni je.

- Magistrirala sam i doktorirala izoblasti epileptologi je. Epilepsi jesu dio neurologi je ko jim se ba vimduì radni vi jek i to je prva zonamog intereso vanja. Epilepsi je jesu

jedno od na ju~estali jih neurolo{kihoboljenja, odmah posli je mo`da-nog udara. Epilepsi je su oboljenje

ko je se susre}e kod jedan postoukupne populaci je stano vni{tva,{to i ni je tako ri jetko. U zadnje vri-

jeme sam bila uklju~ena i u tristudi je ko je su se ba vile multiplasklerozom, pri~a dr. Sulji}.

Psihologija i hirurgijaOna kazu je da je u rani joj mlados-

ti imala elju ba viti se psihologi jom.No, kako u Sara je vu ni je bilo studi-

ja klini~ke psihologi je, u razgo vorus ocem do{la je do zaklju~ka kako bikroz studij medicine mogla zado vo-ljiti i ljubav prema psihologi ji.

- Kad sam po~ela studirati medi-cinu, u prvi plan je do{la hirurgi ja imislila sam da }e to biti moj prvi po-

ziv. Po~eo je i rat i radila sam na tri- ja`no-pri jemnom odjeljenju tra-umatolo{ke klinike. To je bio jedanbolan period suo~avanja sa hirur-gi jom, s obzirom na to da je bilo da-na kada smo imali i do 400 ranjenih.Taj sam jedan period radila i kao hi-rurg. U no vembru 1992. do{la samov dje, tada je to bio centar za men-talno zdrav lje, kod proesoraDèmaludina Kantard i}a, za ko jegmogu re}i da je moj u~itelj i ko ji je,na neki na~in, produbio intereso va-nje za epileptologi ju i klini~ku ne-urofziologi ju. On je bio i moj men-tor magistarskog rada, a nakon nje-go vog umirov ljenja, doktorsku tezui mentorstvo preuzeo je dr. Abdulah

Ku~ukali}. Ta ljubav za medicinom jeste osno vni postulat. Jako volimljude, volim im pomagati i rade}iovaj posao, zara|ujem za hljeb, alii pomaèm ljudima, uspostav lja ju}idi jagnozu i pomaù}i da se prona|epra vi li jek. Mislim da je naj ve}i do-met ljudskog iv ljenja raditi posaoko ji voli{, a ujedno i pomagati lju-dima. A mi u medicini imamo i to

ljudsko i proesionalno zado voljstvo,pri~a dr. Sulji}.

Njezinim je stopama, pri~a saosmi jehom, krenuo i sin Tarik, stu-dent psihologi je. Dr. Sulji} vjeru je da

je na njega preni jela ljubav premaovoj oblasti, a nada se i da }e u sko-ri joj budu}nosti, kada se on proe-sionalno osposobi, mo}i i za je-dni~ki raditi.

- Mislim da }e to biti krajnji dometi onog ljudskog zado voljstva. Vjeru-

jem da je naj ve}e dostignu}e ene,kakav god ona uspjeh postigla naproesionalnom planu, biti majka.To je ostvarenje bitisanja i zadatka,smatra na{a sago vornica.

Dr. Sulji}, osim na Klinici, radi i sastudentima Medicinskog akultetai Visoke zdrav stvene {kole, te kaosudskomedicinski vje{tak. Kaè da

joj je jednako vaàn i drag i rad sa

paci jentima i sa studentima.- Ja, zaista, uìvam u mo-

gu}nosti da mladim ljudima pre-nesem znanja ko ja imam, pose-bice kada su oni moti virani, kaèdoktorica Sulji}.

Isti~e da joj posao donosi velikozado voljstvo, ali i mnogo te{kihtrenutaka.

- Na klinici imamo i mnogo mla-dih paci jenata, prvenstveno ènasa multipla sklerozom, epilepsi jama,

sa tumorima, mo`danim udarima...Imamo ~esto i smrtne ishode i ondamoramo saop{ta vati rodbini lo{e

vi jesti o neizlje~ivosti ili smrtnom is-hodu. To je svakako najte i dio ovogposla, re}i mladom ~o vjeku da imahroni~nu bolest. Potom svaki smrtniishod, koliko god paci jent bio star, je-dnako je te ak. Kad studirate, niko vasne u~i da se suo~ite sa smr}u. Ljudi

misle da se mi vremenom na vikne-mo na smrt, da oguglamo, ali zaistani je tako. Svaki put je to stres i za lje-kara i studente treba u~iti i o tim ivo-tnim situaci jama. Dodatna rustra-ci ja je i to {to u na{em dru{tvu ljudizbog te{kih soci jalno-ekonomskihprilika ~esto nisu u mogu}nosti priu-{titi si odre|eni li jek. Ali, isto vre-meno ovaj posao donosi i obilje za-do voljstva. Naprimjer, kada mladi ~o-

vjek do|e u dramati~nom epilep-ti~nom napadu, a vi usposta vite di-

jagnozu i date pra vu terapi ju, pa on

za dva-tri dana odlazi ku}i sa mo-gu}nosti da vi{e nikad ne dobi jenapad, to donosi puno zado voljstvo,pri~a dr. Sulji}.

Misliti pozitivnoOna isti~e kako ~o vjek, usprkos

tome {to se sve teè ivi, mora mi-sliti poziti vno.

- @ivot obi~nog ~o vjeka u BiH nije nimalo lak. Moramo voditi ra~unada poziti vno razmi{ljamo. Znam dato vrlo ~esto ni je lako, zbog obilja ne-ugodnih inormaci ja ko je svakodne-

vno dolaze do nas. Crna hronika jesve obimni ja, naàlost. I to jeste pro-blem svih zemalja u tranzici ji, ali irazvi jenih zemalja. Vidimo da vi{e

ni mahale nisu po{te|ene nasilja uporodici, narkomani je... Pre venci- ja stresa je poziti van na~in razmi{-ljanja. Li jepi trenuci. Jer sre}a nikadni je kontinuirana. To treba re}imladim ljudima: ivot su mali tre-nuci sre}e, ko jih se, kad ih ne ivi-mo, rado prisje}amo, ko je di jelimos bliskim osobama. Okrenuti sedragim ljudima ko ji vas pune pozi-ti vnom energi jom, kaè dr. Sulji}.

Ona nadalje isti~e kako su seljudi otu|ili jedni od drugih, aposebice mladi, ko ji se druèsjede}i ispred kompjutera, a bezda razgo vara ju.

- Nema vi{e igre u parko vima.Djeca su postala pretila, izraènih

deormiteta ki~me, izraène diop-tri je, s po vi{enim masno}ama krvi...Zna~i, druìte se s dragim ljudima,priu{tite si male trenutke sre}e i po-ziti vno razmi{ljajte. A {to se zdrav -lja ti~e, odlazite na godi{nje pre ven-ti vne preglede. Jer, kad se znaci bo-lesti pokaù, to ~esto moè i biti ka-sno, sa vjetu je dr. Sulji}.

J. FETAHOVI] - N. SALAPURA

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENEDr. Enra Sulji}, {efica Klinike za neurologiju Klini~kog centra Sarajevo

Maj~instvo je najve}e

dostignu}eNa Klinici za neurologiju imamo mnogo mladih

pacijenata, prvenstveno èna sa multiplasklerozom, epilepsijama, sa tumorima,mo`danim udarima...

Drugi o EnriFatima Barlov: - O doktorici Enri mo-

gu re}i sve najbolje. Kao {eica, dr. Enra je stroga, ali pra vedna. Kod nje nema nipo babi ni po stri~evima i mi to jako po-{tu jemo. Iako je ponekad naljutimo, onanam lako oprosti.

Prim. dr. Suad He}o: - Radi se o mla-dom i vrlo stru~nom ljekaru speci jalistineuropsihi jatru, a u posljednjih pet-{estgodina i vrsnom ruko vodiocu Klinike zaneurologi ju, ustano ve u ko joj radim od1992.

• [ta Vas ~ini sretnom?- Mo je di jete, njego vi uspjesi, mo ji pri jate-

lji. Pri jateljstvo je naj ve}e blago na svi jetu. Je-dino se to ne moè kupiti. Danas je sve

rje|e, ali ja mogu re}i da imam iskrene pri- jatelje. To je, uz zdrav lje, naj ve}a sre}a.• Koliko tra je Va{ radni dan i kako pro-

vodite slobodno vri jeme?- Sve je manje slobodnog vremena. Radni

dan dugo tra je, morate uvi jek u~iti i pratiti tren-do ve. Jako volim da ~itam i knjige su mi i da-

lje najbolji na~in za relaksaci ju. Najbolje seopustim u dru{tvu pri jatelja. Kad godmoèmo, idemo na izlete u planine, nasto jimsi priu{titi makar vikende na moru. Ri jetko

sam u prilici duè odsustvo vati s posla, jer sobzirom na ruko vodila~ku pozici ju ko juobav ljam, osje}am stru~nu i moralnu odgo-

vornost da budem na klinici. Volim pjesmu imuziku. I, nara vno, bora vak s porodicom i smo jim sinom. Nasto jimo da je to vri jeme ko-

je pro vodimo skupa {to kvalitetni je.

• Ko ja je naj~e{}a starosna dob Va{ihpaci jenata?

- Od 18 godina, pa prakti~no nema gornjegranice. Nekad su to i adolescenti iznad 14 go-

dina. S obzirom na problematiku na{e klini-ke, naj~e{}i su paci jenti s mo`danim udarima,odnosno tre}e ivotne dobe, ali sve ~e{}e i sre-dnje ivotne dobi. Dok su ove druge bolesti, kaoepilepsi ja, a osobito multipla skleroza ko ja se

jav lja izme|u 10 i 40 godine ivota, rezer vira-ne za mla|u ivotnu dob.

Prijatelji su sre}a

F o t o :

[ a b a n

S U L T A N O V I ]

Duì raspustMinistrica obrazovanja, nauke, kul-

ture i sporta u Vladi TK-a Na|a Avdi-

ba{i} - Vukadinovi} ju~er je zvani~no

potvrdila da }e zimski raspust u osno-

vnim i srednjim {kolama tra jati ~etiri,

umjesto dosada{nje tri sedmice. “Zbog

ovih promjena ne}e biti produèna {kol-

ska godina, nego }e nastavni planovi

i programi biti prilago|eni duèm tra-

janju zimskog raspusta”, napomenu-

la je Avdiba{i} - Vukadinovi}, isti~u}i

da se izmjene odnose i na naredne

{kolske godine. A. [e.



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.8

Podme tnut poàr ustolarskoj radnji?

Prona|enukradeni golf

Gra~ani~kapolici japri- vela je D.M. (23) i S.B. (25)zbog sumnje da su u Sre-breniku ukrali automobilg ol f 2, saop{te no je izMUP-a TK-a.

Automobil je ukraden10. januara, a polici ja ga jeprona{la u ~et vrtak, dva

danakasni je u mjestuPi-ska vica kod Gra~anice. Vozilo je vra}eno vla-

sniku, osumnji~eni su sa-slu{ani, a polici ja radi nadokumento vanjuovogdo-ga|aja.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 65 0 P 125665 10 PSa ra jevo, 28. 10. 2011. godineTuìtelj: Jokica Mrda Tuèni: Bilal Memi{evi}Ra di: Svo jina/Posjed-nepokretnosti, osta leVsp: 55.185,00

POZIVza TO[I] BRANKUPoziva te se kao stranka na pripremno ro~i{teza ka za no za UTORAK, 31. 1. 2012. godine,u 10 sa ti pred ovaj sud u sobu broj 340/III.

Sudi jaSanela Dìdi}

NAPOMENA:Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za gla vnu ras-pra vu ne do|e uredno oba vi je{teni tuìtelj, sma trat }ese da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne za hti jeva

da se ro~i{te odrì (~l. 84. st.1. ZPP-a).Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za gla vnu ras-pra vu ne do|e uredno oba vi je{teni tuèni, ro~i{te }e seodràti bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a).Najka sni je na pripremnom ro~i{tu stranke su du`neizni jeti sve ~injenice na ko jima za sniva nu svo je zah-tjeve i predloìti sve doka ze ko je ele izvesti u tokupostupka, te na pripremno ro~i{te doni jeti sve ispra vei predmete ko je èle upotri jebiti kao dokaz (~l. 77.ZPP-a).Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dani sat odràva nja gla vne raspra ve, pita nja o ko jima }e seraspravlja ti, doka ze ko ji }e se izvesti i ko je osobe }e bi-ti pozva ne na gla vnu raspra vu (~l. 94. st. 1. ZPP-a), pri~emu se stranke upozora va ju da sud moè odrediti da se gla vna raspra va moè odràti odmah na kon pripre-mnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).

AW Broker d.o.o. Sa ra jevo, u skla du sa ~la nom 243.Za kona o trì{tu vri jednosnih pa pira FBiH("Sl. novine FBiH", broj: 85/08), objavlju je izvje{tajo posredova nju u ku povini/proda ji vri jednosnih pa pi-ra vi{e od 5% u periodu od 14.10.2011 do 13.1.2012.

Emitent: MLINPEK DDSjedi{te emitenta: BUGOJNOOznaka vri jednosnog papira: MLPBR (aukci ja)Vrsta vri jednosnog papira: Redovne dioniceBroj emitovanih vri jednosnih papira: 281.293Nominalna vri jednost po dionici: 16,00Ukupan broj kupljenih dionica: 107.651

{to iznosi 38,27%

Ukupan broj prodatih dionica: 107.651{to iznosi 38,27%

Srednja ci jena: 5,04 KM

Emitent: BIMAL DDSjedi{te emitenta: BR^KOOznaka vri jednosnog papira: BBR9RVrsta vri jednosnog papira: Redovne dioniceBroj emitovanih vri jednosnih papira: 2.072.013Nominalna vri jednost po dionici: 10,00Ukupan broj kupljenih dionica: 72.417

{to iznosi 5,30%Srednja ci jena: 9,50 KM

O B AV I J E S T

Na osnovu rje{enja Kantonalne uprave za inspekcijske poslove br: 43827-0003 od 11. 01. 2012. godine, JU Turisti~ko-ugostiteljska {kola, objavlju je

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSAza popunu upra`njenog radnog mjesta nastavnik

ekonomske grupe predmeta- pripravnik

Poni{tava se u ci jelosti javni konkurs za popunu upra`njenog radnog mjes-ta nastavnik ekonomske grupe predmeta - pripravnik, na 20 ~asova se-dmi~no, na odre|eno vri jeme do povratka uposlenika sa funkci je, a najduèdo 10. 08. 2012. godine uklju~uji}i i pripada ju}i godi{nji odmor. Konkurs jeobjavljen u dnevnim novinama Oslobo|enje od 30. 11. 2011. godine.

VD direktor {kole:[erifovi} Mirza

O B AV J E [ T E N J E

JP „[ume TK“ d.d. Kla danj oba vje{ta va sve za -interesova ne kupce da je na web stra nica ma:www.jpsumetk.ba i www.eka pi ja.ba i na ogla snimta bla ma Preduze}a objavljen oglas broj:

485/11 od 13.1.2012. godine o proda ji roba - {um-skih drvnih sor timena ta - putem pisa nih ponuda (licita ci ja).

Husmir ôvi} (26) i Almirôvi} (32) iz Cazina ju~er su uSudu BiH priznali kriv nju zakri jum~arenje ljudi.

Husmir je, s drugestrane, negi-rao kriv nju za udruìvanje radi~injenja ovog kri vi~nog djela inapad na policajca, dok je Almirpriznaoi to da se udruìvao s dru-gimaradi{vercaljudi i da je u~es-tvo vao u spre~avanju slu beneosobe u obav ljanju poslo va.

Organiza torOstalioptuènici za udruìva-

nj e rad i { ve rca l judi - EdinRov~anin(40), KemalHurla (58)i PredragMaljukan (35) iz Sara-

je va, kao i Muhamed Kljuno

(48) iz Fo~e, negirali su kriv njuza ovo kri vi~no djelo.

Husmir ôvi} se tereti da jekao organizator, a Kljuno, Almirôvi}, Rov~anin, Hurla i Malju-kan, kao pripadnici grupe ljudi,19. augusta2006, po prethodnomdogo voru sa dràv ljanimadrugihzemalja i ostalimnjimapoznatimosobama, u namjeri pribav lja-nja koristi, poku{ali omogu}itiosobamaalbanskenacionalnos-ti sa Koso va, ko je su na podru~jeBiHu{leilegalno, da se na ilega-lan na~in prebace u Hrvatsku.

Konkretno, tada su automo-bilimapre vozili 12 osobako jeni-su ispunja vale uslo ve za zakonit

prelazakpreko drà vnegranice,

kako bi one ilegalno u{le u zem-ljezapadne Evrope.

Pucao na policajcaPo~inioce su u daljem pre-

vo enju ilegalnih emigranataotkrili i spri je~ili policajciJedi-nice grani~ne polici je VelikaKladu{a. U momentu kada jegrani~ni polica jac od Husmiraôvi}a zahti je vao da iza|e iz

vozila, on se, premaoptu`nici,oglu{io na zahtjev, te u namjerida sprije~i hap{enje, ispalio uprav cupolicajcahitac iz nepo-znatog oru`ja. Tom prilikompo-lica jac je lak{e po vri je|en, nakon~ega se ôvi} udaljio u nepo-

znatom prav cu. Dk. O.

Trebinjskapolici ja u ~et vrtak jeu naseljuZasaduhapsilaBla enaMi{ko vi}a (1988), za ko jim je bi-laraspisanapotjernicazbograz-bojni{tva.

Naime, potraga za Mi{ko vi}em je raspisana zbog sumnje da jeu~estvo vao u plja~kikladionice BetLi ve u UlicikraljaPetra I Oslobo-dioca u Trebinju, a ko ja je iz vr{e-na 24. no vembra pro{le godine.

Tada su dva maskirananapa-da~aupala u kladionicu i, pri jete}i

pi{toljem, od radnice otela oko1.000 KM. Dva dananakon raz-bojni{tvapolici ja je pri velaDe ja-naPribi{i}a(1986), ko ji je nakonsaslu{anjapredatTu ila{tvu, na ~ijipri jedlog mu je odre|en jedno-mjese~nipritvor. Traga ju}i za Mi-{ko vi}em, polici ja je do{la do sa-znanja da se on nalazi u naseljuZasad, gdje je prekju~er i pro-na|en. Prilikompretresalokaci jena ko joj je zate~en, na|ena je i au-tomatskapu{ka, ko ja je oduzeta.

Mi{ko vi} je nakonkrim-obradeu polici ji predat Okru`nomtuìla{tvu.

Ina~e, tokom2011. polici ji CJB-aTrebinjepri jav ljeno je osam raz-bojni{ta va, od ko jih je rasvi jetlje-no {est. Zbog tih kri vi~nih djelaOkru nom tu ila{tvu Trebinjedostav ljeni su iz vje{ta jiprotivde-

vetosoba, me|uko jima je pet po- vratnika u iz vr{enjukri vi~nihdje-la i jedanmaloljetnik.

L. S.

Husmir ôvi} i os a i na ju~era{njem ro~i{tu Fo o: ArhivSuda BiH

Husmir ôvi} isto vremeno negirao udruìvanje i napad na policajca,ko ji je priznao Almir ôvi}

Husmir i Almir ôvi}PRIZNALI [VERC LJUDI

Blaèn Mi{ko vi}uhap{en po po tjernici Tre b i n je

Mi{ko vi}, ko ji se sumnji~i da je sa rani je pri vedenim De janomPribi{i}em, oplja~kao kladionicu, predat Tuìla{tvu

U potkrov lju stambenezgrade u UliciSpaso jaBla-gov~anina u sara jev skomnaselju Vogo{}a u ~et vrtak na ve~er izbio je po ar ko jisu za 14 minuta ugasila tri

vatrogasca PVB-aSara je vo.Tokom uvi|ajaustanov lje-no je da je do poàra do{lo

upotrebomotvorenogpla-menau potkrov lju, ko jeje-dan od stanarakoristi kaostolarsku radnju, te da jeposto jala opasnost da se

vatra prenese na susjednistan. D. P.

SudBiH



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 9

Kradljivciuhva}eni na djelu

PripadniciPolicijskeup-ra veLjubu{kiuhapsili su F.B. (35) i S. D. (30) iz Mosta-rako ji su zate~eni u kra|i ukrugupreduze}aLjubu{katkaonica.

Iz MUP-a Zapadnoher-cego va~kog kantona je sa-op}eno da su F. B. i S. D. za-

te~eni u kra|i raznihmetal-nih di jelo vako ji su vra}eni vlasnicima. Protiv kradlji- vaca }e, nakon kriminalis-ti~keobrade, bitiupu}eniz-

vje{tajKantonalnomtuìla{-tvu u [irokomBri jegu.

Pri veden Tuzlak Slu`beniciPolicijske sta-nice Istok PU Tuzla su utuzlanskojuliciZlatnih lji-ljana od A. H. iz Tuzleodu-zelipaketi}u ko jem se na-lazila odre|ena koli~inamarihuane.

A. H. je pri veden u pros-tori je PS Istok radi krimi-

nalisti~ke obrade, dok jemarihuanaizuzetai posla-na na vje{ta~enje. O do-ga|aju je oba vi je{tenkanto-nalni tuìlac, a slu benicipolici jerade na dokumen-to vanjukri vi~nog djela.

Okru`notuìla{tvoBanjaLukazatraìlo je odre|ivanjepritvora22-godi{njem Igoru Repa ji}u izLakta{a, ko ji je u ~et vrtakuhap{ennedugo nakon {to je oplja~kaomarketKonzum u banjalu~komnaseljuNo vaVaro{. Tokomsaslu-

{anjaRepa ji} je polici jipriznao da je pri je plja~ke marketa poku-{ao oplja~kati i dvi jebanke.

Bi jegTuìlacOkru`nog tuìla{tvaBa-

nja Luka iznio je pri jedlog zaodre|ivanje mjere pritvora jerposto ji osno vana bo jazan da biRepa ji}, ukoliko bi ostao na slobo-di, mogaonasta viti sa razbojni{-tvima. O pri jedlogu za odre|iva-nje pritvora odlu~i}e sudi ja zaprethodni postupak Okru`nogsuda u Banjoj Luci.

Repa ji} je, podsjetimo, u tri da-na, bezuspje{nopoku{aooplja~-kati NLB Razvojnu i UniCredit

banku. Tre}i put je uspio u svo jojnamjeri i oplja~kao je marketKo-nzum u UliciPetra Prerado vi}a.

Mladi} sa kaplju~om i mara-mom preko lica u{ao je sa za-dnjestranemarketanose}i ne-{to zamotano u deku ili dèm-per. Potom je pri{ao radnici zakasom, raspako vao pu{ku i na-tjerao je da mu iz kase preda 400KM. îm je zgrabiopare, iza{ao

je iz proda vnice i pobje gaoizme|uobli`njih zgrada. Iako jeu tre}oj plja~ki imao sre}e, jer senapokonuspio dokopatipli jena,ona ga ni je dugopratila.

Naime, opis plja~ka{a Kon-zumaodgo varao je opisu mla-di}a ko ji je u utorak poku{aooplja~katiNLB Razvojnubanku,a u sri jedu UniCredit banku ubanjalu~kom naselju No va Va-ro{, {to je ukazi valo na to da se,

vjero vatno, radi o istojosobi, koja je na sve na~ine poku{a vala dase domognenov ca.

Koliko je Repa ji}utrebaono- vac, svjedo~i i ~injenica da se naplja~ku marketa odlu~io samoo sam sati nakon neuspje{neplja~ke UniCreditbanke u istomnaselju. Podsjetimo, prilikompoku{a japlja~ke UniCreditban-ke Repa ji}a je prepao za{titar,ko ji je pritisnuo alarm nakon{to

je razbojniku{ao u banku. Pored

toga, Repa ji} je vidio i dva poli-cajca, ko ja su slu~ajno nai{laulicom, te je pobjegao bez pli je-na. Dan pri je, on je upao u po-slo vnicu NLB Razvojnebanke, uUlici Kralja Petra II Kara|or-|evi}a u naseljuRosulje, i nare-dio slu`benici iza neprobojnogstakla da mu predano vac.

Pre traga i zasjedeUmjesto da ga poslu{a, ona je

pritisnula taster za alarm, te jerazbojnik morao pobje}i si vimBMW-om. U sva tri slu~aja

o~evici su vidjeli da je razbojnik bjeào u prav cunaseljaNo va Va-ro{, te su policajcishvatili da mu

je tamo stan ili skro vi{te. Odmahnakon plja~ke Konzuma, orga-nizo vana je pretraga tog naseljai postav ljene su zasjede. Neko-likosatikasni je, Repa ji} je uo~eni uhap{en. Prilikom pretresanjego vog stana prona|eni supu{ka, ruka vice i kapako je je ko-ristio u razbojni{tvima.

Iz polici je se za Repa ji}a mo-glosaznati da je sklonuìvanjudroge te da je i pri je pri vo|enzbog drugihkri vi~nih djela.

D. PAVLOVI]

BANJA LUKA Nakon poku{a ja plja~ke dvi je banke i razbojni{tva u trgovini

Igor Repa ji}osta je iza re{etaka?

Polici ja Repa ji}aotkrila na osno vuopisa, ali i izja va

svjedoka ko jisu uo~ili da je

napada~ bjeào

prema naseljuNo va Varo{

Obdukci jomti jela bra}eAdnana (17)i Arnesa (19) [abano vi}a, ~ija su beìvo-tnati jelaprona|ena prekju~eru poro-di~noj ku}i u naseljuDubra ve u Viso-kom, pot vr|eno je da su stradali usljedgu{enja ugljenmonoksidom. To je kon-stato vala dr. MirsadaSilajdì} - Brki},ko ja je oba vilaobdukci ju u prosekturiJKP Gradska groblja Visoko.

Bra}a su, kao {to smo ve} obja vili,spa vala na spratuporodi~neku}e u so-bi ko ja se gri jala pomo}u pe}i naloènje. Ti jelamladi}a, kao {to smo ve}

obja vili, prona{la je njiho vamajka Mir-zetakada je u{la u sobu sa namjeromda ih probudi. Kada je vidjela da ne da-

ju znake ìvota, odmah je istr~ala vri-{te}i iz ku}e. Kom{i ja, ko ji je nai{ao i~uo od nje {ta se dogodilo, pozvao jepolici ju i Hitnu pomo}, ali za mladi}e

je, naàlost, bilo prekasno. Mi. D.

Plja~ka{a otjerao alarm Iz prodavnice Konzum odneseno 400 KM

PU [KA I RUKAVICEPrilikom pre tresastana prona|eni

su pu{ka,ruka vice i kapako je je koris tio

u razbojni{ tvima

VI SOKO Obdukci ja potvrdila uzrok smrti dva brata

Preminuli usljed gu{enja

Sa uvi|aja u Dubravama kod Visokog

Op}inski sud u Tuzli ju~er je odre-diojednomjese~nipritvor25-godi{-njem Indiru Halilo vi}u i 19-godi{-njemEl visu \uvi, dvo jici od pet uha-p{enihprilikompro{losedmi~neak-ci je MUP-a TK-a na razbi janjugrupedilera u Tuzli. Rani je su, kao {to smoobja vili, pritvoreni Zlatan Av di} i

AdnanFazli}, tako|er Tuzlaci."Halilo vi} i \uvo su tokomdecem-

bra prodali manju koli~inu drogeodre|enim osobama. Prilikompre-tresa stana i pomo}nih objekata,ko jekoristiHalilo vi}, u sklopu ope-rati vne akci je MUP-a TK-a pro-na|eno je vi{epaketi}a marihuaneukupne teìne oko 13 grama", saop-{tili su ju~er iz Tuìla{tva TK-a, na ~iji

je pri jedlog Op}inski sud u Tuzlipritvorioosumnji~ene.

Ina~e, iz Tuìla{tva su ju~er potvrdili da je D.Lj. iz Tuzleuhap{enpri-likom pretresa u [i Selu, pu{ten na-konispiti vanja, s obzirom na to da jepolici jaut vrdila da ni jevlasnik6,8 ki-lograma marihuane prona|ene ublizininjego ve ku}e. Tako|er, ju~ersu prezentiranirezultatianalizeuzo-raka prona|ene marihuane.

"Vje{ta~enjem je ut vr|eno da se ra-di o marihuani ko ja je fazi raspada-nja, te je naj vjero vatni je sta jala du i

vremenski period. Mala je vjero va-tno}a da bi takva droga mogla bitistav ljena u promet", naglasili su izTuìla{tva. A.[e.

TUZLA Pritvorene jo{ dvi je osobe

Zapli jenjena marihuanau fazi raspadanja



OGLASI OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.10



(Od na{e stalne dopisniceiz Zagreba)

@rtve maso vnihsilo vanja u ve-likosrpskoj agresi ji na Hrvatsku jo{ traèprav du. Dokpoliti~ari{u-te, ene {iromHrvatske pruàjuim podr{ku. Vi{e od 1.700 pisamau ko jima se traì da se maso vnasilo vanja hrvatskih èna '90-ihtretira ju kao ratnizlo~in,a po~ini-teljiprocesuira ju i kazneposlano

je predsjednicimaRepublike, Vla-de i Hrvatskog sabora.

Po jedinci@ene iz Neza visnogsindikata

Brodosplita, za jedno sa ~lanica-ma udruge @ene u Domo vin-skomratu, doni jele su pri je dvadana ova pisma u Zagreb i

uru~ile ih Drà vnomod vjetni{-tvu (DORH). U pismimapotpo-re zahti je va se da se ènamako je su silo valipripadnici agre-sorske vojske zakonski priznastatus `rta va ratnog zlo~ina,odnosnostatusstopostotnihci-

vilnih`rta vaposebnekategori-

je, i sukladnotome, da im se osi-gurapra vi~na materi jalnaod{te-

ta za strahoteko je su pretrpjele.Premadostupniminormaci- jama, sveganekolikopo jedina-caodgo varalo je predhrvatskimsudo vimazbogovakvih zlodjela.

Na na ja vudosta ve enormnogbro ja pisama u ko jima se zahti-

je va prav da za rtve maso vnog si-

lo vanja, iz DORH-a je objav ljenoda ni jeupitno da je silo vanjeje-

dan od na~ina iz vr{enja kazne-nogdjelaratnogzlo~ina. DORH je pozvao`rtve da se ja veradida- vanjaiskaza,a skupljanjepisamaprogla{eno je nepotrebnim. Ka-ko je slu`benopriop}eno, Od vje-tni{tvoradi na odre|enom bro-

jupredmetazbogkaznenihdje-

laratnihzlo~inapo~injenihsilo- vanjem, u di jelupredmetado{lo je do procesuiranjapo~initelja pasu podignute optu`nice protiv dvo jicezapo vjednikabiv {e JNA,dok se dio jo{ istraùje.

IskaziPredsjednica udruge @ene u

Domo vinskom ratu Mari ja Sli-{ko vi} isti~e da su mnoge `rtveratnog zlo~ina silo vanja svo jeiskaze ve} da vale nadle`nima,polici ji i Drà vnomod vjetni{tvu.Identifciral e su n ekada{njemu~itelje, na vele njiho vo ime iprezime, ali sve do danas osta-lo je samo na tome. Sli{ko vi} je

prva prikupila i obja vila ispo vijesti silo vanih ` ena u k njizi„Sun~ica“, a publiciranje ovihsvjedo~ansta va potaknulo jeakci ju„Tisu}u pisama“. Smatrase da je naj ve}i broj `rta vasilo-

vanja s podru~ja Vuko vara.J. DIZDAR

REGIONOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 11

VIJESTI

Optu`nica protivHorvatin~i}a

Op}insko dràvno odvjetni{tvo u [i-beniku podiglo je ju~er optu`nicu pro-tiv zagreba~kog poduzetnika TomislavaHorvatin~i}a zbog po~injenja kazne-nog djela izazivanja pomorske nesre}e.Stavlja mu se na teret da je 16. avgus-ta u akvatori ju Primo{tena upravljao mo-tornom jahtom Sana Marina u suprotnos-ti s odredbama Pomorskog zakonika iPravilnika o izbjegavanju sudara namoru, odnosno da ni je postupao uskladu s propisanim du`nostima i pra-vilima navigaci je. Uklju~io je automat-ski pilot i glisirao prevelikom i neprimjer-nom brzinom. Osim toga, ni je izvi|ao putplovidbe radi preduzimanja mjera sigur-nosti i rizika od sudara niti promatraookolni pomorski put. Tom prilikom je po-ginuo bra~ni par iz Itali je.

Smi jeniti Dra{kovi}aJo{ sedam funkcionera SPO-a iz

beogradskog op{tinskog odbora zatra ilo je ju~er ostavku predsjednika stranke Vu-ka Dra{kovi}a. U zahtjevu dostavljenommedi jima, sto ji da su oni Dra{kovi}evu os-tavku traìli zbog, kako navode, kr{enjastatuta i programa stranke, kao i sveop-{teg stanja u SPO-u. Saop{tenje sa istimnavodima u ~etvrtak su dali i funkcione-ri SPO-a iz Bora. S druge strane, potpred-sjednik stranke Aleksandar Jugovi} je na-zvao navode ~istim falsifikatom zbog ko-

jeg }e neko morati da odgovara i poru~ioda u SPO-u nema podjela.

Jahja ga protivblokade prelaza

Predsjednica Kosova Atifete Jahjagausprotivila se ju~er blokadi administra-tivnih prelaza izme|u Srbi je i Kosova, ko-

ju je za danas na javio pokret Samoopre-deljenje, i pozvala stanovnike ju`nepokra jine da ne ometa ju slobodan pro-tok ljudi i robe. Pripadnici Samooprede-ljenja na javili su rani je da }e blokiratiadministrativne prelaze Merdare i BelaZemlja. Ambasade Francuske, Nje-ma~ke, Itali je, Velike Britani je i SAD-a uPri{tini ju~er su pozvale pripadnike Sa-moopredeljenja da se uzdrè od nasiljaili provokaci je kosovske polici je.

Zabrana \eli}u iKara|or|evi}imaZamjenik kosovskog premi jera Haj-

redin Ku}i odbio je zahtjev princa Ale-ksandra Kara|or|evi}a i princeze Kata-rine i biv{eg potpredsjednika VladeSrbi je Boìdara \eli}a da posjete srpskemanastire na Kosovu. Kako je preni je-la Radio-televizi ja Kosova, prin~evski parKara|or|evi} i \eli} je namjeravao da po-sjete Pe}ku patri jar{i ju i manastir Viso-ki De~ani. Izvor kosovske televizi je je ka-zao da je ta odluka donesena u znak re-ciprociteta, zbog toga {to kosovski mi-nistar za di jasporu Ibrahim Makoli u ~et-vrtak ni je mogao posjetiti Bu janovac iPre{evo, prenosi Fena.

SLOVENIJA Politi~ka korupci ja ili borba za vlast

Jan{a op tuìo Janko vi}aza kupo vanje glaso vaIdu}e sedmice }e predsjednik Tuerk odràti konsultaci je sa strankama te pono vo predloìtimandatara - Janko vi}a ili nekog drugog, a nisu isklju~eni ni no vi izbori

DORH-u uru~eno vi{e od 1.700 pisama

Silovane ène `rtve ra tnog zlo~ina?Zahti je va se da se silo vanim ènama zakonski prizna status stopostotnih

ci vilnih `rta va rata i da im se osigura materi jalna od{teta

Alternati vnikandidatza sastav -ljanjeno veslo venskeVladeJanezJan{a i predsjednici politi~kihstranaka s ko jimapoku{a vasas-ta vitikoalici juoptuìli su ZoranaJanko vi}a da je neuspje{nopoku-{aokupitiglaso venjiho vihzastu-pnika kako bi dobio potrebnu

ve}inu za poloàj predsjednika vlade, u ~emu ni je uspio.

Ozbiljan kandidat- Pra vi su problem oni ko ji su

èljeli do}i na vlast politi~komkorupci jom, rekao je Jan{a u ~et-

vrtak u emisi ji„Pogledi“ Slo vensketele vizi je, te dodao: - Ljudi iz Jan-ko vi}evestranke u sri jedu su tvrdi-li da su dobili 3-4 glasa iz na{ihstranaka, a da nisurekliko ji su tozastupnici i koliko ih je to ko{talo.

PredsjednikParlamentaGregor Virant rekao je da je bio zgroènatmoserom na sjednici Parla-menta i kako je Janko vi}poku{aoosiguratipotrebnu ve}inu.

- Atmosera je sugerisala da jedo{lo do kupo vineglaso va i po-liti~kog me{etarenja, rekao je

Virant te dodao da su zbog toganjego vi zastupnici opstruiralitajnoglasanjekako bi jasnopo-

kazali da ni jedan od njih ni jepre{ao na Janko vi}evu stranu.

Slu`beni kandidat predsje-dnikarepublike Danila Tuerka

za mjesto no vog predsjednika vladeZoranJanko vi} dobio je 42glasa, 4 manje od potrebne na-tpolo vi~ne ve}ine, te ni je uspioormirati v ladu li je vog centrasa SD-om i DESUS-om.

PredsjednikParlamentaGregor Virantizja vio je da sadapredsjednik dràveDaniloTuerknakonno vihkonsultaci ja sa strankama trebapono vnopredloìtimandatara zasastav no ve vlade. Pri tome semoèodlu~iti da pono vopredloìJanko vi}a ili se odlu~iti za drugogmandatara, a isto mogu u~initi iparlamentarnestranke ili skupineod najmanje10 zastupnika. Tuerk

je nakon glasanja rekao da mu jeào {to Janko vi}ni jeizabran, jer je jedinidokazao da je ozbiljankan-didat, te je dodao da Janko vi} imanjego vupunupodr{ku.

Tuerk je rekao na konerenci- ji za no vinare da se u parla-mentuvidjelomnogopoliti~kog

driblinga, kao i da su poslanicizabora vili da su se ulaskom uParlament na izborimaoba veza-linarodu, a ne strankama.

Prilika za Jan{uLjubljanski dne vnik Delo u

ju~era{njemkomentarukritiku jepoliti~are - ko jima su punaustaobe}anja o transparentnosti i po-liti~koj principi jelnosti - da vode

ra~una samo o tome kako }enjimabitibolje. „Neki èle da iz-bjegnukriminalneoptu`be i dazado vol je mani ja~nu glad za

vla{}u, dok drugi ovo vide kao veliku priliku da u~estvu ju udistribuci jionoga {to je jo{ pre-ostalo”, isti~e Delo.

Janez Jan{a i Gregor Virant: Vladadesnog cen ra?

LI^NA KORISTLjubljanski dne vnik Delo u ju~era{njemkomen taru kri tiku je poli ti~are ko jima supuna us ta obe}anja o transparen tnos ti ipoli ti~koj principi jelnos ti da vode ra~una

samo o tome kako }e njima bi ti bolje

Dok po i i~ari {u e, ène ènama pru aju podr{ku



SVIJET OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.12

VIJESTI

Turska: Tu`ba protivvojvotkinje od Yorka

Sud u Turskoj podigao je optu`nicu

protiv britanske vojvotkinje od Yorka za

tajno snimanje siroti{ta u njihovoj zemlji.

Sud je optuìo Sarah Ferguson da je ne-

zakonito snimala i naru{ila privatnost pe-

tero djece, prenosi Tanjug. Ona }e, ako

bude progla{ena krivom, morati da se

suo~i sa maksimalnom kaznom od

22,5 godina zatvora. Datum su|enja jo{

ni je poznat. Ferguson, biv{a supruga

princa Andrew, tajno je otputovala u Tur-

sku 2008. kako bi napravila dokumen-tarac o siroti{tima za jednu britansku pri-

vatnu televizi ju. Na snimcima se vide dje-

ca vezana za krevete, kao i lo{i uslovi

u siroti{tima blizu Ankare. Iz britanskog

ministarstva unutra{njih poslova nisu

èljeli dati nikakve odgovore u vezi sa

izru~enjem Ferguson.

Desetine mrtvih uosvetni~kom napadu

Vlasti Ju`nog Sudana saop}ile su da

je 57 osoba ubi jeno, a najmanje 40 ih

se smatra nestalima nakon plemenskog

osvetni~kog napada, prenosi Index.hr.

Grupa od 400 naoruànih napada~a iz

etni~ke grupe Murle zapalila je tri sela

i ubila 57 pripadnika Lou Nera, a napad

se dogodio u dràvi Jonglei. U toj su

dràvi pripadnici Lou Nera 23. decem-

bra po~eli s vi{ednevnim masovnim na-

padima na suparni~ko pleme Murle. Stra-

hu je se kako su stotine ljudi poginule,

a desetine hiljada gra|ana pobjegle iz

podru~ja proètog stalnim sukobima. Na-

kon dugogodi{njeg ratovanja sa Suda-nom Ju`ni je Sudan pro{le godine po-

stao najnovi ja svjetska zemlja, no u toj

mladoj dràvi trenutno vlada veliko

me|uplemensko nasilje.

Turkmenistan ukinuo jednopartijski sistem

Zakon ko jim se ukida jednopartijski

sistem u Turkmenistanu stupio je na

snagu ju~er, godinu nakon {to ga je

na javio predsjednik Gurbanguli Berdi-

muhamedov, predsjednik te zemlje u

centralnoj Azi ji, jedne od najzatvore-

ni jih na svi jetu, prenosi Fena. Su{ti-

na ovog zakona je da ukine monopolDemokratske stranke osnovane 1991.

na pepelu sovjetske Komunisti~ke

parti je. Stranka ko ja èli da dobi je do-

zvolu treba da ima najmanje hiljadu

~lanova, a njene rukovode}e struktu-

re treba da se nalaze isklju~ivo na te-

ritori ji Turkmenistana.

Politi~ke stranke nema ju pravo da

budu finansirane iz inostranstva ni

da posjedu ju bankovne ra~une izvan

zemlje.

Iranski predsjednik o reakci jama na nuklearni program svo je zemlje

Ahmedinedàd: Vri je|ajuna{u zemlju i na{ narod

Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinedàd izja vio je u Qui-tu, u Ekvadoru, da }e se njegov narod odupri jeti sve ja~im pri- tiscima me|unarodne za jedni-ce u vezi s nuklearnim progra-mom, ustvrdiv {i da je Zapad za- bri nut zbog iranske neza vi-snosti. "Zapad je odlu~io da iz-

vr{i ja~i pritisak na nas. Oni vri je|aju na{u zemlju i na{ narod. Jasno je da }e da }e seiranski narod odupri jeti", izja-

vio je {e iranske dràve na no-

vinskoj konerenci ji u Quitu,gdje je za vr{io turne ju po ~eti-ri latinoameri~ke dràve, prenosi Fena.

Poli ti~ki izgo vor

"Nuklearke su samo politi~kiizgo vor. Ci jeli svi jet zna da Iranne nasto ji proizvesti atomskubom bu", dodao je Ahmedi-nedàd. "Problem ni je iranskinuklearni program. Problem jenjegov progres i njego va neza-

visnost", dodao je on. Za vri jemeturne je, u toku ko je je posjetio

Venecuelu, Nikaragvu, Kubu iEkvador, {e iranske dràve dobio je podr{ku tamo{njih lidera

za njegov ci vilni nuklearni program.U me|u vremenu, predsjednik

SAD-a Barack Obama i izraelskipremi jer Benjamin Netanyahurazgo varali su teleonski o sada{-njem stanju s Iranom i o napo-rima me|unarodne za jedniceda prati kako Teheran iz vr{a vasvo je me|unarodne ob veze, sa-op}ila je Bi jela ku}a. Razgo vor sedogodio nakon atentata u Tehe- ranu u ko jem je ubi jen nau~nik

po vezan sa spornim iranskimnuklearnim programom. Ame- ri~ki ministar odbrane Leon Pa- netta rekao je da Washingtonima ide je o tome ko sto ji izaubistva iranskog nuklearnog f-zi~ara ove sedmice, ali da nezna ju pouzdano, me|utim, sigurno je da SAD ni na ko ji na~innisu umi je{ane.

"Mogu vam re}i jednu stvar:SAD nisu u to umi je{ane. To ni-

je ono {to rade SAD", rekao jePanetta, prenosi Srna. I izraelski

predsjednik Shimon Peres izjavio je da ne zna za eventualnuupletenost svo je zemlje u neda- vno ubistvo iranskog nuklearnognau~nika u Teheranu.

Napad

Mu{karac na motociklu sta vio je magnetnu bombu na auto-mobil iranskog nuklearnog f-zi~ara Mustae Ahmadi ja Ro{a-na (32) u prometnoj ulici u blizini uni verziteta u Teheranu u

vri jeme jutarnje {pice u sri jedu.Iran je okri vio izraelske i ameri~ke agente da su iza ubistva Ro-{ana, ali isti~u da to ne}e pore-metiti nuklearni program Te-

herana. Ovo je peti napad na te-hni~ke ek sperte ko ji rade na nu- klearnom programu zemlje posljednje dvi je godine. Iranskikonzer vati vni medi ji pozvali suna osvetu je vrejskoj dràvi. Iranpori~e da èli razviti nuklearnooru`je i tvrdi da je njegov program miroljubiv, ali zapadnezemlje sumnja ju u suprotno, a

Vi je}e sigurnosti UN-a je ve}preduzelo ~etiri kruga sankci japrotiv Teherana.

Washington ima ide je o tome ko sto ji iza ubistva iranskog nuklearnog fizi~ara, ali ne znapouzdano, me|utim, sigurno je da SAD ni na ko ji na~in nisu umi je{ane, kazao je Panetta

Mahmud Ahmedinedàd: Iran }e se odupri e i sve ja~im pri iscima

Inspektori IAEA uskoro u TeheranuIran }e prihvatiti posjetu inspektora IAEA na svo joj teritori-

ji kra jem januara s ciljem ras vjetlja vanja optu`bi da nuklear-ni program Teherana ima vojni karakter, izja vili su ju~er diplo- mati, prenosi Fena. Posjeta ko ju }e predvoditi gla vni inspektor

Agenci je za atomsku energi ju (IAEA) Herman Nackaerts trebala bi se realizirati naj vjero vatni je 28. januara, ali to jo{ ni jekona~no, rekao je jedan zapadni diplomat za agenci ju AFP. Je- dan drugi diplomat je rekao da }e se dolazak, ko ji se organi-zira dva mjeseca nakon {to je iz vje{taj agenci je UN-a po ja~aosumnje u razvoj nuklearnog oru`ja od Teherana, dogoditi naj- vjero vatni je u posljednjoj sedmici ovog mjeseca.

Rusi ja je u petak osudila pri jedlog name- tanja na tnog embarga Iranu te mogu}u

vojnu akci ju protiv reìma sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada, {to se tuma~ikao o{tri je upozorenje Zapadu.

"Zapad èli u Iranu i Siri ji izazvati pro- mjene reìma i zato predlaè na tni embargo i vojnu akci ju", izja vio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslo va Gena-dij Gatilov.

Rusi ja je prihvatila neke sankci je Vi je}asigurnosti Iranu, no kao i Kina sada seproti vi embargu na iransku na tu, o ~emusu se na~elno saglasile evropske zemlje iSAD. EU treba odluku o no vim sankci jamadoni jeti 23. januara po{to je Iran obja vio da

je po~eo 20-postotno oboga}ivanje urana

u postro jenju Fordo. Tradicionalna sa ve-znica Siri je ko ja kupu je rusko oru`je Rusi-

ja je dosad blokirala sve pri jedloge rezolu-ci je Vi je}a sigurnos ti UN-a ko jima seosu|uje Asado vo gu{enje protu vladinihprotesta. Moskva, naime, drì da je pogri-

je{ila jer se ni je usproti vila rezoluci ji Vi je}asigurnosti UN-a protiv Libi je ko ja je Zapa-du posluìla za vojnu akci ju i ru{enje Mu-amera Gadaf ja.

Moskva ocjenju je da ni{ta ni je dobila zauz- vrat, rekao je Viktor Kremenjuk s Instituta SAD- Kanada, prenosi Fena. "Rusi ja se po~inje su- protstav ljati ci jelom svi jetu", rekao je Kreme-njuk, ko ji kao i drugi analiti~ari drì da je ru-ska vanjska politika postala tvr|a s pribliàva-njem predsjedni~kih izbora.

Zapad èli izazva tipromjene reìma uTeheranu i Damasku

Genadij Ga tilov: O{ ri e upozo enje Moskve

Rusi ja osudila mogu}i naf tni embargo Iranu i vojne akci je u Siri ji



SVIJETOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 13

U sukobusnagasigurnosti i {i-itskih demonstranata ju~er jeubi jen jedanmladi} i tro jicara-njena u regionu Katif u Saudij-skojArabi ji, izja vili su akti visti u

toj zemlji, prenosi Fena. Akti- visti u ovoj zemlji tvrde da jeIsam Mohamed (22) ubi jen sa

vi{ehitaca, prenosi AFP. Od tro- jicedemonstranatako ji su ranje-ni, jedan je pogo|en na kontrol-nom punktu na ulazu u selo.

Snage sigurnosti otvorile su vatru na demonstrante nakon{to je nekolikokamenicapogo-dilonjiho vovozilo u {iitskomse-lu Al-Avami ja u naf tombogatomregionuKatif. Do sukoba je do-{lonakon odràvanjaprotesta u~etirisela u Katifpro vinci jigdje

je mahom {iitsko stano vni{tvozahti je valo o sloba|anje poli-ti~kih zatvorenika, prestanak

vjerske diskriminaci je i refor-

me, prenose agenci je.Protesti{iitau~estali su nakon

marta pro{le godine kada suprotesto valizbognasilnoggu{e-nja protesta isto vjernika u Ba-hreinu. Sukobi su intenzi viranii tokomno vembra 2011. U pro-testima je uhap{enovi{e od 400osoba, tvrde pripadnicihuma-nitarnih organizaci ja, a po~et-komovogmjesecavlada u Ri ja-duobja vila je listu traènih zbog{iitskepobune na ko joj su jo{ 23osobe. Ministarstvo unutarnjihposlo va tvrdi da ljudi na listinelegalnoposjedu ju oru`je, ot-

varali su vatru na polici ju i voj-

sku, blokirali saobra}aj i uni-

{ta valipri vatnu i ja vnu svo jinu,prenose agenci je. [iiti ko ji su

manjina u vahabisti~koj saudij-

skoj kralje vini, ve}insko su sta-no vni{tvo u Isto~noj pro vinci ji

Saudijske Arabi je.

VIJESTI

Nova procjenaBreivikovog stanja

Norve{ki sud ju~er je naredio pro-vo|enje nove psihi jatrijske procjene nadmasovnim ubicom Andersom BehringomBreivikom, nakon {to je po svr{etku prveprogla{en neura~unljivim, pi{e agenci-

ja AP, prenosi Index.hr. Sutkinja WencheElizabeth Arntzen na saslu{anjuodrànom u Oslu je rekla kako je novaprocjena potrebna zbog u~estalih kriti-ka na ra~un rezultata prve, ~iji su nala-zi uputili kako bi Breivik umjesto sluènjazatvorske kazne, trebao biti primljen upsihi jatrijsku ustanovu. Za novu procje-nu odre|ena su dva norve{ka psihi jatra

Agnar Aspaas i Ter je Toerrise.

SAD povla~e 7.000vojnika iz Evrope

SAD }e povu}i 7.000 od 81.000 ame-ri~kih vojnika stacioniranih u Evropi, uokviru nove ameri~ke odbrambene stra-tegi je i mjera {tednje u budètu Penta-gona, izjavio je ministar odbrane Leon Pa-netta, prenosi Fena. "Pentagon }e povu}idvi je od ~etiri borbene brigade kopnenevojske stacionirane u Evropi, {to je uku-pno 7.000 ljudi", izjavio je Panetta za AF-PS, nezavisnu novinsku agenci ju Penta-gona. Ove borbene brigade, svaka od po3.500 ljudi iz kopnene vojske, ~ija loka-ci ja ni je precizirana, bit }e zami jenjenirotiranjem razli~itih jedinica, precizirao

je {ef Pentagona za AFPS.

Japan: Premi jerreo granizovao kabinet

Premi jer Japana Yoshihiko Noda iz-vr{io je ju~er reorganizaci ju kabineta ka-ko bi promovisao di jalog sa opozicionimparti jama radi dobi janja podr{ke zapri jedlog o pove}anju poreza na promet,prenosi Srna. Vlada Japana u punom sa-stavu podni jela je ju~er ujutro ostavkuna zahtjev premi jera Node. On je li~noprimio ostavke od ministara na vanre-dnoj sjednici kabineta. Katsuya Okada,generalni sekretar Demokratske parti-

je Japana (DPJ) imenovan je za zamje-nika premi jera. Premi jer je zami jenio iministra odbrane Yasua Ichikawu na ~ijemjesto je do{ao Naoki Tanaka, predsta-

vnik DPJ u gornjem domu parlamenta.

Nasilje na pro tes tima u Saudijskoj Arabi ji

Mi janmar je ju~er pustio iz zatvoramnogeprominentne disidente, no vi-nare, studentske vo|e i biv {egpremi-

jera u okviru velike predsjedni~keamnesti je zatvorenika, najno vi je useri ji iznena|uju}ih i ohrabru ju}ihpotezano vih ci vilnihvlasti.

Izgradnja zemlje

Osloba|anje oko 200 politi~kih ak-ti vista i vo|a etni~kih manjina u pe-tak, ko je su pot vrdile njiho ve poro-dice, dio su predsjedni~ke odluke opu{tanju 651 zatvorenika u Mi jan-maruko ji }e, kako je obja vio drà vniradio, u~estvo vati u izgradnji zemlje.U toj grupi su i ~lano viGeneraci jestu-

denata 88 ko ja je sinonim demo-kratskeborbe u zemljinekadaznanojkao Burma. Oni su predvodilipobu-nuprotiv vojne hunte 1988. ugu{enuu krvi sa hiljadama poginulih. Am-nesti ju je pozdra vila kao poziti vanznak i parti ja demokratske l iderke

Aung San Suu Kyi.Biv {eg studentskog vo|u Min Ko

Nainga, ko ji je od 1988. sve vri jeme

pro veo u zatvoru, pozdra vila je velikago-mila svi jetaprilikom izlaska iz zatvorau aunggyi, 545 kilometara sje vernood gla vnoggrada. Me|uoslobo|enimasu i njego ve kolege studenti i ugledni

vo|a plemena [an, Khun Htun Oo, koji je zbog pobuneizdràvaokaznu od 93godinezatvora.

Nacionalnopomirenje

Amnesti ja politi~kih zatvorenika odpredsjednikaTeinSeina ima za cilj na-cionalnopomirenje i njiho vo uklju~enjeu politi~ki proces, rekao je za AFPpred-sjednik vlade. Na listi je ibiv {i premi jeri {ef vojne oba vje{tajne slu`be KhinNyunt, ko ji je bio u ku}nom zatvoruna-

konunutra{njeborbe za vlast2004. On je pozdra vio di jalog no vih vlasti i SanSuu Kyi i rekao da se vi{ene}emi je{atiu politi~ka zbi vanja. SAD i EU ohrabre-nereformskim potezimano vih vlasti odpro{le godine tra ile su osloba|anjesvih politi~kih zatvorenika i sklapanjemira sa svim pobunjenim plemenimapri jenego {to budurazmotrileukidanje

sankci ja Mi janmaru.

U sukobima je ubi en jedan demonstrant i tro icaranjena

Oslobo|eni naj vi{ipoliti~ki zatvorenici

Iznena|uju}ii ohrabru ju}ipo tez no vih

mi janmarskih vlas ti

SAD i EU zatraìle osloba|anje svih politi~kih zatvorenika i sklapanje mira sa pobunjenim

plemenima pri je nego {to budu razmotrile ukidanje sankci ja Mi janmaru

Sukob snaga sigurnos ti

i {iitskih demonstrana ta

R e u t e r s

Me|u amnes i anima je i biv{i premi er Khin Nyunt



CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 008 - 14. 1. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.577920 1.581875 1.585830Kanada 124 CAD 1 1.498533 1.502289 1.506045Hrvatska 191 HRK 100 25.847117 25.911897 25.976677ê{ka R 203 CZK 1 0.076658 0.076850 0.077042Danska 208 DKK 1 0.262346 0.263004 0.263662Ma|arska 348 HUF 100 0.629925 0.631504 0.633083Japan 392 JPY 100 1.989538 1.994524 1.999510Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864Norve{ka 578 NOK 1 0.253599 0.254235 0.254871[vedska 752 SEK 1 0.219473 0.220023 0.220573[vicarska 756 CHF 1 1.612347 1.616388 1.620429

Turska 949 TRY 1 0.825201 0.827269 0.829337 V.Britanija 826 GBP 1 2.341504 2.347372 2.353240SAD 840 USD 1 1.527633 1.531462 1.535291Rusija 643 RUB 1 0.048165 0.048286 0.048407Srbija 941 RSD 100 1.869462 1.874147 1.878832

SDR (Special Drawing Rights) na dan 12. 01. 2012 = USD 1.52743SDR (Special Drawing Rights) na dan 12. 01. 2012 = BAM 2.345627

BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.14

Prosje~na mjese~naispla}ena

neto plata po zaposlenom zano vembar 2011. u Federaci jiBiH iznosila je 829,09, a brutoplata 1.265,26 KM, pokazu junajno vi jipodaciFederalnogza-

voda za statistiku.

Prosje~naispla}enanetoplatapo zaposlenom za no vembar2011. nominalno je ve}a za 1,4posto u odnosu na mjesec rani je.

Naj vi{anetoplatazabiljeèna je u oblasti proizvodnje i snab-di je vanja elek tri~nom energi-

jom, prirodnimgasom i vodom- 1.339,46 KM.

Prosje~na ispla}enabrutopla-ta po zaposlenom za no vem-bar 2011. nominalno je ve}a za1,5 posto u odnosu na oktobar2011.

Naj vi{abrutoplatazabiljeèna je u oblasti fnansijskog posredo- vanja - 2.083,87 KM.

FBiH: Prosje~nane to pla ta 829 KM

Delegaci ja Evropske uni je uBiH dosta vila je Upra vi za indi-rek tnooporezi vanje BiH i Vanj-skotrgo vinskoj komori BiH oba-

vi jest u ko joj podsje}a bosan-skohercego va~ke organe Upra-

ve i pri vrednesubjekteko jiima- ju poslo vne odnose sa zemlja-ma EU da ulaskom RepublikeHrvatske sredinom 2013. go-dine u ~lanstvo EU granicaHrvatske sa BiH posta jevanjskagranica EU prema t re }imdràvama.

U skladu sa ovim, bh. pri vre-dnisubjekti mora juposjedo va-tiEORIbroj (identifkaci ja i re-gistraci japri vrednihsubjekata),odnosno oni ko ji do sadanisuposjedo vali EORI broj, mora juispunitioba vezuregistriranja uEORI sistempri vrednih subje-

katapri je nego {to pokrenuje-dnu od poslo vnih akti vnosti uEU.

A te akti vnosti su podno{enjezbirne deklaraci je ili carinskedeklaraci je, zatim podno{enjeizlazne ili ulazne deklaraci je,kori{tenje uslugepri vremenogskladi{tenja u skladu sa ~la-nom 185. CCIP-a, podno{enjezahtje va za dobi janjeovla{tenjau skladu sa ~lanom 324. stav a.ili ~lanom 372. CCIP-a, te po-dno{enje zahtje va za izda va-nje uvjerenja o statusu ovla-{tenog pri vrednog subjekta uskladu sa ~lanom 14. stav a.CCIP-a.

Pokretanjem jedne od na ve-denihposlo vnihakti vnosti, pri-

vredni subjekti registrirani nateritori ji BiH, a ko ji do sada ne

posjedu ju EORIbroj, oba veznisu da samo prvi put podnesuzahtjev za izda vanje bro ja ko jinakon togamogukoristiti za svecarinskepostupke na podru~juci jele Evropskeuni je. Zahtjev seupu}ujenadle`nim organima uzemlji ~lanici, prvoj u ko joj }epokrenutijednu od na vedenihakti vnosti. Spisak organa za-duènih za izda vanjeEORIbro-

ja u svakoj zemlji~lanici objav -ljen je na internet-stranici DGTAXUD.

Kako je saop}eno, oba vezapodno{enja i dobi janja EORIbro japri je nego po~ne carin-s ki p ostupak u EU ubrza vaproces carinjenja i spre~avablokiranjecarinskihdeklaraci-

ja i ulaznih/izlaznih zbirnihdeklaraci ja.

Oba vezno posjedo vanje EORI bro ja

Ubrzanje procesa carinjenja

Dobrasaradnja dva entitetskaministarstvapo ljopri vrede i do-go vorko ji su ministriju~er ima-li u Sara je vuu najskori jevri jemerezultira}ekreiranjemjedinstve-nih rje{enja u podstica jima zaagrar i izvoz na{ih poljopri vre-dnih proizvoda u Evropskuuni-

ju.“Hrana ne smi je da poskupi“,

kazao je ederalniministarpoljo-pri vrede, vodopri vrede i {umar-stva Jerko Ivanko vi} Li jano vi},prenose}i no vinarimarezultaterazgo vorako je je imao sa minis-

trom za ovaj resor u RS-u Miro-sla vomMilano vi}em.

Uklanjanje prepreka

Razgo vor je bio posve}en sis-temskimrje{enjima: ujedna~ava-njupodstica ja za poljopri vredu,da`bina za pregled namirnicaprilikom izvoza, za{titi doma}eproizvodnje i uklanjanjudrugih

prepreka u ovoj oblasti. Ishodnekih od mjera umnogomeza vi-

si od akti vnostiVi je}a ministaraBiH. S tim u veziministar Miro-slavMilano vi}na ja vio je ja~ipri-tisak dva ministarstva na Vi je}eministara kako bi se pod hitnopo~eloba vitiovimpitanjima i do-nositirje{enja.

Hitna reakci jaVi je}a minista-ra BiH neophodna je i zbog~inje-nice da }e ve} od polo vine ove

godinezbogpristupanjaHrvatskeEvropskoj uni ji plasmanana{ih

poljopri vrednih proizvoda u tususjednu dràvu, ali i Uni ju, bitirigorozni ji.

Mili jarda KM

Ve} sada je jasno da }e se poja vitiproblemplasmana 50 mili-onalitarana{eg mli jeka.

Od toga da li }e, {ta i kako nastvaranju po voljni jih uslo va za

poljopri vrednike i prera|iva~kuindustri ju u tom sektoru raditi

ovo vi je}e, primjeraradi, za visidali }e BiH u 2013. godini mo}i dapristupi evropskim ondo vimaza podsticaj i razvojpoljopri vre-de ili }e izgubitidesetinemilionaeura.

@urnost za jedni~kog pristupaovim pitanjima proizilazi i iz~injenice da doma}i poljopri-

vrednici u ovoj godini mogu

ra~unati na podstica je od samo138 miliona KM (za oba entiteta),

dok }e oni u susjednojHrvatskojbitimili jardu KM.Ministrima je sasvim jasno da

je u tim uslo vimate{kobiti kon-kurentan i zadràti sada{njetrì-{ne pozici je u plasmanubosan-skohercego va~ke hrane van nje-nihgranica, za{tititidoma}uproi-zvodnju i nahraniti sve vi{egla-dnih usta. H.A.

Hrana ne smi je da poskupi

Pri tisak na Vi je}e minis tara BiHEntiteti }e za podstica je u poljopri vredi

izdvo jiti 138 miliona KM, a od idu}e

godine mo}i }emo pristupiti evropskimfondo vima za razvoj poljopri vrede

En i etski minis ri ja~aju sa adnju Fo o: D. ]UMUROVI]

Takse

No vinarima je re~eno dataksa za oba vezni veteri-narski i otosanitarni pre-gled namirncaìvotinjskogpori jekla, odnosno izvozmli jeka za bh. izvoznike uHrvatsku iznosi 500 KM, au obrnutom smjeru 50 KM.



BIZNIS/BERZEOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 15

îsto}a a.d. Banja Luka 1,07(A) 0 1,07 1,07 1.662 1.778,34

Elektro Doboj a.d. Doboj 0,618 -1,9 0,62 0,612 2.919 1.804,76RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik 0,221 -15 0,221 0,221 51.409 11.361,39Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,5 -0,66 1,52 1,5 16.795 25.254,85

ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 3,3 -17,5 3,3 3,3 92 303,60ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka 4,28 2,64 4,29 4,19 1.378 5.899,72ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 3,3 0 3,3 3,3 2 6,60ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5 0 5,05 4,99 512 2.557,99ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 5,14 0,59 5,15 5,13 1.722 8.854,24

Agrokrajina a.d. Banja Luka 0,3 0 0,3 0,3 136.570 40.971,00Cvje}ar a.d. Banja Luka 0,11 0 0,11 0,11 1.555 171,05Gra|evinsko zanatstvo a.d. Trebinje 0,1 0 0,1 0,1 10.740 1.074,00Palas a.d. Banja Luka 1(A) 0 1 1 57 57,00Integral sistem a.d. Doboj 0,1(A) 0 0,1 0,1 10.623 1.062,30Magrel a.d. Banja Luka 0,11(A) 0 0,11 0,11 18.712 2.058,32Nova trgovina d.d. Br~ko 5 0 5 5 89 445,00Rafinerija nafte a.d. Brod 0,078 2,63 0,078 0,078 1.000 78,00

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 40 -1,23 40,01 40 13.423 5.369,77Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 38,6 0 38,6 38,6 17.000 6.562,00Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 38 -0,11 38,01 38 21.066 8.005,42

Banjalu~ka berza Kursna lista za 14. januar 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs k ursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo 8,20 -0,29 8,20 8,06 1.253 10.270,32 5

ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo 3,93 -1,78 4,00 3,80 1.716 6.745,77 6ZIF Prof Plus dd Sarajevo 3,40 0,00 3,40 3,40 1.087 3.695,80 4

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D 30,50 -4,66 30,50 30,50 917 279,68 1FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. E 30,00 0,00 30,00 30,00 45.000 13.500,00 1FBiH stara devizna {tednja serija M 98,51 0,27 98,51 98,51 2.100 2.068,71 1FBiH stara devizna {tednja serija N 90,00 -0,79 90,00 90,00 3.750 3.375,00 1

Sparkasse Bank dd 99,99 5,81 99,99 99,99 10 999,90 2BH Telecom d.d. Sarajevo 19,00 0,00 19,00 19,00 766 14.554,00 3Energoinvest d.d. Sarajevo 4,00 -0,21 4,01 4,00 2.054 8.219,50 4

Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 45,74 -2,37 45,74 45,74 40 1.829,60 4JP HT dd Mostar 9,00 0,00 9,00 9,00 50 450,00 1JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo 20,00 -0,84 20,00 20,00 604 12.080,00 3Sarajevo osiguranje dd Sarajevo 5,07 -0,65 5,15 5,00 2.891 14.648,80 6[ipad komerc dd Sarajevo 2,00 4,58 2,00 1,99 885 1.767,83 3

Bihacka Pivovara d.d. Bihac 10,50 -4,55 10,50 10,50 700 7.350,00 1Energopetrol dd Sarajevo 18,96 26,41 19,00 18,90 530 10.050,00 5 Vemal dd Te{anj 15,00 0,00 15,00 15,00 540 8.100,00 3

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 14. januar/sije~anj 2012.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Broj

slu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

29,85 $0,89 %

SASX-10 SASX-30

947,16

BIRS

847,06FIRS

1.684,96ERS10

805,83

BIFX 1.528,73 826,13

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

110,404 $0,77 %

2,69 $0,26 %

1.641,40 $0,38 %

602,50 $0,41 %

P[ENICA

607,75 $0,61 %

Jago Lasi}, potpredsjednik GKFBiH

Pred bh. vlastima teàk je zadatak o~uvanja fskalne stabilnosti u 2012. godi-ni, a situaci ja u doma}oj ekonomi ji ovisit}e, pri je svega, o gospodarskim prilikamau Evropskoj uni ji, oci jenio je potpredsje-dnik Gospodarske komore Federaci je BiHJago Lasi}.

"Bosna i Hercego vina ugla vnom po-slu je s EU i ako Uni ja u|e u krizu, manja}e biti kupo vina na{eg alumini ja, eljeza,drveta i svih onih roba ko je BiH izvozi, ato nama zna~i smanjenje proizvodnje.

Veliki problem predstav ljat }e ci jene hra-ne i energenata ko je }e naj vjero jatni je i}igore", kazao je Lasi} na kon erenci ji za no-

vinare u Mostaru.

Gubimo na hraniDodao je kako to zna~i da se moramo

okrenuti vlastitoj proizvodnji hrane, s ob-zirom na to da prehrambeni sektor u

vanjskotrgo vinskom defcitu, ko ji }e u2011. iznositi preko sedam mili jardi ma-raka, sudjelu je s goto vo 30 posto.

"Na uvozu hrane i pi}a gubimo ogromanno vac, a goto vo pola od onoga {to uvozimomoèmo sami proizvesti", upozorio je Lasi}.

Na veo je podatak da EU u 2012. na po-ljopri vrednu proizvodnju da je 234 markepo stano vniku, dok ta brojka u Federaci-

ji BiH iznosi 32 marke, odnosno sedam pu-ta manje.No, Lasi} je upozorio na to kako pose-

ban problem s poljopri vrednim potica ji-ma u BiH predstav lja neselekti vnost koddi jeljenja tih potica ja: "Trebalo bi napra-

viti pra vilnik sukladno pra vilniku zemaljaEU i odabrati strogo one robe ko je }e se po-ticati. Kada idemo ovako {iroko, na kra juti potica ji ne ri je{e ni{ta."

Komentira ju}i posljednje poteze VladeFederaci je BiH, ko ja je na ja vila oporezi va-nje naknada za topli obrok i regres, teuvo|enje vi{ih stopa poreza na pla}e ka-ko bi se zakrpila rupa u prora~unu od 350miliona KM, Lasi} je kazao kako, kada se

pogleda ju krajnje brojke, ovi potezi ne mo-gu ri je{iti probleme s defcitom.

Porezi"Sve skupa tu se radi o petnaestak mili-

juna KM, a vama treba 350. Htjeli - ne htje-li morat }e se pra viti zahvati u porezu nadodanu vri jednost. Ne znam za{to bi BiHimala PDV od 17 posto kada zemlje EU, uprosjeku, ima ju PDV od 19,5 i za{to bismo

jedino mi pored Danske, imali jednu sto-pu poreza? Za{to ne bismo uveli dieren-cirane stope PDV-a tako da bogati ji sloj sta-no vni{tva pla}a vi{e?", zaklju~io je pot-predsjednik Gospodarske komore Fede-raci je BiH Jago Lasi}.

POSKUPJET ]Ehrana i energen ti

Lasi}: Ovisni smo o EU

Moramo se okrenuti vlastitoj proizvodnji hrane, s obziromna to da prehrambeni sektor u vanjskotrgo vinskom deficitu,

ko ji }e u 2011. iznositi preko sedam mili jardi KM, sudjelu je

s goto vo 30 posto

Federalna regulaciona komisi ja za elek -tri~nu energi ju (FERK) u petak je doni jelaodluku o pro vo|enju petog tarinog postup-ka po zahtje vu Elek tropri vrede HZHB zadjelatnost opskrbe elek tri~nom energi jomprvog reda. Elek tropri vreda kao razloge zapodno{enje zahtje va na vodi lo{u hidrolo-gi ju, smanjenu mogu}nost proizvodnjeelek tri~ne energi je iz vlastitih proizvodnihobjekata zbog planiranog remonta HE Ra-ma u drugoj polo vini 2012. godine, te na-bav ku nedosta ju}ih koli~ina elek tri~neenergi je na trì{tu za potrebe opskrbe tari-nih kupaca po ci jenama znatno ve}im odci jena nabav ke iz 2010. godine.

Podnositelj zahtje va je cjelokupno pove}anje dodi jelio kupcima na 110kV na-ponskom ni vou, tako da im je predloìopo ve}anje od 33 posto. U skladu sa pla-nom akti vnosti ormalna raspra va to-kom petog tarinog postupka za djelatnostopskrbe elek tri~nom energi jom }e se

odràti 31. januara 2012. godine.U petak se saop}enjem oglasila i Elek -

tropri vreda HZHB. Naime, sa 31.decem-brom pro{le godine isteklo je petogodi{-nje pri jelazno razdoblje u ko jemu sukupci elek tri~ne energi je (na 110 kV i vi-{e) stekav {i status kvalifciranoga kupca,mogli birati opskrblji va~a ili pak samos-talno kupo vati energi ju na trì{tu. No vo

je produljenje toga roka do 31. ma ja ovegodine Elek tropri vredu HZHB pono vnodo velo u iznimno teàk poloàj za poslo-

vanje, budu}i da su na vedeni kupci kaoi svih prethodnih godina odabrali ovo po-duze}e za opskrblji va~a. To je i temeljni

razlog zbog ~ega je Elek tropri vreda HZHBbila prinu|ena uputiti zahtjev FERK-u zapokretanje tarinoga postupka.

Ukoliko FERK bude donosio odluku oposkupljenju, ono bi se odnosilo samona velike potro{a~e, dakle ne na do-ma}instva i ostalu potro{nju.

FERK prihvatio zahtjev Elektroprivrede HZHBCijena viša za 33 pos to?

SA SE: Naj traèni je dionice BIG fondaTokom ju~era{njeg trgo vanja na Sara-

jev skoj berzi - burzi ostvaren je ukupanpromet od 124.514,91 KM (119.984,91KM redo vne berza nske trgo vi ne i4.530,00 KM pri jav lje nog vanber zan-skog prometa). Promet na kotaci ji izno-sio je 39.935,28 KM.

Na kotaci ji kompani ja trgo valo se uiznosu od 10.270,32 KM, promet je os-tvaren dionicama Bosnali jeka d.d. Sa-

ra je vo. Kurs ovog emitenta je iznosio8,20 KM.

Promet na kotaci ji ondo va iznosio je10.441,57 KM, a ostvaren je dionicamaZIF BIG in vesticione grupe d.d. Sara je-

vo u iznosu od 6.745,77 KM. Kurs ovogonda iznosio je 3,93 KM.

Na kotaci ji ob vezni ca ostva ren jepr omet u ukupnoj vri je dnosti od19.223,39 KM.




O B A V J E [ T E N J ENa Ekonomskom fa kultetu Univer ziteta u Sa ra jevu u sri jedu, 15. februara 2012. godine, u 14sati odràt }e se ja vna odbra na ma gistar skog ra da kandidat kinje Selme Kuko, na temu:

Kor porati vno upravljanje u

bankama FBiH — pre gled i kri ti~ki osvrt

Ma gistar ski rad se moè pogleda ti u biblioteci Fa kulteta.

Pristup odbra ni je slobodan.

Na temelju ~lanka 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima Federa ci je Bosne i Her cegovine ("Slu`benenovine Federa ci je BiH", br. 12/03 i 34/03) i Odluke o uvjetima i kriteri jima za imenova nje predsjednika i ~la nova Upra vnogodbora Fonda za studentske zajmove Federa ci je Bosne i Her cegovine ("Slu`bene novine Federa ci je BiH", broj 72/07), upostupku izbora i imenova nja predsjednika i ~la nova Upra vnog odbora Fonda za studentske zajmove Federa ci je Bosne iHer cegovine, federalni ministar obra zova nja i na uke objavlju je

JAVNI KONKURSZA IZBOR I IMENOVANJE PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORAFONDA ZA STUDENTSKE ZAJMOVE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I.Objavlju je se ja vni konkurs za izbor i imenova nje predsjednika i ~la nova Upra vnog odbora Fonda za studentske zajmove Fe-dera ci je Bosne i Her cegovine.Upra vni odbor Fonda za studentske zajmove Federa ci je Bosne i Her cegovine ~ine predsjednik i ~etiri ~la na.

II. Opis pozici jaPredsjednik i ~la novi Upra vnog odbora obavlja ju poslove odre|ene Odlukom o osniva nju Fonda za studentske zajmove Fe-dera ci je Bosne i Her cegovine ("Slu`bene novine Federa ci je BiH", br. 75/6, 51/07 i 83/11), a na ro~ito:

ostva ru ju ciljeve Fonda ut vr|ene Sta tutom; donose program ra da i plan poslova nja Fonda; vr{e izmjene i dopune Sta tuta i op}ih aka ta Fonda; da ju sugla snost na pra vne ra dnje ko je su preuzete u ime Fonda; upravlja ju sredstvima Fonda i odlu~uju o ra spodjeli i upotrebi sredsta va; donose godi{nji obra~un prihoda, te priprema ju financijska i druga izvje{}a; imenu ju osobu ko ja }e zastupa ti i predstavlja ti Fond u slu~aju spri je~enosti predsjednika Upra vnog odbora; vr{e i druge poslove u skla du sa pozitivnim za konskim i podza konskim aktima, te Odlukom o osniva nju Fonda za stu-

dentske zajmove Federa ci je Bosne i Her cegovine.

III. Uvjeti izboraa) Op}i uvjeti

Svi kandida ti mora ju ispunja va ti sli jede}e op}euvjete: da su dràvlja ni BiH; da su sta ri ji od 18 godina; da nisu otpu{teni iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko joj ra zini vlasti u Bosni i Her cego-

vini u periodu od tri godine pri je kandidira nja; da nisu obuhva}eni odredba ma ~lanka IX. 1. Usta va Bosne i Her cegovine;

da nisu iza bra ni du`nosnici, nosioci izvr{nih funkci ja i sa vjetnici u smislu Za kona o sukobu interesa u institucija ma Bosne i Her cegovine ("Slu`bene novine Federa ci je BiH", br. 16/02 i 12/04); da nisu osu|iva ni za ka zneno djelo ili gospodar ski pri jestup; da se protivi njih ne vodi ka zneni postupak.

b) Posebni uvjetiPored op}ih uvjeta iz to~ke III. ovog konkur sa, kandida ti mora ju ispunja va ti i posebne uvjete:

da posjedu ju univer zitet sku diplomu VII stupnja i najma nje tri godine ra dnog iskustva.Prilikom procjene kva lifika ci je i iskustva kandida ta, uzet }e se u obzir i sli jede}i kriterij:

rezulta ti ostva reni u dosa da{njem ra du.Uspje{nost kandida ta u pogledu za dovolja va nja ovog kriteri ja izra zit }e se u bodovima od 1 do 5.

IV. Tra janje imenovanjaPredsjednik i ~la novi Upra vnog odbora Fonda za studentske zajmove Federa ci je Bosne i Her cegovine imenu ju se na periodod ~etiri godine, sa mogu}no{}u imenova nja na jo{ jedan manda tni period.

V. Potrebna dokumentaci jaPri ja va kandida ta treba da sadrè kra}u biogra fi ju, adresu i kontakt-telefon.Uz pri javu, kandidat je duàn dostaviti sli jede}u dokumentaci ju (original ili ovjerena kopi ja):

uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od {est mjeseci); ovjerena kopi ja diplome o ste~enoj stru~noj spremi; uvjerenje da ni je osu|ivan za ka zneno djelo i gospodar ski pri jestup (ne sta ri je od tri mjeseca); uvjerenje da se protiv njega ne vodi ka zneni postupak (ne sta ri je od tri mjeseca); ovjerene izja ve kandida ta u vezi sa to~kom III. aline ja 3, 4. i 5.

VI. Ostale informaci je o postupkuNepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Sa mo oni kandida ti ko ji budu ispunja va li sve uvjete iz ovog konkur sa bit }e pozva ni na inter vju.

Podnositelji pri ja va sa ko jima se ne stupi u kontakt u roku od sedam (7) da na od da na isteka roka za podno{enje pri ja va ne}ebiti uzeti u ra zma tra nje u daljnjem procesu izbora i imenova nja i ne}e im se dostavlja ti odbi jenica u pisa noj for mi.Ovaj konkurs }e se obja viti u "Slu`benim novina ma Federa ci je BiH" i u dnevnim listovima "Oslobo|enje" i "Dnevni list".Konkurs osta je otvoren petna est (15) da na od da na objavljiva nja u "Slu`benim novina ma Federa ci je BiH".

VII. Rok i mjesto za podno{enje pri javaPri ja ve sa traènom dokumenta ci jom mogu se dosta viti osobno ili po{tom preporu~eno, na sli jede}u adresu:

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanostiAnte Star~evi}a bb

88000 Mostarsa na zna kom "Pri ja va na ja vni konkurs - ne otva raj".

MINISTARDamir Ma{i}, v. r.

Broj: 01-106-1/12Mostar, 6.1.2012. god.

OBAVIJESTAdnan Buljina, dipl. krimina lista, ja vno }e bra niti ma gistar ski rad pod na slovom:

"Uloga dràve Bosne i Hercegovineu me|unarodnim mirovnim misi jama".

Ja vna odbra na ma gistar skog ra da oba vit }e se na Fa kultetu za krimina listiku, kriminologi ju i si-gur nosne studi je u Sa ra jevu, Ulica Zma ja od Bosne br. 8, 14. 2. 2012. godine, u 10 sati.

Ma gistar ski rad se moè pogleda ti u Sekreta ri jat Fa kulteta za krimina listiku, kriminologi ju i si-gur nosne studi je u Sa ra jevu, sva kim da nom od 10 do 12 sa ti.

SEKRETARIJAT FAKULTETA

Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo,BA t.+387 33 561 200 f.+387 33 561 216 [email protected] www.fknbih.edu



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 17

Ministarstvo unutra{njih poslo- vaKantonaSara je vo u 2011. godi-nipokrenulo je i okon~alopostupak

ja vne nabav ke za dostav ljanjepo-nuda za mu{ku i enskuradno-ta-kti~ku uniormu za policijskeslu`benike, kaè za Oslobo|enjeministarunutra{njihposlo va KS-aMuhamed Budimli}.

- Vri jednost jednog kompletauniormi iznosi 789,26 KM i onuklju~uje jaknu, hla~e takti~ke,hla~etakti~ke sa pilot-dèpo vima,kra vatu, ko{uljedugirukav(dvako-mada), ko{uljukratkirukav, {apke,

potkapu, ka~ket, ~arape(dvapara),dèmper, vjetrov ku sa ulo{kom zaskidanje, ko`ne ruka vice, bi jela

fuorescentna narukav lja, bi jelefuorescentne na vlake za {apke,fuorescentni prsluk i transportnutorbu. Ukupaniznosko ji je izdvo-

jen za ovu nabav ku je 868.186,50KM, napominjeBudimli}.

Rok do 45 danaMinistarnagla{a va da su izgled i

sastav svih nabav ljenih di jelo vauniorme u potpunostiuskla|eni saUredbom o jedinstvenoj policij-

skojuniormi u FBiH i tehni~kimka-rakteristikamajedinstvenepolicij-skeuniorme u Federaci ji BiH.

Nakon pro vedenog postupka ja vne nabav ke, u MUP-u su po-tpisali ugo vore sa sljede}im do-bav lja~ima: Uslu`nost d.o.o. Sa-ra je vo, Men d.o.o. Tra vnik, Inte-gral d.o.o. Kladanj, Zenko d.o.o.Zenica, Shot d.o.o. Zenica i Ko -teks d.o.o. Te{anj.

- Roko vi za isporukupo jedinihdi jelo vauniormi su, u skladu saugo vorima ko ji su potpisani sadobav lja~ima, od dva pa do 45

dana od danapotpisi vanjaugo- vora i pri jemanarud`be. Nabav -ke preostalih di jelo va uniormi

propisanihodgo vara ju}im pod-zkonskimaktima bit }e realizo va-ne i u toku 2012, u skladu saodobrenimsredstvima u budètuKantona Sara je vo, isti~e Budi-mli}.

Kasni seSa drugestrane, u Sindikatupo-

lici je KS-a podsje}aju da je u mar-tu pro{le godine, na razgo voru sanadle`nima u Kantonu re~eno da

}e uniormebitinabav ljene do kra- ja2011.

- I opet u nabav cinemacipela i ~i-

zmi. Policajci ih sami kupu ju. Sadruge strane, treba pro vesti ci jelidan u patroli. Moè se u}i u vozilopolasata, ali onda se opetmoraiza}i

vani. Nemasredsta va ni za oprema-nje Jedinice za podr{ku MUP-a,tvrdipredsjednikSindikataNedìb\ozo, te doda je kako speci jalcine}emo}iodgo voritizadatku, uko-liko u prolje}edo|e do maso vni jihprotesta u Kantonu.

J. MILANOVI]

Doma}im firmama

868.186 KMNabavka po komadu jakna mu{ka 1.000 jakna ènska 100 hla~e mu{ke takti~ke 1.000 hla~e mu{ke ljetne takti~ke sa pilot-dèpovima 1.000 hla~e ènske takti~ke 100 hla~e ènske takti~ke sa pilot-dèpovima 100

kravate 1.100 ko{ulje dugih i kratkih rukava mu{ke i enske 3.300 {apke 1.100 kapa pismo amerikan 1.100 zimska potkapa 1.100 ka~ket 1.100 ~arape mu{ke i ènske 2.200 dèmperimu{ki i ènski 1.100 vjetrovke sa ulo{kom na skidanje mu{ke i ènske 1.100 ko ne rukavice 1.100 bi jelo fluorescentno narukavlje 150 bi jela fluorescentna navlaka za {apke 150 fluorescentni prsluk 1.100 transportna torba 1.100

Budimli}: Doma}i dobav ja~i \ozo: Dogovor iz mar a

U skla du sa ~la nom 4. Pra vilnika o objavljiva nju infor ma ci ja i izvje{ta va nju na trì{tu vri jednosnih pa pira (Slu`bene novi-ne Federa ci je BiH broj 37/09), objavlju jemo

IZVJE[TAJO DOGA\AJU KOJI BITNO UTIÊ NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA

I - OP]I PODACI O EMITENTUPuna i skra}ena fir ma VOLKSBANK BH Dioni~ar sko dru{tvo

VOLKSBANK BH d.d.

Adresa sjedi{ta Sa ra jevo, Ulica fra An|ela Zvizdovi}a broj 1

Broj telefona i telefa ksa, e-ma il Tel: +387 33 29 56 01

i web stra nica; Fax: +387 33 29 56 03

e-ma il: info

@volksbank.ba

web: www.volksbank.ba

II - PODACI O DOGA\AJUNa vesti doga|aj iz ~la na 11. ili 12. Odluka o sa ziva nju 7. vanredne sjednice

Pra vilnika o objavljiva nju infor ma ci ja Skup{tine Volksbank BH d.d.

i izvje{ta va nju

Da tum nastanka doga|aja 12. 1. 2012. godine

Kra tak opis i ra zlog doga|aja Nadzor ni odbor Volksbank BH d.d. je cir kular nim putem

12. 1. 2012. godine donio odluku o sa ziva nju 7. vanredne

sjednice Skup{tine Volksbank BH d.d, ko ja }e se odràti

18. 1. 2012. godine sa po~et kom u 11 sa ti u prostori ja ma

Volksbank BH d.d, Fra An|ela Zvizdovi}a broj 1, 71 000 Sa ra jevo.

Za za sjeda nje Skup{tine ut vr|en je sli jede}i dnevni red:

1. Izbor predsjeda va ju}eg Skup{tine, ra dnih ti jela

Skup{tine (Odbor za gla sa nje, za pisni~ar, lice ko je

ovjera va za pisnik) i ut vr|iva nja kvoruma za rad Skup{tine;

2.Odluka o odobrenju pri jenosa dionica banke;3. Odluka o prihva ta nju ostavke ~la na Nadzor nog odbora

i raskida nje ugovora s ~la nom Nadzor nog odbora;

4. Ra zno.

Potpis ovla {tene osobe odgovor ne

za potpunost i ta~nost infor ma ci ja

iz izvje{ta ja

Mjesto i da tum podno{enja izvje{ta ja

i potpis osobe ko ja je sa~inila izvje{taj Sa ra jevo, 13. 1. 2012.

VOLKSBANK BH d.d.NADZORNI ODBOR

Be~, 12.01.2012. godine

Na osnovu ~la na 31. Sta tuta Volksbank BH d.d. i cir kular ne Odluke Nadzor nog odbora od 12.01.2012. godine o sa ziva nju 7. van-

redne Skup{tine dioni~ara Volksbank BH d.d, sa sljede}im dnevnim redom, objavlju je se

DNEVNI RED1. Izbor predsjeda va ju}eg Skup{tine, ra dnih ti jela Skup{tine (Odbor za gla sa nje, za pisni~ar, lice ko je ovjera va za pisnik) i ut -

vr|iva nja kvoruma za rad Skup{tine;

2 . Odl uka o odobrenju pri jenosa dionica banke;

3 . Odl uka o prihva ta nju ostavke ~la na Nadzor nog odbora i raskida nje ugovora s ~la nom Nadzor nog odbora;

4. Ra zno.

Pra vo u~e{}a u ra du i odlu~iva nju Skup{tine moè ostva riti dioni~ar ko ji se na la zi na listi dioni~ara 45 da na pri je da tuma odràva -

nja Skup{tine.Pra vo u~e{}a u ra du i odlu~iva nju dioni~ar moè ostva riti neposredno ili putem punomo}nika.

Punomo} za u~e{}e u ra du i odlu~iva nju Skup{tine da je se u obliku pisa nog ovla {tenja potpisa nog od dioni~ara i ovjerenog od

na dle`nog or ga na, za fizi~ke osobe ili zastupnika pra vne osobe.

Punomo} se preda je pri je po~et ka ra da Skup{tine odboru za gla sa nje.

7. vanredna Skup{tina dioni~ara bi}e odràna u sri jedu, 18. ja nuara 2012. godine sa po~et kom u 11.00, u prostori ja ma Volksbank

BH d.d, Fra An|ela Zvizdovi}a 1, 71000 Sa ra jevo.

Zamjenik predsjednika Nadzornog odboradr. Engelbert Bramerdorfer

Nabavka uniformi za pripadnike kan tonalnog MUP-a

Sastav uniformi uskla|en sa federalnom uredbom,kaè Budimli} A gdje su cipele i ~izme, pita se \ozo

Nedos a e oprema za speci alce, tvrde u Sindika u



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.18

U na{uredakci ju ju~er je do{laNerminaâ vrk, samohranamaj-ka iz Sara je va. Kako kaè, neima-

{tina i teàkìvotnatjerali su je damoli za pomo}. Njenedvi je k}eridvoipogodi{njaMelisa i trinaesto-godi{njaMejrima ne ele mnogo,samohranu, poko jikomadodje}ei majku bez zabrinutog lica.

Nermina sa k}erkama trenu-tnoìvi kod svo jemajke u Bu~aPo-toku, jer ih je otac napustiopri jedvi jegodine. Desetero ih stanu jepod istim kro vom, nikoni je stal-no zaposlen, a po{to Nermina injene k}eri prima ju samo dje~ijidodatak, ko jini je ni redo van, po-

mogne im majkako ja prima {e-hidskupenzi ju.

Kako nam je ispri~ala, pro{lego-

dine su dobilijednokratnupomo}od 80 KM, i od tadani{ta. Poku{a-

vala je na}i i posao, ali bez uspje-ha, obra}ala se i brojniminstitu-ci jama, ali dobila je tek obe}anja.Ovim putem èli zamoliti ljudedobre volje da joj na bilo ko jina~in pomognu. Bilokakva po-mo} je dobrodo{la, a svi oni ko ji` ele pomo}i Nermini, moguuplatiti sretstva na broj iro ra~unaISP banka 1540010000001910 ilipozvati na broj teleona 033/801-323. E. G.

Apel za pomo} Nermine âvrk

@ivo tarenje oddje~ijeg dodatka

Nermina sa

k}erkama

Me isom i Mej imom

Okrugli sto Ministarstva zdravstva

Za{ti ta men talnogzdravlja boracaU Op}ini Centar odràn je okru-

gli sto pod nazi vomPoloàjdemo-bilisanih boraca u sistemu za{titementalnog zdrav lja u KantonuSa-ra je vo. Organizator skupa je Mi-nistarstvozdrav stva KS-a, a u njego-

vom radu u~estvo vali su ~lano viudruènja demobilisanih boracaop}inaCentar, StariGrad i No voSa-ra je vo.

Uvodni~ari na ovom skupu subili ~lano vi stru~nog tima mr. sci.prim. dr. NermanaMehi}- Basara,dr. Emina Kurtagi}- Pepi}, mr. sci.

prim. dr. SenadinLjubo vi} i prim. dr. AidaHad ibajri}, ko ji su go vorili oakti vnostima vezanim za imple-mentaci juprogramapra}enja, pre-

venci je i li je~enja demobilisanihboraca i ~lano vanjiho vihporodicaoboljelih od posttraumatskogstre-snogporeme}aja- PTSP u Kantonu2008 - 2012. U raspra vi su u~estvo-

vali i prim. dr. MilanMioko vi}, ge-neralnidirektorJU Dom zdrav lja,tepredsta vnicislu`bi za bora~kapita-njaop}ina Centar, Stari Grad i No-

voSara je vo. S. Hu.

Ministarstvo prostornog ure-|enja i za{titeokoli{a KS-a orga-nizo valo je sastanak na ko jem suse razmatrali razlozi nedono-{enjapripremljene i usagla{eneodluke o dimnja~arskoj djela-tnosti u Kantonu. Sastanku su,pored ~lano va Udruènja di-mnja~ara u BiH i predsta vnikaMinis tar stva, prisus tvo vali ipredsta vnici Kantonalne pro-tiv poàrneinspekci je te po jedi-nih op}ina, dok se iz GradaSa-ra je va i Vogo{}e, Hadì}a, Ili ja-

{a i Trno vani jenikopo ja vio. Po- vod je bila i na ja va Udru enja di-mnja~ara o prestanku pruànjabilo kakvih usluga gra|animasve dok se status dimnja~arapra vno ne reguli{e.

Ni kazni, ni opremeNi nakonsastanka, te kontinu-

iranog insistiranja da se Grad iop}ine precizno izjasne o ra-zlozima neiz vr{a vanja pome-nute zakonske oba veze, kon-kretnirazlozi se nisuut vrditi. Po-no vo su aktuelizirana pitanjamanjka vostiederalnogZakonao za{titi od poàra i vatrogastvu,kao i rani jedetaljnorazja{njeno

pitanje o tome da li se di-mnja~arstvo moè urediti kaokomunalna djelatnost.

Predsjednik Udruènja di-mnja~ara u BiH Selim Ekmek~i}pot vrdio je za Oslobo|enje dapomenutizakon ima dostama-njka vosti te istakao da }e u na-rednih nekoliko dana stupiti ukontakt sa na~elnicimavangrad-skih op}ina i traìti od njih da iz-da ju bilokakav nacrtodluke.

- Oti}i }u li~no i traìti da namizda jubilokakav papirsamo damoèmo po propisima obav lja-tidjelatnost. Nemamo ni kazne-ne odredbe, niti se zna ko moèraditi, a o nabav ciopreme da nego vorim. Ne traìmo nikakvuf-nansijskupomo}, samo traìmozakonsko ure|enje. Pri jerata jeto bilomnogodruga~ije - svakaop}ina je imalaodluku o komu-nalnoj djelatnosti, danas kada

smo izba~eni iz komunalnedje-latnosti i pri vatizo vani, o~ito vi-{enismo od dru{tvenekoristi telebdimo iznad svakog zakona iure|enja, kazao je Ekmek~i}.

Upo trebagasaKako je istakao, interes za za-

po{lja vanjemdimnja~araposto- ji, ali zakonski ne mogubitiza-posleni jer oblast ni je regulisa-na na ni vou ederalnogMinistar-

stva energetike, rudarstva i in-dustri je. Prestanak izda vanjacertifkata, kao i pregleda di-mnjaka na ko je je potrebnopri-klju~iti aparate na gas, moèdoni jetimnogeprobleme prven-stveno gra|anima. S tim u vezi,zaklju~eno je da }e se u saradnjisa resornim ederalnim minis-tarstvom, Ministarstvom stam-benepolitike i Sara je vogasom unarednom periodupoku{atihi-

tnoizna}i rje{enja budu}i da jeupotrebaprirodnoggasa od izu-zetnog zna~aja za o~uvanjekva-litetazraka, zdrav ljaljudi i oko-li{a u cjelini.

Prema podacima Kantonal-ne protiv poàrne inspekci je, u2011. godini je zabilje eno 276slu~aje vatro vanjagasom, a go-di{nja {teta na instalaci jamaprocjenju je se na ~etirimilionamaraka. E. GODINJAK

Ni{ta no vo ni nakon sas tanka u Kan tonu

Lebdimo iznad svakog zakona i ure|enja, kaè Ekmek~i} Prestanak pregleda dimnjaka moè {tetiti samo gra|anima

Dimnja~ari i dalje

bez sta tusa

Izba~eni iz komunalne dje a nos i

Osam ulaznica za

predsta vu "Richard III"Prva ~etirina{a ~itaocako ja od 12 satipozo vure-dakci ju Oslobo|enja nabroj 276-982, dobit }e podvi jeulaznice za ve~era{-n ju p re dsta v u u N aro-dnom pozori{tu. Ri je~ je odrami Wi lliama Shake-spearea "Richard III", srediteljskim potpi somGor~inaSto jano vi}a. Ulo-ge su ostvarili: IzudinBaj-ro vi}, Aleksandar Seksan, Vedrana Seksan, AlmaTerzi}, Sanela Pepeljak,MedihaMusliovi}, Mir vadKuri}, Ermin Si jami ja,

EnesSalko vi}, AldinOme-ro vi}, Alen Murato vi}, Sla- ven Vidak, Riad Ljuto vi}, Abdulah Zrni}, VedranDèki} i SaraSeksan.

Do ulaznica za filmske pro jekci je uz Cinema City i Oslobo|enje

Ime i prezime:

Adresa:

Telefon:

Popunjenikuponpredati u oglasne slu be Oslobo|enja na adresamaZelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepci juna{eg lista u Ulici DèmalaBi jedi}a 185.

Bez Bibera i Hodì}aNakon ju~era{nje g t ek sta u

Oslobo|enju u vezi sa mogu}imnasljednikom na mjestu na~elni-kaNo vog Grada, Ramiz Durako-

vi}, {e Kluba vi je}nika SDA uovoj op}ini, kazao je kako ovastranka ra~una na podr{kukoali-

cionih partnera u Op}inskom vije}u, ali i vi je}nika iz drugihstra-naka, ko ji prepozna ju kvalitetnorje{enje u njiho vomkandidatu, teda ni jepominjaoKlub Hod i}- Bi-ber(ko ji, tako|er, djelu je u OV No-

viGrad).



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 19

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,

Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18,

Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40

- samoradnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10,

Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59,

Zenica 6.47, 13.33 i 20.54,

Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AVIONI

Dolasci:Istanbul 8.50, Minhen 12.30, Köln 12.45 i

18,Copenhagen 13.55 i 15.30, Be~ 14.05 i

21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30,

Zürich / BanjaLuka 18.30, Beograd 21.40,

Zagreb 22

Odlasci:Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25,

Copenhagen 8 i 8.35, Banja Luka / Zürich12, Minhen 13.05, Köln 13.25 i 18.40, Be~14.55, Budimpe{ta 15.05, Istanbul 18

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i

Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotter-dam~etvrtkom u 16 sati,Amsterdam izMos-

tara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha}subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora-{ja sri jedom i subotom u 8 sati, Amsterdampreko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati,

Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom

u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et-

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund,

Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom,

sri jedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u

8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart sva-

ki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kasselsubotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg~et-

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati,Be~ i Graz sva-

ki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati,

Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u

20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15,

14.30, 22.30, VelaLuka utorkom, sri jedom,

petkom i subotom u 11 sati,Pulaponedjeljkom,

utorkom, sri jedom, ~etvrtkom, subotom i

nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18sati, Ri jeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Splitsvaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarskasvaki dan

u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u

6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan

u 11 sati,Ulcinj svaki dan u 19 sati,Br~ko sva-

kimdanom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Lu-

ka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sa ti, Bi je-ljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brodsvaki dan u 12.15 sati, BosanskaDubica sva-

ki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u

6.30, kao i svaki dan osimnedjelje u 16.30 sa-

ti, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i

svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan

u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22

sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Go-ra`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u

8.30 i 17 sati,Novi Travnik svaki dan u 13 sa-

ti, Ora{jesvaki dan u 6.30 sati(preko Tuzle),Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35,

16, 17, 18 i 20 sati, SanskiMost svaki dan u

15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati,

Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18

sati,Tuzlaradnim danima u 9.30, Travnik sva-

ki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30,

17.30, 19 i 22 sata, VelikaKladu{a svaki dan

osimsubotom i nedjeljom u 15.30, Visokosva-

ki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30,

10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Vi-soko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45,

13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan

osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12,

14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim

subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sa-

ti, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Ka-

kanj,Zenica ponedjeljkom, utorkom, sri jedom,~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30,

13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 satiautoputem, Ze-nica svaki dan osimsubotom, nedjeljom i pra-

znikom u 5.30 sati, Zenica svakimdanom u

6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i

18.30 sati.

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

NARKO NE 223-333

Pomo} ovisnicima 062/127-751

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000

Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 276-690

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787

Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sataAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

ÊNGI]-VILA 721-620

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982E@URNITELEFON

PORODILI[TA

36

DJEVOJÎCE

DJEÂKA

Problem ko ji ve}ina na{ihsugra|ana u posljednje vri je-me ima, jeste onaj sa ja vnimgradskim pre vozom. Naime,smanjen je veliki broj vo`nji zasve lokaci je, a mnogelini je supotpunoukinute. Jedna od ta-kvih, ko ja je skroz ukinuta je li-ni ja ko ja ide za naselja Hum,Bakare vac i Obad. Stano vniciovih naselja problem sa pre vo-zom ima ju od no vembra, kadasu i ukinute ove lini je. S obzi-rom na to da minibusi, ko ji su

vozilipri je, vi{e ne voze, ljudise mora ju snalazit ikako zna-

ju. Jedna od alternati va im jeautobus ko ji ide za Pofali}e.

- Problem sa pre vozomima-mo jo{ od pri je No ve godine,kada su u potpunosti ukinutelini jeko jevoze za naselja Hum,Bakare vac i Obad. Od tada sesnalazim kako znam. Ima au-

tobus za Pofali}e, pa nekadidem njim, ali onda morampuno pje{a~iti, kazala nam jePemba âli ja.

Ni autobusi za Pofali}enisuredo vni, kako sazna jemo odputnika. Nekad se zna desiti daautobus ne do|e~ak ci jeli sat,stoga su mnogi prinu|eni danalaze alternati vna rje{enjapre voza.

- @ivim na Humu i otkad jeukinutaminibuskalini ja, ugla-

vnom se vozim taksi jem. Sta-ri ji sam ~o vjek i ne mogu dapje{a~im mnogo, pa sam pri-nu|en da koristim tu vrstupre voza. Nadam se da }e se

uskoro ri je{iti ovaj problem, jer mi stano vnic i nismo kri viza njiho ve probleme, a jedinomi ispa{tamo, istakao je Faik Bajro vi}.

M. P. - M. T.

Do Huma taksi jemNismo kri vi za njiho ve probleme, a jedino

mi ispa{tamo, istakao je Bajro vi}

Problemi s pre vozom tra ju od no vembra

I autobusi se ~eka u po ci e i sat

U prostori jamahotelaSara je vo ju~er jeodràna manifestaci ja progla{enjanajbo-ljih voza~a i automehani~ara u KantonuSa-ra je vo za 2011. Nagrade su dodi jeljenepo vodom 15. januara, Danavoza~a i auto-mehani~ara. Prisutnima su se obratiliSa-fudin êngi}, direktor Centrotrans-Euro-linesa,iHaris Kadi}, direktor KJKP Gras, teim poèljel i s ret an praznik, pritom imuru~iv {i simboli~ne nagrade od 100 KM.Ovim putem upu}ene su zahvale partne-rima Sara je vo osiguranju, te kolekti vnim~lanicamaGrasu, Centrotrans-Eurolinesu,BH Telecomu i KJKP Rad, ko ji su obezbi-

jedili ove nagrade. Mu joFi{o, Emir Suba~i},FadilSmailagi}, Re{ad Orhan, Omer Deli},Sadeta Lon~arica, samo su neki od uposle-nikako ji su primilinagrade.

- Ova nagrada je va`na. Ona predstav lja

priznanje mog rada i truda, ~injenicu danikadanisam zakasnio na posao, uvjere-nja da se i moj posao shvat a o zb iljno.Izuzetna mi je ~ast{to na ovaj na~in vidi-mo da se i na{ rad ci jeni, istakao je Mu-

amer Abaz, jedan od dobitnika.Zikret Kapo, voza~ minibusa, naglasio je

da ova nagrad a p redstav l ja afi rmaci junjego vog25-godi{njegrada, ko ji je pro{ao

bez incidenata i u vidu bezbjednogpre vo-za, te je istakao da u minibus ko ji on voziniti jedan putnik ne moè u}i bez karte.

D. I.

Minibusine voze nikroz NovoSara jevo

Progla{eni najbolji voza~i i automehani~ari KS-a

Priznanje za rad i trud

Nagra|eni voza~i Grasa i Cen ro ransa

Nagrada je i ~injenica da nikad nisam zakasnio na posao, istakao je Muamer Abaz,

jedan od nagra|enih



KULTURA OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.20

VIJESTI

NUB-u 10.000 marakaNakon javnog skupa simboli~nog naziva “Minut do 12“, ko-

ji je odràn u prostori jama Nacionalne i univerzitetske bibli-

oteke BiH i apela upu}enog vlastima za pomo} u rje{avanju

te{ke financijske situaci je, ovu kulturno-obrazovnu ustano-

vu posjetio je na~elnik Op}ine Centar Dèvad Be}irevi} i di-

rektoru Biblioteke dr. Ismetu Ov~ini uru~io donaci ju Op}ine

od 10.000 maraka.

Tokom posjete Be}irevi} je kazao da je i kao ~ovjek i kaona~elnik Op}ine, ~iji gra|ani koriste usluge ove biblioteke, imao

potrebu da na ovaj na~in pomogne. Ve} danas }e sredstva

biti preba~ena na ra~un NUB-a.

Direktor Ov~ina je, uz ri je~i zahvale, kazao da }e ova do-

naci ja biti iskori{tena za izmirenje di jela duga za gri janje

prema firmi UNIS Energetika, kako bi u skori je vri jeme bi-

lo pu{teno gri janje.

Tra gom obi~aja BiHU Lukavcu je otvorena izlo`ba turisti~ke fotografi je BiH, pod

nazivom “Tragom obi~aja BiH”.

- Ovo je poku{aj da se u malom gradu napravi novi pokret

u ko jem }emo iz mjeseca u mjesec prikazivati nova umjetni~ka

djela, stilove itd. Ovdje imamo fotografi ju, sliku i album ko-

jim predstavljamo sevdalinku, dakle spo jili smo nekoliko umje-

tnosti u jedno s ciljem da Lukavcu podarimo divan ugo|aj,

rekao je Mehmed Pargan, vlasnik firme BMG Bosanska me-

dijska grupa.

Na izlo`bi su se predstavili Neira Memi}, Munever Sali-

hovi}, Branislav Luki} Luka, Denis Dugonji}, Elvedin Ikano-

vi} i Nedàd Gegi}. Otvaranje izlo`be pratila je promoci ja vi-deospota Divanhane za novi singl “Evo srcu mom radosti“,

ko ji je ura|en u suradnji s mladim tuzlanskim gitaristom Sa-

nelom Redì}em.

Ve~er sa SidranomGaleri ja Paleta organizirala je u Kamernom teatru 55 u Sa-

ra jevu “Ve~er sa Sidranom“, ko joj je prisustvovao veliki broj

ljubitelja iskrene, jedinstvene i neponovljive Sidranove ri je~i,

a za ko ju je vladalo veliko interesovanje i za ko ju se traìla

karta vi{e.

Akademik i knji evnik Abdulah Sidran recitirao je stihove i evo-

cirao sje}anja, pri~ao pri~e o jeziku i strahu, te predstavio pri-

jatelje i goste od muzike i radosti.

Sidran je pred velikim auditori jem na javio i promoci ju za-

greba~kog izdanja njegove knjige “Otkup sirove koè“, ko ja

}e biti uprili~ena danas u Zagrebu, a ko ja je, kako sam kaè,

njegova romansirana biografi ja.

Galeri ja Paleta na javlju je jo{ jednu knjièvnu ve~er sa Si-

dranom ko ja }e biti uprili~ena u februaru.

Da na, 30.12.2011. godine, FERK je od podnosioca zahtjeva Ja -

vnog poduze}a „Elektroprivreda Hrvat ske za jednice Her ceg-Bo-

sne“ dioni~ko dru{tvo Mostar primio Zahtjev za pokreta nje ta ri-

fnog postupka za djela tnost snabdi jeva nja elektri~nom ener gi jom

prvog reda, primljen u FERK-u pod bro jem 07-02-1334/40/11.

Podnosilac zahtjeva

Ja vno poduze}e „Elektroprivreda Hrvat ske za jednice Her ceg-Bo-

sne“ dioni~ko dru{tvo Mostar je ja vno preduze}e, ko je obavlja dje-

la tnosti proizvodnje i distribuci je elektri~ne ener gi je, snabdi jeva -

nja elektri~nom ener gi jom, te djela tnosti trgovine, zastupa nja i po-

sredova nja elektri~nom ener gi jom.

Pri jem i obrada zahtjeva za pokretanje tarifnog postupka

Postupa ju}i po ~la novima 52. i 53. Pra vilnika za ta rifnu metodo-

logi ju i ta rifne postupke, FERK je pregledao zahtjev i ut vrdio da

isti ne sadrì sve potrebne podat ke i dokumente propisa ne Pra vil-

nikom za ta rifnu metodologi ju i ta rifne postupke i Pra vilnikom o

izvje{ta va nju.

Na osnovu na vedenog, FERK je uputio podnosiocu zah tjeva Oba -

vje{tenje o nedosta cima podnesenog zahtjeva za pokreta nje ta ri-

fnog postupka za djela tnost snabdi jeva nja elektri~nom ener gi jom

prvog reda 5.1.2012. godine, pod bro jem 07-02-1334-01/40/11,

ko jima je traìo od podnosioca zahtjeva da zahtjev dopuni potre-

bnim poda cima i dokumentima, u roku od osam da na od da na pri-

jema tog oba vje{tenja.

Povodom na vedenog oba vje{tenja o nedosta cima podnesenog za-

htjeva, FERK je od podnosioca zahtjeva 11.1.2012. godine pod

bro jem 07-02-1334-02/40/11 primio dopis „Dosta va infor ma ci ja“,

te 12.1.2012. godine pod bro jem 07-02-1334-03/40/11 dopis„Dosta va doda tne dokumenta ci je i poda ta ka uz Zahtjev za pokre-

ta nje ta rifnog postupka za djela tnost snabdi jeva nja elektri~nom en-

er gi jom prvog reda i odobrenje tro{ka na bavke“ u ko jima podno-

silac zahtjeva predlaè potrebne prihode za regulisa ne djela tnosti

na nivou odobrenih FERK-ovim rje{enjima: 07-02-1593-73/26/09,

07-02-1593-73/26/09 i 01-07-1311-91/09 od 21.7.2010. godine.

Korekci je ci jena su za snova ne na za hti jeva nom tro{ku na bavke

elektri~ne ener gi je od 176.939.216 KM i is te su predloène sa mo

za kupce na 110 kV na ponskom nivou, za ko je je traèno prosje~no

pove}anje od 33%, te su uz dopise dostavljeni i predloèni ta rifni

sta vovi za nekva lifikova ne (ta rifne) kupce.

U skla du sa ~la nom 9. Pra vilnika za ta rifnu metodologi ju i ta rifne

postupke, FERK }e za po~eti peti ta rifni postupak na osnovu poda -

ta ka ko je je dosta vio podnosilac zahtjeva, a na dostavlja nju sve

traène, a nedosta ju}e dokumenta ci je, poda ta ka i infor ma ci ja,

FERK }e insistira ti tokom ta rifnog postupka, te moè za hti jeva ti

od podnosioca zahtjeva dostavlja nje procjene istih, sa tim da

FERK zadràva i pra vo vlastite procjene istih, sve u skla du sa Pra -

vilnikom za ta rifnu metodologi ju i ta rifne postupke.

Osnovni elementi podnesenog zahtjeva

Potreban prihod predloèn u zahtjevu podnosioca za djela tnost

snabdi jeva nja elektri~nom ener gi jom prvog reda jednak je odobre-

nom potrebnom prihodu u ~et vrtom ta rifnom postupku u iznosu od

14.763.893 KM, tro{ak na bavke za koli~inu od 1.555.690 MWh

elektri~ne ener gi je za 2012. godinu, ra di osigura nja kontinuira nog

i sigur nog snabdi jeva nja za hti jevan je u iznosu od 176.939.216

KM. Poda ci ko ji se na vode u ta beli u nastavku preuzeti su iz pod-

nesenog zahtjeva i dopune zahtjeva podnosioca zahtjeva, bez ika -

kvih pode{a va nja, komenta ra ili kva lifika ci ja od FERK-a.

Predloèni ta rifni sta vovi za proda ju elektri~ne ener gi je nekva lifi-

kova nim (ta rifnim) kupcima Ja vnog poduze}a „Elektroprivreda

Hrvat ske za jednice Her ceg-Bosne“ dioni~ko dru{tvo Mostar:

Formalna rasprava

U skla du sa ~la nom 44. stav (1) ta~ka a) Pra vilnika o ja vnim ras-

pra va ma i rje{a va nju zahtjeva i albi Regula tor ne komisi je za elek-

tri~nu ener gi ju u Federa ci ji Bosne i Her cegovine, podno{enjem

zahtjeva za pokreta nje ta rifnog postupka za djela tnost snabdi jeva -nja elektri~nom ener gi jom prvog reda od Ja vnog poduze}a „Elek-

troprivreda Hrvat ske za jednice Her ceg-Bosne“ dioni~ko dru{tvo

Mostar za po~eo je postupak for malne raspra ve u petom ta rifnom

postupku po na vedenom zahtjevu, na ko joj }e se raspravlja ti i o

pri jedlogu ta rifnih sta vova za nekva lifikova ne (ta rifne) kupce Ja -

vnog poduze}a „Elektroprivreda Hrvat ske za jednice Her ceg-Bo-

sne“ dioni~ko dru{tvo Mostar. Postupak for malne raspra ve pro-

ve{}e se u skla du sa odredba ma Pra vilnika o ja vnim raspra va ma i

rje{a va nju zahtjeva i àlbi Regula tor ne komisi je za elektri~nu en-

er gi ju u Federa ci ji Bosne i Her cegovine, a na vedena for malna ras-

pra va u petom ta rifnom postupku pla nira se odràti 31.1.2012. i

1.2.2012. godine sa po~et kom u 9 sa ti, u prostori ja ma FERK-a, na

adresi Blajbur {kih `rta va br. 33, Mostar.

Kriteri ji za sticanje statusa umje{a~a

Zahtjev za stica nje sta tusa umje{a~a u postupku for malne raspra ve

po Zahtjevu za pokreta nje ta rifnog postupka za djela tnost snabdi-

jeva nja elektri~nom ener gi jom prvog reda, primljen u FERK podbro jem 07-02-1334/40/11, na ko joj }e se raspravlja ti i o pri jedlogu

ta rifnih sta vova za nekva lifikova ne (ta rifne) kupce Ja vnog podu-

ze}a „Elektroprivreda Hrvat ske za jednice Her ceg-Bosne“ dioni~ko

dru{tvo Mostar, moè uputiti pra vno ili fizi~ko lice pod uslovom da

ima direktan interes u postupku rje{a va nja Zahtjeva za pokreta nje

ta rifnog postupka za djela tnost snabdi jeva nja elektri~nom ener gi-

jom prvog reda i/ili po pri jedlogu ta rifnih sta vova za nekva lifiko-

va ne (ta rifne) kupce, u vezi s ko jim podnosi zahtjev za stica nje sta-

tusa umje{a~a, a ko ji je ra zli~it od op{teg ja vnog interesa, kao i da

ra spolaè poda cima i ~injenica ma od zna~aja za for malnu raspra vu

u petom ta rifnom postupku ko ji se vodi pred FERK-om, a na ko joj

}e se raspravlja ti i o pri jedlogu ta rifnih sta vova za nekva lifikova ne

(ta rifne) kupce Ja vnog poduze}a „Elektroprivreda Hrvat ske za je-

dnice Her ceg-Bosne“ dioni~ko dru{tvo Mostar.

Zahtjev za stica nje sta tusa umje{a~a treba sadràva ti osnovne po-

dat ke o licu ko je traì sta tus umje{a~a, kao i ~injenice i doka ze da

to lice ima direktan interes za u~estvova nje u postupku. Zahtjevza sticanje statusa umje{a~a podnosi se do 19.1.2012. godine do

12 sati na adresu FERK-a. FERK odlu~uje da li je u zahtjevu za stica nje sta tu sa umje{a~a doka zan direktan interes i da li su na ve-

deni poda ci i ~injenice od zna~aja za for malnu raspra vu u petom

ta rifnom postupku, na ko joj }e se raspravlja ti i o pri jedlogu ta rifnih

sta vova za nekva lifikova ne (ta rifne) kupce Ja vnog poduze}a

„Elektroprivreda Hrvat ske za jednice Her ceg-Bosne“ dioni~ko

dru{tvo Mostar, u sva kom po jedinom slu~aju.

Javnost postupka

For malna raspra va je otvorena za ja vnost, ali u istoj mogu u~estvo-

va ti za poslenici FERK-a, podnosilac zahtjeva i umje{a~i.

Druga zainteresovana lica mogu podni jeti pisane komentarena podneseni zahtjev do 19.1.2012. godine do 12 sati na adre-su FERK-a.Infor ma ci je o podnesenom zahtjevu za interesova na lica mogu do-

biti u sjedi{tu FERK-a, na protokolu, Blajbur {kih `rta va br. 33 u

Mosta ru ili na web stra nici www.ferk.ba. Svo je pisa ne komenta re

za interesova na lica mogu dosta viti FERK-u na na vedenu adresu ili

na bro jeve fa ksa: 036/333 507 i 036/333 508, odnosno na elek-tronsku adresu [email protected].

U skla du sa ~la nom 52. i ~la nom 53. Poslovnika o ra du Regula tor ne komisi je za elektri~nu ener gi ju u Federa ci ji Bosne i Her cegovine

(„Slu`bene novine Federa ci je BiH“, broj 59/04), ~la nom 45. Pra vilnika o ja vnim raspra va ma i rje{a va nju zahtjeva i àlbi Regula tor ne ko-

misi je za elektri~nu ener gi ju u Federa ci ji Bosne i Her cegovine („Slu`bene novine Federa ci je BiH“, broj 37/05) i ~la nom 54. stav (3) Pra -

vilnika za ta rifnu metodologi ju i ta rifne postupke („Slu`bene novine Federa ci je BiH“, broj 45/05 i 77/10), Regula tor na komisi ja za elek-

tri~nu ener gi ju u Federa ci ji Bosne i Her cegovine - FERK

OBAVJE[TAVA JAVNOSTo podnesenom zahtjevu za pokretanje tarifnog postupka

od Javnog poduze}a „Elektroprivreda Hrvatske za jednice Herceg-Bosne“ dioni~ko dru{tvo Mostar iodràvanju formalne rasprave



KULTURAOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 21

Najpoznati ji svjetski esti valneovisno g flma }e do i vjetisvo je izdanje za 2012, od 19.do 29. januara. Sundance, es-ti valko jeg organizu jeistoimeniinstitut, osno vao je RobertRed-ord, a svakegodineokupljaau-tore i flmo ve ko ji ina~e ne biimalivelike{anse za naklonost

velikihstudi ja i ko ji su snimlje-ni sa relati vno malim budèti-ma. Neki od kultnihflmo vasa-

vremenekinematograf je upravo su potekli sa Sundancea, kao{to je “Pro jekt: Vje{tica iz Blaira“,“Reser voir Dogs“i “Sex, laì i vi-deotrake“. ako|er, esti val jepromo visao i sada ve} sla vne re-ditelje - Quentina arantina,PaulTomasaAndersona i Ste-

venaSoderbergha.

I Jasmila @bani}Okruènje u ko jem se odràva

esti val namjerno je izabranokao otklon glamuru Hollywoo-da i suncemokupanog Los An-gelesa. Sundance se, naime,odràva u Park Cityu, malomplaninskomgradi}u u ameri~kojsa veznoj dràvi Utah usred zi-me, {to da je poseban ugo|aj i

potpu no drug a~ ij i o sje} ajpra}enja flmo va.

Ove godine, esti val je napra-

vio vrlo zanimlji vuselekci jufl-mo va, u ko jima prednja~e oniko jigo vore o vezama i seksu, alii sa nekimko jiobra|ujuvrlooz-biljne soci jalne teme. Bitno jepodsjetiti da je u jedan od spo-rednihprogramaSundancein-stituta (ne i samog esti vala),pod nazi vom “Film Forward“,uvr{tena i Jasmila @bani}. Ona}e sa jo{ de vetautora ove godi-neputo vati po svi jetu, promo-

visati svo je flmo ve, kao i temeko je oni obra|uju. Ovaj pro-gram je zami{ljen, po ri je~imaRoberta Redorda, “da bi po-krenuoglobalnirazgo vor oko te-

ma i problema ko je po jediniflmo vi tretira ju. Iz pro{logo-di{njeg programa smo nau~ilida se ljudi mogu po vezati sali~nimpri~ama na vi{em ni vou,uprkos kulturolo{kim razlika-ma i geogra skim granicama.

Vidjeli smo da se moè jo{ pu-notogauraditi i da inci jati va kaoFilm Forward zaista pra vi pro-mjene“, objasnio je Redord.

Da se vratimo samom esti- valu. Svakegodine on donosiza-istazanimlji vuselekci juflmskihnaslo va, od komedi ja do tvrdihìvotnih drama. Ove godinene-kiflmo vi se isti~u vi{e od osta-

lih i bude pa`njustruke ve} odobjav lji vanjasamogprograma.Jedan od njih je i “Te Comedy“,flm ko ji je sve vi{e nego ko-mi~an. “Ovo ni je komedi ja“,ka e direktoresti valaJohnCo-oper. U ovoj zlobnojdrami, imHeideckerigra~o vjekako jina-slje|ujeogromnoimanje ali ko-

jem je sve jedno bezgrani~nodosadno u ivotu. “Film je pro-

vokaci ja, kritika kulture, bazi-rana u srì oko ironi je i sarka-zma“, doda je Cooper.

Sa pozna tim imenimaJo{ jedanflmko ji}e sigurno

pobuditidostainteresa je “Zvi- jeri iz div ljinejuga“, za ko jeg seu na ja vi kaè: “Vode }e se po-di}i, div lje ìvotinje}e istr~ati izgrobo va i sve ju`no od nasipa}epotonuti, u ovoj pri~i o {esto-godi{njakuimenaHushpuppy,ko ji ìvi sa svo jim ocem na ru-

bu s vi jeta“. Zvu~i kao da suHarry Potter i Bilbo Bagginskrenuli u osva janje Louisiane.

re vor Groth, gla vni selektoresti vala, obja{nja vakako je ovajflm u stvariklasi~nabajka. “Po-nekad, kada se flma{i pre vi{euhvatepoezi je, flm zna posta-tinedostupan, ali ovaj flm po-sjedu jeobo je. o je pra vabajka“,kaè Groth.

Da nisu svi flmo vi na Sun-danceubazirani na neza visnimautorima i nepoznatimglumci-ma, dokazu je i drama“Surogat“BenaLe vina. U njoj gla vneulo-getuma~eJohnHawkes(nomi-niran za Oscara za “Winter’sBone“), William H. Macy i He-len Hunt. Film go vori istinitupri~u o Marku O’Brienu (Haw-kes), 36-godi{nje m no vinaruko ji je osu|en na ivot sa umjet-nim plu}ima, jer je u mladostiprebolo vao dje~iju paralizu.Ipak, u jednom trenutku svogìvota on odlu~uje da vi{e ne èlibit i dje vac i zatra i pomo} od

seks terapeuta (Hunt) i svogsve}enika (Macy).

N. SELIMOVI]

Januar je vri jeme neovisnog filma

SundanceTradicionalna smotra filmo va ko ji ne ovise o velikim studi jima i èljama njiho vih mogulazapo~inje za nekoliko dana u Park Cityu, Utah

Jasmi i @bani} je ukazana ~ast dabude dio programa

I Steven Soderbergh je “otkriven“na Sundanceu

Vi{e od 60 umjetnika iz Hrvat-ske, Slo veni je, Srbi je, Bosne iHerecego vine, kao i iz Singapu -ra, No vogZelanda, Japana, Indi-

je i SAD-a, u~estvo vat }e u inter-kontinentalnom multimedi jal-nomliko vnom pro jektu“Isteki-{e, istivjetar“ naajlandu. Umjet-nici su dobilipoziv sa Fakultetali jepihumjetnosti u jang Maiu,ko ji je kulturni centar i drugi po

veli~ini grad te azijske zemlje.

1. februarKustosipro jekta, ~iji je cilj da

pokrenu {iri, planetrani kon-tek st svrhe i utjeca ja liko vnog imultimedi jalnog stvarala{tva,su Eugen Borkov sky (Hrvatska)

i Milenko Prva~ki (Singapur).Ini ci jatori za jedni~kog radaumjetnika s razli~itih kontine-nata su Burhan Hadìalje vi},umjetnik iz Gro`njana (Hrvat-ska) i Udo m Chi mpukdee(Chimpukdee) iz jang Maija.

U muzejski opremljenom pro-storuuni verzitetskog Art centra,ko ji se prostire na reprezentati-

vnih 2.000 kvadratnih metara, 1.ebruara bit }e otvorena za je-dni~ka izlo ba u~esnika tog pro-

jekta, ko ja }e potom biti prese-ljena u Singapur, a premana ja-

vamaorganizatora, 2013. sti}i }ei u Istru. Me|u umjetnicimaizregiona ko ji }e u~estvo vati upro jektu su Jusu Had iejzo vi},

Nela Hasan bego vi} i AmelaHadìmejli} iz BiH, zatim Ivo]orko vi}, Bo jan [umonja i Ro-bert Pauletta iz Hrvatske, kao i

Andra` [alamun, Damjan Ko-mel i Bo{tjan Potokar iz Slo ve-ni je. Me|u17 pozvanihumjetni-ka iz Srbi je su slikari i multime-di jalni umjetnici Mari ja Kau-zlari} i Marko irnani}, kao i va-

jar Goran Deni}.Pro jekt “Iste ki{e, isti vjetar“

èli pokrenuti {iri, planetarnikontek st svrhe i utjeca jaliko vnogi multimedi jalnog stvarala{tva,ka e kustospro jektaEugenBor-kov sky i doda je:

- Na za jedni~koj, kolekti vnoj,tematskoj izlo`bi u ajlandu,èlio bih da umjetnicidoma}iniiz ajlanda i Singapura, s jednestrane, i umjetnici sa ostalihkontinenata, s druge, razmi{-lja ju o ekologi ji, temiko juobjestrane razumi ju i osje}aju. Naza jedni~koj izlo`bi na{le bi sedvi jegrupe umjetnika suo~eneliko vnim i multimedi jalnimra-do vima u oblikudi jaloga, para-lelnog slaloma. Rado ve èlimopodast rt i promatra~ima ko ji

druga~ije od nas doìv lja va jusvi jet. ako|er, èlimo vidjetirado ve umjetnika iz ajlandako ji problematizira ju istu te-mu.

Konceptpro jekta Borkov sky jezasno vao na op}oj svi jesti o to-

me da prirodne resurse danasagresi vno koristimo, kao i dasmo elek tri~nom energi jom,be i~nim teleonima, interne-tom i sli~nim ci vilizacijskimrje-{enjimasna`noposegnuli u ene-rgetska podru~ja atmosere.

Na{a plane ta- Svjesni smo da upotreba

benzina, vje{ta~kog |ubri va zabiljke, ostaci izgaranja avion-skog motora i njego va putanjakao smetnja pticama, razli~itasredstva za pranje i mnoge sli~nesituaci je {tetno djelu ju na oko-linu. Svjesni smo da neri jetko~udnebolesti bje e iz laborato-ri ja. ako|er, pretpostav ljam da

smo svjesni da odre|ene poli-ti~ke interesnegrupaci jepoku-{a va ju podrediti obi~ne ljude:nude im se najmanje mogu}eproti vri jednosti za uloèni rad,isti~e Borkov sky.

Mr. S.

Na{i umje tnici u Tajlandu

Iste ki{e, isti vjetarMe|u umjetnicima iz regiona ko ji }e u~estvo vati u pro jektu su Jusuf

Hadìfejzo vi}, Nela Hasanbego vi} i Amela Hadìmejli} iz BiH Jusuf Hadìfejzovi}

Ne a Hasanbegovi} Ame a Hadìmej i}

Scena iz filma “Su ogat“



SCENA OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.22

Federaci ja osigura lasredstva za

zapo{ ljavanje]amil Durakovi}:Gazde su parama

Srebrenicekupova le dìpove,ali te zloupotrebe

vi{e ne}e pro}i

SBB ide putem AvazaAdnan Terzi}

napustioRadon~i}a

Za{to je zaklju~anoOdje ljenje za

primjenuradionuklida

na KCUS-uPrivatni interesi

ili oprema: radi loposli je rata,danas paci jente{a lju u B. Luku?!

Kusturica ne odusta jeod izgradnje

Andri}grada uVi{egradu

Had imuhamedovi}:To je ki~ ko jim se

razara nasli je|e BiH

Zvijezda nedjelje

Edina [e}erovi}

MOSTAR[upljeglav: Zbog krize

kupu jemo na lizingLjubi Be{li}unabavi li dva

audi ja za 150.000maraka!

Kako zastupniciu Par lamentu BiHprovode slobodno

vri jemePandurevi} i

Ivankovi}Li janovi} opu{ta ju

se uz masaù

NAJVE]A

NOVINA U BiH

NOVI BROJ

I u ~et vrtakna ve~eSara jev skopi vo Holiday Pub bilo je mjes-to odli~ne zaba ve i dobre mu-zike, zahvalju ju}inastupuSela-ma Tuek~i}a& Banda, ko ji je uugodnoj atmoser i p repunogPuba izveo svoj prepoznatlji virepertoar obrada najpoznati-

jih ex-Yu pop i rock hito va.Tako|er, sino} je u Sara jev sko

pi voHolidayPubuproslav ljenai pra vosla vna No va godina i tonastupompoznategrupeMos-

tar Sev dah Reunion. Fenome-nalnirepertoar ove grupe ~iniuzi ja sev dalinki i romske mu-zike u modernim aran`mani-ma, ko ja se najboljemoè opi-sati kao balkanski blues. Izanjih je nekoliko odli~nih albu-ma i mno{tvonastupa u BiH, alii u regi ji i svi jetu, a pred sara-

jev skom publikom poredstarihnumera, izveli su i pjesme sposljednjeg albuma.

Ja. D.

Sara jevsko pivo Holiday Pub

Nas tup Mos tar SevdahReuniona

Mos ar Sevdah

Reunion

Nas up Se ama Tu ek~i}a & Banda

Sara jev ski bend Dvadeseto-rica, na mreì za razmjenu vi-deo sadr aja YouTube obja vilisu no vu pjesmu “Prazni~na”.Tek st u ovom spotu ispisan je}irilicom, a samapjesma je na-sta vakrani jegpro jekta ove gru-pe “Blagdanskepjesme“.

A i no vanumera je svo je vrsna je parodi ja na malogra|anskukulturu i politi~ku korek tnosti nabosanskohercego va~ki na~in.Nara vno, ismi jani su i svi oni ko-

jisvo jureligoznost koristesamoza njeno vanjsko ispolja vanjepo vodomrazli~itih praznika, au biti s vjeromima jumalo ili ni-maloveze.

- Ovom prilikomDvadeseto-rica èl e svim pr i jatelji ma,oboàvaocima pa i onimako jito nisu, u ime ljuba vi, ~estitatipraznike- po ja{nja va ju~lano-

viDvadesetorice, dodav {i da jeu pjesmugosto vala i violinisti-caMelika Had i}. Ja. D.

Grupa Dvadese torica

Dvadese o ica: Pa odi a na ma ogra|ansku kul u u

“Prazni~na“ pjesma

Ameri~ka zvi jezda AngelinaJolie je u li ve web chatuotkriladani jeuvi jekbilasamou vjere-na kao redateljica, a naj vi{e sebo jalatoga da li se mo}i preu-zeti ulogu gla vne i odgo vorneosobe.

- Imala sam totalnislom ispodtu{a. Jecala sam do boli. Brad metakvu na{ao. Osje}ala sam veli-kuodgo vornost, a u svemu samosje}ala da sam veoma mala imislila sam: “Ko sam ja da to iz-nesem“, kazala je Joliei dodalada misli da vi{ene}e raditi kaoredateljica.

- Samo èlim ispri~ati pri~u i

za vr{itisvojizletu rediteljskevo-de. Bilo mi je velikozado voljstvoraditi s ci jelomekipom. Pitanje

je da li bi bilo jednako zado- voljstvo s drugom ekipom daradnja flmani jetakoposebna-rekla je Angelinako ja je dodalada je kad je bio rat u Bosni ona

imala 17 godina, te je bila sveganes vjesna, zato je je sadatolikota tragedi ja pogodila.

- Tada sam bila propalica. Bi-

la sam u svo joj lo{oj azi inikadnisammislila da ikomemogubi-ti uzor - rekla je Angelina s ko-

jom je u chatuu~estvo vala i bh.glumica Vanesa Glo|o.

Danas je njenoprvoredatelj-sko djelo nominirano za pres-ti`nu nagradu Zlatniglobus.

Angelina Jolie u li ve web cha tu

Pri~a o Bosni me

slomila

Ange ina Jo ie: Osje}ala sam

odgovornost



Foto: Fahrudin BENDER



Pogledi 14. januar/sije~anj 2012.24

A

ktuelni saziv ederalne Vlade kona~nomoèodahnuti. Parlament FBiHusvo jio jeederalnibudèt i Zakon o iz vr{enjubudètaza 2012. godinu bez ijednog amandmana

ko ji bi uzroko vao pro-mjene u raspodjelinov caporeskihob veznika u ovojgodinu u odnosu na ono{to je predloìla Vlada.

Okvalifciran kao kri-zni i realan, iz ko jeg}e svakodobitita~noonolikoko-liko mu je odrezano, soci jalaostati na ni voupro{legodine, i pored~injenice da }e iz njega20 milionabi-tiuloèno za izgradnjuautoputa te 78 miliona za po-tica je u poljopri vrednojproizvodnji, budètFBiH je,ipak, najmanjerazvojni.

Zarada i potro{nja

NarukuVladiFBiHsvakako ide i odlukako jom jeistogdana s usva janjemkona~nog tek stabudèta uDomunarodaParlamentaFBiH po~elaraspodjela

prihoda od indirek tnihporeza sa jedinstvenogra~una UIOBiH dr avi ientitetima. U toj raspodje-li dr ava}e u ovoj fskal-

nojgodiniimatimanjeprihodanego {to je traèno,ali }e sa pozama{negomilenov ca od poreza na do-danuvri jednostznatnovi{ebitiupu}enoentitetima.

Federalnibudèt za ovu godinuiznosi 1.923.744.269KM. On je oko 200 mili-onamarakave}i od onogko ji je FBiHimala u 2011.

Vladi Nermina Nik{i}auspjelo je, kao maloko jojpri je, da parlamentarnu

ve}inu (SDP, SDA, NSRB i HSP) ubi jedi da ederal-nibudèt ne izmi jeni ni za marku. Zahvalju ju}idis-cipliniunutarparlamentarne ve}ine, Vladi je po{loza rukom i da odbi je i nekolikodesetinaposlani~kihi delegatskihpri jedloga o preraspodjelamasredsta-

vaunutarpredloènog budèta. Klub SDA uspio jeprogurati tek amandmanpremako jem je zabranje-no Ministarstvu fnansi ja da nakon odobra vanjabudèta u oba domaParlamenta, a pri jeupu}ivanjana obja vu u Slu`benimno vinamaFBiH, vr{i“tehni~kepoprav ke“ bez saglasnosti nadle nog parlamen-

tarnogodbora.U Vladi, ali i unutar

Kluba SDA, naj vi{epro-blema izazvao je aman-dmanko jim je taj klubza-

DISCIPLINAZahvaljuju}idisciplini unutarparlamentarneve}ine, Vladije po{lo za rukomi da odbije inekoliko desetinaposlani~kih idelegatskihprijedloga o

preraspodjelamasredstava unutarpredloènogbudèta

Vladi Nermina Nik{i}a je uspjelo, kao malo ko joj pri je, da ubi jedi parlamentarnu

ve}inu (SDP, SDA, NSRB i HSP) da federalni budèt ne izmi jeni ni za marku

Usvajanje federalnog budèta

1.923.744.269 KMfederalni budžet za 2012.

1.575.000.000 KM ukupan pri hod

Federacija BiH ni ove godine ne}e zaraditi koliko potro{

KRIZNI, A NE



traìo prebaci vanje petmiliona KM sa potica ja zapoljopri vredu na pozici-

jupredvi|enu za potpo-repo vratkuizbjeglica i raseljenihosoba. Postignut

je kompromis u viduzaklju~ka, napisanog u Vladi,a ko jimPredsta vni~ki dom zaduùjeVladu da naj-manjedesetpostosredsta va iz poljopri vredeusmje-ri za po vratak u RS. Za opozici juzaklju~ak je bio pro-blemati~an iz vi{erazloga, ali je, o~ito, dogo vorve}inebio ja~i od svih primjedbi: Za{to se zaklju~komodlu~uje o prebaci vanjusredsta va, kad to po Zako-nu o budètimamoèraditi i Vlada bez Parlamen-ta, za{to se sredstva ne preraspodi jele amandma-nom, kao i za{to Vladapredlaèzaklju~akko jimParlament ne{to trebazaduìtiVladu...

FBiH ni ove godinene}epotro{itikolikoza-radi. Tako }e njen ukupan prihod biti 1,575 mili-

jardi KM, a razlikaizme|uzara|enog i potro{enog348.674.900 KM. Ni malo,ni zanemarlji vo, ocjena

je ederalnog ministrafnansi ja. Odgo vor na to jefnansiranje, i toizda vanjemdugoro~nihob vezni-ca(230 miliona) ko je }e vjero vatnokupiti drà vnapreduze}a od sredsta va oro~enih u komerci jalnimbankama. “Mrtvi kapital“ o ko jem se pri~a od do-laska ove vlade tako }e biti prodat za pokri vanjedrà vnogduga po kamatiko ju }e odrediti dràva.

Dio manjka pokrit }e setrezorskim zapisima sdospi je}em od godinu(60 miliona), a dio dugo

na jav lji vanim, ali i dalje neiz vjesnim kreditomEK-a (58 miliona).

Rata MMF-u

No, sve ovo mogla bi pokritisredstva iz no vogstandby aran`mana s MMF-om, ko ji je ovomprilikom i na-

jav ljen. Mjerama za smanjenje ja vne potro{nje inajno vi jim umanjenjem pla}a preko 6.000 drà-

vnihslu`benika i namje{tenika za 4,5 posto, u Vladismatra ju i tvrde da su ispunilijedan od klju~nihuvje-

ta za nasta vakrazgo vora sMMF-om. Isto vremeno,iako je zna~ajan dio od520 milionapredvi|enihza pla}anjeduga, planiranza vanjski dug, prva rata

starogstand by aran`mana, ko jadolazi na red kra jemoktobra, ni jena vedena u budètu. MMF je ovihda-naporu~iokako on ni jefnansijskainstituci jako japra-kticiraodgo|enopla}anje. Stoga}e bitizanimlji vovi-djetikoliko }e kreati vnostipokazatiederalnaVlada

u uprav ljanjuusvo jenimbudètomFBiH za 2012. iob vezamako je je o~ekuju ove godine, a ko jebu-dètomnisupredvi|ene.

S. [EHERÊHAJI]

14. januar/sije~anj 2012.. Pogledi 25

POVRATAKU Vladi, ali i unutarKluba SDA, najvi{eproblema izazvaoje amandman kojimje taj klub zatraìoprebacivanjepet miliona KMsa poticaja zapoljoprivredu napoziciju predvi|enuza potporepovratku izbjeglicai raseljenih osoba.Postignut je

kompromis uvidu zaklju~ka,napisanog uVladi, a kojimPredstavni~kidom zaduùjeVladu da najmanjedeset postosredstava izpoljoprivredeusmjeri zapovratak u RS

348.674.900 KM veća po trošnja od pri hoda

230.000.000 KMpri hoda od dugoročnih ob veznica

58.000.000 KMkredit EK-a

520.000.000 KMza vraćanje dugo va

60.000.000 KMod trezorskih zapisa

- planirani rashodi su ve}i od prihoda za 350 miliona KM

200.000.000 KM više nego 2011. godine

20.000.000 KMza izgradnju autopu ta

RAZVOJNI




Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra fin

Razgovarao: AlmirTERZI]

U skladu sa tuma~enjemko je je Up-ra vi za indirektnooporezi vanje BiH

dosta vioodlaze}ipredsjeda va ju}iVi je}ami-nistara BiH Nikola[piri} od sri jede, 11. ja-nuara, po~ela je raspodjelasredsta va sa je-dinstvenogra~unatrezora (JRT) BiH i prvasredstva su ve} dozna~enadrà vniminsti-tuci jama, entitetima, te distriktu Br~ko.Ministarstvofinansi ja i trezora BiH, odno-snoministarDraganVranki}, ali ni Vi je}eministarani jedalosaglasnost za ono {to jeu~inio[piri}. Vi ste na ja vilikri vi~nupri ja-

vu protiv [piri}a. [ta se trenutno de{a va?- Napisao sam oba vi jest o nepo{ti vanjuza-konskihodredbi u vezis isplatama s jedinstve-nog ra~una UIOBiH i Centralnebanke BiH,ko ju sam uputio predsjeda va ju}em Pred-sjedni{tva BiH @eljkuKom{i}u, predsjeda va-

ju}emVi je}aministaraNikoli[piri}u, direkto-ruUpra ve za indirek tnooporezi vanje BiHMi-ri Dàkuli i gu verneruCentralnebanke BiHKemaluKozari}u.

Kao {to je Ministarstvofnansi ja i trezora BiHna velo uoba vi jesti od 11. januara2012,o tre-nutnojsituaci ji u vezi sa prora~unominstitu-ci ja BiH i ser visiranjemvanjskogduga od 1. ja-nuara 2012, a ni sada ne posto jenikakviza-konskiosno vi da biloko jeti jelo ili po jedinacizda jenaloge, tuma~enja ili instrukci je o ispla-ti sredsta va sa jedinstvenog ra~unaUIOBiH

i za ser visiranjevanjskogdugaputemCentral-nebanke BiH.Naime, svi nalozi i instrukci jemogu se ba-

ziratisamo na usvo jenomzakonu o budètuinstituci ja, a ko ji je osnov i za raspodjelupri-hodaUpra ve za indirek tnooporezi vanje BiHsvimni voimavlasti i za otplatuvanjskogdu-ga. Ustav BiH i Zakon o fnansiranjuinstitu-ci ja BiH propisu juna~inusva janjabudètain-stituci ja BiH. S obzirom na to da zakon obudètuinstituci ja i me|unarodnihoba vezaBiH za 2011. odobren od Parlamentarneskup{tine BiH 30. i 31. decembra2011. ni jeobjav ljen u Slu`benomglasniku BiH, trenu-tno ne posto jeusta vninitizakonskiuslo vi zafnansiranje instituci ja BiH niti ser visiranjeme|unarodnih oba veza BiH.

U skladu sa svimna vedenim, upozorio sam

da su tuma~enja, nalozi i instrukci jeizdati odPredsjedni{tva BiH, Uredapredsjeda va ju}eg Vi je}a ministara BiH, Upra ve za indirek tnooporezi vanje BiH i Centralnebanke BiH u ve-

zis isplatamasredsta vaUIOBiH i/ili transe -raotplate vanjskog duga u periodu od 1. ja-nuara2012. nezakoniti. Ukoliko se nasta viim-plementaci jatuma~enja, naloga i instrukci-

ja, oba vi jestio sam Kom{i}a, [piri}a, Dàku-lu i Kozari}a da }u bitiprimoranoba vi jestitinadle`neinstituci je, odnosnoTuìla{tvo BiHu ciljupoduzimanjadaljnjihakti vnosti.

Politi~kiupliv

Od prvogradnogdana ove godineUp-ra va za indirektnooporezi vanje BiH

je obusta vilaraspodje lu prihoda sa jedin-stvenogra~unatrezora BiH jer budètin-stituci ja BiH za 2011. ni jeobjav ljen u Slu`be-nomglasniku BiH. Rekli ste da iako je Vi je}e

ministara BiH usvo jilo odluku o pri vre-menomfinansiranju za prvikvartal(janu-ar - mart) 2012, ona ne mo e biti primje-nji vana. Odlaze}ipredsjeda va ju}iVi je}ami-

nistara BiH Nikola[piri} to je izmi jeniosvo- jimtuma~enjem. Za{to sve to?

- Odlaze}ipredsjeda va ju}i Vi je}a minis-tara BiH Nikola [piri} ~inio je i ~ini sve daoslabiunkcionisanjedràveBosne i Herce-go vine. Sama~injenica da izme|u Vi je}ami-nistara i vladaentiteta na sjednicamaFiskal-

nogvi je}a, ~iji je predsjeda va ju}i[piri}, ni- jeusugla{en i postignutsporazum o global-nomokvirufskalnogbilansai politika u BiHza period 2011 - 2013, zahvalju ju}i pri jesvega raznim opstrukci jama i nerealnimzahtje vimaSNSD-ovih unkcionera iz RS-a.To je za posljedicuimaloodluku o pri vreme-nomfnansiranjudrà vnihorgana i to jasnogo vori o namjeriistih, da BiH zausta ve i osla-be u razvo ju i na putu ka EU integraci jama,te da se u kona~nicipokaè da je neunkci-onalna i neodrìva i da je trebapodi jeliti. Na-ime, ja vni su i zvani~nista vo vi SNSD-a, ko -

je iznosi Milorad Dodik, a ko je treba nadrà vnomni vou da realizira[piri}, da je BiHneodrìva, da je trebareducirati i reorgani-zo vati u smislu da budeser visentitetima, teda Vi je}eministara BiH trebaoslabiti i sves-

ti na tri ministarstva. Dakle, u kontek stuovihsta vo vaMiloradaDodika, trebaposmatratii sve dogo vore o ko jimago voriNikola[piri}.

A, sa [piri}em se mo e dogo voritisamo ono

{to je na {tetu dr aveBosne i Hercego vine.Na veli ste mi da u skladu sa odredba-maZakona o Fiskalnom vi je}u BiH,

Upra va za indirektno oporezi vanje BiHni je smjela dozna~iti ni jednu marku sara~una. Je li nam ondapri jetiofinansijskiko-lapsinstituci ja BiH, ali i entiteta ili je ta opa-snost i daljeprisutna?

Bez budèta za 2012.- Zvani~nista vo viUpra ve za indirek tnoopo-

rezi vanje BiH o obustav ljanjuraspodjelepri-hoda sa jedinstvenogra~unago vore u prilogmo jojtvrdnji da je si tuaci jakrajnjealarman-

tna i da se pod hitnomora juizna}irje{enjaopitanjudrà vnog budèta za 2011. i budètaza 2012, odnosnoodluke o pri vremenomf-nansiranju za prvikvartal ove godine, ukoli-ko èlimo da izbjegnemo fnansijskikolaps.Ono {to je uradioodlaze}ipredsjeda va ju}iVi-

je}aministara BiH Nikola[piri} je pri jesve-gaproti vusta vni~in i grubokr{enjeposto je}ihzakonskihpropisa jer je na upit UIO, ko ji je po-slat Vi je}u ministara i Upra vnom odboruUIO, da isteda jupo ja{njenjeodluke o pri vre-menomfnansiranjuinstituci ja BiH i me|una-rodnih oba veza za razdoblje januar - mart2012, samoinici jati vno dao traènopo ja{nje-nje bez znanja i odobrenjaVi je}aministara.

Uvo|enje u praksu samoinici jati vnogodlu~ivanja od predsjeda va ju}egVi je}a mi-nistara o naj va`ni jem pitanjima za jednu

dràvu bez odobrenjaostalih~lano vaVi je}aministara, pri ~emu je do{lo do grubogkr{e-nja Usta va i odre|enih zakona ove dràve,predstav lja veoma opasanpresedan. Po vo-domtoga, Ministarstvofnansi ja i trezora i jes-te 11. januara2012. izdalo oba vi jest u vezi sdrà vnimbudètom i me|unarodnim oba-

vezama, u kome se pozi va ju sve instituci je udràvi da postupa ju u skladu sa zakonimaBo-sne i Hercego vine.

U na vedenojoba vi jestiposebno je ukaza-no na ~injenicu da dok se ne obja viZakon obudètuinstituci ja BiH za 2011. i me|unaro-dnih oba veza, ne posto jezakonskiuslo vi zafnansiranjeinstituci ja BiH niti za ser visiranjeme|unarodnih oba veza BiH ko je su defni-sane kao sasta vni dio Zakona o budètu in-stituci ja BiH i me|unarodnih oba veza BiH.

Upozorili ste da zbogsvegaovogaen-titeti, kantoni, grado vi, op}ine, odno-sno sve razine nesmi judonositibudète za2012, ve} samoodluke o pri vremenomfi-

[PI RI] POPROTIVUSOno {to je uradio odlaze}i predsjedava ju}i Vi je}a ministara BiH Nikola [piri}, pri je svepropisa jer je na upit UIO, ko ji je poslat Vi je}u ministara i UO UIO, samoinici jativno o

Dràvni trezor je bio zaklju~an po pitanju raspodjele prihoda,

SLABLJENJEPredstavnici iz RS-a, prvenstvenoSNSD-a, èle da zaustave i oslabeBiH u razvoju i na putu ka EUintegracijama, te da se u kona~nicipokaè da je nefunkcionalna i

neodrìva i da je treba podijeliti

?

?

?

?



nsija i trezora BiH


nansiranju. Neki od na vedenih ve}su usvo- jilibudète. Ko }e zatraìti i pokrenutinji-ho vuodgo vornost?

- Po{tosporazum o globalnomokvirufs-kalnogbilansa i politika u BiH ni jepostignutdo roka za dono{enjebudèta, Vi je}eminis-tara ivladeentiteta su po Zakonu o Fiskalnom

vi je}u BiH oba veznepredloìtiodluke o pri- vremenomfnansiranju do momentapotpi-si vanjasporazuma, a ako sporazum o ovomdokumentu ne bude potpisan do isteka

vaènjaodluka o pri vremenomfnansiranju, Vi je}e ministara i vladeentiteta su du`ni dapredloèokvirebudèta iz prethodnegodine.

Dakle, po na vedenomzakonu, vladeentite-tanisu smjeledonositi budète za 2012, svedok se ne postigne sporazum o globalnomokvirufskalnog bilansa, ve} samo odluke opri vremenomfnansiranju. Naàlost, pitanjepokretanja odgo vornosti je u nadle`nostihonihko ji su doni jeliposto je}ezakone i ko ji susvo jimglasanjem o usva janjubudèta svje-snoprekr{ilidonesenezakonskepropise.

Samoobaveze iz 2011.

Vi kaète da je drà vnitrezor i daljetrebaobitizaklju~an, odlaze}ipred-

sjeda va ju}iVi je}aministara BiH to negira.[ta je ta~no?

- Drà vnitrezor je bio zaklju~an o pitanjuraspodjeleprihoda, odnosnoprenosa sred-sta va sa jedinstvenogra~una. UIO u skladu sa

Zakonom o jedinstvenomra~unu i Zakonomo sistemuindirek tnogoporezi vanja,ne smi- je vr{iti prenos sredsta va sa jedinstvenogra~una na ra~unebudèta,s obzirom na to da

jo{ uvi jek ni je u Slu`benom glasniku BiHobjav ljenZakon o budètuinstituci ja BiH za2011, a niti je usvo jen dr a vni bud et za2012, tako da se ne zna ta~aniznosko ji bi biodozna~en dràvi BiH.

U skladu sa svimde{a vanjima, jesuli onda svi budètskikorisnicidobi-

lidecembarskupla}u? Je li isplatazapra- vo po~ela?

- Isplatadecembarskih pla}a je po~ela zabudètskekorisnike. S obzirom na to da su tooba veze iz pro{legodine, nemanikakvihza-konskihprepreka da buduispla}ene.

Ipak, nekeod decembarskihisplata iz

2011.kao {to su,na primjer, in validni-ne u FBiH su stale i ~eka juno vibudèt. Za{to?- Isplataodre|enihoba vezaVladeFBiH iz

2011. za visi pri je svega od trenutne likvi-

dnosti i prili vasredsta va u ederalnibudèt iu vezi s tim }e biti i iz vr{ena.

Zapra vo, Vi tvrdite da se moè vr{itisamo pla}anje zaostalih oba veza iz

2011. Rekli ste mi da od 1. januara 2012.drà vne instituci je ne mogu naba viti niolov ku. Je li situaci jakrajnjealarmantna?

- Ukolikoho}emo da po{tu jemoUstav ovedràve i doni jete zakonske propise iz oveoblasti i u skladu s tim da se pona{amolega-listi~ki, onda ne moèmovr{itinikakvenabav -ke u 2012. sve dok Zakon o bud etu institu-ci ja BiH za 2011. ne budeobjav ljen u Slu`be-nomglasniku BiH.

Odre|enibrojministarsta va ve} mje-secima se, naime, alikako su mora-liotkazi vatija vnenabav ke ~ak i osno vnihmateri jalnihsredsta va. O ~emu se radi?

- Ci jelupro{lugodinudrà vni budèt je biona pri vremenomfnansiranju u visiniiz vr{e-nja budèta za 2010, {to zna~i da su budèt-skasredstva bilaveomaograni~ena i kao ta-kva, nisumoglafnansiratiuve}anepotrebe za

ja vnenabav ke i osno vnamateri jalnasredstva.

Vanjski dug

Proteklihdana na naplatu je stiglano- vatran{aoba veza po vanjskomdugu

BiH. Je li ona pla}ena? Kakve su posljedi-ceko jemoèo~eki vati BiH zbogneiz vr{a- vanjasvo jihoba veza?

- S obzirom na to da Zakon o budètu in-

stituci ja BiH za 2011. i me|unarodnihoba ve-zani je objav ljen u Slu`benomglasniku BiH,ne posto je zakonski uslo vi za ser visiranjeme|unarodnihoba veza BiH, ko je su zakoni-ma defnirane kao sasta vni dio zakona obudètuinstituci ja BiH i me|unarodnihoba-

veza BiH.Po samo voljnomtuma~enjupred-sjeda va ju}egNikole[piri}a ko je je dao UIOi u vezi sa ser visiranjemme|unarodnihoba-

veza BiH su tako|erprekr{eniposto je}izako-ni ove dràve, tako da se pomenutoser visira-njevr{i bez obzirana to {to ne posto jezakon-skiuslo vi. Ne mogu se na~uditisamo voljiNi-kole[piri}a i njego vomtro{enjuenergi je naproti vusta vno i nezakonitodjelo vanje, {to zasobompo vla~izakonsku i svakudruguodgo-

vornostumjesto da organizu je sve aktere dau skladu sa svo jimnadle`nostimaosigura ju

obja vu Zakona o bud etu instituci ja BiH za2011, te da na zakonitna~inotko~iprocesf-nansiranjame|unarodnihoba veza i svih ni-

voavlasti u Bosni i Hercego vini.

Parlamentarnaskup{tina BiHzadu ila je Predsjedni{tvo BiH

da u roku od sedamdana sa~ini akt(iz vr{enjebudèta) i dosta vi ga Kole-gi ju na obja vu u Slu`benomglasniku.Rok je istekao, a po vratnereakci jene-ma, osim da je Predsjedni{tvozadu ilo Vi je}eministara BiH da u {to kra}emro-kudosta vipri jedlogiz vr{enjabudètaza 2011. emu sve ovo?

- Ovo pitanjetrebauputitiVi je}uminis-tara, ko je je putemMinistarstvafnansi-

ja i trezora BiH po ustaljenoj zakonskojproceduritrebalopruìtisvakuvrstudo-datne tehni~ke pomo}i Predsjedni{tvu

BiH kako bi pri jedlogiz vr{enjabudèta za2011. bio u potpunostiuskla|en sa zah-tje vima Predsjedni{tva. O~ito je da jeizostalapotrebnakomunikaci ja izme|uPredsjedni{tva BiH i Vi je}aministara s ci-ljem otklanjanjaodre|enih ne jasno}a.

Kada sagledamo svu ovu pri~uoko bud eta instituci ja BiH i

me|unarodnih oba veza za 2011. ko ja jestaraskorogodinu, ~ija je zapra vood-go vornost{to jo{ uvi jeknismodobili tajzakonski akt?

- Odgo vornost je na onim politi~kimstrankamako je za cilj ima juoslabitiunkcionisanjeBosne i Hercego-

vine, u~initiBosnu i Hercego vi-nu ekonomski neodrìvom,pokazati me|unarodnoj za-

jednici da BiH ne moèsamos-talno unkcionisati, u narednom periodu jesvesti da budeser visentitetima,a u kona~ni-cipodi jelitiBosnu i Hercego vinu.

TUPIOAVNO

a, protivustavni je ~in i grubo kr{enje posto je}ih zakonskih govorio bez znanja i odobrenja Vi je}a ministara

dnosno prenosa sredstava sa jedinstvenog ra~una

OBAVIJESTINapisao samobavijest o nepo{tivanjuzakonskih odredbi u vezis isplatama s jedinstvenogra~una IOBiH i Centralnebanke BiH, koju samuputio predsjedavaju}emPredsjedni{tva BiH @eljkuKom{i}u, predsjedavaju}emVije}a ministara Nikoli [piri}u,direktoru UIOBiH Miri Dàkuli

i guverneru Centralne bankeBiH Kemalu Kozari}u

??

?

?

?

?

?

?




Nakon {to je zagreba~ki Jutarnji listobja viopri~ukakoUSKOK istraùje slu~ajproda je stru je iz Hrvatske elek tropri vrede(HEP) {ibenskoj Tvornici lakih metala(TLM) prekoko je je mostarskiAluminij,na vodno, dobi vaostru juispod tr i{nih ci-

jena, iz mostarske kompani je su poru~ilikako ne ele komentirati ovaj slu~aj.

Bez komentara

- Stav je upra ve Alumini ja da sve na-dle ne instituci je treba juraditisvojposaoi ut vrditi ima li i{ta sporno u biloko jemslu~aju ko ji istraùju. Zbog toga ne}emokomentiratimedijska pisanja o isporucistru jeAlumini ju, kazao je za Oslobo|enjeglasnogo vornikAlumini jaDarkoJuka.

Jutarnji list, pak, pi{ekakoUSKOKtere-tibiv {egpotpredsjednikaVlade RH Dami-raPolan~eca te direktore HEP-a i TLM-aIvana Mrav ka, odnosno Ivana Ko{tanaza udruìvanje u kriminalnuskupinu i zlo-uporabepoloàja te{ke najmanje 600 mi-li junakuna (oko 150 mili junamaraka). Ta-ko|er, zagreba~kedne vneno vine su obja-

vile kako je naj v e} i i nteres za ci jeliaran`man vezan za isporukuje tinestru-

je za potrebe Alumini ja imao njema~ko-ameri~ki koncern Daimler Chrysler radiza{tite ulaganja u mostarsko poduze}e idobi vanja proizvedenog alumini ja poodre|enoj ci jeni.

Bo jan [unji}, ekonomski analiti~ar iurednik mostarskog biznis-portala Po-slo vniportal, kaè kako je klju~ ci jele pri~e

u kvalitetnom metaluko ji se proizvodi umostarskom Alumini ju. Odnos ci jene ikvalitetealumini ja iz Mostara bio je i os-taotemeljogromnogdi jelametalneindus-tri je u Hrvatskoj i BiH, a zna~ajnim di je-lom i automobilske industri je u Europi.

- Ulaù}i u mostarskutvornicu, TLM unjenuobno vu, a Daimler u modernizaci-

juproizvodnje, hrvatskametalna i europ-ska automobilskaindustri ja ulagale su usigurnu, dugoro~nu i po voljnu opskrbukvalitetnom siro vinom. Iako su ovi poslo-

vniaran`manibiliiznimnopoziti vni, ko-risni i isplati vi svim stranama, iz eko-nom sk i ne jas ni h razlo ga, smetali suodre|enimpoliti~kim krugo vima u Sara-

je vu. Aluminij je, od obno veproizvodnjei za BiH nezamisli vo brzog oporav ka,

postao trn u oku mnogima. Jaka izvoznatvrtka u Mostarunekimani jeodgo varalaiz sitnih nacionalnih pobuda, a nekimazboguspostav ljenenacionalnestruktureuposlenih. Naime, ve}ina uposlenikaAlu-mini ja su Hrvati. Nekima, pak, Aluminijsmeta jer im je promaklamogu}nostlakezarade. Svi su oni, kada su shvatili vri je-

dnostiza jedni~kog poslo vanjatrojca TLM,Daimler i Aluminij krenuli u ru{enje togposlo vnog odnosa, mi{ljenja je [unji}.

Manjak struje

Po ja{nja vakako su za proizvodnju alu-mini ja potrebneglinica i stru ja. Opskrbaglinicom, zbog blizineLuke Plo~e i dobreprometneinrastrukture, ni je predstav lja-la problem, no opskrba ogromnim ko-li~inama elek tri~ne energi jenajslabi ja jeto~ka op}enito u proizvodnji alumini ja, aposebice u Mostaru.

- Iako BiH ima sasvimdostatnekapaci-teteproizvodnje stru jekako bi normalnoopskrblji vala Aluminij, struktura proi-

zvo|a~a i uplitanje politike u drà vneelek tropri vredne tvrtke u~inili su tu op-skrbu iznimno nestabilnom. MostarskaElek tropri vreda HZ-HB nema do voljnuproizvodnju kako bi zado voljila ogromnepotrebeAluminja za stru jom, a sara jev skaElek tropri vreda BiH, od po~etkaspome-nutihpoliti~kihigara, sredstvo je ko jim senjenivi{ko vikoriste za uplitanje u pri~u is-plati ve proizvodnje u Alumini ju. Ne ula-ze}i u moti ve i razlogeko jih je mnogo, odèlje za uni{tenjemAlumini ja do sudjelo-

vanja u podjelikola~a, sara jev ska se Elek -tropri vreda od obno vemostarsketvorni-cepona{a prema njoj kao prema tvorni-ci u nekojdrugoj, nepri jateljskoj zemljiko-

ju moraopskrblji vati stru jom jer joj je tonetkonaredio, tvrdi [unji}.

Kako bi umanjili{tete od tako vognepri- jateljskog uplitanja Elek tropri vrede BiH,smatra [unji}, tro jac TLM, Damler i Alu-minij tra io je no veposlo vnekombinaci-

je, no ve aran`mane i no ve igra~e ko ji supri~u o suradnjido veli do USKOK-ovihis-traga i tuìteljsta va. Doda jekako su se u ci-

jelupri~u posljednjih godina uklju~ili i ra-

zni vanjski aktori, poput ci jena stru je ilialumini ja na burzama, ko ji su ~as jedni-ma, ~as drugima, donosiliprigode za za-radom ili gubitkom.

- Dodatno je stanje zapaprio i poku{ajpri vatizaci je Alumini ja u ko ji se umje{a-la i litvanskaUBIG grupa. Ipak, u Hrvat-skoj su svi ovi procesiusmjereniisklju~ivona igra~e ko ji su se èljeliokoristitiproble-mima u ko jima se na{ao strate{ki poslo-

vni odnos u industri jimetala. Sklapanipo-slo vniugo vori, iako s teretom sumnje u nji-ho vu{tetnost, dugoro~no su imalipoziti-

van i isplativ cilj, precizni je re~eno, stabil-numetalnuindustri ju, iako mnogino vi-nari, a preko njih i ja vnost, iz neznanja ili

skri venihnamjerapi{udruga~ije. Nadaj-mo se kako }e i rezultati tih procesa bitika`nja vanje igra~a ko ji su se poku{aliokoristiti i osloba|anje dobrihposlo vniharan`mana bremena sumnje, rekao je[unji}.

Nije tajna

Tako|er, dodao je kakoposlo vna sura-dnja TLM-a, Daimlera i Alumini ja ne bitrebala bit i sporna nikomu, ni BiH, niHrvatskoj. Naprotiv, smatra kako je to iz-

vrsna i ri jetkaprigodarazvitkametalnein-dustri je i ekonomi je u regi ji.

No, zagreba~ki Vjesnik je pri je desetak danaobja viokako je USKOK pokrenuois-tragu u ovom slu~aju pri jevi{e od godinui osumnji~ioMrav ka, Ko{tana i Polan~eca

da su dogo voriliproda ju{ibenskoga TLM-a konzorci juAdrial te na ~etirigodineosi-guralimostarskomAlumini juprikri venofnaciranjeje tinomstru jom iz hrvatsko-ga HEP-a, ko ja je tajno, umjesto u {iben-ski TLM, preusmjera vanaAlumini ju, ~ime

je HEP-u nanesena {teta od spomenutih600 mili junakuna.

Vjesnik pi{ekako je USKOK ut vrdio ka-ko stru ja za mostarski Aluminij uop}eni je bila nekakva tajna, nego dio nacrtaugo vorako ji je izradilaVlada RH kako bise pri vatizirao{ibenski TLM ko ji je tada biou velikimproblemima i gomilaogubitke,ali i eljevrha Hrvatske i tamo{njeg HDZ-a da se pomognemostarskomAlumini ju,

jer je ri je~ o ‘’hrvatskomenacionalnomin-teresu jer u toj tvornici rade ugla vnomHrvati, a o njenome proizvodu ov isi ipromet Luke Plo~e’’.

- Vlada je èljelapri vatizirati TLM. Kon-zorcijAdrial ga je htio kupiti, ali je uvjet zakupnju bio da se TLM-u osigurado voljnoaluminijskesiro vinekako bi mogaoraditi.

Mostarski je Aluminij pak pristaoisporu~itiTLM-u siro vinu, ali je traìo da im se za toosigurado voljnostru je, i to premasub ven-cioniranojci jeni. Tako je na kra ju, zapra vo,naprav ljentrojniugo vor HEP- TLM- Alu-minij. No, unutar tog susta va ni je sve i{loba{po planu, nego su po~ele lobisti~keigre,ko je se te{ko mogu nazvati politi~kimodlukama, jer vi{enaliku ju na kaznenodje-lo. Naime, ugo vor za proda ju stru jeAlumi-ni ju bio je naprav ljentako da se ci jenastru-

jevezi vala uz ci jenualumini ja na london-skoj burzimetala. No do{lo je do ve}egpa-daci jenealumini ja, {to je ci jenu HEP-ovestru jespustilo na dno, prouzro~iv {i HEP-u

velikegubitke, pi{eVjesnik.Za sadaosta je ne jasno ho}e li se u ci je-

lu pri~uuklju~itipra vosudniorgani BiH. Na

upitOslobo|enja, u Tuìla{tvu BiH su re-kli da nema jupredmet o ovomslu~aju. Iako je USKOK pokrenuo istragu o ci jelomslu~aju, ni jejasno ni ho}e li se eventualnimpodizanjemoptu`niceteretitiitko iz BiH jer

je {tetanastalasamo u HEP-u ko ji je pro-da vaostru ju po ni im ci jenama od trì{nih.

JuricaGudelj

USKOK provjerava isporuke jeftine struje za mostarski Aluminij

Nema is trageu BiHPosli je otkri}a da hrvatski USKOK vodi kaznenu istraguprotiv niza osoba iz Hrvatske i BiH zbog jeftini jih isporukastru je za mostarski Aluminij, u ovom kombinatu kaù dasvako treba da radi svoj posao, pa i istraìtelji svoj,provjerava ju}i da li je ne{to sporno ili ne

[UNJI]Sklapani poslovni ugovori,iako s teretom sumnje u njihovu{tetnost, dugoro~no su imali pozitivani isplativ cilj, preciznije re~eno,stabilnu metalnu industriju, iakomnogi novinari, a preko njih ijavnost, iz neznanja ili skrivenihnamjera pi{u druga~ije. Nadajmose kako }e i rezultati tih procesabiti ka`njavanje igra~a koji su sepoku{ali okoristiti i osloba|anjedobrih poslovnih aran`mana

bremena sumnje




Razgovarao: Miralem Begi}

- Gospodine Dàmbas, odskora ste novi predsjednik HSS - NHI-ja. [to Vas jeruko vodilo da se prihvatite du`nosti uova krizna vremena?

- Kao li je~nikimam i pre vi{eradnih ob- veza i nisam se borio da budemizabran natu du`nost. Politikom sam se po~eo ba vi-tiondakada sam shvatio da sve ono {tosam od sebe uloìo u ovom proteklomra-tu, a to je obranaopstojnosti i bolja bu-du}nost hrvatskog i drugih naroda u na-{oj za jedni~koj domo vini BiH, mo e zboglo{epolitikebiti upropa{teno. Nalazimo se,upra vo zbog lo{epolitike, u sli jepoj ulicii u vrlo kaoti~nom razdoblju na{epo vi jes-ti. Nisam mogao pobje}i od sebe i od

stranke u ovim te{kimvremenima. Jedansam od utemeljitelja na{e stranke. Zatosam se prihvatio te du`nosti s namjeromda pomognem u traènju izlaza iz stanjau ko jem se nalazimo.Manjinski i ve}inski- Ja vnost pomalozbunju jedvojninaziv va{e stranke?

- U pra vu ste, mi smo jedinstvena stran-ka sa dvojnim nazi vom i zaklju~ili smo ikao takvi se u dobroj mjeri pozicioniralikao strankajasnih programskihcilje va tebi u ovoj azina{eg politi~kog djelo vanjabilopogre{no mi jenjatinaziv. U demokrat-skojraspra vi na odrànom saboru, goto-

vo 90 posto, ve}ina zastupnika je takoodlu~ila.

Kao stranka djelu jemo i djelo vat }emo

na ci jelom prostoru BiH, ali na{aintere-sno-ciljna skupina su Hrvatiko ji ìve napodru~jima BiH u ko jima su malobrojni-

ji u odnosu na druge. Mi znamo i osje}amoda su ekonomski, soci jalni, politi~ki i dr.problemiHrvatako ji ìve na podru~jimaBosne, Posa vine i oni na podru~ju RS-apuno ve}i i teì za pre vlada vanje.

Upra vo kao strankaèlimopomo}i u rje-{a vanju njiho vih problema, a ko je, pona{emmi{ljenju, HDZ i druge stranke sahrvatskim predznakom ne vide takvim inema juosje}aja odgo vornosti za njiho vorje{a vanje. Njihovgla vni interes je dobi-ti {to ve}ibroj glaso va i politi~kom dema-gogi jom o tre}em entitetu i sl. nasto je iuspi je va ju pridobiti podr{ku Hrvata saonihpodru~ja u ko jima su Hrvati ve}ina.

A to je bio i razlog zbog ~ega su unutarstrankepokrenute inici jati ve za promjenuimena stranke iz ko jeg bi se vidjelokomese mi kao politi~ka stranka obra}amo.

Kakobismo pomirili i jedno i drugo, uStatutu strankeuni jeli smo odredbu po ko-

joj se,uz slu`beninaziv HSS- NHI, mogudoda vatipodnazi vi kao npr. Strankabo-

sanskih Hrvata i sl. Time }emo, s jednestrane, sa~uvatipoliti~ki identitet, politi~kisubjekti vitet i kontinuitet a, s druge stra-ne, nazna~iti kome se mi obra}amo.

Slijepa ulica

- Kakokomentirategodi{njicu RS-a?- U po voduobiljeàvanjaDanaRepubli-

ke Srpske i reakci ja u svezi s tim HSS - NHIdr i kako je Republika Srpska nespornapoliti~ka ~injenica i pra vna kategori ja.Polaze}i od toga, a osobito od usta vne de-fnici je tog entiteta po ko jem su Hrvati sku-pa s drugimakonstituti van i ra vnopra vannarod i u tom entitetu, HSS - NHI gradisvoj odnos i politi~ko djelo vanje u RS-u.O~evidno je me|utim, nasto janje i djelo-

vanje u Republici Srpskoj da se ona ure-di i djelu je kao autonomnadràvasrpskog

naroda u BiH {to je po HSS - NHI-ju ne-odrìvo. U tom duhu obav ljena je ceremo-ni ja i obiljeàvanje godi{njice RS-a. Tompoliti~kom praksom HSS- NHI se nikakone slaè i ne moè shvatiti~elni{tvo HDZ-a i nekedrugeja vnedjelatnike i slu`beni-

keko ji su nazo~ili obiljeàvanjugodi{nji-ceRepublike Srpske i dopustilisebi da sesta ve u unkci ju takvog djelo vanja vlastiu RS.-u To je ispod razinepoliti~kog dos-to janstva i osobnog samopo{to vanja.- Kakovidite stanje u zemlji?

- Kao {to sam rekao, mi smo u sli jepojulici i, pono vo, u kriti~nom razdobljuna{epo vi jesti. Samo promjena u organi-zaci ji dràve i njezinom unkcioniranju,a to zna~i promjenu Dejtonskog usta va,moè nam otvoritipute ve izlaska iz usta-

vne i politi~ke krize u ko joj se nalazimo.Na sve to do{la je i ekonomskakrizako-

ja je do maksimumausloìla stanje u ze-mlji. Ne vidim politi~ku snagu i voljukod vlada ju}ih stranaka. Mora se promi-

jeniti Izborni zakon kako bi na scenu

moglestupitipoliti~ke snage, ko je bi mo-gle po vestizemlju u drugomsmjeru. Tu,pri je svega mislim na ukidanje amo-znog cenzusa od 3 postoko ji je onemo-gu}iostrankamademokratske, liberalnei nagla{enosoci jalneori jentaci je da par-ticipira ju u parlamentima. Nacionalis-ti~ke stranke su svo jedobno mi jenjale i

Izbornizakon kako bi uni jele taj cenzusi timeonemogu}ile demokratskim uvje-renim strankama da sudjelu ju u vlasti i ti-me utje~u na kreiranje politike.- Kakoviditepoloàj Hrvata u BiH?

- Na{aocjena se podudara sa ocjenom

stranaka sa hrvatskimpredznakom. Timocjenama pridruìli su se i predsta vnicime|unarodne za jednice i nekih poli-ti~kih stranaka u zemlji. Dakle, svi seslaèmo da stanje ni je dobro, ali se po-tpunorazilazimo po pitanjimakako iza}iiz ovog stanja. O~evidno je da nekimi-sle kako je rje{enje- tre}i entitet, a mi mi-slimo da ni je. Dalje, mi mislimo da je pri-oritet rje{a vanje poloàja Hrvata u sre-dinama u ko jima smo u manjini, a dru-gimisledruga~ije. A kakomisle, najbo-ljeilustrira ~injenica da uskoro, kada serealizira dogo vor t akozvane {estorke,niti na jednoj zna~ajni joj du`nosti uBiH ili FBiHne}e bitiHrvata iz Bosne iliPosa vine. To sve go vori.

Hrvati iz tih kra je vada juglaso ve, a her-

cego va~ki Hrvatiuzima ju otelje. To je tapolitikako ja nas je do vela u sada{njupo-zici ju. Mi smo protiv toga i zato se, pri jesvega obra}amo Hrvatima iz tih kra je vako jima kaèmo da uzmu sudbinu u svo-

je ruke i odlu~uju o sebi i svo joj bu-du}nosti. Da ne da ju glas onima ko ji ihproda ju za svo je otelje.

Prim. dr. Drago Dàmbas, novi predsjednik HSS - NHI-ja

BOSANSKI HRVATIglasa ju, hercegova~kiDIJELE FOTELJEHSS - NHI ni je i ne}e biti ni~ija fili jala - Prisustvo ~elnika HDZBiH na obiljeàvanjuobljetnice RS-a je ispod razine politi~kog dosto janstva - U vlasti na nivou BiH i FBiHnema niti jednog Hrvata iz Bosne, odnosno Posavine

BH HRVATISvi se slaèmo da stanje nije dobro,ali se potpuno razilazimo po pitanjima

kako iza}i iz ovog stanja. O~evidnoje da neki misle kako je rje{enje -tre}i entitet, a mi mislimo da nije.Dalje, mi mislimo da je prioritetrje{avanje poloàja Hrvata usredinama u kojima smo umanjini, a drugi misle druga~ije

F o t o : M i r a l e m B

E G I ]

F o t o : V L F O T O




Molili me pri jatelji iz Danasa dapo vodom “9. januara- DanaRepublike Srpske“ ispi{em“ederalnipogled“na zbi vanja

u ovom bh. entitetu. Dakako, mo ji beo-gradskipri jateljizna ju da ja unkcioniramkaoautonomni, neovisni i transetni~ki in-telektualac i da je moj poged na RS ati-pi~an. Niti sudjelu jem u olakom do-

vo|enju u pitanjeRepublike Srpske, {to jetipi~no bo{nja~ko sta jali{te, nitigledam sosje}ajem za visti na RS, {to je tipi~nohrvatsko, mostarsko sta jali{te. Ne gle-dam, dakako, blagonaklono na na~in na

ko ji je nastao RS (o tomukako je nastaopri je 2 0 godin a s vj ed o~ e p onajboljetuìteljskispisiTribunala u Den Haagu),ali smatram katastroalnim svaki dan RSnazi vati “genocidnom tvore vinom“ ko jutrebaru{iti svim sredstvima. Takva pozi-ci ja nizabo{nja~kih intelektualaca, poli-ti~ara i stranaka je i do vela do u~vr{}enjaRS-a vi{enego svi politi~ari RS-a za jedno.

Miletsko dru{tvo

Vrlo sam kriti~an, dakle, premavlada- ju}im ideologi jama u oba “blentiteta“(RamoKolar), u ko jima se vodeispraznipri jeporiko ji je od entitetabolji. Ne ma-librojBosanaca i Hercego vaca s razlogommisli da su oba katastroalna. U me|u vre-menu je RS postao autoritarni i ek skluzi-

vno “srpski entitet“, dok je Federaci jaBiH problemati~nim inter venci jama“vi-sokihpredsta vnika“ pretvorena u ma jori-zira ju}i “bo{nja~kocentri~ni“ entitet, iakosu Hrvati konstituti vni narod i takvimmora ju ostati, ma koliko ih je malo. Gle-damskepti~no na oba entiteta i iz razlo-ga {to se od njih pra ve “naci je-dr ave“ u

vri jeme transnacionalizaci ja i integraci jau Europi, {to se u njima ne prizna ju kul-turolo{ke i drugepluralnosti, nego se vo-demedijski i politi~kirato viko jibri{utra-go ve posto janjaonihdrugih i tre}ih, onihko ji su manjina, pa nasta ju “paralelnisvjeto vi“ i “zatvorenadru{tva“ u ko jima seo “drugima“ misli kao o prlja vim i zlim, ao sebi kao ~estitima, {to su sve odlikepo-liti~ke palanke, kako bi to rekao neda vno

umrli autor “Filosof je palanke“.U BiH se po vi jestpoigralanjezinimlju-

dima na tragikomi~an na~in, pa se i poslije svih tranzicijskih i ratnih turbulenci ja

ìvi i daljeautokratska i autoritarnapoli-ti~ka kultura, svojstvena predpoliti~kimdru{tvima. Jednima se rje{enje u~inilo utotalnojpodvo jenosti, a drugima u brisa-njurazlika etni~ke i kulturolo{kenara vi, {toima za posljedicudaljeudalja vanjejednihod drugih. U osno vi se jo{u Otomanskomcarstvu radilo, naime, o tomu da su vjer-ske za jednice u BiH unkcioniralelogikommiletskog susta va, ko ji je toleriraogrupnerazlike i bio izuzetnostabilan. U tom po-lietni~kom i multireligijskomsusta vu, ko-

ji je primjenji van u ci jelomOtomanskomcarstvu dok mu je odgo varalotakvo {to, i

muslimani i kr{}ani i @ido visu biliprizna-ti kao samoupra vnejedinice (ili mileti), teim je bilo dopu{teno vlastitim pripadni-cimanametatirestrikti vnevjerske zakone,pi{e WillKymlicka u krasnoj knjizi “Mul-tikulturalno gra|anstvo“(NakladaJesen-ski i Turk, Zagreb, 2003.).

Takvo se rje{enje~inipono vnopoèljnimi mogu}im ne vjero jatno velikom bro juljudi u BiH iz sve tri bh. naci je, ko je su i nas-

tale po osno vureligijskih dioba u BiH i naBalkanu. Miletskodru{tvo, pak, ni jebilo ilini je moglo biti liberalno dru{tvo, pa unjemuni jemoglobitipo{to vanoni jednoliberalno na~eloslobodnesa vjesti.

Dva DDR-a

Utoliko su u pra vu oni ko jisanja ju tran-scendiranjezadatih etni~kih granica, jerdobrozna ju da je miletski sustav u osno-

vi bio “ederaci jateokraci ja“ (Kymlicka),kao {to je dana{njisustav u BiH u osno vikonederaci japartitokraci ja, bahatihkva-zielita, najgorih po one ko ji ih upornobi-ra ju. U osno vi se i rani je i danas radilo o

podi jeljenimsvjeto vima, pa je tu podi je-ljenost nu`no priznati kako bi se uop}emogao osmisliti po vratak BiH njezinihSrba i Hrvata, odnosno razumi je vanje

BiH kao sloènog dru{tva me|u bh. Bo{-njacima. Kada je predsjeda va ju}i Domanarod a Parlamentarne skup{tine BiHOgnjenTadi}uputiouo~iNo vegodinenaj-

vi{im zvani~nicima Republike Srpske -predsjednikuMiloraduDodiku, premi je-ru AleksandruDòmbi}u i predsjednikuNarodne skup{tineIgoruRado ji~i}u ~es-titkupo vodom “De vetog januara - DanaRepublike i krsne sla veSvetog arhi|ako-naSteana“ izazvao je la vinunega-ti vnihkomen-tara u bosan-s k o m / b o { -

nja~kom tisku,{to je posvesi-gurno i htio.“Republika Srp-ska je u o~imanjenog naroda injenih pri jateljaizraz naj vi{ihljudskih i ci viliza-cijskihvri jednos-ti i ugaoni kamenmira i stabilnostina ovim prostori-ma“, istakao je ovaj

vrloambicioznika-dar SDS-a, dakleje-dne od nacionalnihstranaka odgo vor-

nih za “rat proti vuBiH”, kako je to svo- jedobnolucidnoor-muliraorahmetliHa-mzaBak{i}, doajen bh. no vinarstva.

I po mo jem mi{ljenju je stra vi~ni rat uBiH bio rat proti vu BiH, pri ~emu go vorimo “dvostrukomudaru izvana“, ali i “tros-trukom udaru iznutra“ proti vu biv {e Re-publike BiH. Prvi dio mo je tvrdnje je ne-prihvatljiv u Banjaluci i Mostaru, a drugiu Sara je vu, {to je logi~no. Svimaonimako-

ji tvrde da su pri je 20 godinadoni jelide-mokraci ju i slobodusmeta ju i spomenu-te tvrdnje i mo jeormulaci je o “obrnutimtranzici jama“ i pogubnoj “demokraturi“,dakle zlouporabi ormalno demokracij-skog ambi jenta za proizvodnju “straha od

drugoga“ i tim putom osva janja i osta ja-nja na vlasti. Va`ni je mi je {to osobnoìvimu miru s ovim ormulaci jama, {to miomogu}uje podjednakukriti~kudistancu

i naspramsrpskog i hrvatskogseparatizmai bo{nja~kog “dr a vnog nacionalizma“pod pla{tom “bosanstva“, utemeljenogna ide ji “temeljnog naroda“i suludoj am-bici jiponi{tenjaposto je}ih naci jakako bise izgradila“bosanska naci ja“.

I po stoti put i izri jekom kazano, BiHpotrebu jeizgradnjupra vne dràve na ci-

jelom njezinom prostoru, ali s posto-

I posljednji politi~ki slijepci vide kako se i u RS-u i u Federaciji ìvot

Dr. sc. Mile Lasi} Povodom Dana Republik

Ili EurizvjesnoU svom komentaru povodom 9. januara,

u BiH, opisu ju}i dva entiteta kao dva DDrje{enje u obnovi miletskog dru{tva vjers

PODIJELJENOSTU osnovi se i ranije i danas radilo opodijeljenim svjetovima, pa je tupodijeljenost nu`no priznati kako bise uop}e mogao osmisliti povratakBiH njezinih Srba i Hrvata, odnosno

razumijevanje BiH kao sloènogdru{tva me|u bh. Bo{njacima




je}im naci jama (i etni jama) i uz respektposto je}ih regionalnih i politi~kih su-bjekata i ambi jenata, uklju~ivo i ratnihtvo-re vinakakve su RS i Federaci ja. Po{to va-nje D ejtonsko g miro vnog ugo vora jenu na racionalnost, jer svako politi~ko-pra vno nasilje vodi ka no vim sukobima i(mogu}im) rato vima. S ovim legalisti~kim

pristupom se ne prihva}a, dakako, tvrdnjaraznih “RS-senatora“ i ideologakako je RS

vri jedan svih srpskih `rta va u poslje-dnjem ratu i u pro{losti. Naprotiv, to {totvrde takvi kakvi su akademici MiloradEkme~i} i JelenaGuse va, te bulumentenji-ho vihepigona, duboko je uvredlji vo za ne-

vine srpske `rtve u pro{losti i ne vine `rtveRS-a u posljednjemratu. Ni RS ni Federa-ci janisuvri jedni100.000 mrtvihljudi i uà-

snihrazaranja, u krajnjemubojstva s predumi{lja jempredratne SRBiH. U kraj-njem, RS je samo podje-

dnako lo{ entitet kao i Fe-deraci ja BiH. U BiH su je-dnosta v no n astala “dvaDDR-a“, u oba di jelazemljeljudi su uhva}eni u zamkelaì i manipulaci jepoliti~kih,akademskih i duho vnih elita.To {to su u oba “DDR-a” na

vlasti tobo`nje soci jaldemo-krate (SNSD i SDPBiH), samododatno razotkri va mizerijupoliti~kogìvota u BiH, bezalter-nati vnost i besperspekti vnost.

Vratimo se nakratko OgnjenuTadi}u, i to iz razloga {to je po us-toli~enju u Ured predsjeda va-

ju}eg DomanarodaParlamentar-ne skup{tine BiH do veopra vosla-

v ne popo ve da mu blagoslo veprostori je u ko jima }e raditi kao vi-soki funkcioner dràve ko ja se uRS-u stigmatizira u nekakvu anti-srpsku tvore vinu, ma koliko i enti-teti i ona bili proizvodiDejtonskogmiro vnogsporazuma. Usput kazano,

i pri jeovog“blagosiljanja“ se moliloili “u~ilo“ u Parlamentu BiH, {to u su{ti-ni i legitimira posto je}u vlast kao naslje-dnike miletskog susta va iz otomanskeperiode nesretne bh. po vi jesti.

Monstrum-dràva

Dejtonski miro vni ugo vor se, ina~e,stilizira u “svetukra vu“ u RS-u, pri ~emuse zaborav lja da posto je i aneksi Dejton-skom miro vnom ugo voru (o ob vezi po-

vratka prognanih i izbjeglih, primjeri-ce), dok se u Fedraci ji BiH pre vi|a da jeri je~ o “miro vnomsporazumu“ ko ji je za-usta vio rat i ko ji je nepromjenjiv, jer je

autoriziran od Vi je}a sigurnosti UN i po-hranjen u Tajni{tvu UN-a.

Ne zago varam, dakle, nikakavDayton 2,ukoliko bi trebaoopetbiti“miro vnispora-zum“, jer takvo{to podrazumi je vano vera-to ve. Istini za volju, posto ji hitna potrebaza internacionalnom pomo}i dràvi BiH,kako bi zemlja pono vno uhvatilakorak sdrugima u procesu euroatlantskihintegra-ci ja. Tu i takvupomo} ne moguvi{eosigu-rati u posto je}emambi jentu ni PIC (Vi je}e

za implementaci jumira), ni OHR (Ured vi-sokog predsta vnika), ma koliko bili poDejtonskom miro vnomugo vorusasta vnidio politi~kog susta va u BiH. Objekti vnoposmatrano, Dayton1 je na vukao lu|a~kuko{uljuci jeloj BiH, napra viv {imonstrum-dràvu od nje, pa je nemogu}akonstrukci-

ja osu|ena na raspad, {to je manjevjero- jatno, produètak sada{njeagoni je, {to je vi{evjero jatno, ili na razumandogo vor, {to

je skoro pa ne vjero jatno.I posljednjipoliti~ki sli jepcivide- nadamse -kako se i u RS-u i u Federaci jiìvotla-ganozaustav lja, ba{ kao u biv {em DDR-uuo~i 9. no vembra1989. godine. No, nedos-ta je i volje i pameti na svim stranama zaosmi{lja vanjem istinske proeuropskeal-ternati veposto je}im bezizlazima. Situaci-

ja u BiH je, zapra vo, dramati~na. Biloko- ja drà vnatvore vina, pa i poluprotektoratpoput BiH, jedva moè imati neku bu-du}nost ukoliko tro{i la vov ski dio pro-ra~unasamo za pla}e svo jih 65.000 slu`be-nika, dok je vi{e od polumili junaljudi bezposla, a vi{e od tog bro ja ih je u preranimmiro vinama ili penzi jama, nedo voljnim zaìvot i dostatnim tek za laganoumiranje.Po vrh svega, treba ser visirati u 2012. go-

dinicirca 1,2 mili jarde KM duga, a parane-ma. U BiH se, me|utim, nitko i ne sekiraoko tih i drugihìvotnih pitanja, nego sei dalje stvara pri vid kako se politi~ke eli-

te trude oko rje{a vanja naj va`ni jih naci-onalnih i drà vnih pitanja. Ne pra venaci-

ju-dràvu, dakle, samo u RS-u nego i u Fe-deraci ji BiH i nitko, naàlost, ne pra vipra vnu dràvu od Bosne i Hercego vine. Svisu bh. narodipostali najkasni jeposli jepo-sljednjihrato vavi{e od politi~ki neosvi je-{tenih naroda, dakle naci je, ali to jo{ nezna~i da mora jubitinaci je-dràve, odno -sno dràve u dràvi. Ali, nitko se i ne su-protstav ljaiskreno ovim etno-ru{ila~kimtrendo vima, pa se zbog toga i ìve i u Ba-njaluci i u Sara je vu i u Mostaruiluzi je o na-cionalnoj drà vnosti u dr avi pred i{~e-

znu}om (failurestate). Postdejtonske bh.politi~ke elite se de facto sporesu{tinskisamo oko kontrole preostalihekonomskihresursa, onih ko ji jo{ nisu stav ljeni podstrana~ke i pri vatnekontrole.

Umjesto nu`ne potrage za odgo vara- ju}immodelomusta vnihpromjena u kon-tek stupribliàvanja NATO-u i EU, za vje-rodostojnim pripadanjem svih u BiH iovoj zemlji i Europi, na djelu je, dakle,obnav ljanje milet-susta va u partitokrat-skojverzi ji, to jest neodgo vorna, autokrat-ska ili ja va{luk-konsoci jaci ja, ko ja s odgo-

vornom konsoci jaci jom {vicarskih bo janemanikakvadodira. Otuda }e BiH jo{ du-goostati u ~vrstom zagrlja junjezinihpoli-ti~kihelita, sve jedno je bile etnokratske ilisoci jaldemokratskeori jentaci je, ko jemisle

da su Bogomdane i da ima jupra vo kao ne-ko} u milet-susta vu svo jim podanicimaodreditikako }e i vjeti.

Alternati vanekulturinametanja i nadbi- janjabila bikulturame|usobnoguvaàva-nja i kompromisa, de facto proeuropskikulturolo{kinarativ i pristup. Sukladnonje-mu bi BiH svo janeri je{enanacionalnapi-tanja i svo jedrà vnopitanjerje{a vala po uzo-ru na slo ena vi{enacionalna europskadru{tva, kakopo jedinezemlje te vrste ([vi-carska, primjerice) tako i EU. Dakako, jednimdi jelomti jekomprocesapristupanja, a dru-gim di jelom nakonulaska u EU, kako bi ihkona~no u EU i razri je{ila. EU je, bez ikakvesumnje, za BiH jedinasigurna i spasonosnaobala, do ko jemoè sti}i samo kao cjelinai preko bh. drà vnih instituci ja (“europska

klauzula“). U proti vnom, ili je ne}e biti, ili }e joj jedinaiz vjesnostbitimilet-susta vi u teo-kratsko-partitokratskoj verzi ji...

(Vidiportal.ba, 9.1.2012. godine)

agano zaustavlja, ba{ kao u biv{em DDR-u uo~i pada Berlinskog zida

Srpsk

e:

pska uni ja ilist mi let-sustavaana Republike Srpske, sveu~ili{ni profesor iz Mostara analizira podi jeljenost dru{tva

-a, u ko jima vlada ju tobo`nje soci jaldemokrate, dok nevjerovatno veliki dio ljudi vidipodi jeljenosti

I u Banjaluci

i u Sarajevui u Mostaru

ìve iluzije o

nacionalnojdràvnosti udràvi pred

i{~eznu}em

ZAGRLJAJBiH }e jo{ dugo ostati u ~vrstom zagrljaju

njezinih politi~kih elita, svejedno jebile etnokratske ili socijaldemokratskeorijentacije, koje misle da su Bogomdane i da imaju pravo kao neko} umilet-sustavu svojim podanicimaodrediti kako }e ìvjeti



3332 Pogledi 14. januar/sije~anj 2012. Pogledi

Svaki put kada se po ja vinekano vavi jesto vehabi jama, pa makar se radilo o pukomraspar~avanjukontroverznihletaka, nezado-

voljstvo i uznemirenost u ja vnosti se pota-knu, pa takoizuzetakni je bio ni Cazinko jise proteklihdana i sedmicana{aousredci -

jeletakvezbrke.

PorukepokrajputaPrvo su u mjestuSti jenaprona|enileci,

ba~eniporedputa, a na njimarukomispi-saneporuke.

- Mao~a je na Allaho vomputu!- Hadìja, izvedi nas na pra vi put!- Ho}emo{eri jet! – sadràj je na tim listo-

vimako ji su za vr{ili u MUP-u.Ubrzo su policajciobja vili da budnopra-

te{ta se de{a va. “Polici japomnoanaliziraovo stanje i pra vo vremeno}emoreagirati usvakomslu~ajuek stremnogpona{anjabilokakvihskupina na podru~ju USK-a, pa i uovomako seradi opripadnicima vehabijskogpokreta“, kazao je no vinarima Ale [iljdedi}portparol MUP-a USK-a.

Ispisaneporukeprona|ene su nedalekood vehabijskog mesdìda u Sti jeni, {to jeodmahprika~enonjima,iakosuonideman-tovaliumije{anost.Alikaoodgovorna tajdo-ga|aj, vehabi je su za{le po Cazinu i di je-lilestandardneletke, me|unjima i onaju ko jemtvrde da je mu slimanimazabra-njeno i haram~estitatiBoì}.

Tragompri~ezaputili smo se u Sti jenu,ko jaleì na putuizme|uCazina i Bosan-

ske Krupe. Breùljkast o p odru~je samno{tvomli jepihku}a, sa minaretima usvakomzaseoku. Cazin, ina~e, ima oko45 dèmata i svaki od njih~ak i po dvi -

jedàmi je, staru i no vu. Pored tolikihdàmi ja,jo{ teèbi vaprihvatiti~injeni-cu da vehabi jeima ju i vlastitu, dodu{e,bez munare, ali ipakmesdìd.

[iri scenario

Visoko na breùljkusto jiku}ako ju sudogradili, tu se okuplja ju i obav lja ju petdne vnihnamaza. U dàmi je ne odlaze,ani dèmatlijeizStijeneneulazenjima.

Sti jena, ina~e,ima oko 5 hiljadare-gistro vanihglasa~a, goto vo kao ci jelamanja op}ina u USK-u, kao {to jeKlju~. Ljuditradicionalnodrè do vje-reina izborimadalisupovjerenjeSDA.U Sti jeni ima esdeaovaca, ko jitvrde dasu zbog togazapostav ljeni od na~elni-ka i vlasti u Cazinu, ko ja je prete`no iz a-SDA.Naulazuu Stijenu,ipak,vidjelismoka-

ko se obnav ljaasalni put, tako da seipakne{toradi. Pri jenegopokuca-movehabi jama na vrata, svra}amou uredMjesneza jednice, jer je upra-

vonjihcazinskina~elnikoptuìo za vehabizam i letke.

- Dio predsta vnikaovogpokreta subra}a visokogunkcionera strankeSDA MirsadaK aljiko vi}a, ko ji je ipredsjednik MZ Sti jena, mjestagdjesu lecidi jeljeni. To mi sve djelu je kaonaru~eno, trebavidjeti ko su ti ljudi,ko ih je poslao i za ko g a r ade.Ogra|ujem se od tih podmetanja i vo-lio bih da seto istraì, kazao jeNerminOgre{e vi}, do da ju}ikako mu sve dje-lu je kao dio {iregscenari ja.

Ogre{e vi}evaa-SDA je nas talaistu-panjemvode}ihljudi iz Cazina iz SDA,ko ja je za njihpostalapre vi{eliberal-na jo{od prvogkoaliranja sa SDP-om

u pro{lommandatu u USK-u, {to je bio po- vodnjiho vograzlaza. Od tada a-SDA po-bje|uje u Cazinu. Jedan od osni va~aa-SDARietHozano vi}neda vno je dobiopra vo-sna`nusudskupresudu na dvi jegodineza-tvorazbogprone vjeresredsta vaMerhame-ta, ko je je tro{io~ak i na puto vanjapri vatnim

automobilom, nimanje-ni vi{e, nego u- Te-heran. Izgubiv {iosni va~a na ovakavna~in,a-SDA se zabrinula, te se uprladapri jeizbo-r a z a vr{i pro jekt ure|enjave leljepnogkru`nogtoka i gradskogtrga u Cazinu.

Bra}aselefijeNa njiho vunesre}u, lobista SDP-a, vlasnik

Elek trometala, frmeko ja je izvodilarado ve,blokirao je kamionima trg, obusta viorado-

ve i ve} danima se rasprav lja sa na~elnikomi slu`bamaoptuùju}i ih da mu nisu sve pla-tili, {to }e se mo ratidokazi vati na sudu. Ra-dise,dakle,o istomtrgukojijeproteklihmje-seci bio predmetraspra va o uklanjanju, pa

vra}anju spomenika iz NOB-a, te se sve vri jemepostupcivlada ju}ea-SDApo ku{a- va juprikazati kao ortodok sni, njiho vastran-kamaltenevehabijskom,amnogiih,izale|a,tako i bukvalnozo vu.

Zbogtoga je di jeljenjevehabijskihletakapo Cazinu, u ci jeloj toj zbrci, jo{ jedanpoli-ti~kiudar na vlast, pa je Ogre{e vi}ja vnoba-

cio sumnju na konkurentnu SDA, u likupredsjednikaMjesneza jedniceSti jene.

- Glupost je da na~elnikmeneprozi vaza-to {to sam iz SDA i zato{to imamdvo jicubra}ekojasuselefje,iakoseneslaèmsanji-ho vimpokretom, naprotiv. Na~elnik i njego-

vastrankatreba ju da odgo vara ju na pi tanjao vehabizmuko ji je proc vjetao u njiho vommandatu, kazao nam je MirsadKaljiko vi},predsjednik MZ Sti jene.

[to se ti~eprvih, rukomispisanihparola,on smatra da nisudjelovehabi ja, nego da seradi o nekojvrstipodvale i pro vokaci je, a kaoargumentna vodi da je ri je~„{eri jet“ ispi sa-naneuko i nepra vilno.

[to se ti~eoptu`bina~elnikaOgre{e vi}a,on uz vra}a da,umjesto{to nasto jiprikaza-tisebe`rtvomnaru~enogdoga|aja,bi lo bibolje da odgo vorigra|animakakvuvjerskupolitiku oni to vode.

Za{to i kome od {ejho va su liderinjego vestrankei{liu Teheran,kakosu njegovinajbliìsaradnicivr{ilivjerskapreda vanja u Bo~injii Vozu}oj, a zatimbri jalibradekako bi za vr{i-li na njego vimizbornimlistama, samo suneka od pitanjako jimapredsjednikSti je-neuz vra}ana~elniku.

- Imam dva brata, selef je su, izbjega- vam sa njimaulaziti u vjersketeme jerpodr avam samo l egalnu Islamskuza je-dnicu. Ko ima sli~neprimjere u svo jojporo-dici, zna kako je to, pri~a nam Mirsad, pred-sjednikSti jene.

Na{ dolazak je na ja vio brat u E s edu u

mesdìdu, oni uop{te ne eleno vinara u bli-zini, ali ipak dozvolja va ju da im se pri-druìm na podne-namazu, bez inter vjua isnimanjabilokakvevrste.

Mirsad nas je do veo do raskrsnice, poka-zao put i rekao: - Samopra vo i gore, vidje}e{na brdu, a ja }u na suprotnustranu na po-dne u dàmi ju. Bra}a su mi i sve to, ali ja go-renikako ne idem!

Nakon n ekoliko minut a pje{a~enja pobrdskojkaljuì, ukaza nam se obi~naku}a,no vogradnja, i to je to.

Bilajednom u Kra jini tri brata, jedanoti-{ao u SDA, drugi u vehabi je, a za njim i tre}i,no to je pri~a za se be.

Jednovozilo sa slo venskimregistraci jamaprete~e me predsamimulazom u mesdìd,iz njegaizi|ekrupancrvenokosiselef ja, lju-baznonazvaselam i othiti na namaz. Ulazi-mo za njim, unutrapetoricabradonja ve}nasunetu, apetero-{esterodjeceveselotr~ka-ra. Jedanmali{an mi pri|e i namazamo{u-somruku, a zatim mi i{aretompokaza da ga

protrljam po licu. Takovaljda i oni radeka-dasta ju u molitvupredBogom.

Namazpotra ja tri put adu e n ego kodobi~nihBo{njaka,nakonnjegaimam,nigdjene ure}i, otvoridebeluknjigu i i{~itaneko-likohadisa. Nakontogausudih se progo vo-riti i poredsta vitisvima.

Pravileci

Od njiho vihimenaupamtihimenaEse-da i Bajre, bra}epredsjednika MZ Sti jene, teimza po~etakrazgovorada Mirsadovopismoko je je uputio na~elniku Ogre{e vi}u, re-agu ju}i na optu`be oko letaka i vehabizma.

Pro~ita{e ga naglas i grohotom se zasmi- ja{e na di jelo ve u ko jima se spominjuaes-

deaovcikojisuzbogpolitikeobrijalibrade.Oni,ko bi va, pri je bi dalisvo jegla venegobrade.

- Ovo je politika, i mi sa njomnemamoni-kakveveze. Dobro si do{ao da pri~amo o

vjerskim temama, ali ne vjeru jemo n i je-dnomno vinaru, kazanjihovimamBajro.

Na pitanje o lecima, kaù da su prvispor-ni i rukompisanileci i parolepodvaljenenji-ma, na vodno,od nekog iz sela ko ih ne vo-li, a kako bi polici juizazvali.

„Hadìja,izvedinasnapraviput!“,veli,a kogodi{taznaonama,znada mismatramoku-romupu}ivatido vuikakvomhadìji, osim

Allahu. To je nekoneupu}ennamaèliona-{koditi. A onda smo mi uzeli ove na{eli jepeod{tampaneletke i po~eli ihdi jeliti, sto je}i

iza njih i gleda ju}iljude u o~i, ispri~a mi je-danod njihdohvataju}itriletka.Jedan odnjih

je i onaj o zabrani~estitanjaBoì}a.Krenuraspra va:- Kakav je ovo na~inljudimazabranji vati

da svo jimkom{i jama~estita jupraznik?- Mi ne izmi{ljamoni{ta iz svo jegla ve, ta-

kav je propis, kako }e{ ~estitat i n ekomero|enjeboànstva ne ~ine}ikur?

-Aliljudinemorajuprihvatitionou{taoni vjeru ju ako imsamo~estita jupraznik?

- ak i ako bi se sa~uvao od ku ra, Ibn Ka- jimkaè da je i daljeteàkgri jeh... i sve ta-koodgo vara ju, na vodehadise i u~enjake, dase ~o vjekosjetibudalom{to ih je uop{te i pi-tao u prvomredu.

Pomislih, zar taj u~enjak Ibn Ka jimni je usvo jevri jemeimaove}ihproblemako ji sumu~ilimuslimane, zar i danas, kada na ci-

jelojplanetimuslimanikrvare, za va|eni, si-roma{ni, oplja~kani ili okupirani, naj va`ni-

jastvarbi vaumo vanjekakookrenutigla vuod prvogkom{i je na suprotnustranu.

Na pitanje{ta bi im alilo da se obri ju, dazbognekolikosuneta ne budusebi~ni, a daskinupropagandu i stigmu sa ci jelogbo{-nja~kogstada,odgovarajudanemisleodstu-piti ni milimetar. Na pitanje jeli ih strah s ta -kvimizgledomizigra vatimete i bitimateri-

jalmanipulaci jeraznoraznimtajnimslu`ba-ma, opetodgo vara ju da ih Allah~uva. Na pi-tanje od ~egaìve, jer takvisigurnonigdje nemogudobitiposao, opetkaù da Allahda jenaaku, pa ìve od poljopri vrede ili gra|evi-

narstva. Na pitanjekako da ivionajhudnjak u graduko jinemani{ta, kaù da je zapisanoda iz svakete{kesituaci jeAllah da izlaz i svetako, ne gleda ju TV, ne koristeinternet, ne~ita juknjigeizuzevvjerskeliterature.

- Za{to ne ideteme|udèmatli je u dàmi- je, za{to se izolu jete?

-Minemamo ni{taprotivtihljudikojise kla-nja juAllahu, aline}emoulaziti u te dàmi jesvedokseneokanunovotarija,kao{tosume-

vludi, tev hidi i sli~no, odgo vori{e mi.Ispijene~a{ekiselevode,tuisprednasgdje

smosjediliu mesd idu,signalizira{ekrajraz-go vora. Zahvalihna gostoprimstvui zamo-lih za otografsanje, na {toreko{e da ne do-lazi u obzir, te jedva me pusti{e da otogra-f{emprazanmihrab i Kur’an na prozoru.

A on isti, kao i onaj u rukamadeda u Bo{-nja~kojdàmi ji, kao onaj na {i ljtamaboga-togkraljaFahda, kao onaj u skloni{tu u Da-masku, pa ~ak i onaj u kom pjuteru CIA. Ist-isti, {to bi Kra ji{nicirekli.

FahrudinBender

Stranke u Cazinu jedne drugima podme}u vehabizam

KRAJI[NICI IZME\U BRA]E,POLITIKE I VEHABIJABila jednom u Kra jini tri brata, jedan oti{ao u SDA, drugi u vehabi je, a za njim i tre}i, no to jepri~a za sebe. Ova reportaà iz Cazina pokazu je kra ji{ke ìvotne, medijske i politi~ke sukobe

izme|u ro|ene bra}e, podi jeljene stranke i nove vehabijske za jednice

Vehabijskimesdìdunutradetalj

Poruka iz Stijena: Ne}emo ulaziti u dàmije IZ-a sve dok se ne okanu novotarija, kao {to su mevludi, tevhidi i sli~noPravileci iz selefijskogmesdìda

NerminOgre{evi}

MESD@IDVisoko na breùljku stojiku}a koju su dogradili, tuse okupljaju i obavljaju petdnevnih namaza. U dàmijene odlaze, a ni dèmatlije iz

Stijene ne dolaze njima

KALJIKOVI]Glupost je da na~elnik mene prozivazato {to sam iz SDA i zato {to imam

dvojicu bra}e koja su selefije, iakose ne slaèm sa njihovim pokretom,naprotiv. Na~elniki njegova strankatrebaju da odgovaraju na pitanja ovehabizmu koji je procvje tao unjihovom mandat

OGRE[EVI]Dio predstavnika ovog pokretasu bra}a visokog funkcionera

SDA Mirsada Kljikovi}a, koji je ipredsjednik MZ Stijena, mjestagdje su leci dijeljeni. To mi svedjeluje kao naru~eno, treba vidjetiko su ti ljudi, ko ih je poslao i zakoga rade

MirsadKaljikovi}

Mesdìd u Stijeni: Niti ko njimadolazi, nit ikomeodlaze




Edina Kamenica

Sude}i premaonome {to smo, na je-dvitejade, uspjeliistraìti, inici jati vare-isu-l-uleme prof. dr. Mustafe Ceri}a,upu}ena ambasadama islamskih ze-malja u Sara je vu o tome da se MiloradDodik, predsjednik Republike Srpske,

proglasinepoèljnim u tim zemljama, jo{je ili na ~ekanju, ili na nju nemako-mentara!

Prvi komentari

Podsje}amo, pri jegoto vota~no mje-sec, 19. decembra2011. godine, vrho vnipogla var Islamske za jednice u Bosni iHercego vini je uputiopismo ambasada-maEgipta, Turske, Indonezi je, Irana, Ka-tara, Ku vajta, Libi je, Malezi je, Pakista-na, Palestine i Saudijske Arabi je, pre-dloìv {i „da se MiloraduDodiku i nje-go vimza{titnicima i mentorima u Beo-grad u uskrati gostoprimstvo, te da seprogla se personom non grata u tim ze-mljamazbog {irenjaislamofobi je, neto-leranci je i mr nje premamuslimanima

i vri jednostima islama.“

Desetakdanakasni je, poku{ali smo usvim tim ambasadamadobitiprve ko-mentare, ali su nas, s izuzetkom onih na~ije su se bro je vejav ljalesamotelefon-ske sekretarice, mahomoba vje{ta vali oambasadorimako ji su, eto, upra vooti-{li na odmor u domo vinu ili samo za no-

vogodi{nje blagdane.

No, bilo je i onih ko ji su, uprkos pret-prazni~kimdanima i ve~erima, imali ve}odgo vor. AmbasadaPakistana: “Na{a strana

nemakomentara.“ AmbasadaEgipta: „AR Egipat je pri-

mio pismo reisa Ceri}a ko je se sadapa`lji vorazmatra. Zahvalju jemo na va-{em intereso vanju.“

U AmbasadiPalestine su prvo rekli:“Mi nemamokomentara na to, ali su po-sli jeopet zvali da kaù, da jo{ sa~ekamona njihov stav. No, niti su se ja vili, a, kadgod smo okretalinjihov broj, bio je za-uzet. Ko ne vjeru je, neka sam poku{a:272-700.

Umalezijskoj ambasadi smo, u dru-g oj o vogodi{njoj rundi istraìvanja,

imalivi{e sre}e. Odgo vor je stigao, isto-

vjetan pakistanskom: “Na{a stranane-makomentara.“

U Ambasadi Saudijske Arabi je sunam prvi put rekli da se ambasador

vra}a po~etkom februara, a kada smoovih danapono vozvali, u nadi da su sambasadorom ipak komunicirali,re~eno nam je da mu je e-mailprosli-

je|en: “Ali, odgo vor od njeganismo do-bili“.

Ina~e, premanajno vi jim informaci- jama, saudijski ambasador je tek sre-dinom februara pono vo u Sara je vu, airanski ambasador se vra}a u BiH ra-ni je, idu}e sedmice, pa, pretpostav lja-te, da ni od prisutnih zvani~nih pred-sta vnika Islamske Republike Iran una{oj zemlji nismo dobilinikakav ko-mentar.

Nema komentara

U indonezijskoj ambasadi jesada, kako nam je zvani~no sa-op{teno, tre}i sekretar Am-basadeporu~io da osoba,ko ja bi trebalo da s nama

kontaktira oko ovoga,

Mina je 19. decembra obja vila da je re-isu-l-ulema dr. MustafaCeri}“uputiopi-smo ambasadama islamskih zemalja uSara je vu u ko jem je predloìo da seMiloraduDodiku i njego vimza{titnicimai mentorima u Beogradu uskrati gosto-primstvo i proglasepersonom non gra-ta u tim zemljama zbog {irenja islamo-fobi je, netoleranci je i mr`nje premamu-slimanima i vri jednostima islama“.

Pismo je poslanoambasadama Egip-ta, Turske, Indonezi je, Irana, Katara, Ku-

vajta, Libi je, Malezi je, Pakistana, Pales-tine i SaudijskeArabi je.

U pismu se isti~e da izazi vanje vjer-ske netrpelji vostiko ja dolazi od Milo-rada Dodika prema Bo{njacima zbognjiho vevjere - islamamoè rezultiratino vimgenocidom i predlaè se da vla-de „Va{ih zemalja razmotre i proglaseMiloradaDodika i njego ve za{titnike imentore, posebno one iz Beograda,nepoèljnim osobama, personama nongrata. Razlog za to jesu izja ve MiloradaDodikako jima se {iri i podsti~e islamo-fobi ja, netoleranci ja i nepri jateljstvo

prema islamu i muslimanima.”Slu`ba Ri jaseta je go vore}i u ime

muslimana Bo{njaka, izrazila njiho vona vodnoo~eki vanje “da rele vantni po-liti~ki faktori i islamske zemlje prepo-zna ju, osude i zausta veopasnu, destru-kti vnu i anti~o vje~nu politikuMiloradaDodika“. Izraàva se i uvjerenje da“islamske zemlje ima juoba vezu da za-{tite islam i islams ke vr i jednosti odkompromitaci je i vri je|anja i pokaù daprotagonistitakvih postupakanisudo-brodo{li i prihvatlji v i p artneri“, sa-op}eno je.

Dodik je odgo vorio da saop{tenjeIslamske za jednice u BiH u ko jem gaoptuùju da vri je|a islam, predstav lja“isklju~ivo politi~ke sta vo ve ko ji ne-ma ju veze sa islamom”. Dodao je da“kao politi~ar mora da reagu je na poli-ti~ke sta vo veko jeda je i Islamskaza je-dnicako jabitnoodre|uje politi~ki ìvotu BiH.

“To {to me stav lja ju na listuodstrelapozi va ju}i radikalni dio muslimanskepopulaci je, moti visano je ~injenicom da

ne prolazi pri~a o genocidu uSrebrenici i ‘srebrenizaci ji’ Srba“,rekao je Dodik. Podsjetio je da seuskoroorganizu ju izbori za no vogpogla vara Islamske za jednice uBiH i da je u Sara je vu politi~kinajprodukti vni je i zazvatisukob sa predsjednikomRS-a.

“Nisampro~itaopi-smo Ceri}a, ali se is-krenonadam da ta-kone{to Ceri} ni jerekao, nitinapisao.

Ali mogu re}i dasvako ko na takav na~in preti u da-na{nja vremena,onda je jednosta vnopogre{io prostor nakom posto ji i ivi. Ne{totako stra vi~no, apsolu-tno je neprihvatlji vo i, po-nav ljam, nadam se da to Ceri}ni je izrekao“, rekao je Boris Tadi},predsjednik Republike Srbi je.

[ta je pisao reis Ceri} ambasadama?

Proglasite Dodika i mentorepersonom non grata

Mjesec nakon reisove inicijative da islamske zemlje Dod

EGIP]ANI PA@LJIVOÊTIRI ZEMLJE BEZNeki ambasadori na putu mjesec, neki na odmoru, neki tek do{li, a ne

Ambasadori kojima je pisao reis Ceri

Ambasadekojima je pisEgipat, Turska, IndoneziKuvajt, Libija, Malezija, i Saudijska Arabija



14. januar/sije~anj 2012. Pogledi 35

za jedno s ambasadorom dolazi u Sara jevo. Kada, ne zna se ta~no.

Dobro je, pa je turskiambasador u Sa-ra je vu, gospodin Ahmet Jildiz, ko jem jena{amolba za komentarreiso veinici jati-

ve prosli je|ena: „No, ambasador sadaima puno akti vnosti, sastanaka, posjeta,upozna vanja“, objasnili su u Ambasadi.

Libijski ambasador je, opet, na putu,ali...: “Nemakomentara“.[to se ambasadaKatara i Ku vajta ti~e,

iz njih su nas samo bombardo vali glasovi telefonskih sekretarica i reski zvuko viuklju~enog faksa.

A da nisuambasade, ko jima je reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa ef. Ceri}poslaoini-ci jati vu, reago vanjeuputiledirek tnonje-nom inici jatoru?

Ekrem Tucako vi}, ruko vodilac Slu`beta odnose s ja vno{}u Ri jaseta IZ-a uBiH, kaè da je prof. dr. Ceri} „imaoodre|enihrazgo vora, kontakata,obja{nja vanja, inici jati va.“

„Mi smo je pokrenuli. Isko-ristili smo pra vo da takone-

{tozatraìmo. Imali smo oba vezu da tou~inimo, a {ta }e se daljede{a vati, na tone moèmouticati“, rekao nam je Tuca-ko vi}, napomenuv {i da je mjeseckratak period za dobi vanjepo vratnihinforma-ci ja. Za ~etirizemlje ni je bio.

ka proglase

personom non grata

RAZMATRAJU,OMENTA RA...

ambasade ima ju samo telefonske sekretarice...

ili nisu reagovali ili nemaju komentar

isCeri}:

an, Katar,istan, Palestina




“Kulturnapra vapredstav lja jusasta vni dioljudskih pra va, ko ja su uni verzalna, ne-djelji va i me|usobnoza visna.

@elim da istaknem da kultura predstav -ljaspecif~ni set duho vnih, intelektualnih iemocionalnih karakteristika dru{tva ilidru{tvene grupe, te da pored umjetnosti iknjiè vnosti, obuhvata i ivotnistil, na~ine

za jedni~kog ìv ljenja, vri jednosne siste-me, tradici je i vjero vanja.Kultura se nalazi u sredi{tusa vremenede-

bate o identitetu, dru{tvenoj kohezi ji i ra-zvo juekonomi jezasno vane na znanju.

...Bosna i Hercego vina je malazemlja sabogatimkulturnim i prirodnimnasli je|em.Smatramo da, na osno vu iskustva ko jeimamo u obno vi i za{titinasli je|a, moèmokao ~lanicaKomiteta za svjetskuba{tinuda-ti zna~ajandoprinos da kulturna i prirodnaba{tinabudu u unkci ji odr ivog razvo ja“, ka-zao je, izme|u ostalog, Sredo jeNo vi}, pred-sjednik dr a vnog Komiteta za odnose sUNESCO-om, aktualni ministar ci vilnihposlo va BiH, 21. listopada 2011. u aulizgrade Parlamentarne skup{tine BiH (ne-kada{nja zgrada Skup{tine S RB iH ),

obra}aju}i se rezidentnom koordinatoruUN-ovihagenci ja u BiH Yuri juAanasi je vui prisutnima u po voduobiljeàvanjaDanaUjedinjenihnaroda i prezentiranjaizlo beotograf ja nekropola sa ste}cimanomini-ranim za listu svjetskeba{tine UNESCO-a(za jedni~ki pro jekt BiH, Srbi je, Hrvatske iCrne Gore, op. An. [).

Poseban zna~aj

Na vedimo i da je ministarci vilnihposlo- va BiH prisutne oba vi jestio da je BiH po-lo ila kandidaturu za ~lanstvo u UNESCOKomitetu za svjetsku ba{tinu za period2011 - 2015. i zapo~elakampanjupredstav -ljanjakandidature dràvamapotpisnicamaKon venci je o svjetskoj ba{tini{iromsvi je-ta. Dodao je da Bosna i Hercego vinaviso-

koci jeniulogu i mandatKomiteta za svjet-skuba{tinu u za{titi i o~uvanjusvjetskogkul-turnog i prirodnognasli je|a. Ukolikobude-mo izabrani za ~lanicu Komiteta, blisko}emo sara|ivati sa zemljamapotisnicamaKon venci je za za{titusvjetskekulturne i pri-rodneba{tine. Smatramo da je oblast kul-ture od posebnogzna~aja i spremni smo dadamo na{ doprinos intenzi viranju sara-dnje izme|u dr ava ~lanica Kon venci je, sposebnimnaglaskom na razmjeniiskusta-

va i dobrihpraksi...Na kra ju}e kazati i“koristimpriliku da pri-

sutne ambasadorezamolim da ovu poru-kuprenesu u svo jezemlje...”

Ne zna se ko ju i kakvuporuku su velepo-slanicipreni jeli u svo jezemlje, tek upam}eno

je da je gdinAanasi jevkazao da ne}ebitihra-

ne i pi}a jer }e no vacumjesto u te svrhe, bi-tidaro van za izgradnjucentra za djecu s in- validitetom u Srebreniku.

Zna se da }e, a naj vjero jatni je je ve} i

u~injeno, iz Nacionalne i uni verzitetske

biblioteke BiH bitiupu}eno pismoIriniBo-ko voj, generalnoj direktorici UNESCO-aputem ko jeg }e biti upoznata o neza-{ti}enostikolekci ja i nebrizinadle`nih.

De{a vanja su tekla ovim redom: Umje-tni~kagaleri ja BiH prvi rujna 2011. u znak protestazbogneri je{enapra vnogstatusaza-tvorila je svo javrata za ja vnost. Ova muzej-skainstituci jaunatragnekolikogodinane-ma ni Upra vni odbor, a i direktorica je oti-{la u miro vinu, pa je dospjela u stanjeobezglav ljenosti.

Usli jedilo je pri vremenozatvaranje vra-ta (do kra ja ovog mjeseca) Historijskogmuze ja BiH za posjetitelje i istraìva~e.Hladno}a se uvukla u prostori je NUBBiH(isklju~eno je gri janje), a Zemaljskommu-ze ju BiH, kulturno-znanstvenoj instituci ji

staroj 125 godina, (za)pri jetio je kolapssusta va, {to bi izazvalonemjerlji ve i nepo-prav lji ve{tete po kolekci je i zbirkeko je seu njemu~uva ju. Kinoteka BiH, Biblioteka za

Da bi neke od sedam kulturnih institucija od zna~aja za BiH opstale, po

Sedam institucija od posebna zna~aja za dràvu BiH

îje je na{e kultJedini na~in da se kona~no i dugoro~no ri je{e posto je}i finansijski problemi sedamdràvnih instituci ja kulture jeste dono{enje odgovara ju}ih pravnih propisa ko jima

}e se utvrditi njihov pravni status i nosilac osniva~kih prava i obaveza prema njima

PISMOIz Nacionalne i univerzitetske bibliotekeBiH }e biti upu}eno pismo Irini Bokovoj,generalnoj direktorici UNESCO-a oneza{ti}enosti kolekcija i nebrizinadle`nih vlasti u BiH




sli jepa i slabo vidnalica BiH i Muzejknjiè- vnosti i pozori{ne umjetnosti BiH osta juotvorenihvrata.

Predsjedni{tvo BiH je na svo joj116. sje-dnici, odr anoj 28. studenoga 2001, usvo-

jilosli jede}e zaklju~ke:1. Predsjedni{tvo BiH podràva zahtjev za

rje{a vanje pra vnoga i fnancijskogstatusainstituci jako je su od interesa za BiH.

2. Zaduùje se Vi je}e ministara da, uz pu-nukoordinaci ju s vladamaentiteta, razri-

je{ipra vnistatusinstituci jako je su od inte-resa za BiH (Zemaljski muzej BiH, Muzejknjiè vnosti i pozori{neumjetnosti BiH, Ki-noteka BiH, Biblioteka za sli jepa i slabo vi-dnalica u BiH, Historijskimuzej BiH, Umje-tni~ka galeri ja BiH, Nacionalna i uni verzi-tetska biblioteka BiH, Centar za za{titukulturnog, historijskog i prirodnog nasli je|aBiH i dr).

U potpi su predsje datelj mr. JozoKriàno vi}.

Kao {to znateOd vremenadoni jetihzaklju~aka do da-

nas, a prethodilo mu je i pet godina od po-

tpisi vanja Dejtonskog sporazuma, ostao je nerazri je{enpra vnistatuskulturnihinsti-tuci ja od interesa za BiH, {to je za njihzna~ilo i neri je{eno pitanje fnanciranja.

Osni va~kapra vaimala je Republika BiH, anakon 1995. ona su do vedena u stanjehi-bernaci je, {to je na kra ju i rezultiralositu-aci jom u ko joj su se na{le.

“Kao {to znate, problematikadrà vnihin-stituci jakulture sa pra vnogaspektaprven-stveno predstav lja pitanje implementaci jeDejtonskog usta va BiH i njego vih odredbiko jeregulira jukontinuitetpropisai institu-

ci ja BiH. Osim usta vnopra vnog aspekta,ovaj problem ima i strate{ki zna~aj za iden-titet BiH. Dopustite nam da Vas podsjetimona me|unarodne standarde po ko jima jedu`nost svake dràve da {titi kulturnobla-go na svo jojteritori ji od svake vrsteo{te}enja,posebno onda kada bi rezultiralo nepo-prav lji vom{tetom. Svakadràva je du`na iz-bje}itakvuopasnost, a to podrazumi je vabri-gu za vlastito, nedjelji vo kulturno nasli-

je|e. Jedinina~inda se kona~no i dugoro~nori je{eposto je}ifnansijskiproblemisedamdrà vnihinstituci jakulturejestedono{enjeodgo vara ju}ihpra vnihpropisako jima}e seut vrditinjihov pra vnistatus i nosilacosni-

va~kihpra va i oba vezapremanjima...” (u po-tpisu dr. SaetHalilo vi}, ministarci vilnihpo-slo va BiH, i ambasadorPeter Bas-Backer, vi-

{izamjenikvisokogpredsta vnika, Sara je vo29. ma ja 2006. godine, pismoupu}eno svimministrimaministarsta va BiH).

Poznato je kako su i od kogagodinamaf-

nancijskupotporu ove instituci jedobi vale,kao i da od granta (no vac se po odluciVi-

je}a ministara BiH proslje|uje putem Mi-nistarstvaci vilnihposlo va BiH) u proteklojgodini ni je bilo ni{ta. Sve razine vlasti suoba vi je{tene, kao i sve stranke, bilo na po-zici ji ili u opozici ji i - ni{ta. Pla}e nisu pri-mljene od srpnja, kolo voza, rujna, ovisno odinstituci je do instituci je.

Poznato je {ta se desiloovihdana: jedno-kratna inter venci jaederalneVlade - za po-mo}Muze ju iz budètskihrezer vifskalne2011. izdvo jeno je 50.000 KM.

Na ko ji god da se skup do|e, ~uje se ka-konov ca ima. Tako je Ministarstvoinoze-mnih poslo va BiH u 2010. na ime ra~unaza mobitele utro{ilo 1.550.000 KM. Zarad Zemaljskogmuze ja BiH godi{nje je po-trebno 1.400.000 KM. Nov ca ima i za repre-zentaci je pa je umjestoplaniranih 514.000KM, Ministarstvo obrane BiH u te na-mjene 2010. utro{ilo 834.000 KM. Da bi ne-ke o d sedam ku lturn ih instituci ja o dzna~aja za BiH opstale, potrebno je i ma-njesredsta va.

Pisma podr{ke instituci jama kulture odzna~aja za BiH upu}uju mnogeinstituci je iz

zemlje i svi jeta. Ali, presi jecanjeovogGordi- je va~voramogu}e je samo uz hti jenjemje-roda vnih instanci vlasti na naj vi{oj razini.

Angelina[imi}

rebno je i manje sredstava nego {to se tro{i za reprezentaciju i telefone

rno nasli je|e?!

Starinska svi jest- Do{lo je do nesporazuma u ja vnosti, odnosno do nerazu-

mi je vanja u ja vnosti o prirodi problema u vezi sa kulturniminstituci jama, a to je zapra vo jedan trik direktora tih institu-ci ja. Prva stvar ko jutreba da razumi jemo je da su direktori tihinstituci jadrà vnislu`benici. Oni su dràva. Oni se ne mogu

àliti na dràvu jer se time àle na sebe. I ako se àle na sebe,onda se s pra vom àle na sebe jer oni nisu do sadanapra viliplan izlaska iz krize tih instituci ja. Dakle, sama ~injenica daposto jipra vniproblem u vezi sa tim instituci jama, jer one ni-suobuhva}eneDejtonskimsporazumom, odnosnonjimeni-

jeprecizirano {ta }e biti s njima, ni jedo voljnooprav danjeto-me {to ti direktorinisu do sadaradili na prosperitetu i rje{a-

vanjuproblema tih instituci ja i njiho voj budu}nosti. Direkto-ri tih instituci jaima ju, da kaèm, starinskusoci jalisti~ku svi-

jest o tomekako te instituci je trebavoditi i oni ne}e bitizado- voljni dok mi njima, i vlast i svi mi za jedno, ne potpi{emo da}e oni imati plate tamo do penzi je i raditi ono {to rade, a dapri tomenikad nikomeni je jasno {ta oni rade i za{to ih toli-ko ima zaposlenih i ko ji je njihovgodi{nji, petogodi{njiplan

itd. Zna~i, ne mogudirektoriinstituci ja da se izvuku od od-go vornosti za stanje u ko jima se te instituci je nalaze i za ne-manje planakako da te instituci je iza|u iz krize, kazao je re-datelj Haris Pa{o vi}, izraàva ju}i svo je sta jali{te op}enito oodnosu vlastipremainstituci jama od zna~aja za dràvu BiH,doda ju}i i da je pri jatelj tim instituci jama, ali da se ne slaè stim kako se njimaruko vodi.

HIBERNACIJAOd potpisivanja Dejtonskogsporazuma ostao je nerazrije{enpravni status kulturnih institucijaod interesa za BiH, {to je za njihzna~ilo i nerije{eno pitanje

financiranja. Osniva~ka pravaimala je Republika BiH, a nakon1995. ona su dovedena u stanjehibernacije, {to je na kraju irezultiralo situacijom u kojojsu se na{le



Oglasi 14. januar/sije~anj 2012.38

OP]INA FOÂ-USTIKOLINA

Slu`ba za prostorno ure|enje, imovinsko-pravne, geodetsko-katastarske poslove,izbjegla i raseljena lica, bora~ka i stambena pitanja

Broj: 02-23-39/12Ustikolina, 12. 1. 2012. godine

Na osnovu ~la na 132. Za kona o prostor nom ure|enju i gra|enju BPK-a („Slu`bene novine BPK-a“, br. 15/09),na~elnik Op}ine putem Slu`be za prostor no ure|enje, imovinsko-pra vne, geodet sko-ka tastar ske poslove, iz-bjegla i ra seljena lica, bora~ka i stambena pita nja Op}ine Fo~a-Ustikolina objavlju je

J AV N I P O Z I Vstru~nim licima za podno{enje pri jave za u~e{}e u radukomisi ja za tehni~ki pregled gra|evina izgra|enih na podru~ju Op}ine Fo~a-Ustikolina

IPoziva ju se za interesova na fizi~ka lica da podnesu pri ja ve za u~e{}e u ra du komisi ja za tehni~ki pregledgra|evina izgra|enih na podru~ju op}ine Fo~a — Ustikolina, i to diplomira ni inìnjeri iz oblasti:

- ar hitekture,- gra|evine (konstruktivni, saobra}ajni i hidrotehni~ki smjer),- elektrotehnike (ja ka i sla ba stru ja),- ma {instva,- geodezi je,- saobra}aja,- za {tite od poàra i eksplozi ja,- za {tite na ra du,- tehnologi je.

IINa ja vni poziv mogu se pri ja viti fizi~ka lica ko ja ispunja va ju uslove iz ~la na 132. stav 4. Za kona o prostor -

nom ure|enju i gra|enju BPK-a („Slu`bene novine BPK-a“, br. 15/09), odnosno lica ko ja ima ju najma njeVSS, sa zva njem diplomira ni inìnjer sa pet (5) godina ra dnog iskustva i poloènim stru~nim ispitom.

IIIUz pri ja vu na ja vni poziv neophodno je na vesti ta~nu adresu i op}inu sta nova nja, broj telefona (fiksnog imobilnog), na ziv poslovne banke i broj transa kcijskog ra~una, te priloìti:

• biogra fi ju sa listom referenci• ovjerenu kopi ju diplome• ovjerenu kopi ju uvjerenja o poloènom stru~nom ispitu, sa na vedenom uòm speci ja liza ci jom u struci• pot vrdu o ra dnom staù• kopi ju li~ne kar te• ovjerenu izja vu — ko jom podnosilac izjavlju je da }e bla govremeno pisa nim

putem oba vi jestiti Slu`bu za prostor no ure|enje, imovinsko-pra vne, geodet sko-ka tastar ske poslove, iz-bjegla i ra seljena lica, bora~ka i stambena pita nja Op}ine Fo~a-Ustikolina o svom izuze}u u slu~aju da je u srodstvu sa investitorom objekta ko ji je predmet tehni~kog pregleda, kao i u slu~ajevima ka da suu~estvova li u izra di pro jektne dokumenta ci je za na vedeni objekat.

IVPri ja ve se podnose u roku od 30 da na od da na objavljiva nja, neposredno na protokolu Op}ine Fo~a-Ustiko-lina ili putem po{te, na adresu:

Op}ina Fo~a-Ustikolina Slu`ba za prostor no ure|enje, imovinsko-pra vne, geodet sko-ka tastar ske poslove, izbjegla i ra seljena lica, bo-ra~ka i stambena pita nja Ul. omla dinska bb, 73 250 Ustikolina,sa na zna kom: Za javni poziv za tehni~ki pregled gra|evina — ne otvaraj.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Na pomena:Kompletan ja vni poziv, kao i obra zac izja ve iz ta~ke III, dostupan je sva ki ra dni dan od 8 do 15 sa ti na info-pul-tu {alter-sa le Op}ine Fo~a-Ustikolina ili se moè preuzeti sa web stra nice Op}ine: www.foca-ustikolina.ba

NAÊLNIK OP]INEZi jad Kunovac

Bosna i HercegovinaFederaci ja Bosne i Hercegovine

Hercegova~ko-neretvanski kantonGrad Mostar

JU O[ „Omer Maksumi}“ Podvele`

Na osnovu ~la nova 83. i 85. Za kona o osnovnom obra zova nju HNK (Sl. novine HNK, 5/00, 4/04) i ~la na 111. Pra vila JUO[ „Omer Ma ksumi}“ Podvele`, ~la na 10 Kolektivnog ugovora za djela tnost osnovnog odgo ja i obra zova nja u HNK-u (Sl.novine HNK-a, br. 3/2009), Sa gla snosti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta HNK, br. 05-02-40-13/12 i br. 05-02-40-2618/11 god. i Odluke [kolskog odbora O[ „Omer Ma ksumi}“ Podvele` od 13. 1. 2012. god. ra spisu je se

KONKURSza upra`njena radna mjesta

1. Nasta vnik islamske vjerona uke — na odre|eno ra dno vri jeme do povrat ka nasta vnice sa porodiljskog bolova nja,a najka sni je do 15. 7. 2012. - 1 iz vr{ilac (10 ~asova sedmi~no)

2. Ra dnica na odràva nju ~isto}e - na odre|eno ra dno vri jeme - do povrat ka ra dnice sa porodiljskog bolova nja, a najka sni- je do 15. 7. 2012. god.

Za ta~ku 1.Op{ti uslovi: Propisa ni Za konom o ra du, Za konom o osnovnom odgo ju i obra zova nju, Nasta vnim pla nom i progra -mom i Nor ma tivnim aktima O[ „Omer Ma ksumi}“ Podvele`.Posebni uslovi: Da ima za vr{enu odgova ra ju}u stru~nu spremu, jedna godina ra dnog iskustva u struci, poloèn stru~niispit, sa gla snost Ri ja seta IZBiH.

Potrebna dokumentaci ja: diploma o za vr{enoj odgova ra ju}oj {koli, uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu, uvjerenje o ra dnomiskustvu, uvjerenje o dràvljanstvu, izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (origina li ili ovjerene kopi je ne sta ri je od {est mjeseci)Dodatna dokumentaci ja: 1. dokaz o na predova nju u struci (mentor, sa vjetnik)

2. stru~no usa vr{a va nje (cer tifika ti)Za ta~ku 2.

- Op{ti uslovi: Propisa ni Za konom o ra du- Posebni uslovi: za vr{ena osnovna {kola

- Potrebna dokumenta ci ja: svjedo~anstvo o za vr{enoj osnovnoj {koli, izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih i uvjerenjeo dràvljanstvu.Uz pri ja vu na kokurs dosta viti kra}u biogra fi ju i kontakt-telefon.

- Inter vju (pisa ni i usmeni dio) sa kandida tima iz ta~ke jedan ko ji ispunja va ju uslove konkur sa oba vit }e se posli je za -vr{et ka istog, 26. 1. 2012. god. u 10 sa ti u O[ „Omer Ma ksumi}“ Podvele`.

Konkurs osta je otvoren osam (8) da na od da na objavljiva nja.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Pri ja ve na konkurs sa potrebnom dokumenta ci jom sla ti na adresu:JU O[ “Omer Ma ksumi}” Podvele`, 88 206 za [kolski odbor.

Na osnovu ~la na 23. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci ji BiH (''Slu`bene no-vine Federa ci je BiH'', broj 49/05), ~la na 20. poglavlje D.) ta~ka 11. Pra vilnika o unutra{njoj or ga niza ci ji i sistema tiza ci ji ra dnih mjesta u Jedinstvenom op}inskom or ga nu upra ve Op}ine Buìm („Slu`beni gla snik Op}ineBuìm“, broj 5/07), op}inski na~elnik op}ine Buìm objavlju je

JAVNI OGLASza popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika

u Jedinstvenom op}inskom organu uprave Op}ine Buìm

1. Naziv radnog mjesta0.1. Vi{i referent za administrativno-tehni~ke poslove — tehni~ki sekretar

op}inskog na~elnika...................................................................................................1 (jedan) izvr{ilacPred op}ih uslova propisa nih ~la nom 24. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci jiBiH, kandida ti treba ju ispunja va ti i posebne uslove ut vr|ene Pra vilnikom o unutra{njoj or ga niza ci ji i siste-ma tiza ci ji ra dnih mjesta u Jedinstvenom op}inskom or ga nu upra ve Op}ine Buìm.

a) Op}i uvi jeti:- da je dràvlja nin Bosne i Her cegovine,- da je punoljetan,- da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavlja nje poslova ra dnog mjesta,- da u posljednje dvi je godine od da na objavljiva nja ja vnog ogla sa ni je otpu{tan iz or ga na drà vne

slu`be kao rezultat disciplinske ka zne na bilo ko jem nivo vlasti u Federa ci ji, odnosno u Bosni iHer cegovini,

- da ni je obuhva}en odredba ma ~la na IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine.

b)Posebni uvi jeti:- SSS/IV stepen {kolske spreme- za vr{ena gimna zi ja, ekonomska ili srednja {kola tehni~kog smi jera - najma nje 10 mjeseci ra dnog staà - poloèn stru~ni ispit - pozna va nje ra da na ra~una ru

Broj izvr{ila ca: 1 (jedan)

Sta tus: na mje{tenikUz pri javu na javni oglas, potrebno je dostaviti sli jede}e dokumente (original ili ovjerene kopi je):

1. Uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci)2. Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od 6 mjeseci)3. Ovjerena izja va kandida ta da u posljednje dvi je godine od da na objavljiva nja ja vnog ogla sa ni-

je otpu{tan iz or ga na drà vne slu`be kao rezultat disciplinske ka zne na bilo ko jem nivou vlastiu Federa ci ji, odnosno u BiH,

4. Ovjerena izja va kandida ta ni je obuhva}en odredba ma ~la na IX 1. Usta va BiH.5. Diploma o za vr{enoj SSS (za vr{ena gimna zi ja, ekonomska ili srednja {kola tehni~kog smi jera)6. Dokaz o ra dnom staù u struci na kon stica nja SSS (uvjerenje ili pot vrda)7. Uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu8. Dokaz o pozna va nju ra da na ra~una ru.

Napomena:Pri ja va kandida ta ko ji nema poloèn stru~ni ispit, odnosno ko ji ne dosta vi dokaz o poloènom stru~nom ispi-tu, sma trat }e se potpunom. Me|utim, u slu~aju da ta kav kandidat bude primljen u ra dni odnos, bit }e duànstru~ni ispit poloìti najka sni je u roku od 6 mjeseci od da na pri jema.Iza bra ni kandidat bit }e duàn dosta viti ljekar sko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti u roku od 8 da na odda na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima ja vnog ogla sa.Kandidat se prima u ra dni odnos na neodre|eno vri jeme. Primljeni kandidat putem ovog ja vnog ogla sa po-dli jeè oba vezi probnog ra da ko ji tra je tri mjeseca.

Ja vni oglas }e se obja vit u dnevnim listovima:,, Dnevni avaz “, „Oslobo|enje“ i,, Dnevni list“.Rok za podno{enje pri ja ve je 15 (petna est) da na od da na objavljiva nja u dnevnim listovima.Pri ja va sa dokumenta ci jom se dostavlja li~no na pisar nicu ili putem po{te, preporu~eno na adresu:

OP]INA BU@IMUl. 505. vite{ke brdske brigade br. 2677 245 Buìmsa naznakom'“Javni oglas za popunu radnog mjesta namje{tenik — vi{i referent za administrativno-tehni~ke poslo-ve — tehni~ki sekretar op}inskog na~elnika“.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Op}inski na~elnikMirsad [ahinovi}, s. r.


HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTONJU DRUGA GIMNAZIJA MOSTAR

[KOLSKI ODBOR

Na osnovu odluke [kolskog odbora 08-869/11 od 30. 12. 2011. godine ra spisu je se

K O N K U R Sa) na odre|eno radno vri jeme do 15. 7. 2012. godine:

1. profesor ma tema tike........ ................ ................. ................ ................. ................ .. 2 izvr{ioca (38 ~asova)2. profesor francuskog jezika......................................................................................1 izvr{ilac (6 ~asova)3. profesor fizike.........................................................................................................1 izvr{ilac (6 ~asova)4. profesor psihologi je ................ ................. ................ ................. ................ ................. .1 izvr{ilac (4 ~asa)5. profesor biologi je........................................................................................................1 izvr{ilac (4 ~asa)6. profesor engleskog jezika............................................................................................1 izvr{ilac (3 ~asa )

a) na neodre|eno radno vri jeme:1. bibliotekar.............................................................................................................1 izvr{ilac (1/2 nor me)2. domar....................................................................................................................1 izvr{ilac (1/2 nor me)

Uz pri javu na javni konkurs kandidati su du`ni priloìti original ili ovjerene fotokopi je sli jede}ihdokumenata:

- diplomu o za vr{enom odgova ra ju}em fa kultetu- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od 6 mjeseci)- uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci)- uvjerenje o neka`nja va nju (ne sta ri je od 6 mjeseci)- kra}u biogra fi ju

Za radno mjesto pod rednim bro jem 2 (na neodre|eno radno vri jeme) uslovi- VKV elektri~ar i posjedova nje cer tifika ta o poloènom ispitu za kotlovni~ara.

Ljekar sko uvjerenje o ra dnoj sposobnosti priloìti pri izvr{enom izboru kandida ta.Sa svim kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa bit }e obavljen inter vju.Konkurs osta je otvoren osam (8) da na od da na objavljiva nja u sredstvima ja vnog infor misa nja.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Pri ja ve sa potrebnim dokumentima dosta viti li~no ili na adresu:JU Druga gimna zi ja Mostar (za konkurs), Ul. Sjever ni logor bb, 88 000 — MOSTAR.



14. januar/sije~anj 2012. Pogledi 39

Svako zlo ima u sebi i nekodobro, akose iz njega izvukupouke. Iako nikome ko

volirukometni jedrago ovo {to se de{a vau Rukometnom klubuBosna, to je samofnalepogre{nepolitikeko ja je u ovom klu-buvo|ena posljednjih desetakgodina. Uèlji za brzim uspjehom, tada{nji~elnilju-di, predvo|eni predsjednikom Nermi-nom Salmanom, krenuli su u kupo vinusvih rukometa{ako ji su ne{to zna~ili u na-{oj zemlji, a onda se okrenuli i kupo vini

van na{ihgranica. Treba li re}i da ovakvaklupskapolitikamoèdoni jetitrenutnius-

pjeh, ali to i ko{ta. Vrhunacrastro{nostido-godio se do vo|enjem IranaSmajlagi}a zatrenera, a nekada{njenajbolje svjetskokri-lo je Bosnin igra~ki kadar os vjeìo do-

vo|enjem igra~a iz Hrvatske.

Previsoka cijena

Ako je ostvarenzacrtani cilj, plasman ugrupnu azuLige prvaka pa zatim i pla-sman me|u 16 najboljih ekipa u Evropi,onda su i ulo ena sredstva oprav dana.Me|utim, do vo|enje legi je stranaca uklub ni je iskori{teno da se paralelno saprvim timomposveti i uzgo juvlastitogka-dra. Potpuno je zanemarenkvalitetan radsa juniorima. Pametni jom klupskom po-litikom, sa tim sredstvimamoglo se ura-ditimnogovi{e. Me|utim, ono {to je naj-

gore, rashodi su uvi jekprema{i valipriho-de, tako da su se po~eligomilati i dugo vi.Sa mjesta predsjednika je oti{aoSalman,ili “tata“, kako su mu tepali klupski pol-tron~i}i, a na njego vomjesto je na samomkra ju2010. do{aoiskusanpri vrednikMu-hamed Pilav.

Sigurno je odmah po pod vla~enju crte

pod tu godinuPilavvidio da ovakvafnan-sijskapolitikakluba ne vodi ni~emu, ali ka-ko je on samoprvime|ujednakima, mo-rao se pokoritizahtje vimaostalih ~lano-

vaUpra vnogodbora, ko jim je uspjeh bioiznadsvega. Nasta vilo se sa do vo|enjemigra~a sa strane, a u prvojekipi je, ilustra-ci jeradi, igrao samojedan igra~ iz Sara je-

va. Ne trebabitiveliki fnansijski stru~njak pa sabratikolikoko{tapla}anje stano va,ishrane i dogo vorenih plata za sve teigra~e i ~lano ve stru~nog {taba.Takve namete ne bi mogao

izdràti ni neki mnogobogati ji klub, nego{to je to tadabilaBosna.

Znalo se da je sta-njete{ko jo{ ljetos,a kulminiralo jekra jem godine.Nara vno, kadanemapara, nasta-ne i selidba. Svioni ko ji su se ja vnozaklinjali u Bosnu,okrenuli su joj le|a.Sadanema u klubu nipreci jenjenog t reneraSmajlagi}a, nema ni njego-

vih pulenaLukeRako vi}a, Josi-pa Paìna, Dani jela Mesari}a, Hrvo ja

Toj~i}a, GoranaGorenca, Dani jelaArapo- vi}a... Svi su oni oti{li, ostali su dugo vi. No,sigurno je da }e se sva dugo vanja premaigra~ima kad-tad morati izmiriti.

Kako smo neda vno pisali, predsjednik Pilav je za ovakvote{ko stanje u klubupo-{teno, samokriti~ki optuìo i sebe, ali i sve~lano ve Upra vnogodbora. Mnogi su mu,

kako je rekao, obe}avali da }e do vestino vesponzore, ali umjestotoga, ostali sui bez generalnog, BH gasa. Sigurno je da

je situaci ja u klubuveoma te{ka, ali Pilav ne pomi{lja na najgore. ak optimisti~nona jav lju je da }e za go dinuBosnabiti ja~a,nego {to je bila. Mo`da }e se, nakondeta-ljne analizeposlo vanja u posljednje tri go-dine, na Skup{tini, zakazanoj za kraj janu-ara, zaista na}i pra vi puto vi za ozdrav lje-nje i opstanak ovog uglednog sportskog

kolekti va. Vjeru jemo da }e uz Pi-la vaostati i svi oni ko ji su do-

veli do ovakvog stanja, aliovog puta da rade zadobrobit kluba, a ne

samo da se slika juna promoci jama{ampionata.

Sigurno je da je jedan od njih i od-ga janje v lastitogig ra ~k og k adra.

Nastav kom pro je-kta, ko ji je RK Bosna

i pokrenuo, Volimru-komet, ovaj sport bi

trebaona}isvo jemjestome|u svim sara jev skim

osnov cima. Kada bi se na{lipa-metni ljudi, pa rukomet vratili u pro-

gramme|u{kolskog takmi~enja, od osno- vaca do srednjo{kolaca, onda bi i rukome-tniklubo vi poput Bosnelak{enalazilita-lente za svo je{kole ili akademi je, kakovo-le sada pompezno da ih nazi va ju. No,treba imati na umu da su stru~njaciko jibrinu o zdrav lju na{ihnajmla|ih izbacilirukomet iz programa Malih olimpijskih

igara u BiH ba{ 1972, kada je reprezenta-ci jabiv {e nam za jedni~kedràve postalaprvipobjednik u ovom sportu na Olimpij-skimigrama. Umjesto da se ta ~injenicais-koristi za daljirazvoj, odsje~ena je granana ko joj je ovaj sport trebao po~ivati.

Odgajanje mladihNadamo se da se nekakva sli~nasituaci-

jane}e pono viti i ovihgodina. Poznato je,naime, bar onimako je ova dràva i ruko-met zanima, da }e Bosna i Harcego vina2013. bitidoma}in Svjetskog juniorskog

prvenstva. Zahvalju ju}i toj ~injenici, do-{lo je do ubrzanja izgradnje dvorana uTra vniku, Dobo ju i Mostaru. Iakouvi jek kod nas za sve posto je inansijske te-{ko}e, nadati se da }e ovi objekti bitiza-

vr{eni do po~etka tog {ampionata. URukometnom sa vez BiH voljeli bi da setakmi~enje po grupama odrì u {to

ve}em bro jugrado va, kako bi ovaj dina-mi~ni i atrakti vni sport stekao jo{ vi{epo-klonika.

UspjesiDani jela[ ari}a, Mirsada Ter-zi}a, Edina Ba{i}a, Enida Tahiro vi}a iliDamiraDoborca u veoma jakim klubo-

vima van granicana{ezemlje, najbolja supot vrdaonoga {to oda vno znamo, a to jeda su ova na{adjecaizuzetnotalento va-na za sve vrste sportskih igara. Obnav lja-

njem posto je}ih i izgradnjom no vih dvo-rana, omogu}i}e im se jo{ bolji uslo vi zarad. Izvozumjestouvozatreba, uostalom,da bude trajna ori jentaci ja pri vrede, asport je oda vno u svi jetupostao ozbiljnapri vrednagrana. U SAD-u, na primjer,poobrtu kapitala je na tre}em mjestu.

Branko Majstorovi}

@elje iznad mogu}nostiJurnjavom za uspjesima RK Bosna je zanemarila dvi je veoma va`ne stvari: da tro{i onolikokoliko para ima na ra~unu i da odga ja vlastiti igra~ki kadar • Umjesto da uvozimo gotoveigra~e, ubudu}e bi ori jentaci ja trebala da bude na izvozu igra~a

Zbog te{ke finansijske situacijeBosnu su napustili svi igra~i dovedeni sa strane Foto: D`. KRIJE[TORAC

B h. r u k o m e t n i l

{a m p i o n na ra s k r s n i c i l

PTICE SELICEZnalo se da je stanje te{kojo{ ljetos, a kulminiralo je

krajem godine. Naravno, kadanema para, nastane i selidba. Svi onikoji su se javno zaklinjali u Bosnu,

okrenuli su joj le|a. Sada nema u klubuni precijenjenog trenera Smajlagi}a,

nema ni njegovih pulena Luke Rakovi}a,Josipa Paìna, Danijela Mesari}a,Hrvoja Toj~i}a, Gorana Gorenca,

Danijela Arapovi}a...



Pogledi 14. januar/sije~anj 2012.40 Nedjelja u slikama

SEDAM SVJETSKIH DANA Priredio: Emir Karamehmedovi}

Ubi jeniranskinau~nik

Iranski nau~nik, nuklearnifzi~arMustaa AhmadiRo{anpoginuo je od ek splozi je bom-be u Teheranu. Motociklista jepodmet nu o b omb u i spodautomobila nau~nika, ko ji jeradio u nuklearkiNatanc. Iran

je optuìo SAD i Izrael za smrt

nau~nika, isti~u}i da vlasti nenamjera va ju da se odreknusvog nuklearnog programa.

Ameri~ki State Departmentodbio je da komentira iranskeoptu`be, isti~u}i da Washin-gtonosu|ujesvakuvrstunapa-da na nedu`nuosobu.

(Reuters)

Jakaolu japra}enavisokimtalasi-maotkinula je brod Tycoon sa vezai slupala ga o obalu na Bo i}nim oto-cima. Brod se prepolo vio, nakon

Golu`dravi

kupciZa prvih sto kupacako ji do|u uproda vnicu u donjem rublju, {pan-skimodnibrendDesigual je da vaodva odje vna predmeta po izborubesplatno. Ovaj svo je vrstan trgo-

va~ki {ou izazvao je velikointereso- vanje mladih. Na ovaj na~in jepo~elaovogodi{njarancuskaveli-karasproda ja u Lyonu. (Reuters)

Havari ja bro

Merkeli Monti

Njema~ka kancelarkaAn-gela Merkel u Berlinu je pri-mila itali janskog premi jera

MariaMonti ja i izrazilaveli-kopo{to vanje za sadràj re-ormi i brzinu njiho vog pro-

vo|enja u Itali ji. - Vjeru jem da}e su{tinaovih reormi i brzi-na pro vo|enjaoja~ati Itali ju ipobolj{atinjeneekonomskeperspekti ve, kazala je ona.Susret je odràn u okvirunas-to janja za spas eurozone.

(Reuters)



14. januar/sije~anj 2012. Pogledi 41Nedjelja u slikama

Me}aveu Austri ji

Zbogvelikihsnje`nihpada- vina i visokog ni voaopasnos-ti od la vine, u austrijskim Al-pama je bilozato~eno40.000osoba. Neka mjesta u pokra-

jiniVorarlberg na zapaduze-mlje, te Salzburgu i Tirolubi-la su odsje~ena od ostatkazemlje, a neka su ~ak bila ibez stru je. (Reuters)

Artistipredpapom

Papa Benedict XVI je u

okvirusvo jegeneralne audi- jenci je sri jedom, primio je-dnu cirkusku grupu ko ja jepred njim i vatikan skimsve}enstvomizvelaprigodanprogram. Papa je sa velikimintereso vanjemprationjiho-

ve vj e{ti ne i na kra ju jeizvo|a~e nagradioaplauzom.

(Reuters)

~ega se u more izlilo ulje i gori vo.Brod je bio nato varen osatom ko-

ji se tako|er prosuo u vodu.(Reuters)

a

Gnjev

siroma{nihGradskevlasti u flipinskomgra-du San Juan odlu~ile su da poru{ebarake u ko jimastanu jesiroma{nostano vni{tvokako bi sagradileno-

vu gradsku vi je}nicu. Razjarenostano vni{tvo je inter ventnu policij-sku jedinicu zasulo kamenjem imolotov lje vim koktelima. Bilo jepo vri je|enih, ali ne i `rta va.

(Reuters)



Oglasi 14. januar/sije~anj 2012.42


Federalno ministarstvo energi je, rudarstva i industri je

Na osnovu ~la na 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima Federa ci je Bosne i Her cegovine ("Slu`bene no-vine Federa ci je BiH", br. 12/03 i 34/03), u pos tupku imenova nja na pozici ju u or ga nu privrednog dru{tva u ko jem federalnior ga ni vlasti ima ju pra vni interes i u ko jem prema vaè}im za konima, pra vima i propisima ima ju za konito pra vo da vr{e no-mina ci ju, odnosno imenova nje, federalni ministar ener gi je, rudar stva i industri je objavlju je

JAVNI OGLASZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ISPRED DR@AVNOG KAPITALA ZA

^LANOVE NADZORNIH ODBORA HIDROGRADNJA DD SARAJEVO, BNT TVORNICAMA[INA I HIDRAULIKE DD NOVI TRAVNIK, PS VITEZIT DOO VITEZ, PRETIS DD

VOGO[]A I “KTK VISOKO” DD VISOKO

I PREDMET JAVNOG OGLASAObjavlju je se ja vni oglas za ut vr|iva nje pri jedloga kandida ta ispred drà vnog ka pita la na upra`njene pozici je za ~la no-ve nadzor nih odbora u privrednim dru{tvima:

HIDROGRADNJA DD SARAJEVO.................................................................................................................4 ~lanaBNT TVORNICA MA[INA I HIDRAULIKE DD NOVI TRAVNIK..............................................................1 ~lanPS VITEZIT DOO VITEZ...................................................................................................................................1 ~lanPRETIS DD VOGO[]A ......................................................................................................................................1 ~lan“KTK VISOKO” DD VISOKO ...........................................................................................................................1 ~lan

II OPIS POZICIJEPredsjednik i ~la novi nadzor nih odbora nadgleda ju u~inak upra ve, izgra|uju i ra zvi ja ju odnose izme|u nadzor nog odb-ora, upra ve, dioni~ara ili vla snika udjela, investitora i drugih sudionika, a na ro~ito prilikom dono{enja odluka ko jima se uti~e na vri jednost ka pita la dru{tva; ra spolaù imovinom i ka pita lom dru{tva ili ut vr|uju stra tegi ju ra zvo ja dru{tva,ra zma tra ju i usva ja ju finansijske izvje{ta je upra ve dru{tva; predlaù ra spodjelu i na~in upotrebe dobiti, s pa`njom i pra -vi~no{}u se odnose prema interesima za poslenika, povjerila ca, kupa ca, dobavlja~a i lokalne za jednice; spre~ava ju i rje-{a va ju sukobe interesa; zastupa ju interese svih vla snika ka pita la; uspostavlja ju sistem inter ne kontrole i monitoringa nadinter nom kontrolom i obavlja ju i druge poslove u skla du sa Za konom o privrednim dru{tvima, drugim za konima, pro-pisima i poslovnom etikom.

III MANDATMandat ~la nova nadzor nih odbora je ~etiri (4) godine, uz mogu}nost ponovnog imenova nja u skla du sa za konom, s timda ka da se ne ra zrje{a va ci jeli nadzor ni odbor, ~la nu nadzor nog odbora mandat tra je do isteka manda ta ~la nova nadzor -nog odbora ko ji su imenova ni prilikom imenova nja ci jelog nadzor nog odbora.

IV USLOVI ZA POZICIJE

Op{ti uslovi1 . da j e d r avlja nin Bosne i Her cegovine;2. da je s ta ri ji od 18 godina;3. da ni je sta ri ji od 65 godina na dan imenova nja;4. da ni je osu|ivan za krivi~no djelo i za prekr{aj nespo jiv sa du`no{}u u nadzor nom odboru, pet godina od da na pra -

vosna`nosti presude, isklju~uju}i vri jeme za tvor ske ka zne;5. da ni je lice ko jem je presudom suda za bra njeno obavlja nje aktivnosti u na dle`nosti nadzor nog odbora u ko ji se kan-

didu je;6. da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou u Bosni i Her cegovini (bi-

lo na nivou dràve ili entiteta) u periodu od tri godine pri je da na objavljiva nja upra`njene pozici je;7 . da se na n jega ne odnosi ~lan IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine;8. da ni je na funkci ji u politi~koj stranci;9. da nema priva tni/finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se nadzor ni odbor kandidu je;10. da n i je direktor ili ~lan upra ve dru{tva;11 . da n i je iza bra ni zva ni~nik, nosilac izvr{nih funkci ja ili sa vjetnik u smislu Za kona o sukobu interesa u instituci ja -

ma vlasti Bosne i Her cegovine ("Slu`beni gla snik BiH", br. 13/02, 16/02, 14/03, 12/04 i 63/08);12. da n i je lice ko jeg isklju~uju odredbe Za kona o privrednim dru{tvima („Slu`bene novine Federa ci je BiH“, br. 23/99,

45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10);13. da n i je lice ko jeg isklju~uju odredbe Uredbe o vr{enju ovla {tenja or ga na Federa ci je Bosne i Her cegovine u privre-

dnim dru{tvima sa u~e{}em drà vnog ka pita la ("Slu`bene novine Federa ci je BiH", broj 35/11);14. da ne posto je druge za konske smetnje za obavlja nje poslova u nadzor nom odboru u ko ji se kandidu je.

Posebni uslovi1. visoka stru~na sprema;2. ra dno iskustvo u struci;3. sposobnost prepozna va nja, zastupa nja i za {tite interesa privrednog dru{tva i uvaàva nja interesa drugih za intere-

sova nih sudionika;4. sposobnost za sa vjesno, odlu~no, odgovor no i profesionalno obavlja nje upra`njene pozici je;5 . izr a ena individualnost, inici ja tivnost, neza visnost u ra du i dono{enju odluka;6. komunika cijske i or ga niza cijske sposobnosti;7. zna nja i sposobnosti ra zumi jeva nja poslovnih izvje{ta ja, pozna va nje privrednog pra va i ukupnog za konodavstva

na podru~ju djelova nja nadzor nih odbora, kor pora tivnog upravlja nja i stra tegi je poslovne etike;8. sposobnost upravlja nja finansijskim i ljudskim resur sima i na klonjenost timskom ra du;9. rezulta ti ra da ostva reni tokom ka ri jere.Kandida ti za ~la nove Nadzor nog odbora, pored na vedenih, mora ju ispunja va ti i druge uslove ukoliko su isti ut vr|eniSa ta tutom Dru{tva u ~iji nadzor ni odbor se kandidu ju.

V POTREBNI DOKUMENTI

Pri ja ve kandida ta treba da sadrè kra}u biogra fi ju, adresu i kontakt-telefon.Uz pri ja vu, treba dosta viti:1. uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci) ili kopi ju li~ne kar te (CIPS);2. diplomu o visokoj stru~noj spremi;3. dokaz o ra dnom iskustvu u struci;4. uvjerenje da ni je osu|ivan za krivi~no djelo (ne sta ri je od 3 mjeseca);5. uvjerenje da ni je osu|ivan za prekr{aj (ne sta ri je od 3 mjeseca);6. izja vu o ispunja va nju op{tih uslova iz podta~ke 6. do 14.

Kandida ti ko ji u|u u uì izbor du`ni su dosta viti ovjerene kopi je traènih dokumena ta.Kopi je dokumena ta }e biti vra}ene kandida tima sa mo na njihov zahtjev.

VI OSTALE NAPOMENEPodnosioci pri ja va s ko jima se ne stupi u kontakt u roku deset (10) da na od isteka roka za podno{enje pri ja va ne}e bi-ti ra zma tra ni u da ljem procesu kandidova nja.Svi kandida ti ko ji budu stavljeni na listu sa uìm izborom bi}e pozva ni na inter vju. Pri je inter vjua kandida ti su du`nida ti podat ke o ra ni jim neposrednim rukovodiocima od ko jih se mogu dobiti preporuke i infor ma ci je i popuniti obra zacu ko jem }e izni jeti bilo ko je pita nje ko je bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do nje govog imenova -nja. Obrasci se mogu popuniti neposredno prilikom inter vjua.Ovaj oglas se objavlju je u dnevnom listu "Oslobo|enje" i "Slu`benim novina ma Federa ci je BiH". Oglas os ta je otvoren~etrna est (14) da na od da na posljednjeg ja vnog objavljiva nja ovog ogla sa.Pri ja ve sa svim traènim dokumentima treba dosta viti li~no ili po{tom preporu~eno sa na zna ka ma na kover ti: „Pri ja va na ja vni oglas za ut vr|iva nje pri jedloga kandida ta za Nadzor ni odbor (na vesti privredno dru{tvo u ~iji se nadzor ni odbor

kandidu jete), ne otva ra ti“.Ukoliko jedan kandidat podnese pri ja ve za vi{e nadzor nih odbora, pri ja ve sa traènom dokumenta ci jom potrebno je dos-ta viti u odvo jenim kover ta ma za sva ko po jedino privredno dru{tvo, u protivnom, dostavljene pri ja ve }e biti ra zma tra -ne kao pri ja va za izbor kandida ta za jedan nadzor ni odbor, prema procjeni Komisi je za izbor.Na pole|ini kover te na vesti ime i prezime podnosioca pri ja ve, adresu i kontakt-telefon.Pri ja ve sa traènom dokumenta ci jom dosta viti na sli jede}u adresu:Federalno ministar stvo ener gi je, rudar stva i industri je, Mostar, Ul. A. [anti}a bbNebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e biti ra zma tra ne.


Federalno ministarstvo energi je, rudarstva i industri je

Na osnovu ~la na 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima Federa ci je Bosne i Her cegovine ("Slu`bene no-vine Federa ci je BiH", br. 12/03 i 34/03), Odluke o stavlja nju van sna ge Odluke o pokreta nju procedure ra spisiva nja ja vnogogla sa za izbor i imenova nje jednog ~la na Nadzor nog odbora Ar celor Mit tal Zenica d.o.o. ispred Federa ci je Bosne i Her ce-govine ("Slu`bene novine Federa ci je BiH", broj 86/11), Odluke o pokreta nju procedure ra spisiva nja ja vnog ogla sa za izbor i imenova nje jednog ~la na Nadzor nog odbora Ar celor Mit tal Zenica d.o.o. ispred Federa ci je Bosne i Her cegovine ("Slu`be-ne novine Federa ci je BiH", broj 87/11), u postupku imenova nja na pozici ju u or ga nu privrednog dru{tva u ko jem federalnior ga ni vlasti ima ju pra vni interes i u ko jem prema vaè}im za konima, pra vima i propisima ima ju za konito pra vo da vr{e no-mina ci ju, odnosno imenova nje, federalni ministar ener gi je, rudar stva i industri je objavlju je

O B A V J E [ T E NJ EO PONI[TAVANJU JAVNOG OGLASA ZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATAZA JEDNOG LANA NADZORNOG ODBORA ARCELORMITTAL ZENICA, DOO

ISPRED FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Poni{ta va se ja vni oglas za ut vr|iva nje pri jedloga kandida ta za jednog ~la na Nadzor nog odbora Ar celor Mit tal Zenica, d.o.o.ispred Federa ci je Bosne i Her cegovine, objavljen u “Slu`benim novina ma Federa ci je BiH”, broj 41/11 i u dne vnim novina -ma “Oslobo|enje” 25. 6. 2011. godine.

I istovremeno objavlju je ponovni

J AV N I O G L A SZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA JEDNOG ^LANA NADZORNOG ODBORA

ARCELORMITTAL ZENICA, DOO ISPRED FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I PREDMET JAVNOG OGLASAObjavlju je se ja vni oglas za ut vr|iva nje pri jedloga kandida ta na upra`njenu pozici ju za jednog ~la na Nadzor nog odb-ora ispred Federa ci je Bosne i Her cegovine u privrednom dru{tvu:

ARCELORMITTAL ZENICA, DOO..................................................................................................................1 ~lan

II OPIS POZICIJEPredsjednik i ~la novi Nadzor nog odbora nadgleda ju u~inak upra ve, izgra|uju i ra zvi ja ju odnose izme|u Nadzor nogodbora, upra ve, dioni~ara ili vla snika udjela, investitora i drugih sudionika, a na ro~ito prilikom dono{enja odluka ko-

jima se uti~e na vri jednost ka pita la Dru{tva; ra spolaù imovinom i ka pita lom Dru{tva ili ut vr|uju stra tegi ju ra zvo ja Dru{tva, ra zma tra ju i usva ja ju finansijske izvje{ta je upra ve Dru{tva; predlaù ra spodjelu i na~in upotrebe dobiti, spa`njom i pra vi~no{}u se odnose prema interesima za poslenika, povjerila ca, kupa ca, dobavlja~a i lokalne za jednice;sprje~ava ju i rje{a va ju sukobe interesa; zastupa ju interese svih vla snika ka pita la; uspostavlja ju sistem inter ne kontrolei monitoringa nad inter nom kontrolom i obavlja ju i druge poslove u skla du sa Za konom o privrednim dru{tvima, dru-gim za konima, propisima i poslovnom etikom.

III MANDATMandat ~la na Nadzor nog odbora ko ji }e biti imenovan po osnovu ovog ja vnog ogla sa bi}e odre|en manda tnim peri-odom ve} imenova nih ~la nova Nadzor nog odbora.

IV USLOVI ZA POZICIJE

Op{ti uslovi1 . da j e d r avlja nin Bosne i Her cegovine;2. da je s ta ri ji od 18 godina;3. da ni je sta ri ji od 65 godina na dan imenova nja;4. da ni je osu|ivan za krivi~no djelo i za prekr{aj nespo jiv sa du`no{}u u Nadzor nom odboru, pet godina od da na pra -

vosna`nosti presude, isklju~uju}i vri jeme za tvor ske ka zne;5. da ni je lice ko jem je presudom suda za bra njeno obavlja nje aktivnosti u na dle`nosti Nadzor nog odbora u ko ji se

kandidu je;6. da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou u Bosni i Her cegovini (bi-

lo na nivou dràve ili entiteta) u periodu od tri godine pri je da na objavljiva nja upra`njene pozici je;7 . da se na n jega ne odnosi ~lan IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine;8. da ni je na funkci ji u politi~koj stranci;

9. da nema priva tni/finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se nadzor ni odbor kandidu je;10. da n i je direktor ili ~lan upra ve dru{tva;11 . da n i je iza bra ni zva ni~nik, nosilac izvr{nih funkci ja ili sa vjetnik u smislu Za kona o sukobu interesa u instituci ja -

ma vlasti Bosne i Her cegovine (“Slu`beni gla snik BiH”, br. 13/02, 16/02, 14/03, 12/04 i 63/08);12. da ni je lice ko jeg isklju~uju odredbe Za kona o privrednim dru{tvima („Slu`bene novine Federa ci je BiH“, br. 23/99,

45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10);13. da n i je lice ko jeg isklju~uju odredbe Uredbe o vr{enju ovla {tenja or ga na Federa ci je Bosne i Her cegovine u privre-

dnim dru{tvima sa u~e{}em drà vnog ka pita la (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”, broj 35/11);14. da ne posto je druge za konske smetnje za obavlja nje poslova u nadzor nom odboru u ko ji se kandidu je.

Posebni uslovi1. visoka stru~na sprema;2. ra dno iskustvo u struci;3. sposobnost prepozna va nja, zastupa nja i za {tite interesa privrednog dru{tva i uvaàva nja interesa drugih za inter so-

va nih sudionika;4. sposobnost za sa vjesno, odlu~no, odgovor no i profesionalno obavlja nje upra`njene pozici je;5 . izr a ena individualnost, inici ja tivnost, neza visnost u ra du i dono{enju odluka;6. komunika cijske i or ga niza cijske sposobnosti;7. zna nja i sposobnosti ra zumi jeva nja poslovnih izvje{ta ja, pozna va nje privrednog pra va i ukupnog za konodavstva

na podru~ju djelova nja nadzor nih odbora, kor pora tivnog upravlja nja i stra tegi je poslovne etike;8. sposobnost upravlja nja finansijskim i ljudskim resur sima i na klonjenost timskom ra du;9. rezulta ti ra da ostva reni tokom ka ri jere.

V POTREBNI DOKUMENTI

Pri ja ve kandida ta treba da sadrè kra}u biogra fi ju, adresu i kontakt-telefon.Uz pri ja vu treba dosta viti:1. uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci) ili kopi ju li~ne kar te (CIPS);2. diplomu o visokoj stru~noj spremi;3. dokaz o ra dnom iskustvu u struci;4. uvjerenje da ni je osu|ivan za krivi~no djelo (ne sta ri je od 3 mjeseca);5. uvjerenje da ni je osu|ivan za prekr{aj (ne sta ri je od 3 mjeseca);6. izja vu o ispunja va nju Op{tih uslova iz podta~ke 6. do 14.

Kandida ti ko ji u|u u uì izbor du`ni su dosta viti ovjerene kopi je traènih dokumena ta.Kopi je dokumena ta }e biti vra}ene kandida tima sa mo na njihov zahtjev.

VI OSTALE NAPOMENEPodnosioci pri ja va s ko jima se ne stupi u kontakt u roku deset (10) da na od isteka roka za podno{enje pri ja va ne}e bi-ti ra zma tra ni u da ljem procesu kandidova nja.Svi kandida ti ko ji budu stavljeni na listu sa uìm izborom bi}e pozva ni na inter vju. Pri je inter vjua kandida ti su du`nida ti podat ke o ra ni jim neposrednim rukovodiocima od ko jih se mogu dobiti preporuke i infor ma ci je o kandida tima i po-puniti obra zac u ko jem }e izni jeti bilo ko je pita nje ko je bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do nje-govog imenova nja. Obrasci se mogu popuniti neposredno prilikom inter vjua.Kandida ti ko ji su pri ja vu sa svim potrebnim dokumentima dosta vili po poni{tenom ja vnom ogla su za ut vr|iva nje prijedloga kandida ta za jednog ~la na Nadzor nog odbora Ar celor Mit tal Zenica, d.o.o. ispred Federa ci je Bosne i Her cego-vine, objavljenom u “Slu`benim novina ma Federa ci je BiH”, broj 41/11 i u dne vnim novina ma “Oslobo|enje” da na 25.6. 2011. godine, a ko ji podnesu pri ja vu i po ovom ja vnom ogla su, uz pri ja vu nisu du`ni ponovo dostavlja ti dokumen-te na vedene u ta~ki V POTREBNI DOKUMENTI.

Ovaj oglas se objavlju je u dnevnom listu „Oslobo|enje“ i „Slu`benim novina ma Federa ci je BiH“. Oglas osta je otvo-ren ~etrna est (14) da na od da na posljednjeg ja vnog objavljiva nja ovog ogla sa.Pri ja ve sa svim traènim dokumentima treba dosta viti li~no ili po{tom preporu~eno sa na zna ka ma na kover ti: „Pri ja va na ja vni oglas za ut vr|iva nje pri jedloga kandida ta za Nadzor ni odbor Ar celor Mit tal Zenica, d.o.o.“Na pole|ini kover te na vesti ime i prezime podnosioca pri ja ve, adresu i kontakt-telefon.Pri ja ve sa traènom dokumenta ci jom dosta viti na sli jede}u adresu:Federalno ministar stvo ener gi je, rudar stva i industri je, Mostar, Ul. A. [anti}a bb.Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e biti ra zma tra ne.



Gostoprimstvo je mnogimasvetinja i ne bi im palo na pametda od gosti jutraève}u pomo}u ku}i, jedno je gosteko ji vamtoliko ~esto dolaze da su ve}postalidoma}i poslati u kuhinjuda sami uzmu {ta ele, ku}nipo-slo vi su ne{todrugo. Me|utim,ima situaci ja i kada su takvizah-tje vi sasvim oprav dani.

Ukoliko }e neko biti u va{oj

ku}i dan-dva, normalno je dane}ete tra iti nikakvu pomo},mada }e je li jepo vaspitan gostponuditi, sam }e namjestiti svojkre vet, pomo}i}e u pranjusudo-

va, bacanju sme}a i sli~nimsitni- jim stvarima. Ukoliko }e gost(i)kod vas biti duè, tokom vi{ese-dmica ili ~ak mjeseci, ne}ete bi-tinimalo neu~ti vi ni negostopri-mlji vi ako od njih traìte da vam

pomaù oko odràvanja ku}e uko joj i oni bora ve. Ne}ete zahti-

je vatitre{enjetepiha, pranjepro-zora ni ribanjepodo va, ali traìtipomo} u kuhinji, kao i pomo} u

odràvanju ~isto}e sobe u ko jojgost bora vi, sasvim je na mjestu.

Ve}ina li jepovaspitanih gos-ti ju }e se ponuditi sama, ne~eka ju}i da traìte njiho vu po-mo}, mada, ~ak i ako ponudaizostane, ne mora da zna~i daimate ne vaspi tanog gosta,

mo`da se radi o stidlji voj osobi,ili o nekome ko je nesigurankako bi biloispra vno postupiti,ili o nekome ko je odga jan nadruga~iji na~in.

U svakom slu~aju, ne stidite seda tra ite pomo} od gosti ju ko-

j i malo duè osta ju kod vas.Gostoprimstvojestesvetinja, alito ne zna~i da je va{aku}a hotel,niti da ste vi sobarica/kuhari-ca/{tagod (ili to niste u svo jojku}i). A obav ljanjeku}nihposlo-

va, kao {to i sameznate, jo{ ni-kog ni je ubilo, pa ne}e ni va{egoste.

POMO] U KU]IOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 43

Svileni ogrta~ za ju tarnju kaficu

Kada se ka e spa va}ica, prvo na {ta po-mislimo je obi~na bi jelapamu~na, ali pos-to ji na tone chic verzi ja, ko je ima ju pri-

vla~nost tradicionalnih no}nihhaljina.Osta vitesvoj veliki rotirski ogrta~ za ku-

panje iprebacite se na jedan od brojnihmo-dela. Svileni ogrta~, srednje duìne sa le-opardprintom, sa vr{en je za ispi janjejutar-nje kafce.

Dok su klasi~ninegli ei uvi jek

bili komotni- ji, moder ne vari jante su i

sa dodat -kom pro v -

i d n o gmateri ja-

la i ~ipke.To moè da

posluì za spe-ci jalne prilike,ali nema po-trebe da odba-cite ovaj stil

ako traìte udobnost.Kombinezon je lak

na~in da ostanete stylishbez mnogo truda. Jedno-

di jelni dizajn spre~avaokretanje, spadanje bo-kserica ili bilokakvudru-gu nelagodnost ko jumo ete do i vjeti sa dru-gim opci jama. A pritom,ne otkri va mnogo!

MODA, STIL, TRENDOVI

Prozirno }e bi ti inNjego vani i zdra vinokti su najljep{i, ali za-

{to ne bismo malodalima{ti na volju i u~ini-li ih jo{ i posebnim? Sa sljede}impri jedlo-zima ko je vam imamo ponuditi, osim {to}ete biti u trendu, ujedno }ete pri vla~itipo-

glede.Za sljede}u sezonu nam predlaù nokte

obliko vane u {pic i kori{tenjelako va s mno{-tvom{ljokica i sedea. No vi trend su i prozir-ninoktiko jisamo na di jeluima juuzorkepo-put~ipke ili su ci jeliobo jenijednimslo jemla-katako da budupoluprozirni.

Iz sezone u sezonu crvena je najsigurni jiizbor na ènskimnoktima, ali ove godinena-randàsta je za vladala na pistamaiako ni akro-matskitono vinimalo ne zaosta ju za njom. Sto-ga u no vu modnu sezonuulazimo s pregr{tno vih na~ina na ko je mo emo obo jiti i razi-gratinokte. Ma{tu na volju sa nekoliko bo~icalaka u rukama i igri nema kra ja.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Priprema:Kvasac potopiti u {olji toplog mli jeka sa

{e}erom. Kada kvasacnado|e, dodatimli je-ko, ja ja, ulje i so. Zami jesiti sa bra{nom gl-atkoti jesto i osta viti da naraste. Podi jeliti gana ~etiridi jela. Svaki dio rastanjiti i prema-zati rastopljenim margarinom, preklopitikao knjigu, te osta viti da opet naraste. Ras-tanjitina 2 cm,i vaditive}om~a{om krugo-

ve (kao za krone), polo vinu tih krugo va vaditimanjom ~a{om, da bi se dobio obru~za picu. Premazati ke~apom okrugli dio,sta viti na njega obru~, punitipile}om sala-mom i ka~ka valjem, posuti origanom. Po-dmazati pleh margarinom, poredati pice ipe}i u zagri janojpe}nici na 180 stepeni, 20minuta.

Po trebno:

1/2 l mli jeka

3 ja jeta

1 {olja ulja

2 ka{i~ice

{e}era

1 ka{i~icasoli

30g kvasca

700 gbra{namargarin

Mini punjene pice

NOVOSTI I PREPORUKETraìte od gos ta pomo} u ku}anskim poslo vima

U svakom slu~aju, ne stidite se da traìte

pomo} od gosti ju ko ji malo duè osta ju kod vas

Ako osta ju duè,

za{to ne?Niko tinskiflas teri nepomaù

Nikotinski flasteri ne pomaù u odvi-kavanju od pu{enja, poru~uju britanskistru~njaci. Podaci do ko jih su do{li po-kazu ju da se korisnici ovih sredstava ~ak dva puta ~e{}e vra}aju nikotinu nakon{to se proces odvikavanja zavr{i. Rezul-tati su bili isti, bilo da je ri je~ o povre-menim ili zagriènim pu{a~ima.

Stru~njaci poru~uju da mnogo boljepro|u oni ko ji ostave pu{enje snagomvolje, ali i to da su flasteri sasvim bez-bjedna sredstva i da ne ostavlja ju nika-kve posljedice. ak ima ju i neo~ekiva-

ne dobrobiti, usporava ju gubitak pam}enja kod stari jih osoba.Nikotinski flasteri se nekoliko godina

proda ju kao pomo} pri odvikavanju odpu{enja, a ri je~ je o samoljepljivimflasterima ko ji se li jepe na koù i pos-tupno otpu{ta ju nikotin u ti jelo. Za ra-zliku od duhanskog dima, ko ji nikotin ek -spresno {alje u krv preko sluzniceplu}a, nikotinskom flasteru treba ju tri sa-ta da po~ne djelovati. Flaster djelu je ta-ko da nadomjesti koli~inu nikotina koja se obi~no udi{e cigaretama. Flaste-ri se li jepe na ~isto, suho mjesto na koìgdje nema dla~ica, jednom dnevno,najbolje ujutro.



FELJTON OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.44

1742.Umro engleski astronom i geofizi~arEdmund Halej, direktor Grini~ke opser-

vatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila nazivHalejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uo~ene1682, 1601. i 1551. zapravo isto tijelo koje se peri-odi~no pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvijezdaju`nog neba i prvu meteorolo{ku kartu.

1784.SAD ratifikovale mirovni ugovor s Veli-

kom Britanijom, ~ime je i formalnookon~an Ameri~ki rat za nezavisnost.

1809.Engleska i [panija sklopile savez protivfrancuskog cara Napoleona I.

1867.U okvi ru balkanskih nacionalno-oslobo-dila~kih saveza protiv Otomanskog car-

stva, srpska vlada sklopila s Bugarskim revolucionarnimkomitetom u Bukure{tu sporazum o stvaranju zaje-dni~ke dràve koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bu-garska, a za vladara je bio predvi|en srpski knez MihailoObrenovi}.

1892.Ro|en srpski klasi~ni filolog Milo{ \uri},~lan Srpske akademije nauka i umetnos-

ti, predsjednik Srpske knji evne zadruge i urednik ~aso-pisa @iva antika.

1897.Ro|en srpski istori~ar Vasa ûbrilovi},profesor Beogradskog univerziteta. Kao

u~esnik atentata na austrugarskog prestolonasljednikaFranca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osu|en je na 16godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom sv-jetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svjetskom ratubio je zatvoren u logor na Banjici. Poslije oslobo|enjazemlje bio je direktor Balkanolo{kog instituta i ministaru vladi FNR Jugoslavije.

1898.Umro engleski pisac i matemati~ar LuisKerol, autor fantasti~nih bajki “Alisa u ze-

mlji ~uda“ i “Alisa s onu stranu ogledala“.

1907.Zemljotres razorio grad Kin gston na Ja-majci i usmrtio oko 1.000 ljudi.

1943.U Kazablanki po~ela konferencija liderasavezni~kih snaga u Drugom svjetskom

ratu Ruzvelta, êr~ila i De Gola. Na konferenciji koja jezavr{ena 26. januara zaklju~eno je da sile Osovine mo-raju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrca-

vanja saveznika u Italiji.

1953.Narodna skup{tina FNR Jugoslavije iz-glasala ustavni zakon kojim je uvedeno

dru{tveno vlasni{tvo i samoupravljanje proizvo|a~a.Umjesto vlada i ministarstava uvedena su izvr{na vije}ai dràvni sekretarijati. Prvi predsjednik Saveznog iz-vr{nog vije}a postao je Josip Broz Tito.

1969.Lansiran sovjetski vasionski brod Sojuz4 s kosmonautom Vladimirom [atalo-

vim, dan kasnije Sojuz 5 u kojem su bili Boris Voljanov,Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se po-tom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov pre{li su uSojuz 4. To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova sljudskom posadom u Zemljinoj orbiti.

1991.Umro srpski filolog Mihailo Stevanovi},profesor Beogradskog univerziteta. Obja-

vio je vi{e od 600 radova, uklju~uju}i monumentalnodjelo “Savremeni srpskohrvatski jezik“.

1991.U Tunisu ubijena tri bliska saradnika Ja-sera Arafata, me|u kojima i Abu Ijad, je-

dan od osniva~a Palestinske oslobodila~ke organizacije.

2000.Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatkoi Marjan Kupre{ki}, Vladimir [anti} i

Drago Josipovi} progla{eni krivim pred Me|unarodnimsudom za ratne zlo~ine u Hagu za brutalni masakr nad116 Bo{njaka u Ahmi}ima u srednjoj Bosni 1993. Onisu osu|eni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Ku-pre{ki}i su 23. oktobra 2001. progla{eni nevinim i oslo-bo|eni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.

2008.Umro je Anhel Gonsales jedan od naj-ve}ih {panskih pjesnika i pripadnik gene-

racije knji evnika poznatih po borbi protiv diktatureFransiska Franka.

2009.

Umro istaknuti hrvatski vajar Du{anDàmonja.

2009.Sud u Parizu oslobodio {est ljekara i far-maceuta optu`be za smrt 117 djece koja

su 1980-ih tretirana hormonom rasta i potom oboljelaod Krojcfeld-Jakobsove bolesti.

2010.Umro ameri~ki pjeva~ i tekstopisac Bobiârls (Bobby Charles) autor poznatih hito-

va “See You later Alligator“ i “Walking to New Orleans“.

NA DANA[NJI DAN

Hem ri Bogart

1957.

Ri a Algrana i

Itali janska iegipatskapolici-

jauhapsile suRituAlgranati,

pripadniculje- vi~arske teroris-

ti~ke grupeCrvenebrigade,ko ja je u~estvo-

vala u otmici iubistvubiv {eg

itali janskogpre-mi jeraAldaMora, 1978.

godine.

2004.

Botani~ari u svi jetuzna ju za okomilion i po vrsta, me|utim,u upo-trebi je njih samo ne{to vi{e od3.000 ili ~etiri posto. Mo da ni-smo ni svjesni da se i na{anekadrugaukrasnabiljkamoèkoristi-ti u ishrani, kao {to je bio slu~aj saparadajzom. Kad je Kolumbodo-nio iz Amerikestabljikuparadajza,ona se u po~etkukoristila kao ukra-sna biljka. Polo vinom18. stolje}aotkri veno je da se paradajzmoè

koristiti i u ishrani.Sli~no je sa iskori{ta vanjembo-

gatstvamora. Po ocjenamapo jedi-nihstru~njaka, sada{njiulovpopu-larnihvrstaribaiznosine{tovi{e odhiljaditogdi jelaukupneriblje po-pulaci je u okeanima, pa posto jeve-like mogu}nosti da se koriste imnogedruge od vi{edesetinahi-ljadavrstaribe. ak iakonekavrstaribanemapri jatanukus, ili je iz ne-kih drugih razloganepogodna zaljudskuishranu({to vaì i za biljke),ona moè da posluì kao hrana zastoku, u vidukrupnogbra{na, uljaili barem vitamina. Tome trebadodati i mogu}nost ko ja se ve}koristi- uzga janjemorskihbiljaka

i ivotinja za ishranu.Morskopovr}e

Futuroloziva`nomjestoprida jualgama kao izvoruno vehrane. Ovuzanimlji vu biljnu skupinu, mnoginazi va ju i morskimpovr}em zbognjiho vihprehrambenihvri jednos-ti. Na svi jetuposto ji preko 100.000

vrsti algirazli~itihveli~ina, od mi-kroskopskih do nekihko je su dugei po vi{edesetinametara, a neki ihsmatra juposljednjomneispitanom

vrstom mikroorganizama. Od je-dno}elijskihalgi (kao {to je morskatra va) mogu}e je preradom dobitiproizvodko ji se nazi va„jedno}elij-skabjelan~evina“, nalik na sli~anpro-

duktbakteri jakvasca i pli jesni. U is-hraniljudi i stoke ve} danas se ko-ristealge u Japanu, Kini i Kore ji.

Uz sve ovo, Organizaci ja UN-a zahranu i poljopri vreduno verezer-

ve hranevidi u nepotrebnom ba-canjuhrane. FAO je upozorio da se~ak oko 1,3 mili jardesa vr{enejes-ti ve hrane upropastibacanjem uotpad u zemljama blagostanjazbogkupo vinevi{enego {to im jepotrebno(velikapako vanja, {ved-skistolo vi...).

Suo~eni s ovozemaljskimproble-mima ko ji ugroàva ju opstanak ìvota na na{oj planeti, me|u ko-

jima zna~ajno mjesto zauzima

problemgladi, stru~njacime|una-rodne za jednice ve} duè voderaspra vu da ljudskom vrstomko-lonizira juMjesec i Mars. Na Mjese-cu, smatra juneki od njih, mogla bise proizvoditihrana za ljude i sto-ku u lunarnimstaklenicima jer sedo ove planete ve} moèdo}i za tridana. U aziraspra ve je i kolonizi-ranjeMarsa, s obzirom na to da ovaplanetapremaprvimistraìvanji-ma, raspolaèvodom, da ima do-

voljnogustu atmoseru da odbi ja{tetnuenergi jusun~anihek splozi-

ja, te da dan tra je24 sata kao i na Ze-mlji, {to je pogodno za uzgojbilja-

ka. Predsjednik dru{tva Mars, dr.Robert Zubrintvrdi da poredovihMars ima i drugepogodnosti za na-selja vanje kao {to su bogatstvomi-neralima te geotermalnimizvori-mako ji bi budu}imstano vnicimamoglipruìtiizvorenergi je.

Ali ima i ona bo ija izreka: „Sve je takoblizu, a sve je takodaleko“.Tele vizi ja, to jedno od ~uda~o vje-ko va uma, omogu}ilo nam je da vi-dimo ta daleka, jo{ uvi jeknedostu-pna svemirska prostranstva, ali iovozemaljskusvakodne vnicuko-

ja je tu u na{ojblizini. Eto, sino}gle-dam, „priko van“ i ni jem uz TV ekran, osu{eno i ednozemlji{te naRoguArike, a jutros, dok ovo pi{em,

1,7 miliona hektara poplav ljenogpoljopri vrednogobradi vogzemlji-{ta u Pakistanu, i ve} uobi~ajenesnimkeek splozi ja gnje vagladnihdiljemsvi jetako ji se ve} pretvorioi u politi~kibunt. Ko u ovombezu-mnom svi jetuglobalizaci je mo ere}i{ta je to katastrof~no, a {ta ni-

je. U takvojjednojblaòjglobalnojkrizitridesetihgodinapro{logsto-lje}aHitler je tra iorje{enjetako{to

je gladnimaponudiosamojedno jelodne vno(„eintop“). Siti i oni so-ci jalnoprilago|eni jigra|anini{tau tomenisuvidjelikatastrof~no.

Mada sam laik za genetskoin injerstvo, ipakdobroznam da je

ono tu i da moè da promi jeniis-tori juljudskogroda na bolje, ako sebudekoristilo na ispra van i koris-tanna~in u proizvodnji dragocje-nihhranji vihnamirnica i li je~enjeraznih bolesti pomo}u gena. Ali,ono moènani jetiljudima i velikene volje ako se mogu}nosti GMOzloupotrebe. Onomad je DìmPe-terton to najbolje objasnio sli je-de}imri je~ima: „Genetskoin injer-stvomoè se uporediti sa po ja vommotora sa unutra{njimsagori je va-njem ko ji je od nesagledi vogzna~aja u transportu, ali je i jedanod naj ve}ihubica.“ Kori{tenjege-

na moè se uporediti i sa kori{te-njem fsi je atoma, ko jada je obiljeenergi je za op{teblagostanje, ali ne-odgo vorna manipulaci ja atomi-maomogu}ila je stvaranjenukle-arne bombe ko ja je izrodila ne-

vi|eniuàs u Hiro{imi iliatomskuelek tri~nu centralu u Fukushimi,ko ja je izrodila posli je êrnobilanaj ve}ukatastrou. Istotakoznamda kad iz laboratori japo~nemaso-

vno da izlaze GMO, na{ ivotvi{ene}e bitiisti, a ovaj i svakibudu}inara{tajì vjet}e lo{i je od svo jihro-ditelja. No vinara{tajmorat}e, ta-ko|er, ì vjeti sa izazo vimasutra{-njice na umu, a ne neumjereno zasada{njitrenutak i bez ograni~enja.

Sokra to va filozofi ja

Uvjeren sam da }e mo ji uva enikriti~ari i stru~njaci iz ovihoblastire}ida sam i u ovomeljtonu bio nepo-trebnokatastrof~an. Moj odgo vor jesadràn u Sokrato vojflozof jikri-ti~komzaklju~ivanjuvlastitihuvje-renja kad je u pitanjuistina. Ovajgr~kiflozo, ko ji je ivio od 470. do 399. go-dinepri jeno ve ere, smatrao je da je

jedini put sticanjano vih, pra vihsa-znanja ispiti vanje ~injenica i pri-hvatanje sopstvenog neznanja. Uovimpoznimgodinama, kad se i mojivotnikruglaganozatvara, pi{em o

goru}im problemima planeteZe-mlje drè}i se njego vog ~uvenog

citata: „Jedinapra vamudrostnala-zi se u saznanju da ne zna{ ni{ta“. Izatonasto jim da ivim u ovim„~upa-

vim“ vremenima po Ha jamo vojmudrost da „... ima ju dva dana{tome nikad ne brinu: dan {to jo{ te nesteè, i dan ko ji ve} minu“.

(Kraj)

Besim Avdagi}: O hrani i stanovni{tvu (20)

BesimAv dagi} je no vinar u penzi ji. Bio je stalnidopisnikOslo-bo|enja iz Njema~ke. U svo jim poznim godinamaba vi se is-klju~ivo eljtonistikomko jom tretira aktuelnenaru{ene odno-se izme|uprirode i ~o vjeka. U ovom eljtonu autor se ba vide-mogra skomek splozi jom i globalnompo ja vomgladi, trenutnonaj ve}im problemom~o vje~anstva.

Umro HemriBogart, jedan odnajpopularni jih

ameri~kih fl-mskih glumacapedesetih godi-

na. Dobitnik Os-kara 1951. zaflm “Ari~ka

kraljica“, legen-darnupopular-nost stekao je uflmo vima “Ka-

zablanka“ i“Malte{kisoko“.

Mi an Ku~an

1941.Ro|enslo ve-

na~ki politi~ar idrà vnik Milan

Ku~an, predsje-dnik Slo veni je upresudnim tre-

nucimaraspada

SFR Jugosla vi je(1991). Slo veni ja

je u njego vovri je-meproglasilane-za visnost(25. ju-

na 1991) i postala jedna od na jus-pje{ni jihbiv {ihkomunisti~kih

zemalja u spro- vo|enjuradikal-

nihpoliti~kih ipri vrednihreor-mi. Pono vo je bi-

ran za predsje-dnikaSlo veni je

1994. i 1998.

Na Mjesecu, smatra ju neki od stru~njaka, mogla bi seproizvoditi hrana u lunarnim staklenicima, dok je premaprvim istraìvanjima Mars pogodan za uzgoj bilja

Koloniziranje

Mjeseca i Marsa



OGLASIOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 45

SITUATION VACANT

Anaesthesiologists and Anaesthesiology technicians are required for the Ministry of Health, State of Kuwaitto work in the New ursosurgery center with the following qualifications and experience:

Requirement

Category Total requirement1 Consultant + Senior spec ia li st + Spec ia li st 42 Senior Registrars 63 Registrars 84 Anaesthesia technicians 12

A. Consultants, Senior specialist, Specialists, Senior RegistrarsQualifications (same for all the above):Bachelor + Masters in Anaesthesiology + Fellowship/American Board/ Canadian Board/ Ph.D. or its equiva-lent from a recognized University.

B. RegistrarsQualifications:MBBS (Bachelor) + Masters Degree in Anaesthesiology from a recognized University.

Experience:Consultants: Applicant should be completed 18 years as a doctor 8 years experience after the higher qualification.Senior Specialists: Applicant should be completed 14 years as a doctor.8 years experience after the higher qualification.Specialists: Applicant should be completed 10 years as a doctor.4 years experience after the higher qualification.Senior Registrars: Applicant should be completed 6 years as a doctor.1 years experience after the higher qualification.

Registrars: Applicant should be completed 3 years as a doctor. At least 1 year experience after master degree.

C. Anaesthesia Technicians:Qualifications and Experience:1. Educational:

Higher Secondary School (minimum 12 years study)2. Technical:

a) Minimum 2 years Diploma after higher Secondaryb) Two years experience in the field of Anaesthesia after the Anaesthesia Technician Diploma.

Candidates should be less than 40 years of age and proficient in English language. All the Applicants should pass the interview conducted by the Anaesthesiology Committee.

Expectations:Successful candidates will be expected to provide up-to-date service and manage all problems in their respec-tive field including the complicated ones. Applications including detailed C.V. with complete contact address, telephone, fax numbers and e-mail ID with copiesof qualifications, experience certificates, passport copy and names of three referees to be sent to the following address:

Embassy of the State of KuwaitFranca Lehara bb

71000 SarajevoBiH

+387 33 569 020

Na osnovu ~la na 24. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH („Slu`bene novine Federa ci je BiH“, br. 29/03,23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~la na 1. Za kona o primjeni Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosnei Her cegovine u Kantonu Sa ra jevo („Slu`bene novine Kantona Sa ra jevo“, broj 08/11) Agenci ja za drà vnuslu`bu Federa ci je Bosne i Her cegovine, a na zahtjev Op}ine Hadì}i, objavlju je

J AV N I K O N K U R Sza popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika u Op}ini Hadì}i

06 / 494

01. Stru~ni saradnik za normativno-pravne i administrativne poslove Op}inskog vi je}ai njegovih radnih ti jela i informisanje javnosti u Stru~noj slu`bi za posloveOp}inskog vi je}a ....................................................................................................... - 1 (jedan) izvr{ilac

02. Stru~ni savjetnik za poslove informisanja i odnose sa javno{}uu kabinetu op}inskog na~elnika............................................................................... - 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova za pozici je 01. i 02. sadràn je u tekstu ja vnog konkur sa ko ji je objavljen na webstra nici Agenci je za drà vnu slu`bu Federa ci je BiH www.adsfbih.gov.ba.

Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~l. 25. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine,kandida ti treba ju ispunja va ti i sli jede}e posebne uslove ut vr|ene Pra vilnikom o unutra{njoj or ga niza ci ji, i to:

Za pozici ju 01.- VSS/VII stepen stru~ne spreme, za vr{en pra vni fa kultet ili fa kultet dru{tvenog smjera,- najma nje 1 (jedna) godina ra dnog staà u struci na kon stica nja VSS,- pozna va nje ra da na ra~una ru.

Za pozici ju 02.- VSS/VII stepen stru~ne spreme, za vr{en fa kultet politi~kih na uka, filozof ski fa kultet ili pra vni fa kultet,- najma nje 3 (tri) godine ra dnog staà u struci na kon stica nja VSS,

- pozna va nje ra da na ra~una ru.Pri javljivanje na konkurs:

a) Kandida ti ko ji su evidentira ni u Registru drà vnih slu`benika Federa ci je BiH ko ji vodi Agenci ja za drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (posto je}i drà vni slu`benici) pri javlju ju se na konkurs dostavlja njemuredno popunjenog pri ja vnog obrasca Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjeljenja Agenci-

je za Kanton Sara jevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdi je Kre{evljakovi}a broj 19 ilina web stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

b) Osta li kandida ti du`ni su dosta viti sljede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene kopi je):1. fa kultet sku diplomu (nostrificira na diploma, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma

ste~ena u nekoj od dràva nasta loj ra spa dom SFRJ na kon 6. 4. 1992. godine),2. pot vrdu/uvjerenje o ra dnom staù u struci na kon stica nja VSS,3. dokaz o pozna va nju ra da na ra~una ru,4. uredno popunjen pri ja vni obra zac Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjeljenja Agenci je

za Kanton Sa ra jevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de u Sa ra jevu, ul. Hamdi je Kre{evlja ko-vi}a br. 19/V, ili na web stra nici Agenci je www.adsfbih.gov.ba).

Kandida ti ko ji dosta ve dokaz o poloènom stru~nom upra vnom ispitu, ja vnom ispitu za drà vne slu`benikeu instituci ja ma Bosne i Her cegovine ili pra vosudnom ispitu izuzima ju se od pola ga nja ispita op}eg zna nja.

Napomena: U slu~aju da Agenci ja ne ra spolaè poda cima ko ji se odnose na po jedine uslove konkur sa, kandida ti ko ji ima ju sta tus drà vnog slu`benika }e biti du`ni potrebne doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa dosta viti Agenci ji u roku od 5 da na od da na pri jema oba vi jesti Agenci je ko jom se traì dostavlja nje doka za.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati ko ji ispunja-

va ju uslove konkursa bit }e obavi je{teni putem web stranice Agenci je za drà vnu slu`bu Federaci je BiHwww.adsfbih.gov.ba.

Iza bra ni kandida ti su du`ni u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa dosta vitiAgenci ji sve doka ze o ispunja va nju uslova konkur sa.

Pri ja vu na konkurs, odnosno sve traène dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog kon-kur sa u “Slu`benim novina ma FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu:

Agenci ja za dràvnu slu`bu Federaci je BiHOdjeljenje Agenci je za Kanton Sara jevo i Bosanskopodrinjski kanton,

Ul. Hamdi je Kre{evljakovi}a br. 19/V, 71 000 Sara jevosa naznakom

„Javni konkurs za popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika u Op}ini Hadì}i“

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.DIREKTOR

Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu ~la na 24. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine („Slu`benenovine Federa ci je BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i ~la na 1. Za kona oprimjeni Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine u Kantonu Sa ra jevo(„Slu`bene novine Kantona Sa ra jevo“, broj 08/11 od 31. 3. 2011. godine), a na osnovu zah-tjeva Op}ine Trnovo, broj 02-34-2260-1/11 od 20. 12. 2011. godine, za poni{tenje di jela ja -vnog konkur sa, Agenci ja za drà vnu slu`bu Federa ci je Bosne i Her cegovine objavlju je

PONI[TENJE DIJELAJAVNOG KONKURSA

Poni{ta va se dio ja vnog konkur sa za popunu ra dnih mjesta drà vnih slu`benika u Op}iniTrnovo, objavljenog u „Slu`benim novina ma Federa ci je BiH“, broj 70/11 od 26. 10. 2011.godine, i u dnevnim novina ma „Oslobo|enje“ i „Dnevni avaz“ od 19. 10. 2011. godine, i toza pozici ju:

05. Stru~ni saradnik za imovinsko-pravne poslove, - 1 (jedan) izvr{ilac

DIREKTORSead Maslo, dipl. iur.


KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 P 202749 11 PSara jevo, 27.12.2011. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu, u pra vnoj stva ri tuìtelja Kanton Sa ra jevo, zastupan po Pra vobra nila{tvu Kantona Sa ra jevo, protiv tuènih: 1. Ra ka novi} Mile iz Sa ra jeva, Ul. Petra ki jina br. 16, 2. Be}irovi} Mir sa da iz Sa ra - jeva, Ul. Petra ki jina br. 16, ra di duga, v.s.p 1.711,71 KM, na osnovu ~la na 348. stav 3. ZPP-a

OBJAVLJUJETu`bom od 8.7.2011. godine, tuìtelj je predloìo da sud na kon provedenog postupka donese presudu ko jom }eoba veza ti tuène Ra kovi} Milu i Be}irovi} Mir sa da iz Sa ra jeva, Ul. Petra ki jina br. 16, da solidar no ispla te tuìteljuKanton Sa ra jevo iznos od 1.711,71 KM, sa pripa da ju}om za teznom za konskom ka ma tom po~ev od 1.1.2011. godine, pa do ispla te, te pla titi tro{kove par ni~nog postupka u iznosu koliko budu iznosili, a sve u roku od 30 da na.Tuìtelj je ta ko|e predloìo da ukoliko tuèni ne dosta ve odgovor na tu`bu u za konskom roku, sud donesepresudu zbog propu{ta nja u skla du sa odredba ma ~l. 182. ZPP-a. Ovim putem se tuènim Pa kovi} Miloj iBe}irovi} Mir sa du iz Sa ra jeva Ul. Petra ki jina br. 16, dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odreda ba ~la na 62.stav 2. ZPP-a, pa su tuèni du`ni da u skla du sa odredba ma ~la na 70. i ~la na 71. ZPP-a, najka sni je u roku od30 da na od da na pri jema tu`be, sudu dosta ve pisa ni odgovor na tu`bu.Oba vje{ta va ju se tuèni da se dosta va tu`be sma tra objavljenom protekom roka od 15 da na od da na

objavljiva nja. SUDIJAZorana Bo{kovi}

BOSNA I HERCEGOVINAFederaci ja Bosne i Hercegovine

Zeni~ko-dobojski kantonOP]INSKI SUD U TE[NJU

Zemlji{noknji`ni uredBroj: 039-0-Dn-11-001 446Dana, 9.1.2012. godineNa osnovu ~l. 88. a u vezi sa ~l. 63. i 67. Za kona o zemlji{nim knjiga ma Federa ci je BiH ("Sl. no vine FBiH", br. 19/03 i 54/04),Op}inski sud u Te{nju, Zemlji{noknji`ni ured

NAJAVLJUJEUSPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-11-001 446 po zahtjevu Kanti} Adema, sina Huse, iz Jela ha, na javljeno je us-postavlja nje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za ko je se upos tavlja ju zemlji{noknji`ni ulo{ci upisa ne su po novom pre- mjeru u posjedovni list br. 249. k.o. Ljetini}, ozna~ene kao:- ka tastar ska ~estica br. 383/1 zv. Ba ra privredna zgra da u pov. 2.817 m2, ekonomsko dvori{te u pov. 1.000 m2 i njiva 4.

kla se u pov. 2.564 m2, ko ja odgova ra prema poda cima sta rog premjera sa k.~. br. 73/7 zv. Ba ra privredna zgra da u pov.2.817 m2, ekonomsko dvori{te u pov. 1.000 m2 i njiva 4. kla se u pov. 2.564 m2 upisa na u zk. ul. br. 203 k.o. Ljetini}.

- Prema poda cima ka tastra Op}ine Te{anj, posjednik na vedenih nekretnina je Kanti} Adem, sin Huse, iz Jela ha, dok su prema po-

da cima Zemlji{noknji`nog ureda Op}inskog suda u Te{nju, kao suvla snici u zk. ul. br. 203 k.o. Ljetini}, upisa ni Agi} Ahmet, sinMu je, amdì} Husein, sin Salke, Me{i} Mejra, ro|. âmdì}, Bedak Dèmila, k}i Osma na, Agi} Sa liha, k}i Osma na, i drugi.Poziva ju se lica ko ja polaù pra vo vla sni{tva ili neko drugo pra vo na toj nekretnini da svo je pra vo pri ja ve u roku od 60 da -na od da na na ja ve podneskom u dva primjer ka i to dokaù, u suprotnom, njihovo pra vo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-posta ve zemlji{noknji`nog ulo{ka.Lica ko ja polaù pra vo na toj nekretnini mogu na vedeni rok na zahtjev produìti za najma nje sli jede}ih 90 da na, ka ko bi imse da la mogu}nost da priba ve potrebne doka ze. Ukoliko u produènom roku ne usli jedi pri ja va, zemlji{noknji`ni uloàk }ese usposta viti na osnovu do ta da pribavljenih doka za.

Zemlji{noknji`ni referentJasminka Prnjavorac



SPORT OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.46

Zasjedao Izvr{ni odbor NSZDK-a

UZ SMJENUôlako vi}a ipriznanje za rad

Ako mu ne bude pla}en dug

RONALDINHOnapu{ta Flamengo

Sulejman ôla-ko vi}, dosada{njipredsjednikNogo-metnogsa vezaZe-ni~ko-dobojskogkantona (NSZDK),razri je{en je du`-nosti i vi{e ne}eobav ljati ovu un-kci ju. Naime, pos-tupa ju}i po odluciKomiteta za nor-malizaci ju Nogo-metnog/Fubalskogsa vezaBosne i He-rcego vine (N/FS-BiH) i mi{lje njaKomisi je za pro-pise NSZDK-a, Iz-

vr{ni odbor proveo je odluku o su-spenzi ji ôlako-

vi}a.^la no v i Iz vr{-

nog odbora NSZ-DK-a odali su pri-znanjeSulejmanuôlako vi}u za do-sada{nji rad u or-ganimanogometnih sa vezaKan-tona i BiH, a posebno za ana-gaòvanje na izgradnji trening-centra u Zenici.

U skladu sa statutom Sa veza,unkci ju predsje da va ju}eg Iz-

vr{nog odbora i Skup{tine do na-redni h i zb ora ko ji se treba juodràti u ma ju ove godine, obav -

lja}e prvi dopred-sjednik Mirsad Ib-rako vi}.

Premaakcionomplanu Komiteta zan o r m a l i z a c i ju,skup{ti ne k anto-nalnih sa veza du-`ne su uskla ditisvo jestatute sa sta-tutima entitetskihsa veza i Nogome-t no g sa veza BiH.

Ako u narednomperiodu ne budeno v ih z ahtje va ipri jedlo ga iz bh.ku}e nogometa,NSZDK svoj posaobi trebaoza vr{iti naskup{tiniko ja je za-kazana za 25. janu-ar. Na narednojskup{ti ni tako|eo~eku je se i usva ja-njefnansijskogpo-slo vanja za 2011.

godinu kao i usva ja-nje bud eta sa veza

za teku}u kalendarsku godinu.Iz vr{ni odbor na ni je prihva-

tio pri jedlog NogometnogklubaBosna iz Visokog o razrje{enjuNuri je âbarav di}a i imeno va-nje D ari ja P eki}a na unkaci ju~lan a Iz vr{nog odbora iz Viso-kog.

Mi. D.

U stru~nom {tabu Olimpicao~eku ju da AlmirPliskabudejednaod gla vnihuzdanicaekipeko ja seèliboriti za visokplasman u pro-ljetnomdi jeluprvenstva. Najmla|isara jev skipremi jerliga{zauzeo je{esto mjesto u jesenjoj polusezo-ni i poku{a}e se uklju~iti u borbuza mjesta ko ja bi mu omogu}ilaprvi izlazak na evropsku scenu uklupskoj istori ji.

"Mogli smo osvo jiti vi{e bo-do va na gosto vanjima protekle

jeseni kada smo kiksali i protiv GO[K-a, odigrav {ineri je{eno nadoma}em terenu. Nismoodusta-li od borbe za prva ~etiri mjesta

ko javode u Evropu. Do vedena supo ja~anja u veznom redu i napa-du. Mislim da }emo imatikvali-tetni ju ekipu nego jesenas jersmo se po ja~ali. Imamodo voljno

vremena da se dobro pripremi-mo za nasta vaksezone", rekao jePliska. Z. R.

Ve} pet mjeseci u Flamengu,sla vnom brazilskom klubu izRio de Janeira, na platu ~eka31-godi{nji Ronaldinho, nekadanajbolji svjetskiudbaler.

Nakupilo se time 2,05 mili-ona dolara duga, izvi jestio jebrazilsku ja vnost Ronaldinhov brat i menadèr Roberto de As-sis, zapri jetiv {iklubu da morari-

je{iti problem po hitnom pos-tupku ili }e do kra ja januarabratu potraìti evrops ki a n-ga`man.

PredsjednicaFlamengaPatri-cia Amorim obe}ala je da }edati sve od sebekako bi Ronal-dinha zadràla u klubu.

Problem je Flamengu stvorioTra fc, poznatabrazilskamarke-tin{ka korporaci ja ko ja je 75-postotni vlasnik Ronaldinho-

vog ugo vora. Flamengovfnan-si jer ugo vora sa sla vnimBrazil-cem ni je platio klubu ni{ta upet proteklih mjeseci.

Sr|an Sa vi}, veznjak @elje-zni~ara, zatraìo je raskidugo-

vora sa timom sa Grba vice, ne-zado voljan svo jim statusom.

Sa vi} je, naime, izgubio mjes-to u po~etnojposta vipla vogti-

ma, te je protekle polusezone~e{}e bio na tribinamanego uigri, a ugo vor sa @eljomveè gado kra ja sezone.

Amar Osim je rani jenaglasiokako }e razmisliti o tome da li}e dopustitiodlaskepo jedinihnogometa{a, a jedan od tih jeSa vi}, ko jièlikari jerunasta vi-ti u drugoj ligiê{ke.

Sa vi} je, kaè nam direktor@elje Dèlaludin Muharemo-

vi}, mo`da pogri je{io {to ras-kid ugo vora ni je zatraìo od~elnika kluba, ve} se najpri jeobratio N/FSBiH, doda ju}i ka-ko je ve}ina oba veza premaovom igra~u ispunjena, te da

on nema na osno vu ~egatraìtiraskid."Predao je zahtjev i vi-

dje}emo {ta }e biti. Ukolikoposto jimogu}nost da dobi jemonekoobe{te}enje za njega, on-da }emo ga i traìti", kazao jeMuharemo vi}.

Ina~e, @eljezni~ar je za pri-premni period ve} dogo vorionekolikopri jateljskihutakmica(Ri jeka, Osi jek, Olimpi ja...), a

Muharemo vi} nam je otkriokako je klub odlu~io da vi{ene}e produàvati ugo vor saHarisom Be{li jom, ko jem is-ti~e ugo vor, a ko ji je proteklupolusezonu bio na posudbi u

Tra vniku, te dodao da }e napa-da~AleksandarNikoli}umjes-toDrini, bitiposu|enRadnikuiz Bi jeljine.

Ostali igra~i ko ji se nalazena posudbama du`ni su se po-

ja viti na proziv ci 23. januara,nakon ~ega }e bit inaprav ljenspisakigra~a ko ji}e pu to vati una pr vu azu pripre ma uMe|ugor je.

J. LIGATA

Pliska: Bori}emo

se za Evropu Izraelski stru~njak i neka-da{nji {e stru~nog {taba Chel-sea Avram Grant posta}e no-

vitrenerbeogradskogPartiza-na, na ~ijoj klupi }e zami jeni-tiAleksandra Stano je vi}a.

Kakopi{e Press, on }e usko-ro do}i u Beograd, gdje}e po-tpisati ugo vor i zvani~nopre-uzeti unkci ju {ea stru~nog{taba Partizana.

Grant je ro|en1955. u PetahTikvi u Izraelu, a vrhunactre-nerske kari jere doìvio je usezoni 2007/2008, kada je u f-naluLige prvaka Chelseapo-

raèn od ManchesterUnitedanakon penala.Nakon toga je radio u Por-

tsmouthu i West Hamu.Selektorskuunkci ju na klu-

pi Izraela obav ljao je od 2002.do 2006.

Avram Grantno vi trener

PARTIZANA

@eljo u zimskom snu

Savi} (ne)}e dobitiraskid ugo vora

Sr|an Savi} nezadovo jan je svo im sta usom u @elji

Sa vi} je, kaè nam direktor @eljeDèlaludin Muharemo vi}, pogri je{io{to raskid ugo vora ni je zatra io od ~elnikakluba, ve} se najpri je obratioN/FSBiH, doda ju}ikako je ve}ina oba vezaprema ovom igra~u ispunjena

Ronaldinho ~eka pet mjesecipla u u Flamengu

Su ejman ôlakovi}

Mirsad Ibrakovi}

^lano vi nogometne vlade ZDK-a postupili u skladu saodlukamaKomiteta za normalizaci ju N/FSBiH •Funkci ju predsjeda va ju}eg Iz vr{nog odbora i Skup{tinedo narednih izbora obavlja}e MirsadIbrako vi}



SPORTOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 47

Me|unarodni nogomet

ITALIJA Serie A

Subota: Catania - Roma (20.45). Nedjelja:

Lazio - Atalanta (12.30), Cesena - Novara

(15), Chievo - Palermo (15), Fiorentina - Lec-

ce (15), Genoa - Udinese (15), Juventus -

Cagliari (15), Parma - Siena (15), Milan - In-

ter (20.45). Ponedjeljak: Napoli - Bologna

(20.45).

ENGLESKA Premiership

Subota: Aston Villa - Everton (16 sati),

Blackburn - Fulham (16), Chelsea - Sunder-

land (16), Liverpool - Stoke (16), Manches-

ter United - Bolton (16), Tottenham - Wol-

verhampton (16), WBA - Norwich (16). Ne-

djelja: Newcastle - Queens Park Rangers

(14.30), Swansea - Arsenal (17). Ponedje-

ljak: Wigan - Manchester City (21).

[PANIJA Primera

Subota: Zaragoza - Getafe (18), Granada -

Rayo Vallecano (18), Sevilla -Espanyol (18),

Mallorca - Real Madrid (20), Valencia - So-

ciedad (22). Nedjelja: Atletico - Villarreal

(12), Osasuna - Racing (16), Athletic - Le-

vante (18), Sporting - Malaga (19.45), Bar-

celona - Betis (21.30).

FRANCUSKA Le Championnat

Subota: Ajaccio - Auxerre (21), Bordeaux- Valenciennes (21), Brest - Nice (21), Caen

- Rennes (21), Di jon - Evian (21), Montpel-

lier - Lyon (21), Nancy - Lorient (21), PSG -

Toulouse (21), Saint Etienne - Sochaux

(21). Nedjelja: Marseille - Lille (21).

Kapiten Fudbalskogklu-baSara je voSedin Tor-lak i mladireprezenta-ti vac BiH Amer Dupo-

vac osta ju na Ko{e vu. Ovo jepo voljnavi jest za {ea stru~nog{tabaDraganaJo vi}a, ko ji je re-kao da su takodobro popunje-ne stoperskepozici je u timu zadrugi dio Premi jer lige BiH. Ka-zao je i to da se sada moè po-svetiti tra enjunajboljihrje{enjaza sklapanje igra~kog mozaikana drugim mjestima u timu.Torlak je bio jedan od najboljihpo jedinaca u jesenjoj polusezo-

ni, dok velikipotenci jal Dupov -canago vje{ta va da se od njegamogu o~eki vati jo{ kvalitetni jeparti je.

„Narednih dana vidje}emokakva }e biti situaci ja sa Deni-somômorom, ko ji trenira sa je-dnim ruskim timom na pripre-mama u Antali ji. DamirKo ja{e-

vi} se ju~e po ja vio na treningu i

ubrzo bi se trebao znati njegov status. On je kvalitetan igra~ i do-bro bi nam do{ao u nastav kuprvenstva, iako posto je drugirazlozizbogko jih èli oti}i“, re -kao je Jo vi}.

Strategko{ev skog premi jerli-ga{a naglasio je da udbaleri

vri jedno trenira ju u uvodnoj a-

zi p riprema, poku{a va ju}i senametnuti za start proljetnogdi jela prvenstva.

„Radim sa kvalitetnom gru-pomigra~ako ji su pra viproesi-onalci. General nu pro vjeruima}emo protiv Olimpica 25.ebruara u Sara je vu. U Hercego-

vini}emodogo voritikontrolne

utakmice zadrugi dio priprema.Otpala je mogu}nost da igramosa podgori~kom Budu}nosti,kao i neke me~eve u Me|ugor-

ju. To su udaljenedestinaci je nako je bismo trebal i puto vati nadan odigra vanjautakmica“, izja-

vio je Jo vi}.Z. R.

Dragan Jo vi}, {ef stru~nog {taba FK Sara je vo

Torlak i Dupo vac

os ta ju na Ko{e vuGeneralnu pro vjeru ima}emo protiv Olimpica 25.februara u Sara je vu, rekao je strateg bordo tima

Igra~i pro esionalnoizvr{ava u obaveze: DraganJovi} Fo o: D`. KRI E[TORAC

Po~inje proda jadresova

FK Sara je voorganizo va}epromoti vnuproda juno vihLescon dreso va danas (14sati), u prostori jama klu-ba, u Ulicimar{alaTita 38b.Ci jenadreso va je 80 KM za~lano vebordokluba, a 100

KM za ostale. Rezer vaci je iuplate se mogu iz vr{iti uprostori jama an shopa, po-zi vom na 061/202-671 ilina e-mail shop@csara je-

vo.ba. Broj dreso va je ogra-ni~en.

Kassai jenajboljisudi jaStru~njaci i sportski no vina-ri iz 80 zemalja diljem svi jetasudjelo vali su u glasanju zanajboljegnogometnogsudi juu 2011. godini. Tu je ~ast po-nio 36-godi{nji Ma|arViktorKassai. U 25. IFFHS-ovom(In-stitut za nogometnupo vi jest istatistiku iz Kolna) izboruzanajboljeg suca u 2011. sudje-lo vala su 22 suca. Njih 14 do-lazi iz Evrope, pet iz Ju`ne

Amerike, dvo jica iz Azi je i je-dan iz Srednje Amerike.

Kao drugi najbolji u 2011.progla{en je pro{logodi{nji

(2010. godine) osva ja~ ove na-grade- Englez HowardWebb,dok je tre}e mjesto zauzeouzbekistanski sudac Rav {anIrmatov, ko ji je ve} dugi nizgodina i najbolji sudac azij-skogkontinenta.

Kaka odlaziiz Reala u

Shanghai?Jedna od naj ve}ih zvi jezda

prelaznog roka trebao bi bitii Brazilac Kaka. Brazilcu uRealu ne ide ba{ sve od ruke,a brojniklubo vi~eka ju u redu

za kupo vinu.Kaka u madridskom klubu

nikadani jepokazaoigre ko jimase prosla vio u Milanu, a lo{imdanima u Realukumo vale su ipo vrede, ali i jakakonkurenci-

jazbogko je je kod treneraJoseaMourinha pao u drugi plan.Zato je odlazak realna opci ja.

Pisalo se o njego vom po- vratku u Milan, zatim o tran-seru u Inter, pa u Chelsea iManchester City, a no viklubko ji se do vodi u vezu s brazil-skim reprezentativ cem je izKine. êlnici ambicioznog ibogatog Shanghai Shenhuastigli su u Madrid na prego vo-re kako bi dogo vorili visinuod{tete, a Kaki po sezoninu-dede vetmiliona eura. Ina~e,neda vno je za kineskogprvo-liga{apotpisao i rancuskina-pada~Nicolas Anelka, a spo-minjao se i dolazak DideraDrogbe.

Elber predlaè idealno rje{enje za napad Ba varaca

Dovedite EdinaDèku u Bayern!

Dèko je definiti vno najbolji kandidatza napad Bayerna. Ve} se dokazaou Bundesligi i mislim da Bayernne bi trebao tra iti dalje, smatra

nekada{nji napada~ Ba varacaZa nekada{njeg brazil-

sko g internacionalca Gi-ovani ja Elbera, ko ji je sla- v u s tekao nose} i dre s

Bayern Münchena u pe-riodu izme|u 1997. i

2003, idealno rje{e-nje za napadBa va-raca je Edin Dèko.

P r e d s j e d n i k Bayerna Uli Hoeness

pri jenekogvremena izja vio jekako Ba varci mora ju do vesti

jo{ jednogvrhunskog napada~a,u slu~aju da ostanu bez Mari jaGomeza, ko ji ove sezone igra

odli~no, a Elber je mi{ljenja da je idealan pik zapra vo napada~Manchester Citya.

“Dèko je defniti vnonajboljikandidat za napad Bayerna. Ve}se dokazao u Bundesligi i mislimda Bayern ne bi trebao tra iti da-

lje“, smatraElber i doda jekako seni Dèko ne bi trebao pre vi{edvoumiti.

“Ako je jed na opci ja klupaCitya, a drugadolazak u Bayern,mislim da tu ne bi trebao imatipre vi{edilema, zar ne?”

Elber, tako|er, smatra da bi ipo vratakClaudi jaPizarramogaobitidobra opci ja, ukoliko Dèkoipak ne do|e u München.

“Claudio je bio odli~an uBayernu. Posjedu jevelikikvali-tet, a u godinama je kada bi mumo`da i odgo varalo da ne igra usvakom me~u“, smatra Elber.

Pri je Dèkinogodlaska u City,Bayern je ve} pokazi vaointeresza bh. napada~a, ali ni je uspiodogo voritinjegovtranser, a Pi-zarro je dres Ba varaca ve} nosioizme|u2001. i 2007.

J. Li.

EdinDèko ve}je bio me aBayerna,ali..



SPORT OSLOBO\ENJEsubota, 14. januar/sije~anj 2012.48

Prve Zimske olimpijske igremladihsino} su sve~ano otvore-

ne u Innsbrucku.U gla vnom gradu austrijske

pokra jine Tirol za odli~ja }e seboritivi{e od 1.000 mladihspor-tista od 14 do 18 godina iz 70dràva.

Takmi~enja }e biti odràna usedam olimpijskihzimskihspor-to va (ski janje, klizanje, hokejna ledu, bob, sankanje, biatloni carling) ko ji }e biti i na progra-mu ZOI u So~iju 2014.

Na naj ve}em omladinskomsportskomdoga|aju ove godinena svi jetu u~estvo vat }e ~etvero

bh. sportista - Na|a Zvizdi} iMarko [lji vi} (alpsko ski janje),

GoranKo{arac (ski-tr~anje) i Ke-rimâtal(sankanje). U sklopuna-{edelegaci ja je jo{pet ~lano va: Sa-idFazlagi}({e misi je), EdinBran-ko vi}(mladiambasador za YOG),te treneriMirzaNaziro vi}, DraganJe to vi} i SenadOmano vi}.

Na po~etku sve~anosti je upa-ljen olimpijski plamen, a cere-moni ja otvaranjaIgara obav lje-na je u podno`ju ~uvenog ska-ka~kogstadionaBergisel, na ko-

jem se tradicionalno odr avaNo vogodi{nja turne ja u ski ja-{kim skoko vima.

Prva Zimska olimpi jada mladih

Ce emoni a obav jena u podno`ju skaka~kog stadiona Bergisel Reuters

Sve~ano otvoreneIgre u Innsbrucku

Ovogvikendanastav lja se Li-ga 13 BiH za ko{arka{e uta-kmicama 16. kola, a ekipaBro-tnja danas gostu je enjera{u

Vogo{}i.Utakmica izme|uHercegov -

ca i Bosne je odgo|ena zbogbolesti igra~a doma}eg tima.

Paro vi i satnica 15. kola: (su-bota) Vogo{}a - Brotnjo (18),Zrinjski - elik (18), Leotar - â-pljina (19), Borac - Ser vitium(19), Hercego vac - Bosna (od-go|eno); (nedjelja) Mladost -Igokea (19). Slobodna je ekipa

Varda HE.

Liga 13

Bro tnjo u Vogo{}i

Ivic a Kostel i} antasti~nom vo`njom u kombinacijskomsla-

lomu jo{ je jednom pot vrdio da je apsolut ni k ra lj We ngena.Uspio je nadoknadititakoskorotri sekundezaostatka iz spusta isla viti u prvoj superkombinaci-

ji ove sezone sa ukupnimvreme-nom od 2:42.16. Na drugo mjes-

to plasirao se {vajcarski ski ja{BeatFeuz sa zaostatkom od 0,20

sekundi te Amerikanac BodeMiler, ko ji je za pobjednikomza-ostao0,45 sekundi.

U generalnomplasmanu i da-ljevodiAustri janacMarcelHir-scher sa 725, dok je Kosteli}drugi sa 595 bodo va.

Svjetski kup ski a{a - superkombinaci a

Slavlje Kos teli}a u Wengenu

U pet odigranih ut akmicaNBA lige pao je rekord po bro-

ju izvedenih slobodnih baca-nja od strane jednog igra~astar goto vo pola stolje}a. Or-landoMagic je sla vio u gosti-ma kod GoldenState Warrior-sa, a centar Dwight Howardsru{io je rekord Wilta Cham-berlaina star goto vo 50 godina.Chamberlain je 22. ebruara1962. godine igra ju}i za Phila-delphi ju Warriors e izveo 34slobodna bacanja protiv St.Louisa. Magicov Howard ih jeizveo ~ak 39 od ~ega je ubaciotek 21. CentarOrlanda imao je

veliku ve~er u ko joj je predvo-dio svo ju ekipu do pobjede117:109 ubaciv {i 45 ko{e va, teuhvativ {i 23 skoka. Kod do-ma}ina MontaEllis je ubacio30, a Da vid Lee 26 ko{e va.

Cle velandCa valiersi su sla vi-li u gostima kod uvi jek neugo-dnogPhoenixa sa 101:90. KyrieIr ving je ubacio rekordan brojko{e va u dosad 10 odigranihutakmica (26). AntawnJamisondodao je svo ja 23 poena uz~etiriskoka. Kod doma}inapo-no vno je Ste ve Nash bio orga-nizacijski raspoloèn podi je-liv {i 15 asistenci ja.

Memphis Grizzliesi su u svo- jojdvoranipobi jedili New York Knickse (94:83), te im na tajna~in prekinuli niz od ~etiriuzastopnepobjede. Rudy Gay bio je igra~ ve~eri sa 26 posti-gnutih poena.

Recimo jo{ da su Milwaukee

Bucksi, predvo|eni Brando-

nomJenningsom (27) i Stephe-nomJacksonom (25), bez ve}ihproblema na svom parketusvladali Detroit sa 102:93, teda je Atlanta s 30 razlikeuni{ti-la Charlotte.

NBA liga, ~et vrtak: Phoenix-Cle veland90:101 (Nash 16p, 15a- Ir ving 26p, 6a, Jamison 23p,

4s), Atlanta - Charlotte 111:81

(Smith 30p, 13s, Johnson 23p, 7s,8a), Milwaukee- Detroit 102:93(Jennings 27p, Jackson 25p, 6s,6a), Memphis - New York 94:83(Gay 26p, 5s, Gasol 10p, 12s -Shumpert 12p), Golden State -Orlando 109:117 (Ellis 30p, 11a,Lee 26p, 12s - Howard 45p, 23s,Turkoglu 20p, 9a).

NBA Orlando sa vladao Golden Sta te

Sjajni Howard sru{iorekord ChamberlainaCentar Orlanda Dwight Howard je izveo 34 slobodna bacanja, te sa45 ko{e va i 23 skoka predvodio svo ju ekipu do pobjede

Odli~na par i a Dwighta Howarda

Odràn je ri jebprvog ovogo-di{nje g Grand S lam t eniskogturnira, ko ji po~inje u ponedje-ljak u jedan sat posli jepono}i po

srednjoe vropsko m v remenu.Branilacnaslo va kod mu{kara-caNo vak\oko vi} kre}e u obra-nuprotiv Itali janaPaolaLoren-zi ja, dok drugi i tre}i nositelji, Ra-ael Nadal i Roger Federer, jo{uvi jek~eka jusvo je proti vnike iz

kvalifkaci ja. et vrtitenisersvi- jeta, Andy Murray, ima}e naotvaranju za proti vnikavrlone-ugodno g A merikanca Ryana

Harrisona. @dri jeb je htio da seu eventualnompolufnalususre-tnu\oko vi} i Murray, te Nadali Federer.

Kod teni se rk i Belgi jankaKim Clijsters, braniteljicana-slo va, kre}e protiv kvaliikan-

tice u odbranu pro{lo goodi{-njeg naslo va kao tek 11. no si-teljica. A to ujedno zna~i da jeu ~et vrtinalu, ako sve pro|e

pr em a o ~e ki va nj ima, ~ekaprvanositeljicaDankinja Ca-roline W ozniacki. Zanimlji vo

je da se u `dri jeb u n a{lo {estruskih nositeljica i svih {est`dri jeb je smjestio u donjupolo vicu.

@ri jeb za Aus tralian Open

\okovi} na startu s Lorenzi jem

INTERVJU: Lejla Somun - Krupali ja, feminis tkinja i konsul tan tica

Mnogo toga bih u ìvo tupromi jenila, ali svo ju Is tru ne

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJEZa{to se Dodik radosje}a na{ega Rame



SPORTOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 49

Rukometnareprezentaci jaBo-sne i Hercego vinedoputo vala jeu petak u Solun, gdje}e u nedje-lju (19 sati) pono vo odmjeritisnage sa selekci jom Gr~ke u po-sljednjoj utakmici kvalifkaci jagrupe 6 za Svjetsko prvenstvo2013. godine u [pani ji. Atmo-sera u redo vima na{eg tima jedobra. Nemapo vri je|enih igra~ai do klju~ne utakmice u nedjeljusvi igra~i}e mo}i treniratipunimintenzitetom.

Teè od o~eki vanogPodsjetimo, izabranici sele-

ktora BiH Dragana Marko vi}asu teè od o~eki vanogsla vilipo-bjedu sa 31:29 u prvom okr{a ju saGr~kom u Gora`du u sri jedu uutakmici odigranoj u dvorani“MirsadHuri}“ pred 2.000 gleda-laca. Uprkos neubjedlji voj pobje-di i bli jedojigri u prvom polu vre-menu, ko je je Gr~ka za vr{ilavod-stvom 17:15, u nastav ku jena~injen preokret i takoostvarenmaksimalni u~inak iz tri dosada{-njasusreta (po~etkom no vembrapro{legodinenadigran je Kiparsa 38:20 i 32:26). S druge strane,reprezentaci ja Gr~ke, na{ gla vnikonkurent za osva janje prvogmjesta u grupi i prolaz u bara`,ostala je limitirana na dvi je po-

bje de, sa vladav {i Kiprane sa31:13 i 30:27 po~etkom januaraove godine i trenutno zauzima

drugo mjesto sa ~etiriboda.

Golmanreprezentaci jeNeboj-{aGraho vac i li je vi bek AnteKu-krikaos vrnuli su se na prvi dvo-

boj sa Gr~kom i izrazilinadu da

}e u nedjelju biti ostvaren pla-sman u bara`.

“Lo{e smo otvorili utakmicu saGrcima u Gora`du. Uvukla se

velikaner voza na otvaranju, a na-ro~ito kod nekolikomladihrepre-zentati vaca, ko jima je ovo, pozna~aju, bilaprvavelika i isto vre-meno naj va`ni ja u takmi ca uigra~koj kari jeri. Nismobili na vi-

sinizadatka. înili smo neshva-

tlji vegre{ke. Drugopolu vri jemebila je ve} druga~ija pri~a.Odli~no smo odigrali od 40. do50. minute i tada smo stvorili

velikurazliku. [to se ti~e re van-{a, jasno je da idemo po pobjedu.

Volio bih da smo u prvomme~uostvarilipobjedu od 10 razlike, ali{ta je, tu je. U utakmicu }emo u}ikao da je rezultat iz prvog me~abio 0:0. Ne smi jemo ponav ljatigre{ke iz Gora`da, moramo ihsvesti na minimum“, kazao jeGraho vac.

Slabo otvaranje AnteKukrika je o~eki vao uvjer-

lji vi ju pobjedu nad Grcima.“Na otvaranjume~ani je se sve

odvi jalo onakokako smo to elje-li. Mogli smo ostvariti ubjedlji vi-

jupobjedu, ali istotako i izgubi-ti. Zato, ovaj tri jum i ni jetako lo{,madabismonara vno svi bilisre-tni ji da je izraèn sa punovi{ego-lo va u na{ukorist. Grcima je svepolazilo za rukom u prvompolu-

vremenu. UlaskomNikolePrceudrugom polu vremenu stvari naterenu su napokon po~ele da semi jenja junabolje i na kra ju smoupisalitri jum. Vjeru jem da }emoostvaritipo voljanrezultat i pro}iu bara`“, rekao je Kukrika.

G. VRANJE[

SVE JE BILO OTVORENO Ni je se sve odvi jalo onako kako smo toèljeli. Mogli smo os tvari ti ubjedlji vi ju

pobjedu, ali is to tako i izgubi ti, kazao jebh. reprezen ta ti vac An te Kukrika

Rukome tna reprezen taci ja BiH dopu to vala u Solun

Svi se nada ju no voj pobjedi[to se ti~e re van{a protiv Gr~ke, jasno je da idemo po pobjedu,

rekao je golman reprezentaci je BiH Neboj{a Graho vac

An eKukrika: Moèmo os va i i povo jan rezul at Fo o: RSBiH

Iz Odbojka{kogsa veza BiH

Konkursza finalne

turnireKupa BiHFinalniturniriodbojka{kog

KupaBosne i Hercego vine uènskoj konkurenci ji bit }eodigrani 9. i 10. marta ovegodine, dok }e mu{karciigra-ti 10. i 11. marta. Odbojka{kisa vez BiH raspisao je kon-kurs za organizaciju fnalnogturnira. Na konkurs se moguprijaviti ekipe kojesu izborileplasman na fnalni turnirKupa BiH i koje ispunjavajuo snov ne u vjet e z a a rg a-nizaciju turnira.

Konkurs za organizacijufnalnih turnira Kup takmi-

~enjaBiH otvorenje do utorka,7. ebruara 2012. godine, sa-op}eno je iz OSBiH.

Ponude koje pristignu uOSBiH nakon isteka odre-|enog roka ne}e se razma-trati.

Bosanskohercego va~ki teni-ser Amer Deli} ni je se uspioplasirati u fnalekvalifkaci ja na

AustralianOpenu u Melbournu.U 2. kolu kvalifkaci ja na prvom

Grand Slamturnirusezone na{ jedini predsta vnik poraèn jeod Belgi janc a Yannicka Mer-tensa (253. igra~a na ATP listi) sa3:6, 7:6(5), 4:6.

Aus tralian open

Deli} bez finalau kvalifikaci jama

BjeloruskateniserkaVictori- ja Azarenka osvo jila je svo juprvutitulu u 2012. godini.

U fnalnom me~u 637.000dolara vri jednog WTA turnirau Sydneyu Azarenka je bila

bolja od Kineskinje Na Li.Bjeloruskinja je u prvomsetu

sla vila sa 6:1, da bi u drugom NaLi uz vratila istom mjerom, a uodlu~uju}em tre}em setu Aza-renka je sla vila sa 6:3.

Azarenka osvo jila Sydney

Vic o i a Aza enkapobi edi a Na Li Reuters

Bosanskohercego va~ki teni-ser MirzaBa{i} plasirao se u f-nale 15.000 dolaravri jednog ITFturnira iz Futures seri je u Glas-gowu. Ba{i} je kao 290. igra~ na

ATP listii prvi nosilac turnira upolufnalu pobi jedio Alexan-dre a S idorenka iz Francuske(341.) sa 6:4, 4:6, 6:3. U me~u zatituluBa{i} }e igratiprotivtre}egnosioca Poljaka Michala Przysi-eznyja, 307. igra~a na ATP listi.

Rezultatpolufnala: MirzaBa-{i} (BiH/1) - Alexandre Sido-renko (Fra/6) 6:4, 4:6, 6:3.

Polufinale ITF turniraiz Fu tures seri je u Glasgowu

Ba{i}nadigrao Sidorenka




Zavod za javno zdravstvo Kantona Sara jevo

Na osnovu ~la na 12. sta va 1. Pra vilnika o speci ja li-za ci ja ma i subspeci ja liza ci ja ma doktora medicine,doktora stoma tologi je i ma gista ra far ma ci je("Slu`bene novine Federa ci je BiH", br. 6/11, 11/11,17/11, 22/11 i 26/11), a u skla du sa Odlukom Fede-ralnog ministar stva zdravstva o odobrenju pla na spe-ci ja liza ci ja i subspeci ja liza ci ja zdravstvenih ra dnika Kantona Sa ra jevo za 2011. godinu, broj 06-34-4505/11 od 7. 7. 2011. godine, ra spisu je

K O N K U R Sza izbor kandidata za speci jalizaci ju iz

1. medicinske mikrobiologi je s parazitologi jom....................................1 (jedna) speci jalizaci ja

Pored op{tih uslova ut vr|enih za konom, kandida titreba ju ispunja va ti i sljede}e posebne uslove:- Za vr{en medicinski fa kultet;- Poloèn stru~ni ispit za zva nje doktor medicine;- Najma nje jednu godinu ra dnog iskustva u struci

na kon poloènog stru~nog ispita;- Izda to odobrenje za sa mosta lan rad od na dle`ne

komore;- Aktivno zna nje jednog stra nog jezika.

Uz pri javu, kandidati su du`ni dostaviti:- Kra}u biogra fi ju,- Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih,- Uvjerenje o dràvljanstvu,- Diplomu o za vr{enom medicinskom fa kultetu,- Uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu za zva nje

doktor medicine,- Pot vrdu o ra dnom staù,- Pot vrdu o pozna va nju jednog stra nog jezika,- Licencu od na dle`ne komore

Sva dokumenta ci ja mora biti u origina lu ili ovjerenojfotokopi ji, ne sta ri joj od 6 ({est) mjeseci.Pri ja ve na konkurs sa traènom dokumenta ci jomdosta viti preporu~enom po{tom ili li~no na adresu:Za vod za ja vno zdravstvo Kantona Sa ra jevo, Ul. dr Musta fe Pintola broj 1, 71 210 Ilidà, sa na zna kom

"PRIJAVA ZA KONKURS ZA DODJELU SPECI-JALIZACIJE".Sa kandida tima ko ji ispunja va ju uslove iz konkur sa bit }e obavljen razgovor.

Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljiva nja.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra -zma tra ti.

MEDICINSKI FAKULTETUNIVERZITETA U SARAJEVU

OBAVJE[TAVAsve za interesira ne da }e:

DR. LEJLA BURAZEROVI] bra niti ma gistar ski rad pod na slovom:

«BETA 2 MI KROGLO BU LIN KAO PROGNOSTI^KI PA RA METAR KOD

NOVOOT KRI VE NOG MULTI PLOG MI JE LO MA»

u sri jedu, 15. februara/velja~e 2012. godine, u 12 sati u ma lom amfitea tru Klini~kog centra Univer ziteta u Sa ra jevu (u krugu KCUS-a), Bolni~ka 25.

Ma gistar ski rad se moè pogleda ti sva kim ra dnim da nom od 12 do 14 sa ti u Biblioteci Medicin-skog fa kulteta Univer ziteta u Sa ra jevu.

Broj: 01-25-4-80-1/12Ja bla nica, 13.1.2012. godine

Na osnovu ~la na 5. i 6. Odluke o proda ji i da va nju u za kup poslovnih prostori ja („Sl. gla snik Op}ine Ja bla -

nica“, broj: 2/06“), ta~ke I Odluke o pristupa nju proda ji poslovnih prostora i sta nova u stambeno-poslovnojzgra di na Trgu oslobo|enja u Ja bla nici („Sl. gla snik Op}ine Ja bla nica“, broj: 1/12), u skla du sa ~la nom 7. Pra -vilnika o postupku ja vnog na dmeta nja za proda ju nepokretnosti u dru{tvenoj svo jini („Slu`beni list SRBiH“,broj: 28/79) i Odlukom op}inskog na~elnika broj: 01-25-4-80/12 od 13.1.2012. g. o ut vr|iva nju sadràja ja -vnog ogla sa, op}inski na~elnik o b j a v lj u j e:

J A V N I O G LA Sza proda ju poslovnih prostora i stanova putem podno{enja pisanih pri java

Ogla{ava se javna proda ja poslovnih prostora i stanova u stambeno-poslovnoj zgradi na Trgu oslo-bo|enja u Jablanici, putem po jedina~ne proda je ukupno dva poslovna prostora i sedam stanova, odno-sno stambenih jedinica, kako sli jedi:

Broj Namjena Korisna Po~etna Iznos Adresaprostora povr{ina ci jena kauci je Jablanica

(KM po 1 m2 )1. Poslovni prostor 39 m2 1100,00 4.290,00 KM Trg oslobo|enja

PR-36- (ulaz br. 6),2. Poslovni prostor - 32 m2 1100,00 3.520,00 KM Trg oslobo|enja

PR-37 (ulaz br. 7),

3. Stambeni prostor 29 m2

1100,00 3.190,00 KM Trg oslobo|enja gar soni jera -stan broj 19.

4. Stambeni prostor 44 m2 1100,00 4.840,00 KM Trg oslobo|enja dvosoban stanbroj 18.



7. Stambeni prostor 49 m2 1100,00 5.390,00 KM Trg oslobo|enja Dvosoban stanbroj 31.


9. Stambeni prostor 63 m2 1100,00 6.930,00 KM Trg oslobo|enja trosoban stanbroj 34.

USLOVI PRODAJEPoslovni prostori i sta novi knji`no su vla sni{tvo Op}ine Ja bla nica, izgra|eni na ka tastar skoj par celi broj 333/1K.O. Ja bla nica, upisa ni u zemlji{no-knji`ni uloàk broj 14026 K.O. Ja bla nica.Poslovni prostori proda ju se u sta nju tzv. sirove gra dnje, u vi|enom sta nju.Sta novi se proda ju u sta nju klju~ u ruke.Javna proda ja vr{it }e se putem podno{enja pisanih pri java.Pravo u~e{}a ima ju sva pravna i fizi~ka lica ko ja prema zakonu mogu sticati pravo vlasni{tva.Kao uslov za u~e{}e na ogla su, ponu|a~i su du`ni upla titi ka uci ju u iznosu odre|enom u ta beli, za sva ki po-slovni prostor i sva ki stan za ko ji se ponuda podnosi, kao i iznos od 50,00 KM na ime tro{kova postupka proda je. Pla}anje se vr{i na depozitni ra~un Op}ine Ja bla nica broj: 1604600146835195, vrsta prihoda 721233,{ifra op}ine 041, otvoren kod Va kuf ske banke Sa ra jevo - Poslovnica Ja bla nica.Za sva ki prostor i/ili stan dostavlja se posebna pri ja va, s tim {to jedno lice moè aplicira ti na vi{e poslovnih prostora i/ili sta nova, uz ogra ni~enje da na jedan poslovni prostor i/ili stan moè podni jeti sa mo jednu pri ja vu.Kao najpovoljni ja ponuda smatrat }e se ponuda sa najve}om ponu|enom ci jenom po 1m2 korisne po-vr{ine prostora i/ili stana.U slu~aju da su ponude istovjetne, prednost ima ponuda ponu|a~a ko ji je ra ni je predao ponudu. Za ponu|a~e~ija ponuda ne bude odre|ena kao najpovoljni ja, upla}eni iznos ka uci je vra}a se u roku od 8 da na odokon~anja postupka proda je. Ponu|a~u ko ji bude odre|en kao najpovoljni ji, iznos ka uci je ura~una va se ukupoprodajnu ci jenu. Ukoliko oda bra ni najpovoljni ji ponu|a~ odusta ne od ponude ili iz bilo kog ra zloga ne

pristupi za klju~enju ugovora o kupoproda ji, gubi pra vo na povrat ka uci je. Kupoprodajna ci jena ut vr|uje semnoènjem korisne povr{ine prostora sa ponu|enom ci jenom 1 m2 na zna~enom u prihva}enoj ponudi, a pla}a se u roku od 15 da na od potpisiva nja ugovora o kupoproda ji. Preda ja poslovnih prostora u posjed budu}imkupcima izvr{it }e se u roku od 8 da na od izmirenja oba veza po za klju~enom ugovoru o kupoproda ji.ROK I NAÎN PODNO[ENJA PRIJAVAPisa ne pri ja ve se podnose u za tvorenoj kover ti, na odgova ra ju}im obrascima, sa ~it ko na zna~enim bro jem prosto-ra i na mjenom i povr{inom prostora, li~nim poda cima za fizi~ka lica, te na zivom i sjedi{tem fir me za pra vna lica.Obrasci pri ja ve sa uput stvom za ponu|a~e preuzima ju se na info-pultu Op}ine.Pri jave se podnose zaklju~no sa 29.1.2012. godine s tim da mora ju sti}i na protokol Op}ine Jablanicado 12 sati 30.1.2012. godine. Pri jave se preda ju na {alter broj 1. {alter-sale Op}ine Jablanica ili putempo{te preporu~eno na adresu Pere Bili}a 25, Jablanica.Ponuda mora biti izraèna u konver tibilnim mar ka ma/KM, i to kao ci jela nov~ana jedinica, u protivnom vr{ise zaokruìva nje na ci jelu nov~anu jedinicu. Uz ponudu, dostavlja se: dokaz o upla}enoj ka uci ji i pla}enimtro{kovima postupka, ovjerena kopi ja CIPS-ove li~ne kar te za fizi~ka lica, te ovjeren izvod iz sudskog reg-istra - za pra vna lica.VRIJEME RAZGLEDANJA PROSTORIJAPoslovni i stambeni prostori mogu se razgleda ti u sva kim ra dnim da nom po dogovoru sa na dle`nom slu`bomOp}ine Ja bla nica.MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PRIJAVAJavno otvaranje pri java izvr{it }e se 30. 1. 2012. godine (ponedjeljak) u sali za sjednice Op}inskog vi-

je}a, Ulica Pere Bili}a u Jablanici, u 14 ~asova. Ja vnom otva ra nju pri ja va mogu prisustvova ti ponu|a~i, ili

njihovi punomo}nici, uz priloènu punomo}.Nepotpune i neblagovremene pri jave ne}e se razmatrati!Doda tne infor ma ci je mogu se dobiti na info-pultu Op}ine Ja bla nica, ili na telefon broj 751-301.Ovaj oglas objavlju je se u dnevnom listu „Oslobo|enje“, na Web stra nici Op}ine Ja bla nica (www.ja bla ni-ca.ba), RTV Ja bla nica, Ogla snoj ta bli Op}ine, te na uobi~ajenim mjestima po na seljenim mjestima na po-dru~ju op}ine.

OP]INSKI NAÊLNIKSalem Dedi}, dipl. ecc., SR

BOSNA I HERCEGOVI NA

Federaci ja Bosne i Hercegovine

Hercegova~ko-neretvanski kanton

OP]INA JA BLA NI CAOP]INSKI NAÊLNIK

BOSNIA AND HERZEGOVI NA Federati on of Bosnia and Her ze govi na

Her ze govi na-Neretva Canton MU NI CI PA LITY of JA BLA NI CA

MAYOR


TUZLANSKI KANTONJU TURISTI^KO-UGOSTITELJSKA [KOLA

TUZLA

Na osnovu ~la na 119. Sta va 1. Za kona o srednjem obra zova nju (Sl. novine TK broj: 6/04 i 7/05), Sa gla snos-ti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta TK-a br: 10/1-34-24096-1/11 od 14.11.2011. godine, ra -spisu je se

KONKURS/NATJEÂJza popunu upra`njenog radnog mjesta

1. profesor ekonomske grupe predmeta, 1 izvr{ilac — pripra vnik, na 20 ~asova sedmi~no, na odre|eno vri je-me do povrat ka uposlenika sa funkci je, a najduè do 10. 08. 2012. godine uklju~uji}i i pripa da ju}i godi{njiodmor.Uslovi ko je kandidat treba ispunjavati:1. Op}i uslovi:

- da je dr avlja nin Bosne i Her cegovine- da je s ta ri ji od 18 godina - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova ra dnog mjesta - da ni je osu|ivan za krivi~no djelo- da mu ni je izre~ena za {titna mjera za bra ne vr{enja poslova nasta vnika, peda goga ili direktora {kole

2. Posebni uslovi:- odgova ra ju}i stepen stru~ne spreme u skla du sa Za konom, Peda go{kim standar dima, Nasta vnim

pla nom i progra mom

Uz pri ja vu na konkurs sa kra}om biogra fi jom, kandida ti su du`ni dosta viti i sli jede}e originalne dokumenteili ovjerene fotokopi je:

1. diplomu kao dokaz stru~ne spreme2. uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od {est mjeseci)3. izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od {est mjeseci)4. uvjerenje za voda za za po{lja va nje o duìni ~eka nja na posao5. fotokopi ju ra dne knjiìce6. uvjerenje izda to od poslodavca o ra du van usta nova obra zova nja 7. uvjerenje o ra du u usta nova ma obra zova nja (eventualno za po~eti pripra vni~ki sta`)

Napomena:Ljekar sko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti i uvjerenje na dle`nog suda da kandidat ni je osu|ivan za kri-vi~no djelo (ne sta ri je od tri mjeseca) iza bra ni kandidat }e dosta viti {koli u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa.

Napomena: sa kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa oba vit }e se inter vju u prostori ja ma {kole poza vr{et ku konkur sa, ta~ni je 25. i 26. ja nuara od 11 do 13 sa ti.Kandida ti ko ji ne pristupe inter vjuu sma trat }e se da su odusta li od konkur sne procedure.

Pri ja ve sa potrebnom dokumenta ci jom dosta viti na adresu:JU Turisti~ko-ugostiteljska {kola Tuzla,Ul. Muha meda Heva ija Uskufi ja 1, 75000 TUZLANepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljiva nja.



OGLASIOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 51

Naziv po{te Adresa Radno vrijeme

pon-pet. subota nedjelja

Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Ve lika K ladu{a Ibrahima 07-19 07,30 -15,30 -

Mr`ljaka bbBosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 -Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 -PetrovacSanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 -Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 -Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 -

(Sj. logor)Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 -Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 -Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - -Sarajevo êmalu{a bb 07-20 07-20 09-20Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -Sarajevo Livanjska 1 08-16 - -Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 -Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -



Sarajevo Put ivota bb 07-20 07-20 -Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdèta 08-16 - -Muteveli}a bb

Sarajevo Dèmala Bijedi}a 37 08-16 - -Sarajevo Safet bega 08-16 - -

Ba{agi}a bbSarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 -Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 -Sarajevo Safeta Hadì}a 107 08-16 - -Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 -

Dobrinje bbIlidà Rustempa{ina 13 07-20 07-20 -Hadì}i Hadèli 116 08-15 08-15 -

Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 -Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 -Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 -Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -Bugojno Nugle II 08-19 08-15 -

Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 -Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 -

vladara 29Tuzla Musala 2 08-15 08-15 -



Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -@ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -

[emsekadi}aSrebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -

Grada{~evi}a 23Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -Zenica Londà 83 08-20 08-15 -Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -

Visoko âr{ijska 75 07:30-19 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -

Grada{~evi}a bbBreza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

POSLJEDNJI POZDRAVI,

SJE]ANJA I SMRTOVNICEza objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enjemogu se predati u poslovnicama BH Po{ta

{irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE



MALI OGLASI OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.52

POTREBAN dvosoban namje{tenstan, u Hrasnici, sa gri janjem, inter-net konekci jom i kablovskom, na pe-riod od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431,033/209-955.

AGENCIJI potrebni stanovi za izda-vanje i proda ju, li jenti pozna-ti.Tel:061/360-084.

AGENCIJI potrebno vi{e stanova uzgradi za iznajmljivanje. Tel.061/437-732 i 061/214-306.

POTREBNO vi{e stanova praznihnamje{tenih za proda ju i izdavanje.Tel. 062/200-777 i 033/203-127.

MIJENJAM dvosoban stan 53m2 uHrasnom, za jednosoban, uz dopla-tu. Tel. 033/642-338.

POTREBNO vi{e praznih i namje-{tenih stanova i ku}a za iznajmlji-vanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.

IZDAJEM stan, Logavina, 68m2,dvosoban, stan Mar{ala Tita, poslo-vni prostor, II sprat, 70m2, 1200KM.Tel. 066/995-944.

IZDAJEM povoljno studenticamaku}u, sa tri komforno namje{tene so-be i za jedni~kom kuhinjom i toale-tom, centar grada. Mob. 061/206-205.

IZDAJEM dvosoban stan na Alipa-{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel:061/842-989.

NOVA Breka, izda jem luksuznoopremljen trosoban stan. Mob.061/160-609.

IZDAJEM opremljenu garsonjeru,cen. gri janje, zaposlenoj osobi, Sta-ri Grad. Tel. 538-598, 061/928-057.

MANJI dvosoban stan polunamje-{ten kod katedrale. tel. 033/444-993

i 061/312-610.

IZDAJEM namje{ten jednosobanstan, sa gri janjem, G. Breka. Mob.061/203-473.

IZDAJEM namje{tene stanove, ên-gi} Vila — Otoka, 64m2, Centar — Ti-tova, 100m2, Vraca tranzit, 73m2.Mob. 065/294-840.

IZDAJEM poslovno-kancelarijskiprostor 260m2 u novoizgra|enom ob- jektu, Hrasno. Tel. 061/206-728.

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2,na duè vri jeme, 2 kupatila, 2 balko-na, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob.061/744-523.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan,Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.

IZDAJEM jednosoban stan sa ga-raòm strancu ili poslovnom ~ovjekukod OHR-a 450KM. Tel. 061/323-347.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanna Ko{evskom brdu. Tel. 033/227-225, 062/507-122.

IZDAJEM kompletno namje{tenstan dvosoban Dobrinja 3 Trg sara- jevske olimpi jade. tel. 061/205-235.

IZDAJEM dvosoban prazan stan, Hra-sno, Ul. A.B.[imi}a. Tel. 061/205-235.

IZDAJEM apartman exstra sre|en,strogi centar za jednu osobu 500KMsa reìjama. Tel. 061/205-235.

IZDAJEM sobu kod [umarskog fa-kulteta studentici. Tel. 062/724-761.

IZDAJEM luksuzno namje{ten tro-soban stan u centru sa garaòm.Tel. 061/812-046.

IZDAJEM prazan trosoban stan,Alifakovac i poslovni prostor 32m2na Grbavici. Mob. 061/865-158.

IZDAJEM sobu u centru, obani ja,sa upotrebom kuhinje, mogu i dvi jedjevojke. Tel. 200-654.

IZDAJEM pos. prostor 125m2, cen-tar, 86m2 i 76m2, centar. Mob.061/573-640.

IZDAJEM stan na Ilidì-Luàni47m2 adaptiran, namje{ten 400KM.Tel. 061/177-610.

IZDAJEM radnju na Siranu. Mob.062/917-009.

IZDAJEM garaù kod Doma zdravlja Stari Grad. Mob. 061/377-196.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanLjubaljanska iznad OHR-a, plin-sko gri janje. Tel. 066/321-448.

BLIZU trolejbuske Bistrik, adaptiran na-mje{ten jednosoban stan, 2 sprat, zgra-da, 400 KM. Tel. 646-410, od 17 sati.

IZDAJEM 3 poslovna prostora u Pa-

pagajci, povr{ine od 20m2. Mob.061/141-676 i 033/535-165.

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru,cen. grij. bra~nom paru bez djece ilizaposlenima. Tel. 538-598 i 061/928-057.

IZDAJEM namje{ten stan, privatnaku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.

IZDAJEM dvosoban stan sa eta`nimgri janjem kod Katedrale, ci jena500KM. TEl. 810-716.

PONUDA

POTRA@NJA

NEKRETNINE

1. Vi{i referent za provo|enje propisa o bezbjednosti saobra}aja na putevima u Odjeljenju za administraci ju @ivinice- 1 (jedan) izvr{ilac, Odjeljenju za administraci ju Banovi}i 1(jedan) izvr{ilac i Odjeljenju za administraci ju Lukavac 1(jedan) izvr{ilac na neodre|eno vri jeme

OPIS POSLOVA:- vodi upravni postupak u vezi sa izdavanjem voza~kih do-

zvola i registraci jom vozila- vr{i brisanje vozila iz evidenci je- izda je potvrde i uvjerenja na osnovu slu`bene dokumen-

taci je o vozilima i voza~ima- vr{i obradu depe{a i akata iz oblasti saobra}aja- izvr{ava mjere bezbjednosti i za{titne mjere zabrane

upravljanja motornim vozilima- vodi propisane evidenci je iz ove oblasti- priprema podatke za potrebe AOP i vr{i unos podataka- vr{i i druge poslove ko je mu naredi neposredni rukovodilac

2. Vi{i referent za poslo ve pisarnice i kurirska slu`ba u Odjelje-nju za administraci ju @ivinice - 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vri jeme

OPIS POSLOVA:- prima i razvrstava po{tu za PU, odnosno PS i Odjeljenje

po adresama primalaca, zavodi u dostavne knjige i preda- je pisarnici,

- zavodi predmete i akte u propisane registre, stara se osvim predmetima organizacionih jedinica ko ji se nalaze upisarnici i razvrstava ih po klasifikacionoj oznaci,

- stara se o rokovima za sve akte organizacionih jedinicako je upu}uju izvr{iocima radi rje{avanja,

- zavodi predmete iz dostavne knjige ko ji se odnosi na sveorganizacione jedinice radi otpreme i evidentira ih u po-sebnu knjigu za otpremu,

- izdva ja predmete, spa ja ih i upu}uje organizacionim jedi-nicama na njihov zahtjev,- u~estvu je u izradi mjese~ni, tromjese~nih, polugodi{njih i

godi{njih izvje{ta ja u upravnom rje{avanju u organizaci-onim jedinicama,

- po potrebi neposredno vr{i i ostale poslove iz djelokrugarada pisarnice i ekspedita,

- razvrstava i upu}uje po{tu putem kurira i redovne PTTslu`be u skladu sa Uredbom o kancelarijskom poslovanjui o tome vodi evidenci ju,

- vodi knjigu za otpremu po{te putem PTT,- stara se o rukovanju, ~uvanju spisa i drugih akata, dosta-

vi, otpremi i aùrnosti po{te,- sre|uje arhivsku gra|u u skladu sa Zakonom o arhivskoj

gra|i,- raspore|uje arhivu prema klasifikacionim znacima, pred-

laè njeno uni{tenje i pravi specifikaci ju predmeta,- stara se o ~uvanju arhivske gra|e,- vr{i i druge poslove ko je mu odredi neposredni rukovodilac

3. Vi{i referent za poslove pri jave prebivali{ta, boravi{ta, li~nihkarti i JMBG u Odjeljenju za administraci ju Tuzla - 1 (jed-an) izvr{ilac na neodre|eno vri jeme

OPIS POSLOVA:- vodi upravni postupak u vezi sa provo|enjem propisa o

prebivali{tu i boravi{tu, li~noj karti i JMBG.- vr{i obradu depe{a i akata,- vodi propisane evidenci je iz ove oblasti,- izda je potvrde i uvjerenja iz ovih evidenci ja,- priprema podatke za potrebe AOP-a i vr{i unos podataka,- obavlja i druge poslove ko je naredi neposredni rukovodilac

4. Vi{i referent za provo|enje propisa o putnim ispravama uOdjeljenju za administraci ju Tuzla - 1 (jedan) izvr{ilac naneodre|eno vri jeme

OPIS POSLOVA:

- vodi upravni postupak u vezi sa izdavanjem putnih isprava,- vr{i obradu depe{a i akata,- vodi propisane evidenci je iz ove oblasti,- obavlja i druge poslove ko je naredi neposredni rukovodilac

5. Vi{i referent za administrativne poslove u OKP — PU Tuzla -1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vri jeme

OPIS POSLOVA:- vr{i zavo|enje, razvo|enje, raspore|ivanje, arhiviranje i ot-

premanje povjerljive i strogo povjerljive kao i redovne po{te,- vodi evidenci ju putnih naloga, godi{njih odmora, bolova-

nja slu`benika i namje{tenika, vodi knjige depe{a, trebu- je kancelarijski materi jal i raspore|uje ga organizaci-onim jedinicama,

- prepisu je materi jale sa rukopisa, koncepta i po diktatu,- sravnjava prepisanu po{tu i otklanja eventualne gre{ke,- stara se o umnoàvanju materi jala,- obavlja i druge poslove ko je odredi neposredni rukovodilac.

6. Vi{i referent -VKV — automehani~ar u Odjeljenju za tehni~kei higi jenske poslove- 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vri jeme

OPIS POSLOVA:- vr{i opravku motornih vozila,- potpisu je naloge o izvr{enoj opravci,- vr{i probu vozila,- obavlja i druge poslove ko je mu odredi neposredni rukovodilac.

Kandida ti za pri jem u ra dni odnos mora ju ispunja va ti op}e i posebne

uslove:

OP]I USLOVI SU:- Da je dràvljanin Bosne i Hercegovine,- Da je punoljetan,- Da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslo-

va radnog mjesta,- Da ima vrstu i stepen {kolske spreme potrebnu za obavlja-

nje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{-njoj organizaci ji MUP TK,

- Da u posljednje dvi je godine od dana objavljivanja Inter-nog oglasa ni je otpu{tan iz organa dràvne slu`be kao re-zul tat disciplinske kazne na bilo ko jem nivou vlasti u Fe-

deraci ji, odnosno BiH,- Da ni je obuhva}en odredbom ~lana IX 1 Ustava BiH

POSEBNI USLOVI SU:- Za poslove pod ta~kom 1., 2., 3., 4. i 5,- SSS-IV stepen, gimnazi ja, upravna, ekonomska, birote-

hni~ka, saobra}ajna, ma{inska, elektrotehni~ka {kola,- Poznavanje rada na ra~unaru,- Poloèn stru~ni ispit,- Najmanje deset mjeseci radnog staà.- Za poslove pod ta~kom 6.- VKV — automehani~ar — V stepen,- najmanje deset mjeseci radnog staà.

Uz pri javu na javni oglas kandidati mora ju priloìti:- Svjedo~anstvo o {kolskoj spremi,- Uvjerenje o dràvljanstvu (ne stari je od {est mjeseci),- Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stari ji od {est mjeseci),- Dokaz o poloènom stru~nom ispitu za poslove pod

ta~kom 1., 2., 3., 4. i 5,- Dokaz o radnom iskustvu za poslove,- Dokaz o poznavanja rada na ra~unaru,- Dokaz da u posljednje dvi je godine od dana objavljivanja

javnog oglasa ni je otpu{tan iz organa dràvne slu`be kaorezultat disciplinske kazne na bilo ko jem nivou vlastiFBiH odnosno BiH,

- ovjerena izjava kandidata da ni je obuhva}en odredbom~lana IX ta~ka 1. Ustava BiH (izjave ovjerene u op}ini,kod notara ili suda)

Napomena: Na mje{tenik ko ji bude primljen u ra dni odnos putem

ovog ogla sa duàn je dosta viti ljekar sko uvjerenje. U slu~aju da kan-

didat ne ispunja va ove uslove, bit }e oda bran sli jede}i kandidat sa

liste ko ji taj uslov ispunja va.

Dokumenti priloèni uz pri ja vu mora ju biti origina li ili ovjerene

kopi je.

Ja vni oglas osta je otvoren petna est da na od da na objavljiva nja.

Pri ja ve sa doka zima o ispunja va nju uslova iz ja vnog ogla sa dosta vi-ti li~no ili na adresu Ministar stvo unutra{njih poslova Tuzlanskog

kantona, Tura libegova bb - 75 000 Tuzla

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

M I N I S T A RBego Guti}


TUZLANSKI KANTONMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA

T U Z L ABroj: 08-03/1-2-34.2-88/12Da tum: 11.01.2012.godine

Na osnovu ~la nova 20. i 23. Za kona o na mje{tenicima u Or ga nima drà vne slu`be Federa ci je Bosne i Her cegovine (“Sl. novine FBiH”, broj:49/05), ministar unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona, r a s p i s u j e

J AV N I O G L A SZa pri jem namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vri jeme



IZDAJEM namje{tenu garsonjerubliè centru 150KM. Tel. 061/358-772, 033/410-655.

IZDAJEM poslovni prostor zase-bna novogradnja 40m2, stru ja, voda,plin, kod FDS. Tel. 033/657-979.

IZDAJEM u strogom centru poslo-vni prostor (kancelari je) na I i IIspratu. Tel. 033/225-281.

IZDAJEM dva jednosobna poluna-mje{tena stana, na Bistriku, ul. Izaba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.

IZDAJEM ili proda jem jednosobanstan 39m2 potpunu namje{ten, velikibalkon 6m2, III sprat, lift, DobrinjaII, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.

IZDAJEM prostor za nadogradnjunokti ju, kozmeti~ki salon.Tel:061/809-319.

IZDAJEM stan na Stupskom brdu,u blizini Peni ja. Tel. 033/470-741.

STUDENT traì cimera, zasebnasoba, kod Islamskog fakulteta. Mob.061/958-368.

IZDAJEM Alipa{ino polje dvosobanpolunamje{ten. Tel. 033/711-666.

IZDAJEM garaù, Koturova bb izaBo{nja~kog instituta kod Katedrale.Tel. 442-175.

IZDAJEM poslovni prostor 36m2preko puta suda, [enoina 6. Tel.062/326-886.

KO[EVO marcela [najdera ve}i je-dnosoban stan I kat. Tel:033/711-665.

CENTAR ul. Mejta{ 17m2 namje-

{tena garsonjera III kat 250Km. Tel.061/150-519.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanstudenticama u blizini medicinskog fa-kulteta. Tel. 213-958 posli je 16 sati.

IZDAJEM jednosoban stan studen-tima, ul. Balibegovica br. 22, Starigrad. Tel. 033/410-331.

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru idvosoban stan u ku}i sa gri janjem,Ul. Ohridska 3a. Tel. 033/443-620.

IZDAJEM jednosoban stan naBa{~ar{i ji. Mob. 061/935-050.

IZDAJEM pos. prostor 60m2, êka-lu{a 10.

IZDAJEM ure|an poslovni prostor Ra-di}eva (strogi centar) pogodan za ad-vokaturu, notara, ambulantu, zubar-sku ordinaci ju, predstavni{tva. Zasebnogri janje, priklju~ak za telefon, interneti kablovsku TV. Mob. 061/190-012.

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4Kova~i. Tel:204-678.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stankod Vje}nice 200KM.

IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje15KM na Ba{~ar{i ji. Tel. 061/192-059.

IZDAJEM poslovni prostor 20m2 ucentru grada.Tel:063/717-968.

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnojporodici ili studentima. Tel: 655-787ili 061/778-245.

IZDAJEM garaù, Aerodromskonaselje, A. [eremete. Mob. 061/847-959.

IZDAJEM komfornu sobu na Mej-ta{u, iznad pi jace Markale, ènskojosobi. Tel. 225-747, 063/947-075.

IZDAJEM garaù, privatna ku}a, naGrbavici I. Mob. 063/639-213.

IZDAJEM jednosoban namje{tenstan, Ko{evsko brdo, 350 KM, gri ja-nje uklju~eno. Mob. 061/229-607.

PRODAJEM trosoban stan 71 m2 +dvi je lo|e i balkon. 1.950 KM/m2,Hrasno. Tel: 033/647-525.

ILIJA[, proda jem trosoban stan,82 m2. Mob. 061/106-410.

PRODAJEM plac u Faleti}ima, Sta-ri Grad 973 m2, stru ja, voda, telefoni plin do placa, sun~ana strana, do-zvoljena gradnja. Od glavne ceste 80metara. vl.1/1, ci jena 35.500KM.Tel. 061/235-597.

PRODAJEM trosoban stan u novo-gradnji na Stupu, ugrn}en, ci jena1m2 — 1.499KM sa PDV-om. Mob.061/548-023.

PRODAJEM stan u Ul. Ko{evo, cir-ka 90m2, pogodno i za ured. Tel.062/506-652.

PRODAJEM poslovni objekat 8kancelari ja, manji apartman, ~ajnakuhinja + proizvodni dio 500m2 +hala 1000m2, kafe bar + 2500m2oku}nice. Tel. 064/4212354.

PRODAJEM stan K. Brdo, Ul. Bra}eBegi} 58m2 dvoiposoban potpunoadaptiran 120.000KM i Vraca Ul. A.Smailovi}a I sprat, 92m2, 1500KM/m2. Tel. 062/907-831.

PRODAJEM stanove u novogra-dnji Tibra-Pacifik Stup razli~ite kva-drature, ci jena po dogovoru. Tel.061/415-787.

PRODAJEM stan na A. Polju Ul. Bo-sanska VII sprat 53m2 1600KM iMalta Ul. Alojza Benca 54m2,1800KM/m2. Tel. 065/819-136.

PRODAJEM apartman na Bjela-{nici 48m2 + 25m2 podrum, 2 balko-na, galeri ja, adaptiran i namje{ten IV

sprat, ima lift, ura~unat pdv,165.000KM. Tel. 062/619-361.

PRODAJEM troiposoban stan u Pe-traki jinoj, II kat 115m2 ci jena260.000KM i trosoban preko putaParlamenta M. Fadilpa{i}a II kat,81m2. Tel. 061/320-439.

PRODAJEM stan, I sprat, 80m2 +garaà u Starom Gradu, austri jakgradnja, pogodan za sve namjene.Tel. 033/441-879.

PRODAJEM stan ili mi jenjam zaBeograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugisprat, 64m2, c.g. 2 balkona, podrum.Mob. 065/495-660.

PRODAJEM zemlji{te u Ili ja{u-So-vrle. 20 duluma, mogu i parcele.PRODAJEM stan u novogradnji lo-kaci ja êngi} Vila 62m2, 4 sprat. Tel.061/206-728.

PRODAJEM dvoeta`ni poslovniprostor na Ciglanama 92m2, kod Ro-bota. Tel. 061/159-213, 061/365-990.

PRODAJEM stanove u novogra-dnji Stup-Tibra II, 32m2 garsonjera,44m2 dvosoban, 57m2 trosoban. Tel.061/365-990.

PRODAJEM jednoiposoban stan45m2 adaptiran u Hrasnom, Ul. Trghero ja, 19 sprat, ci jena 74.250KM.Tel. 061/365-990.

STAN na M. dvoru ulica KraljaTvrtka br. 14/3 od 77m2 za 190.000KM. Treba manja opravka. Tel:058/483-561.

BA[ÂR[IJA, ul. A{~iluk 90m2, 2spr. 220.000 KM, Mojmilo, Olimpij-ska, 80m2, VP, 1.450 KM/m2. Tel.062/383-064.

CENTAR, M. Irbina, 130m2, 3 sprat,2.800 KM/m2, M. Dvor, 128m2, K.Tvrtka, 1 sprat, 2.800 KM. Mob.062/383-064.

PRODAJEM stan na Ilidì Pejton37,2+balkon 2 sprat. Tel: 061/198-642.

POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a

p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.

PRODAJEM stanove: Dobrinja, IIIsprat, 54m2, 75.000 KM, Centar,

PRODAJEM stan Marin dvor 85m2VIS prizemlje pogodan i za biznis2.500/m2. Tel. 061/925-649.

PRODAJEM stan, Ilidà dvosobanstamb.zgrada, drugi sprat, eta`nogri janje.Tel: 061/865-011.

PRODAJEM ku}u u centru kodOHR-a, tri sprata, dvi je garaè, cen.gri janje. Mob. 062/337-925.

PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Ma-karska rivi jera, prvi red od mora 5m,185m2, 2 etaè, 4 sobe sa terasama ikupatilima. Tel. 033/445-612.

PRODAJEM stan kod Katedrale,115m2, fiksno 3.000 KM/m2. Mob.061/200-393.

ÊNGI] V, 60m2, F. Be}irbego-vi}a, 5 sprat, 1.850 KM/m2, Dobri-nja V, Trg grada Prato, 77m2, 7 sp-rat, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.

PRODAJEM 3000m2 zemlje sa kom-

ple tnom infrastrukturom i sagra|evinskom dozvo lom. Tel.065/081-255.

PRODAJEM stan Jezero 35m26KM. Tel. 066/510-328.

PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM.lift, Isprat. Tel. 033/624-655.

GRBAVICA II kat 54m2 dvosobanbalkon. Tel. 061/325-840.

VRACA, Dobojska, 1 sprat, 48m2,62.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 1sprat,. 114.000 KM, Alipa{ino polje,15 sprat, 56m2, 89.000 KM. Mob.062/383-064.

HRASNO VII sprat 54 sprat dvoso-ban stan. Tel. 061/325-840.

ALIPA[INO C faza 67m2 trosobanbalkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.

ÊNGI] Vila VI sprat 54m2 dvoso-

ban balkon. Tel. 061/325-840.

D.MALTA trosoban stan 72m2 ul.Fojni~ko IV sprat 1.8000KM/m2.Tel. 061/701-044.

STARI GRAD kod Vje}nice jedno-soban stan 36m2. Tel:061/210-222.

PRODAJEM povoljno dvosobankonforan stan 59m2 Geteova. Tel:066/864-478.

PRODAJEM povoljno stan u Hras-nici 54m2. Tel. 062/229-677.

KU]A na Ilidì-Otes, sa priklju~ci-ma, oku}nica 400m2, gra|. dozvola.Tel. 538-365.

GRBAVICA I, funkcionalan troipo-soban 77m2, 14 kat, povoljno. Tel.061/214-856.

MUSE ]AZIMA ]ATI]A odli}antrosoban 57m2 u dobrom stanjuuseljiv. Tel. 062/055-445.

CIGLANE, Ul. Husrefa Redì}a71m2 i 79m2. Tel. 061/214-852.

PRODAJEM stan na Grbavici 57m2kod MAlezijske ambasade, I sprat,dvoipsoban. Tel. 061/072-845,062/649-370.

ÊNGI] VILA kvadrant 60m2, VIsprat, lift. Tel. 061/205-235

ALIPA[INO Trg nezavisnosti 75m2II sprat, ~etverokatnica, 95.000KM.Tel. 061/205-235

NEUM Dalmatinska 1 55m2, 55.000eura. Tel. 061/205-235.

MARIN DVOR, Valtera Peri}a 3,100m2, IV sprat, 75.000 eura. Tel.061/205-235.

PRODAJEM trosoban stan u centru

Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Tel.061/528-032.

CENTAR novogradnja stan 30m2, Isprat, Sepetarevac. Tel. 061/205-235.

PRODAJEM ku}u Ko{evsko brdo,Ul. Antuna Hangi ja 150m2, dvori{tei ku}a 250m2, Mejta{, Sepetarevac,dvori{te garaà. Tel. 062/649-370,066/160-788.

CENTAR Ko{evo, Ul. Marsela [najdera 86m2, I sprat, nova zgrada, trispava}e sobe. tel. 061/072-845,063/556-886.

PRODAJA

PONUDA

NEKRETNINE

MALI OGLASIOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012.

53



PRODAJEM dvosjed na razvla~enje.Tel. 209-611, 062/746-433.

PRODAJEM polovnu bi jelu tehniku,uvoz iz Njema~ke, povoljno i kvali-tetno. Tel. 066/742-711.

PRODAJA mobitela, novih i kori{te-nih, naj jef tini je ci jene, www.paco-moby.ba. nokia, samsung, soni, eric-sson, ig.htc.apple inphone.Mob.062/695-695.

PRODAJEM Audi A3, 2000 god. tro- ja vrata, reg. ci jelu godinu, svi servi-

si uradeni, ci jena 10.500 KM, Tel.061/743-757.

PRODAJEM karavan Mercedes123D, 1984. god. u odli~nom stanju,registrovan 5+2. Mob. 063/879-720.

PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4,2003. god., mjenja~ automatik i ma-nuelno na ameri~kim tablama. Ci je-na 12.500KM. Mob: 061/172-518.

RENAUL cady, 2002. god. pre{ao119.000 km. Mob. 061/507-756.

PRODAJEM Ford tranzit, 2003. go-dina, 7.000 KM. Mob. 063/361-311.

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana, ci je-na 5.000 KM. Mob. 061/201-200.

MERCEDES B klase 180 CDI2010.god. Tel:061/208-414.

LANDROVER dugi benzinac uodli~nom stanju-garaìran 1973. za15.000 KM sa rez. djelovima. Tel.058/483-561.

LANDROVER dugi benzinac uodli~nom stanju-garaìnar 1973 za15.000KM. Tel. 058/483-561.

PRODAJEM [kodu Oktavi ju, TO-UR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.

PRODAJEM ~etri polovne felge zaGolfa, ci jena 30KM. Tel. 534-420.

PRODAJEM Golfa dvicu 1990 god-ina 1600 kub. 59 ks. benzinca regis-trovan u oktobru. Tel. 033/536-765.i 061/134-544.

PRODAJEM XIBMW-pogon 4x42003 god.Tel:061/172-518.

PRODAJEM Nissan 1,6 Sannyodli~om stanju povoljno. registrovando 27.9.2012. Tel: 061/275-666.

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do4 m i raznog drugog drugog drve~a.Tel. 066/092-978.

PRODAJEM razglednice iz austrij-skog doba 1896 -1918., Fo~a, Neve-sinje, Mostar, Br~ko, Doboj, Ilidà idr. Tel. 061/194-220.

PRODAJEM 20m2 mermera 3 mi-limetra debljine. Tel:061/382-219.

PRODAJEM nova invalidska kolica,cjena po dogovoru. Zvati svakimdanom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.

PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bi jelog bora za drvena ga-zi{ta. Tel. 061/224-704.

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri}Novelova 300 KM. Tel. 532-497.

PRODAJEM termoakumulacionupe} trojku. Tel. 063/864-775.

ZIDNO ogledalo 200x75. Mob.066/973-852.

PRODAJEM preparirano mladun~etigra, ci jena po dogovoru. Tel:061/275-440.

PRODAJEM crnu dugu bundu, odzeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507.

PRODAJEM Pianino ~ajka odli~noo~uvan. Tel. 524-655.

PRODAJEM Ba jerove trakice upo-la ci jene za mjerenje {e~era u krvi.Tel. 063/190-935.

PRODAJEM plinske boce od 10lpovoljno. Tel. 061/134-298.

PRODAJEM dvi je vre}e za spavanjenove. Tel. 202-917.

PRODAJEM ski je sa komplet opre-mom i snoubord. Mob. 061/809- 763.

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.

PIJANINO Petrof, crni stilski. Tel.033/544-883 i Mob. 066/280-174.

PRODAJEM nov njema~ki kompre-sor 150 l, trofazni. Mob. 061/191-521.

PRODAJEM ski je sa komplet opre-mom i snoubord. Mob. 061/809-763.

PRODAJEM prvoklasni hercego-va~ki med kadulja, ci jena sa jamska.Mob. 061/713-410.

PRODAJEM kacigu, vel. XL. Tel.061/537-739.

PRODAJEM prozore. Mob: 061/869-396.

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel:524-973.

PRODAJEM stomatolo{ki RTG apa-rat Kgenus Gotzen 2007. ispravan.Tel: 061/789-290.

TA PE] 4 za 150 KM 2 plinske ka-min pe}i 300 KM. Tel: 534-992.

PRODAJEM raki ju jabukova~u 50stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel.061/249-631.

PRODAJEM pe~ na centralno gri ja-nje, sa bojlerom za san. vodu. Mob.061/182-128.

PRODAJEM ski je Elan 180 Sa vezo-vima look. Tel.061/304-714.

PRODAJEM dva albuma zna~ki.Tel. 062/326-072.

PRODAJEM uvezane revi je Bosnaglobus nacional Nin ljepota i zdravl- je. Tel. 524-973.

PRODAJEM podloge kese za stomuci jena povoljna i po dogovoru. Tel:546-456.

KUPUJEM serdàde i }ilime, sara- jevske i pirotske, stare vezove sa sr-mom, suhozlatice, }avrme. Mob.061/159-507.

KUPUJEM papire saobra}ajnu odkamp prikolice ili sli~nu rashodova-nu Tel. 061/224 -104

KUPUJEM staru deviznu {tednju,ratnu od{tetu obveznice, dionice, is-plata i dolazak na adresu u FBiH iRS, proda jem certifikate povoljno zaotkup stanova. Tel: 061/175-237.

KUPUJEM nekretnine u Sara jevu iliposredu je uz 3% provizi ju pri pro-da ji. Tel. 654-793.

KUPUJEM suvenire sara jevske olim-pi jade, razglednice, nov~anice i osta-

lo. Tel. 033/456-505.KUPUJEM umjetni~ke slike, filate-li ju, stari nakit, satove zidne, |epne,ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel.033/456-505 i 061/214-405.

KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, sa-tove, ordenje i ostalo. Tel. 061/553-640.

KUPUJEM lomljeno i zubarsko zla-to, najvi{e pla}am. Tel. 061/965-126.

KUPUJEM lomljeno zlato dukate izla tne satove. Tel. 033/655-598,061/553-640.

POTREBNI saradnici iz cci jele BiHza proda ju kozemitike zarada mini-

malno 30% + kreditiranje + stimu-laci ja. Tel. 070/235-236, 061/225-424.

POTREBNI saradnici iz ci jele BiH zaproda ju [vedske kozmetike, zaradaminimalno 30%+kreditiranje+sti-mulaci ja. Mob. 063/036-955.

POTREBNI saradnici iz ci jele BiH zaproda ju [vedske kozmetike, zaradaminimalno 30%+kreditiranje+sti-mulaci ja. Mob. 062/940-550.

ISKUSAN profesor engleskog prevo-di tehni~ku dokumentaci ju i stru~nuliteraturu. âsovi, testovi, vjezbe ikonverzaci ja za napredni je studen-te. Mob.062/575-808.

INSTRUKCIJE iz matematike, na-crtne geometri je, mehanike i ma{in-ske grupe predmeta za studente i sre-dnjo{kolce. Tel: 061/862-816.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,Hrasno, popravka svih vrsta TVaparata, dolazak na ku}nu adresu,original daljinski za sve TV aparate.Tel. 650-867, 061/188-410.

„VITALIS“, ku}na njega i li je~enjestarih i bolesnih osoba, kupanje, hra-njenje, infuzi je, injekci je, mi jenjanjekatetera, laboratorij, pregled ljekara(internist). Mob. 061/172-948.

SANITETSKI PREVOZ nepokre-tnih i te{ko pokretnih osoba, uz prat-nju. Mob. 061/482-882.

„DOM VITALIS“, smje{taj za stari- je i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih-lica, davanje inje-kci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob.061/319-604.

DAJEM instrukci je matematike ifizike, dolazim ku}i. Tel. 061/914-014.

INSTRUKCIJE iz matematike os-novcima i srednjoskolcima. Sara je-vo. Tel. 062/672-858.

ENGLESKI poduka-instrukci je, zasve uzraste, moè dolazak ku}i, pro-fesorica u penzi ji. Mob. 061/139-768.

BRAVARSKI radovi, dolazim naadresu, ugradnja i popravka brava,gara`nih vrata i blindiranih. Mob.061/233-078.

IZVODIM molersko-farbarske rado-

ve i fasade, ci jena po dogovoru.Mob. 061/900-647.

VR[IM prevoz selidbe, veliki kom-bi. Tel. 062/226-665.

MONTER centralnog gri janja radiinstalaci je za centralno gri janje. Tel:061/552-556.

VODOINSTALATERSKA radnjaradi adaptaci je kupatila i opravke.Tel. 065/733-400.

KERAMIÂR zvati na tel: 061/460-606.

PRIÂJTE engleski obuka i vje`begovornog engleskog u svim prilika-ma. Tel. 061/519-089.

DIPLOMIRANA inènjerka da je in-strukci je iz matematike. Tel. 227-990.

POVOLJNO izra|ujem ni{ane, spo-menike i predmete od mermera i ka-

mena. Mob. 061/171-860.MOLERI pruàju usluge gletovanja,moleraj, bo je, stolari ja, tapete, radi- jatori i sve ostalo po dogovoru. Mob.061/219-768 i 033/456-979.

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e.Tel.061/205-803.

NJEMA^KI avdokat iz BiH zastu-pa u svim pravnim stvarima u Nje-ma~koj. Tel. 061/537-739.

UÊNICIMA srednjo{kolcima in-strukci je iz matematike, fizike, me-hanike, ma{inskih elemenata. Tel.033/625-196.

KOMBIJEM vr{im prevoz raznerobe, selidbe, ispomo} radne snage podogovoru. Tel. 061/513-948.

BRAVAR radi blindirana vrata ponaru|bi, kovane ograde, gitere itd.Tel. 061/221-668.

INSTRUKCIJE iz engleskog i bosan-skog za sve uzraste, prevodi. Tel.065/572-966.

PREVOZ stvari i ostalo ve}im kom-bi jem, radna snaga. Tel. 061/227-189.

VODOINSTALATER sa 30 godinaiskustva vr{i opravke sanitarnihure|aja, instalaci ja i pro~epljenja.Tel. 033/535-659 i 062/139-034.

OBAVLJAM poslove zidarske,kre~enje, malterisanje i ostalo po po-trebi. Tel: 061/382-219.

POVOLJNO i kvalitetno postavljamsve od rigipsa. Mob. 061/545-888.

ROLETNE za{titne vanjske rolo za-vjese àluzine, harmonika vrataugra|ujemo profesionalno i brzo.Tel. 062/670-277.

VODOINSTALATER mi jenjam bo- jlere, umivaonike, {olje, kotli}e, ba-teri je, otklanjamo manje kvarove.Tel. 061/242-185.

IZRA\UJEMO izvedbene pro jekteza potrebe legalizaci je ve} izgra|enihobjekata, ovjereno od strane Arh. bi-roa. Tel. 066/160-788, 062/649-370.

ÛVALA bih di jete u svom stanu Do-brinja 3 imam iskustva. Tel. 062/682-399.

PARKETAR postavljam, brusim,lakiram parket, {ipod, laminat. Tel.062/177-796.

NJEMA^KI jezik, instrukci je i pre-

vod, kucanje radova na ra~unaru.Tel. 523-998 i 061/863-559.

STAKLARSKA radnja „Edo“, izvo-di sve staklarske radove, te ura-mlju je i oprema slike, H. Kre{evlja-kovi}a. Tel. 033/221-902, 061/130-034.

ELEKTRIÂR — vodoinstalater, ra-di nove i popravlja stare instalaci je(Eko plastika, sanitzeri je, servis boj-lera, el. pe}i, indikatora, osigura~kekuti je, sklopke itd). Mob. 061/132-149.

IZNAJMLJUJEM stolice i stolove zarazne namjene, ci jena do 20kom —1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM pokomadu, (ku}na dostava). Mob.061/563-292.

KOMBIJEM ve}im povoljno vr{imprevoz selidbe kabastog otpada, {u-te. Tel. 061/268-847.

POVOLJNO instrukci je francuskogi itali janskog. Tel. 033/213-968.

ISCJELJENJE duhovnim putemmedicinski dokazivo putem u~enjaBrune Greninga. Tel. 062/256-376.

TV popravljam, svih modela, profe-sionalno i na va{oj adresi. Mob.062/199-199.

PROFESOR engleskog da je instu-kci je, ci jena 1 ~as/10 KM, radim pre-vode. Mob: 061/654-941.

POVOLJNO vr{im selidbe, prevozrobe kombi mercedesom. Radna sna-ga po dogovoru. Mob. 061/563-292.

KOMBI mercedesom najpovoljni jevr{im selidbe i prevoz robe. Mob.063/121-524.

ELEKTRIÂRSKE usluge: TEApe}i, el. pe}i, bojleri, indikatori, lus-

teri, plafonjere, instalaci je, itd. Mob.061/048-497.

NAJJEFTINIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice i stolove za sve pri-gode. Mob. 063/121-524.

VODOINSTALATER vr{i opravke,ugradnja novih instalaci ja i novih sa-nitari ja. Mob. 061/389-112.

INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike i fizike, na Ilidì, ~as 6KM. Tel. 621-976.

ÛVALA bi i opsluìvala bolesno li-ce. Mob. 062/549-444.

SERVIS zdravlja, uni{tavamo òha-re, moljce, mrave, muhe, stjenice, ko-marce i mi{eve. Mob. 062/136-248 iTel. 033/219-761.

TELEFONIKO popravlja stare, no-ve, beì~ne telefoni i izrada telefon-skih instalaci ja. Tel. 033/233-880 i061/141-676.

SERVIS kompjutera sistemi, nado-gradnja, programi. Mob.

BRU[ENJE, lakiranje parketa i po-dova bezpra{inskom ma{inom uzgaranci ju. Tel. 510-228 i Mob.061/359-500.

VR[IM usluge prevoza svih vrsta ro-ba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel.033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.

SERVIS kompjutera sistemi, nado-gradnja, programi. Mob. 061/902-688.

PREKUCAVAM sve vrste materi ja-la, brzo, kvalitetno, povoljno, kom-

pjuterska obrada. Tel. 061/533-326.BRAVAR i varilac, profesionalnaizrada i montaà svih vrsta bravar-skih radova. Mob. 061/141-659.

KERAMIÂR ~isto i kvalitetno uzgaranci ju vr{i sve vrste kerami~kihradova. Mob. 061/930-315.

VKV BRAVAR, popravljam brave,pravim gelendere i kovane ograde.Mob. 062/907-356.

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e, sifone,penzionerima jef tini je. Mob. 061/205-803, 066/973-793.

ÎSTIM i odràvam stanove, samoozbiljne ponude. Tel.0644-183-225.

SERVIS svih tipova ve{ ma{ina, idrugih ku}anskih aparata, dolazakbesplatan. Mob. 061/551-035.

DAJEM instrukci je iz matematike, zasve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.

DAJEM instrukci je iz francuskog je-zika, za sve nivoe znanja i prevodimsve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.

MATEMATIKU instruira dipl. ing.elektrotehnike, na kvalitetan i razu-mljiv na~in. Mob. 061/571-361.

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

OSTALO

VOZILA

TEHNIKA

PRODAJEM vitrinu i dvi jekomode — stilski namje{taj,unikati. Mob. 063/661-949.

191

NAMJE[TAJ

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.54

Umro je na{ pri jatelj

IBRAHIM ABDEL - BASIT

Sje}amo ga se s ljubavlju i po{tovanjem.

Lejla, Fatima Cita i Hajrudin Somun251

SJE]ANJE

na mo ju sestru

DUBRAVKU VOKI]14. 1. 2011 - 14. 1. 2012.

Nevena71130



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 55

ISPRAVKA

Duboko se ispri~avamo uvaènoj doc. dr. SENADI DIZDAR zbog na{e nehoti~ne gre{ke (lapsus calami)

u pisanju njenog imena, u ju~era{njem izdanju „Oslobo|enja“ — rubrika „Zahvale“.Obitelj Memi ja

001

êtrnaestog januara 2012. godine navr{ava se ~etrdeset dana od prese-ljenja na ahiret na{eg voljenog

IBRO (MUJE)MAKSUMI]

Vri jeme prolazi, ali tuga, bol i ljubav osta ju vje~no u na{im srcima.Molimo Uzvi{enog Allaha d .{. da ti podari li jepi dènnet, a tvo joj

plemenitoj du{i vje~iti rahmet.

Tvo ji najmili ji: supruga i k}erke sa porodicama

Hatma-dova }e se pokloniti u petak, 20. januara 2012. godine, u dàmi jihaì Emina He}e pri je dùma-namaza.

262

S àlo{}u obavje{tavamo pri jatelje da je na{a draga, voljena i predivnamajka, supruga, k}erka i sestra

NEZIRA SEKA DRLJAÂ,ro|. HAD@IHASANOVI]

preminula u ponedjeljak, 9. januara, u 56. godini, okruèna svo jom dje-com i suprugom.

Njena hrabra borba i duh inspirisala je mnoge. Htjeli bismo da ovom

prilikom odamo po~ast njenoj li~nosti i proslavimo njen ìvot.

Sahrana }e se obaviti u nedjelju, 15. januara 2012 godine, u 11 ~asova nagroblju York, u Torontu.

Od drage Seke s ljubavlju u srcima opra{ta ju se majka Fatima, suprugMilanko, sinovi Damir i Igor, bra}a ]amil i ]azo, zaova Mirsada, brati}Haris sa porodicom, brati~na Jasna sa porodicom, brati~na Aida sa po-rodicom, svekrva Rosa, zaova Mir jana sa suprugom Mladenom i sinovi-ma Ognjenom i Gor janom Lauseger, te porodice Hadìhasanovi}, Kura-novi}, Drlja~a, Kruni}, Lauseger, Skenderovi}, kao i ostala brojna rodbi-na i pri jatelji.

264

SJE]AMO SE

na{ih dobrih

BO[NJAKA

Sa zahvalno{}u i po{tovanjem.

ObiteljAX

TIHOMIR TIHO(SLAVKE)

MAUNAGI]14. 1. 1998 — 14. 1. 2012.

Fe|a, Aljo{ai Mirsada saporodicama

265

êtrnaestog januara 2012. godine navr{ava se 40dana od preseljenja na ahiret na{eg dragog

NEBI (MURATA)FAZLIJA

Molimo Allaha d`.{. da mu podaril i jepi d ennet ivje~ni rahmet.

Porodica Fazli ja258

Petnaestog januara 2012. navr{ava se tu`na godinaotkako sa namani je na{ dragi

ZIJAH (HAMDI-bega)BAKOVI]

@elimobiti i hrabri i dovoljno jaki, ali istina je bolna, te{ka, prete{ka... Sigurni smo da bii danas èlio da smo ~vrsti kao sti jena, kakav si ti oduvi jek bio. Ali kako to posti}i kada

je praznina beskrajna, neumoljiva i osje}a se u svakom trenu. A ta spozna ja da vi{e nisisa namapoput je najte eg utega i neumoljivo priti{}e ranjiva srca iz dana u dan, iz mje-seca u mjesec i tako bolnih 365 dana. Svaki tvoj savjet, koliko god si ponekad mislio daga ne shvatamo krajnje ozbiljno, duboko je pohranjen u sje}anju i za nas predstavlja ne-procjenjivu vri jednost. U~io si nas da budemoponosni na ono {to jesmo, da smo naj ja~i

kada je najteè, da smo za jedno kada je najpotrebni je, da ci jenimo sve ljude... Dragi na{,koliko god je svakinovi dan ispunjen tugom i prazninom, tako nam Ti sve vi{enedosta-

je{. Ponosni smo na sve {to si u~inio za nas, ali nesebi~no i za mnoge druge. Zauvi jek si una{im srcima.

Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 15 januara 2012. godine, u 16.30 sati u Ul. Baruthana15.

Supruga Hajri ja i sinovi Jasmin i Eldin sa porodicama259

MARKO14. 1. 1979 — 14. 1. 2012.

LJUBICA,ro|. BREMEC

3. 1. 2004 — 3. 1. 2012.



SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.56

Pretu`ni, àlosni i zate~eni obavje{tavamorodbinu, pri jatelje i kom{i je da nas je na{a

hrabra i nama najdraà

VESNA CECA(JANKA)

JAVORNICKYdiplomira ni ùr na list

iznenada napustila 12. januara 2012. godine.

Sahranana{e nam Cece obavit }e se u ponedjeljak,16. januara 2012. godine, u 13.45 sati na gradskomgroblju Bare iz ateisti~ke kapele.

Oàlo{}eni: sestra Branka, brat Brano, sestri~neLejla i Ilvana, brati~na Andrea, snaha Hajri ja, zetMustafaCero, ujnaSeka, strineBosa, Ivanka i Na-da, ro|aci Ino, Zlatko, Miro, Boro, Mirko i Zoran,rodice Ranko, Cica, VeraBeba i Zorana, te porodi-ce Javornicky, Sara~evi}, Leki}, Cero, Obrenovi},Helmecy, Klai}, Dedi} i Stani}.

Ku}u àlosti: Ul. Hamdi je Kre{evljakovi}a br. 63.000

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

REFIK LIKA(ZE]IRA) LIKOVI]

iz Fo~e

preselio na ahiret u sri jedu, 11. januara 2012, u 59. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 14. januara 2012. godine,u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: majka D emila, sestra Refi ja, brat Enver,snaha Vesna, sestri~na Alma i sestri} Damir, brati} Gor-dan i brati~na Iva, te porodiceLikovi}, Dàferspahi}, Iv-kovi}, Hodì}, Bi~o, Bora~i}, Karup, Kolubara, Selimo-vi}, Hadìahmetovi}, Sto~anin, Kavazovi}, êngi}, Maha-li ja, Murtovi}, [abanovi}, Terovi}, Jerkovi}, Lo jo, Skoru-pan, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Jordanskojdàmi ji na Grbavici, Ul. grbavi~ka.

RAHMETULLAHI ALEJHIRAHMETEN VASIAH000

SJE]ANJE

DANILO (MILANA)VASKOVI]

Danas se navr{ava~etrdeset tu nih danaod smrti moga supruga.

Tog danapoloì}emo cvi je}e na njegov grob.

SuprugaRadmila 240

[esnaestog januara 2012. godinenavr{ava se ~etrdesetdana od smrti na{eg dede, svekra i tate

DANILAVASKOVI]A

Ako je tvoj ìvot morao stati, na{a ljubav iuspomene na tebe vje~no }e tra jati.

Tvo ji: Marko, Aleksandar, Sandra i Goran241

SJE]ANJE

DANILO (MILANA)VASKOVI]

Pro|e ~etrdeset dana, a tuga i bol sve ja~i,odmaraj se, na tebemisle i vole te

sestra Ljiljana i tvo ji Mi{o, Robert i Monika240

TU@NO SJE]ANJE

Trinaestog januara 2012. navr{ila se godinaod smrti na{e drage

DU[ANKELALI]EVI],ro|. KUKI]

1916 — 2011.

S ljubavlju: Mira, Nata{a, Igor, Ruìca, Manuela,Dominique, Luka, Sasha i Jelena

250

SJE]ANJE

na na{eg dragog,iskrenog i po{tovanog

pri jatelja

HRVOJAGRABOVCA

8. 1. 2012 — 15. 1. 2012.

S ljubavlju ipo{tovanjem ~uvamouspomenu na njega.

Ferid, Lela i AhmedNaki} i Numan Novali}

244

SJE]ANJE

na najmili je

HAJRUDIN

IBRAHIMOVI]14. 1. 1971.

ZINETAIBRAHIMOVI],

ro|.HAJDARBA[I]

25. 5. 2005.

AIDA GUNI],ro|.

IBRAHIMOVI]14. 1. 2008.

BAHRAIBRAHIMOVI],

ro|. HASKI]24. 2. 2011.

Vri jeme ne bri{esje}anje i tuguu mom srcu.

[aban Ibrahimovi}243

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamorodbinu, pri jateljei kom{i je da je na{a draga

AIDA (SALKE)OMERAGI], ro|.MUHAREMOVI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 12. januara 2012, u 54. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 14. januara 2012. godine,u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: majka Razi ja, suprug Mirsad, sin Aldin,k}erkeJasenka, Anesa i Aldina, bra}a Kemal i Avdo, ze-tovi Asmir i Haris, unu~ad Nejra, Ilhana, Dènan i Ene-la, snaheMubera i Emina, svekrva Alma, zaove Suada iMirsada sa porodicama, djever Suad sa porodicom, teporodice Omeragi}, Muharemovi}, Sadàk, Klapuh, Ka-pi}, Sma jevi}, Osmanbegovi}, Tahirovi}, Mahi}, Kes-tendì}, Abaz, Aliba{i}, Islamovi}, Lja ji}, Alibali}, te os-

tala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti uUlici stola~ka br. 17

000

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)


ADEM (SALKE)BA[OVI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 12. januara 2012, u 79. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 14. januara 2012. godine,u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: k}erke Fazila, Esnefa, Dervi{a i Mina, bratRasim i snahaMunira sa porodicom, sestre Zahida sa po-rodicom, Dervi{a sa porodicom i Latifa sa porodicom,unu~ad Dènana, Adnan, Amel, Nedàd, Adela, Nedim iDino, zetovi[efik, Hamed, Emir i Ensar, {ura Ejub sa po-rodicom, te porodiceBa{ovi}, Babi}, Ahmi}, Hodì}, So-mun, Hodì}, Sma jovi}, [ehi}, Gabela, Kulogli ja, Pa-pra~anin, Omerhodì}, Veli}, Mahmutovi}, kao i ostalabrojnarodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetli je u 13 sa-ti, Ul. Esada Mid i}a 46.

RAHMETULLAHI ALEJHIRAHMETEN VASIAH000

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamorodbinu i pri jateljeda je na{ dragi

ILIJA (MARTINA)MILI]EVI]

preminuo 12. januara 2012. u 78. godini.

Posljednji ispra}aj pokojnika }e se obaviti u subotu, 14. januara 2012. godine, u 14 sati u Domanovi}ima kod a-pljine.

POÎVAO U MIRU BO@IJEM!

Oàlo{}eni: supruga Antoni ja, sin Damir, k}erka Le-onarda, snaha Sanja, unuci Mari jan, Niko i Martina,obitelji Mili}evi}, Papac, [arenac, Beno, Paìn, Glavini},Stoj~i} i Putica te mnogobrojni pri jatelji, kumovi i ko-m{i je.

000



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE subota, 14. januar/sije~anj 2012. 57

êtrnaestog januara 2012. navr{ava se 11 godinaod kada ni je sa nama na{

prim. dr. MIDHATMUMINBA[I]

Vri jeme prolazi, a tuga i sje}anje na tvo ju dobrotuzauvi jek osta je.

Tvo ji: supruga Amira, sin dr. Nermin, unuka Edna229

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-telje i kom{i je da je na{a draga

hadì[UHRA-hanuma(MUJE) PA[I]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 12. januara 2012, u74. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 14. januara 2012.godine, u 13 sati na mezar ju Ravne Baki je.

Oàlo{}eni: k}erka Suada, brat Zuhdi ja, snaha Ha-sna, zetovi Hakan i Amel, unuke Lejla, Aida i Ami-na, praunuka Lami ja, pri ja Izeta sa porodicom,brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Pa-{i}, Varan, Alajbegovi}, Brdari}, Hubi jar, Ba{i},Keri}, Göedje, Begi}, pri jateljice hadì Munevera-hanuma, Devla, Hata, Mara, Hajra i ostale...

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}iàlosti u Ulici Bjelave br. 117/I.

000


RASIM (AVDIJE)NUHANOVI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 12. januara 2012, u 78. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 14. januara 2012. godine,u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: supruga Munira, k}erke Fatima i Fikreta,unuke Arabela i Ari jana, praunuka Mia, zetovi Rade iAmir, Duda, sestri}i i sestri~ne, teti}i i teti~ne, amidì}i iamidì~ne, svastika Fata sa porodicom, {ure Muhamed,Omer i Sinan sa porodicama, te porodice Nuhanovi},Gu`vi}, Sma ji}, Perla, Maslan, Gabela, Barut, Kapo,Dìndo, Bakal, [uman, Pavlovi}, Vranki}, Prutina, Ka-di}, Dànanovi}, Duharki}, te ostala mnogobrojna rodbi-na, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u stanu rahme-tli je u Ulici Vahide Maglajli} br. 4/III.

000

SJE]ANJE

na dragog supruga i oca

REFIK KARAÂ14. 1. 1992 - 14. 1. 2012.

iz Gla mo~a

S ljubavlju i po{tovanjem,

porodica001 A

TU@NO SJE]ANJE

na na{u dragu

ALIDU TURKOVI]14. 1. 1993 - 14. 1. 2012.

S ljubavlju,

porodica215

POSLJEDNJI SELAM

na{oj

EMINI MINKIMEMIJA

Halid i Senada Grozdani} sa djecom245

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj rodici

VESNI (JANKA)JAVORNICKY

od Zorane, Zorana i Koviljke Kai}.

Ovom prilikom izraàvamo na{e najdublje sau~e{}e Ve-sninoj sestri Branki Sara~evi} i bratu Branislavu Javor-nicky, kao i mnogobrojnoj rodbini i pri jateljima.

Po~ivaj u miru, draga na{a Vesna.239

FADILA ZGODI]

Draga na{a Daga,uvi jek si tu, u na{im mislima i u na{im srcima.

S ljubavlju,

Ahmed, Selma i Neda sa porodicama71166

SJE]ANJE

na na{e drage i plemenite roditelje

iz Trebinja

Dok mi ìvimo, ìve uspomene na vas. Neka vam jevje~ni rahmet.

Va{i najdraì,

sinovi i k}eri sa porodicama080

IN MEMORIAM

Petnaestog januara 2012. godine navr{ava se40 dana otkako ni je sa nama na{ dragi

BRANISLAV BRANKO MRKAJI]

Za ljubav, pa`nju, primjernu po`rtvovanost za svo judjecu i porodicu, za smi jeh i {alu, hvala ti.

Nedosta je{,

porodica209

êtrnaestog januara 2012. godine navr{ava se

{est mjeseci otkako je preselio na ahiret na{voljeni i po{tovani

hadìHAMDIJA

(HUSE) PA[I]14. 7. 2011 - 14. 1. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem,

tvo ji najmili ji.

Tevhid }e se prou~iti 14. januara 2012. godine u18 sati u Ulici Himze Polovine 51/4 (Nova Breka).

Porodica Pa{i}238

HAKIJA H.ZUBÊVI]

\ULSA S.ZUBÊVI]



PREDAH OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.58

HOROSKOP DANASNemojte se zavaravati da je istina sve ono {to ~ujete ili da su ne~ijaobe}anja dovoljna garancija za poslovno-finansijski uspjeh. Neko moèda vas iznenadi na pomalo ruàn na~in i bez obja{njenja za svoje postupke. Bolje je da prihvatite partnerovu ideju, nego da se previ{e su-protstavljate ili da pravite novu ljubomornu scenu. Izbjegavajte kon- fliktne ili naporne situacije koje vas previ{e iscrpljuju.

Ne~ije rije~i produbljuju va{e nezadovoljstvo. Ipak, da biste sa~uva-li dostojanstvo u dru{tvu saradnika, budite za nijansu druga~iji i dovoljno hrabri da se suo~ite sa njihovim zahtjevi ma. Primje}ujete ka-ko vam ~esto nedostaje emotivna podr{ka, ali ne èlite glasno dazatraìte ne~iju pa`nju ili prisustvo. Prikrivanjem slabosti poja~ava-te neraspoloènje i nesigurnost.

Djelujete nepovjerljivo prema nekim saradnicima i traìte dodatneinformacije kako biste razjasnili sve zajedni~ke dileme. Nespora-zum moè da kulminira na va{u {tetu, stoga budite oprezni komeili {ta obe}avate. Ne budite strogi ili nepravedni prema osobi kojao~ekujeva{e iskreno razumijevanje. Nema potrebe da se lagodni-jim pona{anjem poigravate ne~ijim osje}anjima.

Prihvatite nove ideje sa namjerom da pro{irite vidike. Neko vas usm-jerava na kreati vno izraàvanje i pravilno djelovanje. Pokaìte da ima-

te dovoljno povjerenja u bliske saradnike i zajedni~ki dogovor. Obra-tite pa`nju na osobu koja vas promatra nekim zaljubljenim pogledomili toplim osmijehom na usnama. Prepustite se inspiraciji koju osje}ate.Priu{tite sebi omiljenu zabavu kao poticaj za dobro raspoloènje.

O~ekuju vas razli~iti problemi u komunikaciji sa poslovnim partner-ima. Neko se trudi da vas uvjeri u dobre namjere, ali jasno vam jeda stvari izgledaju druga~ije od onoga {to ~ujete u bliskomokruènju. Poku{ajte bolje da razumijete ne~iju emotivnu slabostili nedostatak hrabrosti da odgovori na sve va{e potrebe koje se pe- riodi~no uve}avaju. Budite tolerantniji i strpljiviji.

Djelujete nezadovoljno zbog ne~ijeg pona{anja u poslovnoj sara-dnji. Najlak{e je krivicu pripisati drugima, ali na takav na~in ne rje-{avate osnovne probleme. Prihvatite kompromis kao dobar po~etaku poslovnom dijalogu. Nema razloga da se sukobljavate sa volje-nom osobom, prepustite da stvari same idu prirodnim tokom. Va`noje da pravilno kontroli{ete sujetu.

Pretjerujete u radoznalosti ili u potrebi da se upli}ete u ne~ije po-slovne planove, zadrìte profesionalnu distancu. Na iznenadne pro- vokacije ili na negativne komentare ne treba da odgovarate po sli~nomprincipu. Razmislite o varijanti pomirenja sa jednom dragom oso-bom. Ponekad se gre{ke u ljubavnom ivotu skupo pla}aju. Nemo-jte prekidati emotivne niti koje vas povezuju.

Ukoliko vam je stalo da pobolj{ate odnos sa saradnicima, prihva-tite ne~iji savjet i promijenite prvobitnu strategiju. Sve {to je dobro,moè biti i bolje, pod uslovom da uloìte maksimum ili da preko-ra~ite neke subjektivne granice. Va{ izraz lica dovoljno govori o emo- tivnom zanosu ili sre}i koju osje}ate u ne~ijoj blizini. Posvetite pa`njustvarima koje djeluju poticajno na va{e raspoloènje.

Rano je da o~ekujete neke konkretne promjene u okolini ili da se ba-vite velikim poslovnim investicijama. Prepustite drugima da se nadme}u

u stvarima koje prevazilaze va{e znanje ili profesionalno iskustvo.Sa~ekajte na bolje uslove. Ne moète da ignori{ete ne~ije prisustvoili jasnu poruku koju vam upu}uje. Obratite pa`nju na polje partne-rovog interesovanja i kretanja.

Ukoliko vas iritira ne~ije pona{anje ili prisustvo, onda izbjegavajtebliski susret sa tom osobom. Previ{e arogancije sa va{e strane moèda iskomplikuje zajedni~ki dogovor o poslovno-finansijskoj sara-dnji. Povremeno djelujete zabrinuto ili neraspoloèno. Poku{ava-te ta~no da predvidite ne~iju reakciju ili odgovor, ali nemate dovo-ljno dobar uvid u nova de{avanja.

Optere}eni ste razli~itim obavezama i nemate dovoljno povjerenjau ne~ija obe}anja. Postoji mogu}nost da pobolj{ate poslovni po-loàj, pod uslovom da bolje kontroli{ete impulsivnost pred sara-dnicima. Po~inju da vas zabrinjavaju partnerove izjave ili afektivnopona{anje. Situacija trenutno izgleda kao da }ete morati da prih-vatite emotivnu poziciju koju vam neko name}e.

Susret sa jednom osobom nije ispunio va{a o~ekivanja, ali vi ima-te neko alternativno rje{enje. Dovoljno ste energi~ni da provedetevolju i da ostavite dobar utisak. Kompromis je mogu}e ostvariti nazajedni~ku radost. Umijete da iznenadite voljenu osobu u velikomstilu. Ponekad zasjenite sve oko sebe neobi~nim idejama, dobromvoljom i nesebi~nom pa`njom koju poklanjate.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Esad HE]IMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA iJosip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;

Uprava 234-718, fax: 461-007;Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1602000000317116,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi,Oslobo|enje je 1963. godine Ukazompredsjednika Tita odlikovano Ordenom brat-stva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976.godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{enoza najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji.U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanjeu ivotu tradicijenezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti uizvje{tavanju pod najteìm uslovima"agencije Inter Press i Service, nagradu"za zajedni~ki rad novinara razli~itihnacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fon-

dacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije"Kluba evropskih rektora, nagradu za ljud-ska prava "Saharov" Evropskogparlamenta, "Me|unarodnu nagradu zaslobodu {tampe" Udruènja turskihnovinara, Medalju ~asti Fakulteta za nov-inarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènjanovina (FIEJ), Nagradu “PremioGiornalistico Paolo Borsellino” kojulistovima koji se bore za istinudodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss

Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom“Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i“Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:

Sadat BEGI]DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampu

u Bosni i HercegoviniOslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : f a r a o n , b s , s p a , i p o , r s , i b r e t , t r a u m a , r a , n a s , a t a i , j , m o r , v a k a t , a , p r i t o k a , a s t , a , l j u d i m a ~ k e , j e l e - n a k , o n , o a , i n s t i k t , s l a p , k a r a , a , k i p a r i , i r i t , a j a n i , o j a k o , r a { , s p l a v a r .



Danas prete`no sun~ano, u isto~nim i centralnim predjelima obla~no, poslije podne saslabim snijegom. Puha}e umjeren, u Semberiji povremeno jak sjeverozapadni vjetar.Minimalna temperatura od -5 do 1 stepen C, maksimalna dnevna od 0 do 8.

Sutra i u ponedjeljak prete`no obla~no i hladno, povremeno sa snijegom, samo uHercegovini sun~ano. U nedjelju }e puhati umjeren, na sjeveroistoku povremeno jaksjeverozapadni vjetar. U utorak obla~no sa snijegom, a na jugu umjereno obla~no.U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne obla~no sa snijegom. Puha}e umjeren,sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -4, maksimalna dnevna 0.

Magla ili niska obla~nost danas }e se zadràti u Francuskoj i Njema~koj. Obla~no sa sni-jegom i umjerenim sjeverozapadnim vjetrom bi}e u centralnoj i isto~noj Evropi, kao ina Balkanskom poluostrvu, dok }e ki{a padati u Gr~koj i na jugu Italije. Najhladnije }ebiti u Finskoj, od -16 do -6, a najtoplije na jugu [panije, od 12 do 18.Na ve}em dijelu Balkana danas obla~no i vjetrovito. Puha}e umjeren sjeverozapadnivjetar, u Panonskoj i Vla{koj niziji povremeno jak. Snijeg se o~ekuje u zapadnim i cen-tralnim predjelima poluostrva, a ki{a u Gr~koj i na jugu Albanije. Na sjeveru Srbije iHrvatske bi}e umjereno obla~no, a du` Jadranskog primorja vedro. Maksimalna tem-peratura kreta}e se od 0 do 6, u primorskim gradovima od 9 do 13.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.60

KINAKRITERION

NEMATERIJALNO BLAGO BROJ 82

po~etak u 18 sati.

OTKUCAJI SRCApo~etak u 20.20 sati.

CINEMA CITY

SHERLOCK HOLMES:

IGRA SJENA

akcijska avantura,reìja: Guy Ritchie,uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, JaredHarris, Noomi Rapace...po~etak u 12, 14.40, 17.50, 20.30 i 23.10 sati.

ARTHUR BO@I] 3Davantura, animirani,reìja: Sarah Smith,glasovi: James McA voy, Jim Broadbent, BillNighy, Hugh Laurie...po~etak u 11, 13 i 15 sati.

NEMOGU]A MISIJA:

PROTOKOL DUHakci ja,reìja: Brad Bird,

uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, PaulaPatton...po~etak u 12.10, 14.50, 17.40, 20.20 i22.50 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3:

BRODOLOM @IVOTA

komedi ja, animirani,reìja: Mike Mitchell,uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler,Jesse McCartney...po~etak u 11.40 i 13.30 sati.

7SEX7erotska tragikomedi ja,reìja: Irena [kori},uloge: Ana Majheni}, Frano Ma{kovi}, Je-lena Per~in, Sara Stani}, Robert Kurba{a...po~etak u 21.30 i 23.30 sati.

CRNI SATInau~na fantastika, horror, akci ja,reìja: Cris Gorak,uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, MaxMinghella, Rachael Taylor...po~etak u 17.30 i 19.30 sati.

MAÂK U ÎZMAMA 3Danimirana avantura,reìja: Chris Miller,uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek,Zach Galifianakis...po~etak u 15.30 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENE

SARAJEVOtriler,reìja: David Fincher,uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, StellanSkarsgard, Robin Wright, ChristopherPlummer, Joely Richardson, EmbethDavidtz, Goran Vi{nji}...po~etak u 17.20 i 23 sata.

MUPPETImjuzikl, komedi ja, porodi~ni,reìja: James Bobin,

uloge: Jason Segal, Amy Adams, ChrisCooper...po~etak u 11.20, 13.40, 15.50, 18 i 20.10sati.

POZORI[TA

NARODNO

RICHARD III

drama,autor: William Shakespeare,reìja: Gor~in Sto janovi},igra ju: Izudin Bajrovi}, Aleksandar Seksan,Ermin Si jami ja, Mirvad Kuri}, Aldin Omero-vi}, Riad Ljutovi}, Slaven Vidak, Alban Ukaj,

Alen Muratovi}, Vedran \eki}, Amra Ka-pidì}, Vedrana Seksan, Sanela Pepeljak,

po~etak u 19.30 sati.

KAMERNI

HELVEROVA NO]autor: Igmar Vilkvist,reìja: Dino Mustafi},igra ju: Ermin Bravo, Mir jana Karanovi},po~etak u 20 sati.

GALERIJEGALERIJE

BLACKBOXIzlo`ba fotografi ja pod nazivom “gA leRiJasLu~ajniH prOlaZnikA’’. Fotografi je izlaùEldin Smajlovi} i Ma ja Top~agi}, a poezi jupotpisu je Ivona Juki} za ~iji styling }e sepobrinuti sara jevski dizajnerski trioShe:You (Naida Begovi}. Adisa Vatre{ i Ne-

ira Sinanba{i}). Izlo`ba je otvorena do 14.novembra ove godine.

RAIFFEISEN GALERIJAIzlo`ba radova mladog umjetnika Damira

Avdi}a, ko ji je diplomirao na Akademijilikovnih um jetnosti u Sara jevu, odsjek -Slikarstvo.Galeri ja se nalazi u zgradi CentraleRaiffeisen banke u ul. Zma ja od Bosne bb,a otvorena je za sve posjetioce radnimdanima od 8 do 16 sati.

ATELJE ZECStalna postavka djela slikara Safeta Zeca.Galeri ja je otvorena od ponedjeljka dopetka od 10 do 18, subotom od 10 do 14sati ili uz na javu na telefon 061/338-186.

GABRIJEL

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJISARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danomod deset do 16 sati, subotom od deset do15 sati, dok su nedjeljom ovi objektizatvoreni za posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjetesvakim radnim danom od 10 do 16 sati,subotom ne radi, dok je nedjeljom otvorenod 10 do 13 sati.

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ZEMALJSKIMuzej je otvoren za posjete u sljede}imterminima: utorkom, sri jedom, ~etvrtkom ipetkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10do 14 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

Otvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KIObilazak Bo{nja~kog instituta i novepostavke umjetni~kih djela ''U fokusukolekci je'' svakim danom osim nedjelje iponedjeljka, od 9 do 16 sati. Na java grupana telefon: 033/279-800 i na [email protected].

OLIMPIJSKI

Stalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“.Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETA

Stalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“.Galeri ja je otvorena radnim danima od 8do 15 sati.

POZORI[TA

NARODNO

ÂROBNJAK IZ OZAautor: Frank Baum,reìja: Adnan Omerovi},igra ju: Jasminka Pa{i}, Nedim Malko~evi},Ivana Milosavljevi}, Sini{a Udovi~i}, Ivana Sol-dar, Elvis Jahi}, Edis @ili} i Adnan Omerovi},po~etak u 12 sati.

GALERIJE

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je od u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

KINA

UNA

NEMOGU]A MISIJA:

PROTOKOL DUHakci ja,reìja: Brad Bird,uloge: Tom Cruise, Jeremy Renner, Paula

Patton...po~etak u 19 i 21 sat.

MAÂK U ÎZMAMA 3Danimirana avantura,reìja: Chris Miller,uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek,Zach Galifianakis...

po~etak u 11, 13, 18 i 19.45 sati.

BIHA]

MOSTAR

TUZLA

KINA

MULTIPLEX EKRANCRNI SATI 3D

nau~na fantastika, horror, akci ja,reìja: Cris Gorak,uloge: Emile Hirsch, Olivia Thirbly, MaxMinghella, Rachael Taylor...po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

KO@A U KOJOJ @IVIMdrama, triler,reìja: Pedro Almodovar,uloge: Antonio Banderas, Elena Anaya, JanCornet, Marisa Paredes...po~etak u 18 i 20.15 sati.

DUGdrama, triler,reìja: John Madden,uloge: Helen Mirren, Sam Worthington,

Jessica Chastain, Jesper Christensen,Marton Csokas, Ciaran Hinds, TomWilkinson...po~etak u 16 i 20.45 sati.

NE ZNAM KAKO JOJ USPIJEVAkomedi ja,reìja: Douglas McGrath,uloge: Sarah Jessica Parker, PierceBrosnan, Kelsey Grammer, ChristinaHendricks, Greg Kinnear...po~etak u 15, 17, 19 sati.

MUPPETImjuzikl, komedi ja, porodi~ni,reìja: James Bobin,uloge: Jason Segal, Amy Adams, ChrisCooper...po~etak u 16.30 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3

komedi ja, animirani,reìja: Mike Mitchell,uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler,Jesse McCartney...po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

ÂROBNI PANJanimirani,reìja: Juanjo Elordi,glasovi: Mirsad Abdagi} Kike, Ajla Hamzi},

Anita Memovi}, Sta{a Duki}, Sanin Mila-vi}, Damir Kustura,po~etak u 11.30 i 13 sati.

MAÂK U ÎZMAMA 3D

animirana avantura,reìja: Chris Miller,uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek,Zach Galifianakis...

po~etak u 10.30 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su stalnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej je otvorenza posjetioce radnim danima od 9 do 17sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetiocetokom ci jele sedmice, od 9 do 17 sati.

POZORI[TA

CENTAR ZA KULTURU

norway.today

ZENICA

ZAVIDOVI]I

gostovanje BNP-a Zenica,autor: Igor Bauersima,reìja: Du{ko Lon~ar,producenti: Hazim Begagi}, Adem Smail-hodì},igra ju: Dènana Dàni}, Adem Smailhodì},po~etak u 19.30 sati.

KINA

MULTIPLEX PALAS

SRETNA NOVA GODINAromanti~na komedi ja,reìja: Garry Marshall,uloge: Sarah Jessica Parker, Jessica Biel,

Ashton Kutcher, Robert De Niro, HilarySwank...po~etak u 16, 20.15 i 22.30 sati.

TAJNI @IVOT KU]NIH

POMO]NICAdrama,reìja: Tate Taylor,uloge: Emma Stone, Viola Davis, Bryce,Octavia Spencer, Dallas Howard...po~etak u 18.45 i 21.15 sati.

MU[KARCI KOJI MRZE @ENEtriler,reìja: David Fincher,uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Cristop-her Plummer...

po~etak u 19 i 22 sata.

SHERLOCK HOLMES:

IGRA SJENAakcijska avantura,reìja: Guy Ritchie,

uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, JaredHarris, Noomi Rapace...po~etak u 16.15 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3:

BRODOLOM @IVOTAkomedi ja, animirani,reìja: Mike Mitchell,uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler,Jesse McCartney...po~etak u 12 i 14 sati.

PARADAkomedi ja,reìja: Sr|an Drago jevi},uloge: Milo{ Samolov, Nikola Ko jo, HristinaPopovi}, Goran Navo jec, De jan A}imovi},

po~etak u 18 sati.

MUPPETImjuzikl, komedi ja, porodi~ni,reìja: James Bobin,uloge: Jason Segal, Amy Adams, ChrisCooper...po~etak u 13 i 17sati.

MAÂK U ÎZMAMA 3Danimirana avantura,reìja: Chris Miller,uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek,Zach Galifianakis...po~etak u 15 sati.

MUZEJI

SAVREMENE UMJETNOSTIIzlo`ba Milivo ja Unkovi}a za posjete jeotvorena do 17. januara 2012.

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{ojkulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 61

Otok17.05 TV1/MRE@A

14. Fotini govori Alexis{ta se de{avalo sa So-lomonidisom, njego-vom suprugom i djete-tom. Stanovnici Plakesu zabrinuti te bojkotu-ju odluke koje name}eSpinalonga. Prilikomposjete Fotinijevima,Manolis se susre}e sa

Marijom. Giorgis brani stanovnike Spinalonge preddràvnim slu`benicima. Stanovnici Plake napadajuslu`benike koji su ih ostavili da da satima ~ekaju, unadi da }e se bojkot razrije{iti. Stanovnici Plake, sla-ve kraj bojkota.

Medicinska istraga23.35 FTV

Tim je zarobljen usnje`noj oluji na Ar-ktiku dok su poku{a-

vali otkriti {ta uzro-kuje upalu plu}a kodpacijenata koja, ta-ko|er, kao posljedi-cu ima psihozu. Dastvari budu i gore,jedan od ~lanova tima oboli od iste bolesti.

Transporter 2 22.00 HRT2

Police Story, 1985.

AKCIJA

Reìja: Jackie Chan

Uloge: Jackie Chan, Maggie Cheung, Brigitte Lin

Policijska pri~a22.55 OBN

Policajac mora dokazati nevinost zaubojstvo policajaca koje mu je smijes-tila mafija. Akcijska zvijezda Jackie Chanje Chan Ka Kui, uspje{an policajac ko-ji uhvati mo}nog trgovca drogom. Ka-ko bi ga se mafija rije{ila, smjesti mu ubojstvo policajca. PredChanom je teàk put do dokazivanja nevinosti...

F I L M

In the Line of Fire, 1993

AKCIJA

Reìja: Wolfgang Petersen

Uloge: Clint Eastwood, John Malkovich, Rene Russo,Dylan McDermott

Na vatrenoj liniji23.30 NOVA

Psihopat Mitch Leary vreba na novogpredsjednika. Mitch je proveo mnoge sa-te prou~avaju}i psihu Franka Horrigana,te ga izaziva pri~aju}i mu o svojim pla-

novima da izvr{i atentat na predsjednika. Nakon tog razgovo-ra, Horrigan inzistira na tome da bude me|u predsjednikovimtjelohraniteljima. Ovaj put, Horrigan je odlu~an u tome da ne u~ininiti jednu pogre{ku, te je i sam spreman primiti metak. No, svese okre}e u korist Learya - on je izuzetno pametan i lukav, a pred-sjednikovi ljudi odbijaju promijeniti plan puta...

F I L M

Southland Tales, 2006.

KOMEDIJA

Reìja: Richard Kelly

Uloge: Dwayne Johnson, Sarah Michelle Gellar, SeannWilliam Scott

Dani katastrofe21.00 OBN

@ivoti razli~itih likova se isprepli}u doksvijet stoji na rubu ekonomske katas-

trofe. Radnja filma smje{tena je u LosAngleles 2008. godine, nekoliko da-na prije proslave Dana nezavisnosti. Grad se nalazi na pra-gu socijalne, ekonomske i ekolo{ke katastrofe. BoxerSantaros je akcijska zvijezda koja pati od amnezije, a ~iji seìvot ispreplete sa Krystom Now, zvijezdom filmova za odra-sle i Ronaldom Tavernerom, policajcem, klju~nim za veli-ku urotu u pozadini...

F I L M

A Serious Man, 2009,

DRAMA

Reìja: Ethan i Joel Coen

Uloge: Michael Stuhlbarg, Richard Kind, Sari Lennick,Fred Melamed

Ozbiljan ~o vjek21.50 BHT

Larry je dobar ~ovjek. Odan mu` iotac, predani profesor. Ali, jednog da-

na }e sve krenuti po zlu. @ena ga os-tavlja zbog ljubavnika i on iseljava izku}e u mali motel. I posao je ugroèn kad po~inju pristi-zati anonimna pisma protiv njega. @enin ljubavnik umire,a na Larryu je da plati pokop ~ovjeka kojeg mrzi....

F I L M

Rat Race, 2001.

KOMEDIJA

Reìja: Jerry Zucker

Uloge: Rowan Atkinson, Cuba Gooding Jr., JohnCleese, Whoopi Goldberg, Kathy Bates, Breckin Meyer

Divlja trka17.20 FTV

Grupa milijardera koju predvodi vla-snik kazina u Las Vegasu eli se kla-diti, te odlu~i okupiti {est stranaca ko-

ji }e se utrkivati od Vegasa do SilverCitya i osvojiti dva miliona dolara skrivena u ormari}u. Svinatjecatelji morat }e prebroditi te{ko}e tokom ove nepre-dvidljive i zabavne pustolovine. Prvi tim ~ine dva zbunje-na brata. Drugi tim ~ine majka i k}erka koja èli osnovativlastitu kompaniju. Na njihovu putu na|e se i luda èna ko-ja prodaje vjeverice. Bijesni taksista otme autobus prepunèna koje li~e na Lucille Ball. @idovski porodi~ni ~ovjek pri-druì se utrci, ali svojoj supruzi ne èli otkriti kamo i za-{to juri. Narkolepti~nog Talijana pokupi voza~ Hitne pomo}ikoji nosi ljudsko srce za transplataciju....

F I L M

The Expendables, 2010.

AKCIJA

Reìja: Sylvester Stallone

Uloge: Sylvester Stallone, Jason Statham, Dolph Lundgren, EricRoberts, Mickey Rourke, Arnold Schwarzenegger

Pla}enici20.10 FTV

Grupa pla}enika angaòvana je da se in-filtrira u ju`noameri~ku dràvu Vilene nebi li s vlasti svrgnula diktatora, genera-la Gazu. No, ~im akcija po~ne, mMisija je ugroèna, nevini ivo-ti dovedeni su u opasnost, a njihovoj grupi prijeti uni{tenje.

F I L M

S E R I J E

Transporter 2, 2005.AKCIJAReìja: Louis Leterrier

Uloge: Jason Statham, HunterClary, Amber Valletta, Kate Nauta

Frank Martin je biv{i operativac specijalnih snaga koji sebe iznajmljuje kao trasporterakoji prevozi razna "dobra", ljude ili robu. Do{ao je u Miami raditi kao voza~ za obitelji Bil-lings, a vozi {estogodi{njeg Jacka. Svakodnevne vo`nje ih zbliàvaju, a najdraà su imigra zagonetke koje Martin postavlja, a Jack rje{ava. Kad dje~ak postane rtva otmi~ara,Martin }e upotrijebiti sve vje{tine kako bi ga spasio...

S P O R T

Valencia — Real Sociedad22.00 TV1

[PANSKA PRIMERA LIGA

S P O R T

Li verpool - Stoke City, prijenos15.55 BHT 1

NOGOMET: ENGLESKA PREMIER LIGA

S P O R T

Spust (ène)10. 25 BHT 1

CORTINA D'AMPEZZO: SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU



TV PROGRAM OSLOBO\ENJEsubota,14. januar/sije~anj 2012.62

Kadazimska~arolijapreraste u magiju i kadaljubav izgubisvoje pravol ice, jednahrabramladadjevojka }e kenuti u odbranuprijateljstva.Miniserija "Snje`na kraljica" je adaptacijaistoimenefantasti~ne bajkeHansa ChristianaAndersena, u dva dijela. "Snje na kraljica“

govori o mladi}u Kaiu kome je Snje na kraljicapretvorila srce u led i zarobila ga u svomledenomdvorcu. NjegovanajboljaprijateljicaGerda kre}e u neizvjesnuavanturu, ne bi li gaprona{la i vratila. Naravno, ljubav i prijateljstvootapaju i najve}i led, a Kai i Gerda shvatajukakosamo udruèni mogupobijediti zlo.

BHT FTV07.05 Pingvini, pri~a o

pticama koje suèljele biti ribe,strani dokumentarniprogram

08.00 BHT vijesti08.15 Tribunal08.45 Josip Pejakovi}: U

ime naroda (r)09.15 Moko, mladi

istraìva~, animiranaserija, 11/39 (r)

09.20 Govor ti{ine, emisijaza osobe o{te}enogsluha i govora

10.25 Cortina d'Ampezzo:Svjetski kup ualpskom skijanju:Spust (`), prijenos

11.30 Samo za zabavu,revijalni program

12.00 BHT vijesti12.25 Wengen: Svjetski

kup u alpskomskijanju: Spust (m),prijenos

13.35 Obiteljski plan,ameri~ki igrani film

15.15 BHT vijesti15.25 Engleska Premier

liga, pregled15.55 Nogomet,

engleska Premierliga: Liverpool -Stoke City,prijenosBijela hronika(u pauzi utakmice)

18.00 Nova avantura,magazin

19.00 Dnevnik 1SportVrijeme

19.35 London Live,muzi~kiprogram

20.05 Kada si zadnji putvidio oca?,britansko-irskiigrani film

21.35 BHT vijesti21.50 Ozbiljan ~ovjek,

igrani film23.35 Obiteljski plan,

ameri~ki igranifilm (r)

01.05 Kada si zadnji putvidio oca?,britansko-irski igrani film (r)

02.35 Pregledprograma zanedjelju

08.00 VijestiProgramza djecu:

08.05 Artur08.30 Vragolasti

Denis08.55 Moj veliki prijatelj,

11. epizoda09.10 Kralj dinosaura09.30 Lucky Luke -

svi na Zapad10.55 Sarajevska

hronika11.25 Mozaik religija,

vjerski program12.00 Dnevnik 112.15 Tajna Starog

Mosta,igrana serija,58, 59.i 60. epizoda

14.55 Vijesti

15.05 Ratnici :Spartak,dokumentarnaserija BBC-a,1. epizoda

15.55 Snje`na kraljica,ameri~kamini serija,1. dio

17.20 Divlja trka,ameri~ki igrani film

19.10 Loto, prijenosizvla~enja

19.30 Dnevnik 220.10 Pla}enici,

ameri~ki igrani film21.50 Dnevnik 322.10 Pandemija,

ameri~ka mini serija,1. dio

23.35 Medicinskaistraga,igrana serija,14. epizoda

00.20 Crna krava, bijelomlijeko,no}ni program (r)

02.05 Dnevnik 2 (r)02.35 Pregled programa za

nedjelju

RTRS06.01 Dragulj u kruni,

serija (r)Muzi~ki program

08.00 VijestiMala TV

08.10 Tomica i prijatelji,crtana serija

08.20 U no}noj ba{ti,crtana serija

08.50 Uhvatimo djeda

mraza, crtani film09.55 îji su an|eli?,korjeni religija ipoliteizam

10.10 Graditelj bob,crtana serija

10.20 Med i djetelina,crtana serija

10.45 Kralj dinosaurusa,crtana serija

11.10 Robin Hud, serija12.00 Dnevnik 1

12.15 Koncert Banjalu~kefilharmonije, direktanprenos

13.20 Samo pjesma zna,emisija narodnemuzike, boì}nispecijal

14 .30 Fi lm16.00 Iz keca u dvojku,

serija (r)16.30 Akademija17.10 Ah, ta planeta!17.35 Muzi~ki program18.05 Art ma{ina18.50 Ruski dokumentarni

film19.30 Dnevnik 220.15 Zduha~, zna~i

avantura, film22.05 Muzi~ki program

22.30 Dnevnik 322.45 Ja i moje sjenke -ìvot sa DùdiGarland, serijski film

01.50 Film (r)03.20 Dnevnik (r)03.45 Zduha~, zna~i

avantura, film (r)05 .20 Ah, ta

planeta! (r)

TV106.05 @eljezni ~ovjek,

crtani film (r)06.30 êtiri brata

od zanata,crtani film (r)

07.00 Najavaprograma

07.05 Monster High,crtani film

08.00 Music box08.05 Junska no},

serija (r)09.00 Music box09.05 Junska no},



serija (r)12.00 Music box

12.05 TV Jedna,magazinza ène (r)

13.00 Music box13.05 Crveno usijanje,

film (r)15.00 Music box15.05 Kako vrijeme

prolazi, serija,15. ep. (r)

16.50 Vijesti plus17.05 Otok, serija,

14. ep.18.05 CSI: Las Vegas,

serija, 19. ep. (r)19.00 Najava Dnevnika19.10 Monster High,

crtani film19.30 Dnevnik TV120.05 CSI: New York,

serija, 19. ep.21.00 CSI: Las Vegas,serija, 2. ep.

22.00 [panska Primeraliga: Valencia - RealSociedad

00.00 Pono}ne vijesti00.20 Crveno usijanje,

film (r)01.58 No}ni program

HAYAT06.25 Mali crveni traktor,

crtani film07.00 Fifi, crtani film, 6. ep.07.30 Bumba, crtani film07.50 Graditelj Bob,

crtani film08.00 @ablja patrola, crtani

film, 23. i 24. ep.08.37 Hlapi}eve nove

zgode, crtani film09.00 Garfield, crtani film10.00 Winx, crtani film11.58 Biometeorolo{ka

prognoza12.00 Suze Bosfora, serija13.00 Autoklub,

automagazin13.30 Svi na selo14.00 Opasni klinci, film15.50 Sport centar16.00 Zvijezda mo e{ biti ti,

muzi~ki show

18.30 Otka~eni telefonOsmana Dìhe

19.00 Vijesti u 7,informativni program

19.28 Vremenska prognoza19.30 Stanje na putevima19.31 Biometeorolo{ka

prognoza19.33 Sport19.38 Horizonti20.00 S druge strane,

informativni program20.20 Zvijezda mo e{ biti ti,

nominacije22.20 Sport centar22.21 Mi porota, igrani film00.35 Astro Num Caffe,

uìvoReprizni programHayat TV-a

03.00 Vijesti u 703.30 S druge strane,informativni program

03.50 Zvijezda mo e{ biti ti,nominacije

05.40 Autoklub06.00 Otka~eni telefon

Osmana Dìhe06.40 Svi na selo07.00 Muzi~ki program

PINK06.00 P~elac Beri

Medi},animirani film

08.00 Sve zaljubav,realityemisija (r)

10.00 Mladi mu{ketiri,serija

11.00 Paparazzo:Lov napoznate,zabavnaemisija (r)

12.00 Info top,info-program

12.05 Vremenskaprognoza

12.10 Gold Music,muzi~ka emisija

14.08 Porodi~niobra~un, kviz

15.10 Grand hit,muzi~kaemisija

15.50 Info top,info-program

15.55 Vremenskaprognoza

16.00 Mala nevjesta,serija

17.00 Show time,zabavnaemisija

19.00 Kursadìje,zabavnaemisija

20.20 [opingholi~arke,relity emisija

21.00 KoncertLepe BreneBeograd 2011.

23.30 Izbor playbojdjevojkeza 2011.,realityu emisija

00.00 Jedini,film

02.00 P~elac BeriMedi},animiranifilm (r)

OBN06.00 Hairy Scary,

crtani film06.15 Ma|ioni~ar, crtani film06.40 Farhat, crtani film07.05 Mixmaster,

crtani film07.30 Gladijatori, crtani film08.45 Oggy i ohari,

crtani film09.05 Dje~iji program10.40 Pepeljuga,

crtani film10.50 Princ iz Bel Aira,

humoristi~na serija11.20 TV Doktor,

medicinski magazin12.00 Lonci i poklopci,

kulinarski show13.00 Bakina kuhinja,

kulinarski show13.50 Prosjaci i sinovi,

serija

14.45 [to je mu{karacbez brkova, serija

16.00 Ameri~ka pita naHarladov iKumarov na~in,igrani film

17.30 Dejana: Pas - najbolji~ovjekov prijatelj!,talk show

18.50 OBN Info,informativni program

19.05 OBN Sport, sportskipregled

19.20 Bakina kuhinja,kulinarski show

20.00 Prosjaci i sinovi,serija

21.00 Dani katastrofe,igrani film

22.55 Policijska pri~a,

igrani film00.45 Dani katastrofe,igrani film

02.35 Policijska pri~a,igrani film

04.25 Dani katastrofe,igrani film

06.20 ûvari planeta,dokumentarniprogram

07.02 Ben Ten, crtani film07.30 Winx, crtani film 08.00

Jutarnji program 09.55 Vijesti10.00 iji su an|eli, dje~ijiprogram 10.30 Sporti}, dje~ijiprogram 11.00 Gambo~i,crtani film 11.30 Graditelj Bob,crtani film 11.55 Vijesti 12.00

Ljetni detektivi, film 14.00

Opasni klinac, film 15.30 Film17.15 Show Lepe Brene i

Halida Be{li}a 18.00Kursad ije 19.00 Vijesti 19.35

Arena, sportski program 19.45

Cinema Magica hronike 20.00

48 sati svadba, zabavniprogram 21.00 Ja volim Srbiju22.30 Boj na Kosovu, film00.30 Mi porota, film

TV ATV

06.05 @eljezni ~ovjek, crtanifilm (r) 06.30 êtiri brata odzanata, crtani film (r) 07.05

Monster High, crtani film08.05 Junska no}, igranaserija 09.05 Junska no}, serija11.05 Junska no}, serija12.05 TV jedna, magazin zaène (r) 13.05 Crveno usijanje,film (r) 15.05 Kako vrijeme

prolazi, serija (r) 17.05 Otok,serija18.05 CSI: Las Vegas,serija (r) 19.30 Dnevnik 19.10

Monster High, crtani film19.30 Dnevnik TV1 20.05 CSI:New York, serija 21.00 CSI:Las Vegas, serija 22.00

[panska primera liga: ValenciaC.F., Real Sociedad 00.20

Crveno usijanje, film (r)

TV MOSTAR07.05 Monster High, crtanifilm 08.05 Junska no}, serija27/124 (r) 09.05 Junska no},28/124 ep. 10.05 Junska no},serija 29/124 (r) 11.05 Junskano}, serija (r) 13.05 Crvenousijanje, film (r) 15.05 Kakovrijeme prolazi, serija, 15. ep.(r) 17.05 Otok, serija, 14. ep.18.05 CSI: Las Vegas, serija,

19. ep. (r) 20.05 CSI: NewYork, serija, 19. ep. 21.00 CSI:Las Vegas, serija, 2. ep. 22.00

[panska Primera liga: Valencia- Real Sociedad

[email protected] Vijesti 08.30 Majstorkuhinje show 09.05 Kakovrijeme prolazi, serija (r) 12.00

Vijesti 12.15 Otok, serija (r)16.00 Vijesti 16.15 Agro kanal16.40 Moj dom, magazin17.05 Otok, serija 19.00

Dnevnik 20.05 Mleta~kitrgovac, film 22.00 Primeraliga: Valencia - Real Sociedad,

prijenos 23.45 Vijesti 23.55Biografije: Richard Branson01.00 Dnevnik (r) 01.30

Pirane, film 03.00 CSI: LasVegas, serija (r) 03.45 Otok,serija (r) 04.30 Pop corn

TV TK06.30 Zemljomorje, filmskiprogram (r) 08.00 Program zadjecu 09.00 Bjekstvo sa ostrva{korpiona 10.00 Kike tike ta~ke11.05 Autoshop magazin11.35 Mi volimo cigarete12.25 Tribunal 13.10 Rebus,politi~ki magazin (r) 14.45

Mu}ke (r) 16.00 Vijesti 16.05

Bisage Vehida Guni}a, revijalni

program 16.25 Dinotopija,program za mlade 18.00 Zasvaku bolest trava raste 18.15

Sarajevu s ljubavlju 18.30

Dnevnik TVSA 19.00 Kike tiketa~ke (r) 20.00 Mu}ke 21.30

Vijesti 21.40 Globus, politi~kimagazin 22.10 Spavat }u kadumrem, film 23.50 ProkletstvoMona Lize, dok. program

TV SA

07.00 Film 08.30 Serija 12.30

Film 14.00 Vesna Zmijanac,muzi~ki program 15.00

Subotom u 3 16.00 Dnevnik 116.15 Subotom u 3.nastavak17.20 Kao kod svoje ku}e18.45 Crni Gruja, serija 19.30

Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30

Nijesmo mi od ju~e,humoristi~ka serija 21.00

Foliranti, humoristi~ka serija

21.30 Tu|e sladje 22.30 BNmusic stars 23.30 Dnevnik 323.50 Ljubav u troje, film

TV BN13.02 Op~injeni, talijanskaserija, 172, 173, 174. ep. (r)15.40 Folk-top 10, muzi~kaemisija ((r)) 16.35 Nije te{kobiti ja, zabavno muzi~kiprogram 17.25 TV JusticeBiH, informativni program18.00 Crno i bijelo,informativni program, vikendizdanje 18.30 Vremenskaprognoza 19.00 @ivot sa

stilom, zabavni program 20.00KVIZ Extra 20.30 [e}ernica,revijalni program 22.30 SMScentrala, muzi~ki program23.00 Slon extra Info

TV SLON11.10 Alternativna medicina12.00 Vijesti 12.15 InspektorMors, serija 13.50

Bonaventura (r) 14.30 Vijesti14.45 Za svaku bolest travaraste, 62. ep. 15.05 Kaovrijeme prolazi, serija (r) 17.05

Otok, serija 18.05 Duhovnisvijet, vjerski program 18.30

iji su an|eli, 3/4 19.00

Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki

program20.05 Hronikakraji{kih gradova 20.50 TVintermeco 21.05 CSI NewYork, serija 22.00 [panskaPrimera liga, prenos 23.45

Autoshop magazin

TV USK08.00 Info IC Kakanj (r) 08.30

Sa sevdahom u srcu, muzi~kiprogram 09.00 Program zadjecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r)10.30 Glas Amerike (r) 11.00

Telenovela (r) 15.00 Info ICKakanj (r) 15.30 Majstorikuhinje 16.00 Dok. program17.00 Sense - Ha{ki tribunal(r) 17.30 Sa sevdahom u srcu17.50 Crtani film 18.00

Sedam dana u Vogo{}i 18.30SMS music 19.30 I.R.I.B.20.00 Ritam regije Srebrenica20.30 Cazinska hronika 21.00

Nije te{ko biti ja, revijalniprogram 22.00 Sportskiprogram 23.30 Auto ShopMagazin 00.00 Biografije,revijalni program

TV VOGO[]A08.00 Sevdah i vrijeme 08.30

Frejèr 09.00 Denis napast09.10 Vjerski program 09.20

TV Sahar 10.00 Te{anjskahronika 10.30 7 dana uVogo{}i 11.00 Bonaventura12.00 Vijesti TV Sahar 12.30

Frejèr, serija 13.00 Puls 14.00

Link 14.30 Planeta zemlja15.30 Poplava, film 17.05 Putistine 18.00 Pozitivni format

18.30 Majstori kuhinje 19.00Denis napast 19.30 DnevnikFTV 20.00 Vijesti IC 20.20

Legende BH sporta 21.00

Dom2 21.30 Reportaè sazemlje mira 22.00 So{ka fronta23.00 Autovizija 23.30 Svjedokprirode 00.00 Vijesti IC (r)00.10 Iskonski strah, film

TV KAKANJ09.08 Dje~iji program:Odlika{i 09.30 TV izlog 09.30

Animirani film 11.00 Selu upohode, repriza 12.00

Sponzoru{e (r) 14.55 Malioglasi 15.00 Vijesti 15.10

Bonaventura (r) TV izlog 16.00

Kontakt program, repriza17.00 Oni dolaze (r) 17.30

Putopisi, rep. 17.55 TV izlog18.00 Sfera, repriza 18.30

Mali oglasi, obavje{tenja 19.00Vijesti 20.00 Nije te{ko biti ja21.00 Igrani film 22.30

Obavje{tenja, mali oglasi, TVIzlog 23.00 Vijesti (r) 23.15

Igrani film

TV ZENICA

Tomica i prijatelji08.10

TV Jedna12.05

Suze Bosfora12.00

Kursadìje19.00

Princ iz Bel Aira10.50

Vragolasti Denis08.30

Snje`na kraljica15.55 FTV

M I N I S E R I J A



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE subota,14. januar/sije~anj 2012. 63

HRT107.58 Kinoteka - ciklus

klasi~nog vesterna:Stupovi neba, film

09.28 Gra|ani na Cvjetnomtrgu, dok. film

09.50 Vijesti iz kulture (r)10.00 Vijesti10.07 HAK - Promet info10.09 Ku}ni ljubimci10.43 Azijske razglednice:

U gradu Taj Mahala,dokumentarna serija

11.13 Normalan ivot,emisija o obitelji

12.00 Dnevnik12.16 TV kalendar (r)12.30 Veterani mira,

emisija za branitelje13.16 Duhovni izazovi,

me|ureligijskimagazin

13.47 Prizma,multinacionalnimagazin

14.32 manjinski Mozaik:Bejahad - ìdovskakulturna scena

14.48 Jelovnici izgubljenogvremena (r)

15.08 Eko zona15.34 Ekspedicija tigar,

dokumentarna serija

16.29 Euromagazin: Novolice isto~nogLondona (r)

17.00 Vijesti17.10 Vrijeme sutra17.11 HAK - Promet info17.21 Reporteri: Irak -

`rtvovana djecaFaludè

18.21 Potro{a~ki kod18.50 Globalno sijelo19.20 Loto 7/3919.30 Dnevnik20.00 Dnevnik plus:

Predsjednik RH, IvoJosipovi}

20.11 Zvijezde pjevaju21.55 Najmo}nije ene

svijeta: âng Mejling,dok.serija

22.50 Dnevnik 3

23.11 Vijesti iz kulture23.20 Ve~ernja premijera:Djevojka koja seigrala vatrom,{vedski film

01.26 Filmski maraton:Povratak jednorukogma~evaoca, film

03.08 De~ki za povijest,film (r)

HRT207.10 Panorame turisti~kih

sredi{ta Hrvatske08.26 Generalna {pica08.31 Opera box:

Silvestrovo uDresdenu,2.dio

09.05 Patak Frka,crtana serija (r)

09.27 Djevoj~ica izbudu}nosti 2,crtana serija

09.50 Mala TV09.55 Baltazar: Gusarski

problem10.05 Danica i

medvjedi}i (r)10.10 ârobna plo~a: II

razred, 3.ep. (r)10.20 Trolovi,

crtana serija (r)10.47 Gospodin Atlas,

ameri~ki film zadjecu (r)

12.25 Wengen: Svjetskiskija{ki kup - spust,prijenos

13.39 Odabrao \elo H.:Stvaranjeumjetnog srca,dok. film (r)

14.35 KS Automagazin

15.08 Mijenjam svijet:Operacija Opera15.35 4 zida16.10 Zvuk grmljavine,

film17.55 Ko{arka,

ABA liga: Cibona -Maccabi, prijenos

19.40 Glazba, glazba...evergreen

20.00 Ciklus MichaelaMoorea:Fahrenheit 9/11

22.00 Transporter 2, film23.25 Ljubavnice 2, serija00.20 Fringe - na rubu 1,

serija01.08 Berlinska

filharmonija podravnanjem SimonaRattlea

01.53 No}ni glazbeniprogram: Glazbenispotovi

04.53 No}ni glazbeniprogram:Dalmatinska{ansona [ibenik -Show program:Klapske pjesmePere Kozomare (r)

NOVA06.20 I tako to…,

serija06.45 Dobar dan za

vje{anje,igrani film

08.10 TV izlog08.30 Winx, crtana

serija08.55 Dalmatiner na

zadatku,crtani film

09.25 Smallville, serija10.20 Frikovi, serija11.15 Pobjedni~ki tim,

igrani film (r)13.20 Jesmo li gotovi?,

igrani film, (r)15.05 Doc Hollywood,

igrani film17.00 Vijesti Nove TV17.10 Provjereno,

informativnimagazin (r)

19.15 DnevnikNove TV

20.05 Gas dodaske 2,igrani film

21.35 15 minuta,igrani film

23.30 Na vatrenojliniji,

igrani film01.40 Trenutnapravda,igrani film, (r)

03.15 Ezo TV, tarot show04.45 Dnevnik

Nove TV (r)05.35 Kraj programa

EUROSPORT08.30 Reli, Dakar09.15 Ski-skokovi, SK

Tauplitz, Austrija10.15 Alpsko skijanje, SK

Cortina d%Ampezzo,Italija, uìvo

12.00 Ski-skokovi, SKTauplitz, Austrija

12.30 Alpsko skijanje, SKWengen, [vajcarska,

uìvo13.45 Ski-skokovi, SK

Tauplitz, Austrija,uìvo

15.45 Cross-countryskijanje, SK Milan,Italija, uìvo

16.15 Biatlon, SK NoveMesto, ê{ka

17.30 Ski-skokovi, SK

Tauplitz, Austrija18.45 Watts19.45 Pikado22.00 Borila~ki sportovi -

Total KO23.00 Reli, Dakar23.45 Ski-skokovi, SK

Tauplitz, Austrija01.15 Reli, Dakar

EUROSPORT 208.30 Cross-country

skijanje, SKVal di Fiemme,Italija

09.30 Sanke, SK Oberhof,Njema~ka,uìvo


10.45 Sanke, SK Oberhof,

Njema~ka,uìvo

11.30 Nordijskokombinovanoskijanje, Francuska,uìvo

12.30 Sanke, SK Oberhof,Njema~ka, uìvo


13.45 Sanke, SK Oberhof,Njema~ka, uìvo

14.45 Cross-countryskijanje, SK Milan,Italija, uìvo

15.45 Nordijskokombinovanoskijanje,Francuska

16.00 Nordijskokombinovano

skijanje, Francuska,uìvo16.45 Futsal, [panska liga18.00 Ski-skokovi, SK

Tauplitz, Austrija20.00 Watts21.00 Boks, Biggers Better23.00 Ski-skokovi, SK

Tauplitz, Austrija

SPORT KLUB07.00 TWS09.00 ATP Sydney finale,

direktno11.00 Uskijavanje11.30 Coppa Italia: Napoli

- Cesena13.15 Premier League

Classic: Liverpool -Chelsea

13.45 NBA Live

14.00 Premier LeagueMagazin

14.30 Najava PremierLeague

15.00 NBA Live15.15 Real NBA16.00 Premier League:

Chelsea -Sunderland,direktno

18 .00 VESTI18.15 Premier League

Magazin18.45 NBA Live19.00 NBA Action19.30 Portugalska liga:

Benfica - Setubal,direktno

21.30 Portugalska liga:Porto - Rio Ave,direktno

23.30 Premier League:Liverpool - Stoke01.15 Fudbal prijateljska:

Palmeiras - Ajax03.00 Premier League:

Manchester United -Bolton

04.45 Premier LeagueGolovi

SPORT KLUB +09.15 Copa del Rey:

Osasuna -Barcelona

11.00 Telemarketing11.30 ATP Sydney:

Final13.30 Skotska liga:

St Johnstone -Rangers,direktno

16.20 Najava PremierLeague

16.00 Premier League:ManchesterUnited - Bolton,direktno

18.00 Belgijska liga:Standard -GerminalBeerschot,direktno

20.00 Friendly:Palmeiras - Ajax,direktno

22.00 PremierLeague:Tottenham - Wolves

00.00 ATP Sydney:Final

02.00 Premier League:Aston Villa -

Everton03.45 Championship:Watford - Reading

05.30 Premier LeagueGolovi

06.00 Portugalska liga:Benfica - Setubal

07.45 Friendly:Palmeiras - Ajax

ARENASPORT 109.00 Fudbal

Francuski Kup:Lyon-DuchereAs - Lyon

11.00 Fudbal ItalijanskaLiga:Siena -Lazio

13.00 Fudbal [panskaliga: R. Madrid -Granada

15.00 Footbal lGreatest: VanBasten

16.00 Moto Mundial

17.00 Ko{arka AbaLiga: Helios -HemofarmPrenos

19.00 Ko{arka Aba Liga:Radni~ki - Partizan

Prenos21.00 Fudbal Francuskaliga: Multiprenos(Montpellier - Lyon)

23.00 UFC: Tesla 202.00 Ameri~ki fudbal Nfl:

New England -Denverprenos

RTS10.00 Vijesti10.05 @ikina

{arenica, zabavniprogram

11.00 Vijesti11.05 Gra|anin, info.11.30 Knj iga

utisaka, dok.program

12.15 Plava ptica,magazinza djecu

12.45 Gastronomad (r)13.00 Dnevnik13.30 Ikona: Mo} imena,

dok.program14.00 Tv minijature,

program zadijasporu

14.10 Vi i Mara AdanjaPolak, zabavniprogram

14.55 Vijesti15.55 Nepobjedivo srce,

serija17.00 Petkazanje, dok.

program18.00 Leti, leti pjesmo

moja mila, muzi~kiprogram

18.30 Kvadratura kruga19.00 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik20.05 Nepjobedivo srce,serija

21.00 Bez vize22.00 TV lica...23.00 Svijet sporta,

sportski program00.00 Uvi|aj, info

AL-JAZEERA B.07.00 Kontekst,

talk-show07.30 Sljede}a

muzi~ka stanica -Maroko I dio,dok. program

08.00 Usudi se iprobaj - Lima,dok. program (r)

08.30 Kontekst,talk-show

09.00 AJE program16.30 Historija revolucije

Vjetroviraja, dok. program(r).

17.00 Boìja ko~ija I dio,dok. program (r)

17.30 Kontekst,talk-show.

18.00 Vijesti19.05 48 Damask, dok.

program19.30 Druga strana

Srbije, dok. program20.00 Vijesti21.00 Vijesti21.30 Usudi se i probaj -

Lima,dok. program

22.00 Vijesti23.05 Sudan - Historija

podijeljene zemlje Idio, dok. program23.30 Druga strana

Srbije, dok.program (r)

00.00 AJE Vijesti01.00 48 Damask,

dok. program

RTCG10.00 Vijesti10.05 Obrazovna

emisija10.30 Ucentar11.00 Mostovi11.30 Muzika12.00 Vijesti12.05 Vijesti12.35 Muzika13.00 Jutarnji

program15.00 Zapis, (r)15.30 Dnevnik 115.45 Muzika16.05 Mozaik16.35 7 TV dana17.00 Agrosaznanje18.00 E tno18.35 Dokumentarna

emisija19.00 Program

za djecu19.30 Dnevnik 220.00 Sat TV20.25 Sat TV20.30 Sat TV -

Vijesti izdijaspore

21.00 Agrosaznanje22.00 Pe~at22.30 Globus

23.00 Dnevnik 323.30 Sportskasubota

00.00 Muzika00.30 ART magazin01.10 Narodna

muzika01 30 Dnevnik 2 (r)

07.15Peta brzina 08.10

Megagraditelji 09.05Mo}nibrodovi10.00 Ljudskih rukudjelo - Azije 10.55

Nevjerovatna brzina 11.50Velike selidbe 12.45Potragaza prirodnim gasom 13.40

Bra}a iz mo~vare 14.35

Megagraditelji 15.30Upotrazi za zabavom 16.25

Kako se pravi? 16.55Kakose to Pravi 17.20 Ljudskihruku djelo - Azije 18.15Vrhunsko graditeljstvo19.10Velike selidbe 20.05Kako se pravi? - 2 epizode21.00ôvjek, èna, divljina21.55Pre ivljavanje 22.50

Pozadina avionskih nesre}a23.45Obnova New Yorka

DISCOVERY09.00 Velik, ve}i, najve}i:Kula 10.00 Narko-biznis:Kokain 11.00 Istra ivanjeplanete Zemlje 12.00Istra ivanje planete Zemlje13.00 Najopasnije ivotinjena svijetu: Azija 14.00Najopasnije ivotinje nasvijetu: Pacifi~ka Azija 15.00Razbijanje berlinskog zida16.00 Razbijanje berlinskogzida 17.00 Megafabrike:Lambord ini 18.00Megafabrike: Por{e 19.00Avionske nesre}e: Osu|enina propast 20.00 Tabu:Narkotici 21.00 Tabu:Ekstremno izle~enje 22.002012: Kona~no proro~anstvo23.00 Smrt univerzuma

N. GEOGRAPHIC

04.00Bronson, igrani film06.00 Telma i Luiz, igranifilm 08.10Samo Sinatra,igrani film 10.00 Novine,igrani film 12.00

Nekontrolisana mo}, igranifilm 14.00Bob Roberts,igrani film 16.00

Eksplozivna misija, igranifilm 18.00Momci, igranifilm 20.00Saturday Night

Movie: Obu~ena da ubije22.00Bronson, igrani film00.00 Izgubljen me|uzvijezdama, igrani film02.00 @ensko ve~e, igranifilm

TV100007.50 Medijum, serija08.35 Dòrdan, serija09.20 Monk, serija 10.10Distrikt, serija 10.55An|elinine o~i, serija 11.40Nepoznati, serija 12.30Milosrdna Grejs, serija15.00 Red i zakon, serija15.50 Red i zakon, serija16.40 Red i zakon, serija17.30 Alias, serija 18.20Alias, serija 19.10 Dòrdan,

serija 20.00, serija 20.55Zlo~in, serija 21.50Nepoznati, serija 22.35 Sat,serija 23.25 Zlo~in, serija00.15 Ar~er animation00.40 Ar~er animation01.05 Red i zakon, serija01.50 Dekster, serija 02.35Dekster, serija 03.20Dekster, serija

FOX CRIME09.00 Jednog vedrogdana, igrani film 11.00

Rain, igrani film 13.00

@ivot i smrt PeteraSellersa, igrani film 15.15

Po~etnik u cirkusu, igranifilm 17.15 The Super,igrani film 19.00 Igraivota, igrani film 21.00U

sjeni pro{losti, igrani film23.00Kobna {esta igra,

igrani film Bebe Neuwirth01.00Showgirls, igranifilm Robert Davi

CINESTAR06.00Ubistva uMidsommeru, serija, ~etiriepizode10.00 Urgentnicentar, serija, 5 epizoda15.00Monk, serija 20.00Ljekar po narud`bi, serija21.00 Ejs Ventura: Zovprirode, film 23.00 Na}isre}u, film 01.00

Megapirane, film 03.00

Ubistva u Midsommeru,

serija 05.00 injenici i la i:Dosjei o paranormalnom,serija

UNIVERSAL10.24Prva petorka, serija10.48Sve ispo~etka, serija11.40Uvod u anatomiju,serija 12.32 @ivot u autu,serija 13.02Bratstva isestrinstva, serija 13.54Pepper Dennis, serija 15.08Prva petorka, serija 15.32Terra Nova, serija 16.24Sveispo~etka, serija 17.16Ket iKim, serija 18.08Momci s

Madisona, serija19.08

Prvapetorka, serija 19.32Prvapetorka, serija 20.04Uvodu anatomiju, serija 21.00Udar groma, serija 21.52O~ajne doma}ice, serija22.52Osveta, serija 23.50Uvod u anatomiju, serija00.40Seks i grad, serija01.12Sve ispo~etka, serija

FOX LIFE06.00Zauvijek zajedno,film 08.00 I ivjeli susretno…, film 09.40

Hollywood: Na snimanjuIX, ep. 2, serija 10.10Draga, smanjio sam djecu,film 11.45Viking Viki, film13.15Kako izdresiratizmaja, film 14.50Ve~era sidiotom, film 16.45Pravaljubav, film 18.25 U

kraljevstvu divljihstvorenja, film 20.05

Najbolji tata na svijetu, film21.45 Termin, film 23.20

Paranormalno 2, film00.50Susreti ~etvrtevrste, film 02.25 Tantra,film 03.40Gainsbourg:Opasne misli, film

HBO07.00 Tajm tim godina X08.00Problem sa Tolstojem09.30Velike britanskevojskovo|e 10.00Vajat Erp11.00Silverado 12.00

Egipat 13.00Kolonija 14.00

Dan kada je umro DèmsDin 15.00 Tajm tim godinaX 16.00Sevdah 17.30 Ukrupnom kadru 18.00

Zvijezde srebrnog ekrana

19.00 Jednakost za sve:Tusen Luvertir i Hai}anskarevolucija 20.00ôvjekovaistorija 21.00Rim nijeizgra|en za jedan dan 22.00

Kako su napravljeni„Majmuni“ 23.00 Tajm timgodina X 00.00Sevdah

VIASAT HISTORY07.15 Lovac na krokodile08.10Nesvakida{nje ivotinje09.05Dik i Dom u svijetuivotinja09.30 Veterinar sa

plaè Bondi 10.00 @ivotmajmuna10.25 @ivotinje i mi10.55Sve o psima 11.50 Taprelijepa Indija 12.45Zaljubljenici u ma~ke 13.40Sve o psima 14.35 Veterinarsa plaè Bondi - 2 epizode

15.30Maksove velikepotrage 16.25 U ~oporu17.20Ratovi insekata 18.15Ratovi insekata 19.10Sve opsima 20.05 Ta prelijepaAfrika 21.00 No}ni ivotajkula21.55 ôvjek kaoplijen22.50Divlje i bezcenzure 23.45Sve o psima

ANIMAL PLANET

Ski-skokovi

23.45

Showtime17.00 PINK

Z A B A V N A E M I S I J A

Lonci ipoklopci12.00 OBN

K U L I N A R S K I

S H O W

Ko{arka

17.00



PreminuoMiljan Miljani}

U 82. godini ju~er je u Beogradu pre-minuo je Miljan Miljani}, biv{i selektori predsjednik jugoslovenskog Nogome-tnog saveza. Miljani} je ro|en 4. ma ja1930. godine u Bitolju.

Trenirao je, osim Crvene zvezde, Re-al Madrid i Valenci ju u [pani ji, te obna-{ao funkci ju jugoslovenskog selektora,gdje je dugi niz godina radio. Popular-ni î~a je s Realom osvo jio duplu krunui postao prvi stranac u [pani ji ko jem je

to po{lo za rukom.Kao selektor je jugoslovensku repre-

zentaci ju vodio na dva svjetska prven-stva (u Njema~koj 1974. i [pani ji 1982.godine).

Pusi} kra jem januarau Beo gradu

Hrvatska ministrica vanjskih i europskihposlova Vesna Pusi} slu`beno }e posjeti-ti Beograd kra jem ovog mjeseca. Pusi} jeprimila ju~er u Zagrebu veleposlanika Srbi-

je u Hrvatskoj Stanimira Vuki}evi}a a ti- jekom ovog sastanka sugovornici su izra-zili uvjerenje u nastavak izgradnje dobro-susjedskih odnosa u svim podru~jima odza jedni~kog interesa. Tako|er su istaknu-li va`nost nastavka rje{avanja otvorenihpitanja iz pro{losti, obostrano se pritomslo iv{i kako je takve procese potrebno rje-{avati, koliko god je mogu}e na bilateral-noj razini. Posebno su se osvrnuli na pi-ta nje identifikaci je nestalih osoba, te da-li potporu {to brèm rje{avanju ove pro-blematike. Pusi} je izrazila spremnostHrvatske, kao pristupa ju}e dràve u EU,

da svo jim iskustvima pomogne svim ze-mljama regi je. J. D.

OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJE

Dragan Jovi}, {ef stru~nog {taba FK Sara jevo

Torlak i Dupo vacos ta ju na Ko{e vu

DEME NIK]I IZRUÊN SAD-u - Deme Nik}i iz

Pe}i, koji je uhap{en na osnovu Interpolove pot-jernice Albanije, izru~en je SAD-u, gdje }e bitisuo~en sa optu`bama u vezi sa njegovom ulo-gom u upravljanju me|unarodnom mreòm kri-jum~arenja ljudi, saop{tio je EULEX. Nik}i je osu-mnji~en da je prokrijum~ario stotine osoba prekomeksi~ke granice u SAD.

U TURSKOJ 33 UHAP[ENIH- Turska policijaprona{la je ju~er eksploziv i privela 33 osobe uvelikim operacijama protiv pripadnika Saveza kur-dskih zajednica (KCK), ~ija je ~lanica i zabranjenaPKK, u Istanbulu i ostalim velikim gradovima. Po-licija je prona{la 6,9 kilograma eksploziva C-4 uIstanbulu.

@BOGAR SPECIJALNI PREDSTAVNIK EU U PRI-[TINI - Biv{i ministar spoljnih poslova SlovenijeSamuel @bogar imenovan je ju~er za specijalnogpredstavnika EU u Pri{tini.

MONTENO U BOLNICI U ZAGREBU - Bh. pje-va~ Kemal Monteno podvrgnut je operacijisrca u bolnici u Zagrebu, gdje mu je ugra|enasr~ana premosnica, pi{e Ve~ernji.hr. Montenose nakon operacije osje}a dobro, a te informa-cije je potvrdila njegova supruga Branka, kojaje u KBC-u Zagreb i{~ekivala ishod operacije.

POSLJEDNJE VIJESTI

Svi oni ko jinisudo voljno ilina pra vina~inàlilizbogsmrtisje vernokorejskog vo|e KimJong-ilaposlati su u radnelo-gore na izdràvanje vi{emje-se~nih kazni, prenosi RTS. Na{est mjeseci prinudnog radaosu|eni su oni ko jinisuu~es-tvo vali u organizo vanomàlje-nju, ili su odlazili na te mani-festaci je, ali nisu plakali nitipokazi vali iskrene emoci je.Oni ko ji su zado voljili taj kri-teri jum, ali su kritiko valiodlu-ku da vlastbude prenesena natre}ugeneraci juporodice Kim,

poslati su u kampo ve za pre- vaspita vanje, ili su sa ~lano vi-maporodiceprotjerani iz gra-do va u sela.

Kim Jong-il preminuo je 17.decembra, a nekoliko danakasni je vlast je preuzeonjegov najmla|i sin Kim Jong-un. Ka-

da je za vr{ena àlost, u lokal-nim partijskim komitetima ipartijskimograncima u predu-

ze}imaodràni su sastanci nako jima su kritiko vani oni ko ji senisupona{ali na pra vi na~in, apotom su kazne izricane.

U me|u vremenu, Sje vernaKore ja ove sedmice je ispalilatri pro jektila kratkog dometa,{to je, po svoj prilici, rutinsko

testiranjedoma}etehnologi je.Sje vernaKore jaredo vnotesti-rasvo jerakete kratkogdome-

ta, ali je posljednje testiranjeobav ljeno u vri jemekadaPjon-gjangnasto ji da u~vrstiautori-tetno vog vrho vnogvo|e KimJong-una. Pjongjang je ve} sta-

vio do znanja da }e i pod KimJong-unom voditi politiku“songun“ ili “vojska je prva“.

Sje verna Kore ja

Kazne za lo{e plakanje

Od zapadneAmerike do Kine, od Aus-trali je do Indi je, neke od naj ve}ih i naj-zna~ajni jih ri jeka u svi jetu presu{u juusli jed prekomjerneeksploataci jevode,{to }e imatidalekose`neposljedice, pre-mapodacimako je je u no vombro juobja- vio ~asopisNationalGeographic, preno-

si ju~er Fena.Ugroèn ekosis tem

Zbogpretjeranogiskori{ta vanjanjiho- vih voda, ri jekama Kolorado, Sir Dar ja, Amu Dar ja, @uta ri jeka, Ind, Testa, RioGrande i Murajpri jetiopasnost od potpu-nog i{~eza vanja, a to }e se odrazitikakona okolnostano vni{tvo, tako i na ekosis-teme.

Ri jekaKolorado, ko jasnabdi je vavodom30 milionaljudi, pre vi{e se koristi u poljo-pri vredne i industrijske svrhe, tako da

ri jetko stiè do svo jedelte i Kalifornijskog zali va, a samodesetinanjenihnekada{njihkoli~inavodedanasdosegne do Meksika.

Za pakistanskostano vni{tvo, ko jedanasbro ji vi{e od 170 miliona stano vnika, ri- jeka Ind je gla vni izvor pitkevode, ali seona sada toliko eksploati{e da se vi{e

uop {te ne uli va u okean kod Kara~ija, {todo vodi do tenzi ja me|ulokalnimstano- vni{tvomzbognesta{icevode. Dvi jeveli-kecentralnoazijskeri jeke, Amu Dar ja i SirDar ja, nekada su ~inileAralskomore(je-zero), ali su {ezdesetihgodinapro{logsto-lje}aSo vjeti odlu~ili da ih preusmjerera-di na vodnja vanja okolnih stepa. Zbog toga je Amu Dar ja tolikopresu{ila da vi-{eni je ni mogla da stigne do Aralskogmo-ra, a Sir Dar jatako|e se tolikoeksploati-{e i zaga|uje da se njenavodavi{e ne pre-poru~uje ni za pi}e, ni za na vodnja vanje.

Rio Grande, jedna od naj ve}ihri jeka uSje vernoj Americi du` graniceizme|uTe-ksasa i Meksika, duga 3.033 km, danas jeprili~no opalai goto vo da uop{tevi{e nedoseè do Meksi~kogzali va, a zbognjenog niskog vodosta jafarmeritrpe velikegu-bitke.

Ne stiù do mora

Hoangho ili @uta ri jeka, druga po ve-li~ini ri jeka u Kini, zbog velikogtaloga~es-to je mi jenjala tok i pla vila okolna po-

dru~ja, ali u posljednje ~etiri deceni jepresu{u jepri je nego {to stigne do mora.Ri jeka Testa, duga 315 km, ko ja proti~ekrozindijskudràvuSikim i uli va se u ri- jeku Bramaputra u Banglade{u, u po-sljednjevri jeme se tolikokoristi za na vo-dnja vanje da je znatnoutanjila, pa riba-ri od nje vi{e ne mogu da ìve, a ni poljo-pri vrednici. Muraj, najduà i najzna~aj-ni ja australska ri jeka, po vla~i se usljedpre velikogna vodnja vanja, {to je rezulti-raloporastomsaliniteta, ko jiugroàvapo-ljopri vrednuproizvodnju.

subota, 14. januar/sije~anj 2012.47. strana

Presu{u je osamvelikih svjetskih ri jeka

NA TIONALGEOGRAP HIC

Zbog pretjeranog iskori{ta vanja njiho vih voda, ri jekamaKolorado, Sir Dar ja, Amu Dar ja, @uta ri jeka, Ind, Testa, RioGrande i Muraj pri jeti opasnost od potpunog i{~eza vanja

Ind vodom snabdi eva 170 mi iona ljudi:

Ve} su po~eli sukobi zbog nes a{icevode

2. kolonezvani~an izvje{taj

65 44 17 56 72 86 83

84 6 12 55 1 15 16

31 2 22 26 36 87 54

24 23 62 78 58 3 70

35 4 43 79 46 20 50

37 51 40 52 57 14 64

Bingo 37+ jedan dobitak 39.018,88 KM,kartica kupljena u JajcuDeseterac: 27 dobitnika po 867,09 KM,Peterac: 11.257 dobitnika po 4,00 KM

JACK POT u narednom kolu oko:1.330.000 KM

BINGO PLUS: 5 3 4 0 2 0

Documents

Oslobodjenje 14.01