ZNAMENITI HR\lATI IS1AMWE \l)ERE

1. Kolo

Knjiga 7: Osman Nuri Hadi

Urednici:Mirsad Baki, brigadir HV, dipl. iur., publicist

Andrej Rom, publicist

Nakladnik:Hrvatsko-muslimansko kulturno drutvo:

"Narodna uzdanica", Zagreb

Tisak:"Targa", Zagreb

Zagreb, 1995.

CIP - Katalogizacija u publikaciji .Nacionalna i sveuilina biblioteka, ZagrebUDK 297-05(497.5) Nuri Hadi, O.929 Nuri Hadi, O.

Nuri Hadi Osman / [ 1869- 1937].- Zagreb: Hrvatsko-muslimanskokulturno drutvo "Narodna uzdanica",1995. - 17 str. ; 18 cm. - (Znameniti Hrvatiislamske vjere; Kolo 1, knj. 7)

ISBN 953-96288-8-11. Nuri Hadi, Osman

951206059

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM PAPIRU

OSMAN NURI HADi(1869 - 193n

smanNuri Hadi (28. lipnja 1869.~ - 23. prosinca 1937.) neprijeporno~ jest, uz Safvet-bega Baagia i

Edhema Mulabdia, najveeautorsko ime muslimanskohrvatskoga nacionalnog ikulturnog preporoda u Bosni i Hercegovini potkraj 19. ispoetka 20. stoljea (1). Ne samo da je svojim proznimdjelima '(romanima i pripovijetkama) umjetniki natkrilioostale hrvatske knjievnike islamskoga uljudbenog krugatog razdoblja - veinom dobronamjerne diletante, negoje i uenim teolokim raspravama dokazivao da islamskavjera nije nespojiva s modernim civilizacijskim ste-evinama, kako su tada zborili uskogrudni imami i seoske

(1.) Dr.Mate Ujevi u svojoj je reprezentativnoj itanci zavie razrede srednjih kola "Plodovi srca i uma" (lg, 1941.,Nakladni odjel Hrvatke dravne tiskare) uvrstio jedinoMulabdia i Hadia (prikazi kritiara Alije Nametka) od svihmuslimanskohrvatskih knjievnika tog razdoblja.

ZNAME:NITI HQQATI I~LAM~KE: \jJE:QE:

hode. tovie,uvijek je isticao da bosansko-hercegovakiislam nije razlunica dvaju suprotstavljenih svjetova, negospojnica, kako ree veliki Baagi, Istoka i Zapada.Roen u Mostaru, u uglednoj obitelji podrijetlom iz

Bilee, Osman Hadi u biser-eheru na Neretvi, poputostale imunije muslimanske mladei, zavrava vjerskekole rudiju i medresu, a zatim u Sarajevu erijatskusudaku kolu (Mektebi-Nuwab). Naposljetku u Zagrebu,nacionalnom i kulturnom sreditu kojemu je naginjao iondanji mladi narataj osvijetenih i visokoizobroenihHrvata islamske vjere, studira i diplomira p}avo (1899.).Premda je jo u mladalakim danima knjievno

suraivao u asopisima "Glas Hercegovca" i "CrvenaHrvatska" vlasnika i urednika Frane Supila, u kojima jepreteito objavljivao prozne crtice i prijevode ili preradbeistonjokih narodnih pria, Hadi upravo na zagre-bakom studiju literarno i politiki sazrijeva na temeljimadravotvornog, slobodarskog nauka Oca Domovine dr.Ante Starevia.Zagrebake dane Osman nerozdvojno provodi sa

svojim "cimerom" i studijskim kolegom Ivanom Mili-eviem, s kojim je drugovao jo u rodnom Mostaru. Njihdvojica zajedno poinju suraivati u pravakim tisko-vinama i u tome starevianskom krugu upoznaju mnogehrvatske velikane poput dr. Mile Starevia, EugenaKumiia i pjesnika dr. Augusta Harambaia. Nasveuilitu pak prijateljuju i politiki djeluju skupa s,meuinima, mladim Stjepanom Radiem i Ivanom Lorkoviem.Gotovo je nepoznanica da je, uz budueg predsjednika

.HSS-a te pjesnika Vladimira Vidria, upravo Osman Nuri

2

ZNAME:NITI HQ\jATI l~lAM~KE: \jJE:RE:

Hadi zapalio onaj znameniti maarski stijeg na Je-laievom trgu 16. listopada 1895. godine u znakprosvjeda protiv maarske tiranije nad Hrvatima u Austro-Ugarskoj, a u povodu dolaska cara Franje Josipa I. naotvorenje zgrade Hrvatskoga narodnog kazalita. Zbogtoga hrabroga domoljubnog pothvata sveuilitaracHadi osuen je na kaznu od pola godine robije, kojuje odleao u Bjelovaru.Nakon pripovijetki "Pogibija i osveta Smail-age

engia" i "Marijanova rana" (Zg, 1985.), Hadi iMilievi zajedniki su, pod pseudonimom Osman-Aziz,napisali i kratki roman "Bez nade" te ga iste godineobjavili u nakladi Matice hrvatske. Kako istie Milieviu svojim memoarskim zapiscima "Nekolike uspomeneiz prolih vremena" (Novi behar, 1933/34), prvi su ro-man poeli pisati na Hadiev prijedlog, a zavrili suga za ciglih 40 dana. Hadi bi prvo zadao idejni okviri fabularni kostur, zatim bi ga Milievi razradio idopisao dijaloge, da bi naposljetku skupa dotjerali cijelitekst.Autori su, kako priznaje sam Milievi, uvijek pred

oima imali domoljubne motive, s glavnom eljom dapotaknu nacionalni i kulturni preporod bosansko-hercegovakih muslimana: da bez zazora prihvate novodoba, da im djeca ponu pohaati suvremene civilne("vapske") k;le bez straha od gubitka vjerskog identiteta,da se s obiteljima ne iseljavaju u Tursku, da krenu rukupod ruku sa sunarodnjacima katolike vjere ...Tako u djelu "Bez nade", realistikom romanu pod

vidnim utjecajem - osobito u opisima - kasne enoine

3

ZNAMENITI HR\JATI I\LAM\~E \JJERE

proze, Kumiievih romana i Turgenjevljevih didaktinihnovela, Osman-Aziz suprotstavlja (bolje rei su-protstavljaju) sudbine dvaju mladia od kojih se prvi,Avdaga, prilagoava novonastalim 'okolnostima nakondolaska austrougarske uprave u Bosnu,dok drugi, Alaga,

. donqubei rasipa obiteljski imetak, matajui o "dobrimosmanlijskim vremenima".I u ostalim susezajednikim prozama Hadi i Milievi

zadrali u reenim sadrajnimsmjernicama: zbirkapripovijedaka "Na pragu novog doba" (1896.), roman"Bez svrhe" (1897.), "Pripovijesti iz bosanskog ivota" i"Pripovijesti" (1898.). U "Bezsvrhe", romanu o ana-kronosti ondanjih medresa i zatupljenosti, moralnojupitnosti neukih hodc. Hadieva se osobnost najviezrcali od svih djela dvojca Osman-Aziz. U toj gotovoautobiografskoj prozi svom estinom sukljaju gorina ipesimizam jednog polaznika novoutemeljene ("vapske")erijatske kole, kakav je bio sam Hadi, ija pre-poroditeljska i domoljubna pregnua nailaze na po-svemanje nerazumijevanje, pae osudu, umale kon-zervativne sredine (2).

Novele koje su, pak, skupljene u navedene zbirke, kaoi druge prozne crtice, pojedinano su izlazile u listovima(asopisima) "Domu i svijetu", pravakoj "Mladoj Hr-

(2.) I u bivoj SR BiH nastavljeni su pokuaji potpunogobezvrjec1ivanja Hadievog opusa. Uobiajeno ga senapadalo zbog "superiornog avangardnog intelektualizma",zbog "nametljivog hrvatsko-nacionalnog agitovanja"-i "sirovetendencioznosti", kao da su to estetski kriteriji, a ne u bitipolitiki.

4

ZNAMENITI HR\JATI I\LAM\~E \JJERE

vatskoj" i "Hrvatskoj", Kranjevievoj "Nadi" te ''Vijencu''.Neki manji prozni oblici, kae Milievi u ve spomenutimzapiscima, bili su samostalni ostvaraji jednog ili drugogautora, premda su potpisivani zajednikim pseudonimomOsman-Aziz! Razrjeavanje dvojbi glede autorstva tihtekstova - ako je uope potrebito razdjeljivati taj najljepiprimjer muslimansko-katolikog srastanja - trebao bi bitizanimljiv poticaj naim knjievnim povjesnicima.Takoer u Zagrebu, u vlastitoj nakladi, Osman N.

Hadi objavljuje svoju prvu islamistiku, znanstvenuknjigu "Islam i kultura" (1894.). A imao je tek 25 godina!Knjiga uistinu predstavlja pionirski pothvat tumaenja, napopularan nain, povijesti i nauka Islama na hrvatskom[eziku, budui da su dotad sve teoloke raspravemuslimana iz BiH bile pisane na arapskom ili turskom."Islam i kultura" ujedno je i neposredna polemika s

feljtonom - raspravom Milana Nedeljkovio (Hadi ga,ne bez prezire, naziva "Srbo Nedeljkovi", "ueni Srbo"ili - naprosto - "Srbin"), koja je objavljivana u "IetopisuMatice srpske" (1892.-1893.). Temeljna nakana pievajest pribliiti Islam Zapadu, razagnati europske pred-rasude o islamskoj vjeri koja, kako ustvrdi Nedeljkovi,"ubija duh i miljenje i svaki kulturni napredak". Taj srpski"znanstvenik", nekritiki se pozivajui na historijskefalsifikate i n~tone prijevode Kur'ana (3), usuuje se ak

(3.) Nakon otomanskog uzea Carigrada, od drugepolovice 15. stoljea Europom se razlijeva val krivotvorina ilai o islamskoj civilizaciji. "U to doba bilo je vie bizantijskihkaluc1era koji su pisali protiv Islama, negoli janjiara" - rekaoje Voltaire.

5

ZNAMNITI HR~A-TI l)lAM)~ ~JR

rei da je Muhamed A. S. bio "ovjek bolesnih modana"!No, mladi, s pravom rosrdeni Hadi, ne ostaje duan

"uenom Srbu". U knjizi doslovce uzvraa: "Srbo hoeda pomogne svome srpstvu, da preko ruevina nekihislamskih naroda rairi Duanovo carstvo, a mi gauvjeravamo da bi bio vie pomogao "vascelom srpstvu"da je napisao studiju o svome srpskom narodu, koji jetako duevno bolan i koji treba lijeiti".Na svaku Nedeljkovievu-uvredu Hadi odgovara

obilnim navodima iz lanaka i rasprava, kako sazadivljenjem kae, velikog umnika dr. Ante Starevia ovrednotama Islama, zakljuujui: "Ali vremenom (... )poela je medu nekim narodima ta mrnja na Islamjenjavati utoliko to se je poela luiti vjera od narodnosti,od drave .... Ali Srbi, nasljednici Bizantinaca (... ),ostadoe i nadalje na krivom putu, navaljujui svom silomna Islam.'Dok je bilo i zadnjeg muslimana u njihovu doseg u,

progonie ga i muie, dok ga ne umlatie, ako se nijepokorio barbarskoj sili i preao na srpstvo - pravoslavlje".

Ove Hadieve rijei, kojima je uinio hizmet Islamu,kao da su jo 1894. godine navijestile to e srpski zloinciiniti u Drugome svjetskom ratu i u sadanjoj agresiji naHrvatsku i BiH.Knjievna i politika djelatnost u Zagrebu nije Hadiu

samo nam ria veoma otre reakcije ortodoksne uleme, tj.konzervativnih muslimanskih vjerskih krugova, nego isilovite napade velikosrpske promidbe, koja je nastojalamuslimane privoljeti srpstvu, a zatim ih vratiti tobonjoj"veri pradedova". U invektivama osobito se isticao

6

ZNAMNITI HR~ATI l'ilAM'iK ~JR

Svetozar orovi, autor mnogih pripovjednih crtica izislamskog svijeta i ondanji glavni operativac u po-kuajima posrbljavanja bosansko-hercegovakih musli-mana (4).Tako se orovi, medu ostalim, na stranicama mostarske

"Zore" (1897.)i dubrovakoga srbo-katolikog "Srde"(1903.), obraunavao s Hodiem, predbacujui mu,ironije li, da ne poznaje islamsku vjeru i islamske obiaje!?A tvorac "Islama i kulture", opetujemo, bio je viso-koizbraeni islamski teolog, i nekoliko je godina zajednos Milieviem uredivoo "Mearif", puki kalendar zamuslimane.

Ni s druge, pozitivne strane, Hadiev rad nije ostaonezapaen. uveni Ademaga Mei, najvei hrvatskimecena i kulturni promotor u BiH, posebno je iz rodnogTenja doputovao u Zagreb da upozna toga nadarenogmladia. Tada sklopljeno prijateljstvo ubrzo e se kreativnooploditi u Sarajevu, gdje Hadi nakon studija pravadobiva slubu u Okrunom sudu. God. 1900., naime,Mei pokree dvotjedni muslimanskohrvatski asopis"Behar", u kojem si je urednike zadae podijelio upravo

(4.) orovi, primjerice, u Beogradu objavljuje zbirkupjesama Avde Karabegovia, a u mostarski knjievno-politiki asopis "Zoru" - koju je pokrenuo 1895. godine sAleksom antiem i buduim etnikim ideologom JovanomDuiem - uvodi Osmana ikia i Hamza Humu. Istodobno jesustavno nastojao diskreditiratisve hrvatske knjievnike, bilokatolike ilimuslimanske vjere, kojima je Matica hrvatskaobjavljivala proze s tematikom iz bosanskog ivota ilipovijesti (Osman-Aziz, Ivan Lepui, Edhem Mulabdi, JosipEugen Tomi... ).

7

ZNA M E: N I TIH R \I A -T I I \" L AM\" K E: \I J E: R E:

znameniti trolist Hadi, Baagi i Mulabdi.Uglavnom pod pseudonimom Vamik, Osman Nuri

Hadi u prva se tri godita "Behara" - osim prijevodaDaudetovih "Pisama iz mog mlina" i kraih proza - pre-teito bavi vjerskim pitanjima. Prevodi s ruskog raspravu"eno u Islamu i po Islamu" Ahmet-bega Agajeva, a sarapskog "Muhamed ole] - husselam" Ebul-Fide.Sljedbeno stajalitima iz "Islama i kulture", objavljuje ciklus. vlastitih lanaka pod naslovom "Papirnati kriari" u kojimaoponira velikosrpskim "znanstvenicima" i njihovim uvre-dama na raun Islama, a zatim i autorsku raspravu "etirivelika imama".U svojoj je najpoznatijoj raspravi "Muslimani, a ne

muhamedanci!" dokazao da je izraz "muhamedanac",kako susebezvali ak i bosansko-hercegovaki muslimani(!), u biti nornetcn kroz povijest od protuislamskih fal-sifikatora sa ciljem "da se Islamu zanijeka znaaj Bojeobjave, Alejhiselamu Boje poslanstvo i da se Islamprikae kao jedna idolatrijska sekta". Da nita drugo inije napisao, ve bi i ovim postignuem Hadi zasluivaopoasno mjesto u povijesti hrvatske islamistike, pa i cijelehrvatske uljudbe (5.).

(5.) Poiedine lanke iz "Behara" Hadi ;e ob;avio i ubrouri "Muslimansko pitonie u Bosni i Hercegovini" (lg,1902.). I nakon povlaen;a iz kn;ievnosti 1909. godine,Hadi nastavl;a prouavati povi;est i nauk Islama, ega suplod kn;ige "Islam i prosvieta" (1930.) te "Muhamed A. S. iKur'an" (1931., 1968.). Navodno ;e pri;e smrti dovravaoveliki ivotopis Muhameda A. S., ali tu pretpostavku nepoivrduie, barem zasad, niti ;edan n;egov pronaaeni rukopis.

8

.!"\

ZNAME:NITI HR\lATI l\"lAM\"KE: \lJE:RE:

1~

U islamskim je pitanjima Hadi uistinu misionar novog,modernog doba - kako je to priznalo i Vrhovno islamskostarjeinstvo bive Islamske vjerske zajednice u Sarajevu- koji se pod utjecajem velikih obnovitelja Islama poputAfganije ili Kevakibije prvi usudio, ak i pod prijetnjomoptubi da oskvrnjuje islamske svetinje, sukobiti s tadadominantnim konzervativnim vjerskim krugovima.Upivi nauk Oca Domovine dr. Ante Starevia, Hadi

je otvorenom kritikom uskogrudnosti suvremenoga mu-slimanskog drutva istodobno bio stekao puno pravo daprigovori i onim Hrvatima katolicima koji su odbijalisuradnju sa svojom braom druge, islamske vjere.Hadi - prije definitivnog povlaenja iz literarnog

ivota zbog zauzetosti slubom u Zemaljskoj vladi uSarajevu, a kasnije u erijatskoj sudakoj koli - i dalje je1908/1909. suraivao u "Beharu" koji je, poslije pro-bijanja prvog leda, otvorio svoje stranice i katolikimautorima. Za kraj ove rasprave citirat emo tadanji pro-gram "Behara" koji je ak petnaestak godina ranije nanajljepi nain oivotvoren u zajednikim djelima OsmanaHadia i Ivana Milievia, u djelima Osmana-Aziza:"Sljubljujui u sebi dvije kulture, istok i zapad, "Behar"

e morati da sljubljuje jedan narod raznih vjeroispovijesti,koji moe i mora biti tim razvijeniji to se grije na dvakulturna sunca( tim ljepi to je u svom razvoju razliit, aliu sutini ipak jedinstven".

9

ZNAME:NITI H~\lATI l,lAM,KE: \lJE:~E:

Osman - Aziz: "Bez svrhe (Slika iz ivota)/I(lg, Naklada Matice hrvatske, 1897)

O ISLAMU HRVATAIslam nam ne zabranjuje da budemo Hrvati, kao to

uistinu jesmo po krvi i jeziku, po prolosti i budunosti. Iupravo stoga to moramo biti i ostati vjerni, osvjedoenimuslimi - tim vie moramo se osjeati i raditi kaoHrvati ... Do nas stoji da jednomu itavomu narodu,njegovom obiljeju dademo znak, trajan, neprolazan. Zarto nee biti slava Islama, kad mi uinimo, da seast naojsvetoj vjeri iskazuje i u jednom narodu vie? Dodue,veina hrvatskog naroda je nemuslimanska, ali nasmuslimane upravo to obvezuje, da radimo timosvjedoenije, oduevljenije, portvovnije za sreucijelognaroda hrvatskoga - to e biti pred cijelim svijetomnepobitan dokaz, neprolazno svjedoanstvo, da je Islamvjera kulture, prosvjete, vjera napretka. Zar da secijepamood ostale brae, a to radi vjere, koja je svakomu svojasveta i stvar duevnosti?(... ) Ako ne teimo ni za im drugim, ve da se

ogradimo, odijelimo od svih ostalih - onda tim stavljamou pogibelj nas same kao muslime. Nu ako elimo, da sepokaemo kao muslimi na poslu, u radu, u borbi - moramose odluiti za rad. Ako hoemo da pribavimo ugled jovii nama i naoj svetoj. vjeri - onda moramo pristupitizajednici naroda i raditi za opu narodnu stvar. U tojnarodnoj srei sadran je i na opstanak - a inae je onu pogibelji. I medu Hrvatima nemuslimima raznih-je vjera,ali to ne prijei te raznovjerne Hrvate, da ostanu svaki

10

ZNAME:NITI H~\lATI II"lAM,KE: \lJE:RE:

11

ZN AME: N I TIH R Il A- T I I) l AM) ~ E: Il J E: R E: ZNAME:NITI HRIJATI l)lAM)KE: IJJE:RE:

to SU i da se bore za narodnu sreu. Ugled, napredak,sve vii razvoj na, kao' muslima, dizat e se sve vie, kadstvar cijelog hrvatskog naroda najodlunije primimo kaosvoju stvar, stvar nau, te da za nju radimo i rtvujemojo vie, nego ostala inovjerna nam braa. Tim emo osimostaloga takoer najljepe sluiti Islamu. (str. 126-127.)

o HRVATIMA U TURSKOJ CAREVINIJa, to se mene tie, proti Turskoj nemam nita, a ona

mi je nakon moje hrvatske otabine najdraa - ali Turskasebi, mi sebi. IZmaj od Bosne, i Ali - paa Rizvanbegovivolili su vie svoju roenu grudu nego Tursku... pak? Zarnisu bili najuzorniji muslimi? A proti Turskoj su se i dizali.Jest, jest - osjeati za svoj narod, za svoju otabinu, zasvoj materinji jezik - to je pri roeno ovjeku od iskona.Zar toliki veziri i pae osmanlijskog carstva, upravoodavle, iz ovoga hrvatskoga kraja, nisu do smrti ostajalivjerni svomu narodu i jeziku? A uza sve to bili su dobrimuslim i - nu nije im na pamet padalo, da prime turstvo,do seiznevjere svomu jeziku. Oni su za slovu Islama radiline kao Turci, ve kao Hrvati. (str. 128)

12 13

ZNAME:NITI HR\lATI l\lAM\~E: \lJE:RE:

o ONDANJIM MEDRESAMANae medrese, iz kojih bi morali izlaziti prvi i

najsigurniji prosvjetnici naroda - kako to svagdje biva -to su samo zavodi, gdje se duh i misao ubija kobnomvlagom, gdje jakrepi nerada, nemiljenja, podgrizaju iono malo ivota, to ga mladii unesu tamo iz oinskekue. Medrese nas opskrbljuju etama mranjaka, koje unaem ivotu stoje kao tvrdi bedemi i vojska proti svakomnaem napretku, da nas konano tako ubiju i posvemaunite. I ne samo to - ve oni su sada, gdje nam nema 'opstanka bez prosvjetnog napretka, uz koji ruku o rukuide i materijalni, oni su proti svakomu onomu, koji hoe inastoji, da neto naui, a zato su takovi jer je njihov duhobavijen pogubnom, unitavajuom maglom neznanja,koje raa svako zlo: i zavist, i natranjatvo i napokonnau propast. Etosami vidite - vama zabranie itati nae,hrvatske knjige, pisane hrvatskim jezikom. A zato? Zarste tim sada prestali biti muslimi? (str. 141)

14

ZN.',\ME:NITi HR\lATI l\lAM\~E: \lJE:RE:

o ISKRIVUAVANJU ISLAMSKOG NAUKAMi ne poznajemo Islama sa izvora, nego po onom, to

dobismo preko Turaka - i to kao kroz maglu, pomijeanosa kojekakvim sredovjenim i starijim - jo iz poganskihvremena zaostalim - obiajima, a to je estoputa u ivomprotuslovlju sa Islamom, sa njegovim propisima. Tonam seupilo u krv, tim smo sputcini i okovani, da se ni maknut nemoemo. Sve to smo uli i od najzadnjega anadolskogciganina, drimo pod najviu svetinju, pak bi ti - tako pri-pravljeni inakalamijeni - na ovjek razbio glavu, ako muumjesto"pender" rekne"prozor" ili mjesto"sabahi olsun"iskreno "dobro jutro". Mi smosauvali svenjihove, odnekudiz Turkestanadoneene, plemenske - ne vjerske - obiaje, isada bismo za njih i u vatru i u vodu, kad bi ih tko "povri-jedio", dok svojim ponaanjem, radom ili bolje neradomruimo najbitnije toke Islama, na hiljade suneta, na stotinefarzova gazei i zaputajui. Takav odgoj, tu pogrenunauku primili smo od svojih otaca, a nikad se ne naenijedan od tolikih naih slavljenih alima i hodc, koji bi se

. potrudio i barem na komadiu knjige napisao nam temeljitupouku o naoj svetoj vjeri, crpei podatke savrela, a ne pokojekakvim la - juflihunima, kojima je mozak zamrznuo,Ijenarei po petnaest,po dvadesetgodina po medresomo,koji su izgubili stid, prosei po svijetu (...). Od toga ne-poznavanja vjere dolazi, da nai ljudi ni u samoj vjeri svojojne vide iste ideje, uzviene ideale, koji bi morali pratitisvaki njihov kret: oni su samo imenom ono to se kau dajesu, a jer ne poznavaju uzvienih naela i ideja vjere, nemogu sezanaati za drugim idealima, niti ih razumjeti, zanjih raditi - a jo semanje za njih rtvovati ... (str.199-200)

15

ZNA M E: N I TIH R-~ PI T I I \ L A M \ K E: ~ J E: R E:

O HODAMAIslam ne poznaje sveenika, ali ipak je hodo u nas,

to u drugih vjera sveenik. A itao sam ja - i nije mi ao- to kod drugih vjera misle, kakav ima biti hoda. Onikau da hoda ima biti pravi prijatelj naroda, uitelinaroda, da ga ima na dobro svjetovati, vjerom ga krijepiti,

. vjeru mu tumaiti, u njoj ga razlono utvrdivati, u svakomnarodu biti dobar savjetnik i nosilac mira, a prije svegaprednjoif mu svojim uzornim ivotom. A ja drim, da bitcikvi imali biti i nae hode ... Nu jesu li oni takovi? I samzno, da nisu; ... umjesto da mu kae: ovjee, digni se iradi duhom, umom svojim, snagom svojom, gledaj seusavravati i druge prestizavati - jer ako to ne bude inio,poginut e u dananjem svijetu. Kad bi se kod nas uredilo,da takvihode mogu izlaziti, puni znanja i naobrazbeda bi svckomu naobraenom ovjeku mogli stati namejdan, kad bi se nastojalo, da oni budu proeti dunousvoga visokog znanja, kao hode drugih vjera - ja prvibih stupio u takvu medresu odmah, odmah. Ali mi toganemamo ... (str. 134-135)

16

I. Osman Nuri Hadiit 2. Ivan Aziz MiIIlevi