OSNOVE EKONOMIJE

OSNOVE EKONOMIJE

Prof. Sisek

ID: 10404

1

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve

skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

2

PROIZVODNOST ILI PRODUKTIVNOST RADA Ključno pitanje u proizvodnji je proizvodnost rada. Pod njom podrazumijevamo efikasnost rada u

procesu proizvodnje.

Može se definirati na dva načina:

kao proizvodna količina proizvoda u jedinici vremena

kao količina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda.

Proizvodnost rada možemo shvatiti kao mjerilo uspješnosti poslovanja poduzeća iz koje se vidi učinak

rada izražen odnosom između ostvarene količine učinka i količine ljudskog rada kojom je sudjelovao

u proizvodnji:

PROIZVODNOST = KOLIČINA PROIZVODA

RADA KOLIČINA RADA

Veća proizvodnost s manjim utroškom vremena po jedinici proizvoda znači nižu prodajnu cijenu i

veću konkurentnost. Svako poduzeće nastoji pronaći načine za povećanje proizvodnosti.

FAKTORI O KOJIMA OVISI PROIZVODNOST RADA:

1. tehnologija

stupanj do koje je znanost uključena u proces proizvodnje

glavni faktor povećanja proizvodnosti rada

2. kvaliteta subjektivnog faktora (ljudi)

stupanj izvježbanosti, obrazovanosti zaposlenika

3. prirodni izvori

kako utječu na manju ili veću proizvodnost rada

3

4. organizacija rada

bolja organizacija – bolji efekt na efikasnost

način organiziranja poduzeća i unutar njega pojedinih sektora

organizacije.

ŠTO I KOLIKO? – PROBLEM PROIZVODNOG IZBORA

Kako rasporediti resurse?

Iz procesa proizvodnje samo ekonomska dobra jer se uvijek proizvode u ograničenim

količinama. O proizvodnji možemo govoriti s aspekta tehnologije proizvodnje tj koliko smo u

nju uložili i koliko smo dobra potom dobili (input – output).

Postavljaju se pitanja: koje proizvode proizvoditi i u kojim količinama, kako i na koji način,

kojim sredstvima, tko će proizvoditi...

Važno je naći optimum u izboru između proizvodnih mogućnosti koje su na raspolaganju tako

da se podmire potrebe za dobrima na način koji će maksimalno moći podmiriti potrebe

stanovništva.

KRIVULJA GRANICE PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

Pokazuje maksimalne količine dobara koje može postići neka ekonomija uz dano tehnološko

znanje i dostupnu količinu faktora proizvodnje.

Svaka točka na granici proizvodnih mogućnosti označava efikasnu proizvodnju (maksimalno

su se iskoristili svi potencijali).

Neka ekonomija efikasno proizvodi ako je ona na granici svojih mogućnosti tj ako

maksimalno koristi svoje potencijale (ne možemo povećati proizvodnju I grupe dobara, a da

ne smanjimo proizvodnju II grupe dobara).

Točka koja se nalazi izvan granice proizvodne mogućnosti predstavlja jednu kombinaciju

proizvodnje II proizvoda koja u ovom momentu nije dostižna.

Točka koja se nalazi unutar granice proizvodne mogućnosti predstavlja kombinaciju koja je

moguća ali ukazuje na to da mi ne koristimo naše resurse koliko bi mogli, tj proizvodimo

neracionalno (tada je ekonomija u lošoj situaciji).

Krivulja predstavlja listu izbora koja stoji na raspolaganju društva.

4

OPORTUNITETNI TROŠKOVI

Kad imamo oskudne resurse onda se moramo odlučiti za jednu mogućnost pa smo neku

drugu priliku propustili. Skriveni troškovi nisu u novčanom obliku kao eksplicitni troškovi.

Skriveni troškovi nekog posla označavaju propuštene prilike (oppurtunity) ili troškove kojima

se poduzeće izlaže poduzimajući radije taj nego bolji alternativni posao.

Njih treba uzeti u obzir pri donošenju ekonomskih odluka.

Iz krivulje transformacije vidi se koliko moramo nečega žrtvovati da bi nešto drugo mogli

povećati.

KAKO PROIZVODITI?

Naša ukupna proizvodnost ovisi o raspoloživosti faktora proizvodnje, o tehnologiji, kako

kombinirati inpute/resurse da bi proizveli output.

FUNKCIJA PROIZVODNJE ILI PROIZVODNA FUNKCIJA

odnos supstitucije (inputi se u određenom odnosu zamjenjuju)

odnos komplementarnosti (inputi se nadopunjuju)

Tehnologija određuje fiksne odnose između maksimuma proizvodnje koja se može proizvesti

i inputa koji se traže da se postigne ta proizvodnja.

Ako jedan input držimo konstantnima, a drugi varira u tom slučaju se javlja granična

proizvodnost nekog inputa: ako jedan faktor dodajemo a ostali su konstanti granična

proizvodnost rada će se smanjivati u onoj mjeri u kojoj se taj input povećava, a ostali inputi

su nepromijenjeni.

5

ZAKON OPARAJUĆIH PRINOSA

Na primjeni zakona o padajućim prinosima proučava se efikasnost ulaganja u teoriji

proizvodnje.

Svako ulaganje u proizvodnju ima smisla sve do one granice kad nam se ulog izjednači s

prinosom, iznad te granice ulaganje je neefikasno.

Zakon djeluje samo u uvjetima ako jedan faktor variramo, a ostale držimo konstantnima.

Može se zvati i zakon rastućih troškova jer se opadanje prinosa ispoljava kao proces troškova

po jedinici proizvodnje.

Zakon o opadajućim prinosima počinje djelovati tek na određenoj razini opsega proizvodnje,

a do tada je moguće djelovanje zakona o konstantnim i rastućim prinosima.

EKONOMIJE RAZMJERA

Slučaj kad povećavamo sve inpute. Pokazuju reakciju proizvodnje na proporcionalnom

porastu svih inputa.

Razlikujemo tri vrste ovisno o tome kako proizvodnja reagira na proporcionalan porast svih

inputa:

1. konstantna ekonomija razmjera – proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do jednako

proporcionalnog povećanja outputa (I=100%, P=100%)

2. padajuća ekonomija razmjera – proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do ispod

proporcionalnog povećanja outputa (I=100%, P=80%).

3. rastuće ekonomije razmjera – proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do iznad

proporcionalnog povećanja ekonomije, to je efikasnost ekonomije.

Ekonomije razmjera djeluju u tri vremenska perioda:

1. trenutačni rok (sad u ovom momentu, faktori proizvodnje su fiksni)

2. kratki rok (period do godine dana, neki faktori proizvodnje su fiksni, neki varijabilni)

3. dugi rok (period duži od godine dana, svi faktori proizvodnje su varijabilni).

6

T R O Š K O V I „Troškovi su novčani izdaci za određenu razinu proizvodnje.“

UKUPNI TROŠKOVI

troškovi ukupne proizvodnje i ovise o ukupnoj proizvedenoj količini proizvoda. Najmanji

novčani izdaci za datu razinu proizvodnje. Kako raste proizvodnja rastu i ukupni troškovi.

UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI

+UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI

=UKUPNI TROŠKOVI

fiksni troškovi (Fix Cost)

nepromjenjivi, stalni

ne ovise o razini proizvodnje

jednaki su i kad ne proizvodimo i kad proizvodimo maksimalno

primjer: trošak za najam poslovnog prostora/zemljišta, kredit i kamate banci, troškovi

režijskog osoblja...

varijabilni troškovi (Variable Cost)

promjenjivi

što više proizvodimo troškovi su veći

pr troškovi sirovine, radnici, troškovi struje, goriva...

JEDINIČNI TROŠKOVI

troškovi po jedinici proizvoda.

granični troškovi

pokazuju promjene ukupnih troškova ako se proizvodnja poveća za jednu jedinicu

GRANIČNI = DODATNI VARIJABILNI TROŠAK

TROŠAK DODATNI OBUJAM PROIZVODNJE

ili

GRANIČNI = CIJENA VARIJABILNOG FAKTORA

TROŠAK GRANIČNI PROIZVOD

7

prosječni troškovi

prosječni ukupni trošak (AC) = TC / q

o trošak po jedinici

o ukupne troškove podijelimo s ukupnim brojem jedinica koje proizvodimo

prosječni fiksni trošak (AFC) = TFC / q

o podijelimo ukupni fiksni s količinom koju proizvodimo

prosječni varijabilni trošak (AVC) = TVC / q

o podijelimo ukupni varijabilni s količinom koju proizvodimo

ELASTIČNOST TROŠKOVA

Pokazuje što se događa s ukupnim troškovima ako raste proizvodnja.

Es = ( TC/TC) / ( P/P) porast ukupne proizvodnje

Elastičnost ukupnih troškova iskazuje odnos između graničnog troška MC prema prosječnom

trošku AC.

ODNOS IZMEĐU PROIZVODNJE I TROŠKOVA

U trenutnom roku svi su troškovi fiksni, svi su troškovi već u proizvodima.

U kratkom roku (vremenski period do godinu dana) nešto se može promijeniti, a nešto ne, pa

su neki troškovi varijabilni (troškovi rada i sirovina), a neki fiksni (troškovi postrojenja,

strojeva).

U dugom roku (veći od godinu dana) svu si troškovi varijabilni jer se mogu mijenjati svi faktori

proizvodnje.

PRAVILO NAJMANJIH TROŠKOVA

Da bi poduzeće proizvelo zadanu proizvodnju uz najmanje troškove moralo bi nabavljati

faktore proizvodnje do one razine pri kojoj je omjer između graničnog prizvoda i cijene

jednak za svaki faktor proizvodnje.

8

OPORTUNITETNI TROŠKOVI

To su skriveni troškovi (nisu vidljivi) ili implicitni. Odlučujemo se za jednu priliku, ali

propuštamo drugu.

Označavaju propuštene prilike ili troškove kojima se poduzeće ili pojedinac izlaže

poduzimajući radije taj nego najbolji drugi posao.

Stvarni ekonomski troškovi neke poslovne aktivnosti su:

NOVČANI (VIDJIVI) TROŠKOVI

+

OPORTUNITETNI TROŠKOVI

Da bi donijeli najbolju odluku treba uvijek uzeti u obzir i oportunitetne troškove.

EKONOMIČNOST POSLOVANJA

To je štedljivost koju treba postići u procesu proizvodnje u vezi ulaganja faktora proizvodnje.

Odnos outputa i inputa, učinka i utroška pri čemu je težnja svakog ekonomskog subjekta da

učinci nadmaše utroške. Ako je:

e > 1 povoljno

e = 1 granična ekonomičnost

e < 1 neekonomično poslovanje

e = UČINAK (A) / UTROŠAK (B) =

= (UČINAK * CIJENE) / (UTROŠAK * CIJENE) =

= VRIJEDNOST PROIZVODNJE / TROŠKOVI

VRIJEDNOST PROIZVODNJE UKUPNI PRIHODI

9

Kako povećati ekonomičnost?

povećanjem cijena gotovih proizvoda

povećanjem učinka u proizvodnji uz konstantne troškove

smanjenjem nabavne cijene

smanjenjem količinskog utroška svih inputa

PROFITABILNOST POSLOVANJA

Profitabilnost je ekonomska mjera uspješnosti uloženog kapitala u nekom vremenskom

periodu ili konkretnom poslu.

Pf` = (PROFIT / ULOŽENI KAPITAL) * 100

„Cilj uspješnosti poduzeća je ostvariti veće prihode od rashoda (takvo poduzeće posluje profitabilno,

obrnuto gubitak u poslovanju).“

10

P O T R A Ž N J A Određena je količinom dobara koju su potrošači voljni kupiti pri određenoj razini cijene

analogno vlastitoj kupovnoj moći.

Sve tržišne snage koje se javljaju djelovanjem kupaca bez obzira da li su to poduzeća,

kućanstva ili pojedinci.

Potrebe subjektivno utječu na potražnju.

Kupovna moć i veličina stanovništva objektivno utječu na potražnju.

Krivulja potražnje je zbroj svih individualnih potražnji za nekim proizvodom. Njome se

iskazuju kretanje potražnje. Njen smjer kretanja je s desna na lijevo. Pri višim cijenama

potražnja opada i obrnuto.

Tržišna potražnja je skup svih individualnih potražnji svih potrošačkih jedinica u nekom

sektoru.

PONAŠANJE POTROŠAČA

efekt dohotka

o ako su prihodi isti, a neki proizvod pojeftini možemo kupiti više proizvoda tog istog,

jer nam se povećala kupovna moć

o s istim novčanim izdatkom kupujemo isto – kao da nam se povećala kupovna moć

pojeftinjenjem proizvoda povećava se kupovna moć bez obzira na dohodak

efekt supstitucije

o kada potrošač postiže istu korisnost uz minimalne troškove (zamjena dobara prilikom

poskupljenja jednog).

FAKTORI O KOJIMA OVISI POTRAŽNJA

1. cijena

što je cijena veća potražnja je manja i obrnuto

izuzeci:

o cijena raste, a količina ne pada – pr u uvjetima inflacije (ljudi stvaraju zalihe,

kupuju više nego što trebaju)

o cijena pada, a pada i količina koja se kupuje – slučaj kod najbogatijih

11

2. prosječna razina dohotka (kupovna moć)

a. što je dohodak veći veća je i potražnja (i obrnuto)

3. veličina stanovništva

4. preferencije (ukusi ili sklonosti) potrošača

5. cijene i dostupnost dobara koja su povezana s analiziranim proizvodom ili dobrom.

Postoje tri vrste takvih proizvoda:

I. supstituti ili zamjenici – oni koji se mogu nadomještati

II. komplementarna dobra – dobra koja se nadopunjuju u potrošnji (auto-gorivo, kava-šećer)

III. nezavisna dobra – neki proizvodi čije cijene nisu ni u kakvoj vezi s proizvodom, tu cijena nema

utjecaj na potražnju i obrnuto

12

Ovo je samo pregled, a cijela skripta (44 str.) te čeka u

našoj SKRIPTARNICI!