Click here to load reader

OSNOVE EKONOMIJE - · PDF file3. rastuće ekonomije razmjera – proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do iznad proporcionalnog povećanja ekonomije, to je efikasnost ekonomije

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of OSNOVE EKONOMIJE - · PDF file3. rastuće ekonomije razmjera – proporcionalno povećanje...

  • OSNOVE EKONOMIJE

    OSNOVE EKONOMIJE

    Prof. Sisek

    ID: 10404

  • 1

    Bok!

    Drago nam je to si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji e ti pomoi u uenju.

    to je SKRIPTARNICA?

    Skriptarnica je projekt treberaj tima i Urbana, a nastala je u elji da ti olakamo studiranje. Sve

    skripte moe pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

    i uz svoju narudbu narui i skriptu. Simple as that!

    Tko je napisao skripte?

    Skripte koje nae kod nas nisu nae autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

    Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepe uiti iz njih.

    elimo ti puno sree s uenjem!

    treberaj instrukcije

    Ako negdje zapne s uenjem, mi ti moemo pomoi.

    Prijavi se na nae instrukcije i poloi teke ispite bez muke.

    Sve info moe pronai na www.referada.hr/instrukcije.

    http://www.referada.hr/http://www.referada.hr/instrukcije
  • 2

    PROIZVODNOST ILI PRODUKTIVNOST RADA Kljuno pitanje u proizvodnji je proizvodnost rada. Pod njom podrazumijevamo efikasnost rada u

    procesu proizvodnje.

    Moe se definirati na dva naina:

    kao proizvodna koliina proizvoda u jedinici vremena

    kao koliina vremena potrebna da se proizvede jedinica proizvoda.

    Proizvodnost rada moemo shvatiti kao mjerilo uspjenosti poslovanja poduzea iz koje se vidi uinak

    rada izraen odnosom izmeu ostvarene koliine uinka i koliine ljudskog rada kojom je sudjelovao

    u proizvodnji:

    PROIZVODNOST = KOLIINA PROIZVODA

    RADA KOLIINA RADA

    Vea proizvodnost s manjim utrokom vremena po jedinici proizvoda znai niu prodajnu cijenu i

    veu konkurentnost. Svako poduzee nastoji pronai naine za poveanje proizvodnosti.

    FAKTORI O KOJIMA OVISI PROIZVODNOST RADA:

    1. tehnologija

    stupanj do koje je znanost ukljuena u proces proizvodnje

    glavni faktor poveanja proizvodnosti rada

    2. kvaliteta subjektivnog faktora (ljudi)

    stupanj izvjebanosti, obrazovanosti zaposlenika

    3. prirodni izvori

    kako utjeu na manju ili veu proizvodnost rada

  • 3

    4. organizacija rada

    bolja organizacija bolji efekt na efikasnost

    nain organiziranja poduzea i unutar njega pojedinih sektora

    organizacije.

    TO I KOLIKO? PROBLEM PROIZVODNOG IZBORA

    Kako rasporediti resurse?

    Iz procesa proizvodnje samo ekonomska dobra jer se uvijek proizvode u ogranienim

    koliinama. O proizvodnji moemo govoriti s aspekta tehnologije proizvodnje tj koliko smo u

    nju uloili i koliko smo dobra potom dobili (input output).

    Postavljaju se pitanja: koje proizvode proizvoditi i u kojim koliinama, kako i na koji nain,

    kojim sredstvima, tko e proizvoditi...

    Vano je nai optimum u izboru izmeu proizvodnih mogunosti koje su na raspolaganju tako

    da se podmire potrebe za dobrima na nain koji e maksimalno moi podmiriti potrebe

    stanovnitva.

    KRIVULJA GRANICE PROIZVODNIH MOGUNOSTI

    Pokazuje maksimalne koliine dobara koje moe postii neka ekonomija uz dano tehnoloko

    znanje i dostupnu koliinu faktora proizvodnje.

    Svaka toka na granici proizvodnih mogunosti oznaava efikasnu proizvodnju (maksimalno

    su se iskoristili svi potencijali).

    Neka ekonomija efikasno proizvodi ako je ona na granici svojih mogunosti tj ako

    maksimalno koristi svoje potencijale (ne moemo poveati proizvodnju I grupe dobara, a da

    ne smanjimo proizvodnju II grupe dobara).

    Toka koja se nalazi izvan granice proizvodne mogunosti predstavlja jednu kombinaciju

    proizvodnje II proizvoda koja u ovom momentu nije dostina.

    Toka koja se nalazi unutar granice proizvodne mogunosti predstavlja kombinaciju koja je

    mogua ali ukazuje na to da mi ne koristimo nae resurse koliko bi mogli, tj proizvodimo

    neracionalno (tada je ekonomija u looj situaciji).

    Krivulja predstavlja listu izbora koja stoji na raspolaganju drutva.

  • 4

    OPORTUNITETNI TROKOVI

    Kad imamo oskudne resurse onda se moramo odluiti za jednu mogunost pa smo neku

    drugu priliku propustili. Skriveni trokovi nisu u novanom obliku kao eksplicitni trokovi.

    Skriveni trokovi nekog posla oznaavaju proputene prilike (oppurtunity) ili trokove kojima

    se poduzee izlae poduzimajui radije taj nego bolji alternativni posao.

    Njih treba uzeti u obzir pri donoenju ekonomskih odluka.

    Iz krivulje transformacije vidi se koliko moramo neega rtvovati da bi neto drugo mogli

    poveati.

    KAKO PROIZVODITI?

    Naa ukupna proizvodnost ovisi o raspoloivosti faktora proizvodnje, o tehnologiji, kako

    kombinirati inpute/resurse da bi proizveli output.

    FUNKCIJA PROIZVODNJE ILI PROIZVODNA FUNKCIJA

    odnos supstitucije (inputi se u odreenom odnosu zamjenjuju)

    odnos komplementarnosti (inputi se nadopunjuju)

    Tehnologija odreuje fiksne odnose izmeu maksimuma proizvodnje koja se moe proizvesti

    i inputa koji se trae da se postigne ta proizvodnja.

    Ako jedan input drimo konstantnima, a drugi varira u tom sluaju se javlja granina

    proizvodnost nekog inputa: ako jedan faktor dodajemo a ostali su konstanti granina

    proizvodnost rada e se smanjivati u onoj mjeri u kojoj se taj input poveava, a ostali inputi

    su nepromijenjeni.

  • 5

    ZAKON OPARAJUIH PRINOSA

    Na primjeni zakona o padajuim prinosima prouava se efikasnost ulaganja u teoriji proizvodnje.

    Svako ulaganje u proizvodnju ima smisla sve do one granice kad nam se ulog izjednai s prinosom, iznad te granice ulaganje je neefikasno.

    Zakon djeluje samo u uvjetima ako jedan faktor variramo, a ostale drimo konstantnima.

    Moe se zvati i zakon rastuih trokova jer se opadanje prinosa ispoljava kao proces trokova

    po jedinici proizvodnje.

    Zakon o opadajuim prinosima poinje djelovati tek na odreenoj razini opsega proizvodnje,

    a do tada je mogue djelovanje zakona o konstantnim i rastuim prinosima.

    EKONOMIJE RAZMJERA

    Sluaj kad poveavamo sve inpute. Pokazuju reakciju proizvodnje na proporcionalnom

    porastu svih inputa.

    Razlikujemo tri vrste ovisno o tome kako proizvodnja reagira na proporcionalan porast svih

    inputa:

    1. konstantna ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do jednako

    proporcionalnog poveanja outputa (I=100%, P=100%)

    2. padajua ekonomija razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do ispod

    proporcionalnog poveanja outputa (I=100%, P=80%).

    3. rastue ekonomije razmjera proporcionalno poveanje svih inputa dovodi do iznad

    proporcionalnog poveanja ekonomije, to je efikasnost ekonomije.

    Ekonomije razmjera djeluju u tri vremenska perioda:

    1. trenutani rok (sad u ovom momentu, faktori proizvodnje su fiksni)

    2. kratki rok (period do godine dana, neki faktori proizvodnje su fiksni, neki varijabilni)

    3. dugi rok (period dui od godine dana, svi faktori proizvodnje su varijabilni).

  • 6

    T R O K O V I Trokovi su novani izdaci za odreenu razinu proizvodnje.

    UKUPNI TROKOVI

    trokovi ukupne proizvodnje i ovise o ukupnoj proizvedenoj koliini proizvoda. Najmanji

    novani izdaci za datu razinu proizvodnje. Kako raste proizvodnja rastu i ukupni trokovi.

    UKUPNI FIKSNI TROKOVI

    +UKUPNI VARIJABILNI TROKOVI

    =UKUPNI TROKOVI

    fiksni trokovi (Fix Cost)

    nepromjenjivi, stalni

    ne ovise o razini proizvodnje

    jednaki su i kad ne proizvodimo i kad proizvodimo maksimalno

    primjer: troak za najam poslovnog prostora/zemljita, kredit i kamate banci, trokovi

    reijskog osoblja...

    varijabilni trokovi (Variable Cost)

    promjenjivi

    to vie proizvodimo trokovi su vei

    pr trokovi sirovine, radnici, trokovi struje, goriva...

    JEDININI TROKOVI

    trokovi po jedinici proizvoda.

    granini trokovi

    pokazuju promjene ukupnih trokova ako se proizvodnja povea za jednu jedinicu

    GRANINI = DODATNI VARIJABILNI TROAK

    TROAK DODATNI OBUJAM PROIZVODNJE

    ili

    GRANINI = CIJENA VARIJABILNOG FAKTORA

    TROAK GRANINI PROIZVOD

  • 7

    prosjeni trokovi

    prosjeni ukupni troak (AC) = TC / q

    o troak po jedinici

    o ukupne trokove podijelimo s ukupnim brojem jedinica koje proizvodimo

    prosjeni fiksni troak (AFC) = TFC / q

    o podijelimo ukupni fiksni s koliinom koju proizvodimo

    prosjeni varijabilni troak (AVC) = TVC / q

    o podijelimo ukupni varijabilni s koliinom koju proizvodimo

    ELASTINOST TROKOVA

    Pokazuje to se dogaa s ukupnim trokovima ako raste proizvodnja.

    Es = ( TC/TC) / ( P/P) porast ukupne proizvodnje

    Elastinost ukupnih trokova iskazuje odnos izmeu graninog troka MC prema prosjenom

    troku AC.

    ODNOS IZMEU PROIZVODNJE I TROKOVA

    U trenutnom roku svi su trokovi fiksni, svi su trokovi ve u proizvodima.

    U kratkom roku (vremenski period do godinu dana) neto se moe promijeniti, a neto ne, pa

    su neki trokovi varijabilni (trokovi rada i sirovina), a neki fiksni (trokovi postrojenja,

    strojeva).

    U dugom roku (vei od godinu dana) svu si trokovi varijabilni jer se mogu mijenjati svi faktori

    proizvodnje.

    PRAVILO NAJMANJIH TROKOVA

    Da bi poduzee proizvelo zadanu proizvodnju uz najmanje tr